Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.46.0-wmf.26 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 4378 3838667 3837894 2026-05-01T13:11:04Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3838667 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Freiberg]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = | alma_mater = Univerzitet u Beču (MD, 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = Psihoanaliza | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Sigmund Freud''' ('''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]].<ref name="istrazime.com">http://www.istrazime.com/psihologija-licnosti/freud-i-suvremena-psihologija-sto-nam-je-ostavio-otac-psihoanalize/</ref> == Djetinjstvo i školovanje == Rođen je [[6. maj]]a [[1856]]. godine u mjestu Freiberg u [[Moravska|Moravskoj]] (mjesto se danas zove Pribor, a nalazi se u [[Češka|Češkoj]]) kao Sigismund Schlomo Freud. Sigmund je imao dva polubrata i šestoro mlađe braće i sestara. [[1860]] s roditeljima se seli u [[Beč]], jer očev posao trgovine vunom više nije bio isplativ. Još dok je bio dijete roditelji su uočili kako je mali Sigmund izrazito bistro dijete te je stoga uživao i poseban status unutar obitelji. Iako su živjeli u malenom stanu sa sedmero djece, Sigmund je imao vlastitu sobu i uljnu svjetiljku, dok su ostala djeca u obitelji za rasvjetu pri učenju koristila svijeće. Kao dijete maštao je o tome da postane general ili ministar, ali kako je bio [[Jevreji|Jevrej]] nije mu bilo dopušteno baviti se bilo kakvim zanimanjem osim medicinskog i pravnog. To ga nije spriječavalo da nauči govoriti francuski, engleski, italijanski i španski jezik, te da se posveti proučavanju djela poznatih pisaca i filozofa, posebno djela [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], [[Hegel]]a, [[Shakespeare]]a i [[Immanuel Kant|Kanta]]. [[1873]] počinje studij medicine u [[Beč]]u. Tu upoznaje i sestrinu prijateljicu Marthu Bernays s kojom će se kasnije oženiti. Godine [[1877]]. mijenja ime Sigismund Schlomo Freud u Sigmund Freud. O njegovoj mladosti malo se zna jer je u dva navrata uništavao spise na osnovu kojih bi se moglo doznati više. Prvi put je to učinio [[1885]]. godine, a [[1907]]. po drugi put. Spisi koji su nastali kasnije bili su pohranjeni i brižno čuvani u Freudovoj arhivi koja je bila dostupna samo njegovom ličnom životopiscu Ernestu Jonesu, te nekolicini psihoanalitičara koji su mu bili bliski. == Život i rad == Nakon završetka školovanja [[1881]]. prihvaća radno mjesto u Institutu za [[cerebralna anatomija|cerebralnu anatomiju]] gdje radi istraživanja uspoređujući mozgove odraslih ljudi i [[fetus]]a. Nekoliko godina kasnije radi studiju o [[kokain]]u te [[1884]]. godine otrkiva njegova [[analgetska svojstva]] i iskušava ga na sebi. Naredna [[1885]]. godina biva značajna za Freudovu karijeru. Tada je pozvan da proboravi četiri mjeseca u [[Pariz]]u i radi s jednim od najpoznatijih neurologa toga vremena [[Jean-Martin Charcot|Jeanom Charcotom]] koji je istraživao uzroke i terapiju [[histerija|histerije]] putem [[hipnoza|hipnoze]]. Godine [[1886]]. vraća se iz [[Pariz]]a u [[Beč]] i otvara privatnu praksu. Otvorivši privatnu praksu Freud se posvećuje oboljelima od histerije koje - što je u to doba bilo uobičajeno - liječi [[elektroterapija|elektroterapijom]] i [[hipnoza|hipnozom]]. Kasnije će odustati od hipnoze te primijeniti metodu slobodnih [[asocijacija]] i [[analiza snova|analizi snova]]. Njegove teorije i tretman pacijenata bile su, a i danas ima dosta spora o tome, kontroverzne. U oktobru [[1886]]. Freud stupa u brak s [[Martha Bernays|Marthom Bernays]] s kojom će imati šestero djece. Između ostalog i kćerku [[Anna Freud|Annu Freud]] koja će kasnije postati ugledna psihoanalitičarka na polju [[dječija psihologija|dječije psihologije]]. [[1889]] Freud odlazi u [[Nancy]] gdje posjećuje [[Hippolyite Bernheim|Hippolyita Bernheima]], koji u to vrijeme eksperimentiše sa hipnozom. Iz tih eksperimenata Freud donosi zaključak o postojanju [[podsvjest]]i. Zajedno sa [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]] istražuje [[fenomen]]e [[histerija|histerije]]. Iz tog rada proizilazi njihova zajednička knjiga ''"Studije na području histerije"'' [[1895]] u kojoj postavljaju hipotezu da simptomi histerije proizlaze iz potisnutih sjećanja i traumatskih događaja. Poučen iskustvima zajedničkih istraživanja, Freud zastupa stajalište da je uzrok histerije seksualne prirode i tada razvija dio onog što će kasnije postati poznato kao [[psihoanalitička teorija]]. Godine [[1897]]. otkriva [[Edipov kompleks]], a 1899. pojavljuju se i njegovi prvi značajni tekstovi. U godini [[1900]]. objavljuje knjigu ''"[[Tumačenje snova]]"'' koja se temelji na analizi njegovih vlastitih snova. Nakon nje slijede: ''"Psihopatologija svakodnevnog života"'' ([[1901]].), ''"Tri eseja o seksualnosti"'' ([[1905]].), ''"Šale i njihova povezanost sa [[podsvjest|nesvjesnim]]"'' (1905.). U knjizi ''"Tri eseja o seksualnosti"'' Freud iznosi ideju da se djeca rađaju sa seksualnim potrebama, a njihovi roditelji su početni seksualni objekti, nakon čega je u javnosti proglašen luđakom. U djelu ''"Fragment jedne analize histerije"'' analizira traumatsku funkciju seksualnosti u histeriji, kao i ulogu [[homoseksualnost]]i. Godine [[1902]]. osniva Psihološko društvo srijedom u kojem okuplja svoje prve učenike ([[Ferdern]], [[Rank]]a, [[Alfred Adler]]). Među njegovim najtalentovanijim učenicima, kako će se pokazati godinama kasnije, nalazi se i mladi [[Viktor Tausk]]. Od [[1912]]. bavi se pitanjem oca, pojmovima nagona života ([[eros]]) i nagona smrti ([[tanatos]]), principa realnosti i principa zadovoljstva. Osam godina kasnije ([[1920]].) zbog [[epidemija|epidemije]] [[gripa|gripe]] umire Freudova kćerka Sophie, a iste godine on predlaže novi model društvenog sklopa u kome se pojavljuju [[ego]] i [[superego]]. Njegov istraživački doprinos uključuje i otkrivanje novih osobina živčanih ćelija kod zlatne ribice i postojanje [[testitis|testisa]] kod mužjaka [[jegulja|jegulje]]. Ipak, najvažnijim otkrićem smatra se činjenica da [[kokain]] može biti upotrijebljen za liječenje mnogih bolesti. Sam Freud je uzeo drogu bez pojave nekih štetnih učinaka, no njegovo oduševljenje ovim otkrićem ubrzo se smanjilo zbog spoznaje da kokain stvara ovisnost. Zbog [[rak]]a [[1923]]. godine ima i prvu operaciju grla. Nakon što su [[nacisti]] okupirali [[Austrija|Austriju]] [[1938]]. godine, a prije toga u [[Berlin]]u javno spalili Freudove knjige, Sigmund Freud napušta Austriju i preseljava se u [[Engleska|Englesku]] gdje sve do same smrti, 23. septembra [[1939]]. godine, uzrokovane rakom grla liječi svoje pacijente. Sigmund Freud djed je slikara [[Luciano Freud|Luciana Freuda]] te komediografa i pisca Clementa Freuda te pradjed novinarke Emme Freud i modnog dizajnera Belle Freuda te Matthewa Freuda. ==Freudova psihologija - psihoanaliza== Sigmund Freud je glavni predstavnik [[Psihoanaliza|psihoanalize]].<ref>Jones, Ernest (1949) ''What is Psychoanalysis ?'' London: Allen & Unwin. p. 47.</ref> On je predstavio teoriju po kojoj je čovjek nesvjesno biće, bez mogućnosti slobodnog odlučivanja, ne može donositi racionalne odluke, pa čak ni vladati samim sobom. To je u potpunosti odudaralo od dotadašnjeg tradicionalnog shvatanja i tumačenja čovjeka.<ref>For its efficacy and the influence of psychoanalysis on psychiatry and psychotherapy, see ''The Challenge to Psychoanalysis and Psychotherapy'', [http://americanmentalhealthfoundation.org/a.php?id=24 Chapter 9, Psychoanalysis and Psychiatry: A Changing Relationship] by [[Robert Michels (physician)|Robert Michels]], 1999 and Tom Burns ''Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry'' London: Allen Lane 2013 pp. 96-97. * For the influence on psychology, see [http://thepsychologist.bps.org.uk/volume-13/edition-12 ''The Psychologist'', December 2000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231004848/http://thepsychologist.bps.org.uk/volume-13/edition-12|date=31. 12. 2014}} * For the influence of psychoanalysis in the humanities, see J. Forrester ''The Seductions of Psychoanalysis'' Cambridge University Press (1990). p. 2–3. * For the debate on efficacy, see Fisher, S. and Greenberg, R. P., ''Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy'', New York: John Wiley, (1996). p. 193–217. * For the debate on the scientific status of psychoanalysis see Stevens, R. 1985 ''Freud and Psychoanalysis'' Milton Keynes: Open University Press. p. 91–116 and Gay (2006) pp. 745. * For the debate on psychoanalysis and feminism, see Appignanesi, Lisa & Forrester, John. ''Freud's Women'', London: Penguin Books, (1992). p. 455-474.</ref> ===Topografija ličnosti=== Freud dijeli ličnost, tj. ljudski um na 3 nivoa: nesvjesno, predsvjesno i svjesno. Nesvjesno je za njega najvažnije. Područje nesvjesnog je najveće i do njega možemo doći samo uz pomoć drugih. To je mnoštvo sadržaja koji nas mogu jako uznemiravati. Ono sadrži sve ono negativno u životu i predstavlja opasnost, jer ne miruje nego se želi probiti u svjesno i tako u nama stvara napetost. Te misli, sjećanja ili porivi toliko su uznemiravajući (pod neke od uznemirujućih nesvjesnih tema spadaju [[incest]], [[mržnja]] prema braći i sestrama, roditeljima, supružnicima ili sjećanja na traume iz djetinjstva) da bi svjest o njima dovela do osjećaja anksioznosti. U nesvjesnom se nalaze: * sadržaji koji su [[Represija|represijom]] potisnuti mehanizmom potiskivanja i ima ih najviše * nesvjesno znanje i informacije koje imamo, ali nikad nisu prešle kroz našu svjest i nisu naučene * iskustva koja imamo, ali ih ne možemo verbalizirati. Zadatak psihoanalize je da uđe u nesvjesno, da vidi šta se događa, da izbaci to u svjesno i da riješi problem. Freud iznosi 8 situacija koje su pogodne za analizu nesvjesnog: * [[Hipnoza]] – opušteno stanje u kojem osoba ne pruža nikakav otpor već govori sve što je psihijatar pita. * [[Slobodna asocijacija]] – klasična psihoanalitička tehnika u kojoj osoba svjesno govori što joj prvo padne na pamet. * [[San|Snovi]] – kraljevski put u nesvjesno. Prelazak iz nesvjesnog u svjesno je jako težak i to nam ne dopušta naša [[svijest]], [[cenzura]]. Tada bi naš JA bio ugrožen. Kada spavamo, spava i naša cenzura i tada dolazi do prelaska. Međutim, snovi izlaze u simbolima zbog [[strah]]a da se cenzura ne probudi. Tako Freud razlikuje dva sadržaja sna: [[Latentni san|latentni]] (onaj koji sadrži simbole koje onda treba protumačiti) i [[Manifestni san|manifestni]] (onaj koji daje pravo značenje) * [[Šala|Šale]], pogreške i propusti * Podaci o tome šta pojedinac kod drugih ljudi ne voli jer pojedinac prigovara drugome za osobine koje i on sam ima. * Podaci o životu. Ljudi se zbog neuspjeha često odaju nekim preteranim konzumacijama npr. alkohola, a to je zapravo nesvjestan način samokažnjavanja za neuspjeh. * Otpor nekim temama u razgovoru * Umjetnička djela predstavljaju neurotičke [[simptom]]e koji su sami po sebi izraz nesvjesnog U ličnosti, osim nesvjesnog postoje i drugi nivoi svijesti. To su: * [[Predsvjesno]] – svi sadržaji koje koncentracijom i voljom mogu preći u svjesno * [[Svjesno]] – sve ono čega smo sada svjesni Većina [[simbol]]a u Freudovim zapisima ima seksualne konotacije. Pretpostavka za takve interpretacije počiva na tome što je Freud pod uticajem viktorijanske ere, kada je većina ljudi bila seksualno inhibirana, vjerovao da se potisnuti seksualni osjećaji i žudnje izražavaju kroz snove u simboličkome obliku. ===Struktura ličnosti=== Freud govori o tri strukture koje čine ličnost:{{sfn|Mannoni|1971|pp=49-51, 152-54}} * [[Id, ego i super-ego|Id]] – Id je urođena komponenta ličnosti, nalazi se u nesvjesnom. On sadrži sve ono psihološko kod pojedinca, sve ono naslijeđeno, a to su kao prvo instinkti ili nagoni, automatske reakcije. Sva psihička energija dolazi iz ida. Ego i superego ne bi mogli funkcionisati bez ida. Id je središte svega animalnog, neograničenog, životinjskog. On ne priznaje nikakve zakone, ograničenja, pravila, ne želi biti sputan, ne poznaje nikakve zabrane. Id radi i djeluje po principu ugode kako bi smanjio psihičku napetost. On je iracionalan, narcističan i impulzivan. U njemu je najprisutniji libido (nagon).{{sfn|Mannoni|1971|pp=146–47}} * [[Id, ego i super-ego|Ego]] – Prisutan je kod odraslog čovjeka. Ego je struktura koja funkcioniše po principu realnosti. Freud kaže da je ego tu da bi kontrolisao id, da bi ga ograničio, usmjerio. On je onaj koji usmjerava ličnost prema napretku, razlikuje realnost i fikciju. Ima sposobnost trpljenja: trpi napetost, odgađa je. On zna planirati da bi došao do zadovoljenja na realan način. Sposoban je na promjenu. Raspolaže kognitivnim kapacitetima, ali ne funkcioniše bez ida. * [[Id, ego i super-ego|Superego]] – to je dio ličnosti koji se najkasnije razvija. Nije urođen, nego se razvija socijalizacijom. On je moralni čuvar ličnosti. Na temelju usađenih normi on sudi šta je dobro, a šta loše u postupanju ličnosti, je li to u skladu s normama ili ne. Funkcionira po principu idealnosti i straha. Ego pomaže da superego ne ode previše u idealnost. Freud u superegu razlikuje 2 strukture: ** [[Ego ideal]] – razvija se pod uticajem nagrada i pohvala. Ego-ideal u pojedincu izaziva osjećaj ponosa i vlastite vrijednosti ** [[Savjest]] – razvija se pod uticajem kazni, zabrana ili iz straha. Savjest izaziva osjećaj krivnje i grijeha. Od tri strukture koje čine ličnost za Freuda je najslabiji ego. Id se uglavnom nalazi u nesvjesnom nivou ličnosti. Ego je raspoređen u sve tri, ali ga najviše ima u predsvjesnoj, dok superega najviše ima u svjesnoj. == Reference == {{reference}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Sigmund Freud}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Pamćenje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] ho4qkwqs35o88gkedrtrbfkyykc1xa1 0 4739 3838791 3830657 2026-05-02T06:21:42Z KWiki 9400 3838791 wikitext text/x-wiki {{AprilKalendar}} '''6. april / travanj (6. 4)''' jest 96. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (97. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 269 dana. == Događaji == * [[1652]] – [[Holandija|Holandski]] [[trgovina|trgovac]] [[Jan van Riebeeck]] s nalogom od [[Nizozemska istočnoindijska kompanija|Nizozemske istočnoindijske kompanije]] stigao je do zaliva kod južnog vrha [[Afrika|Afrike]] i s nekoliko doseljenika osnovao naselje, iz kojeg je ubrzo nastao [[Cape Town]] kao stanica za opskrbljivanje jedrenjaka za njihov trgovački put prema jugoistoku [[Azija|Azije]]. * [[1667]] – Katastrofalni [[zemljotres]] pogodio [[Dubrovnik]]. Poginulo otprilike 5000 stanovnika grada i okoline. * [[1782]] – [[Buddha Yodfa Chulaloke|Rama I]] naslijedio je [[tajland]]skog kralja [[Taksin]]a, započevši [[Chakri dinastija|Chakri dinastiju]]. * [[1830]] – [[Joseph Smith Jr.]], [[Oliver Cowdery]], [[David Whitmer]] i ostali službeno osnovali [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|Kristovu Crkvu]], počevši ''pokret Svetaca posljednjeg dana''. * [[1895]] – Dramski pisac [[Oscar Wilde]] uhapšen u [[London]]u zbog "[[zakon o sodomiji|djela velike pokvarenosti]]". * [[1896]] – Prva [[Olimpijski pobjednik|olimpijska pobjeda]] na modernim [[OI]] – [[James Brendan Connolly]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], u [[troskok]]u – 13,71 m. * [[1907]] – Završeno sedmo službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1907.]] između [[Frank Marshall|Marshalla]] i [[Emanuel Lasker|Laskera]], pobjedom Laskera. * [[1917]] – Nakon prekida diplomatskih odnosa tri dana prije, SAD objavljuje rat njemačkom carstvu i sa tim su SAD ušle u Prvi svjetski rat. * [[1941]] – Njemačke snage [[Wermacht]]a bombarduju [[Sarajevo]], [[Beograd]] i [[Zagreb]], te time objavljuju rat kraljevini Jugoslaviji. * [[1945]] – Dan oslobođenja [[Sarajevo|Sarajeva]] od fašističke okupacije. * [[1992.]] ** Evropska zajednica (EZ) priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine. ** Počinju blokade [[srpskih paravojnih snaga]] na ulicama Sarajeva i time počinje [[opsada Sarajeva]], koja je trajala 1425 dana i jedna je od najdužih u historiji modernog ratovanja. ** Proglašeno vanredno stanje u [[Visoko]]m; uspostavljanje Protivdiverzantskog voda [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]]. * [[1994]] – [[Atentat]] na predsjednike [[Ruanda|Ruande]] i [[Burundi]]ja označio početak [[ruandski genocid|ruandskog genocida]]. ** Masovni masakr nad stanovništvom u [[Ruanda|Ruandi]], gdje je za 100 dana ubijeno približno 800.000 [[Tutsi]]ja. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1483]] – [[Raffaello Santi]], [[italija]]nski slikar i arhitekt visoke [[Renesansa|renesanse]]; === 18. vijek === * [[1752]] – [[Hugh Elliot]], britanski diplomat === 19. vijek === * [[1849]] – [[John William Waterhouse]], britanski slikar * [[1851]] – [[Guillaume Bigourdan]], francuski [[astronom]] === 20. vijek === * [[1904]] – [[Kurt Georg Kiesinger]], njemački političar i državnik * [[1908.|1908]] – [[Šefik Bešlagić]], bosanskohercegovački kulturni historičar * [[1926]] – [[Ian Paisley]], sjevernoirski političar * [[1927]] – [[Gerry Mulligan]], američki džez-muzičar * [[1928]] – [[James Watson]], američki naučnik, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za medicinu]] 1962. * [[1929]] – [[André Previn]], američki dirigent i kompozitor * [[1935]] – [[Elisabeth Rehn]], finska političarka * [[1942]] – [[Claus Gehrke]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[1944]] – [[Dunja Rihtman-Šotrić]], bosanskohercegovačka etnomuzikologinja * [[1946]] – [[Nikša Gligo]], hrvatski muzikolog * [[1948]] – [[Jo Leinen]], njemački političar * [[1949]] – [[Horst Ludwig Störmer]], njemački fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1998.]] * [[1964]] – [[David Woodard]], američki pisac i dirigent * [[1969]] – [[Suvad Katana]], bosanskohercegovački nogometaš * [[1979]] – [[Boris Režak]], bosanskohercegovački kantautor * [[1987]] – [[Borki Predojević]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] == Umrli == * [[1520]] – [[Raffaello Santi]], [[italija]]nski slikar i arhitekt visoke [[Renesansa|renesanse]] * [[1528]] – [[Albrecht Dürer]], njemački slikar i kipar * [[1862]] – [[Albert Sidney Johnston]], američki general Konfederacije * [[1884]] – [[Emanuel Geibel]], njemački književnik * [[1915]] – [[Musa Ćazim Ćatić]], [[bosanskohercegovački]] [[književnik]] i pjesnik * [[1945]] – [[Vladimir Perić Valter]], jugoslavenski i bosanskohercegovački partizanski komandant * [[1971]] – [[Igor Stravinski]], rusko-američki kompozitor, pijanista i dirigent * [[1972]] – [[Heinrich Lübke]], njemački političar * [[1990]] – [[B.T. Ranadive]], indijski političar * [[1992]] – [[Isaac Asimov]], rusko-američki književnik * [[1996]] – [[Greer Garson]], britansko-američka glumica i pjevačica * [[2005]] – [[Rainier III od Monaka]], poznat i kao Rainer Grimaldi, monegaški knez * [[2014]] – [[Mickey Rooney]], američki glumac * [[2017]] – [[Don Rickles]], američki glumac i komičar * [[2019]] – [[David J. Thouless]], britanski fizičar * [[2020]] – [[Radomir Antić]], srbijanski nogometaš i trener * [[2026]] – [[Adolf Scherwitzl]], [[Austrija|austrijski]] [[Biatlon|biatlonac]] == Praznici == * Dan grada [[Sarajevo|Sarajeva]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|6 April}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/6 Na današnji dan (6. april), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-6/ Na današnji dan (6. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|apr006]] kiajwvzcnzroa79hxme81a99stoxebk 0 4802 3838786 3838329 2026-05-02T04:25:07Z ~2026-26487-90 180909 3838786 wikitext text/x-wiki {{MajKalendar}} '''2. maj / svibanj (2. 5)''' jest 122. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (123. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 243 dana. == Događaji == === 19. vijek === * [[1895]] – U Sarajevu počeo [[saobraćaj|saobraćati]] prvi [[električna energija|električni]] [[tramvaj]], zamijenivši dotadašnji tramvaj na [[konj]]sku vuču, a saobraćao je od Željezničke stanice do [[Latinska ćuprija|Latinske ćuprije]]. Sarajevo je tako postalo prvi grad u [[Evropa|Evropi]] koji je imao cjelodnevnu tramvajsku liniju. Linija je otvorena za Novu 1885. godinu kao probna, a tramvaje su tada pokretali konji. Prvi električni tramvaj imao je dvoja vrata, a mogao je primiti 24 putnika. === 20. vijek === * [[1902]] – Premijerno je prikazan prvi naučnofantastični film, ''[[Put na mjesec (film)|Put na mjesec]]''. * [[1992]] – Napad na Sarajevo od strane JNA, koje su predvodili pukovnik [[JNA]] Milan Šuput i major Marko Labudović. Zapaljena je zgrada Pošte, otet je predsjednik [[Predsjedništvo BiH|Predsjedništva BiH]] [[Alija Izetbegović]] i delegacija koja ga je pratila. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1660]] – [[Alessandro Scarlatti]], italijanski [[Barokna muzika|barokni]] kompozitor === 18. vijek === * [[1729]] – [[Katarina II, carica Rusije|Katarina Velika]], ruska carica, poznata i kao Katarina II === 20. vijek === * [[1903]] – [[Bing Crosby]], američki pjevač i filmski glumac * [[1922]] – [[Anatolij Dimarov]], ukrajinski književnik * [[1930]] – [[Vesna Bugarski]], prva bosanskohercegovačka arhitektica * [[1943]] – [[Mustafa Nadarević]], bosanskohercegovački glumac * [[1945.]] ** [[Alija Dubočanin]], bosanskohercegovački književnik ** [[Meho Baraković]], bosanskohercegovački književnik * [[1946]] – [[David Suchet]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[glumac]] * [[1950]] – [[Bianca Jagger]], američka aktivistica za ljudska prava * [[1952]] – [[Zdeněk Pavlíček]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[1959]] – [[Sanna Grønlid]], [[norveška]] [[biatlon]]ka * [[1961]] – [[Peter Doohan]], australijski teniser * [[1962]] – [[Nenad Veličković]], bosanskohercegovački pisac i kolumnista * [[1972]] – [[Irena Česneková]], čehoslovačka i češka biatlonka * [[1975]] – [[David Beckham]], engleski nogometaš * [[1978]] – [[Despina Vavatsi]], grčka biatlonka * [[1983]] – [[Tina Maze]], [[Slovenija|slovenska]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] * [[2000]] – [[Ilma Karahmet]], bosanskohercegovačka pjevačica == Umrli == ===16. vijek === * [[1519]] – [[Leonardo da Vinci]], italijanski umjetnik, arhitekt, slikar, pronalazač i ekolog === 19. vijek === * [[1846]] – [[Giacomo Meyerbeer]], njemački kompozitor === 20. vijek === * [[1957]] – [[Joseph McCarthy]], američki političar * [[1925]] – [[Johann Palisa]], austrijski astronom === 21. vijek === * [[2002]] – [[Izet Sarajlić]], bosanskohercegovački književnik * [[2011]] – [[Osama bin Laden]], lider [[Al-Kaida|Al-Kaide]] == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|2 May}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/2 Na današnji dan (2. maj), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-2/ Na današnji dan (2. maj), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|maj002]] 41s3j7582z97qrm1hh9395c29ngwlld 0 4808 3838789 3821664 2026-05-02T06:20:24Z KWiki 9400 3838789 wikitext text/x-wiki {{MajKalendar}} '''8. maj / svibanj (8. 5)''' jest 128. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (129. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 237 dana. == Događaji == * [[1886]] – [[John Pemberton]] iz Atlante počeo s prodajom novog pića koje će kasnije postati poznato kao [[Coca-Cola]]. * [[1902]] – Erupcijom [[vulkan]]a [[Mont Pelée]] na [[Martinique]]u uništen grad [[Saint-Pierre (Martinique)|Saint-Pierre]], a poginulo je više od 30.000 ljudi. * [[1945]] – [[Drugi svjetski rat]]: [[Njemačka|Njemačke]] snage prihvatile bezuvjetnu predaju. Otad se ovaj dan obilježava kao Dan pobjede.<ref>{{Cite journal|last=Čavalić|first=Admir|date=2023|title=Armija Republike Bosne i Hercegovine nije učestvovala na obilježavanju Dana pobjede u Parizu 9., već 8. maja 1995. – uzroci i posljedice zbrke oko datuma|url=https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2024/05/gg57-4.pdf|journal=Gračanički Glasnik|access-date=}}</ref> == Rođeni == === 19. vijek === * [[1884]] – [[Harry Truman]], američki političar i državnik * [[1898]] – [[Alojzije Stepinac]], zagrebački nadbiskup i kardinal === 20. vijek === * [[1903]] – [[Fernandel]], francuski glumac i pjevač * [[1926]] – [[Don Rickles]], američki glumac i komičar * [[1939]] – [[Marina Trumić]], bosanskohercegovačka pjesnikinja i književnica * [[1946]] – [[Borislav Stjepanović]], bosanskohercegovački glumac i režiser * [[1948]] – [[Jadranka Elezović]], hrvatska glumica * [[1965]] – [[Tatjana Venčelovski]], srbijanska glumica * [[1968]] – [[Nevzet Nanić]], komandir voda za specijalna djelovanja "Gazije"; brat komandira [[Izet Nanić|Izeta Nanića]] * [[1972]] – [[Darren Hayes]], australski pjevač * [[1975]] – [[Enrique Iglesias]], španski pop-pjevač * [[1994]] – [[Marko Starčević]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]] * [[1999]] – [[Džanan Musa]], bosanskohercegovački košarkaš == Umrli == === 18. vijek === * [[1794]] – [[Antoine Lavoisier]], francuski hemičar === 19. vijek === * [[1829]] – [[Mauro Giuliani]], [[italija]]nski [[gitarist]], violončelist, pjevač i [[kompozitor]] * [[1842]] – [[Jules Dumont d'Urville]], francuski moreplovac, istraživač i polarni istraživač * [[1873]] – [[John Stuart Mill]], engleski filozof i ekonomist * [[1880]] – [[Gustave Flaubert]], francuski književnik === 20. vijek === * [[1904]] – [[Eadweard Muybridge]], američki fotograf * [[1988]] – [[Robert Heinlein]], američki pisac, aeronautički inženjer i mornarički oficir == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|8 May}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/8 Na današnji dan (8. maj), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-8/ Na današnji dan (8. maj), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|maj008]] t9gihxr5xzh2a6mm34kccyvs48fagm1 0 6986 3838743 3837352 2026-05-01T18:18:04Z Z1KA 87045 3838743 wikitext text/x-wiki {{dobar članak}} {{Infokutija nogometna reprezentacija | Naziv = Nogometna reprezentacija<br>Bosne i Hercegovine | Logo = Logo Nogometnog Saveza BiH 2013.png | Nadimak = ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''<br>''[[Bosanski ljiljan (simbol)|Zlatni ljiljani]]''<ref>{{Cite web |url=http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm |title=Football Team Nicknames |work=topendsports.com |access-date= 23. 2. 2017}}</ref> | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Selektor = [[Sergej Barbarez]] | Najviše nastupa = [[Edin Džeko]] (148)<ref name="Edin Džeko" /> | Najbolji strijelac = Edin Džeko ([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|73]])<ref name="Edin Džeko">{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html |title=Edin Džeko |work=[[RSSSF]].com |access-date= 23. 2. 2017}}</ref> | Trenutni kapiten = Edin Džeko | FIFA trigram = BiH | FIFA rang = {{FIFA-ina svjetska rang lista|65|rast|6|1. april 2026}} | Najveći FIFA rang = 13 {{Malo|(august 2013)}}<ref name="FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu">{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH |title=FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu |work=FIFA.com |access-date=13. 1. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=bih/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}</ref> | Najniži FIFA rang = 173 {{Malo|(septembar 1996)}}<ref name="FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu"/> | uzorak_lr1 = _bih23h | uzorak_t1 = _bih23h | uzorak_dr1 = _bih23h | uzorak_š1 = _bih23h | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 003FBF | tijelo1 = 003FBF | desna ruka1 = 003FBF | šorc1 = 003FBF | čarape1 = 003FBF | uzorak_lr2 = _bih23a | uzorak_t2 = _bih23a | uzorak_dr2 = _bih23a | uzorak_š2 = _bih23a | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | Prva utakmica = '''Neslužbena'''<br>'''{{ZD|SR HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|NR Hrvatska]]''' 6&ndash;1 '''{{ZD|SR BIH}} NR Bosna i Hercegovina'''<br> {{Malo|([[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]; 3. septembar 1945)<ref>{{cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |url-status=dead |archive-date=5. 6. 2018 |work=exyufudbal.in.rs |title=1945 |access-date=17. 5. 2020}}</ref>}}<br>'''{{NOG|IRN}}''' 1&ndash;3 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''<br> {{Malo|([[Teheran]], [[Iran]]; 6. juni 1993)}}<br>'''Službena'''<br>'''{{NOG|ALB}}''' 2&ndash;0 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''<br> {{Malo|([[Tirana]], [[Albanija]]; 30. novembar 1995)<ref name="Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter">{{cite web|title=Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter|work=sportsillustrated.cnn.com|author=Jonathan Wilson|date=1. 5. 2014|url=https://si.com/more-sports/2014/05/01/bosnia-herzegovina-world-cup-dzeko-yugoslavia}}</ref>}} | Najveća pobjeda = '''{{NOG|BIH}}''' 7&ndash;0 '''{{NOG-D|EST}}'''{{Malo|([[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]; 10. septembar 2008)}}<br> '''{{NOG|LIH}}''' 1&ndash;8 '''{{NOG-D|BIH}}'''<br>{{Malo|([[Vaduz]], [[Lihtenštajn]]; 7. septembar 2012)}} | Najveći poraz = '''{{NOG|NJE}}''' 7&ndash;0 '''{{NOG-D|BIH}}'''<br>{{Malo|([[Freiburg]], [[Njemačka]]; 16. novembar 2024)}} | Broj učestvovanja na SP = 2 | Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] | Najbolji rezultat na SP = Grupna faza (3. mjesto)<br>[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] | Broj učestvovanja na EP = | Prvo učestvovanje na EP = | Najbolji rezultat na EP = | Stadion = [[Bilino polje]] | veb-sajt = {{URL|nfsbih.ba}} }} '''Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. Reprezentacija je nastala nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašavanja nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Od 1996. nastupa u takmičenjima koja organiziraju [[FIFA]] i [[UEFA]]. == Historija == === Historija nogometa u Bosni i Hercegovini === {{Glavni|Historija nogometa u Bosni i Hercegovini}} {{Također pogledajte|Nogometna reprezentacija Jugoslavije}} Nogomet u Bosni i Hercegovini počinje se razvijati dolaskom bosanskih studenata iz [[Beč]]a u [[Mostar]]. Otada se širi po cijeloj Bosni i Hercegovini. Prva nezvanična utakmica odigrala se 1907. između timova iz [[Split]]a i tima iz [[Mostar]]a nazvanog "Osman".–je prva inozemna utakmica jednog bosanskohercegovačkog nogometnog tima. Godinu dana poslije osnovan je nogometni savez. Na međunarodnom turniru 1910. osvajaju prvo mjesto pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], te u finalu protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentacije Švicarske]] rezultatom 4:3. Najbolji igrač bio je [[Muharem Hasanović]] s 3 gola. Prva nogometna takmičenja započeta su 1908. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] broj klubova i igrača rastao je iz dana u dan. Na nivou Drinske i Vrbaške banovine postojali su nogometni savezi. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] formiran je nogometni savez [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] kroz organe za fizičku kulturu republike. Nogometni savez SR Bosne i Hercegovine bio je u sastavu [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]]. U–vrijeme nogomet je bio organiziran u svim kategorijama i na različitim nivoima (republička, regionalna, međuopćinska i općinska liga). Najbolji klubovi učestvovali su na saveznom nivou u 1, 2. i 3. ligi. Timovi iz bosanskohercegovačke prve lige bili su nekoliko puta šampioni [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]: [[FK Sarajevo]] (1965/66 i 1984/85), [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva (1971/72). [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz Mostara i [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] iz [[Banja Luka|Banje Luke]] osvajači su Kupa maršala Tita: FK Velež 1981. i 1985, a [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] 1987. U strukturi nogometnog saveza učestvovalo je 900 klubova. Na međunarodnoj sceni najdalje je došao [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], koji je igrao u polufinalu [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]] 1985. Nogometni savez Bosne i Hercegovine 1992. istupa iz [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]] početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. 17. maja konstituiran je Izvršni odbor nogometnog saveza Bosne i Hercegovine koji je imao multinacionalni karakter te je urađen statut nogometnog saveza Bosne i Hercegovine za prijem u [[FIFA]]-u. Također je imenovan stručni štab reprezentacije, direktor i selektor. Na slobodnim teritorijama nastavljene su aktivnosti na organizaciji nogometa. U aprilu 1992 nogometni savez Bosne i Hercegovine je podnio zahtjev za prijem u članstvo u FIFA-i i [[UEFA]]-i.<ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |title=UEFA info |access-date=8. 10. 2013 |archive-date=9. 6. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6HF3q11OE?url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |url-status=dead }}</ref>. Zbog rata, nogometni savez Bosne i Hercegovine je primljen u puno članstvo FIFA-e i pridruženo članstvo [[UEFA]]-e, tek 1996. U [[Dublin]]u 1998. nogometni savez Bosne i Hercegovine postaje punopravni član UEFA-e. Tako su domaći klubovi dobili šansu da učestvuju u UEFA-inim takmičenjima. Predstavnici nogometnog saveza pozvani su na Kongres FIFA-e u [[Chicago|Chicagu]] za vrijeme [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|SP-a 1994]]. Na Kongresu u junu nogometni savez Bosne i Hercegovine primljen je kao pridruženi član FIFA-e s pravom odigravanja prijateljskih i humanitarnih utakmica svih reprezentativnih selekcija i klubova iz Bosne i Hercegovine. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina national football team in 2002.jpg|mini|350px|Reprezentacija Bosne i Hercegovine, mart 2002.]] U Zenici je odigrano prvo državno ligaško prvenstvo po jednostrukom bod-sistemu. Učestvovalo je 8 ekipa. Prvi prvak nezavisne Republike Bosne i Hercegovine postao je [[NK Čelik]] iz [[Zenica|Zenice]]. Odmah nakon završetka prvog dijela prvenstva, u novembru 1995, uslijedio je prvi službeni nastup Bosne i Hercegovine: utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] u [[Tirana|Tirani]]. Sredinom decembra u [[Pariz]]u nogometni savez Bosne i Hercegovine je dobio veliko priznanje. Na sjednici u Parizu Izvršni komitet [[FIFA]]-e primio je nogometni savez Bosne i Hercegovine kao punopravnog člana FIFA-e, a samo 24 sata kasnije u pariskom [[Louvre]]u izvršeno je žrijebanje za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998.]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Reprezentacija Bosne i Hercegovine izvučena je u grupu sa [[Nogometna reprezentacija Danske|Danskom]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]], [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčkom]] i [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenijom]]. Na kongresu [[UEFA]]-e u [[Dublin]]u 1998. [[nogometni savez Bosne i Hercegovine]] primljen je za punopravnog člana Evropske nogometne asocijacije ([[UEFA]]-e). === Prvi nastupi === Prvu zvaničnu utakmicu Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] na stadionu [[Stadion Qemal Stafa|Qemal Stafa]]. Rezultatom 2-0 Albanija je bila uspješnija. U aprilu 1996. na stadionu [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]] Bosna i Hercegovina je odigrala prvu zvaničnu utakmicu na domaćem terenu. I ovog puta protivnik je bila Albanija a utakmica je završila bez postignutih golova. U [[Kalamata|Kalamati]], 1. septembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prvu utakmicu u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998]]. Domaćin [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] je bila uspješnija rezultatom 3-0. U oktobru u [[Bologna|Bologni]] Bosna i Hercegovina je odigrala sljedeću utakmicu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1998. [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] je bila uspješnija rezultatom 4-1 a jedini i prvi gol za Bosnu i Hercegovinu postigao je [[Hasan Salihamidžić]] u 22. minuti utakmice. Prvu pobjedu Bosna i Hercegovina je ostvarila u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] koja se odigrala na stadionu Koševo 6. novembra 1996. Već u 6. minuti Bosna i Hercegovina je povela golom Hasana Salihamidžića. Šest minuta kasnije izjednačio je [[Gianfranco Zola]]. Konačan rezultat na utakmici postigao je [[Elvir Bolić]] u 44. minuti. Nekoliko dana kasnije u [[Ljubljana|Ljubljani]] Bosna i Hercegovina je ostvarila i prvu objedu u kvalifikacijama. Rezultatom 2-1 Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]], a golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli Elvir Bolić i [[Meho Kodro]]. U [[Manaus]]u, 18. decembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prijateljsku utakmicu protiv domaćina i tadašnjeg akteulnog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Ronaldo]] iz slobodnog udarca u 75. minuti utakmice. Krajem februara 1997. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Dunhill Cup Malezija 1997.|Dunhill kupu]] u [[Malezija|Maleziji]] gdje je osvojila drugo mjesto. U grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnam]] rezultatom 4-0, te odigrala neriješeno protiv [[Nogometna reprezentacija Zimbabvea|Zimbabvea]] 2-2. U posljednjoj utakmici grupne faze Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Indoneziju]] rezultatom 2-0. U polufinalu gol [[Asim Hrnjić|Asima Hrnjića]] u 36. minuti utakmice bio je dovoljan za pobjedu protiv domaćina [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezije]] za plasman u finale turnira u kojm se Bosna i Hercegovina susrela sa [[Nogometna reprezentacija Kine|Kinom]]. Međutim, u finalu je Kina bila uspješnija rezultatom 3-0. Za Bosnu i Hercegovinu na ovom turniru su uglavnom nastupili igrači iz domaće lige. U nastavku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. Bosna i Hercegovina je u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjela poraz od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] rezultatom 0-1. Bosna i Hercegovina je bila ravnopravan protivnik na utakmici, međutim, [[Kostas Frantzeskos]] je golom u 72. minuti utakmice donio pobjedu Grčkoj. U junu u [[Kopenhagen]]u Bosna i Hercegovina je poražena od [[Nogometna reprezentacija Danske|Danske]] golovima [[Marc Rieper|Riepera]] i [[Miklos Molnar|Molnara]]. I sljedeću utakmicu u kvalifikacijama odigrali su Bosna i Hercegovina i Danska, ovog puta na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševu]]. Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0. Golove na utakmici su postigli [[Edin Mujčin]] u 17. i [[Elvir Bolić]] u 23. i 32. minuti utakmice. U septembru Bosna i Hercegovina je odigrala posljednje utakmice kvalifikacija, prvo je u [[Zagreb]]u Hrvatska bila uspješnija rezultatom 3-2, dok je u Sarajevu Bosna i Hercegovina pobijedila Sloveniju 1-0. Bile su–prve kvalifikacije u kojim je nastupila Bosna i Hercegovina gdje je završila na četvrtom mjestu u grupi sa devet osvojenih bodova. === Doba stagnacije === U [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|kvalifikacijama]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Evropsko prvenstvo 2000]]. Bosna i Hercegovina je gajila nade da bi se mogla kvalificirati na prvenstvo. Međutim, superiorna [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] je ostvarila svih deset pobjeda u grupi te ubjedljivo završila na prvom mjestu. [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] je sa dvije pobjede upravo protiv najvećeg konkurenta za drugo mjesto u grupi Bosne i Hercegovine osvojila drugo mjesto u grupi te se kvalificirala u baraž. Bosna i Hercegovina je završila na trećem mjestu u grupi sa istim brojem bodova kao i [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] ali zbog boljih međusobnih rezultata treće mjesto je pripalo Bosni i Hercegovini. Ovo su bile prve kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u historiji u kojim je nastupila i Bosna i Hercegovina. [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. za Bosnu i Hercegovinu nisu počele željenim tokom. U prve dvije utakmice Bosna i Hercegovina je doživjela dva poraza i već na startu je bilo poznato da je Svjetsko prvenstvo isuviše daleko. U januaru 2001. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Millennium kup 2001.|Millennium kupu]] u [[Indija|Indiji]] te osvojila drugo mjesto. Nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2002. Bosna i Hercegovina je odigrala u martu. Neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] i pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] Bosna i Hercegovina je osvojila prve bodove. Porazom u [[Oviedo|Oviedu]] od [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] u junu Bosna i Hercegovina je praktično ostala bez ikakvih šansi za Svjetsko prvenstvo. Na [[Merdeka turnir 2001.|Merdeka turniru]] koji se igrao u [[Malezija|Maleziji]] od 20. do 30. juna Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U finalu turnira [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] je bio uspješniji rezultatom 2-1 nakon produžetaka. Bosna i Hercegovina je u augustu nastupila na [[LG kup 2001 (Iran)|LG kupu]] koji se odigrao u [[Iran]]u. Kao i na prethodna tri turnira Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je zabilježila neriješeni rezultat protiv [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izraela]], poraz od Austrije i pobjedu protiv Lihtenštajna. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Evropsko prvenstvo 2004]]. Bosna i Hercegovina je poput i prethodnih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo započela sa dva poraza. Prvo je [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] bila superiorna te ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0 u [[Sarajevo|Sarajevu]] a zatim u [[Oslo|Oslu]] [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] je bila uspješnija zabilježivši pobjedu rezultatom 2–0. U nastavku kvalifikacija nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] Bosna i Hercegovina je zabilježila jedno od najvećih iznenađenja u kvalifikacijama pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Danske|Dansku]] rezultatom 2-0 golovima [[Sergej Barbarez|Barbareza]] i [[Elvir Baljić|Baljića]]. U [[Craiova|Craiovi]] Rumunija je i ovog puta bila uspješnija od Bosne i Hercegovine te zabilježila pobjedu rezultatom 2-0. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je prvo golom [[Zlatan Bajramović|Bajramovića]] pobijedila Norvešku a zatim i Luksemburg u gostima te spletom okolnosti ostalih rezultata u grupi došla u poziciju da sama odlučuje o svojoj sudbini u kvalifikacijama. Pobjedom u zadnjoj utakmici Bosna i Hercegovina bi obezbjedila direktan plasman na Evropsko prvenstvo. Međutim, Danska je u [[Sarajevo|Sarajevu]] odigrala neriješeno protiv domaćina te se kvalificirala na prvenstvo dok je Bosna i Hercegovina zauzela četvrtu poziciju na tabeli. Za razliku od prethodnih kvalifikacija za Svjetsko i Evropsko prvenstvo u kojim je Bosna i Hercegovina zabilježila dva poraza, u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006]]. Bosna i Hercegovina je zabilježila dva neriješena rezultata protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbije i Crne Gore]]. Porazom od [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] u nastavku kvalifikacija te neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]] Bosna i Hercegovina je umanjila svoje šanse za plasman na Svjetsko prvenstvo. U junu nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od najboljih utakmica u svojoj historiji protiv Španije u [[Valencia|Valenciji]]. Golom [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] u 38. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je imala vodstvo sve do 97. minute kada je [[Carlos Marchena]] postigao izjednačujući gol na utakmici. U nastavku kvalifikacija te pobjedama protiv Belgije, Litvanije i San Marina Bosna i Hercegovina je i ovog puta došla u poziciju da sama odlučuje o plasmanu na Svjetsko prvenstvo. Međutim, utakmica koja je odigrana u [[Beograd]]u na rubu regularnosti, Srbija i Crna Gora je golom [[Mateja Kežman|Kežmana]] ostvarila pobjedu te ostavila Bosnu i Hercegovinu bez plasmana na Svjetsko prvenstvo 2006. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]. Bosna i Hercegovina je započela pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]] te prvim porazom na Bilinom polju od [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]]. Nakon neriješenog rezultata u [[Kišinjev]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]] te poraza u [[Zenica|Zenici]] od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] Bosna i Hercegovina je bila dosta daleko od pozicija koje vode na prvenstvo Evrope. Ovo je ujedno bila i posljednja utakmica [[Blaž Slišković|Blaža Sliškovića]] na klupi Bosne i Hercegovine. Mnogim tadašnjim reprezentativcima su ovo bili posljednje utakmice u nacionalnom dresu te je krenula era novih igrača u dresu reprezentacije. U [[Oslo|Oslu]] sa novim selektorom na klupi reprezentacije [[Fuad Muzurović|Fuadom Muzurovićem]] Bosna i Hercegovina je priredila iznenađenje te ostvarila pobjedu protiv domaćina Norveške rezultatom 2–1. I sljedeće dvije utakmice Bosna i Hercegovina je pobijedila, [[Nogometna reprezentacija Turske|Tursku]] i Maltu, međutim, loši rezultati u nastavku kvalifikacija bili su dovoljni Bosni i Hercegovini tek za četvrto mjesto u grupi. === Zlatna generacija === ==== Kvalifikacije za SP 2014. ==== {{Glavni|Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G}} [[Datoteka:Vedad ibisevic.jpg|mini|desno|200px|[[Vedad Ibišević]] je pobjedničkim golom protiv Litvanije poslao Bosnu i Hercegovinu na njeno prvo Svjetsko prvenstvo.]] Nakon prvih utakmica u kvalifikacijama te ubjedljivih pobjeda Bosne i Hercegovine protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] i [[Nogometna reprezentacija Latvije|Latvije]] Bosna i Hercegovina se našla na prvom mjestu kvalifikacijske grupe. U trećem kolu kvalifikacija Bosna i Hercegovina je u [[Atina|Atini]] odigrala jednu od ključnih utakmica protiv direktnog konkurenta za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]]. Utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] završila je bez golova što je bilo dovoljno da Bosna i Hercegovina zadrži prvo mjesto u grupi. Nekoliko dana kasnije na [[Stadion "Bilino polje"|Bilinom polju]] Bosna i Hercegovina je golovima [[Vedad Ibišević|Ibiševića]], [[Edin Džeko|Džeke]] i [[Miralem Pjanić|Pjanića]] već u prvom poluvremenu osigurala pobjedu protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Bosna i Hercegovina je svoje kvalifikacije u 2012. zaključila neporažena i nalazila se na vrhu grupe G. U [[Zenica|Zenici]], 22. marta Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od svojih najboljih utakmica u cjelokupnim kvalifikacijama ostvarivši pobjedu protiv Grčke rezultatom 3-1. Golovima Ibiševića u 36. i Džeke u 29. i 53. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je stekla ubjedljivu prednost. Sve što je Grčka uspjela učiniti u utakmici je postignuti gol u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. U [[Riga|Rigi]] 7. juna 2013. iako na poluvremenu nije bilo golova, Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 5-0. Pobjeda [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] na Bilinom polju dovelo je Bosnu i Hercegovinu u nezavidan položaj. Grčka se bodovno izjednačila sa Bosnom i Hercegovinom na vrhu grupe a Bosni i Hercegovini je za nekoliko dana slijedila nova utakmica protiv Slovačke. Međutim, u [[Žilina|Žilini]] iako je Slovačka povela u 43. minuti utakmice golom [[Marek Hamšík|Hamšíka]] u drugom poluvremenu Bosna i Hercegovina je sa dva postignuta gola uspjela preokrenuti rezultat i ostvariti ključnu pobjedu u kvalifikacijama. Golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli [[Ermin Bičakčić|Bičakčić]] u 70. i [[Izet Hajrović|Hajrović]] u 78. minuti utakmice. Posljednje utakmice u kvalifikacijama Bosna i Hercegovina je odigrala protiv Lihtenštajna u Zenici i Litvanije u [[Kaunas]]u. Pobjeda protiv Lihtenštajna uopće nije dolazila u pitanje, Bosna i Hercegovina je već u prvom poluvremenu riješila pitanje pobjednika, rezultat je glasio 4-0. U drugom poluvremenu Lihtenštajn je preko [[Nicolas Hasler|Haslera]] smanjio rezultat koji je postavio i konačan rezultat utakmice. U Kaunasu 15. oktobra 2013. Bosna i Hercegovina je golom Ibiševića uspjela pobijediti Litvaniju te zbog bolje gol-razlike kvalificirala se na svoje prvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]. ==== Svjetsko prvenstvo 2014. ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}} Prvu historijsku utakmicu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskom prvenstvu]] nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine je odigrala protiv dvostrukog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] na stadionu [[Stadion "Maracanã"|Maracaná]] u [[Rio de Janeiro]]u. U trećoj minuti utakmice nakon ubačaja [[Lionel Messi|Messija]] u šesnaesterac Bosne i Hercegovine, Argentina je povela zahvaljujući autogolu [[Sead Kolašinac|Seada Kolašinca]]. U 13. minuti utakmice [[Izet Hajrović|Hajroviću]] je nakon sjajne asistencije [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] na pet metara od gola pobjegla lopta, a u 31. minuti je iz daljine šutirao [[Edin Džeko]] ali je [[Sergio Romero]] sjano odbranio. U 40. minuti [[Senad Lulić]] je imao sjajnu šansu nakon kornera [[Miralem Pjanić|Pjanića]], pucao je glavom, ali je i ovog puta Romero sjajno odbranio. U drugom poluvremenu igra je i dalje bila ravnopravna, tek u 55. minuti [[Sergio Agüero]] je imao prvu ozbiljnu priliku za "Gaučose". U 65. minuti utakmice Messi je preciznim šutem sa ruba jedanaesterca zabio svoj drugi gol za nacionalnu momčad na svjetskim prvenstvima. Golu je prethodio odličan dupli pas sa [[Gonzalo Higuaín]]om. Konačan rezultat na utakmici postavio je [[Vedad Ibišević]] u 85. minuti utakmice. U drugoj utakmici na Svjetskom prvenstvu Bosna i Hercegovina je minimalnim rezultatom 0-1 poražena od [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Peter Odemwingie]] u 29. minuti utakmice. Najveću priliku na utakmici Bosna i Hercegovina je imala u 21. minuti utakmice kada je sudija [[Peter O'Leary (nogometni sudac)|Peter O'Leary]] poništio gol koji je postigao [[Edin Džeko]] navodno zbog ofsajda. Posljednju utakmicu u grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]]. U 23. minuti utakmice Edin Džeko je preciznim prizemnim udarcem sa nekih 20-ak metara pronašao put do mreže iranskog golmana [[Alireza Haghighi|Alireze Haghighija]]. [[Miralem Pjanić]] je nakon asistencije [[Tino-Sven Sušić|Svena Sušića]] u 59. minuti povećao vodstvo za Bosnu i Hercegovinu. Gol nade za Iran postigao je [[Reza Ghoochannejhad]] u 82. minuti utakmice. Minutu kasnije svojim prvim golom u dresu nacionalnog tima [[Avdija Vršajević]] je postavio konačan rezultat utakmice. {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}} == Slika ekipe == === Nadimak === Popularni nadimak svih bosanskohercegovačkih sportskih reprezentacija je ''Zmajevi'', koji je popularizirao sportski TV komentator [[Mustafa Mijajlović]] tokom kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] između [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i Bosne i Hercegovine (2-4) 28. marta 2009.<ref name=":0">{{cite web|title=BH Zmajevi|url=http://www.bhdragons.com/|publisher=bhdragons.com|access-date=19. 1. 2014|location=USA|format=website}}</ref> Općenito se slažu među sportskim navijačima iz Bosne i Hercegovine da ovaj nadimak ima historijski kontekst, jer se smatra aluzijom na poznatog bosanskohercegovačkog vojskovođe [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetan Gradaščevića]], koji se borio za [[Pokret za autonomiju Bosne|autonomiju Bosne]] i koji je bio poznat kao "Zmaj od Bosne".<ref name=":0" /> U domaćim i stranim medijima, ponekad se nazivaju ''Zlatni ljiljani'', što je bio originalni nadimak koji su navijači dali svim nacionalnim reprezentacijama zemlje nakon nezavisnosti, a odnosio se na tadašnje [[Simboli Republike Bosne i Hercegovine|službene državne simbole]] (zastavu i grb), koji su se sami odnosili na ''[[Ljiljan (simbol)|Fleur-de-lis]]'', historijski državni simbol koji se nalazio na grbu vladajuće bosanske srednjovjekovne [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]].<ref name="Zlatni ljiljani">{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|title=Golden Lilies blossoming|date=9. 4. 2009|publisher=FIFA.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708205510/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|archive-date=8. 7. 2014|url-status=dead|access-date=10. 10. 2009}}</ref> === Stadioni === Trenutno, nogometna repreznetacija koristi [[Stadion "Bilino polje"]] kao svoj domaći teren,<ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|title=Na današnji dan 1972. godine otvoren je stadion Bilino Polje|website=sportsport.ba|date=4. 10. 2013|access-date=5. 10. 2013|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215517/https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|title=Zenica dobija moderan stadion|website=sportsport.ba|date=18. 11. 2011|access-date=19. 11. 2011|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015220758/https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|title=Počela ugradnja grijača na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=20. 7. 2012|access-date=23. 7. 2012|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015221847/https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|title=Postavljena trava na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=10. 8. 2012|access-date=12. 8. 2012|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207235033/https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|title=Rekonstrukcija Bilinog Polja: Novi reflektori, veće svlačionice...|website=reprezentacija.ba|date=21. 8. 2014|access-date=22. 8. 2014|language=bs|archive-date=25. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625105511/http://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|title=Bilino Polje dobija novi semafor|website=nezavisne.com|date=14. 8. 2015|access-date=16. 8. 2015|language=bs|archive-date=20. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150820055059/http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju|title=Započeti novi radovi: Bilino polje prolazi kroz još jednu rekonstrukciju|website=scsport.ba|date=27. 9. 2019|access-date=29. 9. 2019|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215537/https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju/|url-status=dead}}</ref> koji je od 2025. službeno postao nacionalni stadion Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/saopstenja-za-javnost/u-zenici-potpisan-sporazum-o-izgradnji-nacionalnog-stadiona/|title=U Zenici potpisan Sporazum o izgradnji nacionalnog stadiona|date=7. 6. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=20. 11. 2025}}</ref> Ostale stadione koje je reprezentacija koristila su: [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]], [[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Stadion pod Borićima|pod Borićima]] i [[Gradski stadion Tušanj]].<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|title=Večeras historijska utakmica na Koševu|website=klix.ba|date=10. 10. 2003|access-date=10. 10. 2003|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215544/https://www.klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|title=Od ruševine do novog doma reprezentacije BiH|website=sportsport.ba|date=5. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215738/https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|title=BiH dočekuje Belgiju na Grbavici!|website=oslobodjenje.ba|date=4. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=9. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171009161238/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|title=Misimović: Krajem maja počinje rekonstrukcija travnjaka, Grbavica će biti u rangu Wembleyja|website=klix.ba|date=29. 3. 2018|access-date=30. 3. 2018|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207045642/https://www.klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|url-status=live}}</ref> Reprezentacija također koristi [[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] u [[Zenica|Zenici]] za pripreme pred utakmicu. Trening centar otvoren je 2013. u saradnji sa [[UEFA]]-om.<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|website=klix.ba|date=2. 9. 2013|access-date=3. 9. 2013|language=bs|archive-date=4. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130904205527/http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|url-status=live}}</ref> Osim njega, korišten je i [[Trening-centar Butmir]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je čak odigrana i utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|reprezentacije Kuvajta]].<gallery> Datoteka:0101Stadion Bilino polje Zenica.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]]}}}} Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]]}}}} Datoteka:Zeljeznicar Sarajevo stadion.JPG|{{Center|{{Malo|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]}}}} Datoteka:TZstadium.png|{{Center|{{Malo|[[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]]}}}} Datoteka:Bosnia and Herzegovina FA Training Centre.jpg|{{Center|{{Malo|[[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine|Trening centar N/FSBiH]]}}}} </gallery> === Navijači === {{Također pogledajte|BHFanaticos}} Veliki broj navijača reprezentacije, osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi iz [[Sjeverna Evropa|sjeverne]] i [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a neki čak i iz [[Australija|Australije]].<ref>{{cite web|url=http://www.facebook.com/photo.php?fbid=10200860690708653&set=a.10200860689108613.1073741830.1505911272&type=3&theater|title=Bosnian fans from Australia (Bosnia–Greece 3:1)|date=22. 3. 2013|publisher=facebook.com|access-date=22. 3. 2013|author=Albin I.}}</ref> Većina ovih navijača su članovi grupa [[BHFanaticos]], [[BH Hooligans]], [[Belaj Boys]], [[BHLegion]], [[Armija Zmajeva]] i [[Ljuti Krajišnici]].<ref>{{cite web|url=http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|title=Bosnia Fans Make the Most of Being Stuck on a Bridge|date=28. 3. 2013|publisher=sportige.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130331025456/http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|archive-date=31. 3. 2013|url-status=live|access-date=28. 3. 2013|author=Vic}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|title=BHLegion fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325002840/http://zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|title=BHFanaticos fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325104111/http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/formirana-navijacka-grupa-bh-hooligans-pratit-ce-utakmice-reprezentacija-bih/251101122|title=Formirana navijačka grupa BH Hooligans, pratit će utakmice reprezentacija BiH|website=Klix.ba|language=hr|access-date=20. 11. 2025}}</ref> Na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]], na [[Stadion "Ullevål"|stadionu Ullevål]] u [[Oslo|Oslu]] 24. marta 2007. bosanskohercegovački navijači izazvali su sat vremena kašnjenja zbog neviđene količine baklji koje su bačene na teren u znak protesta protiv korupcije u (sada bivšem) [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5G8SZ8Cr0xI|title=Bosnian supporters–protest including pyro (Norway Bosnia)|date=24. 3. 2007|work=YouTube|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/5G8SZ8Cr0xI|archive-date=7. 11. 2021|url-status=live|access-date=27. 3. 2006|author=Rosenborg Trondheim}}{{cbignore}}</ref> Dana 1. juna 2008. bivši igrači Bosne i Hercegovine [[Meho Kodro]] i [[Elvir Bolić]] organizovali su prijateljsku humanitarnu utakmicu u Sarajevu pod nazivom "Kodro, Bola i prijatelji" između bivših bosanskohercegovačkih nogometnih legendi, kako bi dobili podršku i stavili do znanja da je vrijeme za promjene u Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|work=SportSport.ba|author=Brza zmija|title=Fotogalerija: Kodro, Bola i prijatelji|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093648/http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|url-status=live}}</ref> Utakmica je organizovana da počne u isto vrijeme kada se reprezentacija Bosne i Hercegovine suočila sa [[Azerbejdžan]]<nowiki/>om u prijateljskoj utakmici u Zenici. U Sarajevu je bilo 15.000 gledalaca, dok je u Zenici bilo samo oko 50.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|work=SportSport.ba|author=Statler|title=BiH–Azerbejdzan|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093929/http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|url-status=live}}</ref> Utakmicu u Sarajevu organizirala je [[Federalna televizija|Federalna TV]], koja je humanitarnu utakmicu prenosila uživo. Značajan broj bosanskohercegovačkih reprezentativaca učestvovao je u utakmici,<ref>{{cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|title=Svi na Kosevo–Spasimo bh fudbal|date=25. 5. 2008|work=SportSport.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093802/http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|archive-date=7. 10. 2011|url-status=live|access-date=25. 5. 2008|author=I. Babic}}</ref> koja je završila rezultatom 11-9 u korist Kodrine ekipe.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|work=SportSport.ba|author=Statler|title=Live–Spektakl na Kosevu|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231210/http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|url-status=live}}</ref> === Dresovi === Tradicionalne boje dresa Bosne i Hercegovine su plava i bijela, preuzete sa zastave zemlje. Dok su trenutni domaći dresovi pretežno plavi, a gostujući dresovi pretežno bijeli, ova shema boja je prvobitno korištena obrnutim redoslijedom.–je zbog činjenice da je [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|zastava]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] (RBIH), koja se koristila prije [[Zastava Bosne i Hercegovine|trenutne]], bila pretežno bijela.{{Commons|Bosnia and Herzegovina national football team kits|Dresovi nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine}} Dresove reprezentacije trenutno proizvodi [[Kelme]], [[Španija|španska]] kompanija sportske odjeće.<ref name="KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH">{{cite news|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH|website=nfsbih.ba|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|language=bs|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311142807/https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|url-status=live}}</ref> Generalni sponzor ekipe je [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]].<ref>{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija|title="A" Reprezentacija|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523204837/https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/|archive-date=23. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 3. 2022}}</ref> Tim također sponzoriraju [[Coca-Cola]], [[ASA Central osiguranje|ASA]] [[ASA Central osiguranje|Central Osiguranje]] i [[Privredna banka Sarajevo]]. Tabla historije proizvođača dresova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine: {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač !Ref. |- |1996–1999 |{{ZD|Belgija}} [[Patrick]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa">{{cite web|url=http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|title=Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa|date=21. 12. 2013|work=bhdragons.com|access-date=21. 12. 2013|author=bhdragons.com|archive-date=19. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319171547/http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|url-status=dead}}</ref> |- |1999–2000 |{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2000–2005 |{{ZD|Njemačka}} [[Reusch]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2005–2014 |{{ZD|Italija}} [[Legea]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2014–2023 |{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]] |<ref>{{cite web|url=http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|title=adidas postao partner Bosne i Hercegovina pred 2014 FIFA Svjetsko prvenstvo Brazil™|date=21. 3. 2014|work=adidas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322090332/http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|archive-date=22. 3. 2014|url-status=dead|access-date=21. 3. 2014|author=adidas.com}}</ref> |- |od 2023. |{{ZD|ŠPA}} [[Kelme]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=Kelme novi tehnički sponzor NS/FS BiH|date=11. 3. 2023|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=16. 10. 2023}}</ref> |} ==== Domaći ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_left|pattern_b=_bos98h|pattern_ra=_right|pattern_sh=_shorts|pattern_so=_socks|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=1998–1999.}} |} {| |{{Football kit|pattern_la=_golden_stripes2|pattern_b=_collarblue|pattern_ra=_golden_stripes2|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2008–2010.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosnia11h|pattern_b=_bosnia11h|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2010–2011.}} |{{Football kit|pattern_la=_thinborderonwhite|pattern_b=_bos11h|pattern_ra=_thinborderonwhite|pattern_sh=_colchester0809t|leftarm=0000FF|body=FFFFFF|rightarm=0000FF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2011–2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea_2013|pattern_b=_bosna_home_legea_2013|pattern_ra=_bosna_legea_2013|pattern_sh=_bosna_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih_aw_legea_2013|pattern_b=_bih_ho_legea_2013|pattern_ra=_bih_aw_legea_2013|pattern_sh=_bih_aw_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013–2014.}} |{{Football kit|pattern_la=_bah1415a|pattern_b=_bah1415a|pattern_ra=_bah1415a|pattern_sh=_bah1415a|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000BB|body=0000BB|rightarm=0000BB|shorts=0000BB|socks=0000BB|title=2014–2015.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosherz16h|pattern_b=_bosherz16home|pattern_ra=_bosherz16h|pattern_sh=_bosherz16h|pattern_so=_bosherz16h|leftarm=002CE7|body=002CE7|rightarm=002CE7|shorts=002CE7|socks=002CE7|title=2015–2018.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosnia1819h|pattern_b=_bosnia1819h|pattern_ra=_bosnia1819h|pattern_sh=_bosnia1819h|pattern_so=_bosnia1819h|leftarm=1D2541|body=1D2541|rightarm=1D2541|shorts=1D2541|socks=1D2541|title=2018–2019.}} |- |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20rbw|pattern_b=_adidascondivo20rbw|pattern_ra=_adidascondivo20rbw|pattern_sh=_adidascondivo20rbw|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2020–2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22rbw|pattern_b=_adidascondivo22rbw|pattern_ra=_adidascondivo22rbw|pattern_sh=_adidascondivo22rbw|pattern_so=_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_bos22h|pattern_b=_bos22h|pattern_ra=_bos22h|pattern_sh=_bos22h|pattern_so=_bos22h|leftarm=142A56|body=142A56|rightarm=142A56|shorts=142A56|socks=142A56|title=2022.<br/>(nije nikada korišten)}} |{{Football kit|pattern_la=_kelmewhite|pattern_b=_bih23H|pattern_ra=_kelmewhite|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=0000ff|body=0000ff|rightarm=0000ff|shorts=0000fF|socks=0000fF|title=2023.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih23h|pattern_b=_bih23h|pattern_ra=_bih23h|pattern_sh=_bih23h|pattern_so=|leftarm=003FBF|body=003FBF|rightarm=003FBF|shorts=003FBF|socks=003FBF|title=2023–}} |} ==== Gostujući ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_whitesmalllower|pattern_b=_manutdh|pattern_ra=_whitesmalllower|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=FFD600|socks=0000FF|title=2008–2010.}} |{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_BiH_Away|pattern_ra=|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2010–2011.}} |{{Football kit|pattern_la=_thinwhiteborder|pattern_b=_bos11a|pattern_ra=_thinwhiteborder|pattern_sh=_colchester0809h|pattern_so=|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2011–2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea3_2013|pattern_b=_bosna_away_legea2_2013|pattern_ra=_bosna_legea3_2013|pattern_sh=_bosna_legea2_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih_ho_legea_2013|pattern_b=_bih_aw_legea_2013|pattern_ra=_bih_ho_legea_2013|pattern_sh=_bih_ho_legea_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013–2014.}} |{{Football kit|pattern_la=_bah1415h|pattern_b=_bah1415h|pattern_ra=_bah1415h|pattern_sh=_bah1415h|pattern_so=_bah1415a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2014–2015.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosherz16a|pattern_b=_bosherz16away|pattern_ra=_bosherz16a|pattern_sh=_bosherz16a|pattern_so=_bosherz16a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2015–2018.}} |{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_lcfc1819t|pattern_ra=|pattern_sh=_lcfc1819t|pattern_so=_3 stripes on white|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=0101E8|title=2018–2019.}} |- |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20wb|pattern_b=_adidascondivo20wb|pattern_ra=_adidascondivo20wb|pattern_sh=_adidascondivo20wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2020–2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22wb|pattern_b=_adidascondivo22wb|pattern_ra=_adidascondivo22wb|pattern_sh=_adidascondivo22wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_bos22a|pattern_b=_bos22a|pattern_ra=_bos22a|pattern_sh=_bos22a|pattern_so=_bos22a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.<br/>(nije nikada korišten)}} |{{Football kit|pattern_la=_kelmeblue|pattern_b=_bih23A|pattern_ra=_kelmeblue|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih23a|pattern_b=_bih23a|pattern_ra=_bih23a|pattern_sh=_bih23a|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023–}} |} ==== Treći ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_whiteborder|pattern_b=_bluecollarsimple|pattern_ra=_whiteborder|leftarm=FFD600|body=FFD600|rightarm=FFD600|shorts=FFFFFF|socks=FFD600|title=2008–2009.}} |} == Rezultati == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020)}} ===2025.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] | datum = 21. mart | vrijeme = 20:45 | tim1 = {{NOG-D|RUM}} | rezultat = 0–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}} | stadion = [[Arena Națională]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca = 49.413 | sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 24. mart | vrijeme = 20:45 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/ | tim2 = {{NOG|KIP}} | golovi1 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}} *[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}} | golovi2 = *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 7.464 | sudac = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 7. juni | vrijeme = 15:00 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/ | tim2 = {{NOG|SMR}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.828 | sudac = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]] | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica]] | datum = 10. juni | vrijeme = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|SVN}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}} *[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Z'dežele]] | lokacija = [[Celje]], Slovenija | gledalaca = 12.073 | sudac = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 6. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|SMR}} | rezultat = 0–6 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}} *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}} *[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}} *[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}} | stadion = [[Stadion San Marino]] | lokacija = [[Serravalle]], San Marino | gledalaca = 2.740 | sudac = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 9. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/ | tim2 = {{NOG|AUT}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}} | golovi2 = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}} *[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.700 | sudac = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 9. oktobar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|KIP}} | rezultat = 2–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}} *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}} | golovi2 = *[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}} *[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}} | stadion = [[AEK Arena]] | lokacija = [[Larnaka]], Kipar | gledalaca = 2.355 | sudac = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica]] | datum = 12. oktobar | vrijeme = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|MLT}} | rezultat = 1–4 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}} | golovi2 = *[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}} *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}} *[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}} | stadion = [[Stadion Ta' Qali]] | lokacija = [[Ta' Qali]], Malta | gledalaca = | sudac = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 15. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 3–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/ | tim2 = {{NOG|RUM}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}} | golovi2 = *[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.459 | sudac = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 18. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|AUT}} | rezultat =1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}} | golovi2 =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}} | stadion = [[Stadion "Ernst Happel"]] | lokacija = [[Beč]], Austrija | gledalaca = | sudac = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) | ishod = N }} === 2026. === {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] | datum = 26. mart | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|WAL}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Daniel James (nogometaš)|D. James]] {{gol|51}} | golovi2 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}} | jedanaesterci1 = *[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Wilson]] {{pengol}} *[[Mark Harris (velški nogometaš)|Harris]] {{pengol}} *[[Brennan Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}} *[[Neco Williams|Williams]] {{penpromašaj}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Ermedin Demirović|Demirović]] *{{pengol}} [[Haris Tabaković|Tabaković]] *{{pengol}} [[Ivan Bašić|Bašić]] *{{pengol}} [[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]] *{{pengol}} [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] | jedanaesterci = 2–4 | stadion = [[Stadion "Cardiff City"]] | lokacija = [[Cardiff]], Vels | gledalaca = 32.487 | sudac = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] | datum = 31. mart | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/ | tim2 = {{NOG|ITA}} | golovi1 = *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|79}} | golovi2 = *[[Moise Kean|Kean]] {{gol|15}} | jedanaesterci1 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{pengol}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{pengol}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{pengol}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{pengol}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Pio Esposito|Esposito]] *{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]] *{{penpromašaj}} [[Bryan Cristante|Cristante]] | jedanaesterci = 4–1 | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 9.500 <ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/EURO/2026/2047082_FR.pdf |title=Full Time Report KO Play-offs – Bosnia and Herzegovina v Italy |publisher=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=31. 3. 2026}}</ref> | sudac = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija]] | runda = [[Prijateljska utakmica]] | datum = 29. maj | vrijeme = {{UTZ|18:00|+1}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|SMK}} | izvještaj = | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} <!--{{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – X|X – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica]] | datum = | vrijeme = {{UTZ|15:00|−4}} | tim1 = {{NOG-D|X}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Saint Louis]], Sjedinjene Američke Države | stadion = | gledalaca = | sudac = | ishod = }}--> {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kanada|Kanada – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 12. juni | vrijeme = {{UTZ|15:00|−4}} | tim1 = {{NOG-D|CAN}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Toronto]], Kanada | stadion = [[BMO Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Švicarska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 18. juni | vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} | tim1 = {{NOG-D|SUI}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Inglewood, Kalifornija|Inglewood]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Stadion "SoFi"]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Bosna i Hercegovina – Katar]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 24. juni | vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|QAT}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Seattle]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Lumen Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 25. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2048013/ | tim1 = {{NOG-D|POL}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Nacionalni stadion (Varšava)| stadion Narodowy]] | lokacija = [[Varšava]], Poljska | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | datum = 28. septembar | vrijeme = {{UTZ|21:45|+3}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047984/ | tim1 = {{NOG-D|ROU}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Arena Națională]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Bosna i Hercegovina – Švedska]] | datum = 2. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047964/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|SWE}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]] | datum = 5. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047939/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|POL}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Švedska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 14. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047890/ | tim1 = {{NOG-D|SWE}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Nationalarenan]] | lokacija = [[Solna]], Švedska | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | datum = 17. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047917/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|ROU}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} == Stručni štab == === Trenutni stručni štab === {| class="wikitable" |- ! width=150| Pozicija ! width=200| Ime i prezime |- | Selektor | {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]] |- | rowspan="3" | Pomoćnici | {{ZD|BIH}} [[Zlatan Bajramović]] |- | {{ZD|BIH}} [[Mirko Hrgović]] |- | {{ZD|BIH}} [[Ninoslav Milenković]] |- | Trener golmana | {{ZD|BIH}} [[Kenan Hasagić]] |- | Kondicioni trener | {{ZD|BIH}} Marko Čavka |- | | {{ZD|BIH}} Siniša Mrkobrada |- | Skauti | {{ZD|BIH}} [[Saša Papac]] |- | rowspan="2" | Video analitičari | {{ZD|FIN}} [[Rasmus Jansson]] |- | {{ZD|SRB}} Jasmin Kolašinac |- | rowspan="2" |Doktori | {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović |- | {{ZD|BIH}} Reuf Karabeg |- | rowspan="2" |Fizoterapeuti | {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić |- | {{ZD|BIH}} Radomir Ćosović |- | rowspan="2" | Menadžment | {{ZD|BIH}} Fuad Kečo |- | {{ZD|BIH}} Adem Đipa |- | Tehnički direktor | {{ZD|BIH}} [[Emir Spahić]] |- | Sekretar | {{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]] |} === Statistika selektora === {{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (statistika)}} == Trenutni sastav == {{Dodatne informacije|Spisak igrača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} Igrači koji su pozvani na utakmice [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026 – baraž]] protiv [[Nogometna reprezentacija Velsa|Velsa]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]].<ref>{{cite news |title=Sergej Barbarez odabrao igrače za martovske utakmice |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-odabrao-igrace-za-martovske-utakmice/ |access-date=9 March 2026 |publisher=Football Association of Bosnia and Herzegovina |date=9 March 2026 |language=Bosnian}}</ref><ref>{{cite web |title=Sergej Barbarez odabrao igrače za martovske utakmice |url=https://www.nfsbih.ba/images/2026-D/003_mart/NFSBIH_Spisak_mart_26.pdf |publisher=Football Association of Bosnia and Herzegovina |access-date=9 March 2026 |language=Bosnian |format=PDF}}</ref>{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#070db5|color=white}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Nikola Vasilj]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|12|2|df=yes}}|nastupi=25|golovi=0|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Osman Hadžikić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|03|12|df=yes}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]|klubnac=HRV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Martin Zlomislić]]|ostalo=|dob={{datum rođenja i godine|1998|8|16|df=yes}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Nihad Mujakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|15|df=y}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Gaziantep FK|Gaziantep]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Nidal Čelik]]|dob={{datum rođenja i godine|2006|7|17|df=y}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[RC Lens|Lens]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Tarik Muharemović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|2|28|df=y}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Sead Kolašinac]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|6|20|df=y}}|nastupi=64|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=O|ime=[[Amar Dedić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|8|18|df=y}}|nastupi=26|golovi=1|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Nikola Katić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|10|df=y}}|nastupi=15|golovi=1|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Stjepan Radeljić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|5|df=y}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Benjamin Tahirović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|3|df=y}}|nastupi=26|golovi=2|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DAN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Armin Gigović]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|6|df=y}}|nastupi=18|golovi=1|klub=[[BSC Young Boys|Young Boys]]|klubnac=ŠVI}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Ivan Bašić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|30|df=y}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[FK Astana|Astana]]|klubnac=KAZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Ivan Šunjić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|9|df=y}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=KIP}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Amar Memić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|20|df=y}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|klubnac=ČEŠ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Amir Hadžiahmetović]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|8|df=y}}|nastupi=34|golovi=0|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Dženis Burnić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|22|df=y}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Karlsruher SC]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Kerim Alajbegović]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|9|21|df=y}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|klubnac=AUT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Esmir Bajraktarević]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|10|df=y}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[PSV Eindhoven|PSV]]|klubnac=NIZ}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Samed Baždar]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|1|31|df=y}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Jagiellonia Białystok]]|klubnac=POL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Ermedin Demirović]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|25|df=y}}|nastupi=38|golovi=4|klub=[[VfB Stuttgart]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Edin Džeko]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|3|17|df=y}}|nastupi=148|golovi=73|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Haris Tabaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|20|df=y}}|nastupi=10|golovi=4|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Jovo Lukić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|11|28|df=yes}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]|klubnac=RUM}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija kraj}} == Statistika igrača == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}{{Ažurirano|31. marta 2026.}}<ref name="rsssf">{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4. 2. 2023|archive-date=27. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}</ref> :''Igrači s '''podebljanim imenima''' idalje su aktivni u reprezentaciji.'' === Najviše nastupa === [[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2177_Edin_Džeko.jpg|desno|mini|256x256piksel|[[Edin Džeko]] je igrač s najviše nastupa u reprezentaciji Bosne i Hercegovine i najbolji strijelac svih vremena.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" style="width:160px;" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}} ! class="unsortable" style="width:100px;" |Karijera |- !1. | align="left" |'''[[Edin Džeko]]''' |'''148''' |73 |2007–trenutno |- !2. | align="left" |[[Miralem Pjanić]] |'''115''' |18 |2008–2024. |- !3. | align="left" |[[Emir Spahić]] |'''94''' |6 |2003–2018. |- !4. | align="left" |[[Zvjezdan Misimović]] |'''85''' |25 |2004–2018. |- !5. | align="left" |[[Vedad Ibišević]] |'''83''' |28 |2007–2018. |- !7. | align="left" |'''[[Sead Kolašinac]]''' |'''64''' |0 |2013–trenutno |- !6. | align="left" |[[Asmir Begović]] |'''63''' |0 |2009–2020. |- !8. | align="left" |[[Haris Medunjanin]] |'''60''' |9 |2009–2018. |- !9. | align="left" |[[Senad Lulić]] |'''57''' |4 |2008–2017. |- ! rowspan="2" |10. | align="left" |[[Ibrahim Šehić]] |'''55''' |0 |2010–2024. |- | align="left" |[[Edin Višća]] |'''55''' |10 |2010–2020. |} === Najviše golova === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" style="width:160px;" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}} ! width="50" |Omjer ! class="unsortable" style="width:100px;" |Karijera |- !1. | align="left" |'''[[Edin Džeko]]''' {{Malo|([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|spisak]])}} |'''73''' |148 |{{#expr:72/146 round 2}} |2007–trenutno |- !2. | align="left" |[[Vedad Ibišević]] |'''28''' |83 |{{#expr:28/83 round 2}} |2007–2018. |- !3. | align="left" |[[Zvjezdan Misimović]] |'''25''' |85 |{{#expr:25/85 round 2}} |2004–2018. |- !4. | align="left" |[[Elvir Bolić]] |'''22''' |51 |{{#expr:22/51 round 2}} |1996–2006. |- !5. | align="left" |[[Miralem Pjanić]] |'''18''' |115 |{{#expr:18/115 round 2}} |2008–2024. |- !6. | align="left" |[[Sergej Barbarez]] |'''17''' |47 |{{#expr:17/47 round 2}} |1998–2006. |- !7. | align="left" |[[Elvir Baljić]] |'''14''' |38 |{{#expr:14/38 round 2}} |1996–2005. |- !8. | align="left" |[[Zlatan Muslimović]] |'''12''' |30 |{{#expr:12/30 round 2}} |2006–2011. |- !9. | align="left" |[[Edin Višća]] |'''10''' |55 |{{#expr:10/55 round 2}} |2010–2020. |- !10. | align="left" |[[Haris Medunjanin]] |'''9''' |60 |{{#expr:9/60 round 2}} |2009–2018. |} === Najviše sačuvanih mreža === [[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2176.jpg|desno|mini|255x255piksel|[[Asmir Begović]] je rekorder Bosne i Hercegovine po broju sačuvanih mreža.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" width="160px" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BSM|Broj sačuvanih mreža}} ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |Omjer ! class="unsortable" width="100px" |Karijera |- !1. | align="left" |[[Asmir Begović]] |'''27''' |63 |{{#expr:27/63 round 2}} |2009–2020. |- !2. | align="left" |[[Ibrahim Šehić]] |'''19''' |55 |{{#expr:19/55 round 2}} |2010–2024. |- !3. | align="left" |[[Kenan Hasagić]] |'''13''' |44 |{{#expr:13/44 round 2}} |2002–2011. |- !4. | align="left" |[[Mirsad Dedić]] |'''8''' |27 |{{#expr:8/27 round 2}} |1996–2000. |- !5. | align="left" |'''[[Nikola Vasilj]]''' |'''7''' |23 |{{#expr:7/23 round 2}} |2021–trenutno |- ! rowspan="2" |6. | align="left" |[[Goran Brašnić]] |'''5''' |8 |{{#expr:5/8 round 2}} |2004–2008. |- | align="left" |[[Adnan Gušo]] |'''5''' |23 |{{#expr:5/23 round 2}} |1999–2007. |- ! rowspan="2" |8. | align="left" |[[Tomislav Piplica]] |'''4''' |8 |{{#expr:4/8 round 2}} |2001–2002. |- | align="left" |[[Almir Tolja]] |'''4''' |15 |{{#expr:4/15 round 2}} |2000–2006. |- ! rowspan="2" |10. | align="left" |[[Jasmin Burić]] |'''3''' |3 |{{#expr:3/3 round 2}} |2008–2020. |- | align="left" |'''[[Kenan Pirić]]''' |'''3''' |8 |{{#expr:3/8 round 2}} |2018–trenutno |} === Kapiteni === {{Ažurirano|31. marta 2026.}}[[Emir Spahić]] bio je kapiten reprezentacije na prvom učešću na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]. Ovo je spisak kapitena Bosne i Hercegovine koji su imali deset ili više utakmica- '''Napomena''': Neki od ostalih igrača koji su bili kapiteni uključuju: [[Mehmed Baždarević]] (2 utakmice) 1996, [[Meho Kodro]] (5) 1997–1998, [[Vlatko Glavaš]] (1) 1997, [[Suvad Katana]] (2) 1998, [[Elvir Bolić]] (6) 1999–2000, [[Bruno Akrapović]] (4) 1999–2003, [[Hasan Salihamidžić]] (1) 2004, [[Zlatan Bajramović]] (1) 2006, [[Džemal Berberović]] (1) 2007, [[Asmir Begović]] (6) 2011–2020, [[Haris Medunjanin]] (4) 2016–2018, [[Vedad Ibišević]] (1) 2017, [[Miralem Pjanić]] (6) 2019–2021, [[Ermin Bičakčić]] (2) 2019–2024, [[Sead Kolašinac]] (3) 2021–2025, [[Ibrahim Šehić]] (3) 2021–2023, [[Siniša Saničanin]] (1) 2021, [[Eldar Ćivić]] (1) 2021, [[Adnan Kovačević]] (1) 2021, [[Ajdin Nukić]] (1) 2021, [[Smail Prevljak]] (1) 2022, [[Rade Krunić]] (1) 2023, [[Gojko Cimirot]] (1) 2023, [[Ermedin Demirović]] (3) 2024–2025, [[Amar Dedić]] (2) 2025. {| class="wikitable" !Igrač !Period !{{Tooltip|BUK|Broj utakmica kao kapiten}} !Napomene |- |[[Muhamed Konjić]] |1995–2002. |20 |{{Malo|Prvi službeni kapiten reprezentacije.}} |- |[[Mirsad Hibić]] |2000–2003. |14 | |- |[[Sergej Barbarez]] |2004–2006. |20 | |- |[[Emir Spahić]] |2006–2014. |55 |{{Malo|Prvi službeni kapiten tima na velikom turniru ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]]).}} |- |[[Zvjezdan Misimović]] |2007–2012. |16 | |- |[[Edin Džeko]] |Od 2014. |77 | |} === Stogodišnji golovi === [[Datoteka:Hasan_Salihamidzic_2006.jpg|mini|[[Hasan Salihamidžić]] postigao je prvi gol za Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1996.]]Do 31. marta 2025. Bosna i Hercegovina je postigla 396 golova. {| class="wikitable" style="text-align:center" ! style="width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |# ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Datum ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Strijelac ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Protivnik ! style="width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Rezultat |- !1. |8. oktobar 1996. | rowspan="2" |[[Hasan Salihamidžić]] | align="left" |{{NOG|Hrvatska}} | style="text-align:center;background:#fdd" |1–4 |- !100. |4. juni 2005. | align="left" |{{NOG|SMR|1862}} | style="text-align:center;background:#dfd" |3–1 |- !200. |29. februar 2012. |[[Vedad Ibišević]] | align="left" |{{NOG|BRA}} | style="text-align:center;background:#fdd" |1–2 |- !300. |3. septembar 2017. |[[Edin Džeko]] | align="left" |{{NOG|GIB}} | style="text-align:center;background:#dfd" |4–0 |} == Nastupi na turnirima == === Svjetsko prvenstvo === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}} {{Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}} === Evropsko prvenstvo === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}} {{Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}} === UEFA Liga nacija === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}} {{Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}} === Ostali turniri === {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Turnir !Runda !{{Tooltip|Poz.|Pozicija na turniru}} !{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !{{Tooltip|P|Pobjede}} !{{Tooltip|N|Neriješeno}} !{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|MALE}} [[Dunhill kup Malezija 1997.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|9 |style="background:silver;"|5 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|IND}} [[Millennium Super Soccer kup|Millennium Super kup 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|7 |style="background:silver;"|5 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|MALE}} [[Turnir "Merdeka" 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|7 |style="background:silver;"|4 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|IRN}} [[LG kup 2001 (Iran)|LG kup 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|2 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|0 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|4 |style="background:silver;"|6 |- |style="text-align: left; background:gold;"|'''{{ZD|JAP}} [[Kirin kup 2016.]]''' |style="background:gold;"|'''Finale''' |style="background:gold;"|'''1.''' |style="background:gold;"|'''2''' |style="background:gold;"|'''1''' |style="background:gold;"|'''1''' |style="background:gold;"|'''0''' |style="background:gold;"|'''4''' |style="background:gold;"|'''3''' |- !UKUPNO !FInale !1. !19 !11 !4 !4 !31 !23 |} == Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}{{Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}} == Međusobni rezultati == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} === Značajne pobjede === [http://www.eloratings.net/Bosnia_Herz.htm Izvor: Rezultati] *<small>Neslužbene utakmice nisu uključene.</small> {| class="wikitable toccolours collapsible" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="float:left; margin:0.5em;" |- style="background:#cadcfb;" ! Datum ! Utakmica ! Lokacija ! Protivnik ! Rezultat ! Napomena |- | style="text-align:center;"| 6. novembar 1996. | style="text-align:center;" | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|ITA}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |style="background:#cfecec;"|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''5.''').<ref name="FIFA Men's Ranking 23 October 1996">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129043241/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 23 October 1996|date=1996|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 10. novembar 1996. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] | style="text-align:center;" | [[Ljubljana]], Slovenija | style="text-align:left;"| {{NOG|SLO}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. |- | style="text-align:center;"| 22. februar 1997. | style="text-align:center;"| [[Dunhill kup Malezija 1997.]] | style="text-align:center;" | [[Kuala Lumpur]], Malezija | style="text-align:left;"| {{NOG|VIE}} | style="text-align:center;"| '''4'''–0 |Najveća pobjeda ikada protiv protivnika koji nije član UEFA-e. |- | style="text-align:center;"| 20. august 1997. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|DEN}} | style="text-align:center;"| '''3'''–0 |style="background:#cfecec;"|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''3.''').<ref name="FIFA Men's Ranking 20 August 1997">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129021319/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 20 August 1997|date=1997|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 19. august 1998. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|FRO}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 |Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. |- | style="text-align:center;"| 2. april 2003. | rowspan="2" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.]] | style="text-align:center;" | [[Kopenhagen]], Danska | style="text-align:left;"| {{NOG|DEN}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''11.''').<ref>{{cite web | url=http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | title=FIFA-ranking table and transition chart of 26 March 2003 &#124; FIFA world ranking – table & charts | access-date=3. 4. 2022 | archive-date=1. 6. 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220601150604/http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | url-status=live }}</ref> |- | style="text-align:center;"| 6. septembar 2003. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|NOR}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 | rowspan="3" | |- | style="text-align:center;"| 3. septembar 2005. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2006 (UEFA) - grupa 7|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 |- | style="text-align:center;"| 24. mart 2007. | rowspan="2" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] | style="text-align:center;" | [[Oslo]], Norveška | style="text-align:left;"| {{NOG|NOR}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |- | style="text-align:center;"| 2. juni 2007. | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|TUR}} | style="text-align:center;"| '''3'''–2 | Debitantska utakmica za seniorsku reprezentaciju i prvi međunarodni gol [[Edin Džeko|Edina Džeke]]. |- | style="text-align:center;"| 10. septembar 2008. | rowspan="4" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2010 (UEFA) - grupa 5|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|EST}} | style="text-align:center;"| '''7'''–0 || Najveća pobjeda ikada (bez primljenog gola) |- | style="text-align:center;"| 28. mart 2009. | style="text-align:center;" | [[Genk]], Belgija | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''4'''–2 | rowspan="2" | |- | style="text-align:center;"| 1. april 2009. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |- | style="text-align:center;"| 10. oktobar 2009. | style="text-align:center;" | [[Tallinn]], Estonija | style="text-align:left;"| {{NOG|EST}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Kvalifikacija u prvi baraž ([[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - baraž|Svjetsko prvenstvo 2010]]) |- | style="text-align:center;"| 7. septembar 2012. | rowspan="4" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]] | style="text-align:center;" | [[Vaduz]], Lihtenštajn | style="text-align:left;"| {{NOG|LIE}} | style="text-align:center;"| '''8'''–1 | Najveća pobjeda ikada. |- | style="text-align:center;"| 22. mart 2013. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|GRČ}} | style="text-align:center;"| '''3'''–1 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 14 March 2013">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141118072341/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|url-status=dead|archive-date=18. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 14 March 2013|date=2013|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 10. septembar 2013. | style="text-align:center;" | [[Žilina]], Slovačka | style="text-align:left;"| {{NOG|SVK}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 | |- | style="text-align:center;"| 15. oktobar 2013. | style="text-align:center;" | [[Kaunas]], Litvanija | style="text-align:left;"| {{NOG|LTU}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 | Kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.]] |- | style="text-align:center;"| 25. juni 2014. | style="text-align:center;"| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F|Grupna faza na Svjetskom prvenstvu 2014.]] | style="text-align:center;"| [[Salvador, Bahia|Salvador]], Brazil | style="text-align:left;"| {{NOG|IRN}} | style="text-align:center;"| '''3'''–1 |Historijska prva pobjeda na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]]. |- | style="text-align:center;"| 10. oktobar 2015. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa B|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|WAL}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''8.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 1 October 2015">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906043839/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|url-status=dead|archive-date=6. 9. 2015|title=FIFA Men's Ranking 1 October 2015|date=2015|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 29. mart 2016. | style="text-align:center;" | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | style="text-align:center;" | [[Zürich]], Švicarska | style="text-align:left;"| {{NOG|SUI}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 3 March 2016">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141101115838/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|url-status=dead|archive-date=1. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 3 March 2016|date=2016|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 7. juni 2016. | style="text-align:center;"| [[Kirin kup 2016.]] | style="text-align:center;"| [[Osaka]], Japan | style="text-align:left;"| {{NOG|JPN}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 | Pobjeda u finalu [[Kirin kup 2016.|Kirin kupa 2016]]. |- | style="text-align: center;" |31. mart 2026. | style="text-align: center;" |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026.]] |[[Zenica]], Bosna i Hercegovina |{{NOG|ITA}} |'''1'''–0 |Kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]]. |} {{clear}} == Postignuća == === Prijateljska === * '''[[Dunhill kup Malezija 1997.|Dunhill kup Malezija]]''' ** Viceprvaci (1): [[Dunhill kup Malezija 1997.#Rezultati|1997.]] * '''[[Millennium Super Soccer kup]]''' ** Viceprvaci (1): [[Millennium Super Soccer kup#Rezultati|2001.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|url-status=dead|archive-date=15. 7. 2018|title=Yugoslavia romp to glory|website=telegraphindia.com|publisher=[[The Telegraph (India)|The Telegraph]]|date=25. 1. 2001|access-date=15. 7. 2018}}</ref> * '''[[Merdeka turnir]]''' ** Viceprvaci (1): [[Merdeka turnir 2001.|2001.]] * '''[[LG kup (nogomet)|LG kup]]''' ** Viceprvaci (1): [[LG kup 2001 (Iran)|2001.]] * '''[[Kirin kup]]''' ** '''Prvaci (1)''': [[Kirin kup 2016.|2016.]] == Također pogledajte == * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]] * [[Idol nacije (nagrada)|Idol nacije]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team}} * [http://www.nfsbih.ba Zvanična stranica nogometnog saveza Bosne i Hercegovine] * [https://www.uefa.com/european-qualifiers/teams/60094--bosnia-and-herzegovina/ Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici UEFA-e * [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici FIFA-e {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}} {{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Nogomet u BiH}} {{Sastavi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na turnirima}} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] f87lyto9621fydts3r2dkg8rff92cjl 0 7218 3838781 3820686 2026-05-01T22:46:20Z Z1KA 87045 3838781 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = Svjetsko prvenstvo u nogometu | logo = FIFA World Cup wordmark.svg | tekst = | osnovano = 1930. | ukinuto = | regija = | broj ekipa = 32 | trenutni šampioni = {{NOG|ARG}} <small>(3. titula)</small> | najuspješniji klub = {{NOG|BRA}} <small>(5 titula)</small> | emiteri = | moto = | internet stranica = {{url|https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup|fifa.com/worldcup}} | trenutno = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|SP 2026.]] }} {{Infokutija | tijeloklasa = hlist | zaglavlje1 = Prvenstva | podaci2 = * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]. * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|2026]]. * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.|2030]]. * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2034.|2034]]. }} [[Datoteka:World cup countries best results and hosts blank.PNG|thumb|desno|upright=2|Države učesnice SP i njihovi najbolji rezultati]] '''Svjetsko prvenstvo u nogometu''' održava se svake četvrte godine. Do [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Svjetskog prvenstva 2022.]] na turniru su učestvovale 32 reprezentacije, od kojih su najbrojnije ekipe iz [[Evropa|Evrope]], zatim iz [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]], [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] s [[Karipska ostrva|Karibima]] te iz [[Okeanija|Okeanije]]. Prvo Svjetsko prvenstvo održano je 1930. u [[Urugvaj]]u, a pobijedila je [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|domaća ekipa]], porazivši u finalnoj utakmici [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] sa 4–2. Osoba koja je najzaslužnija za pokretanje svjetskog prvenstva u nogometu je francuz [[Jules Rimet]]. Po njemu je 1950. nazvana titula koja se tada dodijeljivala pobjedniku; Kup "Jules Rimet" - zlatni pehar težine 1,8 kilograma, izrađen od čistog zlata. [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] je 1970. kao trostruki osvajač dobio taj trofej u trajno vlasništvo, ali su ga imali samo do 1983. kada je ukraden i do danas nije pronađen<ref name="Historijat Svjetskih prvenstava, avaz.ba">[http://www.avaz.ba/sport/fudbal/historijat-svjetskih-prvenstava ''Historijat Svjetskih prvenstava, avaz.ba'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 31. 5. 2014.</ref>. Godine 1971. predstavljen je novi pehar, napravljen od 18 karatnog [[zlato|zlata]]. Ovaj pehar visine 36&nbsp;cm i težine 5&nbsp;kg, djelo italijanskog dizajnera [[Silvio Gazzanini|Silvia Gazzaninija]], procijenjen je na više od 10 miliona dolara. Pobjednik svakog svjetskog prvenstva dobija u trajno vlasništvo identičnu pozlaćenu repliku, čija izrada košta približno 50.000 [[Američki dolar|dolara]]. == Pobjednici SP kroz historiju == {| class="wikitable" style="text-align:center; width:100%" |- !colspan=13|''Pobjednici SP'' |- ! rowspan=2 width=4.9%|Godina ! rowspan=2 width=9.9%|Domaćin ! rowspan="24" style="width:0.1%; background:#fff;"| ! colspan=3 width=40%|Finale ! rowspan="24" style="width:0.1%; background:#fff;"| ! colspan=3 width=40%|Utakmica za Treće mjesto ! rowspan="24" style="width:0.1%; background:#fff;"| ! rowspan=2 width=4.9%|Broj ekipa |- !width=15%|Pobjednik !width=10%|Rezultat !width=15%|Finalista !width=15%|Treće mjesto !width=10%|Rezultat !width=15%|Četvrto mjesto |- |1930. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]<br />[[Urugvaj]] |'''[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]<br />[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' |'''4–2''' |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]<br />[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] |[[Datoteka:US flag 48 stars.svg|border|35px|link=Sjedinjene Američke Države]]<br />[[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] |{{Napomena|Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] nije igrana utakmica za treće mjesto; [[Nogometna reprezentacija SAD-a|Sjedinjene Američke Države]] i [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] su izgubili u polufinalu. [[FIFA]] je treće mjesto dodijelila [[Nogometna reprezentacija SAD-a|Sjedinjenim Američkim Državama]] uzimajući u obzir sveukupne rezultate na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]]<ref name="Svjetsko prvenstvo 1930, FIFA.com">[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html ''Svjetsko prvenstvo 1930, FIFA.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref> }} |[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|border|35px|link=Kraljevina Jugoslavija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] |13 |- style="background: #D0E6FF;" |1934. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Italija]] |'''[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' |'''2–1'''<br /><small>([[produžeci]])</small> |[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|35px|link=Čehoslovačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] |[[Datoteka:Flag of German Reich (1933–1935).svg|border|35px|link=Treći rajh]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] |'''3–2''' |[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|35px|link=Austrija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |16 |- |1938. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Francuska]] |'''[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Italija]]''' |'''4–2''' |[[Datoteka:Flag of Hungary (1915-1918, 1919-1946; 3-2 aspect ratio).svg|border|35px|link=Mađarska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |[[Datoteka:Flag of Brazil (1889-1960).svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |'''4–2''' |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|35px|link=Švedska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |16/15 {{Napomena|[[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] se povukla sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|SP 1938.]] kao rezultat [[Anschluss|ujedinjenja]] sa Njemačkom: neki austrijski nogometaši su se naknadno pridružili njemačkom timu, ostavljajući turnir sa 15 timova.}} |- style="background: #D0E6FF;" |1950. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Brazil (1889-1960).svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Brazil]] |'''[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]<br />[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' |{{Napomena|naziv=sl|Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] nije bilo igrano ''službeno'' finale. Konačan poredak osvajača medalja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] odlučilo je takmičenje u grupi koje je sačinjavalo četiri ekipe ([[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]], [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]], [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] i [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]) igrajući mini turnir gdje je svaka reprezentacija igrala sa ostale tri reprezentacije. Sasvim slučajno, pitanje pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] odlučeno je u posljednjem kolu gdje su se susreli [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] i [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] te se ''de facto'' ta utakmica smatra finalnom utakmicom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] Isti primjer je bio i u utakmici za treće mjesto gdje je pobjeda [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedske]] nad [[Nogometna reprezentacija Španije|Španijom]] donijela bronzanu medalju.<ref name="FIFA World Cup™ Finals since 1930, FIFA.com">[http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf ''FIFA World Cup™ Finals since 1930, FIFA.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref><ref name="Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil, FIFA.com">[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html ''Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil, FIFA.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref>}} |[[Datoteka:Flag of Brazil (1889-1960).svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|35px|link=Švedska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |{{Napomena|naziv=sl}} |[[Datoteka:Flag of Spain (1945 - 1977).svg|border|35px|link=Španija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] |16/13 {{Napomena|Samo 13 ekipa je igralo na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]]<ref name="Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil, FIFA.com">[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html ''Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil, FIFA.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref> 16 ekipa je bilo kvalificiranih za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] su se povukle sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]] prije izvlačenja grupa. [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] je pozvana kao zamjena. Međutim, nakon izvlačenja takmičarskih grupa [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] i [[Nogometna reprezentacija Indije|Indija]] su se povukle sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950.]]}} |- |1954. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|35px|link=Švicarska]]<br />[[Švicarska]] |'''[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' |'''3–2''' |[[Datoteka:Flag of Hungary (1949-1956).svg|border|35px|link=Mađarska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|35px|link=Austrija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |'''3–1''' |[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]<br />[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] |16 |- style="background: #D0E6FF;" |1958. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|35px|link=Švedska]]<br />[[Švedska]] |'''[[Datoteka:Flag of Brazil (1889-1960).svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' |'''5–2''' |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|35px|link=Švedska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |'''6–3''' |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |16 |- |1962. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|35px|link=Čile]]<br />[[Čile]] |'''[[Datoteka:Flag of Brazil (1960-1968).svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' |'''3–1''' |[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|35px|link=Čehoslovačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] |[[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|35px|link=Čile]]<br />[[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] |'''1–0''' |[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|35px|link=Socijalistička federativna republika Jugoslavija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] |16 |- style="background: #D0E6FF;" |1966. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of England.svg|border|35px|link=Engleska]]<br />[[Engleska]] |'''[[Datoteka:Flag of England.svg|border|35px|link=Engleska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' |'''4–2'''<br /><small>(produžeci)</small> |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|35px|link=Portugal]]<br />[[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] |'''2–1''' |[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|border|35px|link=Savez sovjetskih socijalističkih republika]]<br />[[Nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] |16 |- |1970. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|35px|link=Meksiko]]<br />[[Meksiko]] |'''[[Datoteka:Flag of Brazil (1968-1992).svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' |'''4–1''' |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |'''1–0''' |[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]<br />[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] |16 |- style="background: #D0E6FF;" |1974. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Zapadna Njemačka]] |'''[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' |'''2–1''' |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|35px|link=Holandija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|35px|link=Poljska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] |'''1–0''' |[[Datoteka:Flag of Brazil (1968-1992).svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |16 |- |1978. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]<br />[[Argentina]] |'''[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]<br />[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' |'''3–1'''<br /><small>(produžeci)</small> |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|35px|link=Holandija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |[[Datoteka:Flag of Brazil (1968-1992).svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |'''2–1''' |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |16 |- style="background: #D0E6FF;" |1982. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|35px|link=Španija]]<br />[[Španija]] |'''[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' |'''3–1''' |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|35px|link=Poljska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] |'''3–2''' |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |24 |- |1986. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|border|35px|link=Meksiko]]<br />[[Meksiko]] |'''[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]<br />[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' |'''3–2''' |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |'''4–2'''<br /><small>(produžeci)</small> |[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|border|35px|link=Belgija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |24 |- style="background: #D0E6FF;" |1990. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Italija]] |'''[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Zapadna Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' |'''1–0''' |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]<br />[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |'''2–1''' |[[Datoteka:Flag of England.svg|border|35px|link=Engleska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |24 |- |1994. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of the United States.svg|border|35px|link=Sjedinjene Američke Države]]<br />[[SAD]] |'''[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' |'''0–0'''<br /><small>(3–2 [[jedanaesterac|pen.]])</small> |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|35px|link=Švedska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |'''4–0''' |[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|border|35px|link=Bugarska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |24 |- style="background: #D0E6FF;" |1998. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Francuska]] |'''[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' |'''3–0''' |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|35px|link=Hrvatska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |'''2–1''' |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|35px|link=Holandija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |32 |- |2002. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|35px|link=Južna Koreja]]<br />[[Južna Koreja|J. Koreja]]<br /> & [[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|35px|link=Japan]]<br />[[Japan]] |'''[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' |'''2–0''' |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] |[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|35px|link=Turska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]] |'''3–2''' |[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|border|35px|link=Južna Koreja]]<br />[[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] |32 |- style="background: #D0E6FF;" |2006. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Njemačka]]<br />[[Njemačka]] |'''[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|35px|link=Italija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' |'''1–1'''<br /><small>(5–3 pen.)</small> |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] |'''3–1''' |[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|35px|link=Portugal]]<br />[[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] |32 |- |2010. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|border|35px|link=Južnoafrička Republika]]<br />[[Južnoafrička Republika]] |'''[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|35px|link=Španija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]''' |'''1–0'''<br /><small>(produžeci)</small> |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|35px|link=Holandija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] |'''3–2''' |[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|35px|link=Urugvaj]]<br />[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] |32 |- style="background: #D0E6FF;" |2014. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Brazil]] |'''[[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|35px|link=Njemačka]]<br />[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]''' |'''1–0'''<br /><small>(produžeci)</small> |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]<br />[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|35px|link=Holandija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |'''3–0''' |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|35px|link=Brazil]]<br />[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |32 |- |2018. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Russia.svg|granica|35x35piksel]]<br />[[Rusija]] |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Francuske|'''Francuska''']] |'''4–2''' |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|35px|link=Hrvatska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|border|35px|link=Belgija]]<br />[[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |'''2–0''' |'''[[Datoteka:Flag of England.svg|border|35px|link=Engleska]]<br />'''[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |32 |- style="background: #D0E6FF;" |2022. <br /> ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Opširnije]]'' |[[Datoteka:Flag of Qatar.svg|granica|35x35piksel]]<br />[[Katar]] |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|35px|link=Argentina]]<br />'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' |'''3–3'''<br/>{{small|(produžeci)}}<br/>{{small|(4–2 pen.)}} |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|35px|link=Francuska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|35px|link=Hrvatska]]<br />[[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |'''2–1''' |'''[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|border|35px|link=Maroko]]<br />'''[[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]] |32 |} === Napomene === {{napspisak}} == Statistike Svjetskih prvenstava == === Gledaoci === {| class="wikitable sortable" style="text-align: center; font-size: 85%;" |- ! rowspan="2" |SP!!Ukupno gledaoca<ref name="FIFA World Cup™ competition records , FIFA.com">[http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/30/fs-301_01a_fwc-stats.pdf ''FIFA World Cup™ competition records , FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190412114256/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/30/fs-301_01a_fwc-stats.pdf |date=12. 4. 2019 }}; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref>!!Odigrano utakmica!!Prosjek gledaoca |- style="background:#F0F0F0;" !&nbsp;!! !! |- |{{ZD|URU}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930.]]|| 590.549 ||18|| 32.808 |- |{{ZD|ITA|1861}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934.]]|| 363.000 ||17|| 21.353 |- |{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938.]]|| 375.700 ||18|| 20.872 |- |{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950.]]|| 1.045.246 ||22|| 47.511 |- |{{ZD|ŠVI}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954.]]|| 768.607 ||26|| 29.562 |- |{{ZD|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958.]]|| 819.810 ||35|| 23.423 |- |{{ZD|ČIL}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962.]]|| 893.172 ||32|| 27.912 |- |{{ZD|ENG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966.]]|| 1.563.135 ||32|| 48.848 |- |{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970.]]|| 1.603.975 ||32|| 50.124 |- |{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974.]]|| 1.865.753 ||38|| 49.099 |- |{{ZD|ARG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978.]]|| 1.545.791 ||38|| 40.679 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982.]]|| 2.109.723 ||52|| 40.572 |- |{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986.]]|| 2.394.031 ||52|| 46.039 |- |{{ZD|ITA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]]|| 2.516.215 ||52|| 48.389 |- |{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994.]]||3.587.538 ||52||68.991 |- |{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998.]]|| 2.785.100 ||64|| 43.517 |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002.]]|| 2.705.197 ||64|| 42.269 |- |{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006.]]|| 3.359.439 ||64|| 52.491 |- |{{ZD|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010.]]|| 3.178.856 ||64|| 49.670 |- |{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]|| 3.429.873 || 64 || 53.592 |- |{{ZD|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]|| 3.031.768 || 64 || 47.371 |- |{{ZD|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]]|| 3.404.252 || 64 || 53.191 |} === Osvajači === {| class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !Rang !Reprezentacija !Broj titula |- |1. |align=left|{{NOG|BRA}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]]) |5 |- |rowspan=2|2. |align=left|{{NOG|ITA}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]) |rowspan=2|4 |- |align=left|{{NOG|NJE}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]) |- |4. |align=left|{{NOG|ARG}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) |3 |- | rowspan="2" |5. | align="left" |{{NOG|FRA}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]) |rowspan=2|2 |- |align=left|{{NOG|URU}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950]]) |- | rowspan="2" |7. |align=left|{{NOG|ENG}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966]]) | rowspan="2" |1 |- |align=left|{{NOG|ŠPA}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]) |} === Reprezentacije učesnice SP === {| class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !|# !|Reprezentacija !|Br. nastupa na SP |- |1. |align=left|{{NOG|BRA}} |22 |- |2. |align=left|{{NOG|NJE}} |20 |- |3. |align=left|{{NOG|ARG}}, {{NOG|ITA}} |18 |- |4. |align=left|{{NOG|MEX}} |17 |- |5. |align=left|{{NOG|ENG}}, {{NOG|FRA}}, {{NOG|ŠPA}} |16 |- |6. |align=left|{{NOG|BEL}}, {{NOG|URU}} |14 |- |7. |align=left|{{NOG|ŠVE}}, {{NOG|ŠVI}} |12 |- |8. |align=left|{{NOG|JKO}}, {{NOG|NIZ}}, {{NOG|SAD}} |11 |- |9. |align=left|{{NOG|ČIL}}, {{NOG|MAĐ}}, {{NOG|POLJ}} |9 |- |10. |align=left|{{NOG|ČSSR}}, {{NOG|JUG}}, {{NOG|KAM}}, {{NOG|PAR}}, {{NOG|POR}}, {{NOG|ŠKO}} |8 |- |11. |align=left|{{NOG|AUT}}, {{NOG|BUG}}, {{NOG|JAP}}, {{NOG|RUM}}, {{NOG|SSSR}} |7 |- |12. |align=left|{{NOG|AUS}}, {{NOG|DAN}}, {{NOG|HRV}}, {{NOG|IRN}}, {{NOG|KOL}}, {{NOG|KOS}}, {{NOG|MAR}}, {{NOG|NGA}}, {{NOG|SAU}}, {{NOG|TUN}} |6 |- |13. |align=left|{{NOG|PER}} |5 |- |14. |align=left|{{NOG|ALŽ}}, {{NOG|EKV}}, {{NOG|GAN}}, {{NOG|RUS}} |4 |- |15. |align=left|{{NOG|BOL}}, {{NOG|EGI}}, {{NOG|GRČ}}, {{NOG|HON}}, {{NOG|IRS}}, {{NOG|JAR}}, {{NOG|NOR}}, {{NOG|OBS}}, {{NOG|SEN}}, {{NOG|SJI}}, {{NOG|SRB}} |3 |- |16. |align=left|{{NOG|SALV}}, {{NOG|KAN}}, {{NOG|NZL}}, {{NOG|SJKOR}}, {{NOG|SLO}}, {{NOG|SCG}}, {{NOG|TUR}}, {{NOG|WAL}} |2 |- |17. |align=left|{{NOG|KUB}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]]), {{NOG|INDN}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]]), {{NOG|IZR}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]]), {{NOG|DR KONGO}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]]), {{NOG|DRNJ}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]]), {{NOG|HAI}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]]), {{NOG|KUV}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]]), {{NOG|IRK}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]]), {{NOG|UAE}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]), {{NOG|JAM}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]), {{NOG|KIN}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]]), {{NOG|ANG}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]), {{NOG|TOG}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]), {{NOG|TRI}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]), {{NOG|UKR}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]), {{NOG|ČEŠ}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]), {{NOG|SLK}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]), {{NOG|BIH}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]), {{NOG|ISL}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]), {{NOG|PAN}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]), {{NOG|KAT}} ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) |1 |- |} === Lista strijelaca === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !width=5%|Rang !width=5%|Rep. !width=10%|Nogometaš !width=10%|Dati golovi<ref name="World Cup List of Top Goal Scorers, topendsports.com">[http://www.topendsports.com/events/worldcupsoccer/goal-scorers-total.htm ''World Cup List of Top Goal Scorers, topendsports.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref><ref name="World Cup Top Scorers, worldsoccer.about.com">[http://worldsoccer.about.com/od/internationals/tp/World-Cup-Top-Scorers.htm ''World Cup Top Scorers, worldsoccer.about.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140713080435/http://worldsoccer.about.com/od/internationals/tp/World-Cup-Top-Scorers.htm |date=13. 7. 2014 }}; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref><ref name="The World Cup's top 100 footballers: by nationality, goals scored and votes, theguardian.com">[http://www.theguardian.com/news/datablog/2014/may/29/the-world-cups-top-100-footballers-by-nationality-goals-scored-and-votes ''The World Cup's top 100 footballers: by nationality, goals scored and votes, theguardian.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref><ref name="With the World Cup just 10 weeks away, Goal.com runs down the Top 10 finals goalscorers of all time…, goal.com">[http://www.goal.com/en/news/2377/top-10/2010/03/23/1845772/top-10-world-cup-goalscorers-of-all-time ''With the World Cup just 10 weeks away, Goal.com runs down the Top 10 finals goalscorers of all time…, goal.com'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref> !width=10%|Odigrao utakmica !width=10%|Prosjek golova !width=20%|Nastupi na SP |- |1. |{{ZD|NJE}} |align=left|[[Miroslav Klose]] |16 |24 |0,67 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] |- |2. |{{ZD|BRA}} |align=left|[[Ronaldo]] |15 |19 |0,79 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006.]] |- |3. |{{ZD|NJE}} |align=left|[[Gerd Müller]] |14 |13 |1,08 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974.]] |- |rowspan=2|4. |{{ZD|FRA}} |align=left|[[Just Fontaine]] |rowspan=2|13 |6 |2,17 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958.]] |- |{{ZD|ARG}} |align=left|[[Lionel Messi]] |26 |0,50 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] |- |rowspan=2|6. |{{ZD|BRA}} |align=left|[[Pelé]] |rowspan=2|12 |14 |0,86 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970.]] |- |{{ZD|FRA}} |align=left|[[Kylian Mbappé]] |14 |0,86 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] |- |rowspan=2|8. |{{ZD|MAĐ}} |align=left|[[Sandor Kocsis]] |rowspan=2|11 |5 |2,20 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954.]] |- |{{ZD|NJE}} |align=left|[[Jürgen Klinsmann]] |17 |0,65 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998.]] |- |rowspan=6|10. |{{ZD|NJE}} |align=left|[[Helmut Rahn]] |rowspan=6|10 |10 |1,00 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958.]] |- |{{ZD|ARG}} |align=left|[[Gabriel Batistuta]] |12 |0,83 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002.]] |- |{{ZD|ENG}} |align=left|[[Gary Lineker]] |12 |0,83 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]] |- |{{ZD|PER}} |align=left|[[Teofilo Cubillas]] |13 |0,77 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982.]] |- |{{ZD|NJE}} |align=left|[[Thomas Müller (nogometaš)|Thomas Müller]] |19 |0,53 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] |- |{{ZD|POLJ}} |align=left|[[Grzegorz Lato]] |20 |0,50 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982.]] |} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup}} * [http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html Svjetsko prvenstvo u nogometu na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209151223/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html |date=9. 2. 2014 }} * [http://www.rsssf.com/tablesw/worldcup.html Svjetsko prvenstvo u nogometu] na rsssf.com {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu|*]] [[Kategorija:FIFA takmičenja]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva|Nogomet]] l6scqwl1l9er2tv13261h4iqamnhwsr 14 7238 3838727 2199815 2026-05-01T17:20:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838727 wikitext text/x-wiki Ova kategorija sadrži listu rijeka. {{Commonscat|Rivers}} [[Kategorija:Vodene mase]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] 8ms02kmmy7ijz9k4f32b5l5j1kdv8up 0 7285 3838796 3823308 2026-05-02T07:39:41Z Arnel 102555 3838796 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sanski Most | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Sanski Most | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 2/2/ | image1 = Centar Sanskog Mosta.jpg | image2 = Gradski most Sanski Most 2.jpg | image3 = Mašinski most Sanski Most.jpg | image4 = Sanski Most Waterfall.jpg | image5 = Hamzibegova džamija.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Od lijeve prema desnoj strani: centar, gradski most, rijeka [[Sana]], [[Bliha (vodopad)|vodopad Blihe]], pogled na [[Hamza-begova džamija (Sanski Most)|Hamza-begovu džamiju]] | slika_zastava = Zastava Sanskog Mosta.png | zastava_alt = | slika_grb = Grb Sanskog Mosta.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = Grad na devet rijeka | moto = | slika_karta = BiH municipality location Sanski Most.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Sanski Most u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|45|48|N|16|40|12|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Mensur Seferović<ref>{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/32/0 |website=www.izbori.ba |access-date=19. 2. 2025}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 20.31 | površina_općine = 766.83 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 158 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 16913 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 41475 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 79 260 | pozivni_broj = (+387) 37 | matični_broj_naselja = 141909<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11541 | veb-sajt = {{URL|https://www.sanskimost.gov.ba/}} | fusnote = }} '''Sanski Most''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se na rijeci [[Sana|Sani]] u regionu [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]] između [[Prijedor]]a i [[Ključ (općina)|Ključa]]. Administrativno pripada [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]]. == Geografija == Grad Sanski Most iznosi površinu od 12,90&nbsp;km², a općina 781,17&nbsp;km².<ref name="biscevic_grada">Vedad Biščević, Edin Biščević: ''Građa za historiju Općine Sanski Most'' Sanski Most 2009.</ref> Sanski Most sa okolinom nalazi se u srednjem toku rijeke Sane, sa osloncem na planinu [[Grmeč]] na zapadu i planine [[Mulež]] i Behremaginicu na istoku. Kroz općinu Sanski Most protiču rijeke [[Sana]] i osam rječica: [[Sanica (rijeka)|Sanica]], [[Dabar (rijeka)|Dabar]], [[Zdena]], [[Bliha]], Majdanska Rijeka, Japra, Sasinka i Kozica, te nekoliko kraćih ponornica. Na sanskom području ima nekoliko jakih kraških vrela koja su istovremeno i izvori rječica: Saničko vrelo, Dabarsko vrelo i vrelo Zdene. U selu Ilidža, podno planine Mulež, ima jači izvor radioaktivne sumporne vode sa značajnim ljekovitim svojstvima. Na svom području ima i nekoliko većih pećina, među kojima su [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Dabarska pećina]] i [[Fajtovačka pećina]]. Zbog otvorenosti doline Sane prema sjeveru, ovo područje je pod uticajem srednjoevropske klime. == Historija == {{Glavni|Historija Sanskog Mosta}} === Prahistorija === Povoljan geografski položaj i umjerena klima pogodovali su ranom naseljavanju područja današnje općine Sanski Most. Na to upućuju brojna nalazišta gradinskog tipa, kojih je na ovom terenu evidentirano osamnaest.<ref>{{Cite book|last=Bokan|first=J. Branko|title=Opština Sanski Most dio I do jula 1941. g|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=11.}}</ref> Arheološka istraživanja provedena između 1946. i 1971. godine potvrdila su postojanje utvrđenih naselja u mjestima [[Trnova (Sanski Most)|Trnova]], [[Vrhpolje (Sanski Most)|Vrhpolje]], [[Čaplje (Sanski Most)|Čaplje]], [[Donja Tramošnja (Sanski Most)|Donja Tramošnja]], [[Kljevci]] i [[Jelašinovci]]. Gradina u Staroj Rijeci uništena je modernom eksploatacijom rudnika.{{sfn|J. Branko|p=12}} [[Datoteka:Sanski Most - 1912. godine.png|mini|desno|270px|Sanski Most 1912. godine]] Antički izvori navode da su u dolini rijeka [[Sana|Sane]] i [[Vrbas|Vrbasa]] živjeli [[Mezeji]], [[Iliri|ilirsko]] pleme poznato po rudarstvu. Iz rimskog perioda evidentirano je 19 lokaliteta, uključujući ostatke puteva i tragove eksploatacije željezne rude. === Srednji vijek === O ranom srednjem vijeku pa sve do [[13. vijek]]a o ovom, kao i o ostalim okolnim područjima, nema nikakvih tragova, što ne znači da ona nisu bila naseljena. Najstariji do sada pronađeni dokument koji govori o ovim krajevima je Listina [[Bela IV, kralj Ugarske|Bele IV]] od 20. jula 1244. godine.<ref>{{Cite book|last=Šišić|first=Ferdo|title=Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba|publisher=Matica Hrvatska|year=1902|isbn=|location=Zagreb|pages=3}}</ref> U tom dokumentu, uz [[Usora|Usoru]] i [[Oblast Soli|Soli]], spominju se za vladavine [[Matej Ninoslav|Matije Ninoslava]] i ''Donji Kraji'' kao dijelovi banovine Bosne. Dosadašnji radovi historičara, putopisaca i drugih, a na osnovu pronađenih i djelomično publiciranih dokumenata, ukazuju na to da je ovo područje, najprije kratko vrijeme, pripadalo [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a potom srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Prema jednom dokumentu od 30. marta 1304. stanovništvo u "Donjim krajima" je bilo [[Patareni|patarenske]] vjeroispovijesti, zbog čega je došlo do sukoba između bosanskog bana Mladena (katolika) i knezova Hrvatinića (patarena). U Listini Bele IV od 20. jula 1244. prvi put se spominju i župe sanska, dubička, mrenska i vrbaška, koje čine Donje krajeve. U jednom dokumentu iz 1258. spominje se sanski župan (knez) Mihailo, a prema drugom dokumentu od 15. marta 1264. taj sanski župan prodaje zemlju "krala" opatiji Topuskoj. Polovinom 13. vijeka u naslovu bosanskog bana spominju se i Donji kraji. Oni su najprije zahvatali krajeve južnije od područja današnjeg Sanskog Mosta, ali su se potom proširili i na područje srednjeg toka rijeke Sane. Prema jednom dokumentu iz 1334. Sana je imala crkveni distinkt vezan uz [[zagreb]]ačku biskupiju. U borbama ugarsko-hrvatskog kralja [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismunda]] protiv bosanske i hrvatske vlastele, župa Sana je došla u ruke Kralja Sigismunda. On ju je 1413. oduzeo od vojvode Hrvoja i poklonio knezovima Blagajskim. Zato je vojvoda Hrvoje 1415. nastavio borbu protiv Sigismunda zajedno sa Turcima. Svi do sada navedeni dokumenti nedvosmisleno potvrđuju da je postojao grad Zana (Sana), da je postojala župa Zana (Sana), a pošto su srednjovjekovne župe nosile ime prema glavnom gradu župe, to znači da je glavni grad župe Sana bio grad Sana. === Osmanlijsko carstvo === Nakon mnogih bitaka i promjene vladara, sanska oblast od 1499. pripada pod upravu [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], a Kamengrad je jedno od njihovih glavnih uporišta. Historija sanskog područja u prva tri vijeka turske vladavine je veoma malo istražena. Ono što je poznato vezano je isključivo za tvrđavu i naselje Kamengrad, a nešto kasnije i tvrđavu i naselje Stari Majdan. Kad su Turci zauzeli Kamengrad, on je postao i sjedište istoimene nahije, koja je obuhvatala i dio nekadašnje sanske župe. Kad su Turci 1565. godine zauzeli Krupu, u nju je prešla većina kamengradske posade, a Kamengrad gubi onu ulogu i moć kakvu je imao do tada. U dubičkom ratu 1788-1791, koji je započela Austrija protiv Turske napadima na granicu oko [[Una|Une]] i u [[Lika|Lici]], vjerovatno su učestvovali i muslimani sa sanskog područja, koji su dali veoma jak otpor austrijskim četama. Kako je tada Turska izgubila neke gradove, došlo je do brojnog povlačenja muslimanskih porodica sa tog područja u područje sanske doline. Nakon ukidanja [[bihać]]kog sandžaka 1711. reorganizacijom bosanskog pašaluka, Kamengrad je postao središte novog kadiluka, kakav su status imali i [[Banja Luka]], Bihać, [[Jajce]]. Njegovo sjedište je tada bilo u Starom Majdanu (Madeni Atik). Tada je kadiluk Kamengrad obuhvatio ove župe i gradove: Kamengrad, Pećigrad (Tur Mihalpekler), Šturlić, Mala Kladuša, [[Velika Kladuša]], Podvizd, Vranograd (Vrnograč), Todornovi, Bužim, Stijena, Stari Majdan (Madeni Atik), Sana (Ključ), Bilaj, Blagaj, Jezerski, Krupa, Otoka (Adai Kebir), Most na Sani (Džisri Sana), [[Cazin]] i Ostrožac. Da su uporedo postojale nahije Sana i nahija Kamengrad, potvrđuju dva turska deftera. Prema ovim propisima izlazi da nahija Kamengrad zahvata područje zapadno, sjeverno i južno od Kamengrada, i nešto teritorije istočno od njega; Pobriježje i neka sela na desnoj obali rijeke Sane, a južno od današnjeg Sanskog Mosta: Tominu, Kijevo i Čaplje. Nahija Sana zahvata sela sa obje strane rijeke Sane, a sjeverno od današnjeg Sanskog Mosta: Oštru Luku, Sasinu, Stratinsku i Čarakovo. Kapetanije u pograničnim krajevima Bosne i Hercegovine, među kojima je i Kamengradska, imale su imena prema gradovima. Jedna takva je i Džisri Sana kapetanija (''džisum'', arapski - most). U 1796. i 1812. spominje se kapetan Mustafa-beg, koji je umro 1813. Njega je naslijedio Murat-beg, koji je 27. septembra 1822. fermanom izgubio titulu kapetana, a za nasljednika je imenovan Husein-beg, sin Hasana-bega Čekića, koji je najvjerovatnije bio posljednji kapetan u ovoj kapetaniji, jer su kapetanije ukinute 1835. Međutim, istina je drugačija, jer postoje kako predanja, tako i činjenični dokazi. Naime, kapetani Kamengrada bili su do iza 1700. iz nepoznate ili nepoznatih porodica, a onda je kapetanija došla u ruke jedne grane novskih Cerića. Prvi po imenu poznati kapetan bio je Omer-aga. Spomen mu se sačuvao u jednom [[Jajce|jajačkom]] sidžilu. On je 11. Redžepa 1105 (5. marta 1694) prisustvovao kao svjedok na jednom vjenčanju. Nešto prije toga, tj. 24. Zilkade 1104 (27. jula 1693), izdao je bosanski vezir bujruldiju jajačkom kadiji, da se pobrine za konje koji će prenijeti četiri tovara baruta u Kamengrad i palanke njegova područja. Baš u to vrijeme harale su hrvatske čete Vakuf, Majdan i druga mjesta oko Kamengrada, pa će s ovim u vezi biti slanje municije i boravak kapetana Omer-age i novskog dizdara Arslan-age u Jajcu. Godine 1629. hrvatske su čete popalile Majdan, a sljedeće su ga godine i zauzele na kraće vrijeme. Godine 1699. bio je zapovjednik kamengradske krajine od Sane do [[Krka|Krke]] Ibrahim-aga. Poslije ove dvojice u poznatim izvorima nema spomena kamengradskim (majdanskim) kapetanima sve do druge polovine [[18. vijek]]a, ali se je iz više isprava vidjelo da je kapetanija postojala. Iz porodice Cerića bila su četiri kamengradska (majdanska) kapetana: Mehmed, sin mu Alija, unuk Salih i praunuk Derviš. O Mehmedu se zna samo iz predanja. Kako mu nema mezara ni u Starom Majdanu ni na Brdarima, moglo bi biti da je poginuo u Dubičkom ratu, kako i predanje kaže. Svakako je bio kamengradski kapetan u drugoj polovini [[17. vijek]]a, kao i sin mu i nasljednik Ali-kapetan. Njegovo je ime zapisano na nišanu njegova sina Salih-kapetana. Završio je kapetanovanje oko 1800. Predanje kaže da je sahranjen na Brdarima, ali njegovog nadgrobnog spomenika nije bilo. Ali-kapetanov sin i nasljednik je Salih-kapetan. Sigurno se zna da je bio kapetan do svoje smrti 1827. Umro je na svom imanju u Lušci Palanki i odande je prevučen na kolima u Stari Majdan i pokopan desno od ulaza u džamiju. To je put preko 30&nbsp;km. Svijet s ovog kraja rado je davao volove da vuku kola s mrtvim tijelom, jer se svako, bez razlike na vjeru, veselio što je nestalo jednog teškog zulumćara. U ovom kraju se pripovijeda, kako se za uprave Salih-kapetana desio [[Ramazan]] i katolički [[Božić]] u isto vrijeme i kako je neki katolik uoči Božića ubio krme, kad su muslimani klanjali teraviju. Cika krmeta čula se u džamiji. Sutradan je imam tužio tog kršćanina kapetanu i on ga je odmah pozvao da ga sudi. U prisustvu imama i drugih ljudi pitao je kapetan toga kršćanina šta je on prošle noći uradio, i kad je on odgovorio da ne zna da je išta krivo učinio, kaže mu kapetan zašto ga imam tuži. "Jesam kapetane" - odgovori kršćanin - "nama je [[Isus]] zapovjedio da o Božiću nešto zakoljemo, pa ja eto učinio kako je zapovijeđeno". Kapetan je pogledao imama i odgovorio "Ovdje nema suđenja, jer se krst krije za jaka leđa. Idi, krstu, i slušaj Isusa!". Ovu priču su pričala trojica muslimana. Vidljivo je njegovo ponašanje kao akt tolerancije, jer je došao od čovjeka čijoj se smrti radovala čitava kapetanija. Salih-kapetan je imao tri sina: Derviša, Ahmeda i Aliju, od kojih su posljednja dvojica pokopani na Brdarima. Ali-beg je umro [[1880]]. godine, a kapetaniju je naslijedio Derviš-beg. U narodu je zvan i Dedo-kapetan, nije bio ništa bolji čovjek od oca. Pošto je bio pristaša reformi, [[Zmaj od Bosne]] je naredio da mu se spali odžak. On je ostao vjeran sultanu i pokoravao se bosanskom veziru. Nakon ukinuća kapetanija postao je muselim i u svojoj nahiji i dalje provodio zulume. Tek kad je bosanski vezir Čerkez Hadži Ćamil-paša 1846. izdao naredbu o nizamskoj nošnji i zabranio upotrebu naziva kapetana, koji se i nakon ukinuća upotrebljavao u privatnom razgovoru, diže se Krajina zbog toga na ustanak. Kažu da je bio tada prognan kao jedan od vođa i Derviš-beg u Janjinu, dok Jukić zna da ga je prognao [[Omer-paša Latas]] 1851. Tako je i posljednji kamengradski kapetan ostavio kosti izvan Bosne. Derviš-beg je imao tri sina, od kojih je Ibrahim-beg umro [[1846]], a Tosun-beg i Hrustem-beg doživješe okupaciju Bosne 1878. Sva trojica su umrli na Brdarima i ondje su pokopana na porodičnim mezarlucima. U istim je mezarlucima pokopana i Fatima (zvali su je Naja), kći Mustafe, bihaćkog kapetana. Ona je bila žena Salih-kapetana Cerića. Tradicija zna da je Derviš-kapetan imao ogroman posjed, koji se sterao od Sane do Iline vode, i da ga je uglavnom pribavio svojoj kući kupnjom, tako da bi prodavcu pošteno isplatio ugovorenu sumu, a kad bi ovaj otišao, on bi za njim ponekad opremio svoje ljude koji bi mu novac oteli i predali kapetanu. Kao kadiluk Kamengrad je osnovan između 1562. i 1574, kad je bio u sastavu [[Vilajet Bosna|Bosanskog sandžaka]]. Što se tiče teritorijalnog opsega Kamengrada kao kadiluka u najranije doba zna se da su mu, pored Kamengradske, pripadale još i nahije Sana ili Ključ, Sanica i Bilaj-Blagaj. Na teritoriji ovog kadiluka spominju se u izvorima gradovi: Kamengrad, Pećigrad (turski Mihapekler), Mala i Velika Kladuša, Šturlić, Podzvizd, Vranograč, Todornovi, Bužim, Stijena, Stari Majdan (Madeni Atik), Jezerski, Krupa, Otoka (Ada-i Kebir), Sanski Most (Džisri Sana) i Cazin. Turci su u pograničnim područjima gradili utvrđenja od drveta, koja su zvali palanke. Na ovom području postoje dva naselja koja su se razvila iz palanke: Lušci Palanka i Tominska Palanka. Turska feudalna gospoda je po svojim spahilucima (imanjima) gradila kamene dvorce (kule) na više spratova i u njima stanovala, a kad je bilo potrebno iz njih se i branila, te su takve kule bile osnova za osnivanje gradova-naselja. Takvih gradova i kula bilo je i na sanskom području. Poznatiji gradovi su: Kamengrad, Mren, Kamičak, Vakup (Sanski Most), Stari Majdan i Japra, a kule: Miralimova kula (Tomina), Cerića kula (Brdari), Kula u Lipniku, Kula u Kamengradu, Kula u Starom Majdanu. Prodor Turaka u ove krajeve izazvao je velike promjene u sastavu stanovništva, a intenzivnije naseljavanje muslimanskog stanovništva u ove krajeve uslijedilo je u 18. vijeku povlačenjem Turaka iz Like i još nekih područja Hrvatske. Tursko carstvo je izmijenilo demografsku kartu sanske općine tako što je dio stanovništva poturčila, tj. prevela na [[islam]]sku vjeru. Dokaz tog obrata su i mnoge porodice koje nose srpska prezimena, a i hrvatska. Naseljavanje hrišćanskog stanovništva je naročito intenzivno polovinom [[19. vijek]]a, a još više nakon [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine poslije 1878. godine. Tada dolazi do većeg pomjeranja Srba i Hrvata iz sela u veća naselja (palanke, varošice), koja su do polovine 19. vijeka bila isključivo muslimanska. === Austro-Ugarska monarhija === O događajima i razvoju sanskog kraja u 19. i 20. vijeku ima dosta podataka u dokumentima, pa ipak ni za jedan period u tim vjekovima, zaključno sa okupacijom zemlje 1941, nema dovoljno ni dokumenata ni podataka za potpunije praćenje razvoja događaja. Najveći broj dokumenata omogućuje tek da se u sklopu općih zbivanja na širim područjima ([[Bosanska krajina]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Jugoslavija]]) tek malo spomenu neke pojedinosti vezane za sansko područje. Od Austro-Ugarske je zavisilo kada će i kako izvesti okupaciju Bosne i Hercegovine. Da bi za tu odluku dobila podršku i Hrvata i Muslimana, pa i Srba, ona je preko svojih diplomata i agenata razvila propagandu u Bosni i Hercegovini. Zbog znatne propagande jednog dijela klera, Hrvati su u većini prihvatili okupaciju, dok su jedino muslimani organizovali brojne jedinice za borbu protiv okupacijskih trupa. Austro-Ugarska je započela okupaciju Bosne i Hercegovine 29. jula 1878. U Bosanskoj krajini su vođene najžešće i završne borbe. Nakon zauzeća Ključa 8. septembra uslijedilo je zauzimanje Sanskog Mosta, Starog Majdana i Kamengrada. Dolaskom na ove prostore Austro-Ugarska je provela i novu administrativnu podjelu na kotare (srezove) i okruge. Prema jednom popisu stanovništva iz 1910, kotar Sanski Most je imao površinu od 1017&nbsp;km², dvije gradske općine (Sanski Most i Stari Majdan), te 38.422 stanovnika. Prema nacionalnoj strukturi, na ovom području su živjeli Muslimani, Srbi, Hrvati, španski Jevreji, te jedan evangelista. Samo Sanski Most je prema popisu stanovništva imao 1914. 2.234 stanovnika, od toga 1.249 Muslimana, 679 Srba, 249 Hrvata, 41 španskih Jevreja, 1 evangelistu i 14 Jevreja. U gradu je bilo preko 50 trgovina i zanatskih radnji, jedan hotel, te Agencija Zemaljske banke. U toku Prvog svjetskog rata 1914-1918. godine Austro-Ugarska je mobilisala veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine, i poslala ih na bojište prema [[Italija|Italiji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Rusija|Rusiji]]. Kako je rat odmicao, Austro-Ugarska je sa svojim saveznicima trpjela sve veće gubitke, te je na sanskom području 1917/18. godine bilo jako puno dezertera. Nakon poraza na balkanskom, a potom i italijanskom frontu, došlo je do pada Austro-Ugarske, te stvaranja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1. decembra 1918. godine u [[Beograd]]u. Agitacija za pripajanje Bosne i Hercegovine Srbiji je bila veoma jaka, te je ona na kraju i pripojena 1918. godine. Za vrijeme postojanja Kraljevine SHS od 1. decembra 1918, odnosno Kraljevine Jugoslavije od 6. januara 1929, Sanski Most je bio središte sreza. Od 1929. do 1941. srez Sanski Most je u sastavu vrbaske banovine. Sanski srez je 1930. imao 87 naselja raspoređenih u 8 općina: Budimlić Japra, Dabar, Gornji Kamengrad, Lušci Palanka, Sanski Most, Sasina, Stari Majdan i Tomina. Teritorija današnje sanske općine (ranije sreza) 1931. je imala 50.671 stanovnika, a početkom 1941. 65.880 stanovnika. === Drugi svjetski rat === U toku Drugog svjetskog rata na ovim područjima došlo je do masovnijeg odziva stanovništva koje je stalo u odbranu zemlje. Značajan događaj je bio Drugo zasjedanje [[ZAVNOBiH]]-a u Sanskom Mostu (30. juna - 2. jula 1944). Prema statističkim podacima na području općine Sanski Most u toku Drugog svjetskog rata bilo je 3.605 žrtava. Po završetku rata krenulo se u obnovu porušenog grada, te prema jednom članku Enciklopedije Jugoslavije iz 1968. je zapisano: "Sanski Most, varoš i središte općine u srezu Banja Luka. Leži na 158 m nadmorske visine. Ima pilanu, građevinsko i električno preduzeće, tvornicu panel ploča, ciglanu, rudnik uglja u Kamengradu, te stovarište duhana. Kroz Sanski Most prolazi uskotračna pruga Prijedor-Drvar-Lička Kaldrma". === Rat u Bosni i Hercegovini === U proljeće 1992. srpske političke i vojne strukture preuzele su vlast u općini, nakon čega je uslijedio širok i sistematski napad na [[Bošnjaci|bošnjačko]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatsko]] civilno stanovništvo, praćen nezakonitim zatvaranjima, ubistvima, mučenjima, prisilnim premještanjem, deportacijama i razaranjem vjerskih objekata.<ref name="DetektorCinjenice">{{cite web|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/sanski-most/74|title=Sanski Most – Sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="ICTYSZ">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/en/130327-summary.pdf|title=Judgement Summary: Stanišić and Župljanin|date=27. 3. 2013|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="CIAII19922">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume II|publisher=Central Intelligence Agency|year=2003|location=Washington, D.C.|pages=303–306}}</ref> U drugoj polovini [[april]]a [[1992]]. jedinice [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], naročito [[6. partizanska brigada]], preuzele su ključne objekte u Sanskom Mostu, uključujući policijsko sjedište, radio-stanicu i elektroenergetska postrojenja, čime je stvoren vojni okvir za kasnije operacije [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] u gradu i njegovoj okolini.<ref name="CIAII1992" /> Nakon formiranja VRS-a, srpske snage pristupile su razoružavanju nesrpskog stanovništva u širem području [[Prijedor]]a, Sanskog Mosta i [[Ključ (općina)|Ključa]]. Prema vojnoj analizi ''Balkan Battlegrounds'', operacije u ovom prostoru otpočele su krajem maja [[1992]]. s ciljem uklanjanja otpora i učvršćivanja kontrole nad dolinom [[Sana|Sane]].<ref name="CIAI1992">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=144–145}}</ref><ref name="CIAI19952">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=380–383}}</ref> Dana [[25. maj]]a 1992. jedinice 6. partizanske brigade počele su minobacačko djelovanje po sanskom naselju [[Mahala]], a narednog dana uslijedilo je zauzimanje terena i uspostavljanje pune kontrole nad gradom. Istovremeno su vođene akcije prema okolnim selima i komunikacijama prema Ključu, u kojima su, pored 6. partizanske brigade, učestvovali i inžinjerijski elementi VRS-a, a vjerovatno i dijelovi 13. partizanske brigade.<ref name="CIAII1992" /> Tokom [[Juni|juna]] 1992. operacije su nastavljene kroz čišćenje sela i uzvisina južno i jugoistočno od grada te osiguravanje pravaca prema [[Stari Majdan|Starom Majdanu]] i Ključu. Završna faza te kampanje izvedena je krajem jula 1992. kada je VRS izvela posljednju veću akciju u šumovitom i planinskom pojasu iznad Sanskog Mosta, nastojeći razbiti preostale slabo naoružane bošnjačke grupe koje su djelovale izvan gradskog područja.<ref name="CIAII1992" /><ref name="CIAI1992" /> Nakon tih operacija Sanski Most ostao je pod kontrolom VRS-a, dok su preostale borbene jedinice postepeno prebacivane na druga ratišta u zapadnoj i sjevernoj Bosni.<ref name="CIAI1992" /> ==== Operacija ''Sana 95'' i zauzimanje grada 1995. ==== U jesen 1995. Sanski Most ponovo je postao važno operativno središte, ovaj put u završnoj fazi rata. 5. korpus i 7. korpus ARBiH-a dobili su zadatak u okviru operacije ''[[Operacija "Sana '95"|Sana 95]]'' da preko pravaca [[Bosanska Krupa]] – Sanski Most i [[Bosanski Petrovac]] – [[Ključ (općina)|Ključ]] – Sanski Most prodre prema dolini Sane i dalje prema [[Prijedor]]u.<ref name="CIAI1995" /> Poslije zauzimanja Ključa 17. septembra 1995. jedinice 5. korpusa nastavile su napredovanje prema Sanskom Mostu. Međutim, [[18. septembar|18]]. i [[19. septembar]]a VRS je u područje Sanskog Mosta dovukao oko 14.000 vojnika iz više brigada i pukova, stavljajući ih pod komandu reaktivirane operativne grupe ''Prijedor'' kojom je zapovijedao pukovnik [[Radmilo Zeljaja]]. Srpske snage u tom području dodatno su pojačane dolaskom specijalnih jedinica iz [[Srbija|Srbije]], uključujući i formacije [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpske dobrovoljačke garde]].<ref name="CIAI1995" /> Zbog tih pojačanja prvi nalet 5. korpusa prema gradu zaustavljen je na prilazima Sanskom Mostu, gdje su uslijedile višednevne borbe i pokušaji VRS-a da stabilizira liniju odbrane na desnoj i lijevoj obali Sane.<ref name="CIAI1995" /> Obnovljeni napad ARBiH-a počeo je 9. oktobara 1995., kada su operativne grupe 5. korpusa krenule prema gradu iz više pravaca. Glavni udar izvršen je u središnjem sektoru, gdje su jedinice 502. i 510. brigade potisnule branioce i natjerale susjedne formacije VRS-a na povlačenje radi izbjegavanja opkoljavanja. Narednog dana, 10. oktobra, elementi [[43. motorizovana brigada VRS|43. motorizovane brigade]] i [[11. dubička brigada VRS|11. dubičke brigade]] nisu uspjeli zaustaviti napad na samim prilazima gradu, nakon čega je Sanski Most prešao pod kontrolu ARBiH-a.<ref name="CIAI1995" /> Poslije ulaska u grad borbe su se još nekoliko dana nastavile sjeveroistočno od Sanskog Mosta, gdje su se linije pomjerale bez odlučujućeg proboja, sve do stupanja na snagu primirja sredinom oktobra 1995.<ref name="CIAI1995" /> Neposredno prije zauzimanja grada, prema srpskim izvorima, oko 27.000 srpskog stanovništva<ref>{{Cite web |url=http://www.ex-yupress.com/neznov/neznov13.html |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110821014241/http://www.ex-yupress.com/neznov/neznov13.html |archive-date=21. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> zajedno s vojskom pobjeglo je i napustilo grad, dok su srpske paravojne formacije i Vojska Republike Srpske, na čelu s [[Željko Ražnatović|Željkom Ražnjatovićem Arkanom]], vršile brojne zločine i ubistva preostalog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u gradu i okolini. Kraj rata i oslobođenje grada dočekalo je samo oko 1.000 nesrba, a procjenjuje se da je grad izgubio gotovo pola predratnog stanovništva. ==== Zločini i nasilje ==== Prema sudski utvrđenim činjenicama i kasnijim presudama, politička kriza u Sanskom Mostu intenzivirana je uoči izbijanja rata. Predsjednik lokalnog ogranka [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] je 25. marta 1992. objavio da su sva srpska područja u općini proglašena dijelom [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U aprilu iste godine [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i srpske snage uspostavile su punktove u gradu, dok je formiran i krizni štab pod kontrolom SDS-a.<ref name="ICTYSZ" /> Prema svjedočenjima zabilježenim u predmetima za ratne zločine, sredinom aprila 1992. godine na ulicama grada već su bili vojska i naoružane formacije, a preko [[Radio Sana|Radija Sana]] objavljeno je da je Sanski Most postao „Srpska općina Sanski Most”.<ref name="DetektorDan">{{cite web|url=https://detektor.ba/2006/04/27/dan-koji-je-promijenio-zivote-sanjana/|title=Dan koji je promijenio živote Sanjana|date=27. 4. 2006|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Nakon uspostave srpske vlasti, bošnjačko i hrvatsko stanovništvo bilo je izloženo otpuštanjima s posla, ograničavanju kretanja, zastrašivanju i nasilju.<ref name="ICTYSZ" /> Sud Bosne i Hercegovine je u predmetu protiv Branka Basare i Nedeljka Aničića naveo da su, kao visoki oficiri i članovi kriznog štaba Sanski Most, zajedno s drugim licima učestvovali u progonu bošnjačkog i hrvatskog stanovništva ubistvima, prisilnim preseljenjem, deportacijama, zatvaranjem, granatiranjem nebranjenih sela i rušenjem vjerskih objekata.<ref name="SudBasara">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/928|title=S1 1 K 016738 14 Kro Branko Basara i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Krajem maja 1992. srpske snage granatirale Sanski Most, zaselak Okreč te bošnjačka naselja Mahalu, Muhiće i Otoku. Stanovnici Mahale bili su prisiljeni okupiti se na igralištu, nakon čega je naselje granatirano, a kuće i lokalna džamija djelimično razoreni.<ref name="DetektorCinjenice" /> Do kraja 1992. gotovo svi Bošnjaci iz općine bili su protjerani ili su izbjegli usljed kampanje nasilja.<ref name="ICTYSZ2">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/en/130327-summary.pdf|title=Judgement Summary: Stanišić and Župljanin|date=27. 3. 2013|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026|quote=By the end of 1992, almost all of the Muslims of Sanski Most had fled as a consequence of the campaign of violence carried out against them by Serb Forces.}}</ref> Prema podacima koje prenosi Detektor na osnovu haških presuda, u augustu i septembru 1992. najmanje tri konvoja, organizirana od strane općinskih vlasti bosanskih Srba i pod pratnjom civilne i vojne policije, prevezla su najmanje 6.100 Bošnjaka iz općine Sanski Most prema [[Travnik]]u.<ref name="DetektorCinjenice" /> ==== Zatočenički objekti, logori i ubistva ==== Na području općine uspostavljen je veći broj mjesta zatočenja. Civilno stanovništvo, pretežno bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, držano je u 16 zatočeničkih centara, među kojima su bili zgrada policije u Sanskom Mostu, sala Osnovne škole „Hasan Kikić“, garaže „Betonirke“, hala fabrike „Krings“, vojna garaža, sportska dvorana u Krkojevcima, zgrada policije u [[Lušci Palanka|Lušci Palanci]], zatvor „Sana“ i drugi objekti.<ref name="DetektorCinjenice" /> Počev od 27. maja 1992. pripadnici civilne i vojne policije bosanskih Srba lišavali su slobode Bošnjake i Hrvate i zatvarali ih u te objekte, gdje su bili izloženi ispitivanjima, premlaćivanju i drugim oblicima zlostavljanja.<ref name="DetektorCinjenice" /> U predmetu protiv [[Nikola Kovačević (ratni zločinac)|Nikole Kovačevića]] Sud Bosne i Hercegovine naveo je da je optuženi učestvovao u zatvaranju civila u objekt „Betonirka”, gdje su zatočenici bili izloženi mučenjima, te u njihovom transportu prema logoru [[Manjača]]. Kovačević je pravosnažno osuđen na 12 godina zatvora.<ref name="SudKovacevic">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/4|title=X-KRŽ-05/40 Nikola Kovačević|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Krizni štab Sanskog Mosta je, prema sudski utvrđenim činjenicama, početkom maja 1992. otvorio zatvoreničke centre u „Betonirki“, hali fabrike „Krings“ i sportskoj dvorani „Hasan Kikić“, u kojima je bilo 1.655 zatočenih osoba, od čega više od 1.500 Bošnjaka.<ref name="DetektorCinjenice" /> Više stotina zatočenika kasnije je transportirano u logor Manjača; prema istim izvorima, približno 900 ljudi poslano je tamo po naređenju kriznog štaba, dok je oko 600 oslobođeno.<ref name="DetektorCinjenice" /> Među najpoznatijim zločinima u općini ubrajaju se ubistva kod [[Vrhpolje (Sanski Most)|Vrhpolja]] 31. maja 1992, kada su muškarci prethodno odvojeni od žena i djece i odvedeni prema mostu, gdje je više njih ubijeno, kao i druga masovna ubistva civila na području općine.<ref name="DetektorCinjenice" /><ref name="ICTYBrdjanin">{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-radoslav-brdjanin-radoslav-brdjanin-sentenced-32-years|title=Judgement in the Case The Prosecutor v. Radoslav Brđanin|date=1. 9. 2004|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Navodi se i da je u Sanskom Mostu u istom periodu ubijeno najmanje 1.500 ljudi.<ref name="DetektorCinjenice" /> U predmetu protiv [[Jadranko Palija|Jadranka Palije]] Sud Bosne i Hercegovine naveo je da je optuženi učestvovao u napadu na selo Kljevci 31. maja 1992, u ubistvu pet muškaraca, te u ubijanju 14 zatvorenika kod Vrhpoljskog mosta, kao i u [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini|silovanju]] jedne žene. Sud je zabilježio i navode da je Palija od 1993. do oktobra 1995. zaustavljao, zastrašivao i premlaćivao civile bošnjačke nacionalnosti na području Sanskog Mosta.<ref name="SudPalija">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/2123|title=X-KRŽ-06/290 Jadranko Palija|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="DetektorOptuznica2026">{{cite web|url=https://detektor.ba/2026/02/10/bivsim-logorasima-obecano-da-ce-optuznica-za-zlocine-u-sanskom-mostu-biti-dostavljena-sudu-nakon-dorade/|title=Bivšim logorašima obećano da će optužnica za zločine u Sanskom Mostu biti dostavljena sudu nakon dorade|date=10. 2. 2026|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Tokom 1992. godine u općini su teško oštećeni ili potpuno razoreni brojni bošnjački i katolički vjerski objekti. Uništeno je oko 20 bošnjačkih i katoličkih vjerskih spomenika.<ref name="DetektorCinjenice" /> Među pojedinačno navedenim primjerima su džamije u Trnovi i Skucanom Vakufu te katolička crkva u Staroj Rijeci.<ref name="DetektorCinjenice" /> ==== Sudski epilog ==== Zločini počinjeni na području Sanskog Mosta bili su predmet postupaka pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] i domaćim pravosuđem u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U haškim predmetima protiv [[Radoslav Brđanin|Radoslava Brđanina]], [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], [[Mićo Stanišić|Miće Stanišića]], [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]], [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i drugih.<ref name="DetektorCinjenice" /><ref name="ICTYSZ" /><ref name="ICTYBrdjanin" /> Pred Sudom Bosne i Hercegovine vođeni su i pojedinačni predmeti za zločine u Sanskom Mostu. Među poznatijim osuđujućim presudama su one u predmetima protiv Nikole Kovačevića i Jadranka Palije.<ref name="SudKovacevic" /><ref name="SudPalija" /> Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio i optužnice u drugim predmetima koji se odnose na širi progon stanovništva u Sanskom Mostu, uključujući predmet protiv Branka Basare i Nedeljka Aničića.<ref name="SudBasara" /><ref name="DetektorLogorasi">{{cite web|url=https://detektor.ba/2006/05/10/torture-i-ubistva-logorasa-iz-sanskog-mosta/|title=Torture i ubistva logoraša iz Sanskog Mosta|date=10. 5. 2006|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> == Naselja == Poslije potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], 51 naselje je ušlo u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (u općinu Sanski Most), a 8 u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (u općinu [[Oštra Luka]]), a 16 naselja je podijeljeno.<ref name="sistematskispisak" /> Naselja u općini Sanski Most: [[Bjeline]], [[Bojište]], [[Bosanski Milanovac]], [[Bošnjaci (Sanski Most)|Bošnjaci]], [[Brdari]], [[Čaplje]], [[Demiševci]], [[Djedovača]], [[Donji Dabar]], [[Donji Kamengrad]], [[Donji Lipnik]], [[Đurići (Sanski Most)|Đurići]], [[Dževar]], [[Fajtovci]], [[Glavice (Sanski Most)|Glavice]], [[Gorice (Sanski Most)|Gorice]], [[Gornji Dabar]], [[Gornji Kamengrad]], [[Gornji Lipnik]], [[Grdanovci]], [[Hrustovo (Sanski Most)|Hrustovo]], [[Husimovci]], [[Ilidža (Sanski Most)|Ilidža]], [[Jelašinovci]], [[Kijevo (Sanski Most)|Kijevo]], [[Kljevci]], [[Kozin]], [[Krkojevci]], [[Kruhari]], [[Lukavice]], [[Lušci Palanka]], [[Lužani]], [[Majkić Japra Donja]], [[Majkić Japra Gornja]], [[Miljevci (Sanski Most)|Miljevci]], [[Modra]], [[Naprelje]], [[Okreč]], [[Otiš]], [[Podbriježje]], [[Podlug]], [[Podovi]], [[Poljak]], [[Praštali]], Sanski Most, [[Skucani Vakuf]], [[Stari Majdan]], [[Suhača]], [[Šehovci (Sanski Most)|Šehovci]], [[Tomina]], [[Vrhpolje]].<ref name="sistematskispisak" /> Podijeljena sela: [[Batkovci (Sanski Most)|Batkovci]], [[Donja Kozica]], [[Donja Tramošnja]], [[Gornja Kozica (Sanski Most)|Gornja Kozica]], [[Gornja Tramošnja (Sanski Most)|Gornja Tramošnja]], [[Hadrovci (Sanski Most)|Hadrovci]], [[Koprivna]], [[Mrkalji]], [[Podvidača]], [[Sasina]], [[Slatina]], [[Stara Rijeka]], [[Škrljevita]], [[Trnova]], [[Usorci]], [[Zenkovići]].<ref name="sistematskispisak" /> Naselja u općini [[Oštra Luka]]: [[Budimlić Japra]], [[Duge Njive]], [[Garevica]], [[Halilovci]], [[Hazići]], [[Marini]], [[Oštra Luka]], [[Ovanjska]].<ref name="sistematskispisak">Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Sistematski/Sustavni spisak općina i naseljenih mjesta Bosne i Hercegovine'' Sarajevo, 2013.</ref> ==== Mjesne zajednice ==== ===== Gradske mjesne zajednice===== * MZ Pobriježje * MZ Sanski Most - desna obala * MZ Sanski Most - lijeva obala * MZ Zdena obuhvataju naseljena mjesta: Đedovača, Pobriježje i Sanski Most =====Seoske mjesne zajednice ===== * MZ Bosanski Milanovac - obuhvata naseljena mjesta: Bosanski Milanovac i Bošnjaci * MZ Brdari - obuhvata naseljeno mjesto Brdari * MZ Budimlić Japra - obuhvata naseljena mjesta: Budimlić Japra, Duge Njive, Hadrovci, Halilovci, Marini, Mrkalji, Ovanjska, Slatina i Zenkovići * MZ Čaplje - obuhvata naseljeno mjesto Čaplje * MZ Dabar - obuhvata naseljena mjesta: Donji Dabar, Gornji Dabar i Grdanovci * MZ Demiševci - obuhvata naseljeno mjesto Demiševci * MZ Donji Kamengrad - obuhvata naseljena mjesta: Donji Kamengrad i Suhača * MZ Dževar - obuhvata naseljeno mjesto Dževar * MZ Fajtovci - obuhvata naseljena mjesta: Fajtovci, Gorice, Modra i Naprelje * MZ Gornja Tramošnja - obuhvata naseljeno mjesto Gornja Tramošnja * MZ Gornji Kamengrad - obuhvata naseljena mjesta: Gornji Kamengrad i Okreč * MZ Hrustovo - obuhvata naseljeno mjesto Hrustovo * MZ Husimovci - obuhvata naseljeno mjesto Husimovci * MZ Jelašinovci - obuhvata naseljena mjesta: Bojište i Jelašinovci * MZ Kijevo - oobuhvata naseljeno mjesto Kijevo * MZ Kljevci - obuhvata naseljeno mjesto Kljevci * MZ Koprivna - obuhvata naseljeno mjesto Koprivna * MZ Kozica - obuhvata naseljena mjesta: Donja Kozica, Gornja Kozica i Hazići * MZ Krkojevci - obuhvata naseljeno mjesto Krkojevci * MZ Kruhari - obuhvata naseljeno mjesto Kruhari * MZ Lipnik - obuhvata naseljena mjesta: Bjeline, Donji Lipnik, Đurići, Gornji Lipnik i Kozin * MZ Lukavice - obuhvata naseljeno mjesto Lukavice * MZ Lušci Palanka - obuhvata naseljena mjesta: Glavice, Lušci Palanka, Majkić Japra Donja, Majkić Japra Gornja, Miljevci, Otiš i Praštali * MZ Oštra Luka - obuhvata naseljena mjesta: Oštra Luka i Usorci * MZ Podlug - obuhvata naseljeno mjesto Podlug * MZ Podovi - obuhvata naseljena mjesta: Ilidža i Podovi * MZ Podvidača - obuhvata naseljeno mjesto Podvidača * MZ Poljak - obuhvata naseljeno mjesto Poljak * MZ Sasina - obuhvata naseljena mjesta: Sasina i Škrljevita * MZ Skucani Vakuf - obuhvata naseljeno mjesto Skucani Vakuf * MZ Stara Rijeka - obuhvata naseljena mjesta: Batkovci, Garevica i Stara Rijeka * MZ Stari Majdan - obuhvata naseljeno mjesto Stari Majdan * MZ Šehovci - obuhvata naseljeno mjesto Šehovci * MZ Tomina - obuhvata naseljena mjesta: Donja Tramošnja, Lužani i Tomina * MZ Trnova - obuhvata naseljeno mjesto Trnova * MZ Vrhpolje - obuhvata naseljeno mjesto Vrhpolje == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sanskog Mosta|Spisak naseljenih mjesta u općini Sanski Most}} Po službenom [[Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]], općina Sanski Most imala je 60.307 stanovnika, raspoređenih u 75 naselja. Po [[Preliminarni rezultati popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|preliminarnim rezultatima popisa stanovništva 2013.]] u općini Sanski Most živi 47.359 stanovnika.<ref name="preliminari_5nov">[http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.'' Sarajevo 5. novembar 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181123135507/http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf |date=23. 11. 2018 }} {{Simboli jezika|bs|bosanski}}{{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> === Nacionalni sastav stanovništva - općina Sanski Most === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sanski Most | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11541 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 41475 | g2013_bosnjaci = 38344 | g2013_srbi = 1837 | g2013_hrvati = 722 | g2013_bosanci = 202 | g2013_romi = 16 | g2013_muslimani = 43 | g2013_bosanciihercegovci = 25 | g2013_albanci = 18 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 6 | g2013_pravoslavci = 10 | g2013_nisu_izjasnili = 127 | g2013_nepoznato = 70 | g1991_ukupno = 60307 | g1991_muslimani = 28136 | g1991_srbi = 25363 | g1991_hrvati = 4322 | g1991_jugosloveni = 1247 | g1981_ukupno = 62467 | g1981_muslimani = 27083 | g1981_srbi = 26619 | g1981_hrvati = 5314 | g1981_jugosloveni = 2936 | g1981_slovenci = 16 | g1981_crnogorci = 50 | g1981_romi = 75 | g1981_albanci = 26 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 10 | g1971_ukupno = 62102 | g1971_muslimani = 24839 | g1971_srbi = 30422 | g1971_hrvati = 6307 | g1971_jugosloveni = 195 | g1971_slovenci = 23 | g1971_crnogorci = 59 | g1971_romi = 12 | g1971_albanci = 22 | g1971_madari = 2 | g1971_makedonci = 8 | g1961_ukupno = 39483 | g1961_muslimani = 12350 | g1961_srbi = 19156 | g1961_hrvati = 4844 | g1961_jugosloveni = 3014 | g1961_crnogorci = 20 | g1961_makedonci = 8 | g1961_slovenci = 17 | g1961_albanci = 5 | g1961_madari = 7 | g1961_romi = 23 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Sanski Most === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sanski Most | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 141909 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 16913 | g2013_bosnjaci = 15930 | g2013_srbi = 401 | g2013_hrvati = 177 | g2013_bosanci = 165 | g2013_romi = 13 | g2013_muslimani = 36 | g2013_bosanciihercegovci = 12 | g2013_albanci = 18 | g2013_jugosloveni = 3 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 3 | g2013_pravoslavci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 94 | g2013_nepoznato = 33 | g1991_ukupno = 17144 | g1991_muslimani = 7245 | g1991_srbi = 7831 | g1991_hrvati = 646 | g1991_jugosloveni = 901 | g1981_ukupno = 14027 | g1981_muslimani = 6067 | g1981_srbi = 5691 | g1981_hrvati = 523 | g1981_jugosloveni = 1504 | g1981_crnogorci = 23 | g1981_makedonci = 4 | g1981_slovenci = 9 | g1981_albanci = 14 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 5 | g1971_ukupno = 8682 | g1971_muslimani = 4545 | g1971_srbi = 3410 | g1971_hrvati = 558 | g1971_jugosloveni = 96 | g1971_crnogorci = 22 | g1971_makedonci = 3 | g1971_slovenci = 9 | g1971_albanci = 12 | g1971_madari = 1 | g1961_ukupno = 5096 | g1961_muslimani = 1350 | g1961_srbi = 1732 | g1961_hrvati = 338 | g1961_jugosloveni = 1644 | g1961_crnogorci = 13 | g1961_slovenci = 5 | g1961_albanci = 2 | g1961_madari = 2 }} == Obrazovanje == U općini Sanski Most se nalazi sedam osnovnih škola, te tri srednjoškolske ustanove: gimnazija Sanski Most, MSŠ Sanski Most, koje su smještene u srednjoškolskom centru, te srednja poljoprivredna škola Sanus Futurum. == Zdravstvo == === Prije 2. svjetskog rata === Prvi doktor je došao u Sanski Most 1898, a apoteka je otvorena 1911. Sanski Most je imao babicu već 1885. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u općini, koja je imala oko 57.000 stanovnika, bio je samo 1 ljekar i jedan apotekar, bez bolnice ili bilo kakvog stacionara. Za mnoge ljekarske usluge stanovništvo je moralo ići u [[Prijedor]], gdje također do 1940. nije bilo bolnice, a za bolničke usluge se išlo u [[Banja Luka|Banju Luku]] ili [[Zagreb]]. Tek 1939. sagrađena je bolnička zgrada u Sanskom Mostu, ali do rata nije otvorena jer nije bilo sredstava za opremu bolnice i angažovanje potrebnog osoblja.<ref name="branko">{{Cite book|last=J. Bokan|first=Branko|title=Srez Sanski Most u NOB I|year=1980|pages=214-215}}</ref> S obzirom na siromaštvo znatnog dijela stanovništva, najveći broj oboljelih, naročito u selima, bio je upućen na nadriljekare i vračare, i na narodno liječenje čajevima od lipe, bazge, raznih plodova i ljekovitih biljaka. Doktoru se išlo najčešće tek onda kad nikakvi domaći, narodni lijekovi nisu više pomagali. Zbog toga je smrtnost oboljelih bila velika. Rijetko je koja porodilja išla u bolnicu radi porođaja, izuzev kada bi nastale komplikacije zbog nestručne intervencije seoske žene. Najčešće su u takvim slučajevima, kod porođaja u selima, pomagale samouke babice, žene koje su rodile više djece, pa imale nekog iskustva, ali i nadribabice, koje su se poluprofesionalno bavile ovim poslom.<ref name="branko" /> [[Tuberkuloza]] je bila znatno raširena te uzrok brojnoj smrtnosti djece i odraslih. S obzirom na veoma veliku raširenost ušiju (u kosi i odjeći) kod naročito seoskog stanovništva povremeno se pojavljivao pjegavi [[tifus]], a zbog nehigijenskih bunara i razne epidemije (trbušni tifus, srdobolje i sl.).<ref name="branko" /> U selima, i u nekim siromašnim gradskim domaćinstvima sapun se veoma malo koristio, a rublje se obično otkuhavalo i pralo u lukšiji (pepel od drveta). U mnogim selima nije bilo pitke izvorske vode, već su kopali bunare, a u sušnim i bezvodnim brdskim selima pravljene su cisterne za kišnicu. Zbog toga je voda bila dragocjenost koja se čuvala, pa su je u nekim selima veoma malo trošili za ličnu higijenu i higijenu stanovanja. Tek 1931. sagrađena su tri javna kupatila: u Sanskom Mostu, Starom Majdanu i Lušci Palanci.<ref name="branko" /> Sanski Most nije imao vodovod iako se još 1922. započelo raditi na njegovom projektu.<ref>{{Cite book|title=Bosna i Hercegovina|publisher=Sarajevska sekcija Udruženja jug. inženjera i arhitekata|year=1922|location=Sarajevo|pages=134}}</ref> Ni u drugim naseljima nije bilo vodovoda u kućama, te nije bilo ni uslova za neki viši higijenski standard života. Jedino je u Lušci Palanci, 1932. sagrađen je vodovod sa česmama postavljenim pored puteva. Neposredno pred rat, 1938–40, izgrađena je crpna stanica na plinski motor u Podgori u Miljevcima i po nekoliko rezervoara za vodu u selima Dabar, [[Grdanovci]], Bošnjaci i [[Bosanski Milanovac]]. U budžetu vrbaske banovine za 1940. bilo je planirano 30.000 dinara za dovršenje vodovoda. Međutim, rat je 1941. prekinuo tu akciju za snabdijevanje bezvodnih sela zdravom i pitkom vodom.<ref name="branko" /> == Kultura == ===Nacionalni spomenici=== {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sanskom Mostu}} {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sanskom Mostu (privremena lista)}} Odlukom [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] u Sanskom Mostu je proglašeno šest [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] <ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |title=Nacionalni spomenici na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417100201/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |archive-date=17. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref>, dok ih je osam na privremenoj listi.<ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |title=Privremena lista Nacionalnih spomenika na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417091307/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |archive-date=17. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> == Poznate ličnosti == *[[Mehmed Alagić]] - general *[[Amir Kazić Leo]] - pjevač *[[Amir Talić]] - pisac *[[Ismet Kurtović]] - flautist *[[Senijad Ibričić]] - nogometaš *[[Kemal Malovčić]] - pjevač *[[Vukašin Brajić]] - pjevač i gitarista == Galerija == <gallery> Datoteka:Fatihova Musalla.JPG|[[Fatihova Musalla]] Datoteka:Pravoslavna crkva sv. Petra i Pavla.jpg|pravoslavna crkva Datoteka:Bliha from above.jpg|[[Bliha (vodopad)|vodopad Blihe]] u Fajtovcima kod Sanskog Mosta Datoteka:Sanski Most1.JPG|[[Sana]] Datoteka:Gradski most Sanski Most 2.jpg|gradski most Datoteka:Ušće rijeke Zdene u Sanu.jpg|ušće rijeke Zdene u Sanu u centru Datoteka:Park Sanski Most.jpg|jedan od nekoliko parkova u Sanskom Mostu Datoteka:Stara željeznička stanica Sanski Most.jpg|[[Zgrada stare željezničke stanice (Sanski Most)|zgrada stare željezničke stanice u Sanskom Mostu]] Datoteka:Hamzibegova džamija Sanski Most.jpg|[[Hamza-begova džamija (Sanski Most)|Hamza-begova džamija]] </gallery> == Također pogledajte == *[[Spisak naseljenih mjesta u Sanskom Mostu]] *[[Musalla (Sanski Most)]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sanski Most}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sanskimost.gov.ba/ Zvanični sajt općine Sanski Most] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Unsko-sanski kanton}} {{Općina Sanski Most}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]] [[Kategorija:Sanski Most|*]] 0br56inq0jnhf87bvs3ijbq5qaex78d 0 7683 3838790 3821710 2026-05-02T06:20:52Z KWiki 9400 /* Maj */ 3838790 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1926.''' (MCMXXVI) bila je uobičajena godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1926. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 926. godina 2. milenija, 26. godina 20. stoljeća i sedma godina 1920-ih. U Turskoj je godina tehnički sadržavala samo 352 dana. Nakon petka, 18. decembra 1926. (julijanski kalendar) slijedila je subota, 1. januar 1927. (gregorijanski kalendar). Izostalo je 13 dana da se izvrši promjena. Turska je tako postala posljednja država koja je zvanično usvojila gregorijanski kalendar, čime je okončan kalendarski prelaz od 344 godine širom svijeta koji se dogodio u oktobru [[1582.]] na osnovu Papske bule [[Papa Grgur XIII|Grgura XIII]]. == Događaji == * [[12. maj]] – Norvežanin [[Roald Amundsen]], Italijan [[Umberto Nobile]] i Amerikanac [[Lincoln Ellsworth]] prelijeću avionom [[Sjeverni pol]]. * [[14. maj]] – U Beču započeo [[Treći kongres KPJ|Treći kongres]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] * [[22. maj]] – U Beču završio [[Treći kongres KPJ|Treći kongres]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] * [[18. novembar]] – [[George Bernard Shaw]] odbija novac od Nobelove nagrade: "Mogu oprostiti [[Alfred Nobel|Alfredu Nobelu]] što je izumio dinamit, ali samo je neprijatelj u ljudskoj formi mogao izumiti Nobelovu nagradu." * [[25. decembar]] – [[Japan]]ski [[regent]], princ [[Hirohito, car Japana|Hirohito]], naslijedio prijesto Japana poslije smrti oca cara Jošihita. [[Car]] Hirohito je umro [[1989]]. == Rođeni == === Januar=== * [[7. januar]] – [[Eero Laine (biatlonac)|Eero Laine]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[15. januar]] ** [[Maria Schell]], [[Austrija|austrijska]] [[glumica]] ** [[Hannu Posti]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[20. januar]] – [[Patricia Neal]], američka [[glumica]] === Februar === * [[2. februar]] – [[Valéry Giscard d'Estaing]], francuski političar, predsjednik [[Francuska|Francuske]] ([[1974]]–[[1981]]) * [[7. februar]] – [[Mark Tajmanov]], [[SSSR|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]] i [[pijanist]] * [[8. februar]] – [[Radmila Savićević]], srbijanska glumica * [[11. februar]] – [[Leslie Nielsen]], kanadsko-američki glumac i komičar === Mart === * [[4. mart]] – [[Teodor Romanić]], bosanskohercegovački dirigent * [[7. mart]] – [[Vera Horvat-Pintarić]], hrvatska historičarka umjetnosti === April === * [[9. april]] – [[Hugh Hefner]], američki publicist i izdavač časopisa ''[[Playboy]]'' * [[21. april]] – [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabeta II]], kraljica [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]] * [[28. april]] – [[Harper Lee]], američka spisateljica (''[[Ubiti pticu rugalicu]]'') === Maj === * [[8. maj]] – [[Don Rickles]], američki glumac i komičar * [[26. maj]] – [[Miles Davis]], američki džez-trubač i kompozitor === Juni === * [[1. juni]] – [[Marilyn Monroe]], američka glumica, model i pjevačica * [[6. juni]] – [[Advan Hozić]], bosanskohercegovački književnik * [[28. juni]] – [[Mel Brooks]], američki glumac, režiser, scenarist i producent * [[30. juni]] – [[Paul Berg]], američki [[biohemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] [[1980.]] * 30. juni – [[Viktorija Baginska]], sovjetska i ruska pjesnikinja, pisac, prevoditeljka i etnolog [[Krimčaci|krimčačkog]] porijekla === Juli === * [[4. juli]] – [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski nogometaš i trener === August === * [[7. august]] – [[Astrid Ivask]], [[Latvija|latvijsko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] pjesnikinja * [[13. august]] – [[Fidel Castro]], kubanski revolucionar i državnik === Septembar === * [[9. septembar]] – [[Yusuf al-Qaradawi]], [[egipat]]ski [[islam]]ski [[ulema|učenjak]] === Oktobar === * [[15. oktobar]] – [[Michel Foucault]], francuski filozof * [[18. oktobar]] ** [[Chuck Berry]], američki muzičar ** [[Klaus Kinski]], njemački glumac ** [[25. oktobar]] – [[Galina Višnjevska]], ruska sopran operska pjevačica i recitator === Novembar === * [[23. novembar]] – [[Sathya Sai Baba]], indijski guru i vjerski vođa === Decembar === * [[16. decembar]] – [[Miodrag Žalica]], bosanskohercegovački dramski pisac i [[pjesnik]] == Umrli == * [[8. februar]] – [[William Bateson]], [[engleska|engleski]] biolog * [[21. februar]] – [[Heike Kamerlingh Onnes]], holandski fizičar * [[16. maj]] – [[Mehmed VI]], osmanlijski sultan * [[10. juni]] – [[Antoni Gaudí]], španski arhitekt * [[17. juli]] – [[Hermann Bollé]], austrijski [[arhitekt]] * [[14. septembar]] – [[Rudolf Christoph Eucken]], njemački filozof * [[4. decembar]] – [[Ivana Kobilica]], slovenska slikarka * [[10. decembar]] – [[Nikola Pašić]], srpski i jugoslavenski političar * [[29. decembar]] – [[Rainer Maria Rilke]], austrijski pjesnik == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Jean Baptiste Perrin]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Theodor Svedberg]], [[Švedska]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Johannes Fibiger]], [[Danska]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Grazia Deledda]], [[Italija]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Aristide Briand]], [[Francuska]] ** [[Gustav Stresemann]], [[Njemačka]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1926}} {{Normativna kontrola}} 3wd5po97c84y3l2jparcda7mbtuek18 0 7692 3838652 3828207 2026-05-01T12:39:06Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živa]] uklonjena; [[Kategorija:Minerali žive]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838652 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Živa (višeznačnica)}} {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Živa | Simbol = Hg | Atomski broj = 80 | Serija = [[Prelazni metal]]i | Grupa = 12 | Perioda = 6 | Blok = d | Slika = [[Datoteka:Mercury1.jpg|200px]] | Boja serije = LightCoral | Izgled = srebreno bijela tekućina | Zastupljenost = 4 · 10^-5 <ref name="Harry H. Binder" /> | Atomska masa = 200,59 | Atomski radijus = 150 | Atomski radijus izračunat = 171 | Kovalentni radijus = 132 | Van der Waalsov radijus = 155 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Ksenon|Xe]]&#x5D; 4f¹⁴5d¹⁰6s² | Izlazna energija = 4,49<ref name="Bergman" /> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 18, 2 | Energija ionizacije_1 = 1007,1 | Energija ionizacije_2 = 1810 | Agregatno stanje = tekuće | Mohsova skala tvrdoće = - | Struktura kristala = - | Gustoća = 13545,9<ref name="GESTIS" /> | Magnetizam = dijamagnetična<ref name="Weast" /> | Tačka topljenja_K = 234,32 | Tačka topljenja_C = -38,83 | Tačka ključanja_K = 630,2<ref name="Zhang" /> | Tačka ključanja_C = 357,05 | Molarni volumen = 14,09 · 10^-6 | Toplota isparavanja = 58,2<ref name="Zhang"/> | Toplota topljenja = 2,29 | Pritisak pare = 0,163<ref name="GESTIS"/> | Pritisak pare_K = 293 | Brzina zvuka = 1407 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 140 | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 1,04 · 10⁶ | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 8,3 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = 1, '''2''', 4<ref name="Wang" /> | Oksidi = Hg₂O, HgO | Elektrodni potencijal = 0,8535 [[Volt|V]] (Hg²⁺ + 2e^- → Hg) | Elektronegativnost = 2,00 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|T+|N}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|61|26|48/23|50/53}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|53|45|60|61}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 196 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,15 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Hg | Maseni broj = 197 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 64,14 [[sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,60 | Tipraspada1ZP = ¹⁹⁷[[Zlato|Au]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 198 | Rasprostranjenost u prirodi = 9,97 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 199 | Rasprostranjenost u prirodi = 16,87 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 200 | Rasprostranjenost u prirodi = 23,1 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 201 | Rasprostranjenost u prirodi = 13,18 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 202 | Rasprostranjenost u prirodi = 29,86 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Hg | Maseni broj = 203 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 46,612 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|β⁻]] | Tipraspada1ZE = 0,462 | Tipraspada1ZP = ²⁰³[[Talij|Tl]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 204 | Rasprostranjenost u prirodi = 6,87 }} |}} '''Živa''' ({{la|hydrargyrum}}, iz starogrčkog ὑδρος: ''hydros'' – voda i άργυρος: ''árgiros'' – srebro) jest [[hemijski element]] sa simbolom '''Hg''' i atomskim brojem 80. Spada u [[prelazni metal|prelazne metale]]. Svrstana je u [[12. grupa hemijskih elemenata|12. grupu]] i [[Elementi 6. periode|6. periodu]] [[periodni sistem elemenata|periodnog sistema]]. Ona je jedini [[Metal (hemija)|metal]] i, uz [[brom]], jedini element koji je u normalnim uvjetima u tečnom stanju. Zbog svoje velike [[Površinski napon|napetosti površine]], živa ne vlaži površinu na kojoj se nalazi nego zbog jake [[Kohezija (hemija)|kohezije]] stvara kapi u obliku sočiva. Kao i svi drugi metali, odlično provodi [[Električna struja|električnu struju]]. == Historija == [[Datoteka:Mercury symbol.svg|thumb|lijevo|100px|Alhemijski simbol za živu]] Živa je poznata najmanje iz vremena [[antika|antike]]. Tako naprimjer spomenuta je već u djelima [[Aristotel]]a, Teofrasta iz Erozosa, [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]] i drugih antičkih pisaca. U srednjem vijeku koristila je i kao ljekovito sredstvo (mada je zbog svoje [[otrov]]nosti djelovala suprotno). U to vrijeme živa se dobijala utrljavanjem [[cinabarit]]a u [[Acetatna kiselina|sirće]] ili zagrijavanjem cinabarita preko procesa [[Sublimacija (fizika)|sublimacije]]. [[Vitruvije]] je poznavao legure žive i zlata. To se koristilo za pozlaćivanje predmeta pri čemu je živa isparavala. U 5. vijeku spoznalo se da je sublimat [[živa(II)-hlorid]]a zapravo živin spoj. [[Paracelsus]] je bio prvi [[ljekar]] koji je izradio bazične živine soli i komplekse i njih koristio kao ljekovito sredstvo. Od 16. vijeka živa postaje sve značajnija, jer je bila neophodna za dobijanje srebra iz srebrenih ruda zbog stvaranja [[amalgam (hemija)|amalgamskih]] spojeva. Holandski fizičar [[Heike Kamerlingh Onnes]] otkrio je 1911. godine po prvi put fenomen superprovodljivosti kod žive.<ref>Neue Zürcher Zeitung: [http://www.nzz.ch/2005/09/28/ft/articleD609Z.html Unkonventionelle Supraleiter und ihre Parallelen], 28. septembar 2005.</ref> Na temperaturi od 4,2 [[Kelvin|K]] (-268,9 [[Stepen Celzija|°C]]) potpuno nestaje [[električni otpor]] žive. === Etimologija === [[Datoteka:HgKviksølv.JPG|thumb|lijevo|Kapljice žive u ampuli]] Živa je na latinskom nazivana ''argentum vivum'' (doslovno ''živo srebro''). U germanskim jezicima (njemačkom, švedskom, danskom i drugima) i danas se njen naziv izvodi iz latinskog (''Quecksilber'', ''Kvicksilver''), dok je engleski ''mercury'' te slični nazivi u romanskim jezicima povezani su sa rimskim božanstvom [[Merkur (mitologija)|Merkurom]]. Ruski naziv ''rtut''' izveden je iz praslavenskog ''rьtǫtь'' u značenju kotrljanja. U južnoslavenskim jezicima njen naziv također označava njenu osobinu ''da teče'', ''da se kreće kao da je živa''. === Alhemija === U grčkoj antici živu je simboliziralo božanstvo [[Hermes]], koji je također bio ''zadužen'' i za planetu [[Merkur]]. Tu mitologiju su preuzeli [[Rimljani]] i [[Alhemija|alhemičari]], te su stvorili svoj pandan u obliku božanstva [[Merkur (mitologija)|Merkura]]. Stoga engleski naziv ''mercury'' i danas označava oba pojma: živu i planetu Merkur. Kao alternativni naziv za živu u engleskom jeziku koristi se i riječ ''Quicksilver''. Za srednjevjekovne alhemičare, živa, sumpor i [[So|kuhinjska so]] su bila tri osnovna elementa. Mitološka životinja [[jednorog]] je simbolizirao živu. == Osobine == [[Datoteka:Pouring liquid mercury bionerd.jpg|thumb|lijevo|Živa na sobnoj temperaturi]] Živa je srebrenobijeli, tečni, [[teški metal]]. Još samo ponegdje se ubraja u [[plemeniti metal|plemenite metale]] ali je mnogo reaktivnija od klasičnih plemenitih metala (poput [[Platina|platine]] i [[Zlato|zlata]]), a nalaze se u istoj periodi. Gradi [[Legura|legure]] sa brojnim metalima koji se nazivaju [[amalgam (hemija)|amalgami]]. Živa u odnosu na druge metale dosta slabije provodi električnu struju. Ona je jedini element pored [[Plemeniti plinovi|plemenitih plinova]] koji je jednoatomni na sobnoj temperaturi u gasnoj fazi.<ref name="greenwood" /> Živa je oko 13,5 puta [[Gustoća|gušća]] od [[voda|vode]], tako da je po [[Arhimedov zakon|Arhimedovom zakonu]] njena ''nosivost'' 13,5 puta viša od vode. Stoga na živi pliva i željezna kocka (željezo je oko 7,87 puta gušće od vode). Nedavno uvedena [[Monte Carlo simulacija]] pokazuje da i gustoća žive podliježe relativističkim efektima. Nerelativističkim izračunima došlo se do procjene gustoće od oko 16,1 g/cm³.<ref name="Calvo" /> Odgovor na pitanje zašto je živa tečna na sobnoj temperaturi može se razmatrati na osnovu veza između atoma žive. Atom žive ima jednu izuzetnu i jedinstvenu konfiguraciju elektrona, koja je ne dopušta nikakve stabilne veze između pojedinih atoma. Atome svih drugih metala, koji su na sobnoj temperaturi u čvrstom stanju, na okupu drži putem [[elektrostatika|elektrostatike]] takozvani ''elektronski gas'' koji se sastoji iz delokaliziranih elektrona iz vanjskih [[atomska orbitala|orbitala atoma]]. [[Metalna veza|Metalne veze]] elemenetarnih metala se javljaju zbog takozvanih modela elektronskih traka, gdje su sadržani određeni elektroni nekog energetskog nivoa. Takve trake su neophodne da bi se ispoštovao [[Paulijev princip isključenja|Paulijev princip]]. Kod metalnih veza elektroni ''iskaču'' iz [[Valencija (hemija)|valentne]] trake, koja je energetski najviša traka potpuno ispunjena elektronima, te ''uskaču'' u provodnu traku, koja nije potpuno ispunjena elektronima, i nazad. Tim procesom od atoma metala nastaje jedna vrsta slabih [[Ion|kationa]], koji se drže na okupu putem negativnog naboja udaljenih elektrona, kao i tzv. ''elektronskog gasa''. U isto vrijeme elektroni su dovoljno pokretljivi da mogu služiti i kao nosioci naboja za električnu struju, što objašnjava i električnu provodljivost metala. Kao element 12. grupe [[Periodni sistem elemenata|periodnog sistema elemenata]] atomi žive imaju potpuno ispunjene ''s-'' i ''d-''orbitale, što znači da imaju veoma stabilnu i energetski vrlo povoljnu konfiguraciju. Zbog toga je provodna elektronska traka kod nje prazna. Kod lakših homolognih elemenata poput [[cink]]a i [[kadmij]]a koji se nalaze u istoj grupi PSE kao i živa, a na sobnoj temperaturi su ipak u čvrstom stanju, energetske razlike između valentne i provodne trake su dosta manje tako da elektroni bez problema mogu skakati iz valentne u provodnu traku, čime nastaju metalne veze. Posebnost žive je da sa 14 elektrona ima potpuno popunjenu 4f-orbitalu, koja se nalazi i kod cinka i kadmija, ali kod njih ona nije popunjena. Dok cink i kadmij imaju u vanjskoj ljusci po 12 elektrona, živa ima 26. Iz razloga [[Lantanoidi|lantanoidne]] kontrakcije i relativističkog efekta dolazi do porasta masa i manje efikasnog ''pokrivanja'' naelektrisanja jezgre. Tek nedavno se došlo do dokaza putem Monte Carlo simulacije da je anomalija niske tačke topljenja kod žive povezana sa relativističkim efektom. Bez tog efekta moglo bi se očekivati da talište žive iznosi oko 105 K iznad onog koje je eksperimentalno dokazano.<ref name="Calvo" /> Na taj način, zauzeta orbitala se privlači bliže jezgra, kao što je slučaj kod valentne trake kod žive. Nezauzeta orbitala, provodna traka, se ne privlači blizu jezgra, što dovodi do posebno velike razlike u energijama između valentne i provodne trake, koja je značajno manja kod cinka i kadmija. Na taj način, valentnu traku elektroni gotovo da ne mogu napustiti, što se manifestira da se metalna veza izuzetno slabo drži. Ovim se može objasniti tekuče stanje kod žive kao i činjenica da ima neuobičajeno ''slabu ''električnu provodljivost. Živa rastvara metale (izuzetak su: [[željezo]], [[platina]], [[volfram]] i [[molibden]]). Prag bezbjednosti žive u [[zrak]]u iznosi 0,05 mg Hg m^-3 zraka, zato prosuta živa predstavlja potencijalnu opasnost od trovanja. === Pritisak pare === {|class="wikitable" style="text-align:right" |- style="text-align:center" !Temperatura<br />(°C) !! Pritisak pare <br />(Pa) !! Pritisak pare<br />(torr) !! Napomena |- | -38,8344 || 0,000165 || || trojna tačka |- |0{{0|,0000}} || 0,0467 || 0,000350 || <ref name="prola.aps.org" /> |- |10{{0|,0000}} || 0,103{{0}} || 0,000775 || <ref name="prola.aps.org" /> |- |20{{0|,0000}} || 0,242{{0}} || 0,00182{{0}} || <ref name="prola.aps.org" /> |- |30{{0|,0000}} || 0,543{{0}} || 0,00407{{0}} || <ref name="prola.aps.org" /> |- |50{{0|,0000}} || 2{{0|,0000}} || || <ref name="CRC_Handbook 6-77" /> |- |100{{0|,0000}} || 37{{0|,0000}} || || <ref name="CRC_Handbook 6-77" /> |- |126,2{{0|,000}} || 130{{0|,0000}} || 1{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |164,8{{0|,000}} || 670{{0|,0000}} || 5{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |204,6{{0|,000}} || 2.660{{0|,0000}} || 20{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |242{{0|,0000}} || 8.000{{0|,0000}} || 60{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |290,7{{0|,000}} || 26.700{{0|,0000}} || 200{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |323{{0|,0000}} || 53.300{{0|,0000}} || 400{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |357{{0|,0000}} || 101.325{{0|,0000}} || 760{{0|,00000}} || Tačka ključanja<br>u normalnim uslovima |- |1476,9{{0|,000}} || 174.000.000{{0|,0000}} || || kritična tačka |} === Izotopi === Poznato je ukupno 34 [[izotop]]a žive i 9 [[nuklearni izomer|nuklearnih izomera]] sa masenim brojevima između 175 i 208. Sedam ovih izotopa su stabilni, sa [[Maseni broj|masenim brojevima]] 196, 198, 199, 200, 201, 202 i 204. Od radioaktivnih izotopa jedino izotop ¹⁹⁴Hg ima relativno dugo vrijeme poluraspada od 444 godine (po novijim podacima 520 godina<ref name="matpack.de" />). Drugi izotopi i jezgreni izomeri imaju vremena poluraspada između 1,1 milisekunde i 46,612 dana. == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Mercure natif 3(Espagne).jpg|thumb|lijevo|Zrnca žive na mineralu [[cinabarit]]u]] Živa se može pronaći u čistom obliku u prirodi i jedina je tečna supstanca tradicionalno svrstana u [[mineral]]e od strane Međunarodne mineraloške asocijacije (IMA).<ref name="minerali" /> Najveći depoziti rude žive nalaze se između ostalih u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Španija|Španiji]], [[Srbija|Srbiji]] (rudnik "Šuplja stena" na [[Avala|Avali]]<ref name="Avala" />), [[Italija|Italiji]], [[Kina|Kini]], [[Alžir]]u i [[Rusija|Rusiji]]. Na području Bosne i Hercegovine ruda žive se nekad kopala na području [[Fojnica|Fojnice]] u rudniku Čemernica,<ref name="Fojnica" /> a ležišta žive nalaze se i u Draževićima u blizini [[Srednje (Ilijaš)|Srednjeg]], ali rudnik nije otvoren zbog slabe potražnje na međunarodnom tržištu.<ref name="Srednje" /> Rude žive se uglavnom javljaju u mineralnom obliku kao [[cinabarit]] (HgS), najviše na mjestima nekadašnje vulkanske aktivnosti. Mnogo rjeđe, živa se javlja i u samorodnom obliku. U španskom mjestu [[Almadén]] nalazi se najveće ležište cinabarita na Zemlji. Od 2003. godine njegova eksploatacija je zaustavljena a rudnik je preinačen u turističku atrakciju.<ref name="milara" /> U slovenskom gradu [[Idrija]] se nalazio drugi po veličini rudnik žive na svijetu, ali je nedavno zatvoren. Danas postoji inicijativa da se rudnici u Idriji i španskom [[Almadén]]u uvrste na UNESCO-ov [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi|spisak svjetske baštine]].<ref name="dalje" /> Nešto rjeđi minerali žive su [[montroydit]] (kao HgO), [[paraschachnerit]]<ref name="atlas2" />, [[schachnerit]]<ref name="atlas1" />, [[eugenit]], [[luanheit]] i [[moschellandsbergit]] (svi kao AgHg). Donekle drugačijeg sastava je i mineral [[belendorffit]] (kao CuHg). Živa se uobičajeno skladišti u metalnim posudama (eng. ''flask'') težine 76 [[funta (masa)|funti]] (34,473 kg) a na berzi metala označava se kao ''FL'' (''flask''). Čista živa se dobija u procesu ''prženja'' rude žive, odnosno [[cinabarit]]a (HgS) u prisustvu kisika iz zraka. Kao proizvod reakcije dobijaju se elementarna živa i [[sumpor-dioksid]]:<ref name="werner"/> :::<math>\mathrm{{}HgS\ + O_2 \longrightarrow {}Hg + SO_2}</math> == Upotreba == === Termometar === [[Datoteka:Hg_Mercury.jpg|mini|lijevo|Živa]] Termičko istezanje žive je zapravo veoma malo, ali u gotovo svim vidovima primjene ono je gotovo direktno proporcionalno povećanju i smanjenju [[temperatura|temperature]]: :V_ϑ = V_{0 °C} (1 + 1,82&nbsp;×&nbsp;10⁻⁴ ϑ + 7,8&nbsp;×&nbsp;10⁻⁹ ϑ²). Osim toga, živa ne kvasi staklo i vrlo dobro je primjetna. Zbog toga je idealna za upotrebu kod termometara na bazi tekućine i kontaktnih [[termometar]]a. Kao vanjski termometar u područjima koja imaju izuzetno hladnu klimu može se koristiti samo za mjerenje temperatura koje nisu niže od njene tačke smrzavanja odnosno -38,83°C. Zbog otrovnosti danas je njena upotreba je dosta smanjena i ograničena još samo na naučnu oblast. U termometrima se umjesto žive danas koriste obojeni [[alkohol]] ili tečna legura [[galinstan]] a sve više se koriste elektronski termometri. Prvi živin termometar je napravio i u upotrebu uveo [[Daniel Gabriel Fahrenheit]] oko 1720. godine. U termometrima se u prosjeku nalazi oko 150&nbsp;mg žive, a u nekim medicinskim termometrima količina žive može dostizati i jedan gram. To otprilike odgovara kuglici prečnika oko 5,2&nbsp;mm. Od 3. aprila 2009. godine u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] je zabranjena proizvodnja i stavljanje na tržište novih medicinskih termometara, [[barometar]]a i aparata za mjerenje krvnog pritiska na bazi žive, uz izuzetak mjernih uređaja koji su namijenjeni za naučnu i medicinsku upotrebu kao i starih i polovnih aparata do isteka njihovog vijeka trajanja.<ref name="amtsblatt" /> === Manometar/barometar === [[Datoteka:Barometer mercury column hg.jpg|thumb|lijevo|Manometar sa živinom cijevi]] Klasični dizajn [[manometar|manometra]] (mjerač razlike pritisaka) je u obliku U-cijevi, čiji su krajevi spojeni preko cijevi sa obje atmosfere čiji se pritisak mjeri. Sve do današnjeg vremena kao tečnost u manometrima upotrebljava se živa. Stari način izrade [[barometar]]a je također jedna uspravno postavljena U-cijev čiji je gornji kraj zatvoren, te tako predstavlja posebnu vrstu manometra. Živina cijev na zatvorenom kraju se potapa sve dok pritisak zraka i težina živa ne budu u ravnoteži. Kod normalnog pritiska (npr. 1 [[Standardna atmosfera|atmosfera]]), visina žive iznosi oko 760 mm. Stare mjere za pritisak zraka (torr) su odgovarale visini žive u cijevi u milimetrima tako da je jedan milimetar žive u cijevi odgovarao pritisku od 133,322 [[Paskal (jedinica)|paskala]]. [[Datoteka:Common mercury thermometer - termômetro.jpg|mini|Merkurijalni toplomjer]] === Prekidači === [[Datoteka:Old mercury switches bionerd.jpg|thumb|150px|Stari živini prekidači]] Zbog svoje [[Specifična električna provodljivost|električne provodljivosti]] i vrlo visokog [[Površinski napon|površinskog napona]] (0,476&nbsp;N/m na temperaturi od 20&nbsp;°C) živa je idealna kao kontaktni materijal u nekada korištenim živinim prekidačima. Međutim, zbog problema oko zbrinjavanja elektronskog i električnog otpada od 2005. godine u EU (Direktiva o ograničenju upotrebe opasnih materija ''RoHS direktiva'') je zabranjena upotreba živinih prekidača. U posebnim okolnostima, i danas se koriste kontakti koji sadrže živu, samo u slučajevima kada se nastoji dobiti posebno malehan otpor kod kontakta ili da se izbjegnu kratki spojevi u kontaktu (npr. kod živinih releja). Kod posebnih živnih prekidača, živa se kreće unutar prekidača te zatvara ili otvara strujni krug u zavisnosti od mehaničkog položaja prekidača, analogno kao kod [[libela|libele]] (''vaser-vage''). Takva vrsta prekidača je našla primjenu kod starih vremenskih prekidača za osvjetljenje stepeništa, kod termostata u bojlerima, prekidača za pritisak kod pumpi za domaćinstva ili kao osigurača protiv nepoželjnog kretanja kod mašina za pranje rublja. Kod, danas zastarijelih, turbo [[invertor]]a mlaz žive se koristio kao ''prekidač''. === Ispiranje zlata === Velike količine žive se koriste za dobijanje [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]]. Pri ispiranju zlata, živom se otapa fina zlatna prašina pri čemu nastaje zlatni amalgam. Zbog živine niske tačke topljenja, ona pravi legure koje se također vrlo lahko tope. Pri pranju i kasnijem zagrijavanju amalgama, dobija se čisto zlato, a živa pri tom procesu vrlo često dospijeva u okolinu. Ovaj proces je jedan od osnovnih uzorka velikog zagađenja područja gdje se zlato dobija na ovaj način. Ovim načinom moguće je pozlaćivanje bakarnih predmeta i limova, a na ovaj način je pozlaćena i kupola katedrale svetog Izaka u [[Sankt Peterburg]]u iz 19. vijeka. Ranije je i srebro dobijano na ovaj način u njemačkom [[Harz|gorju Harz]]. === Ostalo === Živa se upotrebljava u [[sijalica]]ma i lampama koje rade na principu cijevi unutar kojih se vrši električno pražnjenje kao što su ''štedljive lampe'', katodne cijevi, živine lampe pod pritiskom i [[kvarc]]ne lampe (takozvane lampe sa crnom svjetlošću). U grobnici jednog prvih poznatih kineskih careva [[Qin Shihuangdi]]ja navodno su tekle ''rijeke'' žive. Naučnici su pri istraživanju tla u okolini njegove grobnice pronašli neuobičajeno visoke koncentracije žive. Međutim, ovo otkriće ne daje konačni dokaz kojim bi se potvrdila legenda o rijekama žive. Američki umjetnik [[Alexander Calder]] je 1937. godine izgradio živinu fontanu u čast žrtava rudara koji su umrli pri kopanju žive. Navodno su oko 1000. godine postojali bazeni ispunjeni živom u palatama i dvorcima halife u [[Córdoba (Španija)|Córdobi]] (Medina az-Zahra), Kairu i [[Bagdad]]u, koji su služili za stvaranje svjetlosnih efekata. == Spojevi == Navedeni su neki od važnijih spojeva žive(I), di-žive(I) i žive(II): * [[Dimetil živa]] * [[Živa(II)-acetat]] * [[Živa(II)-amidhlorid]] * [[Živa(I)-hlorid]] ''(mineral [[kalomel]])'' * [[Živa(II)-hlorid]] ''(sublimat)'' * [[Živa(II)-fulminat]] (''praskava živa'') * [[Živa(II)-jodid]] ''(Nesslerov reagens)'' * [[Živa(II)-nitrat]] * [[Živa(II)-oksid]] * [[Živa(II)-sulfid]] ''(mineral [[cinabarit]])'' == Otrovnost == Ako živa dospije u vodenu sredinu, mikroorganizmi je prerađuju tako da nastaje organometalni spoj koji se rastvara u mastima. Mnoge tragične događaje su izazvali baš organski spojevi žive, naprimjer u [[Japan]]u, [[Gvatemala|Gvatemali]], [[Irak]]u, [[Pakistan]]u. Svi ti slučajevi su bili izazvani korištenjem namirnica koje su bile zatrovane živom. U Iraku je 1971-1972 pomrlo oko 650 ljudi<ref name="bakir" /> zbog korištenja pšenice koja je u sebi sadržavala fenil-živu. Unošenjem alkalnih spojeva žive u ljudski organizam, živa pomoću krvotoka dolazi do moždanih [[Ćelija (biologija)|ćelija]] onemogućavajući mozgu dotok [[krv]]i i izazivajući poremećaje u nervnom sistemu. Kationi žive Hg²⁺ i Hg₂²⁺ imaju različite osobine. Kation Hg₂²⁺ pripada prvoj analitičkoj grupi kationa, a kation Hg²⁺ drugoj analitičkoj grupi. == Također pogledajte == * [[Minamata sindrom]] * [[Amalgam (stomatologija)]] == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="Harry H. Binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="Bergman">{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing|title=Lehrbuch der Experimentalphysik, tom 6: Festkörper|url=https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977|edition=2|publisher=Walter de Gruyter|year=2005|isbn=978-3-11-017485-4|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977/page/n377 361]}}</ref> <ref name="GESTIS">Stavka u GESTIS bazi podataka pod [http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll?f=id$t=default.htm$vid=gestisdeu:sdbdeu$id=008490 CAS-brojem 7439-97-6]{{Mrtav link}} pristupljeno 10. januar 2010.</ref> <ref name="Weast">{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}</ref> <ref name="Zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="Wang">{{Cite journal|author=Xuefang Wang, Lester Andrews, Sebastian Riedel, Martin Kaupp|title=Mercury Is a Transition Metal: The First Experimental Evidence for HgF₄|journal=Angewandte Chemie|volume=119|year=2007|pages=8523–8527|doi=10.1002/ange.200703710}}</ref> <ref name="minerali">[http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf IMA/CNMNC List of Mineral Names] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130626060238/http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01 |date=26. 6. 2013 }} (PDF 1,8 MB; str.&nbsp;184).</ref> <ref name="milara">{{Cite journal|author=Milara, F. J. C.|title=The mining park of Almadén|journal=Urban Research & Practice|volume=4|issue=2|year=2011|pages=215-218|doi=10.1080/17535069.2011.605847}}</ref> <ref name="Fojnica">[http://www.dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=27278:zlatna-groznica-kree-potraga-za-pet-tona-zlata-u-bakoviima-kod-fojnice&catid=1:dogaaji&Itemid=2 dnevni-list.ba]</ref> <ref name="Srednje">[http://www.radiosarajevo.ba/novost/70085 O rudarima u BiH danas]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> <ref name="Avala">[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:190780-Avala-zivi-sa-zivom Avala živi sa živom] na stranici Novosti.rs</ref> <ref name="dalje">{{Cite web |url=http://dalje.com/hr-svijet/slovenski-rudnik-kandidat-za-unesco/42613 |title=Slovenski rudnik kandidat za UNESCO |access-date=17. 12. 2013 |archive-date=18. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210918094602/http://dalje.com/hr-svijet/slovenski-rudnik-kandidat-za-unesco/42613 |url-status=dead }}</ref> <ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|year=1988|isbn=3-527-26169-9}}Gr</ref> <ref name="werner">{{Cite book|author=Werner Schröter, K. -H. Lautenschläger|title=Chemie für Ausbildung und Praxis|publisher=Verlag Harry Deutsch|location=Thun / Frankfurt am Main|year=1996|isbn=3-8171-1484-2|page=314}}</ref> <ref name="Calvo">{{Cite journal|author=Florent Calvo, Elke Pahl, Michael Wormit, Peter Schwerdtfeger|title=Evidence for Low-Temperature Melting of Mercury owing to Relativity|journal=Angewandte Chemie International Edition|year=2013|volume=52|doi=10.1002/anie.201302742}}</ref> <ref name="prola.aps.org">[http://prola.aps.org/abstract/PR/v20/i3/p259_1 Measurement of Mercury Vapor Pressure by Means of the Knudsen Pressure Gauge]{{Mrtav link}} u: Phys. Rev. 20, 259 (1922).</ref> <ref name="CRC_Handbook 6-77">''CRC Handbook of Chemistry and Physics'', 76. izdanje, str.&nbsp;6-77.</ref> <ref name="CRC_Handbook 6-110">''CRC Handbook of Chemistry and Physics'', 76. izdanje, str.&nbsp;6-110.</ref> <ref name="matpack.de">matpack.de: {{Cite web | url=http://www.matpack.de/Info/Nuclear/Nuclids/H/Hg194.html | title=80-Hg-194 | access-date=19. 12. 2013 | archive-date=26. 10. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20101026152847/http://www.matpack.de/Info/Nuclear/Nuclids/H/Hg194.html | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="amtsblatt">Službene novine EU: [http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2007:257:0013:0015:DE:PDF ''RICHTLINIE 2007/51/EG DES EUROPÄISCHEN PARLAMENTS UND DES RATES vom 25. September 2007 zur Änderung der Richtlinie 76/769/EWG des Rates hinsichtlich der Beschränkung des Inverkehrbringens bestimmter quecksilberhaltiger Messinstrumente.''], 3. oktobar 2007.</ref> <ref name="atlas2">[http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/MineralData?mineral=Paraschachnerit Mineralienatlas Paraschachnerit]</ref> <ref name="atlas1">[http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/MineralData?mineral=Schachnerit&lang=en&language=english Mineralienatlas Schachnerite (Schachnerit)]</ref> <ref name="bakir">{{cite journal |author=Bakir F, ''et al.''|title=Methylmercury poisoning in Iraq |journal=Science |volume=181 |issue=4096 |pages=230–41 |year=1973 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/pdf_extract/181/4096/230 |format=PDF | access-date= 11. 6. 2010|doi=10.1126/science.181.4096.230}}</ref> }} {{Commonscat|Mercury}} {{PSE}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Minerali žive| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Prijelazni metali]] [[Kategorija:Minerali samorodnih elemenata]] [[Kategorija:Hladila]] [[Kategorija:Hladila za nuklearne reaktore]] [[Kategorija:Ometači endokrinog sistema]] [[Kategorija:Neurotoksini]] [[Kategorija:Sigurnost i zdravlje na radu]] [[Kategorija:Trovanje živom]] ncqyvpgp83p5jh7l8ibe6fxhlcahjds 3838656 3838652 2026-05-01T12:41:11Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Panasko|Panasko]] ([[User talk:Panasko|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3828207 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Živa (višeznačnica)}} {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Živa | Simbol = Hg | Atomski broj = 80 | Serija = [[Prelazni metal]]i | Grupa = 12 | Perioda = 6 | Blok = d | Slika = [[Datoteka:Mercury1.jpg|200px]] | Boja serije = LightCoral | Izgled = srebreno bijela tekućina | Zastupljenost = 4 · 10^-5 <ref name="Harry H. Binder" /> | Atomska masa = 200,59 | Atomski radijus = 150 | Atomski radijus izračunat = 171 | Kovalentni radijus = 132 | Van der Waalsov radijus = 155 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Ksenon|Xe]]&#x5D; 4f¹⁴5d¹⁰6s² | Izlazna energija = 4,49<ref name="Bergman" /> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 18, 2 | Energija ionizacije_1 = 1007,1 | Energija ionizacije_2 = 1810 | Agregatno stanje = tekuće | Mohsova skala tvrdoće = - | Struktura kristala = - | Gustoća = 13545,9<ref name="GESTIS" /> | Magnetizam = dijamagnetična<ref name="Weast" /> | Tačka topljenja_K = 234,32 | Tačka topljenja_C = -38,83 | Tačka ključanja_K = 630,2<ref name="Zhang" /> | Tačka ključanja_C = 357,05 | Molarni volumen = 14,09 · 10^-6 | Toplota isparavanja = 58,2<ref name="Zhang"/> | Toplota topljenja = 2,29 | Pritisak pare = 0,163<ref name="GESTIS"/> | Pritisak pare_K = 293 | Brzina zvuka = 1407 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 140 | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 1,04 · 10⁶ | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 8,3 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = 1, '''2''', 4<ref name="Wang" /> | Oksidi = Hg₂O, HgO | Elektrodni potencijal = 0,8535 [[Volt|V]] (Hg²⁺ + 2e^- → Hg) | Elektronegativnost = 2,00 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|T+|N}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|61|26|48/23|50/53}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|53|45|60|61}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 196 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,15 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Hg | Maseni broj = 197 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 64,14 [[sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,60 | Tipraspada1ZP = ¹⁹⁷[[Zlato|Au]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 198 | Rasprostranjenost u prirodi = 9,97 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 199 | Rasprostranjenost u prirodi = 16,87 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 200 | Rasprostranjenost u prirodi = 23,1 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 201 | Rasprostranjenost u prirodi = 13,18 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 202 | Rasprostranjenost u prirodi = 29,86 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Hg | Maseni broj = 203 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 46,612 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|β⁻]] | Tipraspada1ZE = 0,462 | Tipraspada1ZP = ²⁰³[[Talij|Tl]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 204 | Rasprostranjenost u prirodi = 6,87 }} |}} '''Živa''' ({{la|hydrargyrum}}, iz starogrčkog ὑδρος: ''hydros'' – voda i άργυρος: ''árgiros'' – srebro) jest [[hemijski element]] sa simbolom '''Hg''' i atomskim brojem 80. Spada u [[prelazni metal|prelazne metale]]. Svrstana je u [[12. grupa hemijskih elemenata|12. grupu]] i [[Elementi 6. periode|6. periodu]] [[periodni sistem elemenata|periodnog sistema]]. Ona je jedini [[Metal (hemija)|metal]] i, uz [[brom]], jedini element koji je u normalnim uvjetima u tečnom stanju. Zbog svoje velike [[Površinski napon|napetosti površine]], živa ne vlaži površinu na kojoj se nalazi nego zbog jake [[Kohezija (hemija)|kohezije]] stvara kapi u obliku sočiva. Kao i svi drugi metali, odlično provodi [[Električna struja|električnu struju]]. == Historija == [[Datoteka:Mercury symbol.svg|thumb|lijevo|100px|Alhemijski simbol za živu]] Živa je poznata najmanje iz vremena [[antika|antike]]. Tako naprimjer spomenuta je već u djelima [[Aristotel]]a, Teofrasta iz Erozosa, [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]] i drugih antičkih pisaca. U srednjem vijeku koristila je i kao ljekovito sredstvo (mada je zbog svoje [[otrov]]nosti djelovala suprotno). U to vrijeme živa se dobijala utrljavanjem [[cinabarit]]a u [[Acetatna kiselina|sirće]] ili zagrijavanjem cinabarita preko procesa [[Sublimacija (fizika)|sublimacije]]. [[Vitruvije]] je poznavao legure žive i zlata. To se koristilo za pozlaćivanje predmeta pri čemu je živa isparavala. U 5. vijeku spoznalo se da je sublimat [[živa(II)-hlorid]]a zapravo živin spoj. [[Paracelsus]] je bio prvi [[ljekar]] koji je izradio bazične živine soli i komplekse i njih koristio kao ljekovito sredstvo. Od 16. vijeka živa postaje sve značajnija, jer je bila neophodna za dobijanje srebra iz srebrenih ruda zbog stvaranja [[amalgam (hemija)|amalgamskih]] spojeva. Holandski fizičar [[Heike Kamerlingh Onnes]] otkrio je 1911. godine po prvi put fenomen superprovodljivosti kod žive.<ref>Neue Zürcher Zeitung: [http://www.nzz.ch/2005/09/28/ft/articleD609Z.html Unkonventionelle Supraleiter und ihre Parallelen], 28. septembar 2005.</ref> Na temperaturi od 4,2 [[Kelvin|K]] (-268,9 [[Stepen Celzija|°C]]) potpuno nestaje [[električni otpor]] žive. === Etimologija === [[Datoteka:HgKviksølv.JPG|thumb|lijevo|Kapljice žive u ampuli]] Živa je na latinskom nazivana ''argentum vivum'' (doslovno ''živo srebro''). U germanskim jezicima (njemačkom, švedskom, danskom i drugima) i danas se njen naziv izvodi iz latinskog (''Quecksilber'', ''Kvicksilver''), dok je engleski ''mercury'' te slični nazivi u romanskim jezicima povezani su sa rimskim božanstvom [[Merkur (mitologija)|Merkurom]]. Ruski naziv ''rtut''' izveden je iz praslavenskog ''rьtǫtь'' u značenju kotrljanja. U južnoslavenskim jezicima njen naziv također označava njenu osobinu ''da teče'', ''da se kreće kao da je živa''. === Alhemija === U grčkoj antici živu je simboliziralo božanstvo [[Hermes]], koji je također bio ''zadužen'' i za planetu [[Merkur]]. Tu mitologiju su preuzeli [[Rimljani]] i [[Alhemija|alhemičari]], te su stvorili svoj pandan u obliku božanstva [[Merkur (mitologija)|Merkura]]. Stoga engleski naziv ''mercury'' i danas označava oba pojma: živu i planetu Merkur. Kao alternativni naziv za živu u engleskom jeziku koristi se i riječ ''Quicksilver''. Za srednjevjekovne alhemičare, živa, sumpor i [[So|kuhinjska so]] su bila tri osnovna elementa. Mitološka životinja [[jednorog]] je simbolizirao živu. == Osobine == [[Datoteka:Pouring liquid mercury bionerd.jpg|thumb|lijevo|Živa na sobnoj temperaturi]] Živa je srebrenobijeli, tečni, [[teški metal]]. Još samo ponegdje se ubraja u [[plemeniti metal|plemenite metale]] ali je mnogo reaktivnija od klasičnih plemenitih metala (poput [[Platina|platine]] i [[Zlato|zlata]]), a nalaze se u istoj periodi. Gradi [[Legura|legure]] sa brojnim metalima koji se nazivaju [[amalgam (hemija)|amalgami]]. Živa u odnosu na druge metale dosta slabije provodi električnu struju. Ona je jedini element pored [[Plemeniti plinovi|plemenitih plinova]] koji je jednoatomni na sobnoj temperaturi u gasnoj fazi.<ref name="greenwood" /> Živa je oko 13,5 puta [[Gustoća|gušća]] od [[voda|vode]], tako da je po [[Arhimedov zakon|Arhimedovom zakonu]] njena ''nosivost'' 13,5 puta viša od vode. Stoga na živi pliva i željezna kocka (željezo je oko 7,87 puta gušće od vode). Nedavno uvedena [[Monte Carlo simulacija]] pokazuje da i gustoća žive podliježe relativističkim efektima. Nerelativističkim izračunima došlo se do procjene gustoće od oko 16,1 g/cm³.<ref name="Calvo" /> Odgovor na pitanje zašto je živa tečna na sobnoj temperaturi može se razmatrati na osnovu veza između atoma žive. Atom žive ima jednu izuzetnu i jedinstvenu konfiguraciju elektrona, koja je ne dopušta nikakve stabilne veze između pojedinih atoma. Atome svih drugih metala, koji su na sobnoj temperaturi u čvrstom stanju, na okupu drži putem [[elektrostatika|elektrostatike]] takozvani ''elektronski gas'' koji se sastoji iz delokaliziranih elektrona iz vanjskih [[atomska orbitala|orbitala atoma]]. [[Metalna veza|Metalne veze]] elemenetarnih metala se javljaju zbog takozvanih modela elektronskih traka, gdje su sadržani određeni elektroni nekog energetskog nivoa. Takve trake su neophodne da bi se ispoštovao [[Paulijev princip isključenja|Paulijev princip]]. Kod metalnih veza elektroni ''iskaču'' iz [[Valencija (hemija)|valentne]] trake, koja je energetski najviša traka potpuno ispunjena elektronima, te ''uskaču'' u provodnu traku, koja nije potpuno ispunjena elektronima, i nazad. Tim procesom od atoma metala nastaje jedna vrsta slabih [[Ion|kationa]], koji se drže na okupu putem negativnog naboja udaljenih elektrona, kao i tzv. ''elektronskog gasa''. U isto vrijeme elektroni su dovoljno pokretljivi da mogu služiti i kao nosioci naboja za električnu struju, što objašnjava i električnu provodljivost metala. Kao element 12. grupe [[Periodni sistem elemenata|periodnog sistema elemenata]] atomi žive imaju potpuno ispunjene ''s-'' i ''d-''orbitale, što znači da imaju veoma stabilnu i energetski vrlo povoljnu konfiguraciju. Zbog toga je provodna elektronska traka kod nje prazna. Kod lakših homolognih elemenata poput [[cink]]a i [[kadmij]]a koji se nalaze u istoj grupi PSE kao i živa, a na sobnoj temperaturi su ipak u čvrstom stanju, energetske razlike između valentne i provodne trake su dosta manje tako da elektroni bez problema mogu skakati iz valentne u provodnu traku, čime nastaju metalne veze. Posebnost žive je da sa 14 elektrona ima potpuno popunjenu 4f-orbitalu, koja se nalazi i kod cinka i kadmija, ali kod njih ona nije popunjena. Dok cink i kadmij imaju u vanjskoj ljusci po 12 elektrona, živa ima 26. Iz razloga [[Lantanoidi|lantanoidne]] kontrakcije i relativističkog efekta dolazi do porasta masa i manje efikasnog ''pokrivanja'' naelektrisanja jezgre. Tek nedavno se došlo do dokaza putem Monte Carlo simulacije da je anomalija niske tačke topljenja kod žive povezana sa relativističkim efektom. Bez tog efekta moglo bi se očekivati da talište žive iznosi oko 105 K iznad onog koje je eksperimentalno dokazano.<ref name="Calvo" /> Na taj način, zauzeta orbitala se privlači bliže jezgra, kao što je slučaj kod valentne trake kod žive. Nezauzeta orbitala, provodna traka, se ne privlači blizu jezgra, što dovodi do posebno velike razlike u energijama između valentne i provodne trake, koja je značajno manja kod cinka i kadmija. Na taj način, valentnu traku elektroni gotovo da ne mogu napustiti, što se manifestira da se metalna veza izuzetno slabo drži. Ovim se može objasniti tekuče stanje kod žive kao i činjenica da ima neuobičajeno ''slabu ''električnu provodljivost. Živa rastvara metale (izuzetak su: [[željezo]], [[platina]], [[volfram]] i [[molibden]]). Prag bezbjednosti žive u [[zrak]]u iznosi 0,05 mg Hg m^-3 zraka, zato prosuta živa predstavlja potencijalnu opasnost od trovanja. === Pritisak pare === {|class="wikitable" style="text-align:right" |- style="text-align:center" !Temperatura<br />(°C) !! Pritisak pare <br />(Pa) !! Pritisak pare<br />(torr) !! Napomena |- | -38,8344 || 0,000165 || || trojna tačka |- |0{{0|,0000}} || 0,0467 || 0,000350 || <ref name="prola.aps.org" /> |- |10{{0|,0000}} || 0,103{{0}} || 0,000775 || <ref name="prola.aps.org" /> |- |20{{0|,0000}} || 0,242{{0}} || 0,00182{{0}} || <ref name="prola.aps.org" /> |- |30{{0|,0000}} || 0,543{{0}} || 0,00407{{0}} || <ref name="prola.aps.org" /> |- |50{{0|,0000}} || 2{{0|,0000}} || || <ref name="CRC_Handbook 6-77" /> |- |100{{0|,0000}} || 37{{0|,0000}} || || <ref name="CRC_Handbook 6-77" /> |- |126,2{{0|,000}} || 130{{0|,0000}} || 1{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |164,8{{0|,000}} || 670{{0|,0000}} || 5{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |204,6{{0|,000}} || 2.660{{0|,0000}} || 20{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |242{{0|,0000}} || 8.000{{0|,0000}} || 60{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |290,7{{0|,000}} || 26.700{{0|,0000}} || 200{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |323{{0|,0000}} || 53.300{{0|,0000}} || 400{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |357{{0|,0000}} || 101.325{{0|,0000}} || 760{{0|,00000}} || Tačka ključanja<br>u normalnim uslovima |- |1476,9{{0|,000}} || 174.000.000{{0|,0000}} || || kritična tačka |} === Izotopi === Poznato je ukupno 34 [[izotop]]a žive i 9 [[nuklearni izomer|nuklearnih izomera]] sa masenim brojevima između 175 i 208. Sedam ovih izotopa su stabilni, sa [[Maseni broj|masenim brojevima]] 196, 198, 199, 200, 201, 202 i 204. Od radioaktivnih izotopa jedino izotop ¹⁹⁴Hg ima relativno dugo vrijeme poluraspada od 444 godine (po novijim podacima 520 godina<ref name="matpack.de" />). Drugi izotopi i jezgreni izomeri imaju vremena poluraspada između 1,1 milisekunde i 46,612 dana. == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Mercure natif 3(Espagne).jpg|thumb|lijevo|Zrnca žive na mineralu [[cinabarit]]u]] Živa se može pronaći u čistom obliku u prirodi i jedina je tečna supstanca tradicionalno svrstana u [[mineral]]e od strane Međunarodne mineraloške asocijacije (IMA).<ref name="minerali" /> Najveći depoziti rude žive nalaze se između ostalih u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Španija|Španiji]], [[Srbija|Srbiji]] (rudnik "Šuplja stena" na [[Avala|Avali]]<ref name="Avala" />), [[Italija|Italiji]], [[Kina|Kini]], [[Alžir]]u i [[Rusija|Rusiji]]. Na području Bosne i Hercegovine ruda žive se nekad kopala na području [[Fojnica|Fojnice]] u rudniku Čemernica,<ref name="Fojnica" /> a ležišta žive nalaze se i u Draževićima u blizini [[Srednje (Ilijaš)|Srednjeg]], ali rudnik nije otvoren zbog slabe potražnje na međunarodnom tržištu.<ref name="Srednje" /> Rude žive se uglavnom javljaju u mineralnom obliku kao [[cinabarit]] (HgS), najviše na mjestima nekadašnje vulkanske aktivnosti. Mnogo rjeđe, živa se javlja i u samorodnom obliku. U španskom mjestu [[Almadén]] nalazi se najveće ležište cinabarita na Zemlji. Od 2003. godine njegova eksploatacija je zaustavljena a rudnik je preinačen u turističku atrakciju.<ref name="milara" /> U slovenskom gradu [[Idrija]] se nalazio drugi po veličini rudnik žive na svijetu, ali je nedavno zatvoren. Danas postoji inicijativa da se rudnici u Idriji i španskom [[Almadén]]u uvrste na UNESCO-ov [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi|spisak svjetske baštine]].<ref name="dalje" /> Nešto rjeđi minerali žive su [[montroydit]] (kao HgO), [[paraschachnerit]]<ref name="atlas2" />, [[schachnerit]]<ref name="atlas1" />, [[eugenit]], [[luanheit]] i [[moschellandsbergit]] (svi kao AgHg). Donekle drugačijeg sastava je i mineral [[belendorffit]] (kao CuHg). Živa se uobičajeno skladišti u metalnim posudama (eng. ''flask'') težine 76 [[funta (masa)|funti]] (34,473 kg) a na berzi metala označava se kao ''FL'' (''flask''). Čista živa se dobija u procesu ''prženja'' rude žive, odnosno [[cinabarit]]a (HgS) u prisustvu kisika iz zraka. Kao proizvod reakcije dobijaju se elementarna živa i [[sumpor-dioksid]]:<ref name="werner"/> :::<math>\mathrm{{}HgS\ + O_2 \longrightarrow {}Hg + SO_2}</math> == Upotreba == === Termometar === [[Datoteka:Hg_Mercury.jpg|mini|lijevo|Živa]] Termičko istezanje žive je zapravo veoma malo, ali u gotovo svim vidovima primjene ono je gotovo direktno proporcionalno povećanju i smanjenju [[temperatura|temperature]]: :V_ϑ = V_{0 °C} (1 + 1,82&nbsp;×&nbsp;10⁻⁴ ϑ + 7,8&nbsp;×&nbsp;10⁻⁹ ϑ²). Osim toga, živa ne kvasi staklo i vrlo dobro je primjetna. Zbog toga je idealna za upotrebu kod termometara na bazi tekućine i kontaktnih [[termometar]]a. Kao vanjski termometar u područjima koja imaju izuzetno hladnu klimu može se koristiti samo za mjerenje temperatura koje nisu niže od njene tačke smrzavanja odnosno -38,83°C. Zbog otrovnosti danas je njena upotreba je dosta smanjena i ograničena još samo na naučnu oblast. U termometrima se umjesto žive danas koriste obojeni [[alkohol]] ili tečna legura [[galinstan]] a sve više se koriste elektronski termometri. Prvi živin termometar je napravio i u upotrebu uveo [[Daniel Gabriel Fahrenheit]] oko 1720. godine. U termometrima se u prosjeku nalazi oko 150&nbsp;mg žive, a u nekim medicinskim termometrima količina žive može dostizati i jedan gram. To otprilike odgovara kuglici prečnika oko 5,2&nbsp;mm. Od 3. aprila 2009. godine u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] je zabranjena proizvodnja i stavljanje na tržište novih medicinskih termometara, [[barometar]]a i aparata za mjerenje krvnog pritiska na bazi žive, uz izuzetak mjernih uređaja koji su namijenjeni za naučnu i medicinsku upotrebu kao i starih i polovnih aparata do isteka njihovog vijeka trajanja.<ref name="amtsblatt" /> === Manometar/barometar === [[Datoteka:Barometer mercury column hg.jpg|thumb|lijevo|Manometar sa živinom cijevi]] Klasični dizajn [[manometar|manometra]] (mjerač razlike pritisaka) je u obliku U-cijevi, čiji su krajevi spojeni preko cijevi sa obje atmosfere čiji se pritisak mjeri. Sve do današnjeg vremena kao tečnost u manometrima upotrebljava se živa. Stari način izrade [[barometar]]a je također jedna uspravno postavljena U-cijev čiji je gornji kraj zatvoren, te tako predstavlja posebnu vrstu manometra. Živina cijev na zatvorenom kraju se potapa sve dok pritisak zraka i težina živa ne budu u ravnoteži. Kod normalnog pritiska (npr. 1 [[Standardna atmosfera|atmosfera]]), visina žive iznosi oko 760 mm. Stare mjere za pritisak zraka (torr) su odgovarale visini žive u cijevi u milimetrima tako da je jedan milimetar žive u cijevi odgovarao pritisku od 133,322 [[Paskal (jedinica)|paskala]]. [[Datoteka:Common mercury thermometer - termômetro.jpg|mini|Merkurijalni toplomjer]] === Prekidači === [[Datoteka:Old mercury switches bionerd.jpg|thumb|150px|Stari živini prekidači]] Zbog svoje [[Specifična električna provodljivost|električne provodljivosti]] i vrlo visokog [[Površinski napon|površinskog napona]] (0,476&nbsp;N/m na temperaturi od 20&nbsp;°C) živa je idealna kao kontaktni materijal u nekada korištenim živinim prekidačima. Međutim, zbog problema oko zbrinjavanja elektronskog i električnog otpada od 2005. godine u EU (Direktiva o ograničenju upotrebe opasnih materija ''RoHS direktiva'') je zabranjena upotreba živinih prekidača. U posebnim okolnostima, i danas se koriste kontakti koji sadrže živu, samo u slučajevima kada se nastoji dobiti posebno malehan otpor kod kontakta ili da se izbjegnu kratki spojevi u kontaktu (npr. kod živinih releja). Kod posebnih živnih prekidača, živa se kreće unutar prekidača te zatvara ili otvara strujni krug u zavisnosti od mehaničkog položaja prekidača, analogno kao kod [[libela|libele]] (''vaser-vage''). Takva vrsta prekidača je našla primjenu kod starih vremenskih prekidača za osvjetljenje stepeništa, kod termostata u bojlerima, prekidača za pritisak kod pumpi za domaćinstva ili kao osigurača protiv nepoželjnog kretanja kod mašina za pranje rublja. Kod, danas zastarijelih, turbo [[invertor]]a mlaz žive se koristio kao ''prekidač''. === Ispiranje zlata === Velike količine žive se koriste za dobijanje [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]]. Pri ispiranju zlata, živom se otapa fina zlatna prašina pri čemu nastaje zlatni amalgam. Zbog živine niske tačke topljenja, ona pravi legure koje se također vrlo lahko tope. Pri pranju i kasnijem zagrijavanju amalgama, dobija se čisto zlato, a živa pri tom procesu vrlo često dospijeva u okolinu. Ovaj proces je jedan od osnovnih uzorka velikog zagađenja područja gdje se zlato dobija na ovaj način. Ovim načinom moguće je pozlaćivanje bakarnih predmeta i limova, a na ovaj način je pozlaćena i kupola katedrale svetog Izaka u [[Sankt Peterburg]]u iz 19. vijeka. Ranije je i srebro dobijano na ovaj način u njemačkom [[Harz|gorju Harz]]. === Ostalo === Živa se upotrebljava u [[sijalica]]ma i lampama koje rade na principu cijevi unutar kojih se vrši električno pražnjenje kao što su ''štedljive lampe'', katodne cijevi, živine lampe pod pritiskom i [[kvarc]]ne lampe (takozvane lampe sa crnom svjetlošću). U grobnici jednog prvih poznatih kineskih careva [[Qin Shihuangdi]]ja navodno su tekle ''rijeke'' žive. Naučnici su pri istraživanju tla u okolini njegove grobnice pronašli neuobičajeno visoke koncentracije žive. Međutim, ovo otkriće ne daje konačni dokaz kojim bi se potvrdila legenda o rijekama žive. Američki umjetnik [[Alexander Calder]] je 1937. godine izgradio živinu fontanu u čast žrtava rudara koji su umrli pri kopanju žive. Navodno su oko 1000. godine postojali bazeni ispunjeni živom u palatama i dvorcima halife u [[Córdoba (Španija)|Córdobi]] (Medina az-Zahra), Kairu i [[Bagdad]]u, koji su služili za stvaranje svjetlosnih efekata. == Spojevi == Navedeni su neki od važnijih spojeva žive(I), di-žive(I) i žive(II): * [[Dimetil živa]] * [[Živa(II)-acetat]] * [[Živa(II)-amidhlorid]] * [[Živa(I)-hlorid]] ''(mineral [[kalomel]])'' * [[Živa(II)-hlorid]] ''(sublimat)'' * [[Živa(II)-fulminat]] (''praskava živa'') * [[Živa(II)-jodid]] ''(Nesslerov reagens)'' * [[Živa(II)-nitrat]] * [[Živa(II)-oksid]] * [[Živa(II)-sulfid]] ''(mineral [[cinabarit]])'' == Otrovnost == Ako živa dospije u vodenu sredinu, mikroorganizmi je prerađuju tako da nastaje organometalni spoj koji se rastvara u mastima. Mnoge tragične događaje su izazvali baš organski spojevi žive, naprimjer u [[Japan]]u, [[Gvatemala|Gvatemali]], [[Irak]]u, [[Pakistan]]u. Svi ti slučajevi su bili izazvani korištenjem namirnica koje su bile zatrovane živom. U Iraku je 1971-1972 pomrlo oko 650 ljudi<ref name="bakir" /> zbog korištenja pšenice koja je u sebi sadržavala fenil-živu. Unošenjem alkalnih spojeva žive u ljudski organizam, živa pomoću krvotoka dolazi do moždanih [[Ćelija (biologija)|ćelija]] onemogućavajući mozgu dotok [[krv]]i i izazivajući poremećaje u nervnom sistemu. Kationi žive Hg²⁺ i Hg₂²⁺ imaju različite osobine. Kation Hg₂²⁺ pripada prvoj analitičkoj grupi kationa, a kation Hg²⁺ drugoj analitičkoj grupi. == Također pogledajte == * [[Minamata sindrom]] * [[Amalgam (stomatologija)]] == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="Harry H. Binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="Bergman">{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing|title=Lehrbuch der Experimentalphysik, tom 6: Festkörper|url=https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977|edition=2|publisher=Walter de Gruyter|year=2005|isbn=978-3-11-017485-4|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977/page/n377 361]}}</ref> <ref name="GESTIS">Stavka u GESTIS bazi podataka pod [http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll?f=id$t=default.htm$vid=gestisdeu:sdbdeu$id=008490 CAS-brojem 7439-97-6]{{Mrtav link}} pristupljeno 10. januar 2010.</ref> <ref name="Weast">{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}</ref> <ref name="Zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="Wang">{{Cite journal|author=Xuefang Wang, Lester Andrews, Sebastian Riedel, Martin Kaupp|title=Mercury Is a Transition Metal: The First Experimental Evidence for HgF₄|journal=Angewandte Chemie|volume=119|year=2007|pages=8523–8527|doi=10.1002/ange.200703710}}</ref> <ref name="minerali">[http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf IMA/CNMNC List of Mineral Names] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130626060238/http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01 |date=26. 6. 2013 }} (PDF 1,8 MB; str.&nbsp;184).</ref> <ref name="milara">{{Cite journal|author=Milara, F. J. C.|title=The mining park of Almadén|journal=Urban Research & Practice|volume=4|issue=2|year=2011|pages=215-218|doi=10.1080/17535069.2011.605847}}</ref> <ref name="Fojnica">[http://www.dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=27278:zlatna-groznica-kree-potraga-za-pet-tona-zlata-u-bakoviima-kod-fojnice&catid=1:dogaaji&Itemid=2 dnevni-list.ba]</ref> <ref name="Srednje">[http://www.radiosarajevo.ba/novost/70085 O rudarima u BiH danas]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> <ref name="Avala">[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:190780-Avala-zivi-sa-zivom Avala živi sa živom] na stranici Novosti.rs</ref> <ref name="dalje">{{Cite web |url=http://dalje.com/hr-svijet/slovenski-rudnik-kandidat-za-unesco/42613 |title=Slovenski rudnik kandidat za UNESCO |access-date=17. 12. 2013 |archive-date=18. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210918094602/http://dalje.com/hr-svijet/slovenski-rudnik-kandidat-za-unesco/42613 |url-status=dead }}</ref> <ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|year=1988|isbn=3-527-26169-9}}Gr</ref> <ref name="werner">{{Cite book|author=Werner Schröter, K. -H. Lautenschläger|title=Chemie für Ausbildung und Praxis|publisher=Verlag Harry Deutsch|location=Thun / Frankfurt am Main|year=1996|isbn=3-8171-1484-2|page=314}}</ref> <ref name="Calvo">{{Cite journal|author=Florent Calvo, Elke Pahl, Michael Wormit, Peter Schwerdtfeger|title=Evidence for Low-Temperature Melting of Mercury owing to Relativity|journal=Angewandte Chemie International Edition|year=2013|volume=52|doi=10.1002/anie.201302742}}</ref> <ref name="prola.aps.org">[http://prola.aps.org/abstract/PR/v20/i3/p259_1 Measurement of Mercury Vapor Pressure by Means of the Knudsen Pressure Gauge]{{Mrtav link}} u: Phys. Rev. 20, 259 (1922).</ref> <ref name="CRC_Handbook 6-77">''CRC Handbook of Chemistry and Physics'', 76. izdanje, str.&nbsp;6-77.</ref> <ref name="CRC_Handbook 6-110">''CRC Handbook of Chemistry and Physics'', 76. izdanje, str.&nbsp;6-110.</ref> <ref name="matpack.de">matpack.de: {{Cite web | url=http://www.matpack.de/Info/Nuclear/Nuclids/H/Hg194.html | title=80-Hg-194 | access-date=19. 12. 2013 | archive-date=26. 10. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20101026152847/http://www.matpack.de/Info/Nuclear/Nuclids/H/Hg194.html | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="amtsblatt">Službene novine EU: [http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2007:257:0013:0015:DE:PDF ''RICHTLINIE 2007/51/EG DES EUROPÄISCHEN PARLAMENTS UND DES RATES vom 25. September 2007 zur Änderung der Richtlinie 76/769/EWG des Rates hinsichtlich der Beschränkung des Inverkehrbringens bestimmter quecksilberhaltiger Messinstrumente.''], 3. oktobar 2007.</ref> <ref name="atlas2">[http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/MineralData?mineral=Paraschachnerit Mineralienatlas Paraschachnerit]</ref> <ref name="atlas1">[http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/MineralData?mineral=Schachnerit&lang=en&language=english Mineralienatlas Schachnerite (Schachnerit)]</ref> <ref name="bakir">{{cite journal |author=Bakir F, ''et al.''|title=Methylmercury poisoning in Iraq |journal=Science |volume=181 |issue=4096 |pages=230–41 |year=1973 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/pdf_extract/181/4096/230 |format=PDF | access-date= 11. 6. 2010|doi=10.1126/science.181.4096.230}}</ref> }} {{Commonscat|Mercury}} {{PSE}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Živa| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Prijelazni metali]] [[Kategorija:Minerali samorodnih elemenata]] [[Kategorija:Hladila]] [[Kategorija:Hladila za nuklearne reaktore]] [[Kategorija:Ometači endokrinog sistema]] [[Kategorija:Neurotoksini]] [[Kategorija:Sigurnost i zdravlje na radu]] [[Kategorija:Trovanje živom]] tsm10806u7mtsg43n860ylzdl6763lv 3838660 3838656 2026-05-01T12:46:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Minerali žive]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838660 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Živa (višeznačnica)}} {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Živa | Simbol = Hg | Atomski broj = 80 | Serija = [[Prelazni metal]]i | Grupa = 12 | Perioda = 6 | Blok = d | Slika = [[Datoteka:Mercury1.jpg|200px]] | Boja serije = LightCoral | Izgled = srebreno bijela tekućina | Zastupljenost = 4 · 10^-5 <ref name="Harry H. Binder" /> | Atomska masa = 200,59 | Atomski radijus = 150 | Atomski radijus izračunat = 171 | Kovalentni radijus = 132 | Van der Waalsov radijus = 155 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Ksenon|Xe]]&#x5D; 4f¹⁴5d¹⁰6s² | Izlazna energija = 4,49<ref name="Bergman" /> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 18, 2 | Energija ionizacije_1 = 1007,1 | Energija ionizacije_2 = 1810 | Agregatno stanje = tekuće | Mohsova skala tvrdoće = - | Struktura kristala = - | Gustoća = 13545,9<ref name="GESTIS" /> | Magnetizam = dijamagnetična<ref name="Weast" /> | Tačka topljenja_K = 234,32 | Tačka topljenja_C = -38,83 | Tačka ključanja_K = 630,2<ref name="Zhang" /> | Tačka ključanja_C = 357,05 | Molarni volumen = 14,09 · 10^-6 | Toplota isparavanja = 58,2<ref name="Zhang"/> | Toplota topljenja = 2,29 | Pritisak pare = 0,163<ref name="GESTIS"/> | Pritisak pare_K = 293 | Brzina zvuka = 1407 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 140 | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 1,04 · 10⁶ | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 8,3 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = 1, '''2''', 4<ref name="Wang" /> | Oksidi = Hg₂O, HgO | Elektrodni potencijal = 0,8535 [[Volt|V]] (Hg²⁺ + 2e^- → Hg) | Elektronegativnost = 2,00 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|T+|N}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|61|26|48/23|50/53}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|53|45|60|61}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 196 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,15 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Hg | Maseni broj = 197 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 64,14 [[sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,60 | Tipraspada1ZP = ¹⁹⁷[[Zlato|Au]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 198 | Rasprostranjenost u prirodi = 9,97 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 199 | Rasprostranjenost u prirodi = 16,87 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 200 | Rasprostranjenost u prirodi = 23,1 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 201 | Rasprostranjenost u prirodi = 13,18 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 202 | Rasprostranjenost u prirodi = 29,86 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Hg | Maseni broj = 203 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 46,612 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|β⁻]] | Tipraspada1ZE = 0,462 | Tipraspada1ZP = ²⁰³[[Talij|Tl]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 204 | Rasprostranjenost u prirodi = 6,87 }} |}} '''Živa''' ({{la|hydrargyrum}}, iz starogrčkog ὑδρος: ''hydros'' – voda i άργυρος: ''árgiros'' – srebro) jest [[hemijski element]] sa simbolom '''Hg''' i atomskim brojem 80. Spada u [[prelazni metal|prelazne metale]]. Svrstana je u [[12. grupa hemijskih elemenata|12. grupu]] i [[Elementi 6. periode|6. periodu]] [[periodni sistem elemenata|periodnog sistema]]. Ona je jedini [[Metal (hemija)|metal]] i, uz [[brom]], jedini element koji je u normalnim uvjetima u tečnom stanju. Zbog svoje velike [[Površinski napon|napetosti površine]], živa ne vlaži površinu na kojoj se nalazi nego zbog jake [[Kohezija (hemija)|kohezije]] stvara kapi u obliku sočiva. Kao i svi drugi metali, odlično provodi [[Električna struja|električnu struju]]. == Historija == [[Datoteka:Mercury symbol.svg|thumb|lijevo|100px|Alhemijski simbol za živu]] Živa je poznata najmanje iz vremena [[antika|antike]]. Tako naprimjer spomenuta je već u djelima [[Aristotel]]a, Teofrasta iz Erozosa, [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]] i drugih antičkih pisaca. U srednjem vijeku koristila je i kao ljekovito sredstvo (mada je zbog svoje [[otrov]]nosti djelovala suprotno). U to vrijeme živa se dobijala utrljavanjem [[cinabarit]]a u [[Acetatna kiselina|sirće]] ili zagrijavanjem cinabarita preko procesa [[Sublimacija (fizika)|sublimacije]]. [[Vitruvije]] je poznavao legure žive i zlata. To se koristilo za pozlaćivanje predmeta pri čemu je živa isparavala. U 5. vijeku spoznalo se da je sublimat [[živa(II)-hlorid]]a zapravo živin spoj. [[Paracelsus]] je bio prvi [[ljekar]] koji je izradio bazične živine soli i komplekse i njih koristio kao ljekovito sredstvo. Od 16. vijeka živa postaje sve značajnija, jer je bila neophodna za dobijanje srebra iz srebrenih ruda zbog stvaranja [[amalgam (hemija)|amalgamskih]] spojeva. Holandski fizičar [[Heike Kamerlingh Onnes]] otkrio je 1911. godine po prvi put fenomen superprovodljivosti kod žive.<ref>Neue Zürcher Zeitung: [http://www.nzz.ch/2005/09/28/ft/articleD609Z.html Unkonventionelle Supraleiter und ihre Parallelen], 28. septembar 2005.</ref> Na temperaturi od 4,2 [[Kelvin|K]] (-268,9 [[Stepen Celzija|°C]]) potpuno nestaje [[električni otpor]] žive. === Etimologija === [[Datoteka:HgKviksølv.JPG|thumb|lijevo|Kapljice žive u ampuli]] Živa je na latinskom nazivana ''argentum vivum'' (doslovno ''živo srebro''). U germanskim jezicima (njemačkom, švedskom, danskom i drugima) i danas se njen naziv izvodi iz latinskog (''Quecksilber'', ''Kvicksilver''), dok je engleski ''mercury'' te slični nazivi u romanskim jezicima povezani su sa rimskim božanstvom [[Merkur (mitologija)|Merkurom]]. Ruski naziv ''rtut''' izveden je iz praslavenskog ''rьtǫtь'' u značenju kotrljanja. U južnoslavenskim jezicima njen naziv također označava njenu osobinu ''da teče'', ''da se kreće kao da je živa''. === Alhemija === U grčkoj antici živu je simboliziralo božanstvo [[Hermes]], koji je također bio ''zadužen'' i za planetu [[Merkur]]. Tu mitologiju su preuzeli [[Rimljani]] i [[Alhemija|alhemičari]], te su stvorili svoj pandan u obliku božanstva [[Merkur (mitologija)|Merkura]]. Stoga engleski naziv ''mercury'' i danas označava oba pojma: živu i planetu Merkur. Kao alternativni naziv za živu u engleskom jeziku koristi se i riječ ''Quicksilver''. Za srednjevjekovne alhemičare, živa, sumpor i [[So|kuhinjska so]] su bila tri osnovna elementa. Mitološka životinja [[jednorog]] je simbolizirao živu. == Osobine == [[Datoteka:Pouring liquid mercury bionerd.jpg|thumb|lijevo|Živa na sobnoj temperaturi]] Živa je srebrenobijeli, tečni, [[teški metal]]. Još samo ponegdje se ubraja u [[plemeniti metal|plemenite metale]] ali je mnogo reaktivnija od klasičnih plemenitih metala (poput [[Platina|platine]] i [[Zlato|zlata]]), a nalaze se u istoj periodi. Gradi [[Legura|legure]] sa brojnim metalima koji se nazivaju [[amalgam (hemija)|amalgami]]. Živa u odnosu na druge metale dosta slabije provodi električnu struju. Ona je jedini element pored [[Plemeniti plinovi|plemenitih plinova]] koji je jednoatomni na sobnoj temperaturi u gasnoj fazi.<ref name="greenwood" /> Živa je oko 13,5 puta [[Gustoća|gušća]] od [[voda|vode]], tako da je po [[Arhimedov zakon|Arhimedovom zakonu]] njena ''nosivost'' 13,5 puta viša od vode. Stoga na živi pliva i željezna kocka (željezo je oko 7,87 puta gušće od vode). Nedavno uvedena [[Monte Carlo simulacija]] pokazuje da i gustoća žive podliježe relativističkim efektima. Nerelativističkim izračunima došlo se do procjene gustoće od oko 16,1 g/cm³.<ref name="Calvo" /> Odgovor na pitanje zašto je živa tečna na sobnoj temperaturi može se razmatrati na osnovu veza između atoma žive. Atom žive ima jednu izuzetnu i jedinstvenu konfiguraciju elektrona, koja je ne dopušta nikakve stabilne veze između pojedinih atoma. Atome svih drugih metala, koji su na sobnoj temperaturi u čvrstom stanju, na okupu drži putem [[elektrostatika|elektrostatike]] takozvani ''elektronski gas'' koji se sastoji iz delokaliziranih elektrona iz vanjskih [[atomska orbitala|orbitala atoma]]. [[Metalna veza|Metalne veze]] elemenetarnih metala se javljaju zbog takozvanih modela elektronskih traka, gdje su sadržani određeni elektroni nekog energetskog nivoa. Takve trake su neophodne da bi se ispoštovao [[Paulijev princip isključenja|Paulijev princip]]. Kod metalnih veza elektroni ''iskaču'' iz [[Valencija (hemija)|valentne]] trake, koja je energetski najviša traka potpuno ispunjena elektronima, te ''uskaču'' u provodnu traku, koja nije potpuno ispunjena elektronima, i nazad. Tim procesom od atoma metala nastaje jedna vrsta slabih [[Ion|kationa]], koji se drže na okupu putem negativnog naboja udaljenih elektrona, kao i tzv. ''elektronskog gasa''. U isto vrijeme elektroni su dovoljno pokretljivi da mogu služiti i kao nosioci naboja za električnu struju, što objašnjava i električnu provodljivost metala. Kao element 12. grupe [[Periodni sistem elemenata|periodnog sistema elemenata]] atomi žive imaju potpuno ispunjene ''s-'' i ''d-''orbitale, što znači da imaju veoma stabilnu i energetski vrlo povoljnu konfiguraciju. Zbog toga je provodna elektronska traka kod nje prazna. Kod lakših homolognih elemenata poput [[cink]]a i [[kadmij]]a koji se nalaze u istoj grupi PSE kao i živa, a na sobnoj temperaturi su ipak u čvrstom stanju, energetske razlike između valentne i provodne trake su dosta manje tako da elektroni bez problema mogu skakati iz valentne u provodnu traku, čime nastaju metalne veze. Posebnost žive je da sa 14 elektrona ima potpuno popunjenu 4f-orbitalu, koja se nalazi i kod cinka i kadmija, ali kod njih ona nije popunjena. Dok cink i kadmij imaju u vanjskoj ljusci po 12 elektrona, živa ima 26. Iz razloga [[Lantanoidi|lantanoidne]] kontrakcije i relativističkog efekta dolazi do porasta masa i manje efikasnog ''pokrivanja'' naelektrisanja jezgre. Tek nedavno se došlo do dokaza putem Monte Carlo simulacije da je anomalija niske tačke topljenja kod žive povezana sa relativističkim efektom. Bez tog efekta moglo bi se očekivati da talište žive iznosi oko 105 K iznad onog koje je eksperimentalno dokazano.<ref name="Calvo" /> Na taj način, zauzeta orbitala se privlači bliže jezgra, kao što je slučaj kod valentne trake kod žive. Nezauzeta orbitala, provodna traka, se ne privlači blizu jezgra, što dovodi do posebno velike razlike u energijama između valentne i provodne trake, koja je značajno manja kod cinka i kadmija. Na taj način, valentnu traku elektroni gotovo da ne mogu napustiti, što se manifestira da se metalna veza izuzetno slabo drži. Ovim se može objasniti tekuče stanje kod žive kao i činjenica da ima neuobičajeno ''slabu ''električnu provodljivost. Živa rastvara metale (izuzetak su: [[željezo]], [[platina]], [[volfram]] i [[molibden]]). Prag bezbjednosti žive u [[zrak]]u iznosi 0,05 mg Hg m^-3 zraka, zato prosuta živa predstavlja potencijalnu opasnost od trovanja. === Pritisak pare === {|class="wikitable" style="text-align:right" |- style="text-align:center" !Temperatura<br />(°C) !! Pritisak pare <br />(Pa) !! Pritisak pare<br />(torr) !! Napomena |- | -38,8344 || 0,000165 || || trojna tačka |- |0{{0|,0000}} || 0,0467 || 0,000350 || <ref name="prola.aps.org" /> |- |10{{0|,0000}} || 0,103{{0}} || 0,000775 || <ref name="prola.aps.org" /> |- |20{{0|,0000}} || 0,242{{0}} || 0,00182{{0}} || <ref name="prola.aps.org" /> |- |30{{0|,0000}} || 0,543{{0}} || 0,00407{{0}} || <ref name="prola.aps.org" /> |- |50{{0|,0000}} || 2{{0|,0000}} || || <ref name="CRC_Handbook 6-77" /> |- |100{{0|,0000}} || 37{{0|,0000}} || || <ref name="CRC_Handbook 6-77" /> |- |126,2{{0|,000}} || 130{{0|,0000}} || 1{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |164,8{{0|,000}} || 670{{0|,0000}} || 5{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |204,6{{0|,000}} || 2.660{{0|,0000}} || 20{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |242{{0|,0000}} || 8.000{{0|,0000}} || 60{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |290,7{{0|,000}} || 26.700{{0|,0000}} || 200{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |323{{0|,0000}} || 53.300{{0|,0000}} || 400{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |357{{0|,0000}} || 101.325{{0|,0000}} || 760{{0|,00000}} || Tačka ključanja<br>u normalnim uslovima |- |1476,9{{0|,000}} || 174.000.000{{0|,0000}} || || kritična tačka |} === Izotopi === Poznato je ukupno 34 [[izotop]]a žive i 9 [[nuklearni izomer|nuklearnih izomera]] sa masenim brojevima između 175 i 208. Sedam ovih izotopa su stabilni, sa [[Maseni broj|masenim brojevima]] 196, 198, 199, 200, 201, 202 i 204. Od radioaktivnih izotopa jedino izotop ¹⁹⁴Hg ima relativno dugo vrijeme poluraspada od 444 godine (po novijim podacima 520 godina<ref name="matpack.de" />). Drugi izotopi i jezgreni izomeri imaju vremena poluraspada između 1,1 milisekunde i 46,612 dana. == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Mercure natif 3(Espagne).jpg|thumb|lijevo|Zrnca žive na mineralu [[cinabarit]]u]] Živa se može pronaći u čistom obliku u prirodi i jedina je tečna supstanca tradicionalno svrstana u [[mineral]]e od strane Međunarodne mineraloške asocijacije (IMA).<ref name="minerali" /> Najveći depoziti rude žive nalaze se između ostalih u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Španija|Španiji]], [[Srbija|Srbiji]] (rudnik "Šuplja stena" na [[Avala|Avali]]<ref name="Avala" />), [[Italija|Italiji]], [[Kina|Kini]], [[Alžir]]u i [[Rusija|Rusiji]]. Na području Bosne i Hercegovine ruda žive se nekad kopala na području [[Fojnica|Fojnice]] u rudniku Čemernica,<ref name="Fojnica" /> a ležišta žive nalaze se i u Draževićima u blizini [[Srednje (Ilijaš)|Srednjeg]], ali rudnik nije otvoren zbog slabe potražnje na međunarodnom tržištu.<ref name="Srednje" /> Rude žive se uglavnom javljaju u mineralnom obliku kao [[cinabarit]] (HgS), najviše na mjestima nekadašnje vulkanske aktivnosti. Mnogo rjeđe, živa se javlja i u samorodnom obliku. U španskom mjestu [[Almadén]] nalazi se najveće ležište cinabarita na Zemlji. Od 2003. godine njegova eksploatacija je zaustavljena a rudnik je preinačen u turističku atrakciju.<ref name="milara" /> U slovenskom gradu [[Idrija]] se nalazio drugi po veličini rudnik žive na svijetu, ali je nedavno zatvoren. Danas postoji inicijativa da se rudnici u Idriji i španskom [[Almadén]]u uvrste na UNESCO-ov [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi|spisak svjetske baštine]].<ref name="dalje" /> Nešto rjeđi minerali žive su [[montroydit]] (kao HgO), [[paraschachnerit]]<ref name="atlas2" />, [[schachnerit]]<ref name="atlas1" />, [[eugenit]], [[luanheit]] i [[moschellandsbergit]] (svi kao AgHg). Donekle drugačijeg sastava je i mineral [[belendorffit]] (kao CuHg). Živa se uobičajeno skladišti u metalnim posudama (eng. ''flask'') težine 76 [[funta (masa)|funti]] (34,473 kg) a na berzi metala označava se kao ''FL'' (''flask''). Čista živa se dobija u procesu ''prženja'' rude žive, odnosno [[cinabarit]]a (HgS) u prisustvu kisika iz zraka. Kao proizvod reakcije dobijaju se elementarna živa i [[sumpor-dioksid]]:<ref name="werner"/> :::<math>\mathrm{{}HgS\ + O_2 \longrightarrow {}Hg + SO_2}</math> == Upotreba == === Termometar === [[Datoteka:Hg_Mercury.jpg|mini|lijevo|Živa]] Termičko istezanje žive je zapravo veoma malo, ali u gotovo svim vidovima primjene ono je gotovo direktno proporcionalno povećanju i smanjenju [[temperatura|temperature]]: :V_ϑ = V_{0 °C} (1 + 1,82&nbsp;×&nbsp;10⁻⁴ ϑ + 7,8&nbsp;×&nbsp;10⁻⁹ ϑ²). Osim toga, živa ne kvasi staklo i vrlo dobro je primjetna. Zbog toga je idealna za upotrebu kod termometara na bazi tekućine i kontaktnih [[termometar]]a. Kao vanjski termometar u područjima koja imaju izuzetno hladnu klimu može se koristiti samo za mjerenje temperatura koje nisu niže od njene tačke smrzavanja odnosno -38,83°C. Zbog otrovnosti danas je njena upotreba je dosta smanjena i ograničena još samo na naučnu oblast. U termometrima se umjesto žive danas koriste obojeni [[alkohol]] ili tečna legura [[galinstan]] a sve više se koriste elektronski termometri. Prvi živin termometar je napravio i u upotrebu uveo [[Daniel Gabriel Fahrenheit]] oko 1720. godine. U termometrima se u prosjeku nalazi oko 150&nbsp;mg žive, a u nekim medicinskim termometrima količina žive može dostizati i jedan gram. To otprilike odgovara kuglici prečnika oko 5,2&nbsp;mm. Od 3. aprila 2009. godine u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] je zabranjena proizvodnja i stavljanje na tržište novih medicinskih termometara, [[barometar]]a i aparata za mjerenje krvnog pritiska na bazi žive, uz izuzetak mjernih uređaja koji su namijenjeni za naučnu i medicinsku upotrebu kao i starih i polovnih aparata do isteka njihovog vijeka trajanja.<ref name="amtsblatt" /> === Manometar/barometar === [[Datoteka:Barometer mercury column hg.jpg|thumb|lijevo|Manometar sa živinom cijevi]] Klasični dizajn [[manometar|manometra]] (mjerač razlike pritisaka) je u obliku U-cijevi, čiji su krajevi spojeni preko cijevi sa obje atmosfere čiji se pritisak mjeri. Sve do današnjeg vremena kao tečnost u manometrima upotrebljava se živa. Stari način izrade [[barometar]]a je također jedna uspravno postavljena U-cijev čiji je gornji kraj zatvoren, te tako predstavlja posebnu vrstu manometra. Živina cijev na zatvorenom kraju se potapa sve dok pritisak zraka i težina živa ne budu u ravnoteži. Kod normalnog pritiska (npr. 1 [[Standardna atmosfera|atmosfera]]), visina žive iznosi oko 760 mm. Stare mjere za pritisak zraka (torr) su odgovarale visini žive u cijevi u milimetrima tako da je jedan milimetar žive u cijevi odgovarao pritisku od 133,322 [[Paskal (jedinica)|paskala]]. [[Datoteka:Common mercury thermometer - termômetro.jpg|mini|Merkurijalni toplomjer]] === Prekidači === [[Datoteka:Old mercury switches bionerd.jpg|thumb|150px|Stari živini prekidači]] Zbog svoje [[Specifična električna provodljivost|električne provodljivosti]] i vrlo visokog [[Površinski napon|površinskog napona]] (0,476&nbsp;N/m na temperaturi od 20&nbsp;°C) živa je idealna kao kontaktni materijal u nekada korištenim živinim prekidačima. Međutim, zbog problema oko zbrinjavanja elektronskog i električnog otpada od 2005. godine u EU (Direktiva o ograničenju upotrebe opasnih materija ''RoHS direktiva'') je zabranjena upotreba živinih prekidača. U posebnim okolnostima, i danas se koriste kontakti koji sadrže živu, samo u slučajevima kada se nastoji dobiti posebno malehan otpor kod kontakta ili da se izbjegnu kratki spojevi u kontaktu (npr. kod živinih releja). Kod posebnih živnih prekidača, živa se kreće unutar prekidača te zatvara ili otvara strujni krug u zavisnosti od mehaničkog položaja prekidača, analogno kao kod [[libela|libele]] (''vaser-vage''). Takva vrsta prekidača je našla primjenu kod starih vremenskih prekidača za osvjetljenje stepeništa, kod termostata u bojlerima, prekidača za pritisak kod pumpi za domaćinstva ili kao osigurača protiv nepoželjnog kretanja kod mašina za pranje rublja. Kod, danas zastarijelih, turbo [[invertor]]a mlaz žive se koristio kao ''prekidač''. === Ispiranje zlata === Velike količine žive se koriste za dobijanje [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]]. Pri ispiranju zlata, živom se otapa fina zlatna prašina pri čemu nastaje zlatni amalgam. Zbog živine niske tačke topljenja, ona pravi legure koje se također vrlo lahko tope. Pri pranju i kasnijem zagrijavanju amalgama, dobija se čisto zlato, a živa pri tom procesu vrlo često dospijeva u okolinu. Ovaj proces je jedan od osnovnih uzorka velikog zagađenja područja gdje se zlato dobija na ovaj način. Ovim načinom moguće je pozlaćivanje bakarnih predmeta i limova, a na ovaj način je pozlaćena i kupola katedrale svetog Izaka u [[Sankt Peterburg]]u iz 19. vijeka. Ranije je i srebro dobijano na ovaj način u njemačkom [[Harz|gorju Harz]]. === Ostalo === Živa se upotrebljava u [[sijalica]]ma i lampama koje rade na principu cijevi unutar kojih se vrši električno pražnjenje kao što su ''štedljive lampe'', katodne cijevi, živine lampe pod pritiskom i [[kvarc]]ne lampe (takozvane lampe sa crnom svjetlošću). U grobnici jednog prvih poznatih kineskih careva [[Qin Shihuangdi]]ja navodno su tekle ''rijeke'' žive. Naučnici su pri istraživanju tla u okolini njegove grobnice pronašli neuobičajeno visoke koncentracije žive. Međutim, ovo otkriće ne daje konačni dokaz kojim bi se potvrdila legenda o rijekama žive. Američki umjetnik [[Alexander Calder]] je 1937. godine izgradio živinu fontanu u čast žrtava rudara koji su umrli pri kopanju žive. Navodno su oko 1000. godine postojali bazeni ispunjeni živom u palatama i dvorcima halife u [[Córdoba (Španija)|Córdobi]] (Medina az-Zahra), Kairu i [[Bagdad]]u, koji su služili za stvaranje svjetlosnih efekata. == Spojevi == Navedeni su neki od važnijih spojeva žive(I), di-žive(I) i žive(II): * [[Dimetil živa]] * [[Živa(II)-acetat]] * [[Živa(II)-amidhlorid]] * [[Živa(I)-hlorid]] ''(mineral [[kalomel]])'' * [[Živa(II)-hlorid]] ''(sublimat)'' * [[Živa(II)-fulminat]] (''praskava živa'') * [[Živa(II)-jodid]] ''(Nesslerov reagens)'' * [[Živa(II)-nitrat]] * [[Živa(II)-oksid]] * [[Živa(II)-sulfid]] ''(mineral [[cinabarit]])'' == Otrovnost == Ako živa dospije u vodenu sredinu, mikroorganizmi je prerađuju tako da nastaje organometalni spoj koji se rastvara u mastima. Mnoge tragične događaje su izazvali baš organski spojevi žive, naprimjer u [[Japan]]u, [[Gvatemala|Gvatemali]], [[Irak]]u, [[Pakistan]]u. Svi ti slučajevi su bili izazvani korištenjem namirnica koje su bile zatrovane živom. U Iraku je 1971-1972 pomrlo oko 650 ljudi<ref name="bakir" /> zbog korištenja pšenice koja je u sebi sadržavala fenil-živu. Unošenjem alkalnih spojeva žive u ljudski organizam, živa pomoću krvotoka dolazi do moždanih [[Ćelija (biologija)|ćelija]] onemogućavajući mozgu dotok [[krv]]i i izazivajući poremećaje u nervnom sistemu. Kationi žive Hg²⁺ i Hg₂²⁺ imaju različite osobine. Kation Hg₂²⁺ pripada prvoj analitičkoj grupi kationa, a kation Hg²⁺ drugoj analitičkoj grupi. == Također pogledajte == * [[Minamata sindrom]] * [[Amalgam (stomatologija)]] == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="Harry H. Binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="Bergman">{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing|title=Lehrbuch der Experimentalphysik, tom 6: Festkörper|url=https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977|edition=2|publisher=Walter de Gruyter|year=2005|isbn=978-3-11-017485-4|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977/page/n377 361]}}</ref> <ref name="GESTIS">Stavka u GESTIS bazi podataka pod [http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll?f=id$t=default.htm$vid=gestisdeu:sdbdeu$id=008490 CAS-brojem 7439-97-6]{{Mrtav link}} pristupljeno 10. januar 2010.</ref> <ref name="Weast">{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}</ref> <ref name="Zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="Wang">{{Cite journal|author=Xuefang Wang, Lester Andrews, Sebastian Riedel, Martin Kaupp|title=Mercury Is a Transition Metal: The First Experimental Evidence for HgF₄|journal=Angewandte Chemie|volume=119|year=2007|pages=8523–8527|doi=10.1002/ange.200703710}}</ref> <ref name="minerali">[http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf IMA/CNMNC List of Mineral Names] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130626060238/http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01 |date=26. 6. 2013 }} (PDF 1,8 MB; str.&nbsp;184).</ref> <ref name="milara">{{Cite journal|author=Milara, F. J. C.|title=The mining park of Almadén|journal=Urban Research & Practice|volume=4|issue=2|year=2011|pages=215-218|doi=10.1080/17535069.2011.605847}}</ref> <ref name="Fojnica">[http://www.dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=27278:zlatna-groznica-kree-potraga-za-pet-tona-zlata-u-bakoviima-kod-fojnice&catid=1:dogaaji&Itemid=2 dnevni-list.ba]</ref> <ref name="Srednje">[http://www.radiosarajevo.ba/novost/70085 O rudarima u BiH danas]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> <ref name="Avala">[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:190780-Avala-zivi-sa-zivom Avala živi sa živom] na stranici Novosti.rs</ref> <ref name="dalje">{{Cite web |url=http://dalje.com/hr-svijet/slovenski-rudnik-kandidat-za-unesco/42613 |title=Slovenski rudnik kandidat za UNESCO |access-date=17. 12. 2013 |archive-date=18. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210918094602/http://dalje.com/hr-svijet/slovenski-rudnik-kandidat-za-unesco/42613 |url-status=dead }}</ref> <ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|year=1988|isbn=3-527-26169-9}}Gr</ref> <ref name="werner">{{Cite book|author=Werner Schröter, K. -H. Lautenschläger|title=Chemie für Ausbildung und Praxis|publisher=Verlag Harry Deutsch|location=Thun / Frankfurt am Main|year=1996|isbn=3-8171-1484-2|page=314}}</ref> <ref name="Calvo">{{Cite journal|author=Florent Calvo, Elke Pahl, Michael Wormit, Peter Schwerdtfeger|title=Evidence for Low-Temperature Melting of Mercury owing to Relativity|journal=Angewandte Chemie International Edition|year=2013|volume=52|doi=10.1002/anie.201302742}}</ref> <ref name="prola.aps.org">[http://prola.aps.org/abstract/PR/v20/i3/p259_1 Measurement of Mercury Vapor Pressure by Means of the Knudsen Pressure Gauge]{{Mrtav link}} u: Phys. Rev. 20, 259 (1922).</ref> <ref name="CRC_Handbook 6-77">''CRC Handbook of Chemistry and Physics'', 76. izdanje, str.&nbsp;6-77.</ref> <ref name="CRC_Handbook 6-110">''CRC Handbook of Chemistry and Physics'', 76. izdanje, str.&nbsp;6-110.</ref> <ref name="matpack.de">matpack.de: {{Cite web | url=http://www.matpack.de/Info/Nuclear/Nuclids/H/Hg194.html | title=80-Hg-194 | access-date=19. 12. 2013 | archive-date=26. 10. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20101026152847/http://www.matpack.de/Info/Nuclear/Nuclids/H/Hg194.html | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="amtsblatt">Službene novine EU: [http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2007:257:0013:0015:DE:PDF ''RICHTLINIE 2007/51/EG DES EUROPÄISCHEN PARLAMENTS UND DES RATES vom 25. September 2007 zur Änderung der Richtlinie 76/769/EWG des Rates hinsichtlich der Beschränkung des Inverkehrbringens bestimmter quecksilberhaltiger Messinstrumente.''], 3. oktobar 2007.</ref> <ref name="atlas2">[http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/MineralData?mineral=Paraschachnerit Mineralienatlas Paraschachnerit]</ref> <ref name="atlas1">[http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/MineralData?mineral=Schachnerit&lang=en&language=english Mineralienatlas Schachnerite (Schachnerit)]</ref> <ref name="bakir">{{cite journal |author=Bakir F, ''et al.''|title=Methylmercury poisoning in Iraq |journal=Science |volume=181 |issue=4096 |pages=230–41 |year=1973 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/pdf_extract/181/4096/230 |format=PDF | access-date= 11. 6. 2010|doi=10.1126/science.181.4096.230}}</ref> }} {{Commonscat|Mercury}} {{PSE}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Živa| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Prijelazni metali]] [[Kategorija:Minerali samorodnih elemenata]] [[Kategorija:Hladila]] [[Kategorija:Hladila za nuklearne reaktore]] [[Kategorija:Ometači endokrinog sistema]] [[Kategorija:Neurotoksini]] [[Kategorija:Sigurnost i zdravlje na radu]] [[Kategorija:Trovanje živom]] [[Kategorija:Minerali žive]] 76vnirag01t9flys92mn5e23kura2mv 0 13323 3838659 3838492 2026-05-01T12:44:08Z Mhare 481 /* Značajni lokaliteti */ 3838659 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Medieval Bosnian State Expansion.svg|mini|Širenje srednjovjekovne bosanske države|alt=|330px]] Za današnje područje Visočkog polja se pretpostavlja da je u [[10. vijek]]u predstavljalo [[zametak]] u razvoju [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] [[Srednjovjekovna Bosna|bosanske države]] koju spominje [[Bizantijsko Carstvo|bizantski]] car [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenit]].{{sfn|Filipović|2002|p=203}} Proširena dolina [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] oko današnjeg [[Visoko]]g je bila središte najvećeg [[Poljoprivreda|poljoprivrednog]] regiona u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]], stoga je prostrano i plodno visočko polje bilo idealno za razvoj političkog centra.{{sfn|Anđelić|2004|p=270-271, 284-285.}}{{sfn|Mužić|2008|p=32-33}} [[Naselje]] smješteno u Visočkom polju i njegovoj okolini, dugo je imalo naziv Bosna što je predstavljao najstariji i najuži sadržaj [[Bosna (regija)|pojma Bosne]].{{sfn|Vego|1982|p=77}} Visočka dolina je imala više kraljevskih dvorova, i bila je jedno od najvažnijih političkih centara '''srednjovjekovne države Bosne'''.{{sfn|Anđelić|1984|p=105}} U [[Mile (Visoko)|Milima]] se krunisao prvi [[Bosanski kraljevi|bosanski kralj]] [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko Kotromanić]].{{sfn|Ćošković|2009|p=}} [[Stari grad Visoki]] koji se nalazi na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] je bio politički važna [[tvrđava]]<ref>[[Pavao Anđelić]] (Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 105)</ref>, a njegovo podgrađe [[Podvisoki]] je bio jedan od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].<ref name=":7">[[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – Doba stare bosanske države, „Visoko i okolina kroz historiju I, Visoko 1984, 160-162<br /></ref><ref>{{Cite journal|last=Mijočević|first=Goran|date=1. 10. 2020|title=Razvoj urbanih naselja u Bosanskom kraljevstvu - primjer Visokoga|url=https://hrcak.srce.hr/243852|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|language=hr|issue=6|pages=191–208|doi=10.47960/2712-1844.2020.6.191|issn=2566-3429}}</ref> == Historija == === Srednjovjekovno naselje Bosna === Poznato je da je prvi poznati [[Spisak bosanskih kraljeva|vladar]] Bosne [[knez]] [[Stjepan Bosanski]] vladao današnjim područjem [[Sarajevsko polje|sarajevskog]] i visočkog polja, a za uže visočko polje [[Pavao Anđelić]] tvrdi da je bilo jezgro iz kojeg su doseljeni [[Stari Slaveni|Slaveni]] u [[7. vijek|7.]] i [[8. vijek]]u teritorijalno širili ime Bosne.<ref>Teritorijalno širenje imena Bosna u pr vim stoljecima razvitka, "Studije o teritorijalnopolitickoj organizaciji srednjovjekovne Bosne", Svjetlost, Sarajevo 1982, 31-34</ref> Mjesto zvano Bosna se spominje u u 17 [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] izvora, a [[Pavao Anđelić|Anđelić]] je tu Bosnu definisao [[Naseljeno mjesto|naseljem]] tipa teritorijalne [[Općina|općine]], koje se nalazilo na visočkom polju. Izvjestan broj [[Dokument|dokumenata]], pisanih [[Latinski jezik|latinskim]] [[Pismo (jezik)|pismom]] na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]], spominje Bosnu u kontekstu užega naselja. Primjeri su povelje iz 1334. kada je [[Stjepan II Kotromanić|ban Stjepan II]] pisao povelju ''in Bossina in curia nostra'', [[Tvrtko I, kralj Bosne|kralj Tvrtko I]] 1366. u svom [[Pismo (jezik)|pismu]] navodi da piše ''scripta in Bosna''.<ref>{{Cite web|url=https://vdocuments.mx/indira-sabic-onomasticka-analiza-bosanskohercegovackih-srednjovjekovnih-administrativnih.html|title=Indira Sabic, Onomasticka Analiza Bosanskohercegovackih Srednjovjekovnih Administrativnih Tekstova i Stecaka, 5. Prosinca 2014. - [PDF Document]|website=vdocuments.mx|language=hr|access-date=15. 5. 2019|archive-date=15. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190515111551/https://vdocuments.mx/indira-sabic-onomasticka-analiza-bosanskohercegovackih-srednjovjekovnih-administrativnih.html|url-status=dead}}</ref> Na [[Geografija|geografskoj]] karti iz [[17. vijek]]a okolina Visokog je nazvana Podbosanje.<ref>Vuletić-Vukasović 1891: 274-280</ref> Tu je i odluka [[Dubrovačka Republika|dubrovačkog]] Malog vijeća iz 1367. u kojoj se navodi ''conventus sancti Nicolae de Bosna (samostan svetog Nikole u Bosni)'', navođenje [[Mauro Orbin|Maura Orbinija]] 1601. da je bosanska vikarija dobila ime po glavnom mjestu u kojem se nalaze [[franjevci]] te naizmjenično lociranje [[Franjevci|franjevačkih]] hroničara kasnijeg doba samostana sv. Nikole u Bosnu, odnosno [[Mile (Visoko)|Mile]].{{sfn|Anđelić|1973|p=231-232}} [[Mladen Ančić]] je predstavio još jedan dokaz iz knjige [[split]]skih općinskih blagajnika u kojoj se izričito navodi ''guardianus Bosine''. Vremenom je noviji naziv Visoki, sa Podvisokim potisnuo stari naziv Bosna koji je bio središte istoimene stare bosanske [[Župa (srednji vijek)|župe]] Bosne.<ref>"Gdje je bio podignut prvi franjevački samostan u srednjovjekovnoj Bosni", Prilozi. Institut za istoriju u Sarajevu, XX, 1985, br. 21, str. 95—114, posebno str. 106—114.</ref><ref>{{Cite journal|last=Brković|first=Milko|date=10. 6. 2009|title=Povelja bosanskog kralja Stjepana Ostoje iz godine 1417.|url=https://www.bib.irb.hr/413058|journal=Radovi. Razdio povijesnih znanosti / Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar|language=hr|volume=26|issue=13|pages=225–235}}</ref> Imena za Visoko koja se spominju u starim izvorima i literaturi su: Vizoka, Uisochi, Vissokium, Vissochi, Visuki, Visochium.<ref>dr. Julian Jelenić, ''Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole, Sarajevo, 1906''</ref> === Bosanska Banovina === [[Datoteka:VisokoPolje2.jpg|mini|330px|Pogled na [[Visočko polje]] sa lokaliteta [[Vrela (Visoko)|Vrela]] |alt=|lijevo]] Bosna je postala banovina 1154. , a njen prvi domaći bosanski [[ban]] [[Kulin Ban|Kulin]] je u današnjim [[Biskupići (Visoko)|Biskupićima]] sagradio crkvu, gdje je pronađena poznata Kulin Banova ploča. Naselje smješteno u Visočkom polju i njegovoj okolini, dugo je imalo naziv Bosna što je predstavljalo najstariji i najuži sadržaj pojma Bosne kao teritorijalno-političke zajednice.{{sfn|Vego|1982|p=77}} To je jedan od razloga zašto se po [[Pavao Anđelić|Anđeliću]]{{sfn|Škegro|2005|p=363}} i drugim<ref>Milko BRKOVIĆ, Diplomatičko-paleografska analiza bolinopoilske isprave iz 1203. godine. Prilozi: Institut za istoriju u Sarajevu, 32. (2003.) 49.-74. Petar RUNJE, Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši (13.-16. st.). “Provincijalat franjevaca trećoredaca” - “Kršćanska sadašnjost”, Zagreb, 2001.</ref> [[Bilinopoljska izjava|Bilinpoljski sastanak]] desio u Visočkoj dolini, jer se u latinskom izvorniku spominje ''Bolino Poili.<ref name="III. p. 24.-25">CD, III., p. 24.-25.; MANDIĆ, 1962.: 454.; ŠANJEK, 1975.: fotokopija iza str. 80.; ISTI, 2003.a: 82.</ref>'' Po tome, zbor se desio ''kraj [[Bosna (rijeka)|rijeke]] i da se taj [[samostan]] nalazi pokraj grada Bosne {{sfn|Runje|2001|p=18}}'' Srednjovjekovno naselje Bosna ''(civitas Bosna)'' u dokumentima se prvi put spominje krajem [[12. vijek]]a. u naslovu bosanskog [[biskup]]a ''(episcopus Bossenensis).''<ref>P. ANĐELIĆ, ''Bobovac i'', 231-234.</ref> Mile se prvi put spominju 1244. kao mjesto gdje se nalazila [[crkva]] sv. Kuzme i Damjana, a iste godine ban [[Stjepan II Kotromanić]] je podigao prvi franjevački [[samostan]] svetog Nikole. Godine 1340. Mile postaju sjedište franjevačke vikarije, a samostan je igrao ulogu čuvara javnih isprava. Nakon smrti bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II]], 1353. naslijedio ga je njegov brat [[Vladislav Kotromanić|Vladislav]], otac Tvrtka. On će zbog pogoršanog zdravlja već iste godine prepustiti vlast tada 15-godišnjem Tvrtku. Vladislav je umro 1354, a Tvrtkova majka [[Jelena Šubić|Jelena]] će iste godine otputovati u [[Mađarska|Ugarsko Kraljevstvo]] da od tada vrhovnog vladara Bosne [[Ludovik I, kralj Ugarske|kralja Ludovika]] traži dozvolu za njenog sina da mu se prizna vlast nad banovinom. Odmah po povratku je održala [[stanak]] u Milima tražeći od [[Plemstvo|plemstva]] da potvrdi sva prava i privilegije mladom Tvrtku, što će oni i uraditi. U povelji bana Tvrtka I knezu [[Vlatko Vukoslavić|Vlatku Vukoslaviću]] iz 1354. izričito se navodi da je izdata poslije stanka u Milima (''kda bi stank na Mili(je)h vse zemlje Bosne i [[Donji Kraji|Dolnih krai]] i [[Zagorje (župa)|Zagorija]] i [[Hum|Hlmske zemle]]).'' [[Stari grad Visoki|Grad Visoki]] na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] prvi put se spominje 1. septembra 1355. kada je u njemu mladi ban [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] izdao [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] povelju kojom im potvrđuje prava i povlastice.<ref>{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=7. 5. 2019|archive-date=12. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190512184746/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409|url-status=dead}}</ref> Njegovo podgrađe Podvisoki se prvi put spominje 1363, koje će na značaju dobiti tek nakon uzdizanja Bosna na nivo [[kraljevina|kraljevine]]. === Bosansko Kraljevstvo === [[Datoteka:TvrtkoPoveljaMoštre.jpg|alt=|mini|Povelja kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka]] izdata u [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]]]] [[Krunisanje Tvrtka I Kotromanića za kralja Bosne 1377|Krunisanjem]] [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] 26. oktobra 1377. [[Mile (Visoko)|crkvi svetog Nikole u Milama]], Bosanska banovina postala je kraljevina. Mjesto krunidbe još uvijek je predmet rasprava. Jedan dio historičara smatra da je krunisan u manastiru u Mileševi, u današnjoj Srbiji, povodom pisanja [[Mauro Orbin|Maura Orbinija]] u njegovom djelu [[Kraljevstvo Slavena]], dok su neki (kao što je [[Dubravko Lovrenović]]) pristalice ideje o dvostrukoj krunidbi. Bosanski biskup [[Franjo Baličević]], Orbinijev savremenik, piše 1600. ''U Visokomu, mojoj domovini… samostan i crkva sv. Nikole, koja se zove kraljevska kapela, lijepa je, iako ne odviše velika''.<ref>''Mandić, 1967., 76.''</ref> Fra Jakošić je u analima iz 1740. precizno ispitao genezu pojma: ''S. Nicolaus Milosevo, alias Milo, nunc Visoki''. Na ovom tragu bio je i fra [[Filip Lastrić]] (1776). Krajem 1970-tih pod rukovodstvom [[Pavao Anđelić|Pave Anđelića]] izvršeno je sistematsko reviziono iskopavanje kraljevske crkve se došlo do arheoloških dokaza koji idu u prilog tome da je Tvrtko krunisan u Milima, a kasnije tu i ukopan zajedno sa Stjepanom II.{{sfn|Anđelić|1979|p=}} U crkvištu pod velikim stećkom u grobu kralja Tvrtka I pronađeni su ostaci brokatne tkanine čijom su analizom pronađeni motivi grba sa štitom, velom, krunom, kacigom i perjanicom. Tvrtko Kotromanić je 12. marta 1380. [[knez]]u i [[Vojvoda|vojvodi]] [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]], na kraljevskom dvoru u [[Moštre (srednji vijek)|Moištrima]] pisao [[Povelja|povelju]]. Međutim, iako se u povelji izričito spominje dvor u Moštrima, njegova lokacija još uvijek nije utvrđena. U to vrijeme zabilježen je upad [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]] 1388, a [[Priboje Masnović]] bio je zapovjednik odbrane i knez Visokog u to vrijeme.<ref>{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39303|title=Masnović {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=10. 5. 2019}}</ref> Tvrtko je umro 10. marta 1391, a njega će naslijediti [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Stjepan Dabiša]], ali će njegova vladavina trajati samo 4 godine. Nakon njegove smrti na prijestolje će doći [[Jelena Gruba]], njegova supruga. Nju će [[Vlastela|bosanska vlastela]] smijeniti u maju 1398. i postaviti [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoju]] za kralja koji će ostaviti značajan trag u Visokom gdje je često stolovao. ==== Borba za vlast Ostoje i Tvrtka II ==== [[Datoteka:Old town Visoki.jpg|mini|Ostaci [[Stari grad Visoki|Starog grada Visoki]] danas|alt=]] Stjepan Ostoja se u izvorima često veže za Visoko, gdje je pisao nekoliko povelja. Tako je 5. juna 1402. izdao povelju [[Šibenik|Šibenčanima]] kojom im potvrđuje sva prava i posjede koje su ranije uživali. Pisat će i nekoliko povelja Dubrovčanima, posebno u teškom periodu kada se za vlast borio s [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtkom II]], a obojica će često svoje glavne odluke donositi u Visokom i Milima gdje je u maju 1404. održan [[stanak]]. Tu je Ostoja izgubio povjerenje plemstva. To je bio dug i težak stanak, kojem su svjedoci bili [[Dubrovačka Republika|Dubrovčani]], i koji ga u pismu iz 8. augusta 1404, opisuju kao: ''od potopa svieta nie se sviet toliko smel i vrtel kao tada u Visokom''.{{sfn|Jelenić|1906|p=29}} Taj visočki stanak je prouzrokovao velike borbe za prijesol u koje će se uključiti Ugarsko Kraljevstvo koje sa svojom [[Vojska|vojskom]] sa sjevera koji ponovo postavljaju Ostoju za kralja, a on se ponovo vraća u Visoko, pri tome nagrađujući [[Bogavčići-Radivojevići-Jurjevići-Vlatkovići|Radivojeviće]]. [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismund Luksemburški]] će već sljedeće godine promijeniti stav, i poslat će vojsku na Bosnu, ali ovaj put protiv Ostoje. Tom prilikom je 1410. [[Podvisoki]] nastradao, kada je 4. marta te godine Ugarska vojska sa [[Vranduk (Doboj)|Vranduka]] krenula u pljačkaški pohod, i pri tome zarobila neke Dubrovčane, za što će Dubrovačko vijeće 11. marta protestovati kod Sigismunda.{{sfn|Jelenić|1906|p=33}} Iako su sa dubrovačkim trgovcima njegovani dobri odnosi, poznat je slučaj iz 1412. kada je Vuk Kotromanić (nećak bosanskog kralja Stjepana Ostoje, polubrat Tvrtka I) ubio dubrovačkog trgovca i vlastelina Jakšu Bunića, ukravši svo njegovo [[srebro]] koje je nosio i tako na trenutak zategnuo odnose sa Dubrovčanima. Oni će pisati kralju Ostoji i tražiti odgovornost za počinjeni zločin, ali u pisanim izvorima nema nikakvog traga tome da je Vuk bio kažnjen za svoje djelo. [[Datoteka:Coin of Tvrtko II.jpg|lijevo|mini|330px|Novac kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]]. On će 1404. imati podršku vlastele na [[Stanak|stanku]] u [[Mile (Visoko)|Milima]], i zbaciti [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|kralja Ostoju]]. ]] ==== Smrt Ostoje i građanski rat ==== Kralj Ostoja umro je 1418, a to je označilo početak novih previranja u kraljevstvu, koja će prerasti u [[građanski rat]] jer vlastela nije podržavala [[Stjepan Ostojić, kralj Bosne|Stjepana Ostojića]], njegovog sina. Na povelji novog kralja od 5. marta 1419. kojom potvrđuje privilegije Dubrovniku među [[svjedoci]]ma je vojvoda [[Petar Pavlović]], ali se druga vlastela ne spominje. Početkom iste godine u kraljevom okruženju u Podvisokom bio je i knez [[Radosav Vladimirić]]. Stjepan Ostojić se na vlasti održao dvije godine, ali će pomirenje [[Pavlovići|Radosava Pavlovića]] i vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]] zapečatiti njegovu sudbinu, što je išlo u prilog Tvrtku II. Tako su na stanku u Visokom početkom 1420. uz Ostojića bili [[Zlatonosovići|vojvoda Vukmir]], [[Dinjičići|župan Dragiša]], knez [[Juraj Vojsalić]], [[knez Pribić]], [[Pribinići (vlastela)|knez Radič Radojević]], knez [[Batić Mirković]], knez [[Juraj Dragičević]], [[knez Petar Klešić]], vojvoda Ivko, te vojvoda [[Pavao Jurjević]]. Samo pola godine kasnije oni će svi podržati Tvrtka na stanku u junu 1420, koji je opet održan u Visokom. Sredinom augusta 1420. Tvrtko je Dubrovčanima potvrdio teritoriju [[Konavle (područje)|Konavla]], uz prisustvo iste vlastele koja se okupila i početkom 1420. u Visokom. Tvrtko II je svoje drugo kraljevanje uspostavio uz [[Osmanlijsko Carstvo na Balkanu|osmanlijsku podršku]]. Gdje se Tvrtko II. okrunio bosanskom krunom 1421. nije poznato, ali po pretpostavkama nekih historičara krunisan je u Visokom.{{sfn|Jelenić|1906|p=37}} Dana 12. aprila 1421. u hronici Antonija Morosinijasa zabilježena je bitka kada je 17.000 osmanlijskih vojnika prešlo rijeku Bosnu i utaborilo se u blizini Visokog. Oko 10.000 vojnika bilo je namijenjeno za zauzimanje utvrde Visoki što je spriječilo oko 8.000 bosanskih vojnika koje je poslao bosanski kralj i unatoč jakom otporu porazio osmanlijsku vojsku.{{sfn|O. Filipović|2019|p=274–275}} Na gradu Visoki 1420. razbolio se [[Batić Mirković]], a čitanjem [[Nekropole stećaka u Ilijašu|njegovog poznatog stećka]] saznajemo da je obavljao dužnost visočkog kneza kao [[kastelan]] [[Stari grad Visoki|grada Visoki.]] Značajnu ulogu u kraljevskom Visokom odigrao je [[Tvrtko Borovinić]], koji se oko 1421. spominje kao kastelan [[Stari grad Visoki|grada Visoki]], upravo u periodu velike nestabilnosti u kraljevstvu. On je 1420. ostao vjeran svrgnutom kralju Stjepanu Ostojiću i nakon što je ovaj ostao bez podrške većine gospodara i najmoćnijih bosanskih velikaša. Među okupljenim velikašima na stanku u Visokom oko novog kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]]. nije bilo Borovinića. Za tadašnje Borovinićevo pristajanje uz već napuštenog i svrgnutog kralja Stjepana Ostojića teško je reći u kojoj je mjeri ono stvar njegovog izbora, a u kojoj je ta činjenica da je on svojim posjedima vezan uz Visoko, tada još uporište njegovog gospodara Stjepana Ostojića.{{sfn|Ćošković|1996|p=66}} ==== Period stabilnosti i Tvrtkovo učvršćivanje vlasti ==== Sredinom februara 1421. U Visokom je održan još jedan [[stanak]], ovaj put povodom pregovora sa [[Mletačka republika|Mlečanima]], gdje se 17. augusta 1420 sastala ''Sva Bosna,'' a Mlečani su poslije toga dobili pozitivan odgovor i tom prilikom dobili sve slobode u trgovanju, koje su imali i za vrijeme prethodnih kraljeva. Mlečanima je povelja izdata 21. decembra 1422 u Visokom. Tvrtko Borovinić ponovo se pojavljuje u Visokom 20. novembra 1428. gdje, odakle je preko svog predstavnika uređivao potraživanja u Dubrovniku, te je u tu svrhu izdao [[Razrješnica|razrješnicu]] računa [[Mihoč Rastić|Mihoču Rastiću]], koji ga je kao [[prokurator]] zastupao u poslovima oko dohotka od kuće i zemalja što ih je preko žene naslijedio od [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. I tokom sljedećih godina mjesto gdje je javno djelovao i izdavao svoje isprave navodi se kraljevski grad Visoko.{{sfn|Ćošković|1996|p=71}} Pouzdano se zna da je Tvrtko Borovinić nosio naslov [[Veliki knez bosanski|knez bosanski]] u razdoblju od 1428. do 1433, kad se nalazio u kraljevoj blizini, najčešće u Visokom i [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesci]]. Obzirom da je uz kralja Tvrtka II ostao i za vrijeme njegovog napuštanja Bosne krajem 1435. i na početku 1436, nameće se kao zaključak da je kralj nagradio njegovu vjernost dodijelivši mu položaj [[Vojvoda|vojvode]].{{sfn|Ćošković|1996|p=76}} On će svojom poveljom 1436. ostaviti posljednji pisani trag o gradu Visoki, i to sa [[Titule u srednjovjekovnoj Bosni|titulom]]: ''milostju božjom veliki knez bosanski.'' Međutim, Tvrtko II će do 1432. izgubiti podršku dijela vlastele, a utočište će naći opet u Visokom kada je vodio borbe sa novim pretedentom za kralja [[Radivoj Ostojić|Radivojem Ostojićem]], vanbračnim sinom kralja Ostoje. Radivoj nije uživao veliku podršku, i Tvrtko II će povratiti vlast 1435, ovaj put uz pomoć [[Mađari|Ugara]]. U ovim godinama počela je stagnacija Visokog, u [[Politika|političkom]] i [[Ekonomija|ekonomskom]] smislu, što zbog unutrašnjih previranja, što zbog miješanja [[Ugarski kraljevi|Ugarskog Kraljevstva]] i Osmanlijskog Carstva. Tvrtko II je uspio održati vlast do svoje smrti u novembru 1443. === Pad Kraljevine === Osmanlije su do 1451. osnovali [[Bosansko krajište]], a najjače uporište su imali u župi [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]] (današnje [[Sarajevo]]), tako da su kraljevi sve češće išli u sigurnije krajeve Bosne, na [[zapad]] i sjever ([[Bobovac]] i [[Ključ (stari grad)|Ključ]]) kraljevstva, jer Visoko je u tim godinama počelo stagnirati i bilo izloženo osmanlijskim upadima.{{sfn|Jelenić|1906|p=50}} U zadnjim haotičnim godinama kraljevstva, [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] je počeo sa protjerivanjem pripadnika [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] kako bi osigurao pomoć [[Rimokatolička crkva|Rima]] zbog sve veće prijetnje od Osmanlijskog carstva. Ta činjenica može biti razlog zašto je 1450. srušen [[Franjevci|franjevački samostan]] u Visokom, a srušili su ga kako su ih izvori nazvali "[[Bogumili|patereni]]"<ref name="Sarajevu">{{Cite journal|last=Sarajevu|first=Institut za historiju-Univerzitet u|title=Pejo Ćošković - Crkva bosanska u XV. stoljeću.|url=https://www.academia.edu/31560898/Pejo_%C4%86o%C5%A1kovi%C4%87_-_Crkva_bosanska_u_XV._stolje%C4%87u|language=en}}{{Mrtav link}}</ref> Franjevačka predaja zabilježena u Ljetopisu fra Bernardina Nagnanovića čuva uspomenu na nejasan događaj o stradanju visočkih franjevaca i njihovog samostana kojeg su srušili patareni, ali i brzo podizanje novog samostana, što se pripisuje Mihovilu Ostojiću.<ref name="Sarajevu"/><ref>“Duo conventus Visochij fuerunt unus ante Turcas cujus adhuc rudere apparent in quo Patareni haeretice truciditas omnibus ibidem Fratribus à quo tempore saepius nocte, à fi delibus, et paganis in ipsis ruinis, quaedam candelae accensae onspiciuntur; alter conventus S. Nicolai fuit à Turcis destructus, quem aedifi cavit quidam Michael ostoides”, Jelenić, Dva ljetopisa, 123</ref> Ovim riječima je [[Franjo Varaždinski]], u svome djelu ''Pastor Bonus'' napisao: ''Neki Mihovil Ostojić — Ostoides — napravio je god. 1450. blizu prostranoga i pradavnoga Visokog samostan, koga je posvetio sv. Nikoli.'' Slično se izražavaju i drugi historičari franjevačkoga reda, kao što su: Greiderer, Virgilij, Gonsaga i drugi, koji uz tvrdnje o gradnji spomenutog samostana tvrde da je Visoko bilo vrlo prostrano, plodno i lijepo. == Visočko polje == {{Glavni|Stari grad Visoki|Podvisoki|Mile (Visoko)|Biskupići (srednji vijek)|Moštre (srednji vijek)}} '''Visočko polje''', koje se prostire niže sastava [[Fojnička rijeka|Fojničke rijeke]] sa [[Bosna (rijeka)|Bosnom]], jedno je od najplodnijih i najpitomijih polja u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]].<ref>Iz teksta ‘NAŠI GRADOVI’ – Ćiro Truhelka: NADA 1. 10. 1903</ref> [[Stari grad Visoki]] je [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[grad]] i [[tvrđava]] koja je bila bitna utvrda za vrijeme [[srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Prvo spominjanje [[grad]]a se desilo 1. septembra 1355. [[Podvisoki]] je naselje u [[Visoko]]m i nekadašnje srednjovjekovno podgrađe starog [[Visoki|grada Visoki]]. Bilo je jedno od [[Trgovina|trgovačkih]] središta bosanske države. Podvisoki je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne [[Urbanizam|urbane sredine]] na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]]. Osim kraljevskog dvora u Podvisokom se razvila kolonija [[Dubrovačka republika|dubrovačkih]] trgovaca. Tu će ostati sve do tridesetih godina 15. vijeka. [[Mile (Visoko)|Mile]] su bile krunidbeno i grobno mjesto [[Bosanski vladari|bosanskih kraljeva]] za vrijeme [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Tu se nalazio [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]] [[Sveti Nikola|Svetog Nikole]]. Mile su i sjedište franjevačke [[Pokrajina|pokrajine]] - vikarije oko 1340, [[Stanak|zborno mjesto]] državnog sabora. Mile se nalaze u neposrednoj blizini [[Visoko]]g, u današnjem naselju [[Arnautovići]], na desnoj strani [[Obala|obale]] rijeke Bosne i blizu [[Ušće|ušća]] rječice Goruše. Kuća krstjana [[Crkva bosanska|bosanske crkve]] se nalazila u [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]], a tu su njeni prvaci obavljali sve javne poslove vezane za [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]]. U Moštrima se povremeno nalazio kraljevski dvor odakle su pisane povelje. U [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupićima]] je pronađena ploča [[Kulin Ban|Kulina Bana]] iz 1193, kao i ostaci crkve, zatim staro [[groblje]] i temelji zgrada iz tog perioda. === Stećci === Na teritoriju današnje visočke općine historičar [[Šefik Bešlagić]] evidentirao je oko 300 [[stećak]]a, od kojih je izdvojio Gorane sa 82 stećka, Tušnjiće sa 69, Buziće sa 30, Dvor sa 25, Čifluk sa 32 i Mauroviće sa 18 stećaka. Neki stećci se nisu našli na toj listi, kao naprimjer oni u Šošnjama<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-mjestu-sosnje-i-stecci-imaju-veliko-postovanje-i-cuvaju-se-stotinama-godina/151205031|title=U mjestu Šošnje i stećci imaju veliko poštovanje i čuvaju se stotinama godina|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=29. 6. 2019}}</ref> i nekropola u Radovlju<ref>{{Cite web|url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/pocela-sanacija-nekropole-stecaka-slatina-u-radovlju-kod-visokog/264457|title=Počela sanacija nekropole stećaka Slatina u Radovlju kod Visokog|last=Fena|website=Radio Sarajevo|access-date=29. 6. 2019}}</ref>. Većina stećaka je zapuštena i prekrivena vegetacijom, iako je početkom [[2000-te|2000-tih]] godina [[Zavičajni muzej u Visokom]] preduzeo određene aktivnosti u pronalaženju novih i očuvanju postojećih nekropola.<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/procesom-popisivanja-stecaka-na-podrucju-opcine-visoko/|title=Procesom popisivanja stećaka na području općine Visoko – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=29. 6. 2019|archive-date=29. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190629162359/http://www.zavicajnimuzej.com/procesom-popisivanja-stecaka-na-podrucju-opcine-visoko/|url-status=dead}}</ref> Lokalno stanovništvo je često u prošlosti koristilo dijelove stećaka koji su lomljeni za građevinski materijal. U novije vrijeme, sami stanovnici u blizini nekropola su apelirali Zavičajnom muzeju da zaštite spomenike.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/zastita-stecaka-u-visokom-kamenim-spavacima-prijeti-zub-vremena-i-nemar-pojedinaca/170621012|title=Zaštita stećaka u Visokom, kamenim spavačima prijeti zub vremena i nemar pojedinaca|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=29. 6. 2019}}</ref> === Ostala mjesta === [[Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog.jpg|mini|Ploča [[Kulin ban|Kulina Bana]], [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupići]] kod Visokog]]{{Glavni|Čajan-Grad (Visoko)|Bedem (Visoko)|Ploča kaznaca Nespine}} Ostali bitni lokaliteti vezani za srednjovjekovnu Bosnu su [[Sebinjski grad]] smješten jugoistočno od sela [[Sebinje]], [[Čajan-Grad (Visoko)|Čajanski grad]] u [[Gračanica (Visoko)|Gračanici]] koji je štitio puteve između Visokog i [[Bobovac|Bobovca]] te [[Bedem (Visoko)|stari grad Bedem]] u [[Grajani]]ma. Postoji i slučajan pronalazak za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], kada su 1994 prilikom zemljanih radova među [[kula]]ma grada Visoki pronađeni izuzetno vrijedni materijali kao što su ukrašeni doprozornici, dovratnici i [[Kiparstvo|kamene plastike]]. Nalazi se čuvaju u [[Zavičajni muzej u Visokom|Visočkom muzeju]]. U selu [[Malo Čajno]], na lokalitetu Zgonovi, gdje je kasnije nastalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] groblje, nalazi se skupina od 11 [[stećak]]a u obliku sanduka, kamena lošije kvalitete i srednje obrade. Na ovoj [[Nekropola|nekropoli]] je 1946. iskopana ploča, na kojoj je plastično isklesana scena [[lov]]a čovjeka na vepra, uz učešće [[Domaći pas|pasa]], te urezan veći natpis na [[Bosančica|bosančici]] koji govori da je tu sahranjen [[Ploča kaznaca Nespine|veliki kaznac Nespina]]. Ploča se čuva u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]].{{sfn|Bešlagić|2004|p=45}} === Bolino Poili === [[Latinski jezik|Latinski]] izvornik bilježi da se 8. aprila 1203. odmah do rijeke Bosne, zbio [[Bilinopoljska izjava|događaj]] u mjestu koje se zove ''Bolino Poili''.<ref name="III. p. 24.-25"/> Na izvorniku nije zabilježeno polje nego poili odnosno poilo.{{sfn|Škegro|2005|p=361}} Po tome, zbor se desio ''“kraj rijeke i da se taj samostan nalazi pokraj grada Bosne”''. Mjesto zvano Bosna se spominje u više [[Objavljeni izvori za historiju srednjovjekovne Bosne|srednjovjekovnih izvora]].{{sfn|Runje|2001|p=18}} Sastavnica apud Bosnam iz izvornika se odnosi na grad Bosnu, koji se nalazio uz rijeku Bosnu, a postoji 17 srednjovjekovnih vrela u kojima se grad Bosna spominje.{{sfn|Brković|2001|p=488.-492.}}Jedan od najboljih poznavatelja [[Topografija|topografije]] srednjovjekovne Bosne i Huma [[Pavao Anđelić]] Bosnu je definirao naseljem tipa teritorijalne općine. Sličnog je mišljenja bio i [[Marko Vego]], prema kojem je naselje Bosna obuhvaćalo današnje [[Visoko]], [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]], [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupiće]] i [[Mile (Visoko)|Mile]].{{sfn|Škegro|2005|p=363}} Kao što je poznato, [[Bosanska banovina|bosanski ban]] kao i crkveni prvaci su u to su vrijeme bili na području [[Visoko]]g.<ref>MANDIĆ, 1962.: pass.; ŠANJEK, 1975.: pass.; ISTI, 1976.: pass.; PETROVIĆ, 1999.: pass.; ANĐELIĆ, 1984.: pass.; BRKOVIĆ, 2002., pass.: ISTI, 2003.: 57.</ref> Na [[Zenica|zeničkom]] području nije bilo značajnog naselja.<ref>HADŽIJAHIĆ, 1973.: 427.-438.</ref> Normalno je da se ovako važna i svečana zborovanja održavaju u sjedištima vladara i crkvenih institucija, a to je u ovom slučaju Visočko polje: u Moštrima su poznate hiže starješina bosanske crkve, kao i vladarski dvor, a u blizini je i selo Biskupići gdje pronađena Kulin-banova ploča. Ime Bosna, pod kojim se podrazumijeva uža okolina današnjeg Visokog, i kasnije se javlja kao mjesto javnih zborovanja i mjesto izdavanja svečanih isprava.{{sfn|Škegro|2005|p=363}} == Privreda i trgovina == [[Datoteka:Silver ore.JPG|mini|U Podvisokom se često trgovalo rudom srebra. Grupa Dubrovčana je 1434. godine išla u Podvisoki da kupi pola tone srebra.]] Bitnu prekretnicu u ekonomskom razvoju Bosne pridonijelo je širenje bosanske države za vrijeme Stjepana II Kotromanića koja će u potpunosti imati kontrolu nad [[Neretvanski put|Neretvanskim putem]] koji je direktno povezivao Dubrovnik i Visočko polje. Najkraće putovanje između Dubrovnika i Podvisokog u 15. vijeku trajalo je pet, a najduže 13 dana. Bosna je tada ostvarila izlaz na [[Jadransko more]], a u isto vrijeme povećala se [[Rudarstvo u srednjovjekovnoj Bosni|rudarska aktivnost]]. Tako su se razvile nove župe u prije nenaseljenim teritorijama kao što su [[Nenavište]] u [[Posavina|Posavini]] i [[Trebotići|Trebotić]] u [[Podrinje|Podrinju]]. Akumulirano bogatstvo je dijelom investirano u kraljevske komplekse u Podvisokom i Milima.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Mrgić|first=Jelena|date=|title=Severna Bosna: 13-16. vek|url=https://www.academia.edu/759818/Severna_Bosna_13-16._vek|journal=|language=en|page=|pages=212, 390|doi=|access-date=}}</ref> Dubrovčani su bili sve više zainteresovani za Visoko, tako da su do 1412. imali veliku trgovačku koloniju. U Podvisokom će ostati sve do 1433. U tom vremenu u Visokom je boravilo 370 Dubrovčana, tako da je ovo naselje bilo jedno od najjačih dubrovačkih naselja u srednjovjekovnoj Bosni. Blizina srednjobosanskog rudarskog bazena i bitnih gradova u neposrednoj blizini kao što su [[Olovo (grad)|Olovo]] i [[Kreševo u srednjem vijeku|Kreševo]], te prirodni položaj Visočkog polja koje je bilo stjecište važnih puteva, od kojih je jedan dolinom Bosne povezivao [[Srednja Bosna|Srednju Bosnu]] sa [[Panonska nizija|Panonskom nizijom]], a drugi ušće [[Neretva|Neretve]] sa srednjim [[Podrinje]]m su od skromnog trgovišta koje je Podvisoki bilo krajem 1390-tih godina pretvorili u glavno trgovačko središte srednjovjekovne Bosne.<ref>{{Cite web|url=https://dijak.online/rudnici-i-rudarski-trgovi/|title=Rudnici i rudarski trgovi {{!}} Srednjovjekovna Bosna|last=1603592663238606|date=28. 3. 2019|website=Dijak|language=en-US|access-date=30. 6. 2019}}</ref> Visoko se postepeno razvilo u veliki trg, gdje su trgovci u Podvisokom uglavnom prodavali razne preparirane rude kao što su [[srebro]] i [[zlato]], [[vosak]], [[med]], [[Koža (materijal)|kožu]] od domaćih i divljih životinja, kao i stranu robu kao što su bili dubrovački i venecijanski [[tekstil]], južno voće, [[so]], te zanatska dobra kao što su brave.{{sfn|Vego|1982|p=81}} Jedan od najpoznatijih visočkih trgovaca iz tog vremena bio je [[Milaš Radomirić]] koji je trgovao je srebrom, kožama i voskom. On je imao kuću u Podvisokom gdje mu je sastavljen testament. Podvisoki je postao česta [[Karavanska trgovina u srednjovjekovnoj Bosni|karavanska destinacija]]. Iz 1428. ostao je zabilježen najveći karavanski prijevoz robe u srednjovjekovnoj Bosni koji je na relaciji između Dubrovnika i Podvisokog brojao 600 tovara u karavanu. U Podvisokom je postajala i [[carina]]rnica, a carinski službenici se izričito spominju kao carinarnici [[Bosansko Kraljevstvo|bosanskoga kralja]]. Cijena prevoza zavisila je od vrste robe, tako se bilježi primjer iz novembra 1407. kada je ugovoren prijevoz 28 tovara do Podvisokog, pri čemu je cijena tovara tkanina iznosila četiri perpera i 8 groša, a ulja četiri perpera. U maju 1415. kada je ugovoren prevoz 130 tovara različite robe do Kreševa ili Podvisokog uz cijenu prevoza tovara tkanina od 3,5 perpera, tovara ulja i ribe po tri perpera i soli po cijeni od polovine prevožene soli.<ref>{{Cite journal|last=Kurtović|first=Esad|date=|title=Esad Kurtović, Konj u srednjovjekovnoj Bosni, Filozofski fakultet, Sarajevo 2014.|url=https://www.academia.edu/31875091/Esad_Kurtovi%C4%87_Konj_u_srednjovjekovnoj_Bosni_Filozofski_fakultet_Sarajevo_2014|journal=|language=en|pages=272|doi=|access-date=}}</ref> U prodavnicama u Visokom je bilo moguće kupiti tinte raznih boja. U zaostavštini jednog trgovca iz Fojnice, između ostalih predmeta, spominju se i knjige, među kojima jedna s koricama presvučenim [[baršun]]om. Izvjesni Martin Đerđašević u Podvisokom je platio za jednu knjigu 13 dukata. Podvisoki je postao važan trgovački centar iz kojeg se roba nije samo izvozila, već je porastao i uvoz robe. Podvisoki je bio i značajno potrošačko središte, jer je u prvih trideset godina 15. vijeka u Podvisoki uvezeno 58 tovara tkanina, 73 tovara tkanina i mrčarija, 635 tovara soli. Od 1430. do 1450. došlo je do naglog razvoja [[Fojnica|Fojnice]] koja se razvila zahvaljujući rudnicima srebra, i uzela primat nad Podvisokim kao glavno trgovačko središte i mjesto Dubrovačkih kolonija. To su bile godine odumiranja trgovačke aktivnosti u Podvisokom kojem su doprinijeli i upadi Osmanlija u Srednju Bosnu, sve do konačne propasti Bosanskog kraljevstva. == Politika == [[Datoteka:Krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva 1.jpg|mini|Ostaci [[Mile (Visoko)|crkve u Milama]], nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine]]Mile su bile jedno od mjesta gdje su se održavao često održavao [[stanak]], ili kako se drugačije zvalo: ''sva Bosna'', ''rusag'', ''[[Rusag|bosanski rusag]]'', ili jednostavno ''Bosna''. Na stanku su rješavana pitanja koja su se ticala unutrašnje i vanjske politike Bosne. Među ta pitanja spadali su: izbor i krunisanje vladara, darivanje i oduzimanje baštine, otuđivanje državne teritorije i određivanje vanjske politike.<ref>Mustafa Imamović, Osnove upravno-političkog razvitka i državnopravnog položaja Bosne i Hercegovine, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo (2006), str. 46.</ref> Jedan od ključnih događaja je bio stanak u Visokom 1404. kada je svrgnut kralj Ostoja, a postavljen Tvrtko II. Mlečani i Dubrovčani su često dolazili u Visoko kako bi tražili povlastice i slobode u trgovanju, a koje bi onda bile predmet povelja i odluka koje su donešene na stanku gdje se sastajala najmoćnija bosanska vlastela. Dana 9. aprila 1428. sklopljene su zaruke<ref name="ML2">[http://fmg.ac/Projects/MedLands/CROATIA.htm#_Toc221938355 Medieval Lands]</ref> između Tvrtka II i [[Doroteja Gorjanska|Doroteje Gorjanske]], a vjenčanje kojim je Doroteja postala kraljica Bosne je održano iste godine na bosanskom kraljevskom dvoru, između [[23. juli|23. jula]], kada dubrovačko [[Veliko vijeće]] i [[Vijeće umoljenih]] određuju da će na kraljevu svadbu poslati dva svirača, i [[31. juli|31. jula]], kada Dubrovčani traže od svojih poslanika da im jave kada mlada kraljica dođe u [[Podvisoki]] kako bi joj se mogli uručiti darovi.<ref name="Fine13">John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans'', University of Michigan Press, 1994.</ref><ref name="Mandić2">Dominik Mandić, ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978, 317. strana</ref><ref name="Živković2">Pavo Živković, ''Tvrtko II Tvrtković: Bosna u prvoj polovini xv stoljeća'', Institut za istoriju u Sarajevu, 1981</ref> Vjenčanju iz protesta zbog nepopularne alijanse s Ugarskom nisu prisustvovali pojedini bosanski plemići, poput vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]], i [[Zlatonosovići|Zlatonosovića]].<ref name="Fine13"/> Dubrovački arhiv posjeduje dosta podataka o pripremama za svadbu, o poklonima uručenim novoj kraljici, kao i o samoj svadbi, čiji su značajan dio organizovali Dubrovčani.<ref name="Živković2"/> == Povelje == Visočko polje imalo je više kraljevskih dvora odakle su pisane povelje. Neke od značajnih su: *1355. [[Stjepan II Kotromanić]], [[Bosanska banovina|bosanski ban]], potvrđuje Dubrovčanima 1. septembra sva prava i povlastice, ''Vizoka vocatum prima die mensis septembris.'' *1380. Povelju je izdao [[Tvrtko I Kotromanić]] 12. marta knezu i vojvodi [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]], na kraljevskom dvoru u [[Moštre (srednji vijek)|Moištri]]. *1398. [[Priboje Masnović]], kastelan grada primljen je za [[Dubrovačka republika|dubrovačkog]] građanina. Prema ovom [[Historija|historijskom]] izvoru zaključuje se da je sjedište velikog kneza bosanskog bilo u samom gradu-tvrđavi. *1402. godine bosanki kralj [[Stjepan Ostoja]] izdaje povelju ''pod gradom Visoki'' *1404. godine kralj Ostoja izdaje povelju ''pod Visokim'' *1404. godine izdate su ''pod gradom Visoki'' dvije isprave koje su bile predmet [[Sudska vlast|sudskog]] spora u Dubrovniku. I dalje se tokom prve polovine 15. vijeka podgrađe grada Visoki zove dvojako [[Podvisoki]] i "pod gradom Visoki" (kao na primjer u poveljama kralja Ostoje 1409. i Tvrtka II 1422. godine, te u mnogim dokumentima koji se najviše odnose na trgovačke poslove). *1409. Kralj Stjepan Ostoja po drugi poveljom potvrđuje povlastice Dubrovčanima. Na kraju povelje se nalazi datum 4. decembar ''"Pisan Pod Visokim u leto rođenja Hristova hiljadu i četiristo deveto leto, meseca decembra četvrti dan. A upisa voljeni logotet kraljevstva mi Tomaš Bućaninin."'' <ref>{{Cite web|url=http://www.plemenito.com/lat/povelja-kralja-ostoje-kojom-ponovo-potvrdjuje-povlastice-dubrovcanima-/d31|title=POVELjA KRALjA OSTOJE KOJOM PONOVO POTVRĐUJE POVLASTICE DUBROVČANIMA|last=www.bitlab.rs|website=www.plemenito.com|language=Serbian|access-date=14. 5. 2019|archive-date=14. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190514100500/http://www.plemenito.com/lat/povelja-kralja-ostoje-kojom-ponovo-potvrdjuje-povlastice-dubrovcanima-/d31|url-status=dead}}</ref> *1420. godine [[Bolest|razbolio]] se veliki knez bosanski [[Batić Mirković]] ''na Visokom'', a pokopan je na svojoj plemenitoj baštini u selu Kopošićima blizu [[Stari grad Dubrovnik|grada Dubrovnika]] (općina [[Ilijaš]]) *1420. Tvrtko II potvrđuje 16. augusta Dubrovčanima darove [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]].''{{sfn|Jelenić|1906|p=140}}'' *1422. Tvrtko II 21. decembra priznaje [[Mletačka republika|Mlečanima]] slobodu trgovanja, ''Data soto el castel nostro Visochi'' *1429. i 1436. godine veliki knez [[Tvrtko Borovinić]] piše isprave ''na Visokom''. Potonja isprava je i zadnji direktni pisani izvor o visočkom gradu.''{{sfn|Jelenić|1906|p=145}}'' *1450. [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] nalaže [[Radivoj Vladimirović|Radivoju Vladimiroviću]] da protjeruje [[Crkva bosanska|krivovjernike]] po [[Neretva (župa)|Neretvi]], 1. jula, ''Datum Vissokii prima die Julii.{{sfn|Jelenić|1906|p=147}}'' == Značajni lokaliteti == Na području teritorije današnje općine Visoko postoji 32 registrovana spomenika ili spomeničke cjeline. Dva su [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]: [[Mile (Visoko)|Mile]] i [[Stari grad Visoki]]. {| class="wikitable sortable mw-collapsible" |+Značajni srednjovjekovni lokaliteti sa područja visočke općine !Spomenik ili spomenička cjelina !Lokacija !Opis !Broj stećaka !Kategorija |- |[[Stari grad Visoki|Historijsko područje Stari grad - Visoki]] |vrh [[Grad (brdo kod Visokog)|brda (Grad) Visočica]], na južnoj strani Visokog |Arheološki lokalitet, višeslojan, utvrda, vršena istraživanja 1976, 2007. i 2008. | |Nacionalni spomenik, Odluke br. 05.1-2- 1047/03-2; 05.2-2- 1047/03-12; 05.1-02- 106/09-2 |- |[[Grajani]] |[[Bedem (Visoko)|lokalitet Bedem]] - Kuline, 5&nbsp;km od Visokog prema Kiseljaku, na desnoj obali rijeke Fojnice |Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja | |I kategorija |- |[[Malo Čajno]] |brdo Grad-[[Čajangrad]], na desnoj obali rijeke Goruše, na putu ka nekadašnjem gradu Bobovac |Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja, u podnožju pronađena [[Ploča kaznaca Nespine|Nespina ploča]] i ostaci grobne kapelice | |I kategorija |- |[[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]] |lokalitet Zavidovići, [[Grad (Dobrinje, Visoko)|utvrda Grad]] na desnoj obali rijeke Bosne, 7&nbsp;km sjeverozapadno od Visokog |Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja | |I kategorija |- |[[Kopači (Visoko)|Kopači]] |[[Gradina (Kopači, Visoko)|lokalitet Gradina]], na desnoj obali rijeke Bosne, 2&nbsp;km istočno od Visokog |Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja | |I kategorija |- |[[Sebinje]], općina Kakanj |lokalitet Grad, 20&nbsp;km sjeverozapadno od Visokog u blizini sela Sebinje |Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja, nepristupačan teren | |I kategorija |- |Klisa |Lokalitet Klisa, Ispod brda Grad, na njegovoj istočnoj strani |Arheološki lokalitet – ostaci zidina srednjovjekovne građevine,nekropola, manja istraživanja 1977. god. | |I kategorija |- |[[Arheološko područje Mile|Arheološko područje Mili]] – Arnautovići, krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva |lokalitet Zidine u naselju Arnautovići neposredno uz prugu Visoko-Kakanj |Arheološki lokalitet - višeslojan; 4 horizonta, istraživan:1909, 1910,1967,1976, 1977 i 1988. | |Nacionalni spomenik, Odluke br. 06-6-894/03- 2; 05.2-2- 106/09-3 |- |Mladeš |lokalitet Zubača u blizini suvremenih grobalja |Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećka u obliku sanduka, |4 |III kategorija |- |[[Džindići (Visoko)|Džindići]] |brežuljak Grabošić u blizini sela Džindići |Arheološki lokalitet, nekropola, 5 stećaka u obliku sanduka |5 |III kategorija |- |[[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]] |lokalitet Dobrinjac, uz put ka Buzićima |Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećka u obliku ploče i 4 sljemenika (jedan ukrašen) |4 |II kategorija |- |[[Poriječani|Porječani]], Brdo |Zaseok Brdo, u blizini seoskih kuća |Arheološki lokalitet, nekropola, 3 stećaka u obliku ploče i 1 sljemenik |3 |III kategorija |- |[[Poriječani|Porječani]], Grebac |lokalitet Grebac, 1.5&nbsp;km od Porječana prema Kaknju |Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećaka u obliku sljemenika i 1 sanduk |4 |III kategorija |- |[[Buzići]] |na desnoj obali rijeke Bosne, iznad sela Buzići |Arheološki lokalitet, nekropola, 24 stećaka u obliku sanduka i 3 sljemenika |24 |II kategorija |- |Buzići, Mokronozi |lokalitet Brijest na lijevoj obali rijeke Bosne |Arheološki lokalitet, nekropola, 3 stećaka u obliku sanduka, orjentisani Z-I |3 |II kategorija |- |[[Maurovići (Visoko)|Maurovići]] |lokalitet kraj ceste ka Slatini, u blizini starog muslimanskog greblja |Arheološki lokalitet, nekropola, 8 stećaka u obliku sanduka, 3 ploče i 2 sljemenika |8 |III kategorija |- |Maurovići, Strana |njiva Strane, kraj puta ka Mokronozima |Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećaka u obliku sanduka i 1 ploča |4 |III kategorija |- |[[Uvorići]] |lokalitet Kadinjača, u Polju |Arheološki lokalitet, nekropola, 6 stećaka u obliku sanduka |6 |III kategorija |- |[[Zbilje (Visoko)|Zbilje]] |zajedno sa pravoslavnim grobljem, na desnoj obali rijeke Fojnice |Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećaka u obliku sanduka |4 |III kategorija |- |[[Tušnjići]] |šuma Junuzovića u blizini sela Tušnjići |Arheološki lokalitet, nekropola, 63 stećaka u obliku sanduka i 6 sljemenika |63 |III kategorija |- |[[Gorani (Visoko)|Gorani]] |na lijevoj obali rijeke Fojnice |Arheološki lokalitet, nekropola, 19 stećaka u obliku sanduka i 2 sljemenika (82 stećka, Š. Bešlagić, 1971.) |19 |II kategorija |- |[[Ginje]] |zaseok Gorašnica, lokalitet Glavica |Arheološki lokalitet, nekropola,10 stećaka u obliku sanduka |10 |III kategorija |- |Ginje |lokalitet Polje |2 osamljena stećka u obliku sanduka |2 |III kategorija |- |[[Dvor (Visoko)|Dvor]] |na brežuljku Gorašnica, nedaleko od sela Dvor |Arheološki lokalitet, nekropola, 20 stećaka u obliku sanduka |20 |III kategorija |- |[[Goduša (Visoko)|Goduša]] |lokalitet Grebljice, u zaseoku Rajčići |Arheološki lokalitet, nekropola, 7 stećaka u obliku sanduka |7 |III kategorija |- |[[Čifluk (Visoko)|Čifluk]] |u okviru današnjeg pravoslavnog greblja |Arheološki lokalitet, nekropola, 32 stećka u obliku sanduka |32 |III kategorija |- |[[Zagorice (Visoko)|Zagorice]] |u okviru današnjeg pravoslavnog greblja |Arheološki lokalitet, nekropola, 1 stećak u obliku sanduka i 1 sljemenik (bilo 4, S. Perić, Arh. leksikon, 1988) |1 |III kategorija |- |[[Podvinjci]] |u okviru današnjeg muslimanskog greblja, u krugu džamije |Arheološki lokalitet, nekropola, 18 stećaka u obliku sanduka i 4 sljemenika |18 |III kategorija |- |Malo Čajno |Lokalitet Zgonovi u okviru starog groblja |Arheološki lokalitet, nekropola, 11 stećaka u obliku sanduka |11 |II kategorija |- |[[Arnautovići]] - samostan |Lokalitet Zidine u naselju Arnautovići, neposredno uz prugu Visoko-Kakanj |Arheološki lokalitet – prvi franjevački samostan, 14. vijek. | |Privremena lista nacionalnih spomenika BiH pod br. 765 |- |Malo Čajno |Lokalitet Crkvište (Crkvenište) |Arheološki lokalitet – ostaci crkve, srednji vijek | |II kategorija |- |Radovlje |lokalni put Radovlje - Kondžilo |Nekropola stećaka Slatina<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/sanacija-nekropole-stecaka-u-mjesnoj-zajednici-radovlje/|title=Sanacija nekropole stećaka u Mjesnoj zajednici Radovlje – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=26. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200926115436/https://www.zavicajnimuzej.com/sanacija-nekropole-stecaka-u-mjesnoj-zajednici-radovlje/|url-status=dead}}</ref> |20 | |} == Također pogledajte == *[[Srednji vijek]] *[[Historija Bosne i Hercegovine]] **[[Bosansko kraljevstvo]] **[[Bosanski vladari]] *[[Bosna (regija)]] *[[Stari grad Dubrovnik]] *[[Bobovac]] *[[Kraljeva Sutjeska]] == Izvori == *[[Desanka Kovačević-Kojić]], Sarajevo ([[1978]]). ''Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske države'' *{{Cite book|last=O. Filipović|first=Emir|url=https://www.academia.edu/40684106/Emir_O_Filipovic_Bosansko_kraljevstvo_i_Osmansko_carstvo_1386_1463_The_Bosnian_Kingdom_and_the_Ottoman_Empire_1386_1463_Sarajevo_2019_556_pp|title=Bosansko kraljevstvo i Osmansko carstvo (1386-1463)|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|year=2019|isbn=978-9958-626-47-0|pages=556|ref=harv}} *{{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Leksikon_ste%C4%87aka.html?id=fW8MAQAAMAAJ&redir_esc=y|title=Leksikon stećaka|last=Bešlagić|first=Šefik|date=|year=2004|website=|publisher=Svjetlost, Biblioteka kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=ste%C4%87ci+(Hercegovina)&xm0=1&selectedId=556003410|title=Vjera Crkve bosanske|last=Mužić|first=Ivan|date=|year=2008|website=|publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika|language=|isbn=|access-date=|archive-date=12. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190512183232/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=ste%C4%87ci+(Hercegovina)&xm0=1&selectedId=556003410|url-status=dead}} * {{citation|url=|title=Fenomen “Krstjani” u srednjovjekovnoj Bosni i Humu|last=Škegro|first=Ante|date=|year=2005|website=|publisher=Institut za istoriju u Sarajevu;Hrvatski institut za povijest, Zagreb|language=|isbn=978-9985-9642-5-5|access-date=}} * {{citation|url=|title=Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši|last=Runje|first=Petar|date=|year=2001|website=|publisher=“Provincijalat franjevaca trećoredaca” - “Kršćanska sadašnjost”, Zagreb,|language=|isbn=|access-date=}} * {{citation|url=http://www.logovita.ba/povijest/2414-srednjovjekovna-bosna-i-hum-identitet-i-kontinuitet-3870149003807.html|title=Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet.|last=Brković|first=Milko|date=|year=2002|website=|publisher=“Crkva na kamenu”, Mostar|language=|isbn=|access-date=}} * {{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Viso%C4%8Dka_nahija.html?id=tLnhAAAACAAJ&redir_esc=y|title=Visočka nahija|last=Filipović|first=Milenko S.|date=|year=2002|website=|publisher=Mak|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=https://hrcak.srce.hr/146615?lang=en|title=Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1973|website=|publisher=|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Visoko_i_okolina_kroz_istoriju.html?id=oc0qAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 101-309, lat.|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1984|website=|publisher=Skupština Općine Visoko|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=|title=Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1979|website=|publisher=|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Postanak_srednjovjekovne_bosanske_dr%C5%BEav.html?id=7sFpAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|last=Vego|first=Marko|date=|year=1982|website=|publisher=Svjetlost|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=|title=Veliki knez bosanski Tvrtko Borovinić,|last=Ćošković|first=Pejo|date=|year=1996|website=|publisher=Croatica Christiana Periodica XX/37, Zagreb|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=|title=Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole|last=Jelenić|first=Julian|date=|year=1906|website=|publisher=Daniela A. Kajona, Sarajevo|language=|isbn=|access-date=}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20061110004242/http://www.most.ba/038/092.htm Tekst o Pavi Anđeliću i njegovim istraživačkim radovima] *[https://web.archive.org/web/20061018103714/http://www.iis.unsa.ba/prilozi/33/33_dejan_zadro.htm Franjevačka crkva u Milama] - Kritički osvrt na dosadašnja arheološko-historijska istraživanja *[https://www.academia.edu/28728394/Kraljevsko_visoko Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole] {{Visoko}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Srednja Bosna]] [[Kategorija:Zemlje u srednjovjekovnoj Bosni]] 4dgrdxvxtyj3uefhr0c0b4sa2p0zma3 3838662 3838659 2026-05-01T12:48:14Z Mhare 481 /* Značajni lokaliteti */ 3838662 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Medieval Bosnian State Expansion.svg|mini|Širenje srednjovjekovne bosanske države|alt=|330px]] Za današnje područje Visočkog polja se pretpostavlja da je u [[10. vijek]]u predstavljalo [[zametak]] u razvoju [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] [[Srednjovjekovna Bosna|bosanske države]] koju spominje [[Bizantijsko Carstvo|bizantski]] car [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenit]].{{sfn|Filipović|2002|p=203}} Proširena dolina [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] oko današnjeg [[Visoko]]g je bila središte najvećeg [[Poljoprivreda|poljoprivrednog]] regiona u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]], stoga je prostrano i plodno visočko polje bilo idealno za razvoj političkog centra.{{sfn|Anđelić|2004|p=270-271, 284-285.}}{{sfn|Mužić|2008|p=32-33}} [[Naselje]] smješteno u Visočkom polju i njegovoj okolini, dugo je imalo naziv Bosna što je predstavljao najstariji i najuži sadržaj [[Bosna (regija)|pojma Bosne]].{{sfn|Vego|1982|p=77}} Visočka dolina je imala više kraljevskih dvorova, i bila je jedno od najvažnijih političkih centara '''srednjovjekovne države Bosne'''.{{sfn|Anđelić|1984|p=105}} U [[Mile (Visoko)|Milima]] se krunisao prvi [[Bosanski kraljevi|bosanski kralj]] [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko Kotromanić]].{{sfn|Ćošković|2009|p=}} [[Stari grad Visoki]] koji se nalazi na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] je bio politički važna [[tvrđava]]<ref>[[Pavao Anđelić]] (Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 105)</ref>, a njegovo podgrađe [[Podvisoki]] je bio jedan od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].<ref name=":7">[[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – Doba stare bosanske države, „Visoko i okolina kroz historiju I, Visoko 1984, 160-162<br /></ref><ref>{{Cite journal|last=Mijočević|first=Goran|date=1. 10. 2020|title=Razvoj urbanih naselja u Bosanskom kraljevstvu - primjer Visokoga|url=https://hrcak.srce.hr/243852|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|language=hr|issue=6|pages=191–208|doi=10.47960/2712-1844.2020.6.191|issn=2566-3429}}</ref> == Historija == === Srednjovjekovno naselje Bosna === Poznato je da je prvi poznati [[Spisak bosanskih kraljeva|vladar]] Bosne [[knez]] [[Stjepan Bosanski]] vladao današnjim područjem [[Sarajevsko polje|sarajevskog]] i visočkog polja, a za uže visočko polje [[Pavao Anđelić]] tvrdi da je bilo jezgro iz kojeg su doseljeni [[Stari Slaveni|Slaveni]] u [[7. vijek|7.]] i [[8. vijek]]u teritorijalno širili ime Bosne.<ref>Teritorijalno širenje imena Bosna u pr vim stoljecima razvitka, "Studije o teritorijalnopolitickoj organizaciji srednjovjekovne Bosne", Svjetlost, Sarajevo 1982, 31-34</ref> Mjesto zvano Bosna se spominje u u 17 [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] izvora, a [[Pavao Anđelić|Anđelić]] je tu Bosnu definisao [[Naseljeno mjesto|naseljem]] tipa teritorijalne [[Općina|općine]], koje se nalazilo na visočkom polju. Izvjestan broj [[Dokument|dokumenata]], pisanih [[Latinski jezik|latinskim]] [[Pismo (jezik)|pismom]] na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]], spominje Bosnu u kontekstu užega naselja. Primjeri su povelje iz 1334. kada je [[Stjepan II Kotromanić|ban Stjepan II]] pisao povelju ''in Bossina in curia nostra'', [[Tvrtko I, kralj Bosne|kralj Tvrtko I]] 1366. u svom [[Pismo (jezik)|pismu]] navodi da piše ''scripta in Bosna''.<ref>{{Cite web|url=https://vdocuments.mx/indira-sabic-onomasticka-analiza-bosanskohercegovackih-srednjovjekovnih-administrativnih.html|title=Indira Sabic, Onomasticka Analiza Bosanskohercegovackih Srednjovjekovnih Administrativnih Tekstova i Stecaka, 5. Prosinca 2014. - [PDF Document]|website=vdocuments.mx|language=hr|access-date=15. 5. 2019|archive-date=15. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190515111551/https://vdocuments.mx/indira-sabic-onomasticka-analiza-bosanskohercegovackih-srednjovjekovnih-administrativnih.html|url-status=dead}}</ref> Na [[Geografija|geografskoj]] karti iz [[17. vijek]]a okolina Visokog je nazvana Podbosanje.<ref>Vuletić-Vukasović 1891: 274-280</ref> Tu je i odluka [[Dubrovačka Republika|dubrovačkog]] Malog vijeća iz 1367. u kojoj se navodi ''conventus sancti Nicolae de Bosna (samostan svetog Nikole u Bosni)'', navođenje [[Mauro Orbin|Maura Orbinija]] 1601. da je bosanska vikarija dobila ime po glavnom mjestu u kojem se nalaze [[franjevci]] te naizmjenično lociranje [[Franjevci|franjevačkih]] hroničara kasnijeg doba samostana sv. Nikole u Bosnu, odnosno [[Mile (Visoko)|Mile]].{{sfn|Anđelić|1973|p=231-232}} [[Mladen Ančić]] je predstavio još jedan dokaz iz knjige [[split]]skih općinskih blagajnika u kojoj se izričito navodi ''guardianus Bosine''. Vremenom je noviji naziv Visoki, sa Podvisokim potisnuo stari naziv Bosna koji je bio središte istoimene stare bosanske [[Župa (srednji vijek)|župe]] Bosne.<ref>"Gdje je bio podignut prvi franjevački samostan u srednjovjekovnoj Bosni", Prilozi. Institut za istoriju u Sarajevu, XX, 1985, br. 21, str. 95—114, posebno str. 106—114.</ref><ref>{{Cite journal|last=Brković|first=Milko|date=10. 6. 2009|title=Povelja bosanskog kralja Stjepana Ostoje iz godine 1417.|url=https://www.bib.irb.hr/413058|journal=Radovi. Razdio povijesnih znanosti / Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar|language=hr|volume=26|issue=13|pages=225–235}}</ref> Imena za Visoko koja se spominju u starim izvorima i literaturi su: Vizoka, Uisochi, Vissokium, Vissochi, Visuki, Visochium.<ref>dr. Julian Jelenić, ''Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole, Sarajevo, 1906''</ref> === Bosanska Banovina === [[Datoteka:VisokoPolje2.jpg|mini|330px|Pogled na [[Visočko polje]] sa lokaliteta [[Vrela (Visoko)|Vrela]] |alt=|lijevo]] Bosna je postala banovina 1154. , a njen prvi domaći bosanski [[ban]] [[Kulin Ban|Kulin]] je u današnjim [[Biskupići (Visoko)|Biskupićima]] sagradio crkvu, gdje je pronađena poznata Kulin Banova ploča. Naselje smješteno u Visočkom polju i njegovoj okolini, dugo je imalo naziv Bosna što je predstavljalo najstariji i najuži sadržaj pojma Bosne kao teritorijalno-političke zajednice.{{sfn|Vego|1982|p=77}} To je jedan od razloga zašto se po [[Pavao Anđelić|Anđeliću]]{{sfn|Škegro|2005|p=363}} i drugim<ref>Milko BRKOVIĆ, Diplomatičko-paleografska analiza bolinopoilske isprave iz 1203. godine. Prilozi: Institut za istoriju u Sarajevu, 32. (2003.) 49.-74. Petar RUNJE, Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši (13.-16. st.). “Provincijalat franjevaca trećoredaca” - “Kršćanska sadašnjost”, Zagreb, 2001.</ref> [[Bilinopoljska izjava|Bilinpoljski sastanak]] desio u Visočkoj dolini, jer se u latinskom izvorniku spominje ''Bolino Poili.<ref name="III. p. 24.-25">CD, III., p. 24.-25.; MANDIĆ, 1962.: 454.; ŠANJEK, 1975.: fotokopija iza str. 80.; ISTI, 2003.a: 82.</ref>'' Po tome, zbor se desio ''kraj [[Bosna (rijeka)|rijeke]] i da se taj [[samostan]] nalazi pokraj grada Bosne {{sfn|Runje|2001|p=18}}'' Srednjovjekovno naselje Bosna ''(civitas Bosna)'' u dokumentima se prvi put spominje krajem [[12. vijek]]a. u naslovu bosanskog [[biskup]]a ''(episcopus Bossenensis).''<ref>P. ANĐELIĆ, ''Bobovac i'', 231-234.</ref> Mile se prvi put spominju 1244. kao mjesto gdje se nalazila [[crkva]] sv. Kuzme i Damjana, a iste godine ban [[Stjepan II Kotromanić]] je podigao prvi franjevački [[samostan]] svetog Nikole. Godine 1340. Mile postaju sjedište franjevačke vikarije, a samostan je igrao ulogu čuvara javnih isprava. Nakon smrti bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II]], 1353. naslijedio ga je njegov brat [[Vladislav Kotromanić|Vladislav]], otac Tvrtka. On će zbog pogoršanog zdravlja već iste godine prepustiti vlast tada 15-godišnjem Tvrtku. Vladislav je umro 1354, a Tvrtkova majka [[Jelena Šubić|Jelena]] će iste godine otputovati u [[Mađarska|Ugarsko Kraljevstvo]] da od tada vrhovnog vladara Bosne [[Ludovik I, kralj Ugarske|kralja Ludovika]] traži dozvolu za njenog sina da mu se prizna vlast nad banovinom. Odmah po povratku je održala [[stanak]] u Milima tražeći od [[Plemstvo|plemstva]] da potvrdi sva prava i privilegije mladom Tvrtku, što će oni i uraditi. U povelji bana Tvrtka I knezu [[Vlatko Vukoslavić|Vlatku Vukoslaviću]] iz 1354. izričito se navodi da je izdata poslije stanka u Milima (''kda bi stank na Mili(je)h vse zemlje Bosne i [[Donji Kraji|Dolnih krai]] i [[Zagorje (župa)|Zagorija]] i [[Hum|Hlmske zemle]]).'' [[Stari grad Visoki|Grad Visoki]] na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] prvi put se spominje 1. septembra 1355. kada je u njemu mladi ban [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] izdao [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] povelju kojom im potvrđuje prava i povlastice.<ref>{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=7. 5. 2019|archive-date=12. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190512184746/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409|url-status=dead}}</ref> Njegovo podgrađe Podvisoki se prvi put spominje 1363, koje će na značaju dobiti tek nakon uzdizanja Bosna na nivo [[kraljevina|kraljevine]]. === Bosansko Kraljevstvo === [[Datoteka:TvrtkoPoveljaMoštre.jpg|alt=|mini|Povelja kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka]] izdata u [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]]]] [[Krunisanje Tvrtka I Kotromanića za kralja Bosne 1377|Krunisanjem]] [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] 26. oktobra 1377. [[Mile (Visoko)|crkvi svetog Nikole u Milama]], Bosanska banovina postala je kraljevina. Mjesto krunidbe još uvijek je predmet rasprava. Jedan dio historičara smatra da je krunisan u manastiru u Mileševi, u današnjoj Srbiji, povodom pisanja [[Mauro Orbin|Maura Orbinija]] u njegovom djelu [[Kraljevstvo Slavena]], dok su neki (kao što je [[Dubravko Lovrenović]]) pristalice ideje o dvostrukoj krunidbi. Bosanski biskup [[Franjo Baličević]], Orbinijev savremenik, piše 1600. ''U Visokomu, mojoj domovini… samostan i crkva sv. Nikole, koja se zove kraljevska kapela, lijepa je, iako ne odviše velika''.<ref>''Mandić, 1967., 76.''</ref> Fra Jakošić je u analima iz 1740. precizno ispitao genezu pojma: ''S. Nicolaus Milosevo, alias Milo, nunc Visoki''. Na ovom tragu bio je i fra [[Filip Lastrić]] (1776). Krajem 1970-tih pod rukovodstvom [[Pavao Anđelić|Pave Anđelića]] izvršeno je sistematsko reviziono iskopavanje kraljevske crkve se došlo do arheoloških dokaza koji idu u prilog tome da je Tvrtko krunisan u Milima, a kasnije tu i ukopan zajedno sa Stjepanom II.{{sfn|Anđelić|1979|p=}} U crkvištu pod velikim stećkom u grobu kralja Tvrtka I pronađeni su ostaci brokatne tkanine čijom su analizom pronađeni motivi grba sa štitom, velom, krunom, kacigom i perjanicom. Tvrtko Kotromanić je 12. marta 1380. [[knez]]u i [[Vojvoda|vojvodi]] [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]], na kraljevskom dvoru u [[Moštre (srednji vijek)|Moištrima]] pisao [[Povelja|povelju]]. Međutim, iako se u povelji izričito spominje dvor u Moštrima, njegova lokacija još uvijek nije utvrđena. U to vrijeme zabilježen je upad [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]] 1388, a [[Priboje Masnović]] bio je zapovjednik odbrane i knez Visokog u to vrijeme.<ref>{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39303|title=Masnović {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=10. 5. 2019}}</ref> Tvrtko je umro 10. marta 1391, a njega će naslijediti [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Stjepan Dabiša]], ali će njegova vladavina trajati samo 4 godine. Nakon njegove smrti na prijestolje će doći [[Jelena Gruba]], njegova supruga. Nju će [[Vlastela|bosanska vlastela]] smijeniti u maju 1398. i postaviti [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoju]] za kralja koji će ostaviti značajan trag u Visokom gdje je često stolovao. ==== Borba za vlast Ostoje i Tvrtka II ==== [[Datoteka:Old town Visoki.jpg|mini|Ostaci [[Stari grad Visoki|Starog grada Visoki]] danas|alt=]] Stjepan Ostoja se u izvorima često veže za Visoko, gdje je pisao nekoliko povelja. Tako je 5. juna 1402. izdao povelju [[Šibenik|Šibenčanima]] kojom im potvrđuje sva prava i posjede koje su ranije uživali. Pisat će i nekoliko povelja Dubrovčanima, posebno u teškom periodu kada se za vlast borio s [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtkom II]], a obojica će često svoje glavne odluke donositi u Visokom i Milima gdje je u maju 1404. održan [[stanak]]. Tu je Ostoja izgubio povjerenje plemstva. To je bio dug i težak stanak, kojem su svjedoci bili [[Dubrovačka Republika|Dubrovčani]], i koji ga u pismu iz 8. augusta 1404, opisuju kao: ''od potopa svieta nie se sviet toliko smel i vrtel kao tada u Visokom''.{{sfn|Jelenić|1906|p=29}} Taj visočki stanak je prouzrokovao velike borbe za prijesol u koje će se uključiti Ugarsko Kraljevstvo koje sa svojom [[Vojska|vojskom]] sa sjevera koji ponovo postavljaju Ostoju za kralja, a on se ponovo vraća u Visoko, pri tome nagrađujući [[Bogavčići-Radivojevići-Jurjevići-Vlatkovići|Radivojeviće]]. [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismund Luksemburški]] će već sljedeće godine promijeniti stav, i poslat će vojsku na Bosnu, ali ovaj put protiv Ostoje. Tom prilikom je 1410. [[Podvisoki]] nastradao, kada je 4. marta te godine Ugarska vojska sa [[Vranduk (Doboj)|Vranduka]] krenula u pljačkaški pohod, i pri tome zarobila neke Dubrovčane, za što će Dubrovačko vijeće 11. marta protestovati kod Sigismunda.{{sfn|Jelenić|1906|p=33}} Iako su sa dubrovačkim trgovcima njegovani dobri odnosi, poznat je slučaj iz 1412. kada je Vuk Kotromanić (nećak bosanskog kralja Stjepana Ostoje, polubrat Tvrtka I) ubio dubrovačkog trgovca i vlastelina Jakšu Bunića, ukravši svo njegovo [[srebro]] koje je nosio i tako na trenutak zategnuo odnose sa Dubrovčanima. Oni će pisati kralju Ostoji i tražiti odgovornost za počinjeni zločin, ali u pisanim izvorima nema nikakvog traga tome da je Vuk bio kažnjen za svoje djelo. [[Datoteka:Coin of Tvrtko II.jpg|lijevo|mini|330px|Novac kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]]. On će 1404. imati podršku vlastele na [[Stanak|stanku]] u [[Mile (Visoko)|Milima]], i zbaciti [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|kralja Ostoju]]. ]] ==== Smrt Ostoje i građanski rat ==== Kralj Ostoja umro je 1418, a to je označilo početak novih previranja u kraljevstvu, koja će prerasti u [[građanski rat]] jer vlastela nije podržavala [[Stjepan Ostojić, kralj Bosne|Stjepana Ostojića]], njegovog sina. Na povelji novog kralja od 5. marta 1419. kojom potvrđuje privilegije Dubrovniku među [[svjedoci]]ma je vojvoda [[Petar Pavlović]], ali se druga vlastela ne spominje. Početkom iste godine u kraljevom okruženju u Podvisokom bio je i knez [[Radosav Vladimirić]]. Stjepan Ostojić se na vlasti održao dvije godine, ali će pomirenje [[Pavlovići|Radosava Pavlovića]] i vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]] zapečatiti njegovu sudbinu, što je išlo u prilog Tvrtku II. Tako su na stanku u Visokom početkom 1420. uz Ostojića bili [[Zlatonosovići|vojvoda Vukmir]], [[Dinjičići|župan Dragiša]], knez [[Juraj Vojsalić]], [[knez Pribić]], [[Pribinići (vlastela)|knez Radič Radojević]], knez [[Batić Mirković]], knez [[Juraj Dragičević]], [[knez Petar Klešić]], vojvoda Ivko, te vojvoda [[Pavao Jurjević]]. Samo pola godine kasnije oni će svi podržati Tvrtka na stanku u junu 1420, koji je opet održan u Visokom. Sredinom augusta 1420. Tvrtko je Dubrovčanima potvrdio teritoriju [[Konavle (područje)|Konavla]], uz prisustvo iste vlastele koja se okupila i početkom 1420. u Visokom. Tvrtko II je svoje drugo kraljevanje uspostavio uz [[Osmanlijsko Carstvo na Balkanu|osmanlijsku podršku]]. Gdje se Tvrtko II. okrunio bosanskom krunom 1421. nije poznato, ali po pretpostavkama nekih historičara krunisan je u Visokom.{{sfn|Jelenić|1906|p=37}} Dana 12. aprila 1421. u hronici Antonija Morosinijasa zabilježena je bitka kada je 17.000 osmanlijskih vojnika prešlo rijeku Bosnu i utaborilo se u blizini Visokog. Oko 10.000 vojnika bilo je namijenjeno za zauzimanje utvrde Visoki što je spriječilo oko 8.000 bosanskih vojnika koje je poslao bosanski kralj i unatoč jakom otporu porazio osmanlijsku vojsku.{{sfn|O. Filipović|2019|p=274–275}} Na gradu Visoki 1420. razbolio se [[Batić Mirković]], a čitanjem [[Nekropole stećaka u Ilijašu|njegovog poznatog stećka]] saznajemo da je obavljao dužnost visočkog kneza kao [[kastelan]] [[Stari grad Visoki|grada Visoki.]] Značajnu ulogu u kraljevskom Visokom odigrao je [[Tvrtko Borovinić]], koji se oko 1421. spominje kao kastelan [[Stari grad Visoki|grada Visoki]], upravo u periodu velike nestabilnosti u kraljevstvu. On je 1420. ostao vjeran svrgnutom kralju Stjepanu Ostojiću i nakon što je ovaj ostao bez podrške većine gospodara i najmoćnijih bosanskih velikaša. Među okupljenim velikašima na stanku u Visokom oko novog kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]]. nije bilo Borovinića. Za tadašnje Borovinićevo pristajanje uz već napuštenog i svrgnutog kralja Stjepana Ostojića teško je reći u kojoj je mjeri ono stvar njegovog izbora, a u kojoj je ta činjenica da je on svojim posjedima vezan uz Visoko, tada još uporište njegovog gospodara Stjepana Ostojića.{{sfn|Ćošković|1996|p=66}} ==== Period stabilnosti i Tvrtkovo učvršćivanje vlasti ==== Sredinom februara 1421. U Visokom je održan još jedan [[stanak]], ovaj put povodom pregovora sa [[Mletačka republika|Mlečanima]], gdje se 17. augusta 1420 sastala ''Sva Bosna,'' a Mlečani su poslije toga dobili pozitivan odgovor i tom prilikom dobili sve slobode u trgovanju, koje su imali i za vrijeme prethodnih kraljeva. Mlečanima je povelja izdata 21. decembra 1422 u Visokom. Tvrtko Borovinić ponovo se pojavljuje u Visokom 20. novembra 1428. gdje, odakle je preko svog predstavnika uređivao potraživanja u Dubrovniku, te je u tu svrhu izdao [[Razrješnica|razrješnicu]] računa [[Mihoč Rastić|Mihoču Rastiću]], koji ga je kao [[prokurator]] zastupao u poslovima oko dohotka od kuće i zemalja što ih je preko žene naslijedio od [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. I tokom sljedećih godina mjesto gdje je javno djelovao i izdavao svoje isprave navodi se kraljevski grad Visoko.{{sfn|Ćošković|1996|p=71}} Pouzdano se zna da je Tvrtko Borovinić nosio naslov [[Veliki knez bosanski|knez bosanski]] u razdoblju od 1428. do 1433, kad se nalazio u kraljevoj blizini, najčešće u Visokom i [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesci]]. Obzirom da je uz kralja Tvrtka II ostao i za vrijeme njegovog napuštanja Bosne krajem 1435. i na početku 1436, nameće se kao zaključak da je kralj nagradio njegovu vjernost dodijelivši mu položaj [[Vojvoda|vojvode]].{{sfn|Ćošković|1996|p=76}} On će svojom poveljom 1436. ostaviti posljednji pisani trag o gradu Visoki, i to sa [[Titule u srednjovjekovnoj Bosni|titulom]]: ''milostju božjom veliki knez bosanski.'' Međutim, Tvrtko II će do 1432. izgubiti podršku dijela vlastele, a utočište će naći opet u Visokom kada je vodio borbe sa novim pretedentom za kralja [[Radivoj Ostojić|Radivojem Ostojićem]], vanbračnim sinom kralja Ostoje. Radivoj nije uživao veliku podršku, i Tvrtko II će povratiti vlast 1435, ovaj put uz pomoć [[Mađari|Ugara]]. U ovim godinama počela je stagnacija Visokog, u [[Politika|političkom]] i [[Ekonomija|ekonomskom]] smislu, što zbog unutrašnjih previranja, što zbog miješanja [[Ugarski kraljevi|Ugarskog Kraljevstva]] i Osmanlijskog Carstva. Tvrtko II je uspio održati vlast do svoje smrti u novembru 1443. === Pad Kraljevine === Osmanlije su do 1451. osnovali [[Bosansko krajište]], a najjače uporište su imali u župi [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]] (današnje [[Sarajevo]]), tako da su kraljevi sve češće išli u sigurnije krajeve Bosne, na [[zapad]] i sjever ([[Bobovac]] i [[Ključ (stari grad)|Ključ]]) kraljevstva, jer Visoko je u tim godinama počelo stagnirati i bilo izloženo osmanlijskim upadima.{{sfn|Jelenić|1906|p=50}} U zadnjim haotičnim godinama kraljevstva, [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] je počeo sa protjerivanjem pripadnika [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] kako bi osigurao pomoć [[Rimokatolička crkva|Rima]] zbog sve veće prijetnje od Osmanlijskog carstva. Ta činjenica može biti razlog zašto je 1450. srušen [[Franjevci|franjevački samostan]] u Visokom, a srušili su ga kako su ih izvori nazvali "[[Bogumili|patereni]]"<ref name="Sarajevu">{{Cite journal|last=Sarajevu|first=Institut za historiju-Univerzitet u|title=Pejo Ćošković - Crkva bosanska u XV. stoljeću.|url=https://www.academia.edu/31560898/Pejo_%C4%86o%C5%A1kovi%C4%87_-_Crkva_bosanska_u_XV._stolje%C4%87u|language=en}}{{Mrtav link}}</ref> Franjevačka predaja zabilježena u Ljetopisu fra Bernardina Nagnanovića čuva uspomenu na nejasan događaj o stradanju visočkih franjevaca i njihovog samostana kojeg su srušili patareni, ali i brzo podizanje novog samostana, što se pripisuje Mihovilu Ostojiću.<ref name="Sarajevu"/><ref>“Duo conventus Visochij fuerunt unus ante Turcas cujus adhuc rudere apparent in quo Patareni haeretice truciditas omnibus ibidem Fratribus à quo tempore saepius nocte, à fi delibus, et paganis in ipsis ruinis, quaedam candelae accensae onspiciuntur; alter conventus S. Nicolai fuit à Turcis destructus, quem aedifi cavit quidam Michael ostoides”, Jelenić, Dva ljetopisa, 123</ref> Ovim riječima je [[Franjo Varaždinski]], u svome djelu ''Pastor Bonus'' napisao: ''Neki Mihovil Ostojić — Ostoides — napravio je god. 1450. blizu prostranoga i pradavnoga Visokog samostan, koga je posvetio sv. Nikoli.'' Slično se izražavaju i drugi historičari franjevačkoga reda, kao što su: Greiderer, Virgilij, Gonsaga i drugi, koji uz tvrdnje o gradnji spomenutog samostana tvrde da je Visoko bilo vrlo prostrano, plodno i lijepo. == Visočko polje == {{Glavni|Stari grad Visoki|Podvisoki|Mile (Visoko)|Biskupići (srednji vijek)|Moštre (srednji vijek)}} '''Visočko polje''', koje se prostire niže sastava [[Fojnička rijeka|Fojničke rijeke]] sa [[Bosna (rijeka)|Bosnom]], jedno je od najplodnijih i najpitomijih polja u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]].<ref>Iz teksta ‘NAŠI GRADOVI’ – Ćiro Truhelka: NADA 1. 10. 1903</ref> [[Stari grad Visoki]] je [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[grad]] i [[tvrđava]] koja je bila bitna utvrda za vrijeme [[srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Prvo spominjanje [[grad]]a se desilo 1. septembra 1355. [[Podvisoki]] je naselje u [[Visoko]]m i nekadašnje srednjovjekovno podgrađe starog [[Visoki|grada Visoki]]. Bilo je jedno od [[Trgovina|trgovačkih]] središta bosanske države. Podvisoki je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne [[Urbanizam|urbane sredine]] na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]]. Osim kraljevskog dvora u Podvisokom se razvila kolonija [[Dubrovačka republika|dubrovačkih]] trgovaca. Tu će ostati sve do tridesetih godina 15. vijeka. [[Mile (Visoko)|Mile]] su bile krunidbeno i grobno mjesto [[Bosanski vladari|bosanskih kraljeva]] za vrijeme [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Tu se nalazio [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]] [[Sveti Nikola|Svetog Nikole]]. Mile su i sjedište franjevačke [[Pokrajina|pokrajine]] - vikarije oko 1340, [[Stanak|zborno mjesto]] državnog sabora. Mile se nalaze u neposrednoj blizini [[Visoko]]g, u današnjem naselju [[Arnautovići]], na desnoj strani [[Obala|obale]] rijeke Bosne i blizu [[Ušće|ušća]] rječice Goruše. Kuća krstjana [[Crkva bosanska|bosanske crkve]] se nalazila u [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]], a tu su njeni prvaci obavljali sve javne poslove vezane za [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]]. U Moštrima se povremeno nalazio kraljevski dvor odakle su pisane povelje. U [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupićima]] je pronađena ploča [[Kulin Ban|Kulina Bana]] iz 1193, kao i ostaci crkve, zatim staro [[groblje]] i temelji zgrada iz tog perioda. === Stećci === Na teritoriju današnje visočke općine historičar [[Šefik Bešlagić]] evidentirao je oko 300 [[stećak]]a, od kojih je izdvojio Gorane sa 82 stećka, Tušnjiće sa 69, Buziće sa 30, Dvor sa 25, Čifluk sa 32 i Mauroviće sa 18 stećaka. Neki stećci se nisu našli na toj listi, kao naprimjer oni u Šošnjama<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-mjestu-sosnje-i-stecci-imaju-veliko-postovanje-i-cuvaju-se-stotinama-godina/151205031|title=U mjestu Šošnje i stećci imaju veliko poštovanje i čuvaju se stotinama godina|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=29. 6. 2019}}</ref> i nekropola u Radovlju<ref>{{Cite web|url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/pocela-sanacija-nekropole-stecaka-slatina-u-radovlju-kod-visokog/264457|title=Počela sanacija nekropole stećaka Slatina u Radovlju kod Visokog|last=Fena|website=Radio Sarajevo|access-date=29. 6. 2019}}</ref>. Većina stećaka je zapuštena i prekrivena vegetacijom, iako je početkom [[2000-te|2000-tih]] godina [[Zavičajni muzej u Visokom]] preduzeo određene aktivnosti u pronalaženju novih i očuvanju postojećih nekropola.<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/procesom-popisivanja-stecaka-na-podrucju-opcine-visoko/|title=Procesom popisivanja stećaka na području općine Visoko – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=29. 6. 2019|archive-date=29. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190629162359/http://www.zavicajnimuzej.com/procesom-popisivanja-stecaka-na-podrucju-opcine-visoko/|url-status=dead}}</ref> Lokalno stanovništvo je često u prošlosti koristilo dijelove stećaka koji su lomljeni za građevinski materijal. U novije vrijeme, sami stanovnici u blizini nekropola su apelirali Zavičajnom muzeju da zaštite spomenike.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/zastita-stecaka-u-visokom-kamenim-spavacima-prijeti-zub-vremena-i-nemar-pojedinaca/170621012|title=Zaštita stećaka u Visokom, kamenim spavačima prijeti zub vremena i nemar pojedinaca|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=29. 6. 2019}}</ref> === Ostala mjesta === [[Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog.jpg|mini|Ploča [[Kulin ban|Kulina Bana]], [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupići]] kod Visokog]]{{Glavni|Čajan-Grad (Visoko)|Bedem (Visoko)|Ploča kaznaca Nespine}} Ostali bitni lokaliteti vezani za srednjovjekovnu Bosnu su [[Sebinjski grad]] smješten jugoistočno od sela [[Sebinje]], [[Čajan-Grad (Visoko)|Čajanski grad]] u [[Gračanica (Visoko)|Gračanici]] koji je štitio puteve između Visokog i [[Bobovac|Bobovca]] te [[Bedem (Visoko)|stari grad Bedem]] u [[Grajani]]ma. Postoji i slučajan pronalazak za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], kada su 1994 prilikom zemljanih radova među [[kula]]ma grada Visoki pronađeni izuzetno vrijedni materijali kao što su ukrašeni doprozornici, dovratnici i [[Kiparstvo|kamene plastike]]. Nalazi se čuvaju u [[Zavičajni muzej u Visokom|Visočkom muzeju]]. U selu [[Malo Čajno]], na lokalitetu Zgonovi, gdje je kasnije nastalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] groblje, nalazi se skupina od 11 [[stećak]]a u obliku sanduka, kamena lošije kvalitete i srednje obrade. Na ovoj [[Nekropola|nekropoli]] je 1946. iskopana ploča, na kojoj je plastično isklesana scena [[lov]]a čovjeka na vepra, uz učešće [[Domaći pas|pasa]], te urezan veći natpis na [[Bosančica|bosančici]] koji govori da je tu sahranjen [[Ploča kaznaca Nespine|veliki kaznac Nespina]]. Ploča se čuva u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]].{{sfn|Bešlagić|2004|p=45}} === Bolino Poili === [[Latinski jezik|Latinski]] izvornik bilježi da se 8. aprila 1203. odmah do rijeke Bosne, zbio [[Bilinopoljska izjava|događaj]] u mjestu koje se zove ''Bolino Poili''.<ref name="III. p. 24.-25"/> Na izvorniku nije zabilježeno polje nego poili odnosno poilo.{{sfn|Škegro|2005|p=361}} Po tome, zbor se desio ''“kraj rijeke i da se taj samostan nalazi pokraj grada Bosne”''. Mjesto zvano Bosna se spominje u više [[Objavljeni izvori za historiju srednjovjekovne Bosne|srednjovjekovnih izvora]].{{sfn|Runje|2001|p=18}} Sastavnica apud Bosnam iz izvornika se odnosi na grad Bosnu, koji se nalazio uz rijeku Bosnu, a postoji 17 srednjovjekovnih vrela u kojima se grad Bosna spominje.{{sfn|Brković|2001|p=488.-492.}}Jedan od najboljih poznavatelja [[Topografija|topografije]] srednjovjekovne Bosne i Huma [[Pavao Anđelić]] Bosnu je definirao naseljem tipa teritorijalne općine. Sličnog je mišljenja bio i [[Marko Vego]], prema kojem je naselje Bosna obuhvaćalo današnje [[Visoko]], [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]], [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupiće]] i [[Mile (Visoko)|Mile]].{{sfn|Škegro|2005|p=363}} Kao što je poznato, [[Bosanska banovina|bosanski ban]] kao i crkveni prvaci su u to su vrijeme bili na području [[Visoko]]g.<ref>MANDIĆ, 1962.: pass.; ŠANJEK, 1975.: pass.; ISTI, 1976.: pass.; PETROVIĆ, 1999.: pass.; ANĐELIĆ, 1984.: pass.; BRKOVIĆ, 2002., pass.: ISTI, 2003.: 57.</ref> Na [[Zenica|zeničkom]] području nije bilo značajnog naselja.<ref>HADŽIJAHIĆ, 1973.: 427.-438.</ref> Normalno je da se ovako važna i svečana zborovanja održavaju u sjedištima vladara i crkvenih institucija, a to je u ovom slučaju Visočko polje: u Moštrima su poznate hiže starješina bosanske crkve, kao i vladarski dvor, a u blizini je i selo Biskupići gdje pronađena Kulin-banova ploča. Ime Bosna, pod kojim se podrazumijeva uža okolina današnjeg Visokog, i kasnije se javlja kao mjesto javnih zborovanja i mjesto izdavanja svečanih isprava.{{sfn|Škegro|2005|p=363}} == Privreda i trgovina == [[Datoteka:Silver ore.JPG|mini|U Podvisokom se često trgovalo rudom srebra. Grupa Dubrovčana je 1434. godine išla u Podvisoki da kupi pola tone srebra.]] Bitnu prekretnicu u ekonomskom razvoju Bosne pridonijelo je širenje bosanske države za vrijeme Stjepana II Kotromanića koja će u potpunosti imati kontrolu nad [[Neretvanski put|Neretvanskim putem]] koji je direktno povezivao Dubrovnik i Visočko polje. Najkraće putovanje između Dubrovnika i Podvisokog u 15. vijeku trajalo je pet, a najduže 13 dana. Bosna je tada ostvarila izlaz na [[Jadransko more]], a u isto vrijeme povećala se [[Rudarstvo u srednjovjekovnoj Bosni|rudarska aktivnost]]. Tako su se razvile nove župe u prije nenaseljenim teritorijama kao što su [[Nenavište]] u [[Posavina|Posavini]] i [[Trebotići|Trebotić]] u [[Podrinje|Podrinju]]. Akumulirano bogatstvo je dijelom investirano u kraljevske komplekse u Podvisokom i Milima.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Mrgić|first=Jelena|date=|title=Severna Bosna: 13-16. vek|url=https://www.academia.edu/759818/Severna_Bosna_13-16._vek|journal=|language=en|page=|pages=212, 390|doi=|access-date=}}</ref> Dubrovčani su bili sve više zainteresovani za Visoko, tako da su do 1412. imali veliku trgovačku koloniju. U Podvisokom će ostati sve do 1433. U tom vremenu u Visokom je boravilo 370 Dubrovčana, tako da je ovo naselje bilo jedno od najjačih dubrovačkih naselja u srednjovjekovnoj Bosni. Blizina srednjobosanskog rudarskog bazena i bitnih gradova u neposrednoj blizini kao što su [[Olovo (grad)|Olovo]] i [[Kreševo u srednjem vijeku|Kreševo]], te prirodni položaj Visočkog polja koje je bilo stjecište važnih puteva, od kojih je jedan dolinom Bosne povezivao [[Srednja Bosna|Srednju Bosnu]] sa [[Panonska nizija|Panonskom nizijom]], a drugi ušće [[Neretva|Neretve]] sa srednjim [[Podrinje]]m su od skromnog trgovišta koje je Podvisoki bilo krajem 1390-tih godina pretvorili u glavno trgovačko središte srednjovjekovne Bosne.<ref>{{Cite web|url=https://dijak.online/rudnici-i-rudarski-trgovi/|title=Rudnici i rudarski trgovi {{!}} Srednjovjekovna Bosna|last=1603592663238606|date=28. 3. 2019|website=Dijak|language=en-US|access-date=30. 6. 2019}}</ref> Visoko se postepeno razvilo u veliki trg, gdje su trgovci u Podvisokom uglavnom prodavali razne preparirane rude kao što su [[srebro]] i [[zlato]], [[vosak]], [[med]], [[Koža (materijal)|kožu]] od domaćih i divljih životinja, kao i stranu robu kao što su bili dubrovački i venecijanski [[tekstil]], južno voće, [[so]], te zanatska dobra kao što su brave.{{sfn|Vego|1982|p=81}} Jedan od najpoznatijih visočkih trgovaca iz tog vremena bio je [[Milaš Radomirić]] koji je trgovao je srebrom, kožama i voskom. On je imao kuću u Podvisokom gdje mu je sastavljen testament. Podvisoki je postao česta [[Karavanska trgovina u srednjovjekovnoj Bosni|karavanska destinacija]]. Iz 1428. ostao je zabilježen najveći karavanski prijevoz robe u srednjovjekovnoj Bosni koji je na relaciji između Dubrovnika i Podvisokog brojao 600 tovara u karavanu. U Podvisokom je postajala i [[carina]]rnica, a carinski službenici se izričito spominju kao carinarnici [[Bosansko Kraljevstvo|bosanskoga kralja]]. Cijena prevoza zavisila je od vrste robe, tako se bilježi primjer iz novembra 1407. kada je ugovoren prijevoz 28 tovara do Podvisokog, pri čemu je cijena tovara tkanina iznosila četiri perpera i 8 groša, a ulja četiri perpera. U maju 1415. kada je ugovoren prevoz 130 tovara različite robe do Kreševa ili Podvisokog uz cijenu prevoza tovara tkanina od 3,5 perpera, tovara ulja i ribe po tri perpera i soli po cijeni od polovine prevožene soli.<ref>{{Cite journal|last=Kurtović|first=Esad|date=|title=Esad Kurtović, Konj u srednjovjekovnoj Bosni, Filozofski fakultet, Sarajevo 2014.|url=https://www.academia.edu/31875091/Esad_Kurtovi%C4%87_Konj_u_srednjovjekovnoj_Bosni_Filozofski_fakultet_Sarajevo_2014|journal=|language=en|pages=272|doi=|access-date=}}</ref> U prodavnicama u Visokom je bilo moguće kupiti tinte raznih boja. U zaostavštini jednog trgovca iz Fojnice, između ostalih predmeta, spominju se i knjige, među kojima jedna s koricama presvučenim [[baršun]]om. Izvjesni Martin Đerđašević u Podvisokom je platio za jednu knjigu 13 dukata. Podvisoki je postao važan trgovački centar iz kojeg se roba nije samo izvozila, već je porastao i uvoz robe. Podvisoki je bio i značajno potrošačko središte, jer je u prvih trideset godina 15. vijeka u Podvisoki uvezeno 58 tovara tkanina, 73 tovara tkanina i mrčarija, 635 tovara soli. Od 1430. do 1450. došlo je do naglog razvoja [[Fojnica|Fojnice]] koja se razvila zahvaljujući rudnicima srebra, i uzela primat nad Podvisokim kao glavno trgovačko središte i mjesto Dubrovačkih kolonija. To su bile godine odumiranja trgovačke aktivnosti u Podvisokom kojem su doprinijeli i upadi Osmanlija u Srednju Bosnu, sve do konačne propasti Bosanskog kraljevstva. == Politika == [[Datoteka:Krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva 1.jpg|mini|Ostaci [[Mile (Visoko)|crkve u Milama]], nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine]]Mile su bile jedno od mjesta gdje su se održavao često održavao [[stanak]], ili kako se drugačije zvalo: ''sva Bosna'', ''rusag'', ''[[Rusag|bosanski rusag]]'', ili jednostavno ''Bosna''. Na stanku su rješavana pitanja koja su se ticala unutrašnje i vanjske politike Bosne. Među ta pitanja spadali su: izbor i krunisanje vladara, darivanje i oduzimanje baštine, otuđivanje državne teritorije i određivanje vanjske politike.<ref>Mustafa Imamović, Osnove upravno-političkog razvitka i državnopravnog položaja Bosne i Hercegovine, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo (2006), str. 46.</ref> Jedan od ključnih događaja je bio stanak u Visokom 1404. kada je svrgnut kralj Ostoja, a postavljen Tvrtko II. Mlečani i Dubrovčani su često dolazili u Visoko kako bi tražili povlastice i slobode u trgovanju, a koje bi onda bile predmet povelja i odluka koje su donešene na stanku gdje se sastajala najmoćnija bosanska vlastela. Dana 9. aprila 1428. sklopljene su zaruke<ref name="ML2">[http://fmg.ac/Projects/MedLands/CROATIA.htm#_Toc221938355 Medieval Lands]</ref> između Tvrtka II i [[Doroteja Gorjanska|Doroteje Gorjanske]], a vjenčanje kojim je Doroteja postala kraljica Bosne je održano iste godine na bosanskom kraljevskom dvoru, između [[23. juli|23. jula]], kada dubrovačko [[Veliko vijeće]] i [[Vijeće umoljenih]] određuju da će na kraljevu svadbu poslati dva svirača, i [[31. juli|31. jula]], kada Dubrovčani traže od svojih poslanika da im jave kada mlada kraljica dođe u [[Podvisoki]] kako bi joj se mogli uručiti darovi.<ref name="Fine13">John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans'', University of Michigan Press, 1994.</ref><ref name="Mandić2">Dominik Mandić, ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978, 317. strana</ref><ref name="Živković2">Pavo Živković, ''Tvrtko II Tvrtković: Bosna u prvoj polovini xv stoljeća'', Institut za istoriju u Sarajevu, 1981</ref> Vjenčanju iz protesta zbog nepopularne alijanse s Ugarskom nisu prisustvovali pojedini bosanski plemići, poput vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]], i [[Zlatonosovići|Zlatonosovića]].<ref name="Fine13"/> Dubrovački arhiv posjeduje dosta podataka o pripremama za svadbu, o poklonima uručenim novoj kraljici, kao i o samoj svadbi, čiji su značajan dio organizovali Dubrovčani.<ref name="Živković2"/> == Povelje == Visočko polje imalo je više kraljevskih dvora odakle su pisane povelje. Neke od značajnih su: *1355. [[Stjepan II Kotromanić]], [[Bosanska banovina|bosanski ban]], potvrđuje Dubrovčanima 1. septembra sva prava i povlastice, ''Vizoka vocatum prima die mensis septembris.'' *1380. Povelju je izdao [[Tvrtko I Kotromanić]] 12. marta knezu i vojvodi [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]], na kraljevskom dvoru u [[Moštre (srednji vijek)|Moištri]]. *1398. [[Priboje Masnović]], kastelan grada primljen je za [[Dubrovačka republika|dubrovačkog]] građanina. Prema ovom [[Historija|historijskom]] izvoru zaključuje se da je sjedište velikog kneza bosanskog bilo u samom gradu-tvrđavi. *1402. godine bosanki kralj [[Stjepan Ostoja]] izdaje povelju ''pod gradom Visoki'' *1404. godine kralj Ostoja izdaje povelju ''pod Visokim'' *1404. godine izdate su ''pod gradom Visoki'' dvije isprave koje su bile predmet [[Sudska vlast|sudskog]] spora u Dubrovniku. I dalje se tokom prve polovine 15. vijeka podgrađe grada Visoki zove dvojako [[Podvisoki]] i "pod gradom Visoki" (kao na primjer u poveljama kralja Ostoje 1409. i Tvrtka II 1422. godine, te u mnogim dokumentima koji se najviše odnose na trgovačke poslove). *1409. Kralj Stjepan Ostoja po drugi poveljom potvrđuje povlastice Dubrovčanima. Na kraju povelje se nalazi datum 4. decembar ''"Pisan Pod Visokim u leto rođenja Hristova hiljadu i četiristo deveto leto, meseca decembra četvrti dan. A upisa voljeni logotet kraljevstva mi Tomaš Bućaninin."'' <ref>{{Cite web|url=http://www.plemenito.com/lat/povelja-kralja-ostoje-kojom-ponovo-potvrdjuje-povlastice-dubrovcanima-/d31|title=POVELjA KRALjA OSTOJE KOJOM PONOVO POTVRĐUJE POVLASTICE DUBROVČANIMA|last=www.bitlab.rs|website=www.plemenito.com|language=Serbian|access-date=14. 5. 2019|archive-date=14. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190514100500/http://www.plemenito.com/lat/povelja-kralja-ostoje-kojom-ponovo-potvrdjuje-povlastice-dubrovcanima-/d31|url-status=dead}}</ref> *1420. godine [[Bolest|razbolio]] se veliki knez bosanski [[Batić Mirković]] ''na Visokom'', a pokopan je na svojoj plemenitoj baštini u selu Kopošićima blizu [[Stari grad Dubrovnik|grada Dubrovnika]] (općina [[Ilijaš]]) *1420. Tvrtko II potvrđuje 16. augusta Dubrovčanima darove [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]].''{{sfn|Jelenić|1906|p=140}}'' *1422. Tvrtko II 21. decembra priznaje [[Mletačka republika|Mlečanima]] slobodu trgovanja, ''Data soto el castel nostro Visochi'' *1429. i 1436. godine veliki knez [[Tvrtko Borovinić]] piše isprave ''na Visokom''. Potonja isprava je i zadnji direktni pisani izvor o visočkom gradu.''{{sfn|Jelenić|1906|p=145}}'' *1450. [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] nalaže [[Radivoj Vladimirović|Radivoju Vladimiroviću]] da protjeruje [[Crkva bosanska|krivovjernike]] po [[Neretva (župa)|Neretvi]], 1. jula, ''Datum Vissokii prima die Julii.{{sfn|Jelenić|1906|p=147}}'' == Značajni lokaliteti == Na području teritorije današnje općine Visoko postoji 32 registrovana spomenika ili spomeničke cjeline. Dva su [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]: [[Mile (Visoko)|Mile]] i [[Stari grad Visoki]]. {| class="wikitable sortable mw-collapsible" |+Značajni srednjovjekovni lokaliteti sa područja visočke općine !Spomenik ili spomenička cjelina !Lokacija !Opis !Broj stećaka !Kategorija |- |[[Stari grad Visoki|Historijsko područje Stari grad - Visoki]] |vrh [[Grad (brdo kod Visokog)|brda (Grad) Visočica]], na južnoj strani Visokog |Arheološki lokalitet, višeslojan, utvrda, vršena istraživanja 1976, 2007. i 2008. | |Nacionalni spomenik, Odluke br. 05.1-2- 1047/03-2; 05.2-2- 1047/03-12; 05.1-02- 106/09-2 |- |[[Grajani]] |[[Bedem (Visoko)|lokalitet Bedem]] - Kuline, 5&nbsp;km od Visokog prema Kiseljaku, na desnoj obali rijeke Fojnice |Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja | |I kategorija |- |[[Malo Čajno]] |brdo Grad-[[Čajangrad]], na desnoj obali rijeke Goruše, na putu ka nekadašnjem gradu Bobovac |Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja, u podnožju pronađena [[Ploča kaznaca Nespine|Nespina ploča]] i ostaci grobne kapelice | |I kategorija |- |[[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]] |lokalitet Zavidovići, [[Grad (Dobrinje, Visoko)|utvrda Grad]] na desnoj obali rijeke Bosne, 7&nbsp;km sjeverozapadno od Visokog |Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja | |I kategorija |- |[[Kopači (Visoko)|Kopači]] |[[Gradina (Kopači, Visoko)|lokalitet Gradina]], na desnoj obali rijeke Bosne, 2&nbsp;km istočno od Visokog |Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja | |I kategorija |- |[[Sebinje]], općina Kakanj |lokalitet Grad, 20&nbsp;km sjeverozapadno od Visokog u blizini sela Sebinje |Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja, nepristupačan teren | |I kategorija |- |[[Klisa (Visoko)|Klisa]] |Lokalitet Klisa, Ispod brda Grad, na njegovoj istočnoj strani |Arheološki lokalitet – ostaci zidina srednjovjekovne građevine,nekropola, manja istraživanja 1977. god. | |I kategorija |- |[[Arheološko područje Mile|Arheološko područje Mili]] – Arnautovići, krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva |lokalitet Zidine u naselju Arnautovići neposredno uz prugu Visoko-Kakanj |Arheološki lokalitet - višeslojan; 4 horizonta, istraživan:1909, 1910,1967,1976, 1977 i 1988. | |Nacionalni spomenik, Odluke br. 06-6-894/03- 2; 05.2-2- 106/09-3 |- |Mladeš |lokalitet Zubača u blizini suvremenih grobalja |Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećka u obliku sanduka, |4 |III kategorija |- |[[Džindići (Visoko)|Džindići]] |brežuljak Grabošić u blizini sela Džindići |Arheološki lokalitet, nekropola, 5 stećaka u obliku sanduka |5 |III kategorija |- |[[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]] |lokalitet Dobrinjac, uz put ka Buzićima |Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećka u obliku ploče i 4 sljemenika (jedan ukrašen) |4 |II kategorija |- |[[Poriječani|Porječani]], Brdo |Zaseok Brdo, u blizini seoskih kuća |Arheološki lokalitet, nekropola, 3 stećaka u obliku ploče i 1 sljemenik |3 |III kategorija |- |[[Poriječani|Porječani]], Grebac |lokalitet Grebac, 1.5&nbsp;km od Porječana prema Kaknju |Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećaka u obliku sljemenika i 1 sanduk |4 |III kategorija |- |[[Buzići]] |na desnoj obali rijeke Bosne, iznad sela Buzići |Arheološki lokalitet, nekropola, 24 stećaka u obliku sanduka i 3 sljemenika |24 |II kategorija |- |Buzići, Mokronozi |lokalitet Brijest na lijevoj obali rijeke Bosne |Arheološki lokalitet, nekropola, 3 stećaka u obliku sanduka, orjentisani Z-I |3 |II kategorija |- |[[Maurovići (Visoko)|Maurovići]] |lokalitet kraj ceste ka Slatini, u blizini starog muslimanskog greblja |Arheološki lokalitet, nekropola, 8 stećaka u obliku sanduka, 3 ploče i 2 sljemenika |8 |III kategorija |- |Maurovići, Strana |njiva Strane, kraj puta ka Mokronozima |Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećaka u obliku sanduka i 1 ploča |4 |III kategorija |- |[[Uvorići]] |lokalitet Kadinjača, u Polju |Arheološki lokalitet, nekropola, 6 stećaka u obliku sanduka |6 |III kategorija |- |[[Zbilje (Visoko)|Zbilje]] |zajedno sa pravoslavnim grobljem, na desnoj obali rijeke Fojnice |Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećaka u obliku sanduka |4 |III kategorija |- |[[Tušnjići]] |šuma Junuzovića u blizini sela Tušnjići |Arheološki lokalitet, nekropola, 63 stećaka u obliku sanduka i 6 sljemenika |63 |III kategorija |- |[[Gorani (Visoko)|Gorani]] |na lijevoj obali rijeke Fojnice |Arheološki lokalitet, nekropola, 19 stećaka u obliku sanduka i 2 sljemenika (82 stećka, Š. Bešlagić, 1971.) |19 |II kategorija |- |[[Ginje]] |zaseok Gorašnica, lokalitet Glavica |Arheološki lokalitet, nekropola,10 stećaka u obliku sanduka |10 |III kategorija |- |Ginje |lokalitet Polje |2 osamljena stećka u obliku sanduka |2 |III kategorija |- |[[Dvor (Visoko)|Dvor]] |na brežuljku Gorašnica, nedaleko od sela Dvor |Arheološki lokalitet, nekropola, 20 stećaka u obliku sanduka |20 |III kategorija |- |[[Goduša (Visoko)|Goduša]] |lokalitet Grebljice, u zaseoku Rajčići |Arheološki lokalitet, nekropola, 7 stećaka u obliku sanduka |7 |III kategorija |- |[[Čifluk (Visoko)|Čifluk]] |u okviru današnjeg pravoslavnog greblja |Arheološki lokalitet, nekropola, 32 stećka u obliku sanduka |32 |III kategorija |- |[[Zagorice (Visoko)|Zagorice]] |u okviru današnjeg pravoslavnog greblja |Arheološki lokalitet, nekropola, 1 stećak u obliku sanduka i 1 sljemenik (bilo 4, S. Perić, Arh. leksikon, 1988) |1 |III kategorija |- |[[Podvinjci]] |u okviru današnjeg muslimanskog greblja, u krugu džamije |Arheološki lokalitet, nekropola, 18 stećaka u obliku sanduka i 4 sljemenika |18 |III kategorija |- |Malo Čajno |Lokalitet Zgonovi u okviru starog groblja |Arheološki lokalitet, nekropola, 11 stećaka u obliku sanduka |11 |II kategorija |- |[[Arnautovići]] - samostan |Lokalitet Zidine u naselju Arnautovići, neposredno uz prugu Visoko-Kakanj |Arheološki lokalitet – prvi franjevački samostan, 14. vijek. | |Privremena lista nacionalnih spomenika BiH pod br. 765 |- |Malo Čajno |Lokalitet Crkvište (Crkvenište) |Arheološki lokalitet – ostaci crkve, srednji vijek | |II kategorija |- |Radovlje |lokalni put Radovlje - Kondžilo |Nekropola stećaka Slatina<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/sanacija-nekropole-stecaka-u-mjesnoj-zajednici-radovlje/|title=Sanacija nekropole stećaka u Mjesnoj zajednici Radovlje – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=26. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200926115436/https://www.zavicajnimuzej.com/sanacija-nekropole-stecaka-u-mjesnoj-zajednici-radovlje/|url-status=dead}}</ref> |20 | |} == Također pogledajte == *[[Srednji vijek]] *[[Historija Bosne i Hercegovine]] **[[Bosansko kraljevstvo]] **[[Bosanski vladari]] *[[Bosna (regija)]] *[[Stari grad Dubrovnik]] *[[Bobovac]] *[[Kraljeva Sutjeska]] == Izvori == *[[Desanka Kovačević-Kojić]], Sarajevo ([[1978]]). ''Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske države'' *{{Cite book|last=O. Filipović|first=Emir|url=https://www.academia.edu/40684106/Emir_O_Filipovic_Bosansko_kraljevstvo_i_Osmansko_carstvo_1386_1463_The_Bosnian_Kingdom_and_the_Ottoman_Empire_1386_1463_Sarajevo_2019_556_pp|title=Bosansko kraljevstvo i Osmansko carstvo (1386-1463)|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|year=2019|isbn=978-9958-626-47-0|pages=556|ref=harv}} *{{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Leksikon_ste%C4%87aka.html?id=fW8MAQAAMAAJ&redir_esc=y|title=Leksikon stećaka|last=Bešlagić|first=Šefik|date=|year=2004|website=|publisher=Svjetlost, Biblioteka kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=ste%C4%87ci+(Hercegovina)&xm0=1&selectedId=556003410|title=Vjera Crkve bosanske|last=Mužić|first=Ivan|date=|year=2008|website=|publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika|language=|isbn=|access-date=|archive-date=12. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190512183232/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=ste%C4%87ci+(Hercegovina)&xm0=1&selectedId=556003410|url-status=dead}} * {{citation|url=|title=Fenomen “Krstjani” u srednjovjekovnoj Bosni i Humu|last=Škegro|first=Ante|date=|year=2005|website=|publisher=Institut za istoriju u Sarajevu;Hrvatski institut za povijest, Zagreb|language=|isbn=978-9985-9642-5-5|access-date=}} * {{citation|url=|title=Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši|last=Runje|first=Petar|date=|year=2001|website=|publisher=“Provincijalat franjevaca trećoredaca” - “Kršćanska sadašnjost”, Zagreb,|language=|isbn=|access-date=}} * {{citation|url=http://www.logovita.ba/povijest/2414-srednjovjekovna-bosna-i-hum-identitet-i-kontinuitet-3870149003807.html|title=Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet.|last=Brković|first=Milko|date=|year=2002|website=|publisher=“Crkva na kamenu”, Mostar|language=|isbn=|access-date=}} * {{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Viso%C4%8Dka_nahija.html?id=tLnhAAAACAAJ&redir_esc=y|title=Visočka nahija|last=Filipović|first=Milenko S.|date=|year=2002|website=|publisher=Mak|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=https://hrcak.srce.hr/146615?lang=en|title=Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1973|website=|publisher=|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Visoko_i_okolina_kroz_istoriju.html?id=oc0qAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 101-309, lat.|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1984|website=|publisher=Skupština Općine Visoko|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=|title=Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1979|website=|publisher=|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Postanak_srednjovjekovne_bosanske_dr%C5%BEav.html?id=7sFpAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|last=Vego|first=Marko|date=|year=1982|website=|publisher=Svjetlost|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=|title=Veliki knez bosanski Tvrtko Borovinić,|last=Ćošković|first=Pejo|date=|year=1996|website=|publisher=Croatica Christiana Periodica XX/37, Zagreb|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=|title=Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole|last=Jelenić|first=Julian|date=|year=1906|website=|publisher=Daniela A. Kajona, Sarajevo|language=|isbn=|access-date=}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20061110004242/http://www.most.ba/038/092.htm Tekst o Pavi Anđeliću i njegovim istraživačkim radovima] *[https://web.archive.org/web/20061018103714/http://www.iis.unsa.ba/prilozi/33/33_dejan_zadro.htm Franjevačka crkva u Milama] - Kritički osvrt na dosadašnja arheološko-historijska istraživanja *[https://www.academia.edu/28728394/Kraljevsko_visoko Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole] {{Visoko}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Srednja Bosna]] [[Kategorija:Zemlje u srednjovjekovnoj Bosni]] bvt62auxfhjuq0sg7tgem8mib6td37e 0 17918 3838709 3830094 2026-05-01T17:12:45Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838709 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Ribe (višeznačnica)}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Ribe | slika = Aulopyge huegelii.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = Vrsta ''[[Aulopyge huegelii]]'', [[endem]] u [[BiH]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | classis = [[Pisces]] | subclassis = [[Theria]] | ordo = [[Actinopterygii]]<br/>[[Elasmobranchii]]<br/>[[Holocephali]]<br/>[[Sarcopterygii]] }} '''Ribe''' su životinje iz grupe [[kičmenjaci|kičmenjaka]] koje žive gotovo isključivo u [[voda|vodi]] i dišu uz pomoć [[škrge|škrga]]. Oko polovina svih kičmenjaka su ribe, a najstariji poznati [[fosil]]i su stari oko 450 miliona godina. Ribe ne postoje kao taksonomska skupina, već se njihovom mjestu nalaze: *[[hrskavičave ribe|hrskavičave]] (''Chondrichthyes''), u koje se između ostalih ubrajaju [[morski psi]] i [[raže]], i *[[koštunjače]] (''Osteichthyes'') koje obuhvataju sve ostale ribe. Nekada su postojale i ribe oklopnjače (''Placodermi'') i bodljikavi morski psi (''Acanthodii''), ali su izumrli.<ref>{{cite journal |last=Goldman |first=K.J. |title=Regulation of body temperature in the white shark, Carcharodon carcharias |journal=Journal of Comparative Physiology |year=1997 |volume=167 |series=B Biochemical Systemic and Environmental Physiology |issue=6 |pages=423–429 |doi=10.1007/s003600050092 |url=http://www.mendeley.com/research/temperature-and-activities-of-a-white-shark-carcharodon-carcharias/ |access-date=12. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120406114844/http://www.mendeley.com/research/temperature-and-activities-of-a-white-shark-carcharodon-carcharias/ |archive-date=6. 4. 2012}}</ref><ref>{{cite journal |last=Carey |first=F.G. |author2=Lawson, K.D. |title=Temperature regulation in free-swimming bluefin tuna |journal=Comparative Biochemistry and Physiology A |date=februar 1973 |volume=44 |issue=2 |pages=375–392 |doi=10.1016/0300-9629(73)90490-8}}</ref><ref name="Bioacoustics">{{cite journal|last1=Weinmann|first1=S.R.|last2=Black|first2=A.N.|last3=Richter|first3=M. L.|last4=Itzkowitz|first4=M|last5=Burger|first5=R.M|title=Territorial vocalization in sympatric damselfish: acoustic characteristics and intruder discrimination|journal=Bioacoustics|date=februar 2017|volume=27|issue=1|pages=87–102|doi=10.1080/09524622.2017.1286263}}</ref> Ribe se općenito dijele na morske i slatkovodne. Nauka koja se bavi ribama je [[ihtiologija]]. [[Datoteka:Gacka - ribogojilište Sinac (Croatia) - konzumne pastrve.jpg|mini|230px|desno|Konzumne pastrmke u ribogojilištu u [[Sinac|Sincu]], [[Gacko polje]], [[Hrvatska]]]] Ribe su vrlo stara i velika grupa kičmenjaka, koja se odlikuje znatnom raznolikošću. One su široko rasprostranjene u skoro svim vodama na zemlji: susrećemo ih od visokoplaninskih potoka i jezera (jezero [[Titicaca]], 4.572 m) do najvećih morskih dubina (Marijanska brazda, 10.912 m), te od voda koje su blizu tačke zamrzavanja do toplih izvora. U savremenoj fauni postoji oko 28 000 vrsta riba. U tom mnoštvu susrećemo i prave divove duge do 20 metara i teške 15 - 20 tona, kao što je morski pas ''[[Rhincodon typus]]'', kao i patuljke koji ne narastu više od jednog centimetra. Po broju vrsta ribe su najveća grupa kičmenjaka jer ih ima približno koliko i svih ostalih uzetih zajedno ([[kolouste]], [[vodozemci]], [[gmizavci]], [[ptice]] i [[sisari]]). Zato ni danas ne postoji jedinstvena sistematska podjela riba i u tom pogledu u različitim izvorima nalazimo veliku raznolikost. Ribe pripadaju dvama nadrazredima: Chondrichthyes (hrskavičnjače) koji obuhvata morske pse, raže i himere, te Osteichthyes (koštunjače) koji obuhvata ribe s potpunim koštanim skeletom. Nadrazred ''Osteichthyes'' dijeli se na razrede. *''Actinopterygii'' (zrakoperke) i *''Sarcopterygii'' (mnogoperke i dvodihalice iz Afrike i Australije).<ref name="Journal">{{cite journal|last1=Bertucci|first1=F.|last2=Ruppé|first2=L.|last3=Wassenbergh|first3=S.V.|last4=Compère|first4=P.|last5=Parmentier|first5=E.|title=New Insights into the Role of the Pharyngeal Jaw Apparatus in the Sound-Producing Mechanism of Haemulon Flavolineatum (Haemulidae).|journal=Journal of Experimental Biology|date=29. 10. 2014|volume=217|issue=21|pages=3862–3869|doi=10.1242/jeb.109025|pmid=25355850}}</ref><ref>{{cite web |publisher=FishBase|url=http://www.fishbase.org/search.php |title=FishBase |date=august 2017 |access-date=31. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170823230232/http://www.fishbase.org/search.php |archive-date=23. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite journal| pmc=3970477 | pmid=24591588 | doi=10.1073/pnas.1322003111 | volume=111 | issue=12 | title=Marine fish may be biochemically constrained from inhabiting the deepest ocean depths | year=2014 | journal=Proc Natl Acad Sci U S A | pages=4461–4465 | last1 = Yancey | first1 = PH | last2 = Gerringer | first2 = ME | last3 = Drazen | first3 = JC | last4 = Rowden | first4 = AA | last5 = Jamieson | first5 = A| bibcode=2014PNAS..111.4461Y }}</ref> Od morskih riba u Jadranskom moru je do sada zabilježeno oko 400 vrsta: oko 350 iz razreda Osteichthyes (koštunjače) i 50 vrsta iz razreda [[Chondrichthyes]] ([[hrskavičave ribe|hrskavičarke]]), što iznosi oko 70% poznatih vrsta riba u [[mediteran|Sredozemnom moru]] (ukupno 579 vrsta i podvrsta). Iako slatke vode predstavljaju tek mali dio ukupne vodene površine, jedna trećina svih riba primarno su slatkovodne. Do danas je opisano oko 10.000 slatkovodnih riba, a svake godine otkrije se još po oko 200 novih vrsta. Evropska ihtiofauna uključuje oko 316 vrsta slatkovodnih riba, a smanjenje njene raznolikosti posljedica je djelovanja ledenih doba. ==Evolucija== Ribe su se kao [[kičmenjaci]] razvile kao sestrinska grupa tunikata. Kako su se tetrapodi pojavili duboko u grupi riba, kao sestrinska grupa, karakteristike riba obično dijele tetrapodi, uključujući i kičmene pršljenove i [[lobanja|kranij]]. [[Datoteka:Dunkleosteus BW.jpg|thumb|''[[Dunkleosteus]]'' bio je gigantska prahistorijska riba iz razreda Placodermi, dužine oko 10 m<br> Imala je velika usta, dug rep, veoma malo leđno peraje i spojena grudna peraja, koji se nalaze prema dnu tijela, pa nalikuju nogama guštera po razmjeru i razvijenosti.<ref>{{cite web |url=http://www.smh.com.au/news/science/jaws-of-steel-on-this-fish-tank/2006/11/29/1164777657728.html |title=Monster fish crushed opposition with strongest bite ever |publisher=Smh.com.au |date=30. 11. 2006 |access-date=26. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130402143409/http://www.smh.com.au/news/science/jaws-of-steel-on-this-fish-tank/2006/11/29/1164777657728.html |archive-date=2. 4. 2013}}</ref>]] [[Datoteka:Eastmanosteus pustulosus.jpg|thumb|Donje vilica plakodermne vrste ''[[Eastmanosteus]] pustulosus'', sa strukturama koje podsjećaju na „zube“ na oralnoj površini; iz [[devon]]a]] Rane ribe iz fosilnih zapisa predstavljene su skupinom malih oklopnih riba, bez vilica poznatih kao [[ostrakoderme]]. Ribe bez čeljusti uglavnom izumiru. Postojeći [[kladus]], [[lampetra]] može biti priblizak drevnim ribama koja su bile predvilične. Prve vilice nalaze se u fosilima [[Placodermi]]. Nedostajali su im diferencirani zubi, pa su umesto njih oralne površine pločaste vilice izmijenjene kako bi služile različitim zubnim namjenama. Raznolikost viličastih [[kičmenjak]]a može ukazivati na evolucijsku prednost usta sa vilicama. Nejasno je da li je prednost zglobne vilice veća snaga ugriza, poboljšano disanje ili kombinacija oba faktora. Ribe su možda evoluirali iz stvorenja sličnog koralu, [[Ascidija|ascidiji]], čije larve jako podsjećaju na primitivne ribe. Prvi preci riba možda su imali [[Neotenija|oblik larve u odrasloj dobi]] (kao što to imaju neke morske špricaljke danas), mada je možda obrnuto. == Građa == Tijelo je vretenasto i bočno spljošteno, hidrodinamičnog oblika. Na tijelu razlikujemo # glavu # trup # rep. === Glava === Tu se nalaze parni nosni otvori i velike oči bez očnih kapaka. Sa strane glave su veliki škržni poklopci ispod kojih su škrge. Neke vrste (grabljivice) u usnoj šupljini imaju zube. === Trup i rep === [[Datoteka:Lampanyctodes hectoris (Hector's lanternfish).svg|thumb|350px|Anatomija ''Lampanyctodes hectoris''<br/> (1) – Operkulum (škržni poklopac), (2) – bočna linija, (3) – leđno peraje fin, (4) – masno peraje, (5) – repno stablo, (6) – repno peraje, (7) – analno peraje, (8) – otfofore, (9) – karlična peraja fins (parna), (10) – grudna peraja (parna)]] Od početka trupa do repa proteže se bočna linija. Na granici trupnog i repnog dijela tijela nalazi se analni otvor, a iza njega na mokracno-spolnoj kvržici najprije je spolni, a zatim mokraćni otvor. Ribe imaju parne i neparne peraje. Parne peraje postavljene su usporedno s tijelom. Parne peraje su prsne i trbušne. Prsne peraje ucvršcuju se na oplečje iza škržnog otvora. Trbušne peraje nisu fiksirane za osni skelet, pa mogu biti smještene na razlicitim dijelovima tijela. Neparne peraje su leđna, repna i podrepna. Repna peraja kod koštunjača je homocerkalna (rep je izvana simetričan ali iznutra kičma završava u gornjem kraku). Vrste repnih peraja: # Protocerkna peraja # Heterocerkna peraja # Dificerkna peraja # Homocerkna peraja # Protocerkna # Heterocerkna # Dificerkna # Homocerkna Repna peraja je glavni organ za pokretanje. Postoji jedna ili dvije leđnih peraja i jedna podrepna. Postoji još i masno peraje (kod por. Salmonidae, Ameiuridae i dr.) koje je smješteno s leđne strane, a ne sadrži nikakve koštane potpore. == Koža == Sastoji se od dva sloja, tanke pousmine i deblje usmine. Pousmina sadrži dvije vrste sluznih žlijezda koje luče sluz, smanjujući tako trenje pri plivanju. U vrijeme mrijesta na površini se javljaju biserni organi, orožnali dio pousmine. Usminu grade stratum spongiosum i stratum compactum. Tu je vezivno tkivo, živci, pigmentne ćelije i ljuske (koje se preklapaju). Pigmentne ćelije su melanofori, guanofori i ksantofori. Ljuske koje nastaju iz osteoblasta građene su od od dva sloja, gornjeg koštanog i donjeg koji čini vezivno tkivo prožeto vapnencem. Takve ljuske nazivamo elasmoidnima (koštanim). U šaranki ljuske su okruglog oblika – cikloidne, a u grgečki češljastog oblika – ktenoidne. Na ljuskama se uočavaju zone prirasta. Zimi je metabolizam ribe sporiji, a ljeti brži. U skladu s tim ide i rast ribe pa se zimi javljaju na ljuskama tamnije, a ljeti svjetlije zone. Mogu se nalaziti i višećelijske žlijezde koje su postale organi koji emitiraju [[svjetlost]] – fotofori. U usmini se nalaze dva snopa kolagenih vlakana u suprotnim spiralama, tako da se riba može pregibati bez da joj se koža nabora. == Kostur == Mozak i kičmena moždina su zaštićeni lubanjom i kralježnicom. Skeletni sistem građen je od koštanog tkiva koje grade dva tipa kostiju: kožne ili pokrovne i hrskavične ili zamjenske kosti. ===Lobanja === [[Lobanja]] je tropibazalnog tipa (očne orbite blizu, tj. odvojene samo tankim septumom). Donja čeljust je za lobanju pričvršćena hiostilički. Hrskavične kosti nastaju zamjenom hrskavice koštanim tkivom. Kožne kosti nastaju iz usmine. Lobanja se može podijeliti na živčani i škržni dio. Živčanu lobanju – Neurocranium – čine zatiljna (occipitale), tjemena (parietale), čeona (frontale) i nosna (nasale) regija. Škržnu lobanju - Splanchocranium – čini pet pari škržnih lukova i čeljusne luk. Čeljusni luk čine gornja i donja čeljust. Peti škržni luk je jako reduciran i tu se mogu nalaziti ždrijelni zubi, dopunski uredaj za žvakanje. Škržne lukove pokrivaju škržni poklopci – operculumi. ===Kičma === {{Glavni|Kičma}} Funkcija kičme je sprečavanje skraćivanja tijela prilikom mišićnih kontrakcija. Građena je od koštanog tkiva (kod koštunjača), te se na njoj razlikuju trupna i repna regija. Čine je prsljenovi koji se sastoje od tijela (centrum), živčanih lukova koji završavaju leđnim trnastim nastavkom, a u repnih prsljenova krvni lukovi završavaju trbušnim trnastim nastavkom. Trupni kralješci nemaju donjih lukova već nastavke parapofize na koje se nastavljaju rebra. Tijelo kralješka je udubljeno s obje strane – amfičelni ili dvočaškasti prsljenovi. U prostorima između pojedinih kralješaka je ostatak svitka, koji daje veću izdržljivost i gibljivost kralješnice. Dva su tipa rebara, pluralna koja idu između mišića i dorzalna koja su intramuskularna i to su međumišićne košćice koje nastaju od vezivnog tkiva. Oba tipa su pričvršćena na tijelo kralješaka. Neke ribe imaju i gornja rebra (srdela i losos). ===Udovi === Neparne leđne peraje (pinnae dorsalis - D) sastoje se od unutarnjih koštanih šipćica – radialia i od vanjskih perajnih šipćica – lepidotrichia. Peraje su pomoću perajnih potpora povezane s kosturom. Parne prsne peraje (pterygia pectoralia - P) sastoje se od radialia i lepidotrichia. Preko oplečja su pričvršćene na slušni dio lubanje. Oplečje je čvrsto vezano na osni kostur tako da su peraje nepokretne. Oplečje čine – lopatica (scapula), vranjača (coracoideim), dovranjača (masocoracoideum) te kožna kost grlenjača (cleithrum). Parne trbušne peraje (pterygia ventralia - V) iste su građe, ali vezane su na kukovlje, koje je građeno od jedne trouglaste kosti – basopetrygium. Kukovlje nije vezano na osni kostur. Peraje služe kao organi za dizanje i spuštanje. Prsne peraje služe za okretanje i održavanje u određenom položaju. Leđne i trbušne peraje ne učestvuju kod aktivnog pokretanja, ali daju tijelu pokretljivost. Repna peraja služi kao kormilo. == Mišićni sistem == Pravilna segmentacija mišića s dvostrukim W rasporedom miomera i miosepti. Razlikujemo bijele i crvene mišiće. Bijeli mišići se kontrahiraju anaerobno pa za energiju koriste glukozu pri čemu nastaje laktat – mliječna kiselina. Crveni se mišići kontrahiraju aerobno, za energiju koriste masti, a nastaje [[ugljik dioksid]] == Sistem za disanje == Ribe imaju četiri para škrga na četiri škržna luka. Međuškržne pregrade su reducirane. Sa svake strane škrge pokriva škržni poklopac – ''operculum''. Na unutrašnjoj strani operculuma se nalazi lažna škrga, pseudobranchia, koja se sastoji od samo jednog reda škržnih listića i ne učestvuje u disanju, ali se na njoj nalaze receptori koji pomažu u kontroli disanja. Na svakoj škrgi je dvostruki red škržnih listića. Voda ulazi kroz usta i izlazi kroz operculum van. U škržnim resicama krv teče u suprotnom smjeru od prolaza vode. Put [[voda|vode]]– usta otvorena, a poklopac zatvoren pa voda ulazi u ždrijelo preko škrga u škržnu pukotinu koju zatvara operculum. Usta se zatvaraju, a voda izlazi kroz operculum. Ribe koje se povremeno zadržavaju izvan vode jer žive u plitkim i muljevitim vodama mogu udisati zrak kojeg apsorbiraju preko crijevnog epitela, sluznice, škržne šupljine ili preko kože. Operculum je koštani poklopac. == Sistem za varenje == [[Varenje]] započinje ustima. Jezik je slabo pokretan i on je sluzavi tuljac bez mišića. Kod šaranki na zadnjem dijelu škržnog kostura nalaze se ždrijelni zubi. Ribe većinom usisavaju svoju hranu. Ždrijelo izlučuje sluz pa kad se naglo otvore usta, prouzroče usis plijena. Pomoću mukozne sekrecije hrana prolazi kroz ždrijelo. Jednjak je kratak. Želudac nije jasno odijeljen na kardijačni i pilorićki dio. Oko duodenuma se nalaze vratarnićki (pilorićki) privjesci koji povećavaju prehrambenu sposobnost crijeva. Ima ih 2-200. Crijevo je dugačko i bez tiflozolisa. Javlja se čeljust sa zubima. Zubi su okrenuti prema natrag i uglavnom služe za pridržavanje hrane. Većina riba je karnivorna. Ribe ne mogu žvakati hranu jer bi im to blokiralo protok vode kroz škrge. Zubi na čeljusti i na nepcu služe za pridržavanje pljena.Za mehaničku razgradnju hrane služe ždrijelni zubi. Ima i malo herbivornih riba, ribe koje se hrane detritusom, omnivorne, koje se hrane suspenzijom pa i paraziti koji sišu tjelesnu tekućinu drugih riba. Crijevo koje se nastavlja na želudac je u karnivora kratko a u herbivora dugo. U većini slučajava hrana se ne razgrađuje u želucu pomoću enzima nego se razgradnja i apsorpcija događa u crijevu. U pilorićkim nastavcima se nalaze enzimi i oni imaju glavnu ulogu u apsorpciji masti. Tiflozolis povećava površinu crijevnog epitela kako bi se povećala površina apsorpcije hrane. == Jetra == [[Jetra]] je nepotpuno podijeljena na desni i lijevi režanj, a ima žučni mjehur. Gušterača je podijeljena na endokrini i egzokrini dio. U većine riba postoji žučni mjehur gdje se pohranjuju sekreti jetre. Uloga jetre je još i pohrana glikogena. Gušterača je mala i povezana sa žučnim kanalom. Gušterača i jetra mogu biti spojene u hepatopankreas. Slezena se nalazi u zavoju duodenuma. Slezena je tamnocrvena piramidalna struktura koja se nalazi iza želuca ili je s njim povezana. Nema digestivnu ulogu već učestvuje u stvaranju krvnih ćelija ili u razgradnji [[krv]]nih ćelija. Plivaći mjehur nastaje kao leđna izbočina jednjaka. Proteže se između probavila i bubrega duž cijele leđne strane trbušne šupljine. Ispunjen je plinom i bogat krvnim žilama. Plivači mjehur i jednjak kod zrakovodnica (physostoma) ostaju povezani pomoću zrakovoda Ductus pneumaticus te se taj kanal otvara u ždrijelo te se kroz njega mjehur napuni zrakom (one gutaju zrak). Ako mjehur nije povezan s jednjakom, kao kod bezzrakovodnica (physochlista) one ne gutaju zrak jer imaju crvenu plinsku žlijezdu koja iz krvi preuzima plinove kojima puni mjehur. Stjenka plivaćeg mjehura ima kapilarna razgranjenja, rete mirabile, u kojima krv teče u suprotnom smjeru od smjera u arterijama i venama. Plinove u plivaćem mjehuru čine 83% [[dušik]], 15% [[kisik]] i 21% [[ugljik-dioksid]]. Položaj plivaćeg mjehura zavisi od a) bez zračnih kanala, b) sa zračnim kanalima == Uloge ribljeg mjehura == * hidrostatski organ, pa služi za održavanje ravnoteže, * širenjem mjehura riba se diže a skupljanjem se spušta, jer je specifična težina ribe jednaka specifičnoj težini okolne vode, * respiratorni organ, * organ za produkciju zvuka - prolazak plina između dijelova mjehura i kroz zrakovod proizvodi zvuk, * organ za primanje zvuka - plivaći mjehur je u šaranki povezan s unutrašnjim uhom preko Weberovog organa (4 koštice, ''schapium'', ''claustrum'', ''intercalarum'', ''tripus''). Zid plivaćeg mjehura sastoji se od Tunica externa - kompaktno vezivno tkivo; submucosa- rastresita vezivna tkiva, krvne žile i živci. plivaći mjehur je homologan plućima jer omogućuje korištenje atmosferskog kisika za disanje. Ribe su teže od vode pa bi bez plivaćeg mjehura tonule. == [[Krvotok]] == [[Srce]] je vensko. Sastoji se od venskog zatona, pretklijetke i klijetke. Iz srca izlazi trbušna aorta. Započinje proširenjem, aortinom glavicom, a kasnije se iz trbušne aorte odvajaju 4 dovodne škržne arterije koje vode vensku krv u škrge. 4 odvodne škržne arterije nose arterijsku krv u glaveni krug, ''circus cephalicus'', te u parne korijene leđne aorte. Iz glavenog kruga izlaze glavine arterije koje nose arterijsku krv u mozak. Venski sistem čine portalni optok bubrega i jetre, dva prednje i dvije stražnje glavne vene koje vode krv u srce preko Cuvierovih protoka. U krvi se nalaze eritrociti s jezgrom, leukociti, granulociti, monociti i limfociti. Limfni sistem dobro je razvijen ispod kože u mišićima i mezenterama. == Nervni sistem == [[Prednji mozak]] je malen i ima parne hemisfere. Iz ventralne regije idu vlakna za mirisne režnjeve. Osnovna mu je uloga organizacija i koordinacija mehanizama koji nastaju u drugim dijelovima mozga. Ima važnu ulogu u ponašanju prilikom razmnožavanja. [[Međumozak]] sadrži [[epifiza|epifizu]] sa fotoreceptorima i [[hipotalamus]] na koji se s donje strane nastavlja lijevak na koji priliježe [[hipofiza]], krvožilni mješčić i donji režnjevi. Srednji mozak -Najveći je dio mozga kod riba. Sastoji se od krova, tectum opticum u koji ulaze optička vlakna, vlakna iz bočne pruge, dišnih organa i stražnjeg mozga. Kontrolira ponašanje, učenje i ostale oblike kompleksnog ponašanja. Tu se nalaze i motorički centri. Najviše se ističu vidni režnjevi. Stražnji mozak =Velik je kod dobrih plivaća. Kontrolira precizne i tempirane pokrete. Primozak =iz njega izlazi 10 pari lubanjskih živaca i na njega se nastavlja leđna moždina. Autonomni živčani sistem sastoji se od 11 pari moždanih živaca. == Čula == '''Oči''': Najosjetljivije na žutozelenu boju, a to je ona valna dužina koja najdublje prodire u vodu. Sastoji se od spljoštene rožnice čiji vanjski sloj zamjenjuje očne kapke, velike leće, hrskavične bjeloočnice i 6 mišića za pokretanje očne jabučice. Musculus retractor lentis povlaći leću prema mrežnici (fokusiranje) iza koje se nalazi žilnica iz koje izlazi srpasti izdanak processus falciformis koji probija mrežnicu. U žilnici se nalazi i rete mirabile (čudesna mrežica) te ona ima hranjivu ulogu. Oko sadrži zrcalo, to je poseban sloj krvnih žila bogat kristalićima koji reflektiraju svijetlo. Ima još i šarenicu. Batipelagijske ribe (koje žive na dubinama od >1000m) nemaju funkcionalne oči, a mezopelagijske 200–1000 m, imaju vrlo velike oči sa specijalnim prilagodbama na slabi intenzitet svijetla - teleskopske oči (velika leća, tanka [[rožnjača]], dodatna [[šarenica|retina]]). Indeks loma svjetlosti zraka iznosi 1,00. [[Rožnjača]] ima indeks loma svjetlosti oko 1,37. Indeks loma vode iznosi 1,33. Zrake svijetlosti se lome na granici vode i rožnice, puno manje nego na granici zraka i rožnice. Kod riba se cijela leća pomiče od ili ka mrežnici (m. ''retractor lentis''), da bi se fokusirao objekt. '''Organ sluha''': Služi za osjet ravnoteže, ubrzanaja i za sluh. Unutrašnje uho sastoji se od vanjskog, koštanog i unutrašnjeg opnenog lavirinta. Gornji dio labirinta čine 3 polukružna kanalića i utrikulus, jajasta kesica, a donji dio sacculus, kuglasta vrećica i lagena. '''Čulna mjesta''' su čekić, nakovanj i uzengija (''utriculus'', ''sacculus'' i ''lagena''), koji sadrže slušne kamenčiće otolite (''lapillus'', ''sagitta'', ''asteriscus''). Kod riba koje čuju unutarnje uho je u kontaktu sa plivaćim mjehurom. Ribe mogu proizvoditi zvuk, za stvaranje jata, dozivanje partnera, plašenje ili upozoravanje neprijatelja. '''Mehanizmi proizvodnje zvuka'''; stimulacija trenjem kralješaka, operkuluma, kostiju oplećja, zubiju, ispuštanjem plina iz plivaćeg mjehura. Bočna pruga: čine je osjetne ćelije neuromasti s osjetnim dlačicama, koje strše u želatinoznu kupolu, koja se pomiće pokretima vode. Pomoču njih se registrira strujanje vode uzrokovano drugim organizmima. Uloga- procjena snage i pravca vodenog toka,-izbjegavanje zapreka,-hvatanje plijena. '''Hemoreceptori:''' Osjetila za okus, nalaze se na ustima i ždrijelu, na brčićima a mogu biti i na cijelom tijelu. Osjetila za miris su također kemoreceptori. Nalaze se sa svake strane iza nosnog otvora. Postoje prednji i stražnji nosni otvori, tako da na prednje voda ulazi a na stražnje izlazi. '''[[Čulo mirisa]]''' ribe koriste za traženje hrane i prepoznavanje spola svoje vrste. == Zračni mjehur == Bubrezi - opistonephros, smješteni su na leđnoj strani tijela iznad plivaćeg mjehura. Gornji dio bubrega pronephros je limfoidni organ a donji dio opistonephros je funkcionalan. Mokraćovodi se straga proširuju u mokraćni mjehur. Otvaraju se iza analnog otvora, pa ne postoji nečisnica. Otvaraju se na mokraćnospolnoj papili, prvo spolni pa mokraćni otvor. Amonijak i urea, tj. dušični ostaci izlučuju se 6 puta više preko škrga nego preko bubrega. Morske ribe imaju manju količinu soli u krvi, nego što je u morskoj vodi zahvaljujući osmoregulatornim procesima. U slatkovodnih riba količina soli u krvi je veća nego u okolnoj vodi pa H2O radi osmoze ulazi u tijelo, te je moraju pojačano izbacivati. == Spolni sistem == Spolni i mokraćni sistem su odvojeni. Kod mužjaka postoje parni sjemenici, a sjemenovodi se spajaju u zajednički sjemenovod i otvaraju se na mokraćnospolnoj papili. Kod ženki se nalaze parni jajnici produljena oblika, te jajovodi koji se otvaraju posebnim spolnim otvorom iza analnog a ispred mokraćnog otvora. Ako jajovodi ne postoje (Perca fluviatilis - grgeč) jaja se izbacuju u utrobnu šupljinu. Oplodnja je vanjska. Ženka polaže ikru koju mužjak prelije sjemenom. Brazdanje jajeta je parcijalno jer su jaja bogata žumanjkom. Iz jaja se izvali ličinka koja se neko vrijeme hrani žumanjčanom vrećom koju nosi sa sobom. Tek nakon resorpcije žumanjčane vreće ličinka dobije izgled male ribe. == Posebni organ == '''Električni organi''': Jaka polja za napad ili odbranu, slaba za primanje električnih osjeta ili za komunikaciju, u muljevitim vodama. Nastaju preobrazbom mišića u ćelije koje se nazivaju elektrociti. To su mišićne ćelije koje su izgubile sposobnost kontrakcije, a specijalizirale su se za stvaranje ionizacijskog toka..Morske ribe su bolji vodiči električne struje od slatkovodnih. Elektroreceptori: Nastaju iz neuromasta bočne pruge. U riba koje mogu postići jaku struju električni su organi smješteni u prednjem dijelu tijela, a u ostalih u repnom dijelu. Služe za detekciju električnog polja. '''Svjetleći organi''': nalazimo ih kod riba koje žive na velikim dubinama i 95 % riba koje žive ispod 50 metara dubine. Većinom je to plavo zelena svjetlost koju proizvode fotofore nastale iz preobraženih sluznih žlijezda. U mnogih vrsta svjetlost stvaraju svjetleće bakterije smještene u pojedinim organima. Svjetlosni organi služe za prepoznavanje spolova ili za plašenje, te osvajanje žrtve. Takvi svjetleći organi se vide i do 15 metara daleko. Ribe mogu imati i otrovne žlijezde te pomoću posebnih organa uštrcavati otrov u plijen. <gallery> Datoteka:Georgia_Aquarium_-_Giant_Grouper_edit.jpg|Epinephelus lanceolatus Datoteka:Pterois_volitans_Manado-e_edit.jpg|Pterois volitans Datoteka:Leafydragon.jpg|Morski zmaj </gallery> ==Taksonomija== Riboliki organizmi su [[parafiletska evolucija|parafiletska]] grupa [[kičmenjak]]a: to je grana ([[kladus]]) koji obuhvata sve ribe, a također sadrži i [[tetrapode]], koji nisu ribe. Iz tog razloga, takve grupe kao što su "klasa ribe" koja se opisuje u starijim referentnim radovima više se ne koriste u formalnoj klasifikaciji. Tradiciijska podjela, ribe svrstava u tri postojeće [[klasa (biologija)|klase]] (razreda); sa izumrlim oblicima se ponekad svrstavaju u stablo, a ponekad kao posebnu klasu:<ref name="Romer, A 1977">Romer A.S. & T.S. Parsons. 1977. ''The Vertebrate Body.'' 5th ed. Saunders, Philadelphia. (6th ed. 1985)</ref><ref>Benton, M. J. (1998) The quality of the fossil record of vertebrates. Pp. 269–303, in Donovan, S. K. and Paul, C. R. C. (eds), The adequacy of the fossil record, Fig. 2. Wiley, New York, 312 pp.</ref> * Razred (klasa) [[Agnatha]] (bezvilične ribe); ** Podrazred [[Cyclostomata]] ([[kolouste]] [[lampetre]]); ** Podrazred [[Ostracodermi]] (oklopljene bezviličnjače) †; * Razred [[Chondrichthyes]] (hrskavičave ribe); ** Podrazred [[Elasmobranchii]] ([[ajkula|ajkule]] i [[raža|raže]]); ** Podrazred [[Holocephali]] ([[himaera|himere]] i izumrli srodnici); * Razred [[Placodermi]] (oklopnjače) †; * Razred [[Acanthodii]] (bodljikave ajkule ", ponekad svrstavane u koščljoribe)†; * Razred [[Osteichthyes]] (košljoribe); ** Podrazred [[Actinopterygii]] (zrakoperke); ** Podrazren [[Sarcopterygii]] (ribe mesnatih peraja, preci tetrapoda). Gornja podjela je jedna od onih koje se najčešće susreću u nespecijalističkim i generalnim radovima. Mnogieod navedenih grupa su parafiletični, po tome što su dovele do pojave uzastopnih grupa: bezvilične su preci hrskavičavih riba (''Chondrichthyes''), koji su dovele do pojave hrskavičavih akantoida, predaka košljoriba (''Osteichthyes''). Nakon [[filogenetska nomenklatura|filogenetske nomenklture]], riba su podijeljene po detaljnijijim shemama, sa sljedećim glavnim grupama: * Razred Myxini ([[kolouste]]) * Razred [[Pteraspidomorphi]] † (rane viličnjače) * Razred [[Thelodonti]] † * Razred [[Anaspida]] † * Razred [[Hyperoartia|Petromyzontida ili Hyperoartia]] ** Petromyzontidae ([[lampetra|lampetre]]) * Razred [[Conodonta]] (konodonti, konusnjače) † * Razred [[Cephalaspidomorphi]] † (rane bezviličnjače) ** (Nerangirane) [[Galeaspida]] † ** (Nerangirane) [[Pituriaspida]] † ** (Nerangirane) [[Osteostraci]] † * Podstablo [[Gnathostomata]] (vilični kičmenjaci) ** Razred [[Placodermi]] † (oklopnjače) ** Razred [[Chondrichthyes]] (hrskavičave ribe) ** Razred [[Acanthodii]] † (bodljikave ajkule) ** Nadrazred [[Osteichthyes]] (košljoribe) *** Class [[Actinopterygii]] (zrakoperke) **** Podrazred [[Chondrostei]] ***** Red [[Acipenseriformes]] ([[jesetra|jesetres]] i [[kečiga|kečige]]) ***** Red [[Polypteriformes]] ([[reedfish]]es and [[bichir]]s). **** Podred [[Neopterygii]] ***** Infrared [[Holostei]] ([[gar]]s and [[bowfin]]s) ***** Infrarazred [[Teleostei]] (mnogi redovi uobičajenih riba) *** Razred [[Sarcopterygii]] (resoperke) **** Podrazred [[Actinistia]] ([[celakant]]i) **** Podrazred Dipnoi ([[dvodihalice]]) † - izumrli takson <br> Neki paleontolozi smatraju da su [[Conodonta]] su [[hordati]], a oni su primitivne ribe. Za potpunije razumijevanje ove taksonomije, pogledajte članak [[kičmenjaci]]. Položaj u koljena Chordata još nije riješen. Filogenetska istraživanja u [[1998]]. i [[1999]]. godine podržala su ideju da zmijuljice i paklare formiraju prirodnu grupu, u [[Cyclostomata]] (kolouste), kojoj je sestrinska grupa Gnathostomata.<ref>Kuraku S., Hoshiyama D., Kazutaka K., Hiroshi S., Takashi M. (1999): 'Monophyly of lampreys and hagfishes supported by nuclear DNA–coded genes. J. Mol. Evol ., 49: 729–735</ref><ref>Sullivan M. J. (1998): 28S and 18S rDNA sequences support the monophyly of lampreys and hagfishes. Molecular Biology and Evolution, 15 (12): 1706–1718.</ref> Različite skupine riba čine više od polovine kičmenjaka. Postoji gotovo 28.000 poznatih postojećih vrsta, od kojih su gotovo 27.000 košljoribe, a 970 [[Chondrichthyes|ajkule, zrakoperke i himere]] i oko 108 zmijuljica i paklara. Trećina tih vrsta spada u devet najvećih porodica; od najvećeg do najmanjeg, ove porodice su ''[[Cyprinidae]]'', ''[[Gobiidae]]'', ''[[Cichlidae]]'', ''[[Characidae]]'', ''[[Loricariidae]]'', ''[[Balitoridae]]'', ''[[Serranidae]]'', ''[[Labridae]]'' i ''[[Scorpaenidae]]''. Oko 64 porodica su monotipske, tj. sadrže samo po jednnu vrstu. Konačni ukupni broj postojećih vrsta može rasti do preko 32.500.<ref>{{harvnb|Nelson|2006|pp=4–5}}</ref><ref>{{harvnb|Nelson|2006|p=3}}</ref> ==Odabrani predstavnici košljoriba== {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;"align="center" | '''Red''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''Porodica''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''Predstavnici''' |- | style="background:#f3fff3;" |Haringolike ribe – [[Clupeiformes]] | align="left" |Haringe i Pastrmke | *Haringe: [[Haringa]], [[Srdela]], [[Zlatva]] *Pastrmke: :[[Potočna pastrmka]], [[Losos]], [[Mladica]], [[Ozimica]], [[Lipljan]]i |- | style="background:#f3fff3;" |[[Šaran]]olike ribe – [[Cypriniformes]] | align="left" |[[Šaran]]i i [[Vijuni]] | align="leftt" | *Šarani: [[Šaran]], [[Mrena]], [[Škobalj]], [[Deverika]], [[Ukljeva]], [[Krkuša]], [[Crvenperka]], [[Klijen]] *Vijuni: [[Čikov]], [[Brkica]], [[Vijun]] |- | style="background:#f3fff3;" |Jeguljolike ribe – [[Anguilliformes]] |Jegulje i Grgeči | *Jegulje: [[Jegulja]], [[Ugor]], [[Murina]], [[Balavac]] *Grgeči: [[Grgeč]], [[Smuđ]] |- | style="background:#f3fff3;" |Grgečolike ribe – [[Perciformes]] |Babuni, Komarče i Seranidae | *Barbuni: [[Barbun]], [[Komarča]], [[Špar]], [[Zubatac]], [[Arbun]] *Morski pauci: [[Pauk bijelac]] *Inčuni: Obični [[inčun]] *Seranide: [[Pirka]], [[Kanjac]] |- | style="background:#f3fff3;" |Štukolike ribe – [[Esociformes]] |Štuke (''[[Esocidae]]'') |Evropska [[štuka]] |- | style="background:#f3fff3;" |Skušolike ribe – [[Scombriformes]] |Skuše (''[[Scombridae]]'') |[[Skuša]], [[Palamida]], [[Sabljan]], [[Tuna]] |- | style="background:#f3fff3;" |Pljosnatice – [[Pleuronectiformes]] |Listovi, iverci i oblići | [[List (riba)|List]], [[Oblić]], [[Iverak]] |- | style="background:#f3fff3;" |Bakalarolike ribe – [[Gadiformes]] |Bakalari (''[[Gadidae]]'') |[[Bakalar]], [[Manić]], [[Oslić]] |- | style="background:#f3fff3;" |Skočci – [[Mugiliformes]] |Cipoli (''[[Mugelidae]]'' |[[Cipol]] |- | style="background:#f3fff3;" |Resnjače – [[Lophobranchii]] |''[[Lophobranchidae]]'' |[[Morski konjić]], [[Morsko šilo]] |- |} == Također pogledajte == * [[Slingurke]] * [[Ancistrus]] * [[Lactoria cornuta]] * [[Himere]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Fish}} * http://www.fishbase.org/ * http://www.fao.org/fi/website/FIRetrieveAction.do?dom=topic&fid=2888 * [http://content.lib.washington.edu/cgi-bin/queryresults.exe?CISOOP=adv&CISORESTMP=%2Fsite-templates%2Fsearch_results-sub.html&CISOVIEWTMP=%2Fsite-templates%2Fitem_viewer.html&CISOMODE=thumb&CISOGRID=thumbnail%2CA%2C1%3Btitle%2CA%2C1%3Bsubjec%2CA%2C0%3Bdescri%2C200%2C0%3B0%2CA%2C0%3B10&CISOBIB=title%2CA%2C1%2CN%3Bsubjec%2CA%2C0%2CN%3Bdescri%2CK%2C0%2CN%3B0%2CA%2C0%2CN%3B0%2CA%2C0%2CN%3B10&CISOTHUMB=3%2C5&CISOTITLE=10&CISOPARM=%2Ffishimages%3Asubjec%3Afish&x=20&y=1 http://content.lib.washington.edu]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} [[Kategorija:Taksonomija]] [[Kategorija:Ribe]] [[Kategorija:Ribolov]] [[Kategorija:Ekologija vode]] s9zsxksrtykdvxk2kr5efhkrvlufk91 0 19606 3838688 3838550 2026-05-01T15:06:08Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kristali]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838688 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija mineral | naziv = Dijamant | kategorija = Minerali samorodnih elemenata | širina_kutije = | boja_kutije = | slika = Brillanten.jpg | veličina_slike= | tekst = Dijamant | formula = C | mol_težina = 12,01 g/mol | boja = Tipično žuta, smeđa ili siva do bezbojne. Rjeđe plava, zelena, crna, mutnobijela, ružičasta, ljubičasta, narančasta i crvena | habitus = Oktaedarski | sistem = [[Kubični]] | srastanje = | kalavost = 111 savršena | lomljivost = | čvrstoća = | tvrdoća = 10 | sjaj = | poliranje = | prelamanje = 2,4175–2,4178 | optičkeosob = | birefringence = | disperzija = | pleohroizam = | fluorescencija= | apsorpcija = | ogreb = Bijel | gravity = | gustoća = 3,5-3,53 g/cm³ | topljenje = | zapaljivost = | dijagnostika = | rastvorljivost= | transparencija = | ostalo = | reference = }} Mineral '''dijamant''' je [[alotropske modifikacije|alotropska modifikacija]] [[ugljik]]a. Dijamant je najtvrđi [[mineral]] u prirodi. Zbog toga se koristi za rezanje, brušenje i poliranje drugih mekših materijala – upotreba u industrijske svrhe. Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se [[brilijant]], koji se koristi kao ukras. Poliranje se izvodi dijamantnom prašinom. Budući da se zna da nastaje u atmosferi gdje vladaju visoki [[pritisak]] i [[temperatura]], danas je usavršena proizvodnja [[umjetni dijamant|umjetnih dijamanata]], koji se koriste isključivo u industrijske svrhe. Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Dijamant ima najvišu temperaturu topljenja (3820 K ili 3547&nbsp;°C), toplotnu vodljivost i najnižu molarnu entropiju (2,4 J mol-1 K-1) od bilo kojeg elementa. Na [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj skali]] zauzima najviše mjesto s tvrdoćom 10. Pri atmosferskom pritisku i sobnoj temperaturi dijamant je termodinamički nestabilan te se konvertira u grafit, ali je ta konverzija toliko spora da se dijamant smatra kinetički stabilnom supstancom. Grafit i dijamant u ravnoteži su pri 300 K na otprilike 15.000 atmosfera. Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje. Kopa se u [[rudnik|rudnicima]] i najveći svjetski proizvođači dijamanata su [[Rusija]] i [[Južnoafrička Republika]]. == Također pogledajte == * [[Beta-karbon-nitrid]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Diamonds}} * [http://www.ioffe.ru/SVA/NSM/Semicond/Diamond/index.html Properties of diamond: Ioffe database] * [http://newton.ex.ac.uk/people/sque/diamond/structure/structure.html Interactive structure of bulk diamond] (Java applet) * [https://web.archive.org/web/20090304201838/http://lgdl.gia.edu/pdfs/W97_fluoresce.pdf "A Contribution to the Understanding of Blue Fluorescence on the Appearance of Diamonds"]. (2007) Gemological Institute of America (GIA) * Tyson, Peter (novembar 2000). [http://www.pbs.org/wgbh/nova/diamond/sky.html "Diamonds in the Sky"]. {{Alotropi ugljika}} {{Mohsova skala}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Minerali samorodnih elemenata]] [[Kategorija:Drago kamenje]] [[Kategorija:Industrijski minerali]] [[Kategorija:Kristali]] nqs95mooei2mki3upk57epcj0bow1c0 0 20322 3838702 3682519 2026-05-01T16:58:47Z Panasko 146730 [[Kategorija:Regolit]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838702 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Boksit''' je glavni izvor za dobijanje [[aluminij]]a. Boksit je heterogena [[ruda]], koja se uglavnom sastoji od jednog ili više aluminijevih hidroksida, a također se u smjesi mogu naći i [[silicijum dioksid]], [[željezo oksid]], te alumosilikati ([[argentit]]). Boksit se prerađuje u [[Glinica|glinicu]], iz koje se kasnije elektrolitičkom redukcijom dobija aluminij. Boksit je pronašao Francuz Berthier [[1821]]. godine. == Formiranje boksita == {{Proširiti sekciju}} == Trendovi proizvodnje == [[Datoteka:2005bauxite.png|mini|desno|Proizvodnja boksita u 2005. godini.]] U 2007. godini, Australija je bila jedan od najvećih proizvođača boksita sa skoro jednotrećinskim udjelom u ukupnoj svjetskoj proizvodnji, a slijede je Kina, Brazil, Gvineja i Jamajka. Iako se potražnja za aluminijem brzo povećava, poznate rezerve su dovoljne da se podmire potrebe za značajn vremenski period. Povećana reciklaža aluminija, koja ima prednost snižavanja troškova za energiju za proizvodnju aluminija, će pomoći da se rezerve boksita održe duže vremena. Sljedeće tabela je spisak dokazanim rezervi poksita po državama: {| class="wikitable" style="text-align:left" |+ (x1000 [[tona]]. Procijenjene vrijednosti za 2011. godinu) ! rowspan="2" | Država ! colspan="2" | Proizvodnja rude ! rowspan="2" | Rezerve ! rowspan="2" | Baza rezerve |- ! 2010. ! 2011. |- |{{ZID|Gvineja}} ||17.400 ||18.000 ||7.400.000 ||8.600.000 |- |{{ZID|Australija}} ||68.400 ||67.000 ||6.200.000 ||7.900.000 |- |{{ZID|Vijetnam}} ||80 ||80 ||2.100.000 ||5.400.000 |- |{{ZID|Jamajka}} ||8.540 ||10.200 ||2.000.000 ||2.500.000 |- |{{ZID|Brazil}} ||28.100 ||31.000 ||3.600.000 ||2.500.000 |- |{{ZID|Gvajana}} ||1.760 ||2.000 ||850.000 ||900.000 |- |{{ZID|Indija}} ||18.000 ||20.000 ||900.000 ||1.400.000 |- |{{ZID|Kina}} ||44.000 ||46.000 ||830.000 ||2.300.000 |- |{{ZID|Grčka}} ||2.100 ||2.100 ||600.000 ||650.000 |- |{{ZID|Surinam}} ||4.000 ||5.000 ||580.000 ||600.000 |- |{{ZID|Kazahstan}} ||5.310 ||5.400 ||160.000 ||450.000 |- |{{ZID|Venecuela}} ||2.500 ||4.500 ||320.000 ||350.000 |- |{{ZID|Rusija}} ||5.480 ||5.800 ||200.000 ||250.000 |- |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} ||30 ||N/P ||20.000 ||40.000 |- |Ostale države ||2.630 ||2.600 ||3.300.000 ||3.800.000 |- |Ukupno u svijetu (zaokruženo) ||209.000 ||220.000 ||29.000.000 ||38.000.000 |} Izvor: [http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/bauxite/mcs-2012-bauxi.pdf U.S. Geological Survey. Mineral Commodity Summaries, januar 2012. godine, str. 27] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160208053416/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/bauxite/mcs-2012-bauxi.pdf |date=8. 2. 2016 }} {{Industrijski spiskovi država|state=collapsed}} == Također pogledajte == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Proširiti sekciju}} {{Commonscat|Bauxite}} [[Kategorija:Aluminij]] [[Kategorija:Minerali aluminija]] [[Kategorija:Sedimentne stijene]] [[Kategorija:Regolit]] on0xgva54ajrjulnuqh08mwnma6z3ng 0 20519 3838700 3837065 2026-05-01T16:57:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kamen]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838700 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Stijena (višeznačnica)}} [[Datoteka:Rocks minerals.jpg|mini|desno|250px|Stijena od različitih minerala]] U [[Geologija|geologiji]], '''stijena''' je prirodna nakupina čvrstih agregata jednog ili više [[mineral]]a ili mineraloida. Naprimjer, uobičajena stijena [[granit]] je kombinacija minerala [[kvarc]]a, [[feldspar]]a i [[biotit]]a. Vanjski čvrsti sloj planete [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] sačinjen je od raznih stijena. Stijene je koristilo cijelo [[civilizacija|čovječanstvo]] tokom svoje historije. Od [[kameno doba|kamenog doba]], stijene i kamenje se koristilo kao alat. Minerali i [[metal (hemija)|metali]] nađeni u stijenama bili su nezamjenjivi za nastanak ljudske civilizacije.<ref name="mtpe2"/> Nauka je definirala tri osnovne grupe stijena: [[sedimentne stijene|sedimentne]], [[metamorfne stijene|metamorfne]] i [[magmatske stijene|magmatske]]. Istraživanje [[litogeneza|litogeneze]] (grč. λίθος ''lithos'' = stijena) i [[petrogeneza|petrogeneze]] (πέτρος ''petros'' = kamen) predstavlja osnovnu oblast istraživanja [[petrologija|petrologije]] i geologije, ali također i [[geofizika|geofizike]] i [[geohemija|geohemije]]. == Klasifikacija == Na nivou zrna (granula), stijene su sastavljene iz zrnaca minerala, koji su dalje homogene čvrste tvari nastale od raznih [[hemijski spoj|hemijskih spojeva]] aranžiranih u prostoru na određeni (pravilni ili nepravilni) način. Agregatni minerali koji grade stijene međusobno su spojeni [[Hemijska veza|hemijskim vezama]]. Vrsta i rasprostranjenost minerala u stijenama određena je načinom na koji su one nastale. Mnoge stijene sadrže siliku ([[silicij-dioksid]] SiO₂), spoj [[silicij]]a i [[kisik]]a koji sačinjava oko 74,3% Zemljine kore. Ovaj materijal gradi [[kristal]]e sa drugim spojevima u stijeni. Proporcija silike u stijenama i mineralima je jedan od osnovnih faktora u određivanju njihovih imena i osobina.<ref name="Wilson1995"/> Stijene se geološki klasificiraju na osnovu osobina poput mineralnog i hemijskog sastava, propusnosti (poroznosti), teksture i veličine čestica od kojih su građene i slično. Te fizičke osobine su krajnji rezultat procesa koji su stvorili stijene.<ref name=Blatt/> Tokom vremena, stijene se mogu pretvoriti (transformirati) iz jednog tipa stijene u drugi, kao što je to opisano u geološkom modelu zvanom "[[ciklus stijena]]". Ti događaji proizvode tri opće klase stijena: [[sedimentne stijene|sedimentne]], [[metamorfne stijene|metamorfne]] i [[magmatske stijene|magmatske]]. Tri klase stijena su dalje podijeljene na mnogobrojne podgrupe. Ipak, ne postoji čvrsta i jasna granica između povezanih stijena. Povećanjem ili smanjenjem proporcija materijala od kojih su građene, oni prelaze iz jedne grupe u drugu, određene strukture od jedne vrste stijena često se mogu naći da postepeno ulaze u određene strukture drugih. Stoga definicije koje su usvojene pri nomenklaturi stijena odgovaraju manje-više dogovorenim određenim tačkama u neprekidno graduiranim serijama.<ref name=EB1911/> === Magmatske === {{Glavni|Magmatske stijene}} [[Datoteka:Logan Rock from below.jpg|thumb|desno|[[Granit]]]] [[Datoteka:Gneis2.jpg|thumb|desno|[[Gnajs]]]] Magmatske stijene nastaju hlađenjem i očvršćavanjem [[magma|magme]] odnosno [[vulkan]]ske lave. Ova magma može nastati od djelimično istopljenih starijih stijena bilo u omotaču ili kori planete. Obično, topljenje stijena nastaje jednim od tri procesa: povećanjem temperature, smanjenjem pritiska ili promjenom u njihovom sastavu, mada se ova tri procesa mogu dešavati i simultano. Magmatske stijene se dijele na dvije glavne kategorije: [[plutonske stijene]] (ili plutoni) i vulkanske. Plutoni ili intruzivne stijene su rezultat kada se magma ohladi i sporo [[kristalizacija|kristalizira]] unutar Zemljine kore. Primjer ove vrste stijena je [[granit]]. Vulkanske ili ekstruzivne stijene rezultat su kada magma dosegne površinu planete bilo kao [[lava]] ili ''fragment'', sačinjavajući minerale poput [[bazalt]]a ili [[plovućac|plovućca]].<ref name=Blatt/> Hemijska rasprostranjenost i brzina hlađenja magme obično formira sekvencu poznatu kao ''Bowenova kristalizacijska serija''. Većina osnovnih magmatskih stijena se nalaze duž te serije.<ref name="Wilson1995"/> Oko 64,7% Zemljine kore po zapremini sastoji se iz magmatskih stijena, što ih čini najraznovrsnijom kategorijom stijena. Od toga oko 66% su [[bazalt]]ne i [[gabro]] stijene, 16% su granitne stijene dok su 17% [[granodiorit]]i i [[diorit]]i. Samo 0,6% otpada na [[sienit]] a 0,3% na [[peridotit]] i [[dunit]]. Stijene koje čine [[okean]]sko dno su 99% od bazalta, koji je magmatska stijena mafičnog sastava. Graniti i slične stijene, poznate kao meta-granitoidi, formiraju veći dio kontinentalne Zemljine kore.<ref name="BucherGrapes2011"/> Otkriveno je i opisano preko 700 vrsta magmatskih stijena, među kojima se većina formirala ispod površine Zemljine kore. Sve one imaju različite osobine u zavisnosti od sastava i uslova temperature i pritiska pri njihovom stvaranju. === Sedimentne === {{Glavni|Sedimentne stijene}} [[Sedimentne stijene]] se formiraju na površine [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] tako što se fragmenti starijih stijena, minerala i organizama akumuliraju (talože) i cementiraju (stvrdnjavaju) ili hemijskim taloženjem i organskim rastom u vodi ([[sedimentacija]]). Ovaj proces uzrokuje da se [[klastične stijene|klastični]] [[sedimenti]] (dijelovi stijena) ili organske čestice ([[stelja]], ''detritus'') akumuliraju na površini ili za minerale da se hemijski istalože (evaporiti) iz rastvora. Isitnjena supstanca zatim prolazi kroz proces otvrdnjavanja i cementiranja pod utjecajem temperature i pritisaka ([[dijageneza]]). Prije nego što se natalože, sedimenti nastaju djelovanjem vremenskih nepogda ili od ranijih stijena putem [[erozija|erozije]] u nekom području, a zatim se prenose putem vode, vjetra ili [[led]]a ([[lednik|lednicima]]) do mjesta gdje se talože. Približno 7,9% Zemljine kore po zapremini sastavljeno je iz sedimentnih stijena, od kojih 82% otpada na škrljce, dok ostatak predstavljaju [[krečnjak|krečnjaci]] (6%), pješčari i [[arkoza|arkoze]] (12%).<ref name="BucherGrapes2011"/> Sedimentne stijene vrlo često sadrže [[fosili|fosile]]. Pošto se ove stijene formiraju djelovanjem [[gravitacija|gravitacije]], najčešće se stvaraju u vodoravnim ili gotovo vodoravnim slojevima ili stratama, te se često označavaju kao slojevite stijene. Mali dio sedimentnih stijena nastao je na strminama, te se ponekad dešava da niži slojevi budu prije erodirani, a gornji slojevi potonu, te dolazi do tzv. ukrštanja slojeva ({{jez-en|cross-bedding}}). === Metamorfne === {{Glavni|Metamorfne stijene}} [[Datoteka:Stadtroda Sandstein.jpg|thumb|desno|Pješčar]] [[Metamorfne stijene]] nastaju kada se bilo koja druga vrsta stijena: [[sedimentne stijene|sedimentne]], [[magmatske stijene|magmatske]] ili druge starije metamorfne, izlože drugačijim uslovima [[temperatura|temperature]] i [[pritisak|pritiska]] od onih pri kojima su se prvobitne stijene formirale. Taj proces naziva se metamorfoza, što znači "promjena forme". Kao rezultat procesa dešavaju se temeljite promjene u fizičkim i hemijskim osobinama stijene. Prvobitna stijena, poznata kao ''protolit'', transformira se u druge mineralne vrste ili druge forme istog minerala putem [[rekristalizacija|rekristalizacije]].<ref name=Blatt /> Temperature i pritisci neophodni za ovaj proces su uvijek viši od onih koji vladaju na površini Zemlje: temperature više od 150 do 200&nbsp;°C i pritisci viši od 1500 bara.<ref name=Blatt/> Metamorfne stijene čine oko 27,4% Zemljine kore po zapremini.<ref name="BucherGrapes2011"/> Razlikuju se tri osnovne klase metamorfnih stijena na osnovu mehanizma njihovog nastanka. Intruzija magme koja zagrijava okolne stijene prouzrokuje kontaktni metamorfizma, transformaciju u kojoj dominira visoka temperatura. Metamorfizam pritiskom dešava se kada su sedimenti zakopani duboko u kori, kada glavnu ulogu igra pritisak dok temperatura je sporedna. Ovaj proces naziva se klastični metamorfizam i njime mogu nastati stijene poput [[žad]]a. Kada su prisutna oba faktora: visoka temperatura i visoki pritisak, mehanizam se naziva regionalni metamorfizam. On se obično dešava u područjima nastanka [[planina]].<ref name="Wilson1995"/> U zavisnosti od strukture, metamorfne stijene se dijele u dvije opće kategorije. One koje imaju teksturu nazivaju se folijacijske, dok su sve ostale nefolijacijske stijene. Ime stijene se zatim određuje u zavisnosti od vrste prisutnih minerala. [[Mikašist]] je folijacijska stijena koja je prvenstveno sastavljena iz lamelarnih minerala poput mike. [[Gnajs]] ima vidljive trake različitih nijansi, a uobičajen primjer su granitni gnajsevi. Druge vrste folijacijskih stijena uključuju [[argilošist]]e, filite i milonite. Česti primjeri nefolijacijskih metamorfnih stijena su [[mramor]], [[steatit]] i [[serpentin]]. Ova grupa sadrži [[kvarcit]], metamorfnu vrstu pješčara te hornfelse.<ref name="Wilson1995"/> === Meteoriti === {{Glavni|Meteorit}} [[Datoteka:Widmanstatten IronMet.JPG|thumb|desno|Željezni meteorit]] Poseban slučaj među stijenama predstavjaju [[meteorit]]i, stjenovita tijela u [[svemir]]u. Oni su ostaci iz rane historije [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] i sadrže brojne minerale koji se ne mogu naći u drugim stijenama zemaljskog porijekla. Prema sadržaju minerala u njima, mogu se podijeliti na kamene meteorite, koji se prvenstveno sastoje iz [[silikat]]a poput [[olivin]]a ili [[piroksen]]a, željeznih meteorita, koji se najčešće sastoje iz željezno-[[nikl]]ovih minerala [[kamacit]]a i [[taenit]]a i kameno-željeznih meteorita, koji predstavljaju mješoviti tip. Veličina meteorita kreće se između mikrometeorita i ogromnih stjenovitih tijela teških nekoliko hiljada tona. U [[Švedska|Švedskoj]] je otkriven fosilni meteorit star nekoliko stotina miliona godina. Zemljskog porijekla, ali nastali od udara meteorita o površinu Zemlje, su [[tektit]]i. To su staklasti objekti veličine nekoliko centimetara, nastali topljenjem zemaljskih stijena uzrokovanim udarom meteorita, a zatim su se brzo ohladili, te [[impaktit]]i koji su nastali snažnim mehaničkim i termičkim utjecajima na stijene pri udaru meteorita, kao što je to slučaj sa [[suevit]]om. == Upotreba == Upotreba stijena imala je ogroman utjecan na kulturološki i tehnološki razvoj ljudskog roda. Stijene su upotrebljavali ljudi i drugi hominidi prije barem [[paleolit|2,5 miliona godina]].<ref name="Haviland"/> Kamena tehnologija označava neke od najstarijih i stalno korištenih tehnologija. Rudarenje stijena i traženje ruda korisnih [[metal (hemija)|metala]] u njima, bilo je i sve do danas predstavlja važan faktor napretka ljudske civilizacije, koja je na raznim mjestima napredovala različitim brzinama, jednim dijelom i zbog raspoloživosti metala u stijena u datom području. === Rudarstvo === {{Glavni|Rudarstvo}} Pod pojmom [[rudarstvo]] misli se na izdvajanje (ekstrakciju) vrijednih [[mineral]]a, metala ili drugih geoloških materijala iz Zemlje, iz [[ruda|rudnih]] tijela, vena ili naslaga [[ugalj|uglja]]. Ovaj pojam također obuhvata i uklanjanje površinskog sloja zemljišta. Materijali dobijeni rudarenjem uključuju bazne metale, plemenite metale, [[željezo]], [[uranij]], ugalj, [[dijamant]]e, [[krečnjak]], naftne škrljce, [[natrij-hlorid|kamenu so]], potašu i mnoge druge. Rudarstvo je neophodno za dobijanje bilo kojeg materijala koji se ne može dobiti procesom [[poljoprivreda|poljoprivrede]] ili dobijen [[hemijska sinteza|umjetno]] u laboratoriji ili tvornici. Rudarstvo u širem smislu obuhvata izdvajanje bilo kojeg resursa (npr. nafte, prirodnog gasa, soli ili čak [[voda|vode]]) iz zemlje.<ref name="Botin"/> Rudarenje stijena i potraga za metalima u njima dešava se počev od [[prahistorija|prahistorijskih]] vremena. Moderni procesi rudarenja uključuje prethodno probno istraživanje o rudnim tijelima, njihova analiza i kalkulacije potencijalne dobiti iz predloženog [[rudnik]]a, zatim izdvajanje željenih materijala te napokon priprema zemljišta i povratak u prethodno stanje nakon što se završi sa procesom rudarenja.<ref name="Living"/> Priroda procesa rudarenja proizvodi potencijalno negativne utjecaje na okolinu, bilo tokom operacija rudarenja ili čak godinama nakon što je rudnik zatvoren. Taj utjecaj doveo je da su mnoge države u svijetu usvojile određene zakonske regulative za upravljanje negativnim efektima po okolinu u oblasti rudarstva.<ref name="Terrascope"/> ==Također pogledajte== *[[Ciklus stijena]] == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="mtpe2">{{cite web | url=http://earth.rice.edu/mtpe/geo/geosphere/topics/rocks_a.html | title=Rocks and classifications | work=Department of Geography, University of California, Santa Barbara | access-date=30. 3. 2016 | author=Roberts, Dar | archive-date=31. 10. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20121031010819/http://earth.rice.edu/mtpe/geo/geosphere/topics/rocks_a.html | url-status=dead }}</ref> <ref name="Wilson1995">{{Citation |author= Wilson, James Robert|title= A collector's guide to rock, mineral & fossil localities of Utah| publisher = Utah Geological Survey | pages= 1–22 | year= 1995 |isbn = 1557913366 | url = https://books.google.com/books?id=t-XvE8DTiW0C&pg=PA1}}</ref> <ref name=Blatt>{{cite book |author=Blatt Harvey; Robert J. Tracy |year=1996 |title=Petrology |url=https://archive.org/details/petrologyigneous0000blat_2edi |publisher=W. H. Freeman |edition=2. |isbn=0-7167-2438-3 }}</ref> <ref name=EB1911>Chisholm, Hugh, ur. (1911). "Petrology". ''Encyclopædia Britannica'' (11. izd.) Cambridge University Press.</ref> <ref name="BucherGrapes2011">{{Citation |author = Bucher Kurt; Grapes Rodney | title = Petrogenesis of Metamorphic Rocks | publisher = Springer| pages = 23–24 | year= 2011| isbn = 3540741682 | url = https://books.google.com/books?id=FFcHarai9GEC&pg=PA24}}</ref> <ref name="Haviland">William Haviland, Dana Walrath, Harald Prins, Bunny McBride (2010): ''Evolution and Prehistory: The Human Challenge'', {{ISBN|978-0495812197}}, str. 166</ref> <ref name="Botin">{{cite book|editor1-last=Botin|editor1-first=J.A.|title=Sustainable Management of Mining Operations|url=https://archive.org/details/sustainablemanag0000unse_u6c7|year=2009|publisher=Society for Mining, Metallurgy, and Exploration|location=Denver, CO, SAD|isbn=9780873352673}}</ref> <ref name="Living">{{cite book|author=Wilson Arthur|title=The Living Rock: The Story of Metals Since Earliest Times and Their Impact on Developing Civilization|year=1996|publisher=Woodhead Publishing|location=Cambridge, Engleska|isbn=1855733013}}</ref> <ref name="Terrascope">{{cite web|author=Terrascope|title=Environmental Risks of Mining|url=http://web.mit.edu/12.000/www/m2016/finalwebsite/problems/mining.html|website=The Future of strategic Natural Resources|publisher=Massachusetts Institute of Technology|access-date=10. 9. 2014|location=Cambridge, MA, SAD}}</ref> }} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Rocks}} [[Kategorija:Petrologija]] [[Kategorija:Materijali]] [[Kategorija:Kamen]] eqzx464ob2opzteljomiaes8k9wsuwb 0 21314 3838792 3761198 2026-05-02T06:22:21Z KWiki 9400 3838792 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2017. ([[Rimski brojevi|MMXVII]])''' bila je uobičajena godina koja je počela u nedjelju po gregorijanskom kalendaru, 2017. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 17. godina 3. milenija i 21. stoljeća i osma godina 2010-ih. Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 2017. Međunarodnom godinom održivog turizma za razvoj. == Događaji == === Januar === * [[1. januar]] – U [[Teroristički napad u Istanbulu 1. januara 2017.|terorističkom napadu]] u [[istanbul]]skom kvartu [[Ortaköy]] ubijeno je najmanje 39, a ranjeno 69 osoba. * [[8. januar]] – Održana [[74. dodjela "Zlatnog globusa"]]. * [[11. januar]] – Planirano otvorenje [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2017.|Svjetskog prvenstva u rukometu]] u [[Francuska|Francuskoj]]. * [[20. januar]] – [[Donald Trump]] naslijedio je [[Barack Obama|Barack Obamu]] na mjestu [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkog predsjednika]] i postao [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|45. predsjednik SAD-a]] === Februar === * [[8. februar]] – Planirano otvorenje [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|Svjetskog prvenstva u biatlonu]] u [[Austrija|Austriji]]. * [[27. februar]] – [[Jelena Berberović]], [[Bosanskohercegovački|bosanskohercegovačka]] [[filozof]]kinja. === Mart === * [[14. mart]] – [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Parlamenta FBiH]] usvojio Zakon o dodjeli [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|statusa grada]] općinama [[Cazin]], [[Livno]] i [[Goražde]]. Proglašenje gradovima uslijedit će nakon izjašnjavanja [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda FBiH]] o ovom zakonu. === April === *[[3. april]] – U eksploziji na stanici podzemne željeznice u Sankt Peterburgu poginulo je najmanje deset osoba, a više desetina ih je povrijeđeno. *[[7. april]] ** Avion ''[[SOKO G-4 Super Galeb|Super galeb G-4]]'' [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Srbije|Ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane]] [[Vojska Srbije|Vojske Srbije]], srušio se oko 10.30 sati na području sela Slatina, općina [[Ub]], tokom redovne letačke obuke. ** Američka vojska ispalila 59 raketa tipa Tomahawk sa razarača iz istočnog Sredozemlja na vojnu bazu [[Sirija|sirijske vojske]]. Izvještaji navode da je poginulo najmanje šest sirijskih vojnika. SAD navodi da je ovaj napad, odgovor na upotrebu hemijskog oružja od strane vojske [[Bašar el Asad|Bašara el Asada]]. ** Nepoznata osoba usmrtila je najmanje troje ljudi vozeći ukradenim kamionom kroz pješačku zonu u [[Stockholm]]u. Švedske vlasti su ocijenile ovaj napad terorističkim. === Maj === * [[22. maj]] – U bombaškom napadu u [[Manchester]]u, koji se desio u ispred dvorane "Manchester Arena" neposredno nakon koncerta pjevačice [[Ariana Grande|Ariane Grande]], život izgubilo najmanje 22 osobe, dok je više od 50 osoba povrijeđeno. === Juni === * [[30. juni]] – Njemački [[Bundestag]] izglasao zakon o istospolnim brakovima, prema kojem su oni legalizirani u Njemačkoj. Za ovaj zakon 393 zastupnika je glasalo ''za'', 226 ih je bilo ''protiv'', a četiri suzdržano. === Juli === === August === === Septembar === * [[29. septembar]] – [[Merle Gold]], američka astrofizičarka. === Oktobar === * [[15. oktobar]] – održani 26-i [[Skupštinski izbori u Austriji 2017.]] === Novembar === === Decembar === * [[6. decembar]] – Predsjednik SAD [[Donald Trump]] priznao [[Jerusalem]] prijestonicom Izraela. * [[7. decembar]] – Snažan rast cijene kriptovalute [[bitcoin]]. Cijena jednog bitcoina prešla 17.000 USD$. * [[21. decembar]] – Generalna skupština UN donijela rezoluciju kojom osuđuje Trumpovu odluku o priznanju Jerusalema prijestonicom Izraela. Rezoluciju je podržalo 128 članica UN, devet je bilo ''protiv'', a 35 članica je bilo suzdržano. == Rođeni == {{Proširiti sekciju}} == Umrli == === Januar=== * [[3. januar]] – [[Igor Petrovič Volk]], sovjetski astronaut * [[9. januar]] – [[Ann Savage]], britanska astronomkinja * [[13. januar]] – [[Miki Jevremović]], jugoslavenski i srbijanski pjevač * [[16. januar]] – [[Eugene Cernan]], američki astronaut * [[17. januar]] – [[Dubravko Lovrenović]], bosanskohercegovački historičar (medievalist) * [[23. januar]] **[[Mustafa Imamović]], bosanskohercegovački historičar **[[Gorden Kaye]], britanski glumac * [[25. januar]] – [[Mary Tyler Moore]], američka glumica === Februar === * [[7. februar]] – [[Tore Eriksson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[17. februar]] – [[Tore Eriksson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. === Mart === * [[14. mart]] – [[Budo Vukobrat]], bosanskohercegovački novinar * [[17. mart]] – [[Jan Szpunar]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[18. mart]] – [[Chuck Berry]], američki muzičar * [[26. mart]] – [[Alessandro Alessandroni]], italijanski muzičar i kompozitor === April === * [[6. april]] – [[Don Rickles]], američki glumac i komičar * [[26. april]] – [[Jonathan Demme]], američki režiser * [[29. april]] – [[Vehid Gunić]], bosanskohercegovački novinar, pisac, publicist, urednik i voditelj === Maj === * [[9. maj]] – [[Ivo Totić]], bosanskohercegovački i hrvatski pjesnik * [[23. maj]] ** [[Stefano Farina]], italijanski nogometni sudija ** [[Roger Moore]], britanski glumac * [[29. maj]] – [[Manuel Noriega]], panamski političar, vojni vođa i diktator od 1983. do 1989. === Juni === * [[6. juni]] – [[Sandra Reemer]], holandska pjevačica * [[9. juni]] – [[Adam West]], američki glumac * [[16. juni]] – [[Helmut Kohl]], njemački političar i kancelar * [[21. juni]] – [[Éva Bednaj]], mađarska slikarica * [[27. juni]] – [[Michael Nyqvist]], švedski glumac === Juli === * [[3. juli]] – [[Spencer Johnson]], američki [[ljekar]] i pisac * [[20. juli]] – [[Chester Bennington]], američki muzičar, pjevač grupe [[Linkin Park]] * [[21. juli]] ** [[Peter Doohan]], australijski teniser ** [[Hrvoje Šarinić]], hrvatski političar * [[27. juli]] – [[Sam Shepard]], američki glumac, scenarist i pisac * [[28. juli]] – [[Ljudmila Černih]], sovjetska astronomka * [[31. juli]] – [[Jeanne Moreau]], francuska glumica === August === * [[3. august]] – [[Vilko Ovsenik]], [[SFR Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Slovenija|slovenski]] [[kompozitor]] * [[26. august]] – [[John Moore (biatlonac)|John Moore]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] === Septembar === * [[8. septembar]] – [[Ljubiša Samardžić]], jugoslavenski i srbijanski glumac * [[13. septembar]] – [[Nada Đurevska]], jugoslavenska i bosanskohercegovačka glumica * [[27. septembar]] – [[Hugh Hefner]], američki poduzetnik i izdavač === Oktobar === * [[2. oktobar]] ** Azra Kolaković, poznatija kao [[Donna Ares]], bosanskohercegovačka muzičarka ** [[Tom Petty]], američki muzičar === Novembar === * [[19. novembar]] – [[Jana Novotná]], češka teniserka * [[20. novembar]] – [[Borivoj Galić]], profesor fizičke i primijenjene [[hemija|hemije]] na [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA]] i reprezentativac bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u [[rukomet]]u * [[22. novembar]] – [[Dmitrij Hvorostovski]], ruski operni pjevač * [[29. novembar]] ** [[Slobodan Praljak]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] general te penzionisani general major [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] ** [[Anur Hadžiomerspahić]], bosanskohercegovački umjetnik i grafički dizajner === Decembar === * [[3. decembar]] – [[Adam Darius]], američki plesač, pantomimičar, pisac i koreograf * [[5. decembar]] – [[Michael I, kralj Rumunije|Michael I]], bivši kralj Rumunije * [[6. decembar]] – [[Johnny Hallyday]], pravog imena Jean-Philippe Smet, francuski rok-muzičar i glumac == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija / Medicina]] – [[Jeffrey C. Hall]], [[Michael Rosbash]] i [[Michael W. Young]] iz SAD-a<ref>{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2017/press.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2017|access-date=2. 10. 2017|date=2. 10. 2017|language=en}}</ref> * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] – [[Barry Barish]], [[Kip Thorne]] i [[Rainer Weiss]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] – [[Jacques Dubochet]], [[Joachim Frank]] i [[Richard Henderson (biolog)|Richard Henderson]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] – [[Kazuo Ishiguro]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] – [[Richard Thaler]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|2017}} a9d0qp62jkrmsirl2hqmg7a0b5dcljt 0 23570 3838784 3817688 2026-05-01T22:57:58Z Z1KA 87045 3838784 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = Superkup Bosne i Hercegovine | izvorni_naziv = | slika = Logo Superkup BiH.png | veličina_slike = 150px | opis_slike = Logo takmičenja. | organizuje = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]] | osnovano = 1997.<br>2024. {{Small|(ponovno osnovano)}} | ukinuto = 2001–2023. | regija = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | broj_ekipa = 2 | kvalifikator_za = | povezana_takmičenja = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] (kvalifikator)<br>[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] (kvalifikator) | domaći_kupovi = | međunarodni_kupovi = | trenutni_šampion = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] | broj_titule = 2 | najuspješniji_klub = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | najuspješnija_ekipa = | broj_titula = 3 | emiteri = | uzrečica = | veb-sajt = | trenutno = [[Superkup Bosne i Hercegovine 2025.|2025.]] }} '''Superkup Bosne i Hercegovine''' jest godišnje nogometno takmičenje koje organizuje [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] (N/FSBiH). Utakmicu Superkupa igraju aktuelni šampion [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] i osvajač [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine]]. Zbog slabe zainteresovanosti timova i gledalaca, teškoća u pronalasku termina, priprema i evropskih utakmica koje šampion i osvajač Kupa igraju na samom početku sezone, Superkup se često odgađao do zimske pauze. Od 2001. Superkup nije organizovan, sve do maja 2024, kada N/FSBiH odlučuje da će se Superkup ponovo igrati.<ref>{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/superkup-bih-skupstina-nsbih-odluka-usvojeno/475295|title=Jednoglasna odluka: Od iduće sezone igrat će se Superkup Bosne i Hercegovine!|date=27. 5. 2024|access-date=27. 5. 2024|author=Endin Čaušević|publisher=sportsport.ba}}</ref> Također, ako šampion Premijer lige osvoji i kup, onda će im protivnik biti drugoplasirana ekipa u ligi, što ranije nije bio slučaj. ==Osvajači Superkupa== {| class="wikitable plainrowheaders" style="width:600px" |- bgcolor="#CCCCCC" ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Pobjednik ! scope="col" |Rezultat ! scope="col" |Drugoplasirani |- | scope="row" |[[Superkup Bosne i Hercegovine 1997.|1997.]] |'''[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (1)'''<br>{{Small|(osvajač kupa)}} | align="center" |'''2–0, 1–3''' <small>Agg. 3–3 ([[Pravilo gola u gostima|a]])</small> |[[NK Čelik|Čelik]]<br>{{Small|(šampion lige)}} |- | scope="row" |[[Superkup Bosne i Hercegovine 1998.|1998.]] |'''[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (1)'''<br>{{Small|(šampion lige)}} | align="center" |'''4–0''' |[[FK Sarajevo|Sarajevo]]<br>{{Small|(osvajač kupa)}} |- | scope="row" |[[Superkup Bosne i Hercegovine 1999.|1999.]] |'''[[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] (1)'''<br>{{Small|(osvajač kupa)}} | align="center" |'''2–2''' <small>5–4 ([[Izvođenje penala (Nogomet)|pen.]])</small> |[[FK Sarajevo|Sarajevo]]<br>{{Small|(šampion lige)}} |- | scope="row" |[[Superkup Bosne i Hercegovine 2000.|2000.]] |'''[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (2)'''<br>{{Small|(osvajač kupa)}} | align="center" |'''0–0, 3–1''' <small>Agg. 3–1 ([[Pravilo gola u gostima|a]])</small> |[[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]]<br>{{Small|(šampion lige)}} |- | scope="row" |[[Superkup Bosne i Hercegovine 2001.|2001.]] | colspan="3" |{{center|'''''[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (3)''' je osvojio [[Dupla kruna (nogomet)|duplu krunu]]''.}} |- | scope="row" |''2002–2023.'' | colspan="3" |{{center|''Nije održan.''}} |- | scope="row" |[[Superkup Bosne i Hercegovine 2024.|2024.]] |'''[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (1)'''<br>{{Small|(osvajač kupa)}} | align="center" |'''1–0''' |[[FK Borac Banja Luka|Borac]]<br>{{Small|(šampion lige)}} |- |[[Superkup Bosne i Hercegovine 2025.|2025.]] |'''[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (2)'''<br>{{Small|(šampion lige)}} | align="center" |'''0–0''' <small>4–1 ([[Izvođenje penala (Nogomet)|pen.]])</small> |[[FK Sarajevo|Sarajevo]]<br>{{Small|(osvajač kupa)}} |} ==Nastupi klubova== {| class="wikitable sortable" !# !Klub ! scope="col" style="background-color: gold" |Prvo mjesto ! scope="col" style="background-color: silver" |Drugo mjesto |- !1. |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | style="text-align:center" |3 ([[Superkup Bosne i Hercegovine 1998.|1998]], [[Superkup Bosne i Hercegovine 2000.|2000]], [[Superkup Bosne i Hercegovine 2001.|2001]]) | style="text-align:center" |— |- !2. |[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] | style="text-align:center" |2 ([[Superkup Bosne i Hercegovine 2024.|2024]], [[Superkup Bosne i Hercegovine 2025.|2025]]) | style="text-align:center" |— |- ! rowspan="2" |3. |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] | style="text-align:center" |1 ([[Superkup Bosne i Hercegovine 1997.|1997]]) | style="text-align:center" |3 ([[Superkup Bosne i Hercegovine 1998.|1998]], [[Superkup Bosne i Hercegovine 1999.|1999]], [[Superkup Bosne i Hercegovine 2025.|2025]]) |- |[[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] | style="text-align:center" |1 ([[Superkup Bosne i Hercegovine 1999.|1999]]) | style="text-align:center" |— |- ! rowspan="3" |5. |[[NK Čelik|Čelik]] | style="text-align: center;" |— | style="text-align: center;" |1 ([[Superkup Bosne i Hercegovine 1997.|1997]]) |- |[[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]] | style="text-align: center;" |— | style="text-align: center;" |1 ([[Superkup Bosne i Hercegovine 2000.|2000]]) |- |[[FK Borac Banja Luka|Borac]] | style="text-align: center;" |— | style="text-align: center;" |1 ([[Superkup Bosne i Hercegovine 2024.|2024]]) |} ==Reference== {{Refspisak}} {{Superkup Bosne i Hercegovine}} {{Nogomet u BiH}} {{Nacionalni nogometni superkupovi (UEFA regija)}} [[Kategorija:Superkup Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Nogometna takmičenja u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nogometni kupovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nacionalni nogometni superkupovi|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Osnivanja u 1997.]] k2h15oo59kidokbg7sjxk3ght06s35a 0 26001 3838629 3831757 2026-05-01T12:01:06Z Mhare 481 3838629 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Stari grad Visoki | izvorno_ime = | domaći_jezik = bs | slika = Old town Visoki.jpg | veličina_slike = | alt_slika = Ostaci Starog grada Visokog na brdu Visočica | tekst = | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | map_caption = Položaj Starog grada Visokog u Bosni i Hercegovini | map_size = 250 | map_dot_label = Stari grad Visoki | reljef = da | alternativna_imena = Visoki; Stari grad Visoko; kraljevski grad Visoki | status = ostaci srednjovjekovnog utvrđenog grada; [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vrsta_građevine = [[Tvrđava|srednjovjekovni utvrđeni grad]] | stil = srednjovjekovna bosanska fortifikacijska arhitektura | klasifikacija = historijsko područje | lokacija = vrh brda [[Visočica]], iznad [[Visoko]]g | lokacija_grad = [[Visoko]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | koordinate = {{coord|43|58|42|N|18|10|40|E|display=inline,title}} | altitude = 766,5 m | trenutni_stanari = | nazvano_po = srednjovjekovnom gradu Visoki | početak = prije 1355; vjerovatno 14. vijek | datum_zatvaranja = vjerovatno prije 1503. | datum_renoviranja = arheološka istraživanja 2007–2008; konzervacija otkrivenih zidova nakon istraživanja | dužina = oko 60 m | ostale_dimenzije = širina oko 25 m; zidovi debljine oko 2 m; zaštitni jarak dubok oko 4 m i širok oko 8–10 m | strukturni_sistem = kameni bedemi s kulama i unutrašnjim prostorom utvrđenog grada | materijal = lokalni pločasti krečnjak, lomljeni kamen i vezivni malter | veličina = približno 1.500 m² | broj_spratova = | temelji = prilagođeni stjenovitom vrhu brda Visočica | arhitekt = nepoznat | poznato_po = kraljevskom gradu srednjovjekovne Bosne; mjestu iz kojeg je [[Tvrtko I Kotromanić]] 1. septembra 1355. izdao povelju Dubrovčanima; fortifikacijskom središtu iznad podgrađa [[Podvisoki]] | reference = <ref name="KONS">{{cite web |title=Stari grad Visoki, historijsko područje |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2409 |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=1. 5. 2026}}</ref><ref name="KONS-tabela">{{cite web |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela |url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=1. 5. 2026}}</ref><ref name="Muzej">{{cite web |title=Nacionalni spomenici |url=https://www.zavicajnimuzej.com/spomenici/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=1. 5. 2026}}</ref> }} '''Stari grad Visoki''' je bio poznati [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[grad]] i [[tvrđava]] koji je nastao tokom [[14. vijek]]a na brdu [[Visočica|Visočici]]. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad [[Visoko]]. Prvo spominjanje ''Starog grada Visokog'' se desilo [[1. septembar|1. septembra]] [[1355]]. godine, u [[Povelja|povelji]] mladog [[ban]]a [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I. Kotromanića]] pod nazivom "''in castro nosto Visoka vocatum''", što znači da je u vrijeme vladavine njegovog prethodnika bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]], u prvoj polovini 14. vijeka, ili sagrađen ili je već postojao.<ref name="kons.gov.ba">{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 |title=O Starom gradu Visokom na službenim stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=8. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120330040623/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 |archive-date=30. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref> Služio je i kao sjedište visokog feudalca sa titulom velikog kneza bosanskog. [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskim]] osvajanjem [[Bosna (regija)|Bosne]] grad biva napušten prije [[1503]]. godine jer se ne navodi u tursko-ugarskom ugovoru iz spomenute godine.<ref name="kons.gov.ba"/> Godine [[1626]]. Đorđić spominje Visoki među napuštenim gradovima.<ref name="kons.gov.ba"/> Danas je ''Stari grad Visoki'' nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.<ref name="kons.gov.ba"/> ==Položaj i građa== [[Datoteka:Srednjovjekovni grad Visoki obrada.png|mini|300px|Tlocrt koji prikazuje raniji prilaz gradu.|lijevo]] ''Stari grad Visoki'' je smješten na vrhu 213 metara visokog brda Visočica na visini od 766,5 m, i oko 300 m iznad doline gdje se razvio sam grad [[Visoko]]. Smješten je na istaknutom mjestu sa izvrsnim pregledom na čitavu okolinu, odakle se vide i ostala [[Visočka dolina|kraljevska stolna mjesta]]. Prilaz se nalazi na jugozapadnoj strani, sa ravni koja je 60 metara niže, a podgrađe tvrđave i grada se zvalo [[Podvisoki]]. Iako historijski važan, stari grad Visoki nije bio velikih dimenzija, dužine oko 60 m i širine oko 25 m imao je dvije kule koje su ga štitile po cijeloj dužini. Unutar samog grada postoji nekoliko tragova zgrada. Debljina zida je oko 2 m, a uglavnom je građen od pločastog vapnenca lokalnog porijekla koji su grubo otesani, dok je jamski pijesak za mješavinu nejednake čvrstine i dosta grub. Kako je bio običaj u srednjem vijeku oko cijelog grada je iskopan jarak dubok oko 4 m, a širok oko 8 do 10 m. ==Historijska važnost== {{Glavni|Visoko u srednjem vijeku}} Primarna funkcija starog grada Visoki je bila ona odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su [[bosanski vladari]] pisali mnoge povelje i dokumente, a zadnja napisana je bila ona iz [[1436]]. kada je knez [[Tvrtko Borovinić]] izdao isprave ''na Visokom''. To je dokaz da je, osim svoje vojne namjene, grad Visoki bio povremeno stolno mjesto, uz obližnje [[Mile]], [[Moštre]], kao i njegovo podgrađe Podvisoki, koje je bilo trgovačko središte, urbano naselje i kraljevski dvor. Prema [[Pavao Anđelić|Anđeliću]] osnovna funkcija grada Visoki je bila uloga upravnog centra teritorijalno-političke jedinice. Pobrojana mjesta su bila jedna od najranijih župa najranijeg perioda [[Bosanska banovina|bosanske države]] od 10. vijeka pa sve do kraja 12. vijeka. U drugoj polovini 11. vijeka se pominje bosanska [[biskupija]] i njeno sjedište ''civitas Bosna'', a sjedište bosanske biskupije je bilo upravo u [[Visočka dolina|Visočkoj dolini]] i njegovim stolnim mjestima, gdje su starješine crkvene hijerarhije, kao i visoki dostojanstvenici [[Bosanska crkva|bosanske crkve]] stolovali. Već krajem 12. vijeka [[Kulin Ban]] podiže crkvu u [[Biskupići]]ma, dok je u Moštrima u polovini 14. vijeka bila kuća krstjana, i jedno vrijeme kraljevski dvor, a sve javne poslove ''crkva bosanska'' je obaljvala baš u Moštrima. Ako se uzme u obzir činjenica i da je u Milama (današnji Arnautovići) bilo mjesto održavanja [[rusag|sabora]], [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a između [[1377]]. i [[1461]]. godine i krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, nije teško zaključiti da je Visočka dolina sa starim gradom Visoki, Podvisokim, Milama i Moštrima bilo rano središte Bosanske banovine, i kasnije kraljevstva. [[Datoteka:Plateu_leading_to_the_Old_town_of_Visoki.jpg|mini|Plato na vrhu brda Grad koji vodi do starog grada Visoki.|lijevo]] Iako napušten odavno, dokazi i na kojima se temelji historija starog grada Visoki i ostalih mjesta u [[visočka dolina|visočkoj dolini]] su pronađeni tokom 1950-tih, 1970-tih i 1980-tih godina s arheološkim iskopavanjima i nalazima koje su uglavnom javnosti predstavljali [[Pavao Anđelić]], [[Hamdija Kreševljaković]], [[Đoko Mazalić]], [[Desanka Kovačević-Kojić]] a najstarija sačuvana literatura je ona od [[Đorđe Stratimirović|Đorđa Stratimirovića]] iz [[1891]]. godine. Mazalić je bio prvi, već [[1953]]. godine, koji je dao detaljniji opis [[ruševina]] koji je do danas nezamjenjljiv izvor kada se spominje stari grad Visoki. Čak i u teškim vremenima, tokom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], kada je [[ARBiH]] vršila zemljane radove u blizini grada Visoki nađeni su vrijedni nalazi. Na dubini od 1,15 m nađeni su fragmenti arhitektonske plastike, 6 dijelova gotičkog portala i 2 fragmenta dovratnika od kojih je na jednom urezan prikaz konjanika, gdje je ostatak natpisa pisan [[Bosančica|bosanskom ćirlicom]], dok je na drugom dovratniku plitko ugraviran natpis. Nijedan od ovih natpisa nije pročitan, a nalazi su uredno predani Zavičajnom muzeju u Visokom. Funkciju glavnog predstavnika u srednjovjekovnoj tvrđavi [[Visoki]] obavljao je [[kastelan]], vlastelin sa titulom [[Veliki knez bosanski]]. Istaknutu poziciju imali su kastelani tvrđave [[Priboje Masnović]], [[Batić Mirković]] i [[Tvrtko Borovinić]]. Januara [[1398]]. knez Priboje Masnović kastelan Visokog (Comes Priboe Masnouich de Bossna nunc castellanus de Visochi in Bossna) je primljen za [[Dubrovačko građanstvo|dubrovačkog građanina]].<ref>„Comes Priboe Masnouich de Bossna nunc castellanus de Visochi in Bossna electus et receptus fuit in nostrum ciuem ciuitatis Ragusii” (3. januar 1398. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Reformationes, Svezak: XXXI, Folija: 28.</ref> Aprila [[1428]]. godine Juraj Dragošević iz župe [[Sana (župa)|Sana]], poslanik [[Doroteja|Doroteje]], kćerke [[Balša Hercegović|Balše]] sina hercega [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], prima polovinu novca od zakupa Hrvojeve kuće i zemlje koju je Hrvoje posjedovao na području [[Dubrovnik]]a. Usput je spomenut Tvrtko Borovinić, kastelan grada Visoki (comiti Tuertichom Borouinich castellano castri Visochi) koji je zajedno sa suprugom [[Katarina|Katarinom]], Dorotejinom sestrom, uživao polovinu navedenog zakupa od kuće i zemlje.<ref>„Captum fuit de habendo Gregorium Dragoseuich de Sana pro vero nuntio domine Dorathee filie Balse olim filii magnifici ducis Cheruoye ad recipiendum, exigendum introitus et reditus et affictus domorum et possessionem dicti olim domini ducis Cheruoye pro dimidia spectante dicte domine Dorothee et etiam per literas patentens latinas testimoniales factas per capitulum ecclesie Zagrebiensis datis in domenica letare 1428. Et similiter pro dicti introitus et affictus pro parte dicte domine Dorothee solui debeant comiti Tuertichom Borouinich castellano castri Visochi pro annis quatuor proxime futuros“ (16. april 1428. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Consilium Minus, Svezak: IV, folija 154.</ref> Tokom rata 1992.-1995. godine, prilikom izvođenja zemljanih radova unutar zidina grada, na dubini od oko 1,15 m ispod današnje razine terena, nađeni su fragmenti arhitektonske plastike: 6 dijelova  lunete gotičkog portala<ref>Šahinović, Nataša, ''Novi nalazi na srednjovjekovnom gradu Visoki''. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nova serija, (Arheologija), sveska  broj 48/49,  Sarajevo, 2001., 386-393.</ref> i 2 fragmenta dovratnika, od kojih je na jednom urezan prikaz konjanika i dio natpisa pisan bosanskom ćirilicom, a na drugom je samo plitko ugraviran natpis bosanskom ćirilicom. Natpisi nisu pročitani. Nalazi su predani Zavičajnom muzeju u Visokom. U [[Novembar|novembru]] [[2006]]. godine Akademija znanosti i umjetnosti [[Bosna i Hercegovina|BiH]] je izdala [[Poštanska marka|poštanske marke]] sa motivom 11 fragmenata kamenih vrata koje su pronađene [[1994]]. godine pri zemljanim radovima oko područja starog grada. Na drugom stupu kamenih vrata, onom koji izvorno nedostaje, je ubačen motiv sa [[Povelja Kulina Bana|poveljom]] [[Kulin Ban|Kulina Bana]] koja simbolično predstavlja vrata Bosne. U gornjem desnom uglu se nalazi [[Heraldika|heraldički]] znak dinastije [[Kotromanić]]. Markica ima vrijednost od 1,00 KM i dolazi u brošitanom izdanja. Veličina markice iznosi 27,72 x 41,58&nbsp;mm, sa tiražom od 50.000 primjeraka.<ref>[http://www.visoko.co.ba/index.php?subaction=showfull&id=1166617183&archive=&start_from=&ucat=10& Obavijest o predstavljanju poštanskih markica]</ref> ==Istraživanje i obnova== Na osnovu ranije odobrenih sredstava od strane [[Federacija BiH|Federalne]] vlade u iznosu od 250.000 KM stvoreni su uslovi za početak [[Arheologija|arheološkog]] istraživanja starog grada Visoki. Na čelu tima je arheolog mr. Lidija Fekeža, a tim sačinjavaju stručnjaci i predstavnici Zavoda za očuvanje nacionalnih spomenika, [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] iz Sarajeva i Zavičajnog muzeja iz Visokog. Prvi radovi su počeli [[15. septembar|15. septembra]] [[2007]]. godine gdje je tim stručnjaka i radnika započeo čišćenje lokaliteta i nabavku materijala. Nastavak radova podrazumijeva plan zaštite od daljeg propadanja, a koji će uraditi geodeti i crtači. Na osnovu ovih istraživanja, te ranijih iz prošlog vijeka, bit će izrađen elaborat ili projekat pomoću kojeg će se pristupiti daljnim istraživanjima, te restauraciji grada.<ref>{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=539 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213094800/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=539 |archive-date=13. 12. 2007 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=532 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213095420/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=532 |archive-date=13. 12. 2007 |url-status=dead }}</ref> Grad je često mjesto okupljanja domaćih i stranih turista, najviše zbog [[Bosanske piramide|hipoteze]] [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]]. Evidentirano je da neki turisti na području grada kampuju, lože logorske vatre te da su kameni ostaci Starog grada Visoki sekundarno iskorišteni kako bi se napravili stubići nepoznate namjene.<ref>{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/zavicajni-muzej-visoko-reagovanje-povodom-skrnavljenja-nacionalnog-spomenika-stari-grad-visoki/|title=Zavičajni muzej Visoko: Reagovanje povodom skrnavljenja nacionalnog spomenika Stari grad Visoki|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=17. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220117071955/https://visoko.co.ba/zavicajni-muzej-visoko-reagovanje-povodom-skrnavljenja-nacionalnog-spomenika-stari-grad-visoki/|url-status=dead}}</ref> Zidine grada su se najvećim dijelom srušile do blizu temelja. U zemlji ima još oko 1,5 m ostataka zidova. Djelomično su još sačuvani donji dijelovi flankiranih kula. Cijeli lokalitet je zapušten i zarastao u rastinje.<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/stari-grad-visoki/|title=Stari grad Visoki – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=30. 6. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501152208/http://www.zavicajnimuzej.com/stari-grad-visoki/|url-status=dead}}</ref> Dana 28. februara 2020. na lokalitetu je postavljen jarbol sa [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom Bosne i Hercegovine]], a Gradska uprava Visokog planira i uređenje i izgradnju pristupnih staza, te osvjetljenje jarbola sa zastavom.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jarbol-sa-zastavom-bih-visine-14-metara-postavljen-na-lokalitetu-kraljevskog-grada-visoki/200228136|title=Jarbol sa zastavom BiH visine 14 metara postavljen na lokalitetu kraljevskog grada Visoki|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=28. 2. 2020}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Visoko]] * [[Visoko u srednjem vijeku]] * [[Podvisoki]] *[[Mile (Visoko)|Mile]] * [[Visočica]] *[[Tvrtko Borovinić]] ==Reference== {{reference}} == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20070220011943/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 Proglašavanje starog grada Visoki nacionalnim spomenikom] * [[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – doba stare bosanske države. U: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko, 1984, 101.-305. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Old town of Visoki}} {{Tvrđave u BiH}} {{Visoko}} {{coord|43|58|36.23|N|18|10|34.7|E|display=title}} [[Kategorija:Vladarski i vlasteoski dvorovi u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Visokom]] [[Kategorija:Srednja Bosna]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] cpjhch9aaylkwd2papcfe4ccxh9gk90 3838630 3838629 2026-05-01T12:04:42Z Mhare 481 /* Istraživanje i obnova */ 3838630 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Stari grad Visoki | izvorno_ime = | domaći_jezik = bs | slika = Old town Visoki.jpg | veličina_slike = | alt_slika = Ostaci Starog grada Visokog na brdu Visočica | tekst = | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | map_caption = Položaj Starog grada Visokog u Bosni i Hercegovini | map_size = 250 | map_dot_label = Stari grad Visoki | reljef = da | alternativna_imena = Visoki; Stari grad Visoko; kraljevski grad Visoki | status = ostaci srednjovjekovnog utvrđenog grada; [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vrsta_građevine = [[Tvrđava|srednjovjekovni utvrđeni grad]] | stil = srednjovjekovna bosanska fortifikacijska arhitektura | klasifikacija = historijsko područje | lokacija = vrh brda [[Visočica]], iznad [[Visoko]]g | lokacija_grad = [[Visoko]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | koordinate = {{coord|43|58|42|N|18|10|40|E|display=inline,title}} | altitude = 766,5 m | trenutni_stanari = | nazvano_po = srednjovjekovnom gradu Visoki | početak = prije 1355; vjerovatno 14. vijek | datum_zatvaranja = vjerovatno prije 1503. | datum_renoviranja = arheološka istraživanja 2007–2008; konzervacija otkrivenih zidova nakon istraživanja | dužina = oko 60 m | ostale_dimenzije = širina oko 25 m; zidovi debljine oko 2 m; zaštitni jarak dubok oko 4 m i širok oko 8–10 m | strukturni_sistem = kameni bedemi s kulama i unutrašnjim prostorom utvrđenog grada | materijal = lokalni pločasti krečnjak, lomljeni kamen i vezivni malter | veličina = približno 1.500 m² | broj_spratova = | temelji = prilagođeni stjenovitom vrhu brda Visočica | arhitekt = nepoznat | poznato_po = kraljevskom gradu srednjovjekovne Bosne; mjestu iz kojeg je [[Tvrtko I Kotromanić]] 1. septembra 1355. izdao povelju Dubrovčanima; fortifikacijskom središtu iznad podgrađa [[Podvisoki]] | reference = <ref name="KONS">{{cite web |title=Stari grad Visoki, historijsko područje |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2409 |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=1. 5. 2026}}</ref><ref name="KONS-tabela">{{cite web |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela |url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=1. 5. 2026}}</ref><ref name="Muzej">{{cite web |title=Nacionalni spomenici |url=https://www.zavicajnimuzej.com/spomenici/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=1. 5. 2026}}</ref> }} '''Stari grad Visoki''' je bio poznati [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[grad]] i [[tvrđava]] koji je nastao tokom [[14. vijek]]a na brdu [[Visočica|Visočici]]. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad [[Visoko]]. Prvo spominjanje ''Starog grada Visokog'' se desilo [[1. septembar|1. septembra]] [[1355]]. godine, u [[Povelja|povelji]] mladog [[ban]]a [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I. Kotromanića]] pod nazivom "''in castro nosto Visoka vocatum''", što znači da je u vrijeme vladavine njegovog prethodnika bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]], u prvoj polovini 14. vijeka, ili sagrađen ili je već postojao.<ref name="kons.gov.ba">{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 |title=O Starom gradu Visokom na službenim stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=8. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120330040623/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 |archive-date=30. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref> Služio je i kao sjedište visokog feudalca sa titulom velikog kneza bosanskog. [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskim]] osvajanjem [[Bosna (regija)|Bosne]] grad biva napušten prije [[1503]]. godine jer se ne navodi u tursko-ugarskom ugovoru iz spomenute godine.<ref name="kons.gov.ba"/> Godine [[1626]]. Đorđić spominje Visoki među napuštenim gradovima.<ref name="kons.gov.ba"/> Danas je ''Stari grad Visoki'' nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.<ref name="kons.gov.ba"/> ==Položaj i građa== [[Datoteka:Srednjovjekovni grad Visoki obrada.png|mini|300px|Tlocrt koji prikazuje raniji prilaz gradu.|lijevo]] ''Stari grad Visoki'' je smješten na vrhu 213 metara visokog brda Visočica na visini od 766,5 m, i oko 300 m iznad doline gdje se razvio sam grad [[Visoko]]. Smješten je na istaknutom mjestu sa izvrsnim pregledom na čitavu okolinu, odakle se vide i ostala [[Visočka dolina|kraljevska stolna mjesta]]. Prilaz se nalazi na jugozapadnoj strani, sa ravni koja je 60 metara niže, a podgrađe tvrđave i grada se zvalo [[Podvisoki]]. Iako historijski važan, stari grad Visoki nije bio velikih dimenzija, dužine oko 60 m i širine oko 25 m imao je dvije kule koje su ga štitile po cijeloj dužini. Unutar samog grada postoji nekoliko tragova zgrada. Debljina zida je oko 2 m, a uglavnom je građen od pločastog vapnenca lokalnog porijekla koji su grubo otesani, dok je jamski pijesak za mješavinu nejednake čvrstine i dosta grub. Kako je bio običaj u srednjem vijeku oko cijelog grada je iskopan jarak dubok oko 4 m, a širok oko 8 do 10 m. ==Historijska važnost== {{Glavni|Visoko u srednjem vijeku}}[[Datoteka:Plateu_leading_to_the_Old_town_of_Visoki.jpg|mini|Plato na vrhu brda Grad koji vodi do starog grada Visoki.|lijevo]]Primarna funkcija starog grada Visoki je bila ona odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su [[bosanski vladari]] pisali mnoge povelje i dokumente, a zadnja napisana je bila ona iz [[1436]]. kada je knez [[Tvrtko Borovinić]] izdao isprave ''na Visokom''. To je dokaz da je, osim svoje vojne namjene, grad Visoki bio povremeno stolno mjesto, uz obližnje [[Mile]], [[Moštre]], kao i njegovo podgrađe Podvisoki, koje je bilo trgovačko središte, urbano naselje i kraljevski dvor. Prema [[Pavao Anđelić|Anđeliću]] osnovna funkcija grada Visoki je bila uloga upravnog centra teritorijalno-političke jedinice. Pobrojana mjesta su bila jedna od najranijih župa najranijeg perioda [[Bosanska banovina|bosanske države]] od 10. vijeka pa sve do kraja 12. vijeka. U drugoj polovini 11. vijeka se pominje bosanska [[biskupija]] i njeno sjedište ''civitas Bosna'', a sjedište bosanske biskupije je bilo upravo u [[Visočka dolina|Visočkoj dolini]] i njegovim stolnim mjestima, gdje su starješine crkvene hijerarhije, kao i visoki dostojanstvenici [[Bosanska crkva|bosanske crkve]] stolovali. Već krajem 12. vijeka [[Kulin Ban]] podiže crkvu u [[Biskupići]]ma, dok je u Moštrima u polovini 14. vijeka bila kuća krstjana, i jedno vrijeme kraljevski dvor, a sve javne poslove ''crkva bosanska'' je obaljvala baš u Moštrima. Ako se uzme u obzir činjenica i da je u Milama (današnji Arnautovići) bilo mjesto održavanja [[rusag|sabora]], [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a između [[1377]]. i [[1461]]. godine i krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, nije teško zaključiti da je Visočka dolina sa starim gradom Visoki, Podvisokim, Milama i Moštrima bilo rano središte Bosanske banovine, i kasnije kraljevstva. [[Datoteka:Átjáró a falon - panoramio.jpg|lijevo|mini|Prolaz u zidu]] Iako napušten odavno, dokazi i na kojima se temelji historija starog grada Visoki i ostalih mjesta u [[visočka dolina|visočkoj dolini]] su pronađeni tokom 1950-tih, 1970-tih i 1980-tih godina s arheološkim iskopavanjima i nalazima koje su uglavnom javnosti predstavljali [[Pavao Anđelić]], [[Hamdija Kreševljaković]], [[Đoko Mazalić]], [[Desanka Kovačević-Kojić]] a najstarija sačuvana literatura je ona od [[Đorđe Stratimirović|Đorđa Stratimirovića]] iz [[1891]]. godine. Mazalić je bio prvi, već [[1953]]. godine, koji je dao detaljniji opis [[ruševina]] koji je do danas nezamjenjljiv izvor kada se spominje stari grad Visoki. Čak i u teškim vremenima, tokom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], kada je [[ARBiH]] vršila zemljane radove u blizini grada Visoki nađeni su vrijedni nalazi. Na dubini od 1,15 m nađeni su fragmenti arhitektonske plastike, 6 dijelova gotičkog portala i 2 fragmenta dovratnika od kojih je na jednom urezan prikaz konjanika, gdje je ostatak natpisa pisan [[Bosančica|bosanskom ćirlicom]], dok je na drugom dovratniku plitko ugraviran natpis. Nijedan od ovih natpisa nije pročitan, a nalazi su uredno predani Zavičajnom muzeju u Visokom. Funkciju glavnog predstavnika u srednjovjekovnoj tvrđavi [[Visoki]] obavljao je [[kastelan]], vlastelin sa titulom [[Veliki knez bosanski]]. Istaknutu poziciju imali su kastelani tvrđave [[Priboje Masnović]], [[Batić Mirković]] i [[Tvrtko Borovinić]]. Januara [[1398]]. knez Priboje Masnović kastelan Visokog (Comes Priboe Masnouich de Bossna nunc castellanus de Visochi in Bossna) je primljen za [[Dubrovačko građanstvo|dubrovačkog građanina]].<ref>„Comes Priboe Masnouich de Bossna nunc castellanus de Visochi in Bossna electus et receptus fuit in nostrum ciuem ciuitatis Ragusii” (3. januar 1398. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Reformationes, Svezak: XXXI, Folija: 28.</ref> Aprila [[1428]]. godine Juraj Dragošević iz župe [[Sana (župa)|Sana]], poslanik [[Doroteja|Doroteje]], kćerke [[Balša Hercegović|Balše]] sina hercega [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], prima polovinu novca od zakupa Hrvojeve kuće i zemlje koju je Hrvoje posjedovao na području [[Dubrovnik]]a. Usput je spomenut Tvrtko Borovinić, kastelan grada Visoki (comiti Tuertichom Borouinich castellano castri Visochi) koji je zajedno sa suprugom [[Katarina|Katarinom]], Dorotejinom sestrom, uživao polovinu navedenog zakupa od kuće i zemlje.<ref>„Captum fuit de habendo Gregorium Dragoseuich de Sana pro vero nuntio domine Dorathee filie Balse olim filii magnifici ducis Cheruoye ad recipiendum, exigendum introitus et reditus et affictus domorum et possessionem dicti olim domini ducis Cheruoye pro dimidia spectante dicte domine Dorothee et etiam per literas patentens latinas testimoniales factas per capitulum ecclesie Zagrebiensis datis in domenica letare 1428. Et similiter pro dicti introitus et affictus pro parte dicte domine Dorothee solui debeant comiti Tuertichom Borouinich castellano castri Visochi pro annis quatuor proxime futuros“ (16. april 1428. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Consilium Minus, Svezak: IV, folija 154.</ref> Tokom rata 1992.-1995. godine, prilikom izvođenja zemljanih radova unutar zidina grada, na dubini od oko 1,15 m ispod današnje razine terena, nađeni su fragmenti arhitektonske plastike: 6 dijelova  lunete gotičkog portala<ref>Šahinović, Nataša, ''Novi nalazi na srednjovjekovnom gradu Visoki''. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nova serija, (Arheologija), sveska  broj 48/49,  Sarajevo, 2001., 386-393.</ref> i 2 fragmenta dovratnika, od kojih je na jednom urezan prikaz konjanika i dio natpisa pisan bosanskom ćirilicom, a na drugom je samo plitko ugraviran natpis bosanskom ćirilicom. Natpisi nisu pročitani. Nalazi su predani Zavičajnom muzeju u Visokom. U [[Novembar|novembru]] [[2006]]. godine Akademija znanosti i umjetnosti [[Bosna i Hercegovina|BiH]] je izdala [[Poštanska marka|poštanske marke]] sa motivom 11 fragmenata kamenih vrata koje su pronađene [[1994]]. godine pri zemljanim radovima oko područja starog grada. Na drugom stupu kamenih vrata, onom koji izvorno nedostaje, je ubačen motiv sa [[Povelja Kulina Bana|poveljom]] [[Kulin Ban|Kulina Bana]] koja simbolično predstavlja vrata Bosne. U gornjem desnom uglu se nalazi [[Heraldika|heraldički]] znak dinastije [[Kotromanić]]. Markica ima vrijednost od 1,00 KM i dolazi u brošitanom izdanja. Veličina markice iznosi 27,72 x 41,58&nbsp;mm, sa tiražom od 50.000 primjeraka.<ref>[http://www.visoko.co.ba/index.php?subaction=showfull&id=1166617183&archive=&start_from=&ucat=10& Obavijest o predstavljanju poštanskih markica]</ref> ==Istraživanje i obnova== Na osnovu ranije odobrenih sredstava od strane [[Federacija BiH|Federalne]] vlade u iznosu od 250.000 KM stvoreni su uslovi za početak [[Arheologija|arheološkog]] istraživanja starog grada Visoki. Na čelu tima je arheolog mr. Lidija Fekeža, a tim sačinjavaju stručnjaci i predstavnici Zavoda za očuvanje nacionalnih spomenika, [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] iz Sarajeva i Zavičajnog muzeja iz Visokog. Prvi radovi su počeli [[15. septembar|15. septembra]] [[2007]]. godine gdje je tim stručnjaka i radnika započeo čišćenje lokaliteta i nabavku materijala. Nastavak radova podrazumijeva plan zaštite od daljeg propadanja, a koji će uraditi geodeti i crtači. Na osnovu ovih istraživanja, te ranijih iz prošlog vijeka, bit će izrađen elaborat ili projekat pomoću kojeg će se pristupiti daljnim istraživanjima, te restauraciji grada.<ref>{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=539 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213094800/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=539 |archive-date=13. 12. 2007 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=532 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213095420/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=532 |archive-date=13. 12. 2007 |url-status=dead }}</ref> Grad je često mjesto okupljanja domaćih i stranih turista, najviše zbog [[Bosanske piramide|hipoteze]] [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]]. Evidentirano je da neki turisti na području grada kampuju, lože logorske vatre te da su kameni ostaci Starog grada Visoki sekundarno iskorišteni kako bi se napravili stubići nepoznate namjene.<ref>{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/zavicajni-muzej-visoko-reagovanje-povodom-skrnavljenja-nacionalnog-spomenika-stari-grad-visoki/|title=Zavičajni muzej Visoko: Reagovanje povodom skrnavljenja nacionalnog spomenika Stari grad Visoki|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=17. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220117071955/https://visoko.co.ba/zavicajni-muzej-visoko-reagovanje-povodom-skrnavljenja-nacionalnog-spomenika-stari-grad-visoki/|url-status=dead}}</ref> Zidine grada su se najvećim dijelom srušile do blizu temelja. U zemlji ima još oko 1,5 m ostataka zidova. Djelomično su još sačuvani donji dijelovi flankiranih kula. Cijeli lokalitet je zapušten i zarastao u rastinje.<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/stari-grad-visoki/|title=Stari grad Visoki – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=30. 6. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501152208/http://www.zavicajnimuzej.com/stari-grad-visoki/|url-status=dead}}</ref> Dana 28. februara 2020. na lokalitetu je postavljen jarbol sa [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom Bosne i Hercegovine]], a Gradska uprava Visokog planira i uređenje i izgradnju pristupnih staza, te osvjetljenje jarbola sa zastavom.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jarbol-sa-zastavom-bih-visine-14-metara-postavljen-na-lokalitetu-kraljevskog-grada-visoki/200228136|title=Jarbol sa zastavom BiH visine 14 metara postavljen na lokalitetu kraljevskog grada Visoki|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=28. 2. 2020}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Visoko]] * [[Visoko u srednjem vijeku]] * [[Podvisoki]] *[[Mile (Visoko)|Mile]] * [[Visočica]] *[[Tvrtko Borovinić]] ==Reference== {{reference}} == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20070220011943/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 Proglašavanje starog grada Visoki nacionalnim spomenikom] * [[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – doba stare bosanske države. U: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko, 1984, 101.-305. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Old town of Visoki}} {{Tvrđave u BiH}} {{Visoko}} {{coord|43|58|36.23|N|18|10|34.7|E|display=title}} [[Kategorija:Vladarski i vlasteoski dvorovi u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Visokom]] [[Kategorija:Srednja Bosna]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] cy03vu4kwjhkjcz8dx10o3tn04bhy2s 3838631 3838630 2026-05-01T12:05:40Z Mhare 481 3838631 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Stari grad Visoki | izvorno_ime = | domaći_jezik = bs | slika = Old town Visoki.jpg | veličina_slike = | alt_slika = Ostaci Starog grada Visokog na brdu Visočica | tekst = | vrsta_karte = | map_caption = | map_size = 250 | map_dot_label = Stari grad Visoki | reljef = da | alternativna_imena = Visoki; Stari grad Visoko; kraljevski grad Visoki | status = ostaci srednjovjekovnog utvrđenog grada; [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vrsta_građevine = [[Tvrđava|srednjovjekovni utvrđeni grad]] | stil = srednjovjekovna bosanska fortifikacijska arhitektura | klasifikacija = historijsko područje | lokacija = vrh brda [[Visočica]], iznad [[Visoko]]g | lokacija_grad = [[Visoko]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | koordinate = {{coord|43|58|42|N|18|10|40|E|display=inline,title}} | altitude = 766,5 m | trenutni_stanari = | nazvano_po = srednjovjekovnom gradu Visoki | početak = prije 1355; vjerovatno 14. vijek | datum_zatvaranja = vjerovatno prije 1503. | datum_renoviranja = arheološka istraživanja 2007–2008; konzervacija otkrivenih zidova nakon istraživanja | dužina = oko 60 m | ostale_dimenzije = širina oko 25 m; zidovi debljine oko 2 m; zaštitni jarak dubok oko 4 m i širok oko 8–10 m | strukturni_sistem = kameni bedemi s kulama i unutrašnjim prostorom utvrđenog grada | materijal = lokalni pločasti krečnjak, lomljeni kamen i vezivni malter | veličina = približno 1.500 m² | broj_spratova = | temelji = prilagođeni stjenovitom vrhu brda Visočica | arhitekt = nepoznat | poznato_po = kraljevskom gradu srednjovjekovne Bosne; mjestu iz kojeg je [[Tvrtko I Kotromanić]] 1. septembra 1355. izdao povelju Dubrovčanima; fortifikacijskom središtu iznad podgrađa [[Podvisoki]] | reference = <ref name="KONS">{{cite web |title=Stari grad Visoki, historijsko područje |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2409 |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=1. 5. 2026}}</ref><ref name="KONS-tabela">{{cite web |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela |url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=1. 5. 2026}}</ref><ref name="Muzej">{{cite web |title=Nacionalni spomenici |url=https://www.zavicajnimuzej.com/spomenici/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=1. 5. 2026}}</ref> }} '''Stari grad Visoki''' je bio poznati [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[grad]] i [[tvrđava]] koji je nastao tokom [[14. vijek]]a na brdu [[Visočica|Visočici]]. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad [[Visoko]]. Prvo spominjanje ''Starog grada Visokog'' se desilo [[1. septembar|1. septembra]] [[1355]]. godine, u [[Povelja|povelji]] mladog [[ban]]a [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I. Kotromanića]] pod nazivom "''in castro nosto Visoka vocatum''", što znači da je u vrijeme vladavine njegovog prethodnika bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]], u prvoj polovini 14. vijeka, ili sagrađen ili je već postojao.<ref name="kons.gov.ba">{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 |title=O Starom gradu Visokom na službenim stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=8. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120330040623/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 |archive-date=30. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref> Služio je i kao sjedište visokog feudalca sa titulom velikog kneza bosanskog. [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskim]] osvajanjem [[Bosna (regija)|Bosne]] grad biva napušten prije [[1503]]. godine jer se ne navodi u tursko-ugarskom ugovoru iz spomenute godine.<ref name="kons.gov.ba"/> Godine [[1626]]. Đorđić spominje Visoki među napuštenim gradovima.<ref name="kons.gov.ba"/> Danas je ''Stari grad Visoki'' nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.<ref name="kons.gov.ba"/> ==Položaj i građa== [[Datoteka:Srednjovjekovni grad Visoki obrada.png|mini|300px|Tlocrt koji prikazuje raniji prilaz gradu.|lijevo]] ''Stari grad Visoki'' je smješten na vrhu 213 metara visokog brda Visočica na visini od 766,5 m, i oko 300 m iznad doline gdje se razvio sam grad [[Visoko]]. Smješten je na istaknutom mjestu sa izvrsnim pregledom na čitavu okolinu, odakle se vide i ostala [[Visočka dolina|kraljevska stolna mjesta]]. Prilaz se nalazi na jugozapadnoj strani, sa ravni koja je 60 metara niže, a podgrađe tvrđave i grada se zvalo [[Podvisoki]]. Iako historijski važan, stari grad Visoki nije bio velikih dimenzija, dužine oko 60 m i širine oko 25 m imao je dvije kule koje su ga štitile po cijeloj dužini. Unutar samog grada postoji nekoliko tragova zgrada. Debljina zida je oko 2 m, a uglavnom je građen od pločastog vapnenca lokalnog porijekla koji su grubo otesani, dok je jamski pijesak za mješavinu nejednake čvrstine i dosta grub. Kako je bio običaj u srednjem vijeku oko cijelog grada je iskopan jarak dubok oko 4 m, a širok oko 8 do 10 m. ==Historijska važnost== {{Glavni|Visoko u srednjem vijeku}}[[Datoteka:Plateu_leading_to_the_Old_town_of_Visoki.jpg|mini|Plato na vrhu brda Grad koji vodi do starog grada Visoki.|lijevo]]Primarna funkcija starog grada Visoki je bila ona odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su [[bosanski vladari]] pisali mnoge povelje i dokumente, a zadnja napisana je bila ona iz [[1436]]. kada je knez [[Tvrtko Borovinić]] izdao isprave ''na Visokom''. To je dokaz da je, osim svoje vojne namjene, grad Visoki bio povremeno stolno mjesto, uz obližnje [[Mile]], [[Moštre]], kao i njegovo podgrađe Podvisoki, koje je bilo trgovačko središte, urbano naselje i kraljevski dvor. Prema [[Pavao Anđelić|Anđeliću]] osnovna funkcija grada Visoki je bila uloga upravnog centra teritorijalno-političke jedinice. Pobrojana mjesta su bila jedna od najranijih župa najranijeg perioda [[Bosanska banovina|bosanske države]] od 10. vijeka pa sve do kraja 12. vijeka. U drugoj polovini 11. vijeka se pominje bosanska [[biskupija]] i njeno sjedište ''civitas Bosna'', a sjedište bosanske biskupije je bilo upravo u [[Visočka dolina|Visočkoj dolini]] i njegovim stolnim mjestima, gdje su starješine crkvene hijerarhije, kao i visoki dostojanstvenici [[Bosanska crkva|bosanske crkve]] stolovali. Već krajem 12. vijeka [[Kulin Ban]] podiže crkvu u [[Biskupići]]ma, dok je u Moštrima u polovini 14. vijeka bila kuća krstjana, i jedno vrijeme kraljevski dvor, a sve javne poslove ''crkva bosanska'' je obaljvala baš u Moštrima. Ako se uzme u obzir činjenica i da je u Milama (današnji Arnautovići) bilo mjesto održavanja [[rusag|sabora]], [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a između [[1377]]. i [[1461]]. godine i krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, nije teško zaključiti da je Visočka dolina sa starim gradom Visoki, Podvisokim, Milama i Moštrima bilo rano središte Bosanske banovine, i kasnije kraljevstva. [[Datoteka:Átjáró a falon - panoramio.jpg|lijevo|mini|Prolaz u zidu]] Iako napušten odavno, dokazi i na kojima se temelji historija starog grada Visoki i ostalih mjesta u [[visočka dolina|visočkoj dolini]] su pronađeni tokom 1950-tih, 1970-tih i 1980-tih godina s arheološkim iskopavanjima i nalazima koje su uglavnom javnosti predstavljali [[Pavao Anđelić]], [[Hamdija Kreševljaković]], [[Đoko Mazalić]], [[Desanka Kovačević-Kojić]] a najstarija sačuvana literatura je ona od [[Đorđe Stratimirović|Đorđa Stratimirovića]] iz [[1891]]. godine. Mazalić je bio prvi, već [[1953]]. godine, koji je dao detaljniji opis [[ruševina]] koji je do danas nezamjenjljiv izvor kada se spominje stari grad Visoki. Čak i u teškim vremenima, tokom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], kada je [[ARBiH]] vršila zemljane radove u blizini grada Visoki nađeni su vrijedni nalazi. Na dubini od 1,15 m nađeni su fragmenti arhitektonske plastike, 6 dijelova gotičkog portala i 2 fragmenta dovratnika od kojih je na jednom urezan prikaz konjanika, gdje je ostatak natpisa pisan [[Bosančica|bosanskom ćirlicom]], dok je na drugom dovratniku plitko ugraviran natpis. Nijedan od ovih natpisa nije pročitan, a nalazi su uredno predani Zavičajnom muzeju u Visokom. Funkciju glavnog predstavnika u srednjovjekovnoj tvrđavi [[Visoki]] obavljao je [[kastelan]], vlastelin sa titulom [[Veliki knez bosanski]]. Istaknutu poziciju imali su kastelani tvrđave [[Priboje Masnović]], [[Batić Mirković]] i [[Tvrtko Borovinić]]. Januara [[1398]]. knez Priboje Masnović kastelan Visokog (Comes Priboe Masnouich de Bossna nunc castellanus de Visochi in Bossna) je primljen za [[Dubrovačko građanstvo|dubrovačkog građanina]].<ref>„Comes Priboe Masnouich de Bossna nunc castellanus de Visochi in Bossna electus et receptus fuit in nostrum ciuem ciuitatis Ragusii” (3. januar 1398. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Reformationes, Svezak: XXXI, Folija: 28.</ref> Aprila [[1428]]. godine Juraj Dragošević iz župe [[Sana (župa)|Sana]], poslanik [[Doroteja|Doroteje]], kćerke [[Balša Hercegović|Balše]] sina hercega [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], prima polovinu novca od zakupa Hrvojeve kuće i zemlje koju je Hrvoje posjedovao na području [[Dubrovnik]]a. Usput je spomenut Tvrtko Borovinić, kastelan grada Visoki (comiti Tuertichom Borouinich castellano castri Visochi) koji je zajedno sa suprugom [[Katarina|Katarinom]], Dorotejinom sestrom, uživao polovinu navedenog zakupa od kuće i zemlje.<ref>„Captum fuit de habendo Gregorium Dragoseuich de Sana pro vero nuntio domine Dorathee filie Balse olim filii magnifici ducis Cheruoye ad recipiendum, exigendum introitus et reditus et affictus domorum et possessionem dicti olim domini ducis Cheruoye pro dimidia spectante dicte domine Dorothee et etiam per literas patentens latinas testimoniales factas per capitulum ecclesie Zagrebiensis datis in domenica letare 1428. Et similiter pro dicti introitus et affictus pro parte dicte domine Dorothee solui debeant comiti Tuertichom Borouinich castellano castri Visochi pro annis quatuor proxime futuros“ (16. april 1428. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Consilium Minus, Svezak: IV, folija 154.</ref> Tokom rata 1992.-1995. godine, prilikom izvođenja zemljanih radova unutar zidina grada, na dubini od oko 1,15 m ispod današnje razine terena, nađeni su fragmenti arhitektonske plastike: 6 dijelova  lunete gotičkog portala<ref>Šahinović, Nataša, ''Novi nalazi na srednjovjekovnom gradu Visoki''. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nova serija, (Arheologija), sveska  broj 48/49,  Sarajevo, 2001., 386-393.</ref> i 2 fragmenta dovratnika, od kojih je na jednom urezan prikaz konjanika i dio natpisa pisan bosanskom ćirilicom, a na drugom je samo plitko ugraviran natpis bosanskom ćirilicom. Natpisi nisu pročitani. Nalazi su predani Zavičajnom muzeju u Visokom. U [[Novembar|novembru]] [[2006]]. godine Akademija znanosti i umjetnosti [[Bosna i Hercegovina|BiH]] je izdala [[Poštanska marka|poštanske marke]] sa motivom 11 fragmenata kamenih vrata koje su pronađene [[1994]]. godine pri zemljanim radovima oko područja starog grada. Na drugom stupu kamenih vrata, onom koji izvorno nedostaje, je ubačen motiv sa [[Povelja Kulina Bana|poveljom]] [[Kulin Ban|Kulina Bana]] koja simbolično predstavlja vrata Bosne. U gornjem desnom uglu se nalazi [[Heraldika|heraldički]] znak dinastije [[Kotromanić]]. Markica ima vrijednost od 1,00 KM i dolazi u brošitanom izdanja. Veličina markice iznosi 27,72 x 41,58&nbsp;mm, sa tiražom od 50.000 primjeraka.<ref>[http://www.visoko.co.ba/index.php?subaction=showfull&id=1166617183&archive=&start_from=&ucat=10& Obavijest o predstavljanju poštanskih markica]</ref> ==Istraživanje i obnova== Na osnovu ranije odobrenih sredstava od strane [[Federacija BiH|Federalne]] vlade u iznosu od 250.000 KM stvoreni su uslovi za početak [[Arheologija|arheološkog]] istraživanja starog grada Visoki. Na čelu tima je arheolog mr. Lidija Fekeža, a tim sačinjavaju stručnjaci i predstavnici Zavoda za očuvanje nacionalnih spomenika, [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] iz Sarajeva i Zavičajnog muzeja iz Visokog. Prvi radovi su počeli [[15. septembar|15. septembra]] [[2007]]. godine gdje je tim stručnjaka i radnika započeo čišćenje lokaliteta i nabavku materijala. Nastavak radova podrazumijeva plan zaštite od daljeg propadanja, a koji će uraditi geodeti i crtači. Na osnovu ovih istraživanja, te ranijih iz prošlog vijeka, bit će izrađen elaborat ili projekat pomoću kojeg će se pristupiti daljnim istraživanjima, te restauraciji grada.<ref>{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=539 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213094800/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=539 |archive-date=13. 12. 2007 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=532 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213095420/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=532 |archive-date=13. 12. 2007 |url-status=dead }}</ref> Grad je često mjesto okupljanja domaćih i stranih turista, najviše zbog [[Bosanske piramide|hipoteze]] [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]]. Evidentirano je da neki turisti na području grada kampuju, lože logorske vatre te da su kameni ostaci Starog grada Visoki sekundarno iskorišteni kako bi se napravili stubići nepoznate namjene.<ref>{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/zavicajni-muzej-visoko-reagovanje-povodom-skrnavljenja-nacionalnog-spomenika-stari-grad-visoki/|title=Zavičajni muzej Visoko: Reagovanje povodom skrnavljenja nacionalnog spomenika Stari grad Visoki|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=17. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220117071955/https://visoko.co.ba/zavicajni-muzej-visoko-reagovanje-povodom-skrnavljenja-nacionalnog-spomenika-stari-grad-visoki/|url-status=dead}}</ref> Zidine grada su se najvećim dijelom srušile do blizu temelja. U zemlji ima još oko 1,5 m ostataka zidova. Djelomično su još sačuvani donji dijelovi flankiranih kula. Cijeli lokalitet je zapušten i zarastao u rastinje.<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/stari-grad-visoki/|title=Stari grad Visoki – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=30. 6. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501152208/http://www.zavicajnimuzej.com/stari-grad-visoki/|url-status=dead}}</ref> Dana 28. februara 2020. na lokalitetu je postavljen jarbol sa [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom Bosne i Hercegovine]], a Gradska uprava Visokog planira i uređenje i izgradnju pristupnih staza, te osvjetljenje jarbola sa zastavom.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jarbol-sa-zastavom-bih-visine-14-metara-postavljen-na-lokalitetu-kraljevskog-grada-visoki/200228136|title=Jarbol sa zastavom BiH visine 14 metara postavljen na lokalitetu kraljevskog grada Visoki|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=28. 2. 2020}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Visoko]] * [[Visoko u srednjem vijeku]] * [[Podvisoki]] *[[Mile (Visoko)|Mile]] * [[Visočica]] *[[Tvrtko Borovinić]] ==Reference== {{reference}} == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20070220011943/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 Proglašavanje starog grada Visoki nacionalnim spomenikom] * [[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – doba stare bosanske države. U: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko, 1984, 101.-305. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Old town of Visoki}} {{Tvrđave u BiH}} {{Visoko}} {{coord|43|58|36.23|N|18|10|34.7|E|display=title}} [[Kategorija:Vladarski i vlasteoski dvorovi u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Visokom]] [[Kategorija:Srednja Bosna]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] sezx5jmfkdrgf4g5uzd9auyr1bk6c3c 3838650 3838631 2026-05-01T12:36:53Z AnToni 2325 ANUBIH ne izdaje poštanske marke 3838650 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Stari grad Visoki | izvorno_ime = | domaći_jezik = bs | slika = Old town Visoki.jpg | veličina_slike = | alt_slika = Ostaci Starog grada Visokog na brdu Visočica | tekst = | vrsta_karte = | map_caption = | map_size = 250 | map_dot_label = Stari grad Visoki | reljef = da | alternativna_imena = Visoki; Stari grad Visoko; kraljevski grad Visoki | status = ostaci srednjovjekovnog utvrđenog grada; [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vrsta_građevine = [[Tvrđava|srednjovjekovni utvrđeni grad]] | stil = srednjovjekovna bosanska fortifikacijska arhitektura | klasifikacija = historijsko područje | lokacija = vrh brda [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočica]], iznad [[Visoko]]g | lokacija_grad = [[Visoko]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | koordinate = {{coord|43|58|42|N|18|10|40|E|display=inline,title}} | altitude = 766,5 m | trenutni_stanari = | nazvano_po = srednjovjekovnom gradu Visoki | početak = prije 1355; vjerovatno 14. vijek | datum_zatvaranja = vjerovatno prije 1503. | datum_renoviranja = arheološka istraživanja 2007–2008; konzervacija otkrivenih zidova nakon istraživanja | dužina = oko 60 m | ostale_dimenzije = širina oko 25 m; zidovi debljine oko 2 m; zaštitni jarak dubok oko 4 m i širok oko 8–10 m | strukturni_sistem = kameni bedemi s kulama i unutrašnjim prostorom utvrđenog grada | materijal = lokalni pločasti krečnjak, lomljeni kamen i vezivni malter | veličina = približno 1.500 m² | broj_spratova = | temelji = prilagođeni stjenovitom vrhu brda Visočica | arhitekt = nepoznat | poznato_po = kraljevskom gradu srednjovjekovne Bosne; mjestu iz kojeg je [[Tvrtko I Kotromanić]] 1. septembra 1355. izdao povelju Dubrovčanima; fortifikacijskom središtu iznad podgrađa [[Podvisoki]] | reference = <ref name="KONS">{{cite web |title=Stari grad Visoki, historijsko područje |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2409 |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=1. 5. 2026}}</ref><ref name="KONS-tabela">{{cite web |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela |url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=1. 5. 2026}}</ref><ref name="Muzej">{{cite web |title=Nacionalni spomenici |url=https://www.zavicajnimuzej.com/spomenici/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=1. 5. 2026}}</ref> }} '''Stari grad Visoki''' je bio poznati [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[grad]] i [[tvrđava]] koji je nastao tokom 14. vijeka na brdu [[Visočica (brdo kod Visokog(|Visočici]]. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad [[Visoko]]. Prvo spominjanje ''Starog grada Visokog'' se desilo 1. septembra 1355, u [[Povelja|povelji]] mladog [[ban]]a [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I. Kotromanića]] pod nazivom "''in castro nosto Visoka vocatum''", što znači da je u vrijeme vladavine njegovog prethodnika bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]], u prvoj polovini 14. vijeka, ili sagrađen ili je već postojao.<ref name="kons.gov.ba">{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 |title=O Starom gradu Visokom na službenim stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=8. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120330040623/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 |archive-date=30. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref> Služio je i kao sjedište visokog feudalca sa titulom velikog kneza bosanskog. [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskim]] osvajanjem [[Bosna (regija)|Bosne]] grad biva napušten prije 1503. jer se ne navodi u tursko-ugarskom ugovoru iz spomenute godine.<ref name="kons.gov.ba"/> Godine 1626. Đorđić spominje Visoki među napuštenim gradovima.<ref name="kons.gov.ba"/> Danas je ''Stari grad Visoki'' nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.<ref name="kons.gov.ba"/> ==Položaj i građa== [[Datoteka:Srednjovjekovni grad Visoki obrada.png|mini|300px|Tlocrt koji prikazuje raniji prilaz gradu.|lijevo]] ''Stari grad Visoki'' je smješten na vrhu 213 metara visokog brda Visočica na visini od 766,5 m, i oko 300 m iznad doline gdje se razvio sam grad [[Visoko]]. Smješten je na istaknutom mjestu sa izvrsnim pregledom na čitavu okolinu, odakle se vide i ostala [[Visočka dolina|kraljevska stolna mjesta]]. Prilaz se nalazi na jugozapadnoj strani, sa ravni koja je 60 metara niže, a podgrađe tvrđave i grada se zvalo [[Podvisoki]]. Iako historijski važan, stari grad Visoki nije bio velikih dimenzija, dužine oko 60 m i širine oko 25 m imao je dvije kule koje su ga štitile po cijeloj dužini. Unutar samog grada postoji nekoliko tragova zgrada. Debljina zida je oko 2 m, a uglavnom je građen od pločastog vapnenca lokalnog porijekla koji su grubo otesani, dok je jamski pijesak za mješavinu nejednake čvrstine i dosta grub. Kako je bio običaj u srednjem vijeku oko cijelog grada je iskopan jarak dubok oko 4 m, a širok oko 8 do 10 m. ==Historijska važnost== {{Glavni|Visoko u srednjem vijeku}}[[Datoteka:Plateu_leading_to_the_Old_town_of_Visoki.jpg|mini|Plato na vrhu brda Grad koji vodi do starog grada Visoki.|lijevo]]Primarna funkcija starog grada Visoki je bila ona odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su [[bosanski vladari]] pisali mnoge povelje i dokumente, a zadnja napisana je bila ona iz 1436. kada je knez [[Tvrtko Borovinić]] izdao isprave ''na Visokom''. To je dokaz da je, osim svoje vojne namjene, grad Visoki bio povremeno stolno mjesto, uz obližnje [[Mile]], [[Moštre]], kao i njegovo podgrađe Podvisoki, koje je bilo trgovačko središte, urbano naselje i kraljevski dvor. Prema [[Pavao Anđelić|Anđeliću]] osnovna funkcija grada Visoki je bila uloga upravnog centra teritorijalno-političke jedinice. Pobrojana mjesta su bila jedna od najranijih župa najranijeg perioda [[Bosanska banovina|bosanske države]] od 10. vijeka pa sve do kraja 12. vijeka. U drugoj polovini 11. vijeka se pominje bosanska [[biskupija]] i njeno sjedište ''civitas Bosna'', a sjedište bosanske biskupije je bilo upravo u [[Visočka dolina|Visočkoj dolini]] i njegovim stolnim mjestima, gdje su starješine crkvene hijerarhije, kao i visoki dostojanstvenici [[Bosanska crkva|bosanske crkve]] stolovali. Već krajem 12. vijeka [[Kulin Ban]] podiže crkvu u [[Biskupići]]ma, dok je u Moštrima u polovini 14. vijeka bila kuća krstjana, i jedno vrijeme kraljevski dvor, a sve javne poslove ''crkva bosanska'' je obaljvala baš u Moštrima. Ako se uzme u obzir činjenica i da je u Milama (današnji Arnautovići) bilo mjesto održavanja [[rusag|sabora]], [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a između 1377. i 1461. i krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, nije teško zaključiti da je Visočka dolina sa starim gradom Visoki, Podvisokim, Milama i Moštrima bilo rano središte Bosanske banovine, i kasnije kraljevstva. [[Datoteka:Átjáró a falon - panoramio.jpg|lijevo|mini|Prolaz u zidu]] Iako napušten odavno, dokazi i na kojima se temelji historija starog grada Visoki i ostalih mjesta u [[visočka dolina|visočkoj dolini]] su pronađeni tokom 1950-tih, 1970-tih i 1980-tih godina s arheološkim iskopavanjima i nalazima koje su uglavnom javnosti predstavljali [[Pavao Anđelić]], [[Hamdija Kreševljaković]], [[Đoko Mazalić]], [[Desanka Kovačević-Kojić]] a najstarija sačuvana literatura je ona od [[Đorđe Stratimirović|Đorđa Stratimirovića]] iz 1891. Mazalić je bio prvi, već 1953, koji je dao detaljniji opis [[ruševina]] koji je do danas nezamjenjljiv izvor kada se spominje stari grad Visoki. Funkciju glavnog predstavnika u srednjovjekovnoj tvrđavi [[Visoki]] obavljao je [[kastelan]], vlastelin sa titulom [[Veliki knez bosanski]]. Istaknutu poziciju imali su kastelani tvrđave [[Priboje Masnović]], [[Batić Mirković]] i [[Tvrtko Borovinić]]. Januara 1398. knez Priboje Masnović kastelan Visokog (Comes Priboe Masnouich de Bossna nunc castellanus de Visochi in Bossna) je primljen za [[Dubrovačko građanstvo|dubrovačkog građanina]].<ref>„Comes Priboe Masnouich de Bossna nunc castellanus de Visochi in Bossna electus et receptus fuit in nostrum ciuem ciuitatis Ragusii” (3. januar 1398. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Reformationes, Svezak: XXXI, Folija: 28.</ref> Aprila [[1428]]. godine Juraj Dragošević iz župe [[Sana (župa)|Sana]], poslanik [[Doroteja|Doroteje]], kćerke [[Balša Hercegović|Balše]] sina hercega [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], prima polovinu novca od zakupa Hrvojeve kuće i zemlje koju je Hrvoje posjedovao na području [[Dubrovnik]]a. Usput je spomenut Tvrtko Borovinić, kastelan grada Visoki (comiti Tuertichom Borouinich castellano castri Visochi) koji je zajedno sa suprugom [[Katarina|Katarinom]], Dorotejinom sestrom, uživao polovinu navedenog zakupa od kuće i zemlje.<ref>„Captum fuit de habendo Gregorium Dragoseuich de Sana pro vero nuntio domine Dorathee filie Balse olim filii magnifici ducis Cheruoye ad recipiendum, exigendum introitus et reditus et affictus domorum et possessionem dicti olim domini ducis Cheruoye pro dimidia spectante dicte domine Dorothee et etiam per literas patentens latinas testimoniales factas per capitulum ecclesie Zagrebiensis datis in domenica letare 1428. Et similiter pro dicti introitus et affictus pro parte dicte domine Dorothee solui debeant comiti Tuertichom Borouinich castellano castri Visochi pro annis quatuor proxime futuros“ (16. april 1428. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Consilium Minus, Svezak: IV, folija 154.</ref> Tokom rata 1992-1995. godine, prilikom izvođenja zemljanih radova unutar zidina grada, na dubini od oko 1,15 m ispod današnje razine terena, nađeni su fragmenti arhitektonske plastike: 6 dijelova lunete gotičkog portala<ref>Šahinović, Nataša, ''Novi nalazi na srednjovjekovnom gradu Visoki''. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nova serija, (Arheologija), sveska  broj 48/49,  Sarajevo, 2001., 386-393.</ref> i 2 fragmenta dovratnika, od kojih je na jednom urezan prikaz konjanika i dio natpisa pisan bosanskom ćirilicom, a na drugom je samo plitko ugraviran natpis bosanskom ćirilicom. Natpisi nisu pročitani. Nalazi su predani Zavičajnom muzeju u Visokom. U novembru 2006. [[Pošta Bosna i Hercegovina]] je izdala [[Poštanska marka|poštanske marke]] sa motivom 11 fragmenata kamenih vrata koje su pronađene 1994. godine pri zemljanim radovima oko područja starog grada. Na drugom stupu kamenih vrata, onom koji izvorno nedostaje, je ubačen motiv sa [[Povelja Kulina Bana|poveljom]] [[Kulin Ban|Kulina Bana]] koja simbolično predstavlja vrata Bosne. U gornjem desnom uglu se nalazi [[Heraldika|heraldički]] znak dinastije [[Kotromanić]]. Markica ima vrijednost od 1,00 KM i dolazi u brošitanom izdanja. Veličina markice iznosi 27,72 x 41,58&nbsp;mm, sa tiražom od 50.000 primjeraka.<ref>[http://www.visoko.co.ba/index.php?subaction=showfull&id=1166617183&archive=&start_from=&ucat=10& Obavijest o predstavljanju poštanskih markica]</ref> ==Istraživanje i obnova== Na osnovu ranije odobrenih sredstava od strane [[Federacija BiH|Federalne]] vlade u iznosu od 250.000 KM stvoreni su uslovi za početak [[Arheologija|arheološkog]] istraživanja starog grada Visoki. Na čelu tima je arheolog Lidija Fekeža, a tim sačinjavaju stručnjaci i predstavnici Zavoda za očuvanje nacionalnih spomenika, [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] iz Sarajeva i Zavičajnog muzeja iz Visokog. Prvi radovi su počeli 15. septembra 2007. gdje je tim stručnjaka i radnika započeo čišćenje lokaliteta i nabavku materijala. Nastavak radova podrazumijeva plan zaštite od daljeg propadanja, a koji će uraditi geodeti i crtači. Na osnovu ovih istraživanja, te ranijih iz prošlog vijeka, bit će izrađen elaborat ili projekat pomoću kojeg će se pristupiti daljnim istraživanjima, te restauraciji grada.<ref>{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=539 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213094800/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=539 |archive-date=13. 12. 2007 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=532 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213095420/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=532 |archive-date=13. 12. 2007 |url-status=dead }}</ref> Grad je često mjesto okupljanja domaćih i stranih turista, najviše zbog [[Bosanske piramide|hipoteze]] [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]]. Evidentirano je da neki turisti na području grada kampuju, lože logorske vatre te da su kameni ostaci Starog grada Visoki sekundarno iskorišteni kako bi se napravili stubići nepoznate namjene.<ref>{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/zavicajni-muzej-visoko-reagovanje-povodom-skrnavljenja-nacionalnog-spomenika-stari-grad-visoki/|title=Zavičajni muzej Visoko: Reagovanje povodom skrnavljenja nacionalnog spomenika Stari grad Visoki|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=17. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220117071955/https://visoko.co.ba/zavicajni-muzej-visoko-reagovanje-povodom-skrnavljenja-nacionalnog-spomenika-stari-grad-visoki/|url-status=dead}}</ref> Zidine grada su se najvećim dijelom srušile do blizu temelja. U zemlji ima još oko 1,5 m ostataka zidova. Djelomično su još sačuvani donji dijelovi flankiranih kula. Cijeli lokalitet je zapušten i zarastao u rastinje.<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/stari-grad-visoki/|title=Stari grad Visoki – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=30. 6. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501152208/http://www.zavicajnimuzej.com/stari-grad-visoki/|url-status=dead}}</ref> Dana 28. februara 2020. na lokalitetu je postavljen jarbol sa [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom Bosne i Hercegovine]], a Gradska uprava Visokog planira i uređenje i izgradnju pristupnih staza, te osvjetljenje jarbola sa zastavom.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jarbol-sa-zastavom-bih-visine-14-metara-postavljen-na-lokalitetu-kraljevskog-grada-visoki/200228136|title=Jarbol sa zastavom BiH visine 14 metara postavljen na lokalitetu kraljevskog grada Visoki|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=28. 2. 2020}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Visoko]] * [[Visoko u srednjem vijeku]] * [[Podvisoki]] *[[Mile (Visoko)|Mile]] * [[Visočica]] *[[Tvrtko Borovinić]] ==Reference== {{reference}} == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20070220011943/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 Proglašavanje starog grada Visoki nacionalnim spomenikom] * [[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – doba stare bosanske države. U: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko, 1984, 101.-305. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Old town of Visoki}} {{Tvrđave u BiH}} {{Visoko}} {{coord|43|58|36.23|N|18|10|34.7|E|display=title}} [[Kategorija:Vladarski i vlasteoski dvorovi u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Visokom]] [[Kategorija:Srednja Bosna]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] hvrmqo0ptmmky9x5lmxy9jvc9mugqnt 3838653 3838650 2026-05-01T12:39:11Z AnToni 2325 /* Historijska važnost */ 3838653 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Stari grad Visoki | izvorno_ime = | domaći_jezik = bs | slika = Old town Visoki.jpg | veličina_slike = | alt_slika = Ostaci Starog grada Visokog na brdu Visočica | tekst = | vrsta_karte = | map_caption = | map_size = 250 | map_dot_label = Stari grad Visoki | reljef = da | alternativna_imena = Visoki; Stari grad Visoko; kraljevski grad Visoki | status = ostaci srednjovjekovnog utvrđenog grada; [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vrsta_građevine = [[Tvrđava|srednjovjekovni utvrđeni grad]] | stil = srednjovjekovna bosanska fortifikacijska arhitektura | klasifikacija = historijsko područje | lokacija = vrh brda [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočica]], iznad [[Visoko]]g | lokacija_grad = [[Visoko]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | koordinate = {{coord|43|58|42|N|18|10|40|E|display=inline,title}} | altitude = 766,5 m | trenutni_stanari = | nazvano_po = srednjovjekovnom gradu Visoki | početak = prije 1355; vjerovatno 14. vijek | datum_zatvaranja = vjerovatno prije 1503. | datum_renoviranja = arheološka istraživanja 2007–2008; konzervacija otkrivenih zidova nakon istraživanja | dužina = oko 60 m | ostale_dimenzije = širina oko 25 m; zidovi debljine oko 2 m; zaštitni jarak dubok oko 4 m i širok oko 8–10 m | strukturni_sistem = kameni bedemi s kulama i unutrašnjim prostorom utvrđenog grada | materijal = lokalni pločasti krečnjak, lomljeni kamen i vezivni malter | veličina = približno 1.500 m² | broj_spratova = | temelji = prilagođeni stjenovitom vrhu brda Visočica | arhitekt = nepoznat | poznato_po = kraljevskom gradu srednjovjekovne Bosne; mjestu iz kojeg je [[Tvrtko I Kotromanić]] 1. septembra 1355. izdao povelju Dubrovčanima; fortifikacijskom središtu iznad podgrađa [[Podvisoki]] | reference = <ref name="KONS">{{cite web |title=Stari grad Visoki, historijsko područje |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2409 |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=1. 5. 2026}}</ref><ref name="KONS-tabela">{{cite web |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela |url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=1. 5. 2026}}</ref><ref name="Muzej">{{cite web |title=Nacionalni spomenici |url=https://www.zavicajnimuzej.com/spomenici/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=1. 5. 2026}}</ref> }} '''Stari grad Visoki''' je bio poznati [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[grad]] i [[tvrđava]] koji je nastao tokom 14. vijeka na brdu [[Visočica (brdo kod Visokog(|Visočici]]. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad [[Visoko]]. Prvo spominjanje ''Starog grada Visokog'' se desilo 1. septembra 1355, u [[Povelja|povelji]] mladog [[ban]]a [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I. Kotromanića]] pod nazivom "''in castro nosto Visoka vocatum''", što znači da je u vrijeme vladavine njegovog prethodnika bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]], u prvoj polovini 14. vijeka, ili sagrađen ili je već postojao.<ref name="kons.gov.ba">{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 |title=O Starom gradu Visokom na službenim stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=8. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120330040623/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 |archive-date=30. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref> Služio je i kao sjedište visokog feudalca sa titulom velikog kneza bosanskog. [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskim]] osvajanjem [[Bosna (regija)|Bosne]] grad biva napušten prije 1503. jer se ne navodi u tursko-ugarskom ugovoru iz spomenute godine.<ref name="kons.gov.ba"/> Godine 1626. Đorđić spominje Visoki među napuštenim gradovima.<ref name="kons.gov.ba"/> Danas je ''Stari grad Visoki'' nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.<ref name="kons.gov.ba"/> ==Položaj i građa== [[Datoteka:Srednjovjekovni grad Visoki obrada.png|mini|300px|Tlocrt koji prikazuje raniji prilaz gradu.|lijevo]] ''Stari grad Visoki'' je smješten na vrhu 213 metara visokog brda Visočica na visini od 766,5 m, i oko 300 m iznad doline gdje se razvio sam grad [[Visoko]]. Smješten je na istaknutom mjestu sa izvrsnim pregledom na čitavu okolinu, odakle se vide i ostala [[Visočka dolina|kraljevska stolna mjesta]]. Prilaz se nalazi na jugozapadnoj strani, sa ravni koja je 60 metara niže, a podgrađe tvrđave i grada se zvalo [[Podvisoki]]. Iako historijski važan, stari grad Visoki nije bio velikih dimenzija, dužine oko 60 m i širine oko 25 m imao je dvije kule koje su ga štitile po cijeloj dužini. Unutar samog grada postoji nekoliko tragova zgrada. Debljina zida je oko 2 m, a uglavnom je građen od pločastog vapnenca lokalnog porijekla koji su grubo otesani, dok je jamski pijesak za mješavinu nejednake čvrstine i dosta grub. Kako je bio običaj u srednjem vijeku oko cijelog grada je iskopan jarak dubok oko 4 m, a širok oko 8 do 10 m. ==Historijska važnost== {{Glavni|Visoko u srednjem vijeku}}[[Datoteka:Plateu_leading_to_the_Old_town_of_Visoki.jpg|mini|Plato na vrhu brda Grad koji vodi do starog grada Visoki.|lijevo]]Primarna funkcija starog grada Visoki je bila ona odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su [[bosanski vladari]] pisali mnoge povelje i dokumente, a zadnja napisana je bila ona iz 1436. kada je knez [[Tvrtko Borovinić]] izdao isprave ''na Visokom''. To je dokaz da je, osim svoje vojne namjene, grad Visoki bio povremeno stolno mjesto, uz obližnje [[Mile]], [[Moštre]], kao i njegovo podgrađe Podvisoki, koje je bilo trgovačko središte, urbano naselje i kraljevski dvor. Prema [[Pavao Anđelić|Anđeliću]] osnovna funkcija grada Visoki je bila uloga upravnog centra teritorijalno-političke jedinice. Pobrojana mjesta su bila jedna od najranijih župa najranijeg perioda [[Bosanska banovina|bosanske države]] od 10. vijeka pa sve do kraja 12. vijeka. U drugoj polovini 11. vijeka se pominje bosanska [[biskupija]] i njeno sjedište ''civitas Bosna'', a sjedište bosanske biskupije je bilo upravo u [[Visočka dolina|Visočkoj dolini]] i njegovim stolnim mjestima, gdje su starješine crkvene hijerarhije, kao i visoki dostojanstvenici [[Bosanska crkva|bosanske crkve]] stolovali. Već krajem 12. vijeka [[Kulin Ban]] podiže crkvu u [[Biskupići]]ma, dok je u Moštrima u polovini 14. vijeka bila kuća krstjana, i jedno vrijeme kraljevski dvor, a sve javne poslove ''crkva bosanska'' je obaljvala baš u Moštrima. Ako se uzme u obzir činjenica i da je u Milama (današnji Arnautovići) bilo mjesto održavanja [[rusag|sabora]], [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a između 1377. i 1461. i krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, nije teško zaključiti da je Visočka dolina sa starim gradom Visoki, Podvisokim, Milama i Moštrima bilo rano središte Bosanske banovine, i kasnije kraljevstva. [[Datoteka:Átjáró a falon - panoramio.jpg|lijevo|mini|Prolaz u zidu]] Iako napušten odavno, dokazi i na kojima se temelji historija starog grada Visoki i ostalih mjesta u [[visočka dolina|visočkoj dolini]] su pronađeni tokom 1950-tih, 1970-tih i 1980-tih godina s arheološkim iskopavanjima i nalazima koje su uglavnom javnosti predstavljali [[Pavao Anđelić]], [[Hamdija Kreševljaković]], [[Đoko Mazalić]], [[Desanka Kovačević-Kojić]] a najstarija sačuvana literatura je ona od [[Đorđe Stratimirović|Đorđa Stratimirovića]] iz 1891. Mazalić je bio prvi, već 1953, koji je dao detaljniji opis [[ruševina]] koji je do danas nezamjenjljiv izvor kada se spominje stari grad Visoki. Funkciju glavnog predstavnika u srednjovjekovnoj tvrđavi [[Visoki]] obavljao je [[kastelan]], vlastelin sa titulom [[Veliki knez bosanski]]. Istaknutu poziciju imali su kastelani tvrđave [[Priboje Masnović]], [[Batić Mirković]] i [[Tvrtko Borovinić]]. Januara 1398. knez Priboje Masnović kastelan Visokog (Comes Priboe Masnouich de Bossna nunc castellanus de Visochi in Bossna) je primljen za [[Dubrovačko građanstvo|dubrovačkog građanina]].<ref>„Comes Priboe Masnouich de Bossna nunc castellanus de Visochi in Bossna electus et receptus fuit in nostrum ciuem ciuitatis Ragusii” (3. januar 1398. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Reformationes, Svezak: XXXI, Folija: 28.</ref> Aprila [[1428]]. godine Juraj Dragošević iz župe [[Sana (župa)|Sana]], poslanik [[Doroteja|Doroteje]], kćerke [[Balša Hercegović|Balše]] sina hercega [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], prima polovinu novca od zakupa Hrvojeve kuće i zemlje koju je Hrvoje posjedovao na području [[Dubrovnik]]a. Usput je spomenut Tvrtko Borovinić, kastelan grada Visoki (comiti Tuertichom Borouinich castellano castri Visochi) koji je zajedno sa suprugom [[Katarina|Katarinom]], Dorotejinom sestrom, uživao polovinu navedenog zakupa od kuće i zemlje.<ref>„Captum fuit de habendo Gregorium Dragoseuich de Sana pro vero nuntio domine Dorathee filie Balse olim filii magnifici ducis Cheruoye ad recipiendum, exigendum introitus et reditus et affictus domorum et possessionem dicti olim domini ducis Cheruoye pro dimidia spectante dicte domine Dorothee et etiam per literas patentens latinas testimoniales factas per capitulum ecclesie Zagrebiensis datis in domenica letare 1428. Et similiter pro dicti introitus et affictus pro parte dicte domine Dorothee solui debeant comiti Tuertichom Borouinich castellano castri Visochi pro annis quatuor proxime futuros“ (16. april 1428. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Consilium Minus, Svezak: IV, folija 154.</ref> Tokom rata 1992-1995, prilikom izvođenja zemljanih radova unutar zidina grada, na dubini od oko 1,15 m ispod današnje razine terena, nađeni su fragmenti arhitektonske plastike: 6 dijelova lunete gotičkog portala<ref>Šahinović, Nataša, ''Novi nalazi na srednjovjekovnom gradu Visoki''. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nova serija, (Arheologija), sveska  broj 48/49,  Sarajevo, 2001., 386-393.</ref> i 2 fragmenta dovratnika, od kojih je na jednom urezan prikaz konjanika i dio natpisa pisan bosanskom ćirilicom, a na drugom je samo plitko ugraviran natpis bosanskom ćirilicom. Natpisi nisu pročitani. Nalazi su predani Zavičajnom muzeju u Visokom. U novembru 2006. [[Pošta BH]] je izdala [[Poštanska marka|poštanske marke]] sa motivom 11 fragmenata kamenih vrata koje su pronađene 1994. pri zemljanim radovima oko područja starog grada. Na drugom stupu kamenih vrata, onom koji izvorno nedostaje, je ubačen motiv sa [[Povelja Kulina Bana|poveljom]] [[Kulin Ban|Kulina Bana]] koja simbolično predstavlja vrata Bosne. U gornjem desnom uglu se nalazi [[Heraldika|heraldički]] znak dinastije [[Kotromanić]]. Markica ima vrijednost od 1,00 KM i dolazi u brošitanom izdanja. Veličina markice iznosi 27,72 x 41,58&nbsp;mm, sa tiražom od 50.000 primjeraka.<ref>[http://www.visoko.co.ba/index.php?subaction=showfull&id=1166617183&archive=&start_from=&ucat=10& Obavijest o predstavljanju poštanskih markica]</ref> ==Istraživanje i obnova== Na osnovu ranije odobrenih sredstava od strane [[Federacija BiH|Federalne]] vlade u iznosu od 250.000 KM stvoreni su uslovi za početak [[Arheologija|arheološkog]] istraživanja starog grada Visoki. Na čelu tima je arheolog Lidija Fekeža, a tim sačinjavaju stručnjaci i predstavnici Zavoda za očuvanje nacionalnih spomenika, [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] iz Sarajeva i Zavičajnog muzeja iz Visokog. Prvi radovi su počeli 15. septembra 2007. gdje je tim stručnjaka i radnika započeo čišćenje lokaliteta i nabavku materijala. Nastavak radova podrazumijeva plan zaštite od daljeg propadanja, a koji će uraditi geodeti i crtači. Na osnovu ovih istraživanja, te ranijih iz prošlog vijeka, bit će izrađen elaborat ili projekat pomoću kojeg će se pristupiti daljnim istraživanjima, te restauraciji grada.<ref>{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=539 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213094800/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=539 |archive-date=13. 12. 2007 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=532 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213095420/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=532 |archive-date=13. 12. 2007 |url-status=dead }}</ref> Grad je često mjesto okupljanja domaćih i stranih turista, najviše zbog [[Bosanske piramide|hipoteze]] [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]]. Evidentirano je da neki turisti na području grada kampuju, lože logorske vatre te da su kameni ostaci Starog grada Visoki sekundarno iskorišteni kako bi se napravili stubići nepoznate namjene.<ref>{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/zavicajni-muzej-visoko-reagovanje-povodom-skrnavljenja-nacionalnog-spomenika-stari-grad-visoki/|title=Zavičajni muzej Visoko: Reagovanje povodom skrnavljenja nacionalnog spomenika Stari grad Visoki|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=17. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220117071955/https://visoko.co.ba/zavicajni-muzej-visoko-reagovanje-povodom-skrnavljenja-nacionalnog-spomenika-stari-grad-visoki/|url-status=dead}}</ref> Zidine grada su se najvećim dijelom srušile do blizu temelja. U zemlji ima još oko 1,5 m ostataka zidova. Djelomično su još sačuvani donji dijelovi flankiranih kula. Cijeli lokalitet je zapušten i zarastao u rastinje.<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/stari-grad-visoki/|title=Stari grad Visoki – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=30. 6. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501152208/http://www.zavicajnimuzej.com/stari-grad-visoki/|url-status=dead}}</ref> Dana 28. februara 2020. na lokalitetu je postavljen jarbol sa [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom Bosne i Hercegovine]], a Gradska uprava Visokog planira i uređenje i izgradnju pristupnih staza, te osvjetljenje jarbola sa zastavom.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jarbol-sa-zastavom-bih-visine-14-metara-postavljen-na-lokalitetu-kraljevskog-grada-visoki/200228136|title=Jarbol sa zastavom BiH visine 14 metara postavljen na lokalitetu kraljevskog grada Visoki|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=28. 2. 2020}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Visoko]] * [[Visoko u srednjem vijeku]] * [[Podvisoki]] *[[Mile (Visoko)|Mile]] * [[Visočica]] *[[Tvrtko Borovinić]] ==Reference== {{reference}} == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20070220011943/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 Proglašavanje starog grada Visoki nacionalnim spomenikom] * [[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – doba stare bosanske države. U: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko, 1984, 101.-305. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Old town of Visoki}} {{Tvrđave u BiH}} {{Visoko}} {{coord|43|58|36.23|N|18|10|34.7|E|display=title}} [[Kategorija:Vladarski i vlasteoski dvorovi u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Visokom]] [[Kategorija:Srednja Bosna]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] krwuaapv6i1fdt2ep8v5cj2gus09y7p 3838655 3838653 2026-05-01T12:40:24Z AnToni 2325 /* Historijska važnost */ 3838655 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Stari grad Visoki | izvorno_ime = | domaći_jezik = bs | slika = Old town Visoki.jpg | veličina_slike = | alt_slika = Ostaci Starog grada Visokog na brdu Visočica | tekst = | vrsta_karte = | map_caption = | map_size = 250 | map_dot_label = Stari grad Visoki | reljef = da | alternativna_imena = Visoki; Stari grad Visoko; kraljevski grad Visoki | status = ostaci srednjovjekovnog utvrđenog grada; [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vrsta_građevine = [[Tvrđava|srednjovjekovni utvrđeni grad]] | stil = srednjovjekovna bosanska fortifikacijska arhitektura | klasifikacija = historijsko područje | lokacija = vrh brda [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočica]], iznad [[Visoko]]g | lokacija_grad = [[Visoko]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | koordinate = {{coord|43|58|42|N|18|10|40|E|display=inline,title}} | altitude = 766,5 m | trenutni_stanari = | nazvano_po = srednjovjekovnom gradu Visoki | početak = prije 1355; vjerovatno 14. vijek | datum_zatvaranja = vjerovatno prije 1503. | datum_renoviranja = arheološka istraživanja 2007–2008; konzervacija otkrivenih zidova nakon istraživanja | dužina = oko 60 m | ostale_dimenzije = širina oko 25 m; zidovi debljine oko 2 m; zaštitni jarak dubok oko 4 m i širok oko 8–10 m | strukturni_sistem = kameni bedemi s kulama i unutrašnjim prostorom utvrđenog grada | materijal = lokalni pločasti krečnjak, lomljeni kamen i vezivni malter | veličina = približno 1.500 m² | broj_spratova = | temelji = prilagođeni stjenovitom vrhu brda Visočica | arhitekt = nepoznat | poznato_po = kraljevskom gradu srednjovjekovne Bosne; mjestu iz kojeg je [[Tvrtko I Kotromanić]] 1. septembra 1355. izdao povelju Dubrovčanima; fortifikacijskom središtu iznad podgrađa [[Podvisoki]] | reference = <ref name="KONS">{{cite web |title=Stari grad Visoki, historijsko područje |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2409 |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=1. 5. 2026}}</ref><ref name="KONS-tabela">{{cite web |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela |url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=1. 5. 2026}}</ref><ref name="Muzej">{{cite web |title=Nacionalni spomenici |url=https://www.zavicajnimuzej.com/spomenici/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=1. 5. 2026}}</ref> }} '''Stari grad Visoki''' je bio poznati [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[grad]] i [[tvrđava]] koji je nastao tokom 14. vijeka na brdu [[Visočica (brdo kod Visokog(|Visočici]]. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad [[Visoko]]. Prvo spominjanje ''Starog grada Visokog'' se desilo 1. septembra 1355, u [[Povelja|povelji]] mladog [[ban]]a [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I. Kotromanića]] pod nazivom "''in castro nosto Visoka vocatum''", što znači da je u vrijeme vladavine njegovog prethodnika bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]], u prvoj polovini 14. vijeka, ili sagrađen ili je već postojao.<ref name="kons.gov.ba">{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 |title=O Starom gradu Visokom na službenim stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=8. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120330040623/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 |archive-date=30. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref> Služio je i kao sjedište visokog feudalca sa titulom velikog kneza bosanskog. [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskim]] osvajanjem [[Bosna (regija)|Bosne]] grad biva napušten prije 1503. jer se ne navodi u tursko-ugarskom ugovoru iz spomenute godine.<ref name="kons.gov.ba"/> Godine 1626. Đorđić spominje Visoki među napuštenim gradovima.<ref name="kons.gov.ba"/> Danas je ''Stari grad Visoki'' nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.<ref name="kons.gov.ba"/> ==Položaj i građa== [[Datoteka:Srednjovjekovni grad Visoki obrada.png|mini|300px|Tlocrt koji prikazuje raniji prilaz gradu.|lijevo]] ''Stari grad Visoki'' je smješten na vrhu 213 metara visokog brda Visočica na visini od 766,5 m, i oko 300 m iznad doline gdje se razvio sam grad [[Visoko]]. Smješten je na istaknutom mjestu sa izvrsnim pregledom na čitavu okolinu, odakle se vide i ostala [[Visočka dolina|kraljevska stolna mjesta]]. Prilaz se nalazi na jugozapadnoj strani, sa ravni koja je 60 metara niže, a podgrađe tvrđave i grada se zvalo [[Podvisoki]]. Iako historijski važan, stari grad Visoki nije bio velikih dimenzija, dužine oko 60 m i širine oko 25 m imao je dvije kule koje su ga štitile po cijeloj dužini. Unutar samog grada postoji nekoliko tragova zgrada. Debljina zida je oko 2 m, a uglavnom je građen od pločastog vapnenca lokalnog porijekla koji su grubo otesani, dok je jamski pijesak za mješavinu nejednake čvrstine i dosta grub. Kako je bio običaj u srednjem vijeku oko cijelog grada je iskopan jarak dubok oko 4 m, a širok oko 8 do 10 m. ==Historijska važnost== {{Glavni|Visoko u srednjem vijeku}}[[Datoteka:Plateu_leading_to_the_Old_town_of_Visoki.jpg|mini|Plato na vrhu brda Grad koji vodi do starog grada Visoki.|lijevo]]Primarna funkcija starog grada Visoki je bila ona odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su [[bosanski vladari]] pisali mnoge povelje i dokumente, a zadnja napisana je bila ona iz 1436. kada je knez [[Tvrtko Borovinić]] izdao isprave ''na Visokom''. To je dokaz da je, osim svoje vojne namjene, grad Visoki bio povremeno stolno mjesto, uz obližnje [[Mile]], [[Moštre]], kao i njegovo podgrađe Podvisoki, koje je bilo trgovačko središte, urbano naselje i kraljevski dvor. Prema [[Pavao Anđelić|Anđeliću]] osnovna funkcija grada Visoki je bila uloga upravnog centra teritorijalno-političke jedinice. Pobrojana mjesta su bila jedna od najranijih župa najranijeg perioda [[Bosanska banovina|bosanske države]] od 10. vijeka pa sve do kraja 12. vijeka. U drugoj polovini 11. vijeka se pominje bosanska [[biskupija]] i njeno sjedište ''civitas Bosna'', a sjedište bosanske biskupije je bilo upravo u [[Visočka dolina|Visočkoj dolini]] i njegovim stolnim mjestima, gdje su starješine crkvene hijerarhije, kao i visoki dostojanstvenici [[Bosanska crkva|bosanske crkve]] stolovali. Već krajem 12. vijeka [[Kulin Ban]] podiže crkvu u [[Biskupići]]ma, dok je u Moštrima u polovini 14. vijeka bila kuća krstjana, i jedno vrijeme kraljevski dvor, a sve javne poslove ''crkva bosanska'' je obaljvala baš u Moštrima. Ako se uzme u obzir činjenica i da je u Milama (današnji Arnautovići) bilo mjesto održavanja [[rusag|sabora]], [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a između 1377. i 1461. i krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, nije teško zaključiti da je Visočka dolina sa starim gradom Visoki, Podvisokim, Milama i Moštrima bilo rano središte Bosanske banovine, i kasnije kraljevstva. [[Datoteka:Átjáró a falon - panoramio.jpg|lijevo|mini|Prolaz u zidu]] Iako napušten odavno, dokazi i na kojima se temelji historija starog grada Visoki i ostalih mjesta u [[visočka dolina|visočkoj dolini]] su pronađeni tokom 1950-tih, 1970-tih i 1980-tih godina s arheološkim iskopavanjima i nalazima koje su uglavnom javnosti predstavljali [[Pavao Anđelić]], [[Hamdija Kreševljaković]], [[Đoko Mazalić]], [[Desanka Kovačević-Kojić]] a najstarija sačuvana literatura je ona od [[Đorđe Stratimirović|Đorđa Stratimirovića]] iz 1891. Mazalić je bio prvi, već 1953, koji je dao detaljniji opis [[ruševina]] koji je do danas nezamjenjljiv izvor kada se spominje stari grad Visoki. Funkciju glavnog predstavnika u srednjovjekovnoj tvrđavi [[Visoki]] obavljao je [[kastelan]], vlastelin sa titulom [[Veliki knez bosanski]]. Istaknutu poziciju imali su kastelani tvrđave [[Priboje Masnović]], [[Batić Mirković]] i [[Tvrtko Borovinić]]. Januara 1398. knez Priboje Masnović kastelan Visokog (Comes Priboe Masnouich de Bossna nunc castellanus de Visochi in Bossna) je primljen za [[Dubrovačko građanstvo|dubrovačkog građanina]].<ref>„Comes Priboe Masnouich de Bossna nunc castellanus de Visochi in Bossna electus et receptus fuit in nostrum ciuem ciuitatis Ragusii” (3. januar 1398. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Reformationes, Svezak: XXXI, Folija: 28.</ref> Aprila [[1428]]. godine Juraj Dragošević iz župe [[Sana (župa)|Sana]], poslanik [[Doroteja|Doroteje]], kćerke [[Balša Hercegović|Balše]] sina hercega [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], prima polovinu novca od zakupa Hrvojeve kuće i zemlje koju je Hrvoje posjedovao na području [[Dubrovnik]]a. Usput je spomenut Tvrtko Borovinić, kastelan grada Visoki (comiti Tuertichom Borouinich castellano castri Visochi) koji je zajedno sa suprugom [[Katarina|Katarinom]], Dorotejinom sestrom, uživao polovinu navedenog zakupa od kuće i zemlje.<ref>„Captum fuit de habendo Gregorium Dragoseuich de Sana pro vero nuntio domine Dorathee filie Balse olim filii magnifici ducis Cheruoye ad recipiendum, exigendum introitus et reditus et affictus domorum et possessionem dicti olim domini ducis Cheruoye pro dimidia spectante dicte domine Dorothee et etiam per literas patentens latinas testimoniales factas per capitulum ecclesie Zagrebiensis datis in domenica letare 1428. Et similiter pro dicti introitus et affictus pro parte dicte domine Dorothee solui debeant comiti Tuertichom Borouinich castellano castri Visochi pro annis quatuor proxime futuros“ (16. april 1428. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Consilium Minus, Svezak: IV, folija 154.</ref> Tokom rata 1992-1995, prilikom izvođenja zemljanih radova unutar zidina grada, na dubini od oko 1,15 m ispod današnje razine terena, nađeni su fragmenti arhitektonske plastike: 6 dijelova lunete gotičkog portala<ref>Šahinović, Nataša, ''Novi nalazi na srednjovjekovnom gradu Visoki''. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nova serija, (Arheologija), sveska  broj 48/49,  Sarajevo, 2001., 386-393.</ref> i 2 fragmenta dovratnika, od kojih je na jednom urezan prikaz konjanika i dio natpisa pisan bosanskom ćirilicom, a na drugom je samo plitko ugraviran natpis bosanskom ćirilicom. Natpisi nisu pročitani. Nalazi su predani Zavičajnom muzeju u Visokom. U novembru 2006. [[BH Pošta]] je izdala [[Poštanska marka|poštanske marke]] sa motivom 11 fragmenata kamenih vrata koje su pronađene 1994. pri zemljanim radovima oko područja starog grada. Na drugom stupu kamenih vrata, onom koji izvorno nedostaje, je ubačen motiv sa [[Povelja Kulina Bana|poveljom]] [[Kulin Ban|Kulina Bana]] koja simbolično predstavlja vrata Bosne. U gornjem desnom uglu se nalazi [[Heraldika|heraldički]] znak dinastije [[Kotromanić]]. Markica ima vrijednost od 1,00 KM i dolazi u brošitanom izdanja. Veličina markice iznosi 27,72 x 41,58&nbsp;mm, sa tiražom od 50.000 primjeraka.<ref>[http://www.visoko.co.ba/index.php?subaction=showfull&id=1166617183&archive=&start_from=&ucat=10& Obavijest o predstavljanju poštanskih markica]</ref> ==Istraživanje i obnova== Na osnovu ranije odobrenih sredstava od strane [[Federacija BiH|Federalne]] vlade u iznosu od 250.000 KM stvoreni su uslovi za početak [[Arheologija|arheološkog]] istraživanja starog grada Visoki. Na čelu tima je arheolog Lidija Fekeža, a tim sačinjavaju stručnjaci i predstavnici Zavoda za očuvanje nacionalnih spomenika, [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] iz Sarajeva i Zavičajnog muzeja iz Visokog. Prvi radovi su počeli 15. septembra 2007. gdje je tim stručnjaka i radnika započeo čišćenje lokaliteta i nabavku materijala. Nastavak radova podrazumijeva plan zaštite od daljeg propadanja, a koji će uraditi geodeti i crtači. Na osnovu ovih istraživanja, te ranijih iz prošlog vijeka, bit će izrađen elaborat ili projekat pomoću kojeg će se pristupiti daljnim istraživanjima, te restauraciji grada.<ref>{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=539 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213094800/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=539 |archive-date=13. 12. 2007 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=532 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213095420/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=532 |archive-date=13. 12. 2007 |url-status=dead }}</ref> Grad je često mjesto okupljanja domaćih i stranih turista, najviše zbog [[Bosanske piramide|hipoteze]] [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]]. Evidentirano je da neki turisti na području grada kampuju, lože logorske vatre te da su kameni ostaci Starog grada Visoki sekundarno iskorišteni kako bi se napravili stubići nepoznate namjene.<ref>{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/zavicajni-muzej-visoko-reagovanje-povodom-skrnavljenja-nacionalnog-spomenika-stari-grad-visoki/|title=Zavičajni muzej Visoko: Reagovanje povodom skrnavljenja nacionalnog spomenika Stari grad Visoki|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=17. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220117071955/https://visoko.co.ba/zavicajni-muzej-visoko-reagovanje-povodom-skrnavljenja-nacionalnog-spomenika-stari-grad-visoki/|url-status=dead}}</ref> Zidine grada su se najvećim dijelom srušile do blizu temelja. U zemlji ima još oko 1,5 m ostataka zidova. Djelomično su još sačuvani donji dijelovi flankiranih kula. Cijeli lokalitet je zapušten i zarastao u rastinje.<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/stari-grad-visoki/|title=Stari grad Visoki – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=30. 6. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501152208/http://www.zavicajnimuzej.com/stari-grad-visoki/|url-status=dead}}</ref> Dana 28. februara 2020. na lokalitetu je postavljen jarbol sa [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom Bosne i Hercegovine]], a Gradska uprava Visokog planira i uređenje i izgradnju pristupnih staza, te osvjetljenje jarbola sa zastavom.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jarbol-sa-zastavom-bih-visine-14-metara-postavljen-na-lokalitetu-kraljevskog-grada-visoki/200228136|title=Jarbol sa zastavom BiH visine 14 metara postavljen na lokalitetu kraljevskog grada Visoki|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=28. 2. 2020}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Visoko]] * [[Visoko u srednjem vijeku]] * [[Podvisoki]] *[[Mile (Visoko)|Mile]] * [[Visočica]] *[[Tvrtko Borovinić]] ==Reference== {{reference}} == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20070220011943/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 Proglašavanje starog grada Visoki nacionalnim spomenikom] * [[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – doba stare bosanske države. U: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko, 1984, 101.-305. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Old town of Visoki}} {{Tvrđave u BiH}} {{Visoko}} {{coord|43|58|36.23|N|18|10|34.7|E|display=title}} [[Kategorija:Vladarski i vlasteoski dvorovi u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Visokom]] [[Kategorija:Srednja Bosna]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] m6g9obigsfvf6t506pyw3t1kns2c61i 3838661 3838655 2026-05-01T12:47:33Z Mhare 481 3838661 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Stari grad Visoki | izvorno_ime = | domaći_jezik = bs | slika = Old town Visoki.jpg | veličina_slike = | alt_slika = Ostaci Starog grada Visokog na brdu Visočica | tekst = | vrsta_karte = | map_caption = | map_size = 250 | map_dot_label = Stari grad Visoki | reljef = da | alternativna_imena = Visoki; Stari grad Visoko; kraljevski grad Visoki | status = ostaci srednjovjekovnog utvrđenog grada; [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vrsta_građevine = [[Tvrđava|srednjovjekovni utvrđeni grad]] | stil = srednjovjekovna bosanska fortifikacijska arhitektura | klasifikacija = historijsko područje | lokacija = vrh brda [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočica]], iznad [[Visoko]]g | lokacija_grad = [[Visoko]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | koordinate = {{coord|43|58|42|N|18|10|40|E|display=inline,title}} | altitude = 766,5 m | trenutni_stanari = | nazvano_po = srednjovjekovnom gradu Visoki | početak = prije 1355; vjerovatno 14. vijek | datum_zatvaranja = vjerovatno prije 1503. | datum_renoviranja = arheološka istraživanja 2007–2008; konzervacija otkrivenih zidova nakon istraživanja | dužina = oko 60 m | ostale_dimenzije = širina oko 25 m; zidovi debljine oko 2 m; zaštitni jarak dubok oko 4 m i širok oko 8–10 m | strukturni_sistem = kameni bedemi s kulama i unutrašnjim prostorom utvrđenog grada | materijal = lokalni pločasti krečnjak, lomljeni kamen i vezivni malter | veličina = približno 1.500 m² | broj_spratova = | temelji = prilagođeni stjenovitom vrhu brda Visočica | arhitekt = nepoznat | poznato_po = kraljevskom gradu srednjovjekovne Bosne; mjestu iz kojeg je [[Tvrtko I Kotromanić]] 1. septembra 1355. izdao povelju Dubrovčanima; fortifikacijskom središtu iznad podgrađa [[Podvisoki]] | reference = <ref name="KONS">{{cite web |title=Stari grad Visoki, historijsko područje |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2409 |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=1. 5. 2026}}</ref><ref name="KONS-tabela">{{cite web |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela |url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=1. 5. 2026}}</ref><ref name="Muzej">{{cite web |title=Nacionalni spomenici |url=https://www.zavicajnimuzej.com/spomenici/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=1. 5. 2026}}</ref> }} '''Stari grad Visoki''' je bio poznati [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[grad]] i [[tvrđava]] koji je nastao tokom 14. vijeka na brdu [[Visočica (brdo kod Visokog(|Visočici]]. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad [[Visoko]]. Prvo spominjanje ''Starog grada Visokog'' se desilo 1. septembra 1355, u [[Povelja|povelji]] mladog [[ban]]a [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I. Kotromanića]] pod nazivom "''in castro nosto Visoka vocatum''", što znači da je u vrijeme vladavine njegovog prethodnika bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]], u prvoj polovini 14. vijeka, ili sagrađen ili je već postojao.<ref name="kons.gov.ba">{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 |title=O Starom gradu Visokom na službenim stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=8. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120330040623/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 |archive-date=30. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref> Služio je i kao sjedište visokog feudalca sa titulom velikog kneza bosanskog. [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskim]] osvajanjem [[Bosna (regija)|Bosne]] grad biva napušten prije 1503. jer se ne navodi u tursko-ugarskom ugovoru iz spomenute godine.<ref name="kons.gov.ba"/> Godine 1626. Đorđić spominje Visoki među napuštenim gradovima.<ref name="kons.gov.ba"/> Danas je ''Stari grad Visoki'' nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.<ref name="kons.gov.ba"/> ==Položaj i građa== [[Datoteka:Srednjovjekovni grad Visoki obrada.png|mini|300px|Tlocrt koji prikazuje raniji prilaz gradu.|lijevo]] ''Stari grad Visoki'' je smješten na vrhu 213 metara visokog brda Visočica na visini od 766,5 m, i oko 300 m iznad doline gdje se razvio sam grad [[Visoko]]. Smješten je na istaknutom mjestu sa izvrsnim pregledom na čitavu okolinu, odakle se vide i ostala [[Visočka dolina|kraljevska stolna mjesta]]. Prilaz se nalazi na jugozapadnoj strani, sa ravni koja je 60 metara niže, a podgrađe tvrđave i grada se zvalo [[Podvisoki]]. Iako historijski važan, stari grad Visoki nije bio velikih dimenzija, dužine oko 60 m i širine oko 25 m imao je dvije kule koje su ga štitile po cijeloj dužini. Unutar samog grada postoji nekoliko tragova zgrada. Debljina zida je oko 2 m, a uglavnom je građen od pločastog vapnenca lokalnog porijekla koji su grubo otesani, dok je jamski pijesak za mješavinu nejednake čvrstine i dosta grub. Kako je bio običaj u srednjem vijeku oko cijelog grada je iskopan jarak dubok oko 4 m, a širok oko 8 do 10 m. ==Historijska važnost== {{Glavni|Visoko u srednjem vijeku}}[[Datoteka:Plateu_leading_to_the_Old_town_of_Visoki.jpg|mini|Plato na vrhu brda Grad koji vodi do starog grada Visoki.|lijevo]]Primarna funkcija starog grada Visoki je bila ona odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su [[bosanski vladari]] pisali mnoge povelje i dokumente, a zadnja napisana je bila ona iz 1436. kada je knez [[Tvrtko Borovinić]] izdao isprave ''na Visokom''. To je dokaz da je, osim svoje vojne namjene, grad Visoki bio povremeno stolno mjesto, uz obližnje [[Mile]], [[Moštre]], kao i njegovo podgrađe Podvisoki, koje je bilo trgovačko središte, urbano naselje i kraljevski dvor. Prema [[Pavao Anđelić|Anđeliću]] osnovna funkcija grada Visoki je bila uloga upravnog centra teritorijalno-političke jedinice. Pobrojana mjesta su bila jedna od najranijih župa najranijeg perioda [[Bosanska banovina|bosanske države]] od 10. vijeka pa sve do kraja 12. vijeka. U drugoj polovini 11. vijeka se pominje bosanska [[biskupija]] i njeno sjedište ''civitas Bosna'', a sjedište bosanske biskupije je bilo upravo u [[Visočka dolina|Visočkoj dolini]] i njegovim stolnim mjestima, gdje su starješine crkvene hijerarhije, kao i visoki dostojanstvenici [[Bosanska crkva|bosanske crkve]] stolovali. Već krajem 12. vijeka [[Kulin Ban]] podiže crkvu u [[Biskupići]]ma, dok je u Moštrima u polovini 14. vijeka bila kuća krstjana, i jedno vrijeme kraljevski dvor, a sve javne poslove ''crkva bosanska'' je obaljvala baš u Moštrima. Ako se uzme u obzir činjenica i da je u Milama (današnji Arnautovići) bilo mjesto održavanja [[rusag|sabora]], [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a između 1377. i 1461. i krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, nije teško zaključiti da je Visočka dolina sa starim gradom Visoki, Podvisokim, Milama i Moštrima bilo rano središte Bosanske banovine, i kasnije kraljevstva. [[Datoteka:Átjáró a falon - panoramio.jpg|lijevo|mini|Prolaz u zidu]] Iako napušten odavno, dokazi i na kojima se temelji historija starog grada Visoki i ostalih mjesta u [[visočka dolina|visočkoj dolini]] su pronađeni tokom 1950-tih, 1970-tih i 1980-tih godina s arheološkim iskopavanjima i nalazima koje su uglavnom javnosti predstavljali [[Pavao Anđelić]], [[Hamdija Kreševljaković]], [[Đoko Mazalić]], [[Desanka Kovačević-Kojić]] a najstarija sačuvana literatura je ona od [[Đorđe Stratimirović|Đorđa Stratimirovića]] iz 1891. Mazalić je bio prvi, već 1953, koji je dao detaljniji opis [[ruševina]] koji je do danas nezamjenjljiv izvor kada se spominje stari grad Visoki. Funkciju glavnog predstavnika u srednjovjekovnoj tvrđavi [[Visoki]] obavljao je [[kastelan]], vlastelin sa titulom [[Veliki knez bosanski]]. Istaknutu poziciju imali su kastelani tvrđave [[Priboje Masnović]], [[Batić Mirković]] i [[Tvrtko Borovinić]]. Januara 1398. knez Priboje Masnović kastelan Visokog (Comes Priboe Masnouich de Bossna nunc castellanus de Visochi in Bossna) je primljen za [[Dubrovačko građanstvo|dubrovačkog građanina]].<ref>„Comes Priboe Masnouich de Bossna nunc castellanus de Visochi in Bossna electus et receptus fuit in nostrum ciuem ciuitatis Ragusii” (3. januar 1398. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Reformationes, Svezak: XXXI, Folija: 28.</ref> Aprila [[1428]]. godine Juraj Dragošević iz župe [[Sana (župa)|Sana]], poslanik [[Doroteja|Doroteje]], kćerke [[Balša Hercegović|Balše]] sina hercega [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], prima polovinu novca od zakupa Hrvojeve kuće i zemlje koju je Hrvoje posjedovao na području [[Dubrovnik]]a. Usput je spomenut Tvrtko Borovinić, kastelan grada Visoki (comiti Tuertichom Borouinich castellano castri Visochi) koji je zajedno sa suprugom [[Katarina|Katarinom]], Dorotejinom sestrom, uživao polovinu navedenog zakupa od kuće i zemlje.<ref>„Captum fuit de habendo Gregorium Dragoseuich de Sana pro vero nuntio domine Dorathee filie Balse olim filii magnifici ducis Cheruoye ad recipiendum, exigendum introitus et reditus et affictus domorum et possessionem dicti olim domini ducis Cheruoye pro dimidia spectante dicte domine Dorothee et etiam per literas patentens latinas testimoniales factas per capitulum ecclesie Zagrebiensis datis in domenica letare 1428. Et similiter pro dicti introitus et affictus pro parte dicte domine Dorothee solui debeant comiti Tuertichom Borouinich castellano castri Visochi pro annis quatuor proxime futuros“ (16. april 1428. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Consilium Minus, Svezak: IV, folija 154.</ref> Tokom rata 1992-1995, prilikom izvođenja zemljanih radova unutar zidina grada, na dubini od oko 1,15 m ispod današnje razine terena, nađeni su fragmenti arhitektonske plastike: 6 dijelova lunete gotičkog portala<ref>Šahinović, Nataša, ''Novi nalazi na srednjovjekovnom gradu Visoki''. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nova serija, (Arheologija), sveska  broj 48/49,  Sarajevo, 2001., 386-393.</ref> i 2 fragmenta dovratnika, od kojih je na jednom urezan prikaz konjanika i dio natpisa pisan bosanskom ćirilicom, a na drugom je samo plitko ugraviran natpis bosanskom ćirilicom. Natpisi nisu pročitani. Nalazi su predani Zavičajnom muzeju u Visokom. U novembru 2006. [[BH Pošta]] je izdala [[Poštanska marka|poštanske marke]] sa motivom 11 fragmenata kamenih vrata koje su pronađene 1994. pri zemljanim radovima oko područja starog grada. Na drugom stupu kamenih vrata, onom koji izvorno nedostaje, je ubačen motiv sa [[Povelja Kulina Bana|poveljom]] [[Kulin Ban|Kulina Bana]] koja simbolično predstavlja vrata Bosne. U gornjem desnom uglu se nalazi [[Heraldika|heraldički]] znak dinastije [[Kotromanić]]. Markica ima vrijednost od 1,00 KM i dolazi u brošitanom izdanja. Veličina markice iznosi 27,72 x 41,58&nbsp;mm, sa tiražom od 50.000 primjeraka.<ref>[http://www.visoko.co.ba/index.php?subaction=showfull&id=1166617183&archive=&start_from=&ucat=10& Obavijest o predstavljanju poštanskih markica]</ref> ==Istraživanje i obnova== Na osnovu ranije odobrenih sredstava od strane [[Federacija BiH|Federalne]] vlade u iznosu od 250.000 KM stvoreni su uslovi za početak [[Arheologija|arheološkog]] istraživanja starog grada Visoki. Na čelu tima je arheolog Lidija Fekeža, a tim sačinjavaju stručnjaci i predstavnici Zavoda za očuvanje nacionalnih spomenika, [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] iz Sarajeva i Zavičajnog muzeja iz Visokog. Prvi radovi su počeli 15. septembra 2007. gdje je tim stručnjaka i radnika započeo čišćenje lokaliteta i nabavku materijala. Nastavak radova podrazumijeva plan zaštite od daljeg propadanja, a koji će uraditi geodeti i crtači. Na osnovu ovih istraživanja, te ranijih iz prošlog vijeka, bit će izrađen elaborat ili projekat pomoću kojeg će se pristupiti daljnim istraživanjima, te restauraciji grada.<ref>{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=539 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213094800/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=539 |archive-date=13. 12. 2007 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=532 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213095420/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=532 |archive-date=13. 12. 2007 |url-status=dead }}</ref> Grad je često mjesto okupljanja domaćih i stranih turista, najviše zbog [[Bosanske piramide|hipoteze]] [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]]. Evidentirano je da neki turisti na području grada kampuju, lože logorske vatre te da su kameni ostaci Starog grada Visoki sekundarno iskorišteni kako bi se napravili stubići nepoznate namjene.<ref>{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/zavicajni-muzej-visoko-reagovanje-povodom-skrnavljenja-nacionalnog-spomenika-stari-grad-visoki/|title=Zavičajni muzej Visoko: Reagovanje povodom skrnavljenja nacionalnog spomenika Stari grad Visoki|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=17. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220117071955/https://visoko.co.ba/zavicajni-muzej-visoko-reagovanje-povodom-skrnavljenja-nacionalnog-spomenika-stari-grad-visoki/|url-status=dead}}</ref> Zidine grada su se najvećim dijelom srušile do blizu temelja. U zemlji ima još oko 1,5 m ostataka zidova. Djelomično su još sačuvani donji dijelovi flankiranih kula. Cijeli lokalitet je zapušten i zarastao u rastinje.<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/stari-grad-visoki/|title=Stari grad Visoki – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=30. 6. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501152208/http://www.zavicajnimuzej.com/stari-grad-visoki/|url-status=dead}}</ref> Dana 28. februara 2020. na lokalitetu je postavljen jarbol sa [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom Bosne i Hercegovine]], a Gradska uprava Visokog planira i uređenje i izgradnju pristupnih staza, te osvjetljenje jarbola sa zastavom.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jarbol-sa-zastavom-bih-visine-14-metara-postavljen-na-lokalitetu-kraljevskog-grada-visoki/200228136|title=Jarbol sa zastavom BiH visine 14 metara postavljen na lokalitetu kraljevskog grada Visoki|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=28. 2. 2020}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Visoko]] * [[Visoko u srednjem vijeku]] * [[Podvisoki]] *[[Mile (Visoko)|Mile]] * [[Visočica]] *[[Tvrtko Borovinić]] ==Reference== {{reference}} == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20070220011943/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 Proglašavanje starog grada Visoki nacionalnim spomenikom] * [[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – doba stare bosanske države. U: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko, 1984, 101.-305. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Old town of Visoki}} {{Tvrđave u BiH}} {{Visoko}} [[Kategorija:Vladarski i vlasteoski dvorovi u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Visokom]] [[Kategorija:Srednja Bosna]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] eu9xql8wrdimpjqesyj1c4jbdn1zzu4 0 27517 3838633 3827809 2026-05-01T12:10:52Z Panasko 146730 [[Kategorija:Minerali natrija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838633 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|So (višeznačnica)}} [[Datoteka:Table salt with salt shaker V1.jpg|thumb|So i slanik]] '''So''', također poznata kao kamena so (halit), je kristalni [[mineral]] koji se sastoji prvenstveno od [[natrij-hlorid]]a ('''NaCl'''), [[Hemijski spoj|hemijskog spoja]] koji pripada većoj klasi [[Ionska veza|ionskih]] soli. Kada se koristi u hrani, posebno u granuliranom obliku, formalnije se naziva ''kuhinjska so''. U obliku prirodnog kristalnog minerala, so je poznata i kao kamena so ili [[halit]]. So je neophodna za život uopšte (kao izvor esencijalnih prehrambenih minerala natrija i hlora), a slanost je jedan od osnovnih ljudskih ukusa. So je jedan od najstarijih i najprisutnijih [[začin]]a za hranu, a poznato je da ujednačeno poboljšava percepciju okusa hrane, uključujući i inače neukusnu hranu.<ref>{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK50958/ |title=Strategies to Reduce Sodium Intake in the United States|section=3 — Taste and Flavor Roles of Sodium in Foods: A Unique Challenge to Reducing Sodium Intake |author=Institute of Medicine (US) Committee on Strategies to Reduce Sodium Intake |editor1=Jane E. Henney |editor2=Christine L. Taylor |editor3=Caitlin S. Boon |isbn=978-0-309-14806-1 |publication-date=2010 |publisher=National Academies Press |location=Washington, DC |accessdate=29. 10. 2022 |archive-date=9. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210509080305/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK50958/ |url-status=live}}</ref> [[Soljenje]], [[salamiranje]] i [[kiseljenje]] su drevne i važne metode [[Konzervisanje|očuvanja hrane]]. Hlorid i natrij ioni, dvije glavne komponente soli, potrebne su svim poznatim živim bićima u malim količinama. So je uključena u regulisanju sadržaja vode (ravnoteže tečnosti) organizma. Sam ion natrija se koristi za električne signalizacije u nervnom sistemu. Zbog svoje važnosti za opstanak, so često se smatrala vrijedna roba tokom ljudske historije. Međutim, kako je konzumacija soli porasla tokom savremenog doba, naučnici su postali svjesni zdravstvenih rizika povezanih s visokim unosom soli, uključujući i visokog krvnog pritiska u osjetljivih pojedinaca. Zbog toga, neke zdravstvene vlasti preporučili su ograničenja jestivog natrija, iako drugi navode da je rizik minimalan za tipične zapadne ishrane. Odjel za zdravstvo i socijalne usluge [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] preporučuje da pojedinci ne konzumiraju više od 1500 do 2300&nbsp;mg natrija (3750–5750&nbsp;mg soli) po danu, u zavisnosti od starosti. Neki od najranijih dokaza o preradi soli datiraju iz oko 6000. godine p. n. e, kada su ljudi koji su živjeli na području današnje [[Rumunija|Rumunije]] kuhali izvorsku vodu da bi izvukli soli; solana u Kini datira otprilike iz istog perioda.<ref>{{cite book |url=https://adams.marmot.org/Record/.b35134185 |title=Salt: a world history}}</ref> So su cijenili stari [[Hebreji]], [[Grci]], [[Rimljani]], [[Bizantinci]], [[Hetiti]], [[Egipćani]] i [[Indijci]]. So je postala važan predmet trgovine i prevozila se čamcima preko [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], posebno izgrađenim putevima soli, i preko [[Sahara|Sahare]] na karavanama deva. Nestašica i univerzalna potreba za solju naveli su nacije da ratuju oko nje i koriste je za povećanje poreskih prihoda. So se koristi u vjerskim obredima i ima drugi kulturni i tradicionalni značaj. So se prerađuje iz rudnika soli, te isparavanjem morske vode (morske soli) i mineralima bogate izvorske vode u plitkim bazenima. Najveća pojedinačna upotreba soli (natrij-hlorid) je kao sirovina za proizvodnju hemikalija.{{sfnp|Westphal|Kristen|Wegener|Ambatiello|2010}} Koristi se za proizvodnju [[natrij-hidroksid]]a i [[hlor]]a, te u proizvodnji proizvoda kao što su [[polivinil-hlorid]], [[plastika]] i papirne pulpe. Od godišnje globalne proizvodnje od oko tristo miliona tona, samo mali procenat se koristi za ljudsku ishranu. Ostale namjene uključuju procese kondicioniranja vode, autoputeve za odleđivanje i poljoprivrednu upotrebu. Jestiva so se prodaje u oblicima kao što su morska i kuhinjska so, od kojih potonja obično sadrži sredstvo protiv zgrušavanja i može biti jodirana kako bi se spriječio nedostatak joda. Pored upotrebe u kuhanju i za stolom, so je prisutna u mnogim prerađenim namirnicama. Natrij je [[Minerali (nutrijenti)|esencijalni element]] za ljudsko zdravlje zbog svoje uloge [[elektrolit]]a i [[Osmoza|osmoze]].<ref name=USDA2015>{{cite book |title=Scientific Report of the 2015 Dietary Guidelines Advisory Committee |date=2015 |publisher=US Department of Agriculture |page=7 |url=http://www.health.gov/dietaryguidelines/2015-scientific-report/PDFs/Scientific-Report-of-the-2015-Dietary-Guidelines-Advisory-Committee.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418002033/http://health.gov/dietaryguidelines/2015-scientific-report/PDFs/Scientific-Report-of-the-2015-Dietary-Guidelines-Advisory-Committee.pdf |archive-date=18. 4. 2016 |df=dmy-all}}</ref><ref name="IOM2013">{{cite book |url=http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=18311 |title=Sodium intake in populations: assessment of evidence |year=2013 |publisher=Institute of Medicine of the National Academies |editor-first1=Brian L. |editor-last1=Strom |editor-first2=Ann L. |editor-last2=Yaktine |editor-first3=Maria |editor-last3=Oria |access-date=17. 10. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131019135047/http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=18311 |archive-date=19. 10. 2013 |df=dmy-all |doi=10.17226/18311 |pmid=24851297 |isbn=978-0-309-28295-6 |author1=Committee on the Consequences of Sodium Reduction in Populations |last2=Food Nutrition |first2=Board |author3=Board on Population Health Public Health Practice |last4=Institute Of |first4=Medicine |last5=Strom |first5=B. L. |last6=Yaktine |first6=A. L. |last7=Oria |first7=M.}}<ref name=CDC>{{cite web |url=https://www.cdc.gov/salt/ |title=Most Americans should consume less sodium |work=Salt |publisher=Centers for Disease Control and Prevention |access-date=17. 10. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131019175037/http://www.cdc.gov/salt/ |archive-date=19. 10. 2013 |df=dmy-all}}</ref> Međutim, prekomjerna konzumacija soli povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti kao što je [[hipertenzija]]. Takvi zdravstveni efekti soli su dugo proučavani. U skladu s tim, brojna svjetska zdravstvena udruženja i stručnjaci u razvijenim zemljama preporučuju smanjenje potrošnje popularne slane hrane.<ref name=CDC>{{cite web |url=https://www.cdc.gov/salt/ |title=Most Americans should consume less sodium |work=Salt |publisher=Centers for Disease Control and Prevention |access-date=17. 10. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131019175037/http://www.cdc.gov/salt/ |archive-date=19. 10. 2013 |df=dmy-all}}</ref><ref name="efsa">{{cite web |url=http://www.efsa.europa.eu/en/press/news/050622 |title=EFSA provides advice on adverse effects of sodium |publisher=European Food Safety Authority |date=22. 6. 2005 |access-date=9. 6. 2016 |archive-date=4. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170804134312/http://www.efsa.europa.eu/en/press/news/050622 |url-status=live }}</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] preporučuje da odrasli konzumiraju manje od 2.000&nbsp;mg natrij, što je ekvivalentno 5 grama soli, dnevno.<ref>{{Cite web |title=WHO issues new guidance on dietary salt and potassium |url=https://www.who.int/mediacentre/news/notes/2013/salt_potassium_20130131/en/ |date=31. 1. 2013 |publisher=[[World Health Organization|WHO]] |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160720052736/http://www.who.int/mediacentre/news/notes/2013/salt_potassium_20130131/en/ |archive-date=20. 7. 2016 |df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite journal |title=Europe PMC |url=https://europepmc.org/article/med/22465720 |access-date=7. 6. 2021 |journal=Presse Médicale |year=2012 |pmid=22465720 |last1=Delahaye |first1=F. |volume=41 |issue=6 Pt 1 |pages=644–649 |doi=10.1016/j.lpm.2012.02.035 |archive-date=7. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210607031645/https://europepmc.org/article/med/22465720 |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> == Fizička svojstva == [[File:Single grain of table salt (electron micrograph).jpg|thumb|[[Skenirajući elektronski mikroskop|SEM]] slika zrna kuhinjske soli]] So je uglavnom [[natrij-hlorid]] (NaCl). Morska so i iskopana so mogu sadržati elemente u tragovima. Iskopana so se često rafinira. Kristali soli su prozirni i kubičnog oblika; obično izgledaju bijele, ali im nečistoće mogu dati plavu ili ljubičastu nijansu. Kada se rastvori u vodi, natrij-hlorid se razdvaja na Na⁺ i Cl⁻ jone, a rastvorljivost je 359 grama po litru.<ref>{{cite encyclopedia |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/519712/salt-NaCl |title=Salt (NaCl) |last1=Wood |first1=Frank Osborne |last2=Ralston |first2=Robert H. |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |access-date=16. 10. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150502184136/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/519712/salt-NaCl |archive-date=2. 5. 2015 |df=dmy-all}}</ref> Iz hladnih otopina so kristalizira kao dihidrat NaCl·2H₂O. Rastvori natrij-hlorida imaju veoma različita svojstva od onih čiste vode; tačka smrzavanja je -21,12&nbsp;°C, a tačka ključanja zasićenog rastvora soli je oko 108,7&nbsp;°C.{{sfnp|Westphal|Kristen|Wegener|Ambatiello|2010}} == Jestiva so == [[File:Comparison of Table Salt with Kitchen Salt.png|thumb|Poređenje stolmne soli i kuhinjske soli. Prikazuje tipičnu slanicu i posudu sa solju ispred svake na crnoj pozadini.]] So je neophodna za zdravlje ljudi i drugih životinja i jedna je od pet osnovnih senzacija [[okus]]a.<ref>{{cite web |url=http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/T/Taste.html |title=The sense of taste |date=16. 3. 2013 |access-date=16. 10. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160408080806/http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/T/Taste.html |archive-date=8. 4. 2016 |df=dmy-all}}</ref> So se koristi u mnogim kuhinjama, a često se nalazi u solnicama na stolovima za jelo za ličnu upotrebu u hrani. So je također sastojak mnogih proizvedenih prehrambenih proizvoda. Kuhinjska so je rafinirana so koja sadrži oko 97 do 99 posto [[natrij-hlorid]]a.<ref>{{cite web |title=Tesco Table Salt 750g |url=http://www.tesco.com/superstore/xpi/8/xpi50042778.htm |publisher=Tesco |access-date=5. 12. 2010 |quote=Nutritional analysis provided with Tesco Table Salt states 38.9&nbsp;percent sodium by weight which equals 97.3&nbsp;percent sodium chloride |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20090511004300/http://www.tesco.com/superstore/xpi/8/xpi50042778.htm |archive-date=11. 5. 2009 |df=dmy-all}}</ref><ref>[http://www.wasalt.com.au/Table.html Table Salt] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20070805064907/http://www.wasalt.com.au/Table.html |date=5. 8. 2007 }}. Wasalt.com.au. Retrieved 7 July 2011.</ref><ref>[http://www.codexalimentarius.net/download/standards/3/CXS_150e.pdf The international Codex Alimentarius Standard for Food Grade Salt] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20120314012629/http://www.codexalimentarius.net/download/standards/3/CXS_150e.pdf |date=14. 3. 2012 }}. (PDF). Retrieved 7 July 2011.</ref> Obično se dodaju agensi protiv zgrušavanja kao što su [[natrij-aluminosilikat|natrij aluminosilikat]] ili [[magnezij-karbonat]] kako bi se omogućio slobodan tok. Jodirana so, koja sadrži [[kalij-jodid]], široko je dostupna. Neki ljudi stavljaju sredstvo za sušenje, kao što je nekoliko zrna nekuhane riže<ref>{{cite web |url=http://www.newton.dep.anl.gov/askasci/gen01/gen01420.htm |title=Rice in Salt Shakers |publisher=Ask a Scientist |access-date=29. 7. 2008 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110314162037/http://www.newton.dep.anl.gov/askasci/gen01/gen01420.htm |archive-date=14. 3. 2011 |df=dmy-all}}</ref> ili slani kreker, u svoje solnice da apsorbuju dodatnu [[Vlaga|vlagu]] i pomognu u razbijanju grudvica soli koje bi se inače mogle formirati.<ref>{{cite web |url=http://ww3.komotv.com/story/1454284/food-freshness?redirected=true |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820105950/http://ww3.komotv.com/story/1454284/food-freshness?redirected=true |archive-date=20. 8. 2011 |title=Food Freshness |publisher=KOMO News |access-date=8. 7. 2011}}</ref> === Ojačana kuhinjska so === Neke kuhinjske soli koje se prodaju za konzumaciju sadrže aditive koji rješavaju niz zdravstvenih problema, posebno u zemljama u razvoju. Vrste i količine aditiva razlikuju se od zemlje do zemlje. Jod je važan [[mikronutrijent]] za ljude, a nedostatak ovog elementa može uzrokovati smanjenu proizvodnju [[Levotiroksin|tiroksina]] (hipotireoza) i povećanje štitaste žlijezde (guša) kod odraslih ili [[kretenizam]] kod djece.{{sfnp|Vaidya|Chakera|Pearce|2011}} Jodirana so se koristi za ispravljanje ovih stanja od 1924.{{sfnp|Markel|1987}} i sastoji se od kuhinjske soli pomiješane sa malom količinom [[kalij-jodid]]a, [[natrij-jodid]]a ili [[natrij-jodat]]a. Može se dodati mala količina dekstroze da stabilizuje jod.<ref>{{cite web |url=http://extension.psu.edu/food-safety/food-preservation/faq/canning-and-pickling-salt |title=Canning and Pickling salt |publisher=Penn State University |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130407164426/http://extension.psu.edu/food-safety/food-preservation/faq/canning-and-pickling-salt |archive-date=7. 4. 2013 |df=dmy-all}}; {{cite web |url=http://www.mortonsalt.com/faqs/food-salt-faqs |publisher=Morton Salt |title=FAQs |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140927063741/http://www.mortonsalt.com/faqs/food-salt-faqs |archive-date=27. 9. 2014 |df=dmy-all}}</ref> Nedostatak joda pogađa oko dvije milijarde ljudi širom svijeta i vodeći je uzrok intelektualnih poteškoća koji se može spriječiti.<ref name="mcneil">{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2006/12/16/health/16iodine.html |title=In Raising the World's I.Q., the Secret's in the Salt |last=McNeil |first=Donald G. Jr |date=16. 12. 2006 |work=[[The New York Times]] |access-date=4. 12. 2008 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20081209044238/http://www.nytimes.com/2006/12/16/health/16iodine.html |archive-date=9. 12. 2008 |df=dmy-all}}</ref> Jodirana kuhinjska so značajno je smanjila poremećaje nedostatka joda u zemljama u kojima se koristi.<ref>{{cite web |title=Iodized salt |url=http://www.saltinstitute.org/Uses-benefits/Salt-in-Food/Essential-nutrient/Iodized-salt |publisher=Salt Institute |access-date=5. 12. 2010 |year=2009 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130214101408/http://www.saltinstitute.org/Uses-benefits/Salt-in-Food/Essential-nutrient/Iodized-salt |archive-date=14. 2. 2013 |df=dmy-all}}</ref> Količina joda i specifičnog spoja joda koji se dodaje soli varira. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], [[Uprava za hranu i lijekove (SAD)|Uprava za hranu i lijekove]] (FDA) preporučuje 150 mikrograma joda dnevno i za muškarce i za žene.<ref>{{Cite web |last= |first= |date= |title=21 Code of Federal Regulations 101.9 (c)(8)(iv) |url=https://www.accessdata.fda.gov/scripts/cdrh/cfdocs/cfcfr/cfrsearch.cfm?fr=101.9 |access-date=30. 1. 2021 |website=www.accessdata.fda.gov |archive-date=4. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210304132252/https://www.accessdata.fda.gov/scrIpts/cdrh/cfdocs/cfcfr/CFRSearch.cfm?fr=101.9 |url-status=live }}</ref> Jodirana so u SAD sadrži 46-77 ppm (dijelova na milion), dok je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] preporučeni sadržaj joda u jodiranoj soli 10-22 ppm.<ref>{{cite web |title=Discussion Paper on the setting of maximum and minimum amounts for vitamins and minerals in foodstuffs |url=http://ec.europa.eu/food/food/labellingnutrition/supplements/documents/akj_en.pdf |publisher=Directorate-General Health & Consumers |access-date=5. 12. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121103050102/http://ec.europa.eu/food/food/labellingnutrition/supplements/documents/akj_en.pdf |archive-date=3. 11. 2012 |df=dmy-all}}</ref> [[Natrij-ferocijanid]], žuti prusijat sode, ponekad se dodaje soli kao sredstvo protiv zgrušavanja.<ref name="api.parliament.uk"/> Takvi agensi protiv zgrušavanja dodaju su od najmanje 1911. kada je [[magnezij-karbonat]] prvi put dodan soli da bi ona mogla slobodnije teći.<ref>{{cite web |title=Morton Salt FAQ |url=http://www.mortonsalt.com/faqs/general-company-faqs#q3 |access-date=12. 5. 2007 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119105846/http://www.mortonsalt.com/faqs/general-company-faqs#q3 |archive-date=19. 1. 2012 |df=dmy-all}}</ref> Komitet za toksičnost 1988. utvrdio je da je sigurnost natrij-ferocijanida kao aditiva za hranu privremeno prihvatljiva.<ref name="api.parliament.uk">[https://api.parliament.uk/historic-hansard/written-answers/1993/may/05/table-salt Discussions of the safety of sodium hexaferrocyanate in table salt] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20160304090336/http://hansard.millbanksystems.com/written_answers/1993/may/05/table-salt |date=4. 3. 2016 }}. api.parliament.uk (5 May 1993). Retrieved 7 July 2011.</ref> Drugi agensi protiv zgrušavanja koji se ponekad koriste uključuju [[trikalcij-fosfat]], [[Kalcij-karbonat|kalcij]] ili [[Magnezij-karbonat]]e, soli [[Masne kiseline|masnih kiselina]] ([[Kisela so|kisele soli]]), [[magnezij-oksid]], [[silicij-dioksid]], [[kalcij-silikat]], [[natrij-aluminosilikat]] i [[kalcij-aluminosilikat]]. I [[Evropska unija]] i Uprava za hranu i lijekove Sjedinjenih Država dozvolile su upotrebu aluminija u posljednja dva spoja.<ref>{{cite web |first1=Wilella Daniels |last1=Burgess |first2=April C. |last2=Mason |url=http://www.ces.purdue.edu/extmedia/HE/HE-625.html |title=What Are All Those Chemicals in My Food? |publisher=School of Consumer and Family Sciences, Purdue University |access-date=27. 2. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060211210829/http://www.ces.purdue.edu/extmedia/HE/HE-625.html |archive-date=11. 2. 2006 |df=dmy-all}}</ref> U "dvostruko ojačanu so" dodaju se i jodidne i željezne soli. Ovo posljednje ublažava [[Anemija|anemiju]] zbog nedostatka željeza, koja ometa mentalni razvoj otprilike 40% novorođenčadi u zemljama u razvoju. Tipičan izvor željeza je željezni fumarat.{{sfnp|Westphal|Kristen|Wegener|Ambatiello|2010}} Drugi dodatak, posebno važan za trudnice, je [[folna kiselina]] (vitamin B9), koja kuhinjskoj soli daje žutu boju. Folna kiselina pomaže u prevenciji [[Poremećaji embrionalnog razvoja kičmene moždine|defekata neuralne cijevi]] i anemije, koji pogađaju mlade majke, posebno u zemljama u razvoju.{{sfnp|Westphal|Kristen|Wegener|Ambatiello|2010}} Nedostatak [[fluorid]]a u ishrani je uzrok znatno povećane incidencije zubnog [[karijes]]a.{{sfnp|Selwitz|Ismail|Pitts|2007}} Fluoridne soli mogu se dodati kuhinjskoj soli s ciljem smanjenja karijesa, posebno u zemljama koje nisu imale koristi od fluoriranih pasta za zube i fluorirane vode. Praksa je češća u nekim evropskim zemljama u kojima se ne provodi fluorizacija vode. U [[Francuska|Francuskoj]], 35% prodane kuhinjske soli sadrži dodani [[natrij-fluorid]].{{sfnp|Westphal|Kristen|Wegener|Ambatiello|2010}} == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === {{Refbegin |40em|indent=yes}} * {{Cite book |last=Barber |first=Elizabeth Wayland |year=1999 |title=The Mummies of Ürümchi |location=New York |publisher=W.W. Norton & Co |isbn=0-393-32019-7 |oclc=48426519}} * {{Cite book |last=Dalton |first=Dennis |title=Mahatma Gandhi: Selected Political Writings |publisher=Hackett Publishing Company |isbn=0-87220-330-1 |year=1996 |pages=71–73 |chapter=Introduction to ''Civil Disobedience'' |url=https://books.google.com/books?id=Er59fRsspgoC |access-date=27. 6. 2015 |archive-date=10. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160810152615/https://books.google.com/books?id=Er59fRsspgoC |url-status=live }} * {{cite report |title=Salt |first=Dennis S. |last=Kostick |publisher=US Geological Survey |date=2011 |url=https://d9-wret.s3.us-west-2.amazonaws.com/assets/palladium/production/mineral-pubs/salt/myb1-2011-salt.pdf |access-date=23. 3. 2024 |archive-date=10. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231110113818/http://d9-wret.s3.us-west-2.amazonaws.com/assets/palladium/production/mineral-pubs/salt/myb1-2011-salt.pdf |url-status=live }} * {{Cite book |last=Kurlansky |first=Mark |year=2002 |title=Salt: A World History |url=https://archive.org/details/isbn_9780965033503 |location=New York |publisher=Walker & Co |isbn=0-8027-1373-4 |oclc=48573453}} *{{cite book |last=Livingston |first=James V. |title=Agriculture and soil pollution: new research |publisher=Nova Publishers |year=2005 |isbn=1-59454-310-0 |url=https://books.google.com/books?id=W6ToDne5AsMC&pg=PA45 |access-date=27. 6. 2015 |archive-date=6. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150906112001/https://books.google.com/books?id=W6ToDne5AsMC&pg=PA45 |url-status=live }} * {{cite journal |last=Markel |first=Howard |date=1987 |title='When it rains, it pours':Endemic Goiter, Iodized Salt and David Murray Cowie, MD.|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-public-health_1987-02_77_2/page/218 |journal= American Journal of Public Health |volume=77 |issue=2 |pages=219–229|doi=10.2105/AJPH.77.2.219 |pmid=3541654 |pmc=1646845 }} * {{cite book |last=McGee |first=Harold |title=On Food and Cooking |publisher=Scribner |edition=2nd |year=2004 |isbn=9781416556374 |url=https://books.google.com/books?id=bKVCtH4AjwgC |access-date=27. 6. 2015 |archive-date=25. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201225060412/https://books.google.com/books?id=bKVCtH4AjwgC |url-status=live }} * {{cite journal |journal=Deep Sea Research Part I: Oceanographic Research Papers |publisher=Elsevier |volume=55 |issue=1 |date=januar 2008 |pages=50–72 |title=The composition of Standard Seawater and the definition of the Reference-Composition Salinity Scale |first1=Frank J. |last1=Millero |first2=Rainer |last2=Feistel |first3=Daniel |last3=Wright |first4=Trevor J. |last4=McDougall |doi=10.1016/j.dsr.2007.10.001|bibcode=2008DSRI...55...50M }} * {{cite journal |last=Schmeda-Hirschmann |first=Guillermo |title=Tree ash as an Ayoreo salt source in the Paraguayan Chaco. |journal=Economic Botany |volume=48 |pages=159–162 |date=1994 |issue=2 |doi=10.1007/BF02908207|bibcode=1994EcBot..48..159S }} * {{cite journal |journal=The Lancet |title=Dental caries |first1=Robert H |last1=Selwitz |first2=Amid I |last2=Ismail |first3=Nigel B |last3=Pitts | pmid= 17208642 |doi=10.1016/S0140-6736(07)60031-2 |date=6. 1. 2007|volume=369 |issue=9555 |pages=51–59 }} * {{cite book |last1=Shahidi |first1=Fereidoon |last2=Shi |first2=John |last3=Ho |first3=Chi-Tang |title=Asian functional foods |publisher=CRC Press |location=Boca Raton |year=2005 |isbn=0-8247-5855-2}} * {{cite journal |title=The earliest salt production in the world: An early Neolithic exploitation in Poiana Slatinei-Lunca, Romania |journal=Antiquity |volume=79 |number=306 |date=decembar 2005 |url=https://www.researchgate.net/publication/281419381 |first1=Olivier |last1=Weller |first2=Gheorghe |last2=Dumitroaia }} * {{cite conference |last1=Weller |first1=Olivier |last2=Brigand |first2=Robin |last3=Nuninger |first3=Laure |title=Spatial Analysis of Salt Springs Exploitation in Moldavian Pre-Carpatic Prehistory (Romania) |conference=Archædyn |date=juni 2008 |url=http://hal.archives-ouvertes.fr/docs/01/06/64/23/PDF/Weller_Brigand_Archaedyn_Dijon_2008.pdf }} (''[[Preprint]]'') * {{cite encyclopedia |encyclopedia=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry |doi=10.1002/14356007.a24_317.pub4 |first1=Gisbert |last1=Westphal |first2=Gerhard |last2=Kristen |first3=Wilhelm |last3=Wegener |first4=Peter |last4=Ambatiello |title=Sodium Chloride |date=januar 2010 |isbn=978-3527306732}} * {{cite journal |title=Treatment for primary hypothyroidism: current approaches and future possibilities. |doi=10.2147/DDDT.S12894 |first2=Ali J |last2= Chakera |first3=Simon HS |last3=Pearce |first1=Bijay |last1=Vaidya |date=2011 |journal=Drug Design, Development and Therapy |volume=6|pages=1–11 |doi-access=free |pmid=22291465 |pmc=3267517 }} {{Refend}} == Vanjski linkovi == * http://www.iccidd.org/index.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111103165136/http://www.iccidd.org/index.php |date=3. 11. 2011 }} * https://web.archive.org/web/20121022153818/http://www.saltinstitute.org/ {{Normativna kontrola}} {{Začini}} {{stub-kulin}} [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hemijski spojevi]] [[Kategorija:Prehrambeni aditivi]] [[Kategorija:Minerali natrija]] 6krr3unn3wol0zk35q1ns0thv5mt83s 0 32868 3838715 3482973 2026-05-01T17:14:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838715 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Biomi}} [[Datoteka:Mangrove.jpg|desno|mini|250p|Stablo mangrove u vrijeme oseke]] [[Datoteka:World map mangrove distribution.jpg|mini|250p|desno|Područja gdje rastu šume mangrova]] '''Šume mangrova''' su [[šuma|šume]] stabala raznih vrsta [[mangrova]] koje su vrlo tolerantne na [[sol]] morske vode, a rastu u obalnim područjima koja zahvataju [[plima i oseka|plime i oseke]]. == Opis == Zbog vrlo ekstremnih uvjeta koji vladaju u područjima koju zahvataju plime i oseke, u šumama mangrova su se razvile ne baš raznovrsne ali zato vrlo produktivne zajednice visoko specijaliziranih živih bića. Razgranato [[korijen]]je mangrova kao i [[sedimenti]] koji se skupljaju između korijenja su životni prostor i kolijevke za razvoj mnogobrojnih vrsta. To su važna mjesta za [[mriještenje]] i odrastanje mnogih vrsta [[ribe|riba]] i [[rakovi|rakova]] od kojih će neki kasnije nastanjivati [[koraljni greben|koraljne grebene]] ili druge [[ekosistem]]e obalnih voda. Najveće rasprostranjenosti šuma mangrova su područja [[estuarij]]a velikih rijeka u toplim područjima s puno [[kiša|kiše]]. Duž obala s [[aridna klima|aridnom klimom]], na [[koralno ostrvo|koralnim ostrvima]] i na sjevernim i južnim završecima [[suptropi|suptropskih]] područja razvili su se niži, grmoliki oblici mangrova. == Korištenje == Brojne "proizvode" ekosistema šuma mangrove ljudi skupljaju i koriste (neke vrste [[rakovi|rakova]] i [[školjke|školjki]]). Osim toga, ovi su sistemi od iznimne važnosti za obnovu [[ribe|ribljeg]] fonda kao i drugih oblika života u [[more|moru]]. Pored toga, šume mangrova daju i određenu zaštitu od [[erozija|erozije]] obala. Na primjeru zadnjeg razornog [[tsunami]]ja se pokazalo, da su ljudska naselja u područjima cjelovitih (neoštećenih ljudskim uticajem) šuma mangrova značajno manje stradala od onih, gdje tih šuma više nema. == Ugroženost == Šume mangrova su u velikim dijelovima svijeta ugrožene postavljanjem i sve većim širenjem "bazena" za intenzivni, industrijski uzgoj raznih vrsta [[kozice|kozica]]. Slijedeći problem predstavlja zagađenje [[nafta|naftom]] ([[Panama]], [[Perzijski zaljev]]), ali i isušivanje područja gdje rastu šume mangrova radi gradnje novih naselja u obalnim područjima. U zadnje se vrijeme ponovo pošumljavaju područja na kojima su nekada postojale te šume ([[Vijetnam]], [[Tajland]], [[Indija]], [[Filipini]]). Uprkos tim naporima, i dalje se uništavaju šume mangrova. U zadnjih 20 godina površine pod tim šumama smanjene su za oko 25%. {{Commonscat|Mangroves}} [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Vodeni biomi]] [[Kategorija:Kopneni biomi]] [[Kategorija:Ekologija vode]] 91wpyhf2t473ctywnlvb650lgc8q1sq 0 32872 3838708 3830697 2026-05-01T17:12:26Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838708 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Helgolaender Bucht 1.jpg|mini|300p|desno|Helgolandski zaljev s estuarijem [[Laba|Elbe]] na desnoj strani slike]] '''Estuarij''' ([[latinski jezik|lat.]] ''aestuarium'', "nisko riječno ušće") je naziv za [[Rijeka|riječno]] [[ušće]] oblikovano poput lijevka. Estuariji su rjeđi od ušća u obliku [[riječna delta|delte]]. Takav oblik imaju ušća [[Temza|Temze]], [[Laba|Elbe]], [[Ob]]a, [[Jenisej]]a i niza drugih rijeka. Svakako je najupečatljiviji estuarij [[Amazona|Amazone]] čije ušće je široko preko 30 [[km]]. Na ušću postoji ostrvo Marajo, kao i niz drugih, malih ostrva, ali oni nisu rezultat nanosa, nego je okolni dio materijala odnijela oseka u more i pretvorila ih u ostrva. == Nastajanje i obilježja == Estuariji se oblikuju pod uticajem [[plima i oseka|plime i oseke]], pri čemu ušće dobija oblik lijevka. Na [[sjeverna polutka|sjevernoj polutki]] pod uticajem [[Coriolisova sila|Coriolisove sile]] [[more|morska]] voda za vrijeme [[plima|plime]] ulazi u rijeku snažnije uz lijevu obalu, dok se za vrijeme [[oseka|oseke]] u more vraća duž desne obale. Estuariji se stvaraju naročito uz obale gdje su razlike između plime i oseke velike. Zbog toga su i rjeđi od [[riječna delta|delti]]. Mogu nastati samo kad je količina materijala koji donosi rijeka manji od količine koju morska voda u vrijeme oseke odnosi u more. Nasuprot tome su ušća u obliku delte, gdje se rijeka dijeli na niz rukavaca koji nastaju zbog [[sedimenti|sedimentnih]] nanosa različitog materijala koji rijeka donosi sa sobom. Daljnje obilježje estuarija je prijelaz od riječne, slatke vode prema morskoj, premještanje tih voda i njena [[boćatost]] i poseban [[biljke|biljni]] i [[životinje|životinjski]] svijet na prijelazu od područja rijeke prema moru. == Neke poznatije rijeke s estuarijem == * [[Amazona]], sjeverni dio ušća, dok se na južnom dijelu tvori [[riječna delta|delta]] * [[Laba|Elbe]] * [[Gironde]] kao zajednički estuarij [[Garonne]] i [[Dordogne]] * [[Jenisej]] * [[Loire]] * [[Ob]] * [[Temza]] == Također pogledajte == * [[Liman]] * [[Riječna delta]] {{Commonscat|Estuaries}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Forme_Zemljine_površine}} {{Riječna morfologija}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Estuarij|*]] [[Kategorija:Hidrografija]] [[Kategorija:Geodezija]] [[Kategorija:Ekologija vode]] e9u3xwlhdf2tkpltt1neomyn84oigr4 0 32874 3838721 3823506 2026-05-01T17:16:43Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838721 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Lena River Delta - Landsat 2000.jpg|mini|247x247px|desno|Delta rijeke [[Lena]] u [[rusija|Rusiji]]]] '''Riječnom deltom''' se naziva karakteristični oblik ušća [[Rijeka|rijeke]]. Najpoznatija delta je [[delta Nila]], koja je dobila naziv po sličnosti oblika grčkom slovu [[delta]] (Δ) i time postala [[eponim]] za sve druge delte širom svijeta.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/delta/|title=Delta|website=education.nationalgeographic.org|language=en|access-date=2. 3. 2025}}</ref> == Nastajanje == Nastajanje riječne delte je obilježeno odlaganjem [[sedimenti|sedimenta]] koji rijeka donosi sa sobom. Smanjenjem brzine toka vode kako se približava ušću, smanjuje se i snaga vode kojom nosi razne vrste sedimenta, koji se zbog toga taloži na dno i stvara prepreku. To opet dovodi do toga da voda mijenja smjer kako bi zaobišla prepreku, ili se razdvaja na rukavce. Veće delte se sastoje od niza brže i sporije tekućih ili čak stojećih rukavaca. To, međutim, nije moguće kad rijeke završavaju u morima sa velikim razlikama između [[plima|plime]] i [[oseka|oseke]], umjesto delte, kod tih se rijeka stvara ljevkasti [[estuarij]]. Kako rijeka teče u pravilu prema moru odnosno jezeru, kad stigne do vode koja ne teče, odlaže sediment, i time svoju deltu neprekidno "gura" dalje u more. To je vrlo vidljivo na snimci delte Nila.<ref>{{Cite web|url=https://www.whoi.edu/know-your-ocean/ocean-topics/how-the-ocean-works/coastal-science/rivers-estuaries-deltas/|title=Rivers, Estuaries, & Deltas - Woods Hole Oceanographic Institution|website=Rivers, Estuaries and Deltas|language=en-US|access-date=2. 3. 2025}}</ref> == Vrste delti == Pored ovdje navedene vrste delte, postoji još nekoliko drugačijih oblika delti: * [[Unutrašnja delta]] * [[Delta obilježena plimom i osekom]] * [[Delta obilježena valovima]] * [[Delta kojom dominira rijeka]] == Primjeri == * [[Dunav]] ([[Delta Dunava]]; 4.000 [[Kvadratni kilometar|km²]], [[Rumunija]]) - druga po veličini riječna delta u [[Evropa|Evropi]] * [[Ganges]]-/[[Brahmaputra]] ([[Delta Gangesa]] [[Bangladeš]]; 80.000&nbsp;km²) * [[Ind]] (8.000&nbsp;km²) * [[Mekong]] (70.000&nbsp;km²) * [[Mississippi (vodotok)|Mississippi]] ([[Mississippi delta]]; 36.000&nbsp;km²) * [[Niger]] ([[Delta Nigera]] 24.000&nbsp;km²) - u srednjem dijelu toka Niger tvori i [[unutrašnja delta|unutrašnju deltu]] * [[Nil]] ([[Delta Nila]] 24.000&nbsp;km²)<ref name=":0" /> * [[Irawadi]] (30.000&nbsp;km²) * [[Lena]] (45.000&nbsp;km²) * [[Orinoko]] (24.000&nbsp;km²) * [[Volga]] ([[Rusija]]) - najveća delta u Evropi == Također pogledajte == * [[Estuarij]] {{Commonscat|River deltas}} == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * [http://www.geol.lsu.edu/WDD/DELTA_LISTS/continents.htm Geologija Državnog univerziteta Louisiane] – Svjetske delte * http://www.wisdom.eoc.dlr.de WISDOM Informacioni sistem vezan za vodu za održivi razvoj delte Mekonga * [http://www.coastalwiki.org/wiki/Wave-dominated_river_deltas Riječne delte kojima dominiraju valovi na coastalwiki.org] – Stranica coastalwiki.org o riječnim deltama kojima dominiraju valovi {{Forme_Zemljine_površine}} {{Riječna morfologija}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hidrografija]] [[Kategorija:Geodezija]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] [[Kategorija:Ekologija vode]] 5pkhj8v26mucf19ey8euh1yefsp7jgw 14 32997 3838691 2051511 2026-05-01T16:53:34Z Panasko 146730 [[Kategorija:Prirodni materijali]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838691 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Fibers}} [[Kategorija:Materijali]] [[Kategorija:Prirodni materijali]] p06phqtwoy405014vv6xg5vzu6j71x3 3838692 3838691 2026-05-01T16:53:48Z Panasko 146730 [[Kategorija:Materijali]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838692 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Fibers}} [[Kategorija:Prirodni materijali]] 718dzjv24ticivufakxqb1u3zw5zp4p 0 39443 3838632 3838536 2026-05-01T12:10:31Z Panasko 146730 [[Kategorija:Minerali natrija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838632 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Albite2.jpg|mini|desno|Albit]] '''Albit''' ([[latinski]] ''albus'' bijel) je ime za [[natrijum]]ski [[glinenac]] koji je sastavni [[mineral]] eruptivnih stijena i [[pegmatit]]a. Albit ima [[hemijska formula|hemijsku formulu]] NaAlSi₃O₈, bijele je boje. Boja mu je obično čisto bijela, pa otuda i naziv od [[Latinski jezik|latinskog]], {{Jezik|la|albus}}<ref>{{EB1911|wstitle=Albite|inline=1}}</ref> To je uobičajeni sastojak u [[Felsdspar|felzičnim]] stijenama.<ref>{{Cite web|url=http://www.minerals.net/MineralDefinition.aspx?name=albite|title=Albite: The plagioclase feldspar mineral Albite information & pictures|website=www.minerals.net|language=en-US|access-date=26. 7. 2023|archive-date=26. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230726191446/https://www.minerals.net/MineralDefinition.aspx?name=albite|url-status=dead}}</ref> Javlja se u [[granit]]nim i [[pegmatit]]nim masama (često kao varijetet '''cleavelandit'''),<ref>{{Cite web|url=https://www.mindat.org/min-7688.html|title=Cleavelandite|website=www.mindat.org}}</ref> u nekim [[Hidrotermalna cirkulacija|hidrotermalnim]] [[Vena (geologija)|venskim]] naslagama, i čini dio tipičnog [[Greenschist|zelenog škriljastog]] [[Metamorfni facijes|metamorfnog facija]] za stijene izvorno [[bazalt]]nog sastava. Minerali za koje se albit često smatra povezanim u pojavljivanju uključuju biotit, rogove, ortoklas, muskovit i kvarc.<ref>{{Cite web|url=https://www.mindat.org/min-96.html|title=Associated minerals|website=www.mindat.org}}</ref> == Vrste albita == * '''albitni mjesečev kamen''' * '''cleavelandit''' - svijetlo plava modifikacija * '''periklin''' - obično bijele boje * '''peristerit''' - obično bijele ili plave boje. Nalazi primjenu u juvelirstvu == Reference == {{Refspisak}}{{stub-hem}} {{Commonscat|Plagioclase}} [[Kategorija:Silikatni minerali]] [[Kategorija:Drago kamenje]] [[Kategorija:Minerali aluminija]] [[Kategorija:Minerali natrija]] a2nqk9himu2wy2cy7vwtr56go8u8x7e 0 54789 3838768 3687423 2026-05-01T21:31:17Z Panasko 146730 3838768 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno osmansko lice | ime = Malkoč-beg Dugalić | slika = | opis = <!-- Biografske informacije --> | datum rođenja = | mjesto rođenja = [[Duge (Prozor-Rama)|Dugama]] kod [[Prozor]]a | datum smrti = 1565. | mjesto smrti = | nacionalnost = | puno ime = | nadimak = | druga imena = Duganili(ć) Malkoč-beg, Osman-beg Malkoč-Duganlić, Duganli Malkoč-beg, Duganli Osman beg, Dugalić Malkoč-beg<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici">Vedad Biščević: ''Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878'' Connectum, Sarajevo 2006.''</ref> | supruga = | suprug = <!-- Službe --> | sluzba1 = [[Kliški sandžak|Kliški sandžak-beg]] | namjesnikovanje1 = 1543.<ref name="klis">M.Perojević: ''Klis u turskoj ruci'' Sarajevo, 1936.</ref> | smjenjivanje1 = 1553.<ref name="klis" /> | ratovi1 = | bitke1 = | sluzba2 = [[Bosanski sandžak|Bosanski sandžak-beg]] | namjesnikovanje2 = 1553.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> | smjenjivanje2 = 1554.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> | ratovi2 = | bitke2 = | sluzba3 = | namjesnikovanje3 = | smjenjivanje3 = | ratovi3 = | bitke3 = | sluzba4 = | namjesnikovanje4 = | smjenjivanje4 = | ratovi4 = | bitke4 = | sluzba5 = | namjesnikovanje5 = | smjenjivanje5 = | ratovi5 = | bitke5 = | sluzba6 = | namjesnikovanje6 = | smjenjivanje6 = | ratovi6 = | bitke6 = | sluzba7 = | namjesnikovanje7 = | smjenjivanje7 = | ratovi7 = | bitke7 = | sluzba8 = | namjesnikovanje8 = | smjenjivanje8 = | ratovi8 = | bitke8 = | sluzba9 = | namjesnikovanje9 = | smjenjivanje9 = | ratovi9 = | bitke9 = }} '''Malkoč-beg Dugalić''' je upravljao Bosnom oko 1553. do 1554. godine, a po Kneževiću samo 4,5 mjeseca. Sin je [[Kara Osman-beg]]a, pa se zato ponekad navodi kao i Malkoč-beg Karaosmanović. [[Safvet-beg Bašagić]] piše da je rođen u Dugama kod [[Prozor]]a, po kojoj ga neki zovu Dugalić, dok [[Fra Antun Knežević]] smatra da je bosanski poturica Duganlić. Brat Malkoč-bega bio je [[Kara Ali-beg]]. On se isticao među krajiškim ratnicima po neustrašivosti pa ga je sultan pozvao u rat na [[Perzija|Perziju]]. Malkoč-beg je imao dva sina Džafera i Huseina, koji su ostali iza njega. Džafer je imao za ženu kćer velikog vezira [[Rustem-paša|Rustem-paše]] i bio je kapetan u Gradiškoj na [[Sava|Savi]]. Oba Malkočeva sina poginuli su u borbi na Krajini. == Sjajna vojna kliškog sandžak-bega Malkoč-bega == 1553. godine, komadant hrvatske i slavonske zemlje, [[Zrinski]], poslao je jednog komadanta po imenu Ivan Holsen koji je bio njegov glavni komadant, s nekoliko hiljada konjanika i pješaka, na Klišku krajinu. Ovi su mnogo sela toga kraja opljačkali, nanijeli štetu raji, preostalu stoku koja je preživjela su otjerali, napravili mnoga nedjela i niskosti. Saznavši ovo, Malkoč-beg je, ne oklijevajući, odmah s vojskom počeo slijediti neprijatelje, pa je za njima poslao Hasan-agu, bešliju (pripadnik plaćene konjice) Blagajske tvrđave i ćehaju Ključke tvrđave, Mehmed-ćehaju, upozorivši ih da ih gone dok ih ne stignu. Hasan-aga i Mehmed-ćehaja su u brzom jurišu napredovali i do pola noći stigli neprijatelje, ne oklijevajući, upustili se u okršaj i spasili imetak koji su oni uzeli. Međutim, [[Zrinski]] je s dosta vojske bio u zasjedi. Kada se zapodjenula bitka, on je izišao iz zasjede i došao svojim vojnicima u pomoć, ali je tada pristigao i Malkoč-beg. Toliko su neprijatelja pobili da je Zrinski jedva bijegom uspio spasiti glavu. Malkoč-begu je u znak zahvalnosti dodijeljen sandžak-begluk nad [[Bosna|Bosnom]] 1553. godine. Poginuo je 1565. godine i bio je ukopan u haremu Hiseta, kod [[Halil-paša|Halil-pašinog]] turbeta u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. == Vojni pohodi == O Malkoč-begovu namjesnikovanju turski pisci ništa ne bilježe, dok hrvatski navode, da je mnogo jada nanio [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Lika|Lici]] i Krajini, neprestano provaljujući preko granice. [[Miroslav Prelog]] piše: "da on hara i plijeni ostatke Hrvatske između [[Una|Une]], [[Glina|Gline]] i Korane. Čitav niz utvrda pada u njegove ruke, a on ih obori i popali. Sada ga u bojevima pomažu i sinovi Džafer i Husein".U tvrđavi [[Sinj]], koja se nalazi na obali mora, od njenog osnivanja, bili su samo mustahfizi (članovi stalne posade, koja se brinula o opkomipa i utvrđivanju oko grada - čuvari, zaštitnici). Malkoč-beg je 1553. godine u nju naselio i islamsko stanovništvo. Kasnije se 1556. godine Malkoč-beg proslavio u osvojenju tvrđave Kostajnice. == Reference == {{reference}} *Bašagić Safvet-beg, "Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (Od g.1463-1850)", Zurich, Juni 1994. *Bišćević Vedad, "Bosanski namjesnici Osmanskog doba (1463-1878)", Sarajevo, Mart 2006. {{Kliški sandžak-begovi}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Kliški sandžak-begovi]] [[Kategorija:Bosanski sandžak-begovi]] 4qrazyd7q7lktl1pzymuwtxogrb37ax 3838795 3838768 2026-05-02T07:20:21Z Arnel 102555 3838795 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno osmansko lice | ime = Malkoč-beg Dugalić | slika = 09a Malkoç Beg pays his respects to Mehmed Pasha. Futuhat-i jamila of Arafi, 1557-58, TSMK H.1592.jpg | opis = Malkoč-beg odaje počast [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paši Sokoloviću]] 1552. godine. <!-- Biografske informacije --> | datum rođenja = | mjesto rođenja = [[Duge (Prozor-Rama)|Dugama]] kod [[Prozor]]a | datum smrti = 1565. | mjesto smrti = | nacionalnost = | puno ime = | nadimak = | druga imena = Duganili(ć) Malkoč-beg, Osman-beg Malkoč-Duganlić, Duganli Malkoč-beg, Duganli Osman beg, Dugalić Malkoč-beg<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici">Vedad Biščević: ''Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878'' Connectum, Sarajevo 2006.''</ref> | supruga = | suprug = <!-- Službe --> | sluzba1 = [[Kliški sandžak|Kliški sandžak-beg]] | namjesnikovanje1 = 1543.<ref name="klis">M.Perojević: ''Klis u turskoj ruci'' Sarajevo, 1936.</ref> | smjenjivanje1 = 1553.<ref name="klis" /> | ratovi1 = | bitke1 = | sluzba2 = [[Bosanski sandžak|Bosanski sandžak-beg]] | namjesnikovanje2 = 1553.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> | smjenjivanje2 = 1554.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> | ratovi2 = | bitke2 = | sluzba3 = | namjesnikovanje3 = | smjenjivanje3 = | ratovi3 = | bitke3 = | sluzba4 = | namjesnikovanje4 = | smjenjivanje4 = | ratovi4 = | bitke4 = | sluzba5 = | namjesnikovanje5 = | smjenjivanje5 = | ratovi5 = | bitke5 = | sluzba6 = | namjesnikovanje6 = | smjenjivanje6 = | ratovi6 = | bitke6 = | sluzba7 = | namjesnikovanje7 = | smjenjivanje7 = | ratovi7 = | bitke7 = | sluzba8 = | namjesnikovanje8 = | smjenjivanje8 = | ratovi8 = | bitke8 = | sluzba9 = | namjesnikovanje9 = | smjenjivanje9 = | ratovi9 = | bitke9 = }} '''Malkoč-beg Dugalić''' je upravljao Bosnom oko 1553. do 1554. godine, a po Kneževiću samo 4,5 mjeseca. Sin je [[Kara Osman-beg]]a, pa se zato ponekad navodi kao i '''Malkoč-beg Karaosmanović'''. [[Safvet-beg Bašagić]] piše da je rođen u Dugama kod [[Prozor]]a, po kojoj ga neki zovu Dugalić, dok [[Fra Antun Knežević]] smatra da je bosanski poturica Duganlić. Brat Malkoč-bega bio je [[Kara Ali-beg]]. On se isticao među krajiškim ratnicima po neustrašivosti pa ga je sultan pozvao u rat na [[Perzija|Perziju]]. Malkoč-beg je imao dva sina Džafera i Huseina, koji su ostali iza njega. Džafer je imao za ženu kćer velikog vezira [[Rustem-paša|Rustem-paše]] i bio je kapetan u Gradiškoj na [[Sava|Savi]]. Oba Malkočeva sina poginuli su u borbi na Krajini. == Sjajna vojna kliškog sandžak-bega Malkoč-bega == Godine 1553, komadant hrvatske i slavonske zemlje, [[Zrinski]], poslao je jednog komadanta po imenu Ivan Holsen koji je bio njegov glavni komadant, s nekoliko hiljada konjanika i pješaka, na Klišku krajinu. Ovi su mnogo sela toga kraja opljačkali, nanijeli štetu raji, preostalu stoku koja je preživjela su otjerali, napravili mnoga nedjela i niskosti. Saznavši ovo, Malkoč-beg je, ne oklijevajući, odmah s vojskom počeo slijediti neprijatelje, pa je za njima poslao Hasan-agu, bešliju (pripadnik plaćene konjice) Blagajske tvrđave i ćehaju Ključke tvrđave, Mehmed-ćehaju, upozorivši ih da ih gone dok ih ne stignu. Hasan-aga i Mehmed-ćehaja su u brzom jurišu napredovali i do pola noći stigli neprijatelje, ne oklijevajući, upustili se u okršaj i spasili imetak koji su oni uzeli. Međutim, [[Zrinski]] je s dosta vojske bio u zasjedi. Kada se zapodjenula bitka, on je izišao iz zasjede i došao svojim vojnicima u pomoć, ali je tada pristigao i Malkoč-beg. Toliko su neprijatelja pobili da je Zrinski jedva bijegom uspio spasiti glavu. Malkoč-begu je u znak zahvalnosti dodijeljen sandžak-begluk nad [[Bosna|Bosnom]] 1553. godine. Poginuo je 1565. godine i bio je ukopan u haremu Hiseta, kod [[Halil-paša|Halil-pašinog]] turbeta u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. == Vojni pohodi == O Malkoč-begovu namjesnikovanju turski pisci ništa ne bilježe, dok hrvatski navode, da je mnogo jada nanio [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Lika|Lici]] i Krajini, neprestano provaljujući preko granice. [[Miroslav Prelog]] piše: "da on hara i plijeni ostatke Hrvatske između [[Una|Une]], [[Glina|Gline]] i Korane. Čitav niz utvrda pada u njegove ruke, a on ih obori i popali. Sada ga u bojevima pomažu i sinovi Džafer i Husein".U tvrđavi [[Sinj]], koja se nalazi na obali mora, od njenog osnivanja, bili su samo mustahfizi (članovi stalne posade, koja se brinula o opkomipa i utvrđivanju oko grada - čuvari, zaštitnici). Malkoč-beg je 1553. godine u nju naselio i islamsko stanovništvo. Kasnije se 1556. godine Malkoč-beg proslavio u osvojenju tvrđave Kostajnice. == Reference == {{reference}} *Bašagić Safvet-beg, "Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (Od g.1463-1850)", Zurich, Juni 1994. *Bišćević Vedad, "Bosanski namjesnici Osmanskog doba (1463-1878)", Sarajevo, Mart 2006. {{Kliški sandžak-begovi}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Kliški sandžak-begovi]] [[Kategorija:Bosanski sandžak-begovi]] 5re7uin1lfjrrtqdajqnv6l90l2r0jj 3838797 3838795 2026-05-02T08:44:08Z Tulum387 155909 Razmak nakon skraćenice imena autora. 3838797 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno osmansko lice | ime = Malkoč-beg Dugalić | slika = 09a Malkoç Beg pays his respects to Mehmed Pasha. Futuhat-i jamila of Arafi, 1557-58, TSMK H.1592.jpg | opis = Malkoč-beg odaje počast [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paši Sokoloviću]] 1552. godine. <!-- Biografske informacije -->| datum rođenja = | mjesto rođenja = [[Duge (Prozor-Rama)|Dugama]] kod [[Prozor]]a | datum smrti = 1565. | mjesto smrti = | nacionalnost = | puno ime = | nadimak = | druga imena = Duganili(ć) Malkoč-beg, Osman-beg Malkoč-Duganlić, Duganli Malkoč-beg, Duganli Osman beg, Dugalić Malkoč-beg<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici">Vedad Biščević: ''Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878'' Connectum, Sarajevo 2006.''</ref> | supruga = | suprug = <!-- Službe --> | sluzba1 = [[Kliški sandžak|Kliški sandžak-beg]] | namjesnikovanje1 = 1543.<ref name="klis">M. Perojević: ''Klis u turskoj ruci'' Sarajevo, 1936.</ref> | smjenjivanje1 = 1553.<ref name="klis" /> | ratovi1 = | bitke1 = | sluzba2 = [[Bosanski sandžak|Bosanski sandžak-beg]] | namjesnikovanje2 = 1553.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> | smjenjivanje2 = 1554.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> | ratovi2 = | bitke2 = | sluzba3 = | namjesnikovanje3 = | smjenjivanje3 = | ratovi3 = | bitke3 = | sluzba4 = | namjesnikovanje4 = | smjenjivanje4 = | ratovi4 = | bitke4 = | sluzba5 = | namjesnikovanje5 = | smjenjivanje5 = | ratovi5 = | bitke5 = | sluzba6 = | namjesnikovanje6 = | smjenjivanje6 = | ratovi6 = | bitke6 = | sluzba7 = | namjesnikovanje7 = | smjenjivanje7 = | ratovi7 = | bitke7 = | sluzba8 = | namjesnikovanje8 = | smjenjivanje8 = | ratovi8 = | bitke8 = | sluzba9 = | namjesnikovanje9 = | smjenjivanje9 = | ratovi9 = | bitke9 = }} '''Malkoč-beg Dugalić''' je upravljao Bosnom oko 1553. do 1554. godine, a po Kneževiću samo 4,5 mjeseca. Sin je [[Kara Osman-beg]]a, pa se zato ponekad navodi kao i '''Malkoč-beg Karaosmanović'''. [[Safvet-beg Bašagić]] piše da je rođen u Dugama kod [[Prozor]]a, po kojoj ga neki zovu Dugalić, dok [[Fra Antun Knežević]] smatra da je bosanski poturica Duganlić. Brat Malkoč-bega bio je [[Kara Ali-beg]]. On se isticao među krajiškim ratnicima po neustrašivosti pa ga je sultan pozvao u rat na [[Perzija|Perziju]]. Malkoč-beg je imao dva sina Džafera i Huseina, koji su ostali iza njega. Džafer je imao za ženu kćer velikog vezira [[Rustem-paša|Rustem-paše]] i bio je kapetan u Gradiškoj na [[Sava|Savi]]. Oba Malkočeva sina poginuli su u borbi na Krajini. == Sjajna vojna kliškog sandžak-bega Malkoč-bega == Godine 1553, komadant hrvatske i slavonske zemlje, [[Zrinski]], poslao je jednog komadanta po imenu Ivan Holsen koji je bio njegov glavni komadant, s nekoliko hiljada konjanika i pješaka, na Klišku krajinu. Ovi su mnogo sela toga kraja opljačkali, nanijeli štetu raji, preostalu stoku koja je preživjela su otjerali, napravili mnoga nedjela i niskosti. Saznavši ovo, Malkoč-beg je, ne oklijevajući, odmah s vojskom počeo slijediti neprijatelje, pa je za njima poslao Hasan-agu, bešliju (pripadnik plaćene konjice) Blagajske tvrđave i ćehaju Ključke tvrđave, Mehmed-ćehaju, upozorivši ih da ih gone dok ih ne stignu. Hasan-aga i Mehmed-ćehaja su u brzom jurišu napredovali i do pola noći stigli neprijatelje, ne oklijevajući, upustili se u okršaj i spasili imetak koji su oni uzeli. Međutim, [[Zrinski]] je s dosta vojske bio u zasjedi. Kada se zapodjenula bitka, on je izišao iz zasjede i došao svojim vojnicima u pomoć, ali je tada pristigao i Malkoč-beg. Toliko su neprijatelja pobili da je Zrinski jedva bijegom uspio spasiti glavu. Malkoč-begu je u znak zahvalnosti dodijeljen sandžak-begluk nad [[Bosna|Bosnom]] 1553. godine. Poginuo je 1565. godine i bio je ukopan u haremu Hiseta, kod [[Halil-paša|Halil-pašinog]] turbeta u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. == Vojni pohodi == O Malkoč-begovu namjesnikovanju turski pisci ništa ne bilježe, dok hrvatski navode, da je mnogo jada nanio [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Lika|Lici]] i Krajini, neprestano provaljujući preko granice. [[Miroslav Prelog]] piše: "da on hara i plijeni ostatke Hrvatske između [[Una|Une]], [[Glina|Gline]] i Korane. Čitav niz utvrda pada u njegove ruke, a on ih obori i popali. Sada ga u bojevima pomažu i sinovi Džafer i Husein".U tvrđavi [[Sinj]], koja se nalazi na obali mora, od njenog osnivanja, bili su samo mustahfizi (članovi stalne posade, koja se brinula o opkomipa i utvrđivanju oko grada - čuvari, zaštitnici). Malkoč-beg je 1553. godine u nju naselio i islamsko stanovništvo. Kasnije se 1556. godine Malkoč-beg proslavio u osvojenju tvrđave Kostajnice. == Reference == {{reference}} *Bašagić Safvet-beg, "Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (Od g.1463-1850)", Zurich, Juni 1994. *Bišćević Vedad, "Bosanski namjesnici Osmanskog doba (1463-1878)", Sarajevo, Mart 2006. {{Kliški sandžak-begovi}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Kliški sandžak-begovi]] [[Kategorija:Bosanski sandžak-begovi]] 3yx97kxx1rfdozof3xqfhirh1jqyish 3838798 3838797 2026-05-02T08:47:38Z Tulum387 155909 Manje izmjene. 3838798 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno osmansko lice | ime = Malkoč-beg Dugalić | slika = 09a Malkoç Beg pays his respects to Mehmed Pasha. Futuhat-i jamila of Arafi, 1557-58, TSMK H.1592.jpg | opis = Malkoč-beg odaje počast [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paši Sokoloviću]] 1552. godine. <!-- Biografske informacije -->| datum rođenja = | mjesto rođenja = [[Duge (Prozor-Rama)|Dugama]] kod [[Prozor]]a | datum smrti = 1565. | mjesto smrti = | nacionalnost = | puno ime = | nadimak = | druga imena = Duganili(ć) Malkoč-beg, Osman-beg Malkoč-Duganlić, Duganli Malkoč-beg, Duganli Osman beg, Dugalić Malkoč-beg<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici">Vedad Biščević: ''Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878'' Connectum, Sarajevo 2006.''</ref> | supruga = | suprug = <!-- Službe --> | sluzba1 = [[Kliški sandžak|Kliški sandžak-beg]] | namjesnikovanje1 = 1543.<ref name="klis">M. Perojević: ''Klis u turskoj ruci'' Sarajevo, 1936.</ref> | smjenjivanje1 = 1553.<ref name="klis" /> | ratovi1 = | bitke1 = | sluzba2 = [[Bosanski sandžak|Bosanski sandžak-beg]] | namjesnikovanje2 = 1553.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> | smjenjivanje2 = 1554.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> | ratovi2 = | bitke2 = | sluzba3 = | namjesnikovanje3 = | smjenjivanje3 = | ratovi3 = | bitke3 = | sluzba4 = | namjesnikovanje4 = | smjenjivanje4 = | ratovi4 = | bitke4 = | sluzba5 = | namjesnikovanje5 = | smjenjivanje5 = | ratovi5 = | bitke5 = | sluzba6 = | namjesnikovanje6 = | smjenjivanje6 = | ratovi6 = | bitke6 = | sluzba7 = | namjesnikovanje7 = | smjenjivanje7 = | ratovi7 = | bitke7 = | sluzba8 = | namjesnikovanje8 = | smjenjivanje8 = | ratovi8 = | bitke8 = | sluzba9 = | namjesnikovanje9 = | smjenjivanje9 = | ratovi9 = | bitke9 = }} '''Malkoč-beg Dugalić''' je upravljao Bosnom oko 1553. do 1554. godine, a po Kneževiću samo 4,5 mjeseca. Sin je [[Kara Osman-beg]]a, pa se zato ponekad navodi kao i '''Malkoč-beg Karaosmanović'''. [[Safvet-beg Bašagić]] piše da je rođen u Dugama kod [[Prozor]]a, po kojoj ga neki zovu Dugalić, dok [[Fra Antun Knežević]] smatra da je bosanski poturica Duganlić. Brat Malkoč-bega bio je [[Kara Ali-beg]]. On se isticao među krajiškim ratnicima po neustrašivosti, pa ga je sultan pozvao u rat na [[Perzija|Perziju]]. Malkoč-beg je imao dva sina Džafera i Huseina, koji su ostali iza njega. Džafer je imao za ženu kćer velikog vezira [[Rustem-paša|Rustem-paše]] i bio je kapetan u Gradiškoj na [[Sava|Savi]]. Oba Malkočeva sina poginuli su u borbi na Krajini. == Sjajna vojna kliškog sandžak-bega Malkoč-bega == Godine 1553, komadant hrvatske i slavonske zemlje, [[Nikola Zrinski]], poslao je jednog komadanta po imenu Ivan Holsen koji je bio njegov glavni komadant, s nekoliko hiljada konjanika i pješaka, na Klišku krajinu. Ovi su mnogo sela toga kraja opljačkali, nanijeli štetu raji, preostalu stoku koja je preživjela su otjerali, napravili mnoga nedjela i niskosti. Saznavši ovo, Malkoč-beg je, ne oklijevajući, odmah s vojskom počeo slijediti neprijatelje, pa je za njima poslao Hasan-agu, bešliju (pripadnik plaćene konjice) blagajske tvrđave i ćehaju ključke tvrđave, Mehmed-ćehaju, upozorivši ih da ih gone dok ih ne stignu. Hasan-aga i Mehmed-ćehaja su u brzom jurišu napredovali i do pola noći stigli neprijatelje, ne oklijevajući, upustili se u okršaj i spasili imetak koji su oni uzeli. Međutim, Zrinski je s dosta vojske bio u zasjedi. Kada se zapodjenula bitka, on je izišao iz zasjede i došao svojim vojnicima u pomoć, ali je tada pristigao i Malkoč-beg. Toliko su neprijatelja pobili da je Zrinski jedva bijegom uspio spasiti glavu. Malkoč-begu je u znak zahvalnosti dodijeljen sandžak-begluk nad [[Bosna|Bosnom]] 1553. godine. Poginuo je 1565. godine i bio je ukopan u haremu Hiseta, kod [[Halil-paša|Halil-pašinog]] turbeta u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. == Vojni pohodi == O Malkoč-begovu namjesnikovanju turski pisci ništa ne bilježe, dok hrvatski navode, da je mnogo jada nanio [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Lika|Lici]] i Krajini, neprestano provaljujući preko granice. [[Miroslav Prelog]] piše: "da on hara i plijeni ostatke Hrvatske između [[Una|Une]], [[Glina|Gline]] i Korane. Čitav niz utvrda pada u njegove ruke, a on ih obori i popali. Sada ga u bojevima pomažu i sinovi Džafer i Husein". U tvrđavi [[Sinj]], koja se nalazi na obali mora, od njenog osnivanja, bili su samo mustahfizi (članovi stalne posade, koja se brinula o opkomipa i utvrđivanju oko grada - čuvari, zaštitnici). Malkoč-beg je 1553. godine u nju naselio i islamsko stanovništvo. Kasnije se 1556. godine Malkoč-beg proslavio u osvojenju tvrđave Kostajnice. == Reference == {{reference}} *Bašagić Safvet-beg, "Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (Od g. 1463-1850)", Zurich, juni 1994. *Bišćević Vedad, "Bosanski namjesnici Osmanskog doba (1463-1878)", Sarajevo, mart 2006. {{Kliški sandžak-begovi}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Kliški sandžak-begovi]] [[Kategorija:Bosanski sandžak-begovi]] tj3euq9og99jix8piuvyrkhffv5pw2x 3838799 3838798 2026-05-02T08:50:08Z Tulum387 155909 Izbrisan pridjev "sjajni" zbog neenciklopedičnosti. 3838799 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno osmansko lice | ime = Malkoč-beg Dugalić | slika = 09a Malkoç Beg pays his respects to Mehmed Pasha. Futuhat-i jamila of Arafi, 1557-58, TSMK H.1592.jpg | opis = Malkoč-beg odaje počast [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paši Sokoloviću]] 1552. godine. <!-- Biografske informacije -->| datum rođenja = | mjesto rođenja = [[Duge (Prozor-Rama)|Dugama]] kod [[Prozor]]a | datum smrti = 1565. | mjesto smrti = | nacionalnost = | puno ime = | nadimak = | druga imena = Duganili(ć) Malkoč-beg, Osman-beg Malkoč-Duganlić, Duganli Malkoč-beg, Duganli Osman beg, Dugalić Malkoč-beg<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici">Vedad Biščević: ''Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878'' Connectum, Sarajevo 2006.''</ref> | supruga = | suprug = <!-- Službe --> | sluzba1 = [[Kliški sandžak|Kliški sandžak-beg]] | namjesnikovanje1 = 1543.<ref name="klis">M. Perojević: ''Klis u turskoj ruci'' Sarajevo, 1936.</ref> | smjenjivanje1 = 1553.<ref name="klis" /> | ratovi1 = | bitke1 = | sluzba2 = [[Bosanski sandžak|Bosanski sandžak-beg]] | namjesnikovanje2 = 1553.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> | smjenjivanje2 = 1554.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> | ratovi2 = | bitke2 = | sluzba3 = | namjesnikovanje3 = | smjenjivanje3 = | ratovi3 = | bitke3 = | sluzba4 = | namjesnikovanje4 = | smjenjivanje4 = | ratovi4 = | bitke4 = | sluzba5 = | namjesnikovanje5 = | smjenjivanje5 = | ratovi5 = | bitke5 = | sluzba6 = | namjesnikovanje6 = | smjenjivanje6 = | ratovi6 = | bitke6 = | sluzba7 = | namjesnikovanje7 = | smjenjivanje7 = | ratovi7 = | bitke7 = | sluzba8 = | namjesnikovanje8 = | smjenjivanje8 = | ratovi8 = | bitke8 = | sluzba9 = | namjesnikovanje9 = | smjenjivanje9 = | ratovi9 = | bitke9 = }} '''Malkoč-beg Dugalić''' je upravljao Bosnom oko 1553. do 1554. godine, a po Kneževiću samo 4,5 mjeseca. Sin je [[Kara Osman-beg]]a, pa se zato ponekad navodi kao i '''Malkoč-beg Karaosmanović'''. [[Safvet-beg Bašagić]] piše da je rođen u Dugama kod [[Prozor]]a, po kojoj ga neki zovu Dugalić, dok [[Fra Antun Knežević]] smatra da je bosanski poturica Duganlić. Brat Malkoč-bega bio je [[Kara Ali-beg]]. On se isticao među krajiškim ratnicima po neustrašivosti, pa ga je sultan pozvao u rat na [[Perzija|Perziju]]. Malkoč-beg je imao dva sina Džafera i Huseina, koji su ostali iza njega. Džafer je imao za ženu kćer velikog vezira [[Rustem-paša|Rustem-paše]] i bio je kapetan u Gradiškoj na [[Sava|Savi]]. Oba Malkočeva sina poginuli su u borbi na Krajini. == Vojna kliškog sandžak-bega Malkoč-bega == Godine 1553, komadant hrvatske i slavonske zemlje, [[Nikola Zrinski]], poslao je jednog komadanta po imenu Ivan Holsen koji je bio njegov glavni komadant, s nekoliko hiljada konjanika i pješaka, na Klišku krajinu. Ovi su mnogo sela toga kraja opljačkali, nanijeli štetu raji, preostalu stoku koja je preživjela su otjerali, napravili mnoga nedjela i niskosti. Saznavši ovo, Malkoč-beg je, ne oklijevajući, odmah s vojskom počeo slijediti neprijatelje, pa je za njima poslao Hasan-agu, bešliju (pripadnik plaćene konjice) blagajske tvrđave i ćehaju ključke tvrđave, Mehmed-ćehaju, upozorivši ih da ih gone dok ih ne stignu. Hasan-aga i Mehmed-ćehaja su u brzom jurišu napredovali i do pola noći stigli neprijatelje, ne oklijevajući, upustili se u okršaj i spasili imetak koji su oni uzeli. Međutim, Zrinski je s dosta vojske bio u zasjedi. Kada se zapodjenula bitka, on je izišao iz zasjede i došao svojim vojnicima u pomoć, ali je tada pristigao i Malkoč-beg. Toliko su neprijatelja pobili da je Zrinski jedva bijegom uspio spasiti glavu. Malkoč-begu je u znak zahvalnosti dodijeljen sandžak-begluk nad [[Bosna|Bosnom]] 1553. godine. Poginuo je 1565. godine i bio je ukopan u haremu Hiseta, kod [[Halil-paša|Halil-pašinog]] turbeta u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. == Vojni pohodi == O Malkoč-begovu namjesnikovanju turski pisci ništa ne bilježe, dok hrvatski navode, da je mnogo jada nanio [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Lika|Lici]] i Krajini, neprestano provaljujući preko granice. [[Miroslav Prelog]] piše: "da on hara i plijeni ostatke Hrvatske između [[Una|Une]], [[Glina|Gline]] i Korane. Čitav niz utvrda pada u njegove ruke, a on ih obori i popali. Sada ga u bojevima pomažu i sinovi Džafer i Husein". U tvrđavi [[Sinj]], koja se nalazi na obali mora, od njenog osnivanja, bili su samo mustahfizi (članovi stalne posade, koja se brinula o opkomipa i utvrđivanju oko grada - čuvari, zaštitnici). Malkoč-beg je 1553. godine u nju naselio i islamsko stanovništvo. Kasnije se 1556. godine Malkoč-beg proslavio u osvojenju tvrđave Kostajnice. == Reference == {{reference}} *Bašagić Safvet-beg, "Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (Od g. 1463-1850)", Zurich, juni 1994. *Bišćević Vedad, "Bosanski namjesnici Osmanskog doba (1463-1878)", Sarajevo, mart 2006. {{Kliški sandžak-begovi}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Kliški sandžak-begovi]] [[Kategorija:Bosanski sandžak-begovi]] 9he4exaztwqvr1tm3nhwuo7oqtifacd 0 57433 3838682 3653157 2026-05-01T14:18:00Z KWiki 9400 /* Reference */ 3838682 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija rat |sukob = Bitka na Neretvi |dio = [[Drugi svjetski rat]] |slika = <center>[[Datoteka:Neretva_most.jpg|300px]]<br />Most na Neretvi |datum = [[9. februar]]-[[31. mart]] [[1943.]] |mjesto = Dolina rijeke [[Neretva|Neretve]], okupirana [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]]<br />[[Nezavisna Država Hrvatska]]<br />(danas [[Bosna i Hercegovina]]) |rezultat = Strategijski uspjeh partizanskih snaga kroz uspješno povlačenje većine borbenih jedinica - slom plana Snaga Osovine da se uništi partizanski pokret |strana1 = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px|border]] Narodnooslobodilačka vojska ([[NOV]]) i partizanski odredi Jugoslavije ([[POJ]]) |strana2 = [[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|20px]] [[Treći Rajh]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|20px|border]] [[NDH]]<br />[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px]] [[Italija]]<br />[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px]] [[Četnici|Jugoslavenska vojska u otadžbini (četnički pokret)]] |strana3 = |komandant1 = [[Josip Broz Tito]] |komandant2 = General-poručnik [[Rudolf Lüters]] |komandant3 = |snage1 = 42.500 vojnika |snage2 = 150.000 vojnika<br />200 aviona |žrtve1 = 8.000 mrtvih<br />2.000 zarobljenih |žrtve2 = Četnici: 18.000 mrtvih<br />Nijemci: 335 mrtvih i 101 nestao |žrtve3 = |bilješke = |}} '''Bitka na Neretvi''' je naziv niza operacija pokrenutih od strane njemačke vojske na području današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (koja je nakon njemačke okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] pripojena [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]), sa ciljem razbijanja [[Partizani|partizanskih]] snaga. Poznata je još pod imenima ''Četvrta neprijateljska ofanziva'' i ''Bitka za ranjenike'', dok njemačka komanda operaciju naziva „Fall Weiss“ (Bijeli slučaj). == Partizanske snage == [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačka vojska]] se po procjenama sastojala od oko 42.500 boraca iz sljedećih jedinica<ref>H.L. deZeng IV - Anti-Partisan Operations in Croatia: Operation "Weiss" (1943-01-20)</ref><ref>[http://www.vojska.net http://www.vojska.net]</ref> * Prvi hrvatski korpus ([[Ivan Gošnjak]]) ** 6. lička divizija ([[Srećko Manola]]) *** 1. lička narodnooslobodilačka udarna brigada *** 2. lička narodnooslobodilačka udarna brigada *** 9. lička narodnooslobodilačka udarna brigada ** 7. banijska divizija ([[Pavle Jakšić]]) ** 8. kordunaška divizija ([[Vlado Ćetković]]) *** 4. kordunaška brigada *** 5. kordunaška brigada *** 6. primorsko-goranska brigada * Prvi bosanski korpus ([[Kosta Nađ]]) ** 4. krajiška divizija ([[Josip Mažar Šoša]]) *** 2.krajiška brigada *** 5.krajiška brigada *** 6.krajiška brigada *** 8.krajiška brigada ** 5. krajiška divizija ([[Slavko Rodić]]) * Prva proleterska divizija ([[Koča Popović]]) ** 1. proleterska brigada ** 3. sandžačka proleterska brigada ** 3. krajiška brigada * Druga proleterska divizija ([[Peko Dapčević]]) ** 2. proleterska brigada ** 4. proleterska brigada ** 3. dalmatinska proleterska brigada * Treća udarna divizija ([[Petar Ćetković]]) ** 5. crnogorska brigada ** 1. dalmatinska brigada ** 10. hercegovačka brigada * Deveta dalmatinska divizija ([[Vicko Krstulović]]) == Snage osovine == === Njemačke snage === * 7. SS gorska divizija "Prinz Eugen" ([[Arthur Phelps]])<ref>[http://www.axishistory.com http://www.axishistory.com]</ref> * 369. pješadijska (hrvatska) divizija ([[Fritz Neidholdt]]) * 714. pješadijska divizija ([[Friedrich Stahl]]) * 717. pješadijska divizija ([[Benignus Dippold]]) * 718. pješadijska divizija ([[Johann Fortner]]) === Italijanske snage === * 12. pješadijska divizija "Sassari" * 13. pješadijska divizija "Re" * 15. pješadijska divizija "Bergamo" * 32. pješadijska divizija "Marche" * 57. pješadijska divizija "Lombardia" * 154. pješadijska divizija "Murge" === Snage NDH === * 1. gorska divizija ([[Ivan Prpić]]) ** 2. gorski zdrug - Bjelovar ** 3. gorski zdrug - Požega * 4. pješačka divizija ([[Robert Merslavić]]) ** 7. topnički odjel - Banja Luka * 6. pješačka divizija ([[Vjekoslav Klišanić]]) ** 9. topnički odjel - Mostar * 5. pješačka divizija ([[Josip Štefotić]]) ** 7. pješačka pukovnija - Sarajevo * [[V. Stajaći djelatni sdrug|V. stajaći djelatni sdrug Ustaške vojnice]] - Bugojno ([[Rafael Boban]]) === Četničke snage === Razni [[četnici|četnički]] odredi sa prostora [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i BiH ([[Draža Mihailović]]) == Ostalo == [[Johann Fortner]], njemački zapovjednik 718. divizije [[Wehrmacht]]a, je pao u zarobljeništvo [[1945]] godine. U [[FNR Jugoslavija|FNR Jugoslaviji]] optužen je za krivično dijelo [[Ratni zločin|ratnog zločina.]] [[1947]] izrečena je smrtna presuda, koja je iste godine i izvršena<ref>[http://www.generals.dk http://www.generals.dk]</ref>. Po događajima iz ove bitke, [[1969]]. godine snimljen je film ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'' sa internacionalnom glumačkom postavom. Film je bio kandidovan za prestižnu filmsku nagradu [[Oskar]] u kategoriji za najbolji strani film. [[2006]]. je pokrenuta peticija za sprječavanje dalje izgradnje [[hidroelektrana]] pod imenom [[Bitka za Neretvu]]. == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Fall Weiß (1943)}} {{Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jugoslavenske bitke u Drugom svjetskom ratu|Neretva]] [[Kategorija:1943. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1943. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]] [[Kategorija:Četnici u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Sukobi u 1943.]] 2x11rbgfgrcww1aqjjy13n4wo7nu792 14 62540 3838693 3803813 2026-05-01T16:54:03Z Panasko 146730 [[Kategorija:Prirodni materijali]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838693 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Minerali}} {{Commonscat|Minerals}} [[Kategorija:Mineralogija|Minerali]] [[Kategorija:Prirodni resursi|Minerali]] [[Kategorija:Hemijski spojevi|Minerali]] [[Kategorija:Prirodni materijali]] 9faiuemtjrn5359uz8stgho39ooo43w 0 62838 3838642 3817297 2026-05-01T12:29:20Z Mhare 481 3838642 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Dobrinje | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0501 | dužina_stepeni = 18.1196 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 407 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157511<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=19. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Dobrinje u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Dobrinje''' je [[naseljeno mjesto]] i [[mjesna zajednica]] na području [[Visoko|Grada Visoko]]. U historijskom smislu, naselje je značajno po tragovima [[Kasno bronzano doba|kasnobronzanodobnog]] naseljavanja i po srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima, zbog čega pripada širem kulturnohistorijskom prostoru visočkog kraja.<ref name="MZVisoko2">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/|title=Mjesne zajednice|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="GavranovicANUBiH2">{{cite journal|last=Gavranović|first=Mario|title=Kasnobrončana zoomorfna plastika iz Dobrinja kod Visokog|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/314|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="HistorijskiOsvrt2">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/posjetite-grad/kulturno-historijsko-naslijedje/historijski-osvrt/|title=Historijski osvrt|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Historija == === Prahistorija === Dobrinje je poznato kao arheološko nalazište iz [[Prahistorija|prahistorije]]. U radu objavljenom u izdanju [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH-a]] navedeno je da se lokalitet Dobrinje nalazi na ulazu u Visočku kotlinu iz pravca sjeverozapada, na lijevoj strani [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]]. Na tom lokalitetu pronađena je kasnobronzanodobna zoomorfna plastika, što potvrđuje da je prostor Dobrinja bio naseljen i uključen u kulturne tokove srednje Bosne još u kasnom bronzanom dobu.<ref name="GavranovicANUBiH2" /> === Srednji vijek === Područje Dobrinja pripada zoni gusto raspoređenih srednjovjekovnih lokaliteta visočkog kraja. Na službenoj stranici Grada Visoko navodi se da se među nekropolama sa [[Stećak|stećcima]] na području grada nalazi i Dobrinje.<ref name="HistorijskiOsvrt2" /> Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine evidentirala je i peticiju za „srednjovjekovne nadgrobne spomenike u naseljenom mjestu Dobrinje, Visoko“, što potvrđuje institucionalno prepoznavanje lokaliteta kao dijela srednjovjekovne baštine.<ref name="KONS2">{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web-24.08.2022.pdf|title=Peticije|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U Dobrinju nalazi se i [[Grad (Dobrinje, Visoko)|neistražena tvrđava]]. U okviru projekta evidentiranja stećaka, [[Zavičajni muzej Visoko]] 2016. godine obišao je lokalitet '''Dobrinjac / Haješevac''' u naselju Dobrinje, čime je dodatno potvrđeno postojanje i terenska obrada srednjovjekovne nekropole na ovom prostoru.<ref name="ZMVDobrinje2">{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/projekat-evidentiranja-stecaka-na-podrucju-opcine-visoko/|title=Projekat evidentiranja stećaka na području općine Visoko|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U novijem radu nastalom na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] za nekropolu '''Dobrinjac, Dobrinje, Visoko''' navodi se pet stećaka, uz objavljene koordinate lokaliteta.<ref name="UNSAStecci2">{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|title=Dženeta Lepić, magistarski rad (prikaz u rezultatima pretrage)|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Osmanski i noviji period === Dobrinje je nastavilo postojati kao ruralno naselje u sklopu šire visočke okoline i u osmanskom i kasnijim razdobljima. U savremenom upravnom ustroju ono je mjesna zajednica Grada Visoko.<ref name="MZVisoko2" /> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Dobrinje | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157511 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 19. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 407 | g2013_bosnjaci = 326 | g2013_srbi = 4 | g2013_hrvati = 32 | g2013_bosanci = 4 | g2013_muslimani = 23 | g2013_nisu_izjasnili = 5 | g2013_nepoznato = 11 | g1991_ukupno = 546 | g1991_muslimani = 157 | g1991_srbi = 161 | g1991_hrvati = 166 | g1991_jugosloveni = 37 | g1981_ukupno = 562 | g1981_muslimani = 137 | g1981_srbi = 151 | g1981_hrvati = 198 | g1981_jugosloveni = 75 | g1981_crnogorci = 1 | g1971_ukupno = 410 | g1971_muslimani = 99 | g1971_srbi = 175 | g1971_hrvati = 126 | g1971_jugosloveni = 6 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 3 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} o4kmsuss8mizb30tsj423y14lf6tz0p 0 67812 3838685 3838501 2026-05-01T15:04:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kristalografija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838685 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Drugo značenje|Polimorfizam}} [[Datoteka:Rutile-unit-cell-3D.png|mini|Jedinična ćelija rutila]] [[Datoteka:Anatase-unit-cell-3D-balls.png|mini|Jedinična ćelija anatasa]] '''Polimorfija''' je sposobnost supstance da [[kristalizacija|kristalizira]] u više od jedne [[kristalna struktura|kristalne strukture]]. Naprimjer, [[titanij-dioksid]] (TiO₂) ima tri kristalne strukture: rutil, anatas i brukit. Ove tri strukture imaju isti hemijski sastav, ali različitu strukturu. Polimorfija kod [[hemijski element|hemijskih elemenata]] naziva se [[Alotropske modifikacije|alotropija]]. == Također pogledajte == * [[Kristalni sistem]] {{Commonscat|Polymorphism}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mineralogija]] [[Kategorija:Gemologija]] [[Kategorija:Kristalografija]] nfi1rpozpagqijfcnnqa7fvgux59uop 14 68202 3838728 2044420 2026-05-01T17:20:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838728 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Waterfalls}} [[Kategorija:Vodene mase]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] iymi9n7ud3fu3i8cpgs1byj3obaoflc 14 68446 3838638 2044019 2026-05-01T12:25:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Oksidni minerali]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838638 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Minerali]] [[Kategorija:Oksidni minerali]] hdtdatxy8e2zq74zhnoj9dwnd108he2 0 70046 3838687 3799244 2026-05-01T15:05:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kristali]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838687 wikitext text/x-wiki '''Kristalna struktura'''<ref>{{Cite web|url=https://chem.libretexts.org/Courses/Heartland_Community_College/HCC%3A_Chem_161/11%3A_Liquids_and_Solids/11.7%3A_Structures_of_Crystalline_Solids|title=11.7: Structures of Crystalline Solids|date=2016-07-12|website=Chemistry LibreTexts|language=en|access-date=2026-01-04}}</ref> je karakteristika [[agregatna stanja|čvrstih]] supstanci, koja je određena pravilnom strukturom čestica od kojih je građena. Ove pravilnosti su vidljive i posmatranjem eksternih osobina [[kristal]]a, npr. kod kristala [[natrijum hlorid]]a (kuhinjske soli). Vidljivo je da svaki kristal natrijum hlorida predstavlja gotovo savršenu [[kocka|kocku]]. Kada supstanca prelazi iz tečnog u čvrsto [[agregatno stanje]] (kristalizacija), dolazi do formiranja [[kristal]]a, koji imaju pravilnu strukturu. U kristalografiji, kristalna struktura je opis uređenog rasporeda atoma, iona ili molekula u kristalnom materijalu.<ref>{{Cite book|last=Coleman|first=Robert Vincent|url=http://archive.org/details/solidstatephysic11cole_0|title=Solid state physics|last2=Lark-Horovitz|first2=K. (Karl)|date=1974|publisher=New York, Academic Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-12-475911-4}}</ref> [[Datoteka:Natriumchloridtyp.jpg|mini|120px|Kristalna rešetka [[natrijum hlorid]]a]] == Također pogledajte == * [[Kristalni sistem]] * [[Kristal]] {{Commonscat|Crystal structures}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.xtal.iqf.csic.es/Cristalografia/index-en.html The internal structure of crystals... Crystallography for beginners] * [https://www.enggstudy.com/basic-types-of-crystal-structure/ Different types of crystal structure] * [https://web.archive.org/web/20160304130329/http://iffwww.iff.kfa-juelich.de/icp/atoms/atoms.sgml-7.html Appendix A from the manual for Atoms, software for XAFS] * [https://web.archive.org/web/20060822042901/http://dave.ucsc.edu/myrtreia/crystal.html Intro to Minerals: Crystal Class and System] * [https://web.archive.org/web/20060826015700/http://www.rockhounds.com/rockshop/xtal/index.html Introduction to Crystallography and Mineral Crystal Systems] * [https://web.archive.org/web/20060208140059/http://www.ece.byu.edu/cleanroom/EW_orientation.phtml Crystal planes and Miller indices] * [http://www.ibiblio.org/e-notes/Cryst/Cryst.htm Interactive 3D Crystal models] * [http://chemannex.weebly.com/crystal-structures.html Specific Crystal 3D models] * [[Crystallography open database|Crystallography Open Database (sa više od 140.000 kristalnih struktura)]] http://www.crystallography.net/cod/ {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kristalografija]] [[Kategorija:Hemijske osobine]] [[Kategorija:Kristali]] 2w5ok6s2w7ifulde25bpu7haoano1pk 0 70494 3838640 2528093 2026-05-01T12:25:58Z Panasko 146730 [[Kategorija:Oksidni minerali]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838640 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mineral | naziv = Piroluzit | kategorija = Oksidi | širina_kutije = | boja_kutije = | slika = Pyrolusite Mineral with Dendrite Macro Digon3.jpg | veličina_slike= | tekst = Piroluzit | formula = MnO₂ | mol_težina = | boja = crn, siv | habitus = granularan do masivan | sistem = tetragonski | srastanje = | kalavost = savršena | lomljivost = | čvrstoća = | tvrdoća = 2 (masivni), 6 - 6,5 kristalični<ref>http://www.mindat.org/min-3318.html</ref> | sjaj = metalni | poliranje = | prelamanje = | optičkeosob = | birefringence = | disperzija = | pleohroizam = | fluorescencija= | apsorpcija = | ogreb = jednak boji minerala | gravity = 4,73 - 4,86 | gustoća = | topljenje = | zapaljivost = | dijagnostika = | rastvorljivost= | transparencija = | ostalo = | reference = }} '''Piroluzit''' je [[minerali|mineral]] hemijskog sastava MnO₂ i najvažnija je [[ruda]] [[mangan]]a. Mangan se dobija iz [[mangan(IV) oksid|MnO₂]] redukcijom pomoću [[natrij]]a, [[magnezij]]a, [[aluminij]]a ili [[elektroliza|elektrolizom]]. <gallery> Datoteka:Pyrolusite_dendritic.jpg|Piroluzit (dendritni) Datoteka:Pyrolusite_radiating.jpg|Piroluzit (igličasti) Datoteka:Pyrolusite botryoidal.jpg|Piroluzit (grozdasti) </gallery> ==Reference== {{reference}} {{Commonscat|Pyrolusite}} [[Kategorija:Minerali mangana]] [[Kategorija:Oksidni minerali]] nayvlpa3oxkcvjo5g6udyrm94i1ydsz 0 70780 3838683 3629251 2026-05-01T15:03:56Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kristalografija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838683 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Kalavost''' u [[mineralogija|mineralogiji]] podrazumijeva sistem ravnina po kojima bi se [[mineral]] mogao lahko razdvojiti, a nastaje kako rezultat slabijih međusobnih hemijskih veza atoma između tih ravnina tj. ploha. Na mineralu, kalavost je vidljiva kao sistem paralelnih linija preko plohe minerala. Neki minerali nemaju kalavost (npr. [[dijamant]]), neki imaju jedan sistem (npr. [[biotit]]), a neki i više sistema kalavosti (npr. [[andaluzit]]). Kalavost može biti: savršena, nesavršena, dobra, jasna, nejasna i slaba. [[Datoteka:Fluorita_green.jpeg|lijevo|mini|Zeleni [[fluorit]] sa izraženim rascjepom]] [[Datoteka:Biotita1.jpeg|mini|[[Biotit]] sa bazalnim cijepanjem]] [[Datoteka:Miller_Indices_Felix_Kling.svg|mini|[[Millerovi indeksi]] {hk ℓ}]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija: Mineralogija]] [[Kategorija:Kristalografija]] j28pl6pn64scl3gkj1vl1czoevraxn4 14 72680 3838695 2054637 2026-05-01T16:54:43Z Panasko 146730 [[Kategorija:Prirodni materijali]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838695 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Tlo}} {{Commonscat|Soils}} [[Kategorija:Prirodni resursi]] [[Kategorija:Poljoprivreda]] [[Kategorija:Prirodni materijali]] lfc0gzt1u3gg5hg3msx2zjyo4ei7oqn 3838701 3838695 2026-05-01T16:58:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Regolit]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838701 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Tlo}} {{Commonscat|Soils}} [[Kategorija:Prirodni resursi]] [[Kategorija:Poljoprivreda]] [[Kategorija:Prirodni materijali]] [[Kategorija:Regolit]] 8265vrjppnigqqjwagsaktz7u0u0nd3 14 72682 3838690 2556105 2026-05-01T16:51:18Z Panasko 146730 [[Kategorija:Neobnovljivi resursi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838690 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Fosilna goriva}} {{Commonscat|Fossil fuels}} [[Kategorija:Goriva]] [[Kategorija:Prirodni resursi]] [[Kategorija:Neobnovljivi resursi]] qtdo3dho82kg2kik7u558svdi1ywcku 0 72961 3838645 3162578 2026-05-01T12:30:23Z Panasko 146730 [[Kategorija:Silicate minerals]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838645 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Silikatni minerali''' su velika i jako važna grupa [[mineral]]a. Klasificiraju se prema strukturi silikatnog [[ion]]a: *Nezosilikati (tetraedri) - [SiO₄]⁴⁻, npr. [[olivin]]. *Sorosilikati (dvostruki tetraedri) - [Si₂O₇]⁶⁻, npr. [[epidot]]. *Ciklosilikati (prsten) - [Si_nO_3n]²ⁿ⁻, npr. [[turmalin]]i *Inosilikati(jednostruki lanac) - [Si_nO_3n]²ⁿ⁻, npr. [[piroksen]]i *Inosilikati (dvostruki lanac) - [Si_4nO_11n]⁶ⁿ⁻, npr. [[amfiboli]] *Filosilikati (listovi) - [Si_2nO_5n]²ⁿ⁻, npr. [[talk]] *Tektosilikati (trodimenzionalna mreža) - [Al_xSi_yO_2(x+y)]^x−, npr. [[kvarc]], [[zeoliti]] {{Commonscat|Silicates}} [[Kategorija:Minerali]] [[Kategorija:Silicate minerals]] jxzbadceqk8q108hx2qrv540d0yb835 3838646 3838645 2026-05-01T12:30:42Z Panasko 146730 [[Kategorija:Silicate minerals]] uklonjena; [[Kategorija:Silikatni minerali]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838646 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Silikatni minerali''' su velika i jako važna grupa [[mineral]]a. Klasificiraju se prema strukturi silikatnog [[ion]]a: *Nezosilikati (tetraedri) - [SiO₄]⁴⁻, npr. [[olivin]]. *Sorosilikati (dvostruki tetraedri) - [Si₂O₇]⁶⁻, npr. [[epidot]]. *Ciklosilikati (prsten) - [Si_nO_3n]²ⁿ⁻, npr. [[turmalin]]i *Inosilikati(jednostruki lanac) - [Si_nO_3n]²ⁿ⁻, npr. [[piroksen]]i *Inosilikati (dvostruki lanac) - [Si_4nO_11n]⁶ⁿ⁻, npr. [[amfiboli]] *Filosilikati (listovi) - [Si_2nO_5n]²ⁿ⁻, npr. [[talk]] *Tektosilikati (trodimenzionalna mreža) - [Al_xSi_yO_2(x+y)]^x−, npr. [[kvarc]], [[zeoliti]] {{Commonscat|Silicates}} [[Kategorija:Minerali]] [[Kategorija:Silikatni minerali]] 6efln8eqvcqtupgxec0598rdc6oseoz 0 73092 3838647 3750447 2026-05-01T12:31:55Z Panasko 146730 [[Kategorija:Sulfidni minerali]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838647 wikitext text/x-wiki '''Sulfidni minerali''' su [[mineral]]i koji sadrže [[sulfid]] [[ion]] (S^2-). Sulfidi su ekonomski važni, jer se koriste kao [[ruda|rude]] za dobijanje [[Metal (hemija)|metal]]a. Sulfidna klasa također uključuje [[selenid]]e, [[telurid]]e, [[arsenid]]e, [[antimonid]]e, bizmutinide i sulfosoli (sumpor sa drugim anionom, npr. arsenid).<ref>http://www.minerals.net/mineral/sort-met.hod/group/sulfgrp.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230127083137/https://www.minerals.net/mineral/sort-met.hod/group/sulfgrp.htm |date=27. 1. 2023 }} Minerals.net Dana Classification, Sulfides</ref> Najvažniji sulfidni minerali:<ref>Klein, Cornelis and Cornelius S. Hurlbut, Jr., 1986, ''Manual of Mineralogy'', Wiley, 20th ed., pp 269-293 {{ISBN|0-471-80580-7}}</ref> * [[akantit]] Ag₂S * [[halkocit]] Cu₂S * [[bornit]] Cu₉FeS₄ * [[galenit]] PbS * [[sfalerit]] ZnS * [[halkopirit]] CuFeS₂ * [[pirotit]] Fe_1-xS * [[milerit]] NiS * [[pentlandit]] (Fe,Ni)₉S₈ * [[kovelit]] CuS * [[cinabarit]] HgS * [[realgar]] AsS * [[orpiment]] As₂S₃ * [[stibnit]] Sb₂S₃ * [[pirit]] FeS₂ * [[markazit]] FeS₂ * [[molibdenit]] MoS₂ Arsenidi: * [[nikelin]] NiAS * [[skuterudit]] (Co,Ni)As₃ Antimonidi: * [[brethauptit]] NiSb Teluridi: * [[altait]] PbTe * [[kalaverit]] AuTe₂ * [[silvanit]] (Au,Ag)Te₂ Sulfosoli: * [[kobaltit]] (Co,Fe)AsS * [[arsenopirit]] FeAsS * [[pirargirit]] Ag₃SbS₃ * [[prustit]] Ag₃AsS₃ * [[tetraedrit]] Cu₁₂Sb₄S₁₃ * [[tenantit]] Cu₁₂As₄S₁₃ * [[enargit]] Cu₃AsS₄ * [[burnonit]] PbCuSbS₃ * [[jamesonit]] Pb₄FeSb₆S₁₄ == Reference == <references/> == Vanjski linkovi == * [http://webmineral.com/dana/II-2.shtml Webmineral New Dana Classification of Sulfide Minerals] * [http://webmineral.com/strunz/II.shtml Webmineral Strunz classification: sulfides] {{Commonscat|Sulfides}} [[Kategorija:Minerali]] [[Kategorija:Sulfidni minerali]] lcj7wa8iytdzk8vquz6a5wu7jak683c 3838648 3838647 2026-05-01T12:32:03Z Panasko 146730 [[Kategorija:Minerali]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838648 wikitext text/x-wiki '''Sulfidni minerali''' su [[mineral]]i koji sadrže [[sulfid]] [[ion]] (S^2-). Sulfidi su ekonomski važni, jer se koriste kao [[ruda|rude]] za dobijanje [[Metal (hemija)|metal]]a. Sulfidna klasa također uključuje [[selenid]]e, [[telurid]]e, [[arsenid]]e, [[antimonid]]e, bizmutinide i sulfosoli (sumpor sa drugim anionom, npr. arsenid).<ref>http://www.minerals.net/mineral/sort-met.hod/group/sulfgrp.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230127083137/https://www.minerals.net/mineral/sort-met.hod/group/sulfgrp.htm |date=27. 1. 2023 }} Minerals.net Dana Classification, Sulfides</ref> Najvažniji sulfidni minerali:<ref>Klein, Cornelis and Cornelius S. Hurlbut, Jr., 1986, ''Manual of Mineralogy'', Wiley, 20th ed., pp 269-293 {{ISBN|0-471-80580-7}}</ref> * [[akantit]] Ag₂S * [[halkocit]] Cu₂S * [[bornit]] Cu₉FeS₄ * [[galenit]] PbS * [[sfalerit]] ZnS * [[halkopirit]] CuFeS₂ * [[pirotit]] Fe_1-xS * [[milerit]] NiS * [[pentlandit]] (Fe,Ni)₉S₈ * [[kovelit]] CuS * [[cinabarit]] HgS * [[realgar]] AsS * [[orpiment]] As₂S₃ * [[stibnit]] Sb₂S₃ * [[pirit]] FeS₂ * [[markazit]] FeS₂ * [[molibdenit]] MoS₂ Arsenidi: * [[nikelin]] NiAS * [[skuterudit]] (Co,Ni)As₃ Antimonidi: * [[brethauptit]] NiSb Teluridi: * [[altait]] PbTe * [[kalaverit]] AuTe₂ * [[silvanit]] (Au,Ag)Te₂ Sulfosoli: * [[kobaltit]] (Co,Fe)AsS * [[arsenopirit]] FeAsS * [[pirargirit]] Ag₃SbS₃ * [[prustit]] Ag₃AsS₃ * [[tetraedrit]] Cu₁₂Sb₄S₁₃ * [[tenantit]] Cu₁₂As₄S₁₃ * [[enargit]] Cu₃AsS₄ * [[burnonit]] PbCuSbS₃ * [[jamesonit]] Pb₄FeSb₆S₁₄ == Reference == <references/> == Vanjski linkovi == * [http://webmineral.com/dana/II-2.shtml Webmineral New Dana Classification of Sulfide Minerals] * [http://webmineral.com/strunz/II.shtml Webmineral Strunz classification: sulfides] {{Commonscat|Sulfides}} [[Kategorija:Sulfidni minerali]] ecrld79u5uyhm9ztcfcxxz2nig8r2o5 0 73427 3838684 3553860 2026-05-01T15:04:11Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kristalografija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838684 wikitext text/x-wiki '''Kristalni habitus''' u [[mineralogija|mineralogiji]] predstavlja karakterističnu morfološku formu: izgled, oblik, veličinu kristala.<ref>{{cite web|url = http://www.allaboutgemstones.com/crystal_habit.html|title = Crystalline Growth: Crystal Habits|website = allaboutgemstones.com|access-date = 3. 9. 2015|archive-date = 22. 8. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150822082920/http://www.allaboutgemstones.com/crystal_habit.html|url-status = dead}}</ref> Npr. [[mineral]] [[kvarc]] se pojavljuje u obliku heksagonskih kristala sa piramidalnim završetcima. Kristalni habitus se pravilno razvija kod minerala koji nemaju prostornih ograničenja prilikom nastajanja i nazivaju se ''euhedralni''. Ako se eksterna forma ne može identifikovati, naziva se ''anhedralni''. Ako je kristalni habitus parcijalno razvijen, naziva se ''subhedralni''. Habitus i način na koji se minerali pojavljuju mogu poslužiti za identifikaciju. Pojedinačni kristali mogu se opisati kao: *acikularni (igličasti) *kapilarni (vlakansti) *pločasti (tabularni) *prizmatični <gallery> Mineraly.sk_-_bornit.jpg|granularni habit HemimorphiteMexique.jpg|hemimorfni habit Bismuth_crystal_macro.jpg|Hopperovi kristali </gallery> == Također pogledajte == * [[Kristalizacija]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Mineralogija]] [[Kategorija:Kristalografija]] d0cncjjmduz6km94ia9l343p2yerqqf 0 76190 3838634 3779751 2026-05-01T12:11:31Z Panasko 146730 [[Kategorija:Minerali natrija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838634 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija hemijski spoj | Strukturna formula = [[Datoteka:Sodium nitrate.svg|100px]] | Hemijski spoj = Natrij-nitrat | Druga imena = Čilska šalitra, Čilska salitra | Sumarna formula = NaNO₃ | CAS registarski broj = 7631-99-4 | Kratki opis = Bijeli prah ili bezbojni kristali | Molarna masa = 84.9947 g/mol | Agregatno stanje = čvrsto | Gustoća = 2,26 g/cm³ | Tačka topljenja = 307 &deg;C | Tačka ključanja = | Pritisak pare = | Rastvorljivost = 87,4 g/100 mL | Dipolni moment = }} '''Natrij-nitrat''' NaNO₃ je najvažniji [[nitrat]] koji se pojavljuje u [[priroda|prirodi]]. Prije svega nalazi se u [[Čile]]u, pa se zato i naziva ''čilska šalitra''. Manjih nalazišta ima u Egiptu, Maloj Aziji, Kolumbiji i Kaliforniji, ali od tehničkog značaja su samo nalazišta u Čileu. ==Dobijanje== Sirova čilska šalitra većinom je veoma onečišćena [[pijesak|pijeskom]] i [[glina|glinom]], te raznim drugim [[soli]]ma (najčešće [[natrij-hlorid]]om). Osim toga sadrži nešto natrij-, magnezij- i kalcij-sulfata i malim količinama kalcij-jodata, te je siva ili smeđa kamena masa. Iz ovog materijala dobija se natrij-nitrat izluživanjem vrućom [[voda|vodom]]. Pri tom se nastali rastvor natrij-nitrata [[filtriranje|filtrira]] da se odvoji glineni mulj i zaostali nerastvoreni natrij-hlorid, a zatim hladi pri čemu [[kristalizacija|kristalizira]]. Dobijeni natrij-nitrat je 98%-tan. Matični lugovi sadrže natrij-jodat i služe za dobijanje joda. U Njemačkoj se natrij-nitrat dobija pretežno iz sode sa nitratnom kiselinom: Na₂CO₃ + 2 HNO₃ → 2 NaNO₃ + H₂O + CO₂ i to tako da se nitrozni otpadni plinovi od [[redoks|oksidacije]] [[amonijak]]a [[apsorpcija|apsorbiraju]] u rastvoru sode. Pri tom nastali rastvor [[nitrit]]a i [[nitrat]]a (Na₂CO₃ + 2 NO₂ → NaNO₂ + NaNO₃ + CO₂) se zakiseli [[nitratna kiselina|nitratnom kiselinom]] i oksidira se na zraku u nitrat, koji se sodom neutrališe i upari u vakuumskim isparivačima. ==Osobine== Natrij-nitrat kristalizira iz vodenog rastvora u obliku bezbojnih, kockastih romboedara (kubična šalitra), koji imaju [[talište]] na 307&nbsp;°C, a kod 380&nbsp;°C počinju se raspadati. U vodi se lahko rastvara i [[rastvorljivost]] mu jako raste sa porastom temperature. ==Upotreba== Veći dio čilske šalitre služio je prije za [[gnojivo]], ostali dio upotrebljavao se za dobijanje nitratne kiseline i kalijeve šalitre. Danas natrij-nitrat ima značenje samo još kao gnojivo. {{Commonscat|Sodium nitrate}} {{Spojevi natrija}} [[Kategorija:Nitrati]] [[Kategorija:Prezervativi]] [[Kategorija:Minerali natrija]] 8lt3w3busom1a3m37n229yavnoxssk2 0 76607 3838802 3309581 2026-05-02T08:58:03Z Tulum387 155909 3838802 wikitext text/x-wiki {{Infokutija lijek | Naziv lijeka = Tarenflurbil | Druga_imena = | Grupa = Nesteroidni antiupalni lijekovi | Trgovačka imena = | ATC kodovi = | CAS_registarski_broj = - | Dostupnost bez recepta = ? | Strukturna formula = [[Datoteka:Tarenflurbil Structural Formulae V.1.svg|190px]] | IUPAC ime = <br>(''R'')-2-(3-Fluoro-4-fenilfenil)propanska kiselina | Sumarna formula = C₁₅H₁₃FO₂ | Tačka topljenja = | Tačka ključanja = | Molarna masa = 244,2609 g/mol | Biološka raspoloživost = | Metabolizam = | Poluvrijeme eliminacije = | Izlučivanje = }} '''Tarenflurbil''' ili '''''R''-flurbiprofen''' je jedan [[enantiomer]] [[flurbiprofen]]a, lijeka iz porodice [[Nesteroidni antiupalni lijekovi|nesteroidnih antiupalnih lijekova]]. Ova supstanca se trenutno klinički testira u svrhu ispitivanja mogućeg liječenja [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]], te mu je dodijeljeno generičko ime tarenflurbil.<ref>{{Cite web |url=http://www.myriad.com/news/release/958946 |title=www.myriad.com o Flurizanu |access-date=2. 7. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070802075147/http://www.myriad.com/news/release/958946 |archive-date=2. 8. 2007 |url-status=dead }}</ref> U terapeutskim koncentracijama, ova molekula nema antiupalna svojstva, te ne inhibira [[enzim]] [[ciklooksigenaza|ciklooksigenazu]]. Kod ove grupe lijekova, specifično je to da samo S-enantiomeri nesteroidnih antiupalnih lijekova imaju sposobnost inhibicije COX enzima, te na taj način ublažavaju simptome upale i bola. R-[[flurbiprofen]] se veoma neefektivno trasformiše u organizmu u S-flurbiprofen, tako da se konvertuje samo 1,5% enantiomera u aktivnu formu. Iako ova supstanca nema aktivnosti na ciklooksigenazu, studije su pokazale da ona ima potencijalno djelovanje na smanjivanje nivoa [[beta amiloid]]a.<ref>[http://www.pubmedcentral.gov/articlerender.fcgi?tool=pubmed&pubmedid=12897211 www.pubmedcentral.gov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060508235645/http://www.pubmedcentral.gov/articlerender.fcgi?tool=pubmed |date=8. 5. 2006 }} ''NSAIDs and enantiomers of flurbiprofen target γ-secretase and lower Aβ42 in vivo''</ref><ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=PubMed&cmd=search&term=morihara+flurbiprofen www.ncbi.nlm.nih.gov] ''Selective inhibition of Abeta42 production by NSAID R-enantiomers''</ref> Beta amiloid je glavni sastojak amiloidnog plaka kod [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]], te je zbog toga ovaj lijek od velikog interesa kao terapeutsko sredstvo. ==Kliničko ispitivanje== Kliničko ispitivanje djelovanja tarenflurbila u liječenju Alzheimerove bolesti provodi farmaceutska kompanija [[Myriad Genetics]].<ref>[http://www.usatoday.com/tech/news/techinnovations/2006-03-12-biotech-alzheimers_x.htm www.usatoday.com] ''Biotech launches largest-ever Alzheimer's drug trial''</ref> Trenutno se provodi treća faza ispitivanja, u svrhu testiranja da li ovaj lijek može usporiti progres ove bolesti. Radno ime lijeka je ''Flurizan'' ili ''MPC-7869''.<ref>[http://www.myriad.com/alzheimers/flurizan.php www.myriad.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060316080343/http://www.myriad.com/alzheimers/flurizan.php |date=16. 3. 2006 }} ''FLURIZAN & Alzheimer's Disease''</ref> Prve dvije faze su završile [[2006]] godine kada je lijek testiran na 207 pacijenata kod kojih je dijagnosticirana Alzheimerova bolest u ranim stadijima. Rezultati su pokazali da su pacijenti pozitivno reagovali na lijek, te da je progres bolesti značajno usporio. ==Reference== {{reference}} {{Nesteroidni antiupalni lijekovi}} [[Kategorija:Nesteroidni antiupalni lijekovi]] ivxtqzdw5as3y16ldwwp3ut4wob9508 0 76642 3838735 3199832 2026-05-01T17:22:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838735 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:WaterfallCreationDiagram.svg|mini|desno|300px|Šema formiranja vodopada]] '''Vodopad''' je prirodna pojava koja se javlja na [[rijeka]]ma, ili između stepenastih [[jezera]]. Označava mjesto slobodnog pada vode u vodotoku na onim mjestima gdje se javlja iznenadna promjena u elevaciji [[reljef]]a. Uzroci ovakvih iznenadnih prekida u reljefu mogu biti tektonske prirode, kada je [[gravitacija|gravitaciono]] po rasjedu spušten nizvodni blok (ovo je kratkotrajan proces koji se javlja prilikom [[zemljotres]]a) ili uzrok može biti različiti litološki sastav dvije stijenske mase, pri čemu je stijenska masa nizvodno manje otporna na riječnu [[erozija|eroziju]], odnosno, kada se u njoj dejstvom [[voda|vode]] vrši brže iznošenje čestica nego što je to u uzvodnom bloku. Neki vodopadi mogu nastati i još nekim iznenadnim geološkim procesima kao što su klizanja terena ili [[vulkan]]ska aktivnost. Također postoje i vještački vodopadi, koje čovjek pravi radi uljepšanja prostora. Najviši vodopad u Evropi je [[Vinnufossen]]. [[Datoteka:Iguazu Décembre 2007 - Panorama 7.jpg|mini|centar|700px|Vodopad]] == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20111010035205/http://www.ecofutura.ba/galerija.php?album=6 * [http://travel.amerikanki.com/beautiful-waterfalls-world/ Beautiful Waterfalls in the World] (eng.) * {{Commons|Category:Waterfalls}} {{Forme_Zemljine_površine}} [[Kategorija:Vodene mase]] [[Kategorija:Vodopadi| ]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] b3xbkwmnf0qw6y5ew4eg4fri7mv4rph 14 85973 3838694 3750860 2026-05-01T16:54:21Z Panasko 146730 [[Kategorija:Prirodni materijali]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838694 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Stijene}} {{Commonscat|Rocks}} [[Kategorija:Petrologija]] [[Kategorija:Fizička tijela|Stijene]] [[Kategorija:Prirodni materijali]] [[szl:Kategoryjo:Skoły]] j58ri183awgw6minh9wgrya2pqrx74n 0 86826 3838731 3827318 2026-05-01T17:21:19Z Panasko 146730 [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838731 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Klanac (višeznačnica)}} [[Datoteka:Hatonosu Ravine.jpg|mini|250px|Klanac Hatonosu u [[Japan]]u]] [[Datoteka:Neatcoulee.jpg|mini|250px|Ljudi u klancu u gornjem toku [[Missouri (rijeka)|Missourija]] u [[Montana|Montani]]]] '''Klanac''' je [[forma reljefa]] uža od [[kanjon]]a, usjek među [[brdo|brdima]] nastao potočnom [[erozija|erozijom]].<ref name="Dictionary Meaning">[http://www.merriam-webster.com/dictionary/ravine Definition of "ravine"] at [[Merriam-Webster]]</ref> Obično se klasificiraju kao veći od [[vododerina]], a manji od [[dolina]].<ref name="Dictionary Meaning"/> == Pregled == Općenito, to je [[fluvijalni proces|fluvijalna]] padina s relativno strmim stranama koje je okružuju, a [[nagib]] strmine iznosi od 20 do 70 stepeni. Klanci mogu, ali ne moraju imati aktivne [[vodotok]]e u svom dnu; štaviše, u njima su češći povremeni vodotoci budući da njihov geografski razmjer može biti nedovoljno velik za održavanje stalnog vodotoka.<ref name="MorrisPress1992">{{cite book|author1=Christopher G. Morris|author2=Academic Press|title=Academic Press Dictionary of Science and Technology|url=http://books.google.com/books?id=nauWlPTBcjIC&pg=PA1802|access-date=1. 10. 2012|year=1992|publisher=Gulf Professional Publishing|isbn=978-0-12-200400-1|pages=1802–}}</ref> Razlika između kanjona, [[klisura|klisure]] i klanca može se razumjeti na sljedeći način: * kanjon je uska, duboka riječna dolina čije zidove formiraju litice formirane djelovanjem vodotoka * klisura je duboki, uski prolaz sa strmim stjenovitim stranama formiranim djelovanjem vodotoka * klanac je duboka, uska dolina sa strmim stranama formirana djelovanjem vodotoka. == Reference == {{reference}} {{Commonscat|Ravines}} [[Kategorija:Geomorfologija]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] s0k0meuub3npat28qb9vd8a9y7gweu4 0 91039 3838699 3827485 2026-05-01T16:57:05Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kamen]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838699 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Drugo značenje|Mramor (višeznačnica)}} [[Datoteka:MarbleUSGOV.jpg|180px|mini|Komad neobrađenog mramora.]] [[Datoteka:Taj Mahal in March 2004.jpg|mini|180px|Taj Mahal, jedno od novih svjetskih čuda, sagrađen je od mramora.]] '''Mramor''' (mermer) ([[Grčki jezik]]: μάρμαρον (mármaron) ili μάρμαρος (mármaros), "kristalna stijena", "svjetlucavi kamen") vrsta je [[stijenatijene]] nastala [[Metamorfoza|metamorfozom]] [[Ugljik|karbonatnih]] prolita ([[Sedimentne stijene|sedimentnih stijena]] [[krečnjak]]a i [[dolomit]]a) pri uslovima povišene temperature i litostatskog [[pritisak|pritiska]]. == Opis == Mramor je zrnate (granoblastične) strukture i homogene teksture, sadrži [[kalcit]] (CaCO₃) i/ili [[dolomit]] (CaMg(CO₃)₂), a od primarnih nečistoća u sedimentu nastaju metamorfni [[minerali]] ([[fosferit]], [[piroksen]]i, tinjac/škriljac). ''Škriljasti'' varijaritet mramora bogat [[filosilikat]]ima naziva se [[cipolin]]. == U arhitekturi i umjetnosti == Mramor ima primjenu u [[Kiparstvo|kiparstvu]] i [[Arhitektura|arhitekturi]], lako se reže, obrađuje i polira. U [[Likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]] je cijenjen zbog svoje mliječne boje, poluprozirnosti i toplote koja podsjeća na ljudski dodir. U V stoljeću p. n. e. stanovnici ostrva [[Kios]] su u [[Delfi]]ma, ispred [[Apolon]]ovog hrama sagradili oltar od crnog mramora. Restauriran je 1920. godine. U [[Antika|antici]] najznačajnije građevine i skulpture nastale su od čuvenog mramora s otoka [[Par]]a (grčki: ''Parosa'') i brda [[Pentelikon]]a. U [[Italija|Italiji]] je cijenjen mramor iz [[Carrara|Carrare]] od kojeg je izrađen i [[Mikelanđelo]]v [[David (Mikelanđelo)|David]]. Mramor sa ostrva [[Brač]] je cijenjen u cijelom svijetu pa su mnoge građevine izgrađene upravo od tog kamena (od [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]], [[Ivan Meštrović|Meštrovićevog]] ''Indijanca'' u [[Chicago|Chikagu]]). == U Bosni i Hercegovini == Kod [[Jablanica|Jablanice]] se nalaze bogate naslage mramora. ''Jablanički kamen'' se, između ostalog, koristi u građevinarstvu i za izradu nadgrobnih spomenika, nišana i sl. Od [[granit]]a (nije mramor) iz Jablanice izgrađem je spomenik [[Crna Gora|crnogorskom]] vladiki [[Petar II Petrović Njegoš|Njegošu]] na [[Lovćen]]u. == Također pogledajte == * [[Ebru]] {{Commonscat|Marble}} {{Vrste stijena}} [[Kategorija:Mramor| ]] [[Kategorija:Petrologija]] [[Kategorija:Stijene]] [[Kategorija:Vajarski materijali]] [[Kategorija:Kamen]] 2dyhqb4r3q5a8r2zudn7b0aeoo1gs7o 0 91843 3838805 3521375 2026-05-02T09:15:22Z Tulum387 155909 Odlomak o nedostajućim izvorima. 3838805 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija kompanija | grupa = | ime = ''Bridgestone Corporation'' | slika = Bridgestone logo.svg | vrsta= | osnivanje= 1. marta [[1931]]. | sjedište = {{ZD|JAP}} [[Tokyo]], [[Japan]] | predsjednik = | ključneosobe = Shoshi Arakawa, CEO | industrija = Proizvodnja | proizvodi = Guma | zaposleni = 133.752 ([[2007]].) | holding = | slogan = | web = [http://www.bridgestone.co.jp/english www.bridgestone.com] | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = | usluge = | prihod = ▲[[Američki dolar|US$]] 29.7 milijardi ([[2007]].) | operativni_prihod = | neto_dobit = ▲ US$ 1.5 milijardi ([[2007]].) | divizije = | podruž = | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Bridgestone''' (株式会社ブリヂストン ''Kabushiki-gaisha Burijisuton''), punim imenom '''Bridgestone Corporation''', je multinacionalni konglomerat za proizvodnju guma osnovan [[1931]]. u gradu [[Kurume]] ([[Japan]]) od strane Shojira Ishibashija (''Ishibashi Shjir''). Ime Bridgestone dolazi od doslovnog prijevoda riječi ''ishibashi'' sa [[Japanski jezik|japanskog]] na [[Engleski jezik|engleski]], što znači ''kameni most'' ({{jez-en|stone bridge}}). == Historija == Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Bridgestone počinje proizvodnju motocikala, ali njihova glavna zarada dolazi od prodaje guma konkurentima kao što su [[Honda]], [[Suzuki]] i [[Yamaha]]. Proizvodnja motocikala je prekinuta [[1972]]. Godine [[1988]]. Bridgestone je kupio američku kompaniju guma [[Firestone]]. == Auto-moto sport == === Utrke formula === Bridgestone je započeo ulaganje u auto-moto sportove [[1980te|1980-ih]] razvijajući gume za takmičarske serije kao što su [[Formula 2]], [[Formula 3]], [[Formula Ford]], [[Formula Opel Lotus]] i [[karting]]. Bridgestone je isporučivao gume za [[Formula 1|Formulu 1]] od [[1997]]. godine, iako su jednokratno proizvodili Formula 1 gume u Velikoj nagradi Japana [[1976]]. i [[1977]]. za japanske takmičare kao što je Kazuyoshi Hoshino i njegovi ''Heros Racing'' i [[Kojima]]. [[Datoteka:Bridgestone test car Ligier JS41.jpg|mini|lijevo|Bridgestone je koristio [[Ligier JS41]] kao testno vozilo [[1996]].]] Japanska kompanija se odlučila za opskrbu guma u Formuli 1 godine [[1995]], potpomognuti njihovim CEO-om Yoichirom Kaizakijem, s ciljem poboljšanja vrijednosti brenda Bridgestone na evropskom tržištu, gdje su bili uvelike inferiorni u usporedbi sa njihovim starim rivalom, [[Michelin]]om. Iako je u početku bilo planirano da uđu u prvenstvo u sezoni [[1998]], ipak su pomjerili na sezonu 1997, jer je inžinjerijski odjel pod vodstvom Hirohidea Hamashime imao brz napredak u razvoju. Istovremeno je Hiroshi Yasukawa, generalni direktor odjela za auto-moto sportove, također najbolje iskoristio iskustvo i kontakte u [[Evropa|Evropi]], stvorene u doba Bridgestoneove evropske F2 ere ([[1981]] - [[1984]]), i odmah izgradio logistiku za Formulu 1. {{Commonscat}} == Reference == {{Nedostaju izvori sekcija}} [[Kategorija:Kompanije u Japanu]] jr5f4xp4xfs3qex7clpr4kkji7saf99 10 94410 3838770 3715813 2026-05-01T22:13:05Z Z1KA 87045 3838770 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | tijeloklasa = vcard | naslovklasa = fn org | naslov = {{#if:{{{naslov|}}}|{{{godina|}}} {{{naslov|}}} {{{godinaa|}}} <includeonly>|{{PAGENAME}}</includeonly>}} | iznad = {{{ostali_naslov|}}} | iznadstil = font-size: smaller | slika = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{!}}{{{veličina_slike|}}}}}]]}} | tekst = {{{teskt|}}} | oznaka1 = Država | podaci1 = {{{država|}}} | oznaka2 = Ekipe | podaci2 = {{{br_ekipa|}}} | oznaka3 = Branioci titule | podaci3 = {{{branioci_titule|}}} | oznaka4 = Šampioni | podaci4 = {{{šampioni|}}} | oznaka5 = Drugoplasirani | podaci5 = {{{drugoplasirani|}}} | oznaka6 = Odigrano utakmica | podaci6 = {{{utakmice|}}} | oznaka7 = Postignuto golova | podaci7 = {{#if:{{{golovi|}}}|{{{golovi|}}} <small>(prosječno {{#expr: {{{golovi|0}}} / {{{utakmice|1}}} round 3}} po utakmici)</small>}} | oznaka8 = Najbolji strijalc(i) | podaci8 = {{{najbolji_strijelac|}}} | oznaka9 = Najbolji igrač | podaci9 = {{{igrač|}}} | ispod = {{#if:{{{prethodna_sezona|}}}{{{sljedeća_sezona|}}}|<table style="font-size: 95%; line-height: 95%; background-color : transparent" width="100%" class="nowraplinks"> <tr> <td width="50%" align="center">{{#if:{{{prethodna_sezona|}}}|&larr; {{{prethodna_sezona|}}} }}</td> <td width="50%" align="center">{{#if:{{{sljedeća_sezona|}}}|{{{sljedeća_sezona|}}} &rarr; }}</td> </tr></table> }} }}<noinclude> {{Dokumentacija}} [[Kategorija:Infokutije|Nogometno takmičenje sezona]] </noinclude> ctiictv2f55z2js5ubswgewiui1l4w9 10 94919 3838771 3239109 2026-05-01T22:28:37Z Z1KA 87045 Popravka infokutije. Pregledati ću postojeće zbog izmjene u parametru "slika" 3838771 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | tijeloklasa = football | naslov = {{if empty|{{{naziv|}}}|{{{naslov|}}}|{{PAGENAMEBASE}}}} | iznad = {{if empty|{{Bezpodebljanja|{{{izvorni_naziv|}}}|{{{izvorni_naslov|}}}}}}} | slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{if empty|{{{slika|}}}|{{{logo|}}}}}|size={{{veličina|{{{veličina_slike|}}}}}}|alt={{{alt|}}}|upright={{{upright|}}}}} | tekst = {{{tekst|{{{opis_slike|}}}}}} | oznaka1 = {{#if:{{{američki|}}}|Organizator(i)|Organizatori}} | podaci1 = {{if empty|{{{organizuje|}}}|{{{organizator|}}}}} | oznaka2 = Osnovano | podaci2 = {{{osnovano|}}} | oznaka3 = Ukinuto | podaci3 = {{{ukinuto|}}} | oznaka4 = Regija | podaci4 = {{if empty|{{{regija|}}}|{{{kontinent|}}}}} | oznaka5 = Broj ekipa | podaci5 = {{if empty|{{{broj_ekipa|}}}|{{{ekipe|}}}|{{{broj ekipa|}}}}} | oznaka6 = Kvalifikator za | podaci6 = {{if empty|{{{kvalifikator_za|}}}|{{{kvalifikuje|}}}}} | oznaka7 = Povezana takmičenja | podaci7 = {{if empty|{{{povezana_takmičenja|}}}|{{{povezano|}}}}} | oznaka8 = Domaći kup(ovi) | podaci8 = {{if empty|{{{domaći_kupovi|}}}|{{{domaći_kup|}}}}} | oznaka9 = Međunarodni kup(ovi) | podaci9 = {{if empty|{{{međunarodni_kupovi|}}}|{{{međunarodni_kup|}}}}} | oznaka10 = Trenutni {{#if:{{{američki|}}}|šampion(i)|šampioni}} | podaci10 = {{if empty|{{{trenutni šampioni|}}}|{{{trenutni_šampioni|}}}|{{{trenutni_šampion|}}}|{{{šampion|}}}}} {{#if: {{{broj|}}}|{{nowrap| ({{rednibroj|{{{broj}}}}} titula)}} }} }} | oznaka11 = Najuspješniji klub | podaci11 = {{if empty|{{{najuspješniji_klub|}}}|{{{najuspješniji klub|}}}}} {{#if: {{{broj_titula|}}}|{{nowrap| ({{rednibroj|{{{broj}}}}} titula)}} }} }} | oznaka12 = Najuspješnija ekipa | podaci12 = {{if empty|{{{najuspješnija_ekipa|}}}|{{{najuspješnija ekipa|}}}}} {{#if: {{{broj_titula|}}}|{{nowrap| ({{{broj_titula|}}} titula)}} }} }} | oznaka13 = {{{prazna_oznaka1}}} | podaci13 = {{#if:{{{prazna_oznaka1|}}}|{{{prazni_podaci1|}}}}} | oznaka14 = Emiter(i) | podaci14 = {{if empty|{{{emiteri|}}}|{{{tv_emiteri|}}}}} | oznaka15 = [[Uzrečica]] | podaci15 = {{if empty|{{{uzrečica|}}}|{{{moto|}}}}} | oznaka16 = Veb-sajt | podaci16 = {{{internet stranica|}}}{{{internet stranica|{{{internet_stranica|{{{web_sajt|{{{web stranica|{{{veb-sajt|{{{veb sajt|{{{sajt|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} | podaci17 = {{#if:{{{trenutno|{{{trenutna_sezona|}}}}}}|[[Image:Soccerball current event.svg|33px|alt=|link=]] ''{{if empty|{{{trenutno|}}}|{{{trenutna_sezona|}}}}}''}} }}<noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> lfhapakivmw0znljx6x0nmog4ewuyy7 3838772 3838771 2026-05-01T22:30:16Z Z1KA 87045 3838772 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | tijeloklasa = football | naslov = {{if empty|{{{naziv|}}}|{{{naslov|}}}|{{PAGENAMEBASE}}}} | iznad = {{if empty|{{Bezpodebljanja|{{{izvorni_naziv|}}}|{{{izvorni_naslov|}}}}}}} | slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{if empty|{{{slika|}}}|{{{logo|}}}}}|size={{{veličina|{{{veličina_slike|}}}}}}|alt={{{alt|}}}|upright={{{upright|}}}}} | tekst = {{{tekst|{{{opis_slike|}}}}}} | oznaka1 = {{#if:{{{američki|}}}|Organizator(i)|Organizatori}} | podaci1 = {{if empty|{{{organizuje|}}}|{{{organizator|}}}}} | oznaka2 = Osnovano | podaci2 = {{{osnovano|}}} | oznaka3 = Ukinuto | podaci3 = {{{ukinuto|}}} | oznaka4 = Regija | podaci4 = {{if empty|{{{regija|}}}|{{{kontinent|}}}}} | oznaka5 = Broj ekipa | podaci5 = {{if empty|{{{broj_ekipa|}}}|{{{ekipe|}}}|{{{broj ekipa|}}}}} | oznaka6 = Kvalifikator za | podaci6 = {{if empty|{{{kvalifikator_za|}}}|{{{kvalifikuje|}}}}} | oznaka7 = Povezana takmičenja | podaci7 = {{if empty|{{{povezana_takmičenja|}}}|{{{povezano|}}}}} | oznaka8 = Domaći kup(ovi) | podaci8 = {{if empty|{{{domaći_kupovi|}}}|{{{domaći_kup|}}}}} | oznaka9 = Međunarodni kup(ovi) | podaci9 = {{if empty|{{{međunarodni_kupovi|}}}|{{{međunarodni_kup|}}}}} | oznaka10 = Trenutni {{#if:{{{američki|}}}|šampion(i)|šampioni}} | podaci10 = {{if empty|{{{trenutni šampioni|}}}|{{{trenutni_šampioni|}}}|{{{trenutni_šampion|}}}|{{{šampion|}}}}} {{#if: {{{broj|}}}|{{nowrap| ({{rednibroj|{{{broj}}}}} titula)}} }} | oznaka11 = Najuspješniji klub | podaci11 = {{if empty|{{{najuspješniji_klub|}}}|{{{najuspješniji klub|}}}}} {{#if: {{{broj_titula|}}}|{{nowrap| ({{rednibroj|{{{broj}}}}} titula)}} }} | oznaka12 = Najuspješnija ekipa | podaci12 = {{if empty|{{{najuspješnija_ekipa|}}}|{{{najuspješnija ekipa|}}}}} {{#if: {{{broj_titula|}}}|{{nowrap| ({{{broj_titula|}}} titula)}} }} | oznaka13 = {{{prazna_oznaka1|}}} | podaci13 = {{#if:{{{prazna_oznaka1|}}}|{{{prazni_podaci1|}}}}} | oznaka14 = Emiter(i) | podaci14 = {{if empty|{{{emiteri|}}}|{{{tv_emiteri|}}}}} | oznaka15 = [[Uzrečica]] | podaci15 = {{if empty|{{{uzrečica|}}}|{{{moto|}}}}} | oznaka16 = Veb-sajt | podaci16 = {{{internet stranica|}}}{{{internet stranica|{{{internet_stranica|{{{web_sajt|{{{web stranica|{{{veb-sajt|{{{veb sajt|{{{sajt|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} | podaci17 = {{#if:{{{trenutno|{{{trenutna_sezona|}}}}}}|[[Image:Soccerball current event.svg|33px|alt=|link=]] ''{{if empty|{{{trenutno|}}}|{{{trenutna_sezona|}}}}}''}} }}<noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> 0y77qa3rho90d1mftdo5s82rwmyr69r 3838776 3838772 2026-05-01T22:34:41Z Z1KA 87045 3838776 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | tijeloklasa = football | naslov = {{if empty|{{{naziv|}}}|{{{naslov|}}}|{{PAGENAMEBASE}}}} | iznad = {{if empty|{{Bezpodebljanja|{{{izvorni_naziv|}}}|{{{izvorni_naslov|}}}}}}} | slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{if empty|{{{slika|}}}|{{{logo|}}}}}|size={{{veličina|{{{veličina_slike|}}}}}}|alt={{{alt|}}}|upright={{{upright|}}}}} | tekst = {{{tekst|{{{opis_slike|}}}}}} | oznaka1 = {{#if:{{{američki|}}}|Organizator(i)|Organizatori}} | podaci1 = {{if empty|{{{organizuje|}}}|{{{organizator|}}}}} | oznaka2 = Osnovano | podaci2 = {{{osnovano|}}} | oznaka3 = Ukinuto | podaci3 = {{{ukinuto|}}} | oznaka4 = Regija | podaci4 = {{if empty|{{{regija|}}}|{{{kontinent|}}}}} | oznaka5 = Broj ekipa | podaci5 = {{if empty|{{{broj_ekipa|}}}|{{{ekipe|}}}|{{{broj ekipa|}}}}} | oznaka6 = Kvalifikator za | podaci6 = {{if empty|{{{kvalifikator_za|}}}|{{{kvalifikuje|}}}}} | oznaka7 = Povezana takmičenja | podaci7 = {{if empty|{{{povezana_takmičenja|}}}|{{{povezano|}}}}} | oznaka8 = Domaći kup(ovi) | podaci8 = {{if empty|{{{domaći_kupovi|}}}|{{{domaći_kup|}}}}} | oznaka9 = Međunarodni kup(ovi) | podaci9 = {{if empty|{{{međunarodni_kupovi|}}}|{{{međunarodni_kup|}}}}} | oznaka10 = Trenutni {{#if:{{{američki|}}}|šampion(i)|šampioni}} | podaci10 = {{if empty|{{{trenutni šampioni|}}}|{{{trenutni_šampioni|}}}|{{{trenutni_šampion|}}}|{{{šampion|}}}}} {{#if: {{{broj_titule|}}}|{{nowrap| ({{rednibroj|{{{broj_titule}}}}} titula)}} }} | oznaka11 = Najuspješniji klub | podaci11 = {{if empty|{{{najuspješniji_klub|}}}|{{{najuspješniji klub|}}}}} {{#if: {{{broj_titula|}}}|{{nowrap| ({{{broj_titula|}}} titula)}} }} | oznaka12 = Najuspješnija ekipa | podaci12 = {{if empty|{{{najuspješnija_ekipa|}}}|{{{najuspješnija ekipa|}}}}} {{#if: {{{broj_titula|}}}|{{nowrap| ({{{broj_titula|}}} titula)}} }} | oznaka13 = {{{prazna_oznaka1|}}} | podaci13 = {{#if:{{{prazna_oznaka1|}}}|{{{prazni_podaci1|}}}}} | oznaka14 = Emiter(i) | podaci14 = {{if empty|{{{emiteri|}}}|{{{tv_emiteri|}}}}} | oznaka15 = [[Uzrečica]] | podaci15 = {{if empty|{{{uzrečica|}}}|{{{moto|}}}}} | oznaka16 = Veb-sajt | podaci16 = {{{internet stranica|}}}{{{internet stranica|{{{internet_stranica|{{{web_sajt|{{{web stranica|{{{veb-sajt|{{{veb sajt|{{{sajt|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} | podaci17 = {{#if:{{{trenutno|{{{trenutna_sezona|}}}}}}|[[Image:Soccerball current event.svg|33px|alt=|link=]] ''{{if empty|{{{trenutno|}}}|{{{trenutna_sezona|}}}}}''}} }}<noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> ip5tk4aiw2zgaeyiqiedrmd92a0bdse 3838777 3838776 2026-05-01T22:37:22Z Z1KA 87045 3838777 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | tijeloklasa = football | naslov = {{if empty|{{{naziv|}}}|{{{naslov|}}}|{{PAGENAMEBASE}}}} | iznad = {{if empty|{{Bezpodebljanja|{{{izvorni_naziv|}}}|{{{izvorni_naslov|}}}}}}} | slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{if empty|{{{slika|}}}|{{{logo|}}}}}|size={{{veličina|{{{veličina_slike|}}}}}}|alt={{{alt|}}}|upright={{{upright|}}}}} | tekst = {{{tekst|{{{opis_slike|}}}}}} | oznaka1 = {{#if:{{{američki|}}}|Organizator(i)|Organizatori}} | podaci1 = {{if empty|{{{organizuje|}}}|{{{organizator|}}}}} | oznaka2 = Osnovano | podaci2 = {{{osnovano|}}} | oznaka3 = Ukinuto | podaci3 = {{{ukinuto|}}} | oznaka4 = Regija | podaci4 = {{if empty|{{{regija|}}}|{{{kontinent|}}}}} | oznaka5 = Broj ekipa | podaci5 = {{if empty|{{{broj_ekipa|}}}|{{{ekipe|}}}|{{{broj ekipa|}}}}} | oznaka6 = Kvalifikator za | podaci6 = {{if empty|{{{kvalifikator_za|}}}|{{{kvalifikuje|}}}}} | oznaka7 = Povezana takmičenja | podaci7 = {{if empty|{{{povezana_takmičenja|}}}|{{{povezano|}}}}} | oznaka8 = Domaći kup(ovi) | podaci8 = {{if empty|{{{domaći_kupovi|}}}|{{{domaći_kup|}}}}} | oznaka9 = Međunarodni kup(ovi) | podaci9 = {{if empty|{{{međunarodni_kupovi|}}}|{{{međunarodni_kup|}}}}} | oznaka10 = Trenutni {{#if:{{{američki|}}}|šampion(i)|šampioni}} | podaci10 = {{if empty|{{{trenutni šampioni|}}}|{{{trenutni_šampioni|}}}|{{{trenutni_šampion|}}}|{{{šampion|}}}}} {{#if: {{{broj|}}}|{{nowrap| ({{rednibroj|{{{broj}}}}} titula)}} }} | oznaka11 = Najuspješniji klub | podaci11 = {{if empty|{{{najuspješniji_klub|}}}|{{{najuspješniji klub|}}}}} {{#if: {{{broj_titula|}}}|{{nowrap| ({{{broj_titula|}}} titula)}} }} | oznaka12 = Najuspješnija ekipa | podaci12 = {{if empty|{{{najuspješnija_ekipa|}}}|{{{najuspješnija ekipa|}}}}} {{#if: {{{broj_titula|}}}|{{nowrap| ({{{broj_titula|}}} titula)}} }} | oznaka13 = {{{prazna_oznaka1|}}} | podaci13 = {{#if:{{{prazna_oznaka1|}}}|{{{prazni_podaci1|}}}}} | oznaka14 = Emiter(i) | podaci14 = {{if empty|{{{emiteri|}}}|{{{tv_emiteri|}}}}} | oznaka15 = [[Uzrečica]] | podaci15 = {{if empty|{{{uzrečica|}}}|{{{moto|}}}}} | oznaka16 = Veb-sajt | podaci16 = {{{internet stranica|}}}{{{internet stranica|{{{internet_stranica|{{{web_sajt|{{{web stranica|{{{veb-sajt|{{{veb sajt|{{{sajt|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} | podaci17 = {{#if:{{{trenutno|{{{trenutna_sezona|}}}}}}|[[Image:Soccerball current event.svg|33px|alt=|link=]] ''{{if empty|{{{trenutno|}}}|{{{trenutna_sezona|}}}}}''}} }}<noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> im7htvkupriapomfs14ewi0uft6mcke 3838778 3838777 2026-05-01T22:44:03Z Z1KA 87045 3838778 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | tijeloklasa = football | naslov = {{if empty|{{{naziv|}}}|{{{naslov|}}}|{{PAGENAMEBASE}}}} | iznad = {{if empty|{{Bezpodebljanja|{{{izvorni_naziv|}}}|{{{izvorni_naslov|}}}}}}} | slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{if empty|{{{slika|}}}|{{{logo|}}}}}|size={{{veličina|{{{veličina_slike|}}}}}}|alt={{{alt|}}}|upright={{{upright|}}}}} | tekst = {{{tekst|{{{opis_slike|}}}}}} | oznaka1 = {{#if:{{{američki|}}}|Organizator(i)|Organizatori}} | podaci1 = {{if empty|{{{organizuje|}}}|{{{organizator|}}}}} | oznaka2 = Osnovano | podaci2 = {{{osnovano|}}} | oznaka3 = Ukinuto | podaci3 = {{{ukinuto|}}} | oznaka4 = Regija | podaci4 = {{if empty|{{{regija|}}}|{{{kontinent|}}}}} | oznaka5 = Broj ekipa | podaci5 = {{if empty|{{{broj_ekipa|}}}|{{{ekipe|}}}|{{{broj ekipa|}}}}} | oznaka6 = Kvalifikator za | podaci6 = {{if empty|{{{kvalifikator_za|}}}|{{{kvalifikuje|}}}}} | oznaka7 = Povezana takmičenja | podaci7 = {{if empty|{{{povezana_takmičenja|}}}|{{{povezano|}}}}} | oznaka8 = Domaći kup(ovi) | podaci8 = {{if empty|{{{domaći_kupovi|}}}|{{{domaći_kup|}}}}} | oznaka9 = Međunarodni kup(ovi) | podaci9 = {{if empty|{{{međunarodni_kupovi|}}}|{{{međunarodni_kup|}}}}} | oznaka10 = Trenutni {{#if:{{{američki|}}}|šampion(i)|šampioni}} | podaci10 = {{if empty|{{{trenutni šampioni|}}}|{{{trenutni_šampioni|}}}|{{{trenutni_šampion|}}}|{{{šampion|}}}}} {{#if: {{{broj_titule|}}}|{{nowrap| ({{rednibroj|{{{broj_titule}}}}} titula)}} }} | oznaka11 = Najuspješniji klub | podaci11 = {{#if:{{if empty|{{{najuspješniji_klub|}}}|{{{najuspješniji klub|}}}}}|{{if empty|{{{najuspješniji_klub|}}}|{{{najuspješniji klub|}}}}} {{#if:{{{broj_titula|}}}|{{nowrap| ({{{broj_titula}}} titula)}} }}}} | oznaka12 = Najuspješnija ekipa | podaci12 = {{#if:{{if empty|{{{najuspješnija_ekipa|}}}|{{{najuspješnija ekipa|}}}}}|{{if empty|{{{najuspješnija_ekipa|}}}|{{{najuspješnija ekipa|}}}}} {{#if:{{{broj_titula|}}}|{{nowrap| ({{{broj_titula}}} titula)}} }}}} | oznaka13 = {{{prazna_oznaka1|}}} | podaci13 = {{#if:{{{prazna_oznaka1|}}}|{{{prazni_podaci1|}}}}} | oznaka14 = Emiter(i) | podaci14 = {{if empty|{{{emiteri|}}}|{{{tv_emiteri|}}}}} | oznaka15 = [[Uzrečica]] | podaci15 = {{if empty|{{{uzrečica|}}}|{{{moto|}}}}} | oznaka16 = Veb-sajt | podaci16 = {{{veb-sajt|}}}{{{internet stranica|{{{internet_stranica|{{{web_sajt|{{{web stranica|{{{internet stranica|{{{veb sajt|{{{sajt|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} | podaci17 = {{#if:{{{trenutno|{{{trenutna_sezona|}}}}}}|[[Datoteka:Soccerball current event.svg|33px|alt=|link=]] ''{{if empty|{{{trenutno|}}}|{{{trenutna_sezona|}}}}}''}} }}<noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> 9htuss97kea2i5uvdz6egwmcidf47oi 3838780 3838778 2026-05-01T22:45:24Z Z1KA 87045 3838780 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | tijeloklasa = football | naslov = {{if empty|{{{naziv|}}}|{{{naslov|}}}|{{PAGENAMEBASE}}}} | iznad = {{if empty|{{Bezpodebljanja|{{{izvorni_naziv|}}}|{{{izvorni_naslov|}}}}}}} | slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{if empty|{{{slika|}}}|{{{logo|}}}}}|size={{{veličina|{{{veličina_slike|}}}}}}|alt={{{alt|}}}|upright={{{upright|}}}}} | tekst = {{{tekst|{{{opis_slike|}}}}}} | oznaka1 = {{#if:{{{američki|}}}|Organizatori|Organizator(i)}} | podaci1 = {{if empty|{{{organizuje|}}}|{{{organizator|}}}}} | oznaka2 = Osnovano | podaci2 = {{{osnovano|}}} | oznaka3 = Ukinuto | podaci3 = {{{ukinuto|}}} | oznaka4 = Regija | podaci4 = {{if empty|{{{regija|}}}|{{{kontinent|}}}}} | oznaka5 = Broj ekipa | podaci5 = {{if empty|{{{broj_ekipa|}}}|{{{ekipe|}}}|{{{broj ekipa|}}}}} | oznaka6 = Kvalifikator za | podaci6 = {{if empty|{{{kvalifikator_za|}}}|{{{kvalifikuje|}}}}} | oznaka7 = Povezana takmičenja | podaci7 = {{if empty|{{{povezana_takmičenja|}}}|{{{povezano|}}}}} | oznaka8 = Domaći kup(ovi) | podaci8 = {{if empty|{{{domaći_kupovi|}}}|{{{domaći_kup|}}}}} | oznaka9 = Međunarodni kup(ovi) | podaci9 = {{if empty|{{{međunarodni_kupovi|}}}|{{{međunarodni_kup|}}}}} | oznaka10 = Trenutni {{#if:{{{američki|}}}|šampioni|šampion(i)}} | podaci10 = {{if empty|{{{trenutni šampioni|}}}|{{{trenutni_šampioni|}}}|{{{trenutni_šampion|}}}|{{{šampion|}}}}} {{#if: {{{broj_titule|}}}|{{nowrap| ({{rednibroj|{{{broj_titule}}}}} titula)}} }} | oznaka11 = Najuspješniji klub | podaci11 = {{#if:{{if empty|{{{najuspješniji_klub|}}}|{{{najuspješniji klub|}}}}}|{{if empty|{{{najuspješniji_klub|}}}|{{{najuspješniji klub|}}}}} {{#if:{{{broj_titula|}}}|{{nowrap| ({{{broj_titula}}} titula)}} }}}} | oznaka12 = Najuspješnija ekipa | podaci12 = {{#if:{{if empty|{{{najuspješnija_ekipa|}}}|{{{najuspješnija ekipa|}}}}}|{{if empty|{{{najuspješnija_ekipa|}}}|{{{najuspješnija ekipa|}}}}} {{#if:{{{broj_titula|}}}|{{nowrap| ({{{broj_titula}}} titula)}} }}}} | oznaka13 = {{{prazna_oznaka1|}}} | podaci13 = {{#if:{{{prazna_oznaka1|}}}|{{{prazni_podaci1|}}}}} | oznaka14 = Emiter(i) | podaci14 = {{if empty|{{{emiteri|}}}|{{{tv_emiteri|}}}}} | oznaka15 = [[Uzrečica]] | podaci15 = {{if empty|{{{uzrečica|}}}|{{{moto|}}}}} | oznaka16 = Veb-sajt | podaci16 = {{{veb-sajt|}}}{{{internet stranica|{{{internet_stranica|{{{web_sajt|{{{web stranica|{{{internet stranica|{{{veb sajt|{{{sajt|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} | podaci17 = {{#if:{{{trenutno|{{{trenutna_sezona|}}}}}}|[[Datoteka:Soccerball current event.svg|33px|alt=|link=]] ''{{if empty|{{{trenutno|}}}|{{{trenutna_sezona|}}}}}''}} }}<noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> 00nrg6xy30rk7ig58qjluu2tel6bb24 0 95112 3838729 3648803 2026-05-01T17:20:41Z Panasko 146730 [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838729 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Limans black sea coast.jpeg|mini|desno|200px|Satelitski snimak limana duž obale Crnog mora, načinjen pomoću satelita Landsat]] '''Liman''' je naziv za tip [[estuarij]]a, najčešće karakterističnog za obale [[Crno more|Crnog]] i [[Azovsko more|Azovskog mora]] <ref>Pešić L. 2001. Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet</ref>. Nastaje na obalama kod kojih nije izraženo dejstvo [[plima|plime]] i [[Oseka|oseke]], pa je tok [[Rijeka|rijeke]] blokiran [[Sedimentacija|sedimentima]]. Po nastanku može biti morski — kada sedimete donosi morska struja ili riječni — kada sedimente donosi veća rijeka. Naziv liman se uglavnom korisiti za reljefne oblike na zapadnim i sjevernim obalama Crnog mora, kao i u Azovskom moru. Primjeri limana su [[jezero]] Varna u [[Bugarska|Bugarskoj]], jezero Razelm u [[Rumunija|Rumuniji]] i Dnjestarski liman u [[Ukrajina|Ukrajini]]. [[Rusija|Ruski]] [[Geografija|geografi]] naziv liman koriste i pri opisivanju nekih [[reljef]]nih oblika koji nisu vezani za Crno more — npr. Anadirski liman (rus. Анадырский лимáн) u Čukotskom autonomnom okrugu. == Ime == Riječ liman dolazi iz ruskog jezika ([[Ruski jezik|rus]]. лиман). Porijeklo riječi je starogrčko ([[Grčki jezik|grč]]. λιμένας), što u prijevodu znači zaliv ili luka. Širnjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]] na zapadne i sjeverne obale Crnog mora, riječ su proširili [[Turci]], da bi naposljetku ušla u [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Rumunski jezik|rumunski]], [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] i ruski jezik <ref>[http://starling.rinet.ru/cgi-bin/response.cgi?root=%2Fusr%2Flocal%2Fshare%2Fstarling%2Fmorpho&morpho=1&basename=%5Cusr%5Clocal%5Cshare%5Cstarling%5Cmorpho%5Cvasmer%5Cvasmer&first=1&text_word=%D0%BB%D0%B8%D0%BC%D0%B0%D0%BD&method_word=substring&text_general=&method_general=substring&text_origin=&method_origin=substring&text_trubachev=&method_trubachev=substring&text_editorial=&method_editorial=substring&text_pages=&method_pages=substring&text_any=&method_any=substring&sort=word "limán" Vasmerov Etimološki rječnik]</ref>. [[Datoteka:Dnieper 32.03650E 46.60888N.jpg|mini|desno|200px|Liman nastao na ušću rijeka Dnjepra i Južnog Buga]] == Također pogledajte == * [[Delta]] * [[Estuarij]] * [[Laguna]] == Note i reference == {{reference}} == Literatura == # Anđelić M. 1990. Geomorfologija. Beograd: Vojnogeografski institut # Marković M., Pavlović R., Čupković T. 2003. Geomorfologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva # Pešić L. 2001. Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet [[Kategorija:Geografija Bugarske]] [[Kategorija:Geografija Rumunije]] [[Kategorija:Geografija Ukrajine]] [[Kategorija:Geodezija]] [[Kategorija:Hidrografija]] [[Kategorija:Estuarij]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] 5ht49022toyfjafahmookjdxcwnn19k 0 101292 3838779 3427478 2026-05-01T22:45:00Z Palapa 383 3838779 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Prijevod}} '''Daljinsko istraživanje'''<ref>{{Cite web|url=https://www.usgs.gov/faqs/what-remote-sensing-and-what-it-used|title=What is remote sensing and what is it used for? {{!}} U.S. Geological Survey|date=2024-08-28|website=www.usgs.gov|language=en|access-date=2026-05-01}}</ref> ('''teledetekcija'''), metoda prikupljanja informacija o nekom objektu ili fenomenu u većem ili manjem obimu pomoću uređaja za snimanje ili istraživanje u realnom vremenu koji je [[bežična komunikacija|bežičan]] ili nije u fizičkom ili bliskom kontaktu s objektom (to jest pomoću [[avion]]a, [[svemirska letjelica|svemirske letjelice]], [[satelit]]a, [[bova|bove]] ili [[brod]]a). U praksi se daljinsko istraživanje provodi pomoću različitih na daljinu postavljenih uređaja za prikupljanje informacija o nekom objektu ili području. Svi sljedeći postupci su primjeri daljinskih istraživanja: [[osmatranje Zemlje]] ili [[meteorološki satelit|meteorološke satelitske]] kolekcijske platforme, osmatranje okeana i atmosfere s [[meteorološka bova|meteoroloških plutajućih]] platformi, nadzor trudnoće pomoću [[ultrazvuk]]a, [[magnetska rezonantna vizualizacija]] (MRI), [[pozitronska emisijska tomografija]] (PET) i [[svemirska sonda|svemirske sonde]]. U modernoj upotrebi termin se općenito odnosi na upotrebu tehnologija vizualizacijskih [[senzor]]a koji uključuju, ali nisu ograničeni upotrebom instrumenata u avionima ili svemirskim letjelicama, te se razlikuje od ostalih srodnih vizualizacijskih polja kao što je medicinska vizualizacija. Postoje dvije vrste daljinskih istraživanja. Pasivni senzori detektuju prirodnu radijaciju koju emituju ili reflektuju promatrani objekti ili okolno područje. Reflektovano sunčevo svjetlo je najčešći izvor radijacije koju mjere pasivni senzori. Primjeri pasivnih daljinskih senzora uključuju filmsku [[fotografija|fotografiju]], [[infracrveno zračenje|infracrvene]], [[Digitalni senzor slike|digitalni senzor slike (CCD)]] i [[radiometar|radiometre]]. Aktivno prikupljanje, u drugu ruku, emituje energiju radi skeniranja objekata i područja, a zatim pasivni senzor detektuje i mjeri radijaciju koju je cilj reflektovao ili raspršio u pozadini. [[Radar]] je primjer aktivnog daljinskog istraživanja pri kojem se mjeri vremenska odgoda između emisije i povratka čime se utvrđuje lokacija, visina, brzina i smjer objekta. Daljinska istraživanja omogućavaju prikupljanje podataka na opasnim ili nepristupačnim područjima. Primjene daljinskih istraživanja uključuju nadzor [[deforestacija|deforestacije]] u područjima poput [[Amazonski bazen|bazena Amazona]], učinke [[klimatske promjene|klimatskih promjena]] na [[ledenjak]]e i arktičke i antarktičke regije, te [[dubinsko sondiranje]] obalnih i okeanskih dubina. Vojno prikupljanje tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] omogućilo je korištenje precizne zbirke podataka o opasnim graničnim područjima. Daljinska istraživanja također zamjenjuju skupo i sporo prikupljanje podataka na zemlji, te ne uzrokuju tim procesom narušavanje objekata ili područja. Orbitalne platforme prikupljaju i odašilju podatke iz različitih dijelova [[elektromagnetski spektar|elektromagnetskog spektra]] što u konjunkciji sa opsežnijim vazdušnim i zemaljskim istraživanjima i analizama daje istraživačima dovoljno informacija za nadziranje trendova kao što je [[El Niño]] ili neki drugi prirodni dugotrajni ili kratkotrajni fenomen. Ostale upotrebe uključuju različita područja [[geonauka]] kao što je [[upravljanje prirodnim resursima]], zatim u poljoprivrednim poljima, upotrebu i očuvanje tla, nacionalnu sigurnost te visinska, prizemna i daljinska prikupljanja na graničnim područjima<ref>{{Cite web |url=http://hurricanes.nasa.gov/earth-sun/technology/remote_sensing.html |title=Arhivirana kopija |access-date=1. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060929081013/http://hurricanes.nasa.gov/earth-sun/technology/remote_sensing.html |archive-date=29. 9. 2006 |url-status=dead }}</ref>. == Tehnike prikupljanja podataka == Osnovu za multispektralno prikupljanje i analizu čine proučavana područja ili objekti koji reflektuju ili emituju radijaciju koja se izdvaja od okolnog područja. === Primjene podataka iz daljinskih istraživanja === * Konvencionalni [[radar]] je većinom povezan sa kontrolom vazdušnog prometa, ranim uzbunjivanjem i određenim opsežnim meteorološkim podacima. [[Doppler]]ov radar koriste lokalni policijski službenici za nadziranje ograničenja brzine, a u poboljšanom meteorološkom prikupljanju u određivanju brzine i smjera vjetra unutar vremenskih sistema. Ostale vrste aktivnog prikupljanja uključuju [[plazma (fizika)|plazme]] u [[jonosfera|jonosferi]]. [[Interferometrijski radar sa sintetičkom aperturom]] koristi se za stvaranje preciznih [[digitalni elevacijski model|digitalnih elevacijskih modela]] terena u velikom mjerilu (vidi [[RADARSAT]], [[TerraSAR-X]], [[Magellan]]). * Laserski i radarski [[altimetar|altimetri]] ili visinomjeri na satelitima pružaju širok raspon podataka. Mjerenjem ispupčenja vode uzrokovanog gravitacijom, oni kartiraju oblježja morskog dna u rezoluciji od milje ili otprilike veličine. Mjerenjem visine i valne dužine okeanskih valova, visinomjeri mjere brzine i smjerove vjetra, te površinske okeanske struje i njihove smjerove. * [[Light Detection And Ranging]] (LIDAR) dobro je poznat u primjerima gađanja oružjem, lasersko iluminiranim praćenjem projektila. LIDAR se koristi za detekciju i mjerenje koncentracije različitih hemikalija u atmosferi, dok se vazdušni LIDAR može koristiti u mjerenju visine objekata i obilježja na tlu pouzdanije od radarske tehnologije. * [[Radiometar|Radiometri]] i [[fotometar|fotometri]] najčešći su instrumenti u upotrebi, te služe za prikupljanje reflektirane i emitirane radijacije u širokom rasponu frekvencija. Najčešći su vidljivi i infracrveni radari, a za njima slijede mikrovalni, gama-valni i ultraljubičasti. Također se mogu koristiti za detektiranje [[emisijski spektar|emisijskog spektra]] različitih hemikalija čime pružaju podatke o hemijskim koncentracijama u atmosferi. * [[Stereografski par]] [[zračna fotografija|vazdušnih fotografija]] često su koristili u izradi [[topografska karta|topografskih karata]] analitičari snimaka, terenski analitičari u saobraćaju i autocestnim odjelima za projektovanje mogućih trasa saobraćajnica. * Simultane multispektralne platforme poput Landsata nalaze se u upotrebi od 1970-ih. Ovi tematski maperi rade snimke u višestrukim valnim dužinama elektromagnetske radijacije (multispektralno) pa se obično nalaze na [[satelit za osmatranje Zemlje|satelitima za osmatranje Zemlje]] uključujući (na primjer) [[Landsat]]ov program satelita [[IKONOS]]. Karte pokrova tla i upotrebe tla iz tematskog mapiranja mogu se koristiti u pretraživanju minerala, detektiranju ili nadgledanju upotrebe tla, deforestacije, te proučavanja zdravlja autohtonih biljaka i usjeva uključujući čitave poljoprivredne regije ili šume (precizna poljoprivreda). * U aspektu borbe protiv uništavanja šuma daljinska istraživanja omogućuju praćenje i nadgledanje rizičnih područja toekom dugog razdoblja, determiniranje [[desertifikacija|desertifikacijskih]] faktora, podupiranje donositelja odluka u definiranju relevantnih mjera upravljanja okolinom, te procjenjivanju njihovih učinaka<ref>{{Cite web |url=http://www.csf-desertification.org/index.php/bibliotheque/publications-csfd/doc_details/28-begni-gerard-et-al-2005-remote-sensing |title=Begni Gérard, Escadafal Richard, Fontannaz Delphine and Hong-Nga Nguyen Anne-Thérèse, 2005. Remote sensing: a tool to monitor and assess desertification. Les dossiers thématiques du CSFD. Issue 2. 44 pp. |access-date=1. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101213194915/http://www.csf-desertification.org/index.php/bibliotheque/publications-csfd/doc_details/28-begni-gerard-et-al-2005-remote-sensing |archive-date=13. 12. 2010 |url-status=dead }}</ref>. === Geodetske tehnike === Cjelovito geodetsko prikupljanje prvi put je korišteno u zračnom detektiranju podmornica, te u gravitacijskim podacima korištenim u vojnim kartama. Ovi podaci otkrivaju kako se minutne perturbacije u Zemljinom [[gravitacijsko polje|gravitacijskom polju]] ([[geodezija]]) mogu koristiti za determiniranje promjena u masenoj distribuciji Zemlje, što se zatim može koristiti u geološkim ili hidrološkim istraživanjima. === Akustične i paraakustične tehnike === Pasivne; [[sonar]] se koristi za detektiranje, određivanje raspona i mjerenje podvodnih objekata i terena. [[Seizmogram]]i uzeti na različitim lokacijama mogu locirati i mjeriti [[potres]]e (nakon što se oni pojave) uspoređujući relativni intenzitet i precizno vrijeme. Aktivne: geolozi koriste pulseve za detektiranje naftnih polja. Za koordinaciju nizom opsežnih osmatranja većina istraživačkih sistema će zavisiti od slijedećeg; lokaciji platforme, trenutačnom vremenu, te rotaciji i orijentaciji senzora. Krajnji instrumenti danas često koriste pozicijske informacije iz [[satelitski navigacijski sistem|satelitskih navigacijskih sistema]]. Rotaciju i orijentaciju često daju unutar jednog ili dva stupnja elektronički kompasi. Kompasi mogu mjeriti ne samo azimut (tj. stepene magnetskog sjevera), nego također visinu (stupene iznad horizonta) jer magnetsko polje ponire u Zemlju u različitim stepenima na različitim geografskim širinima. Egzaktnije orijentacije zahtjevaju [[žiroskopska orijentacija|žiroskopsku orijentaciju]], periodično nanovo usklađene različitim metodama uključujući navigaciju pomoću zvijezda ili poznatih referentnih tačaka. Rezolucija utječe na prikupljanje, a najbolje je objašnjena sljedećim odnosom; niža rezolucija=manje detalja & veća pokrivenost, viša rezolucija=više detalja, manja pokrivenost. Izvježbano upravljanje prikupljanjem rezultira isplativim prikupljanjem i izbjegavanjem situacija poput upotrebe višestrukih visokorezolucijskih podataka koji uzrokuju zapreke transmisijskoj infrastrukturi i onoj za smještaj podataka. == Procesiranje podataka == :''Više informacija: [[inverzni problem]]'' Daljinska istraživanja djeluju općenito na principu ''inverznog problema''. Ako promatrani objekti ili fenomeni (''stanje'') ne mogu biti izravno mjereni, onda se koriste neke druge postojeće varijable koje se mogu detektirati i izmjeriti (''opservacija''), a koje mogu biti povezane sa posmatranim objektom upotrebom računarskog modela dobivenog iz podataka. Uobičajena analogija koja se koristi za opisivanje ovog postupka je pokušavanje određivanja vrste životinja prema njenim tragovima. Primjerice, iako je nemoguće izravno izmjeriti temperature u višoj atmosferi, moguće je izmjeriti spektralne emisije poznatih hemijskih vrsta (poput [[ugljik dioksid]]a) u tom području. Frekvencija emisije zatim se može povezati sa temperaturom u tom području putem različitih [[termodinamika|termodinamičkih]] odnosa. Kvalitet podataka u daljinskim istraživanjima sastoji se od njihove prostorne, spektralne, radiometrijske i vremenske rezolucije. ; Prostorna rezolucija Veličina [[piksel]]a koji se zapisuje u [[rasterski snimak|rasterskom snimku]] – pikseli tipično mogu odgovarati kvadratnim područjima čija veličina stranice može biti od 1 do 1.000 metara. ; Spektralna rezolucija Broj različitih zapisanih frekvencijskih pojaseva – obično je ovo jednako broju senzora na platformi. Trenutna Landsatova zbirka sadrži sedam pojasa, uključujući nekoliko u infracrvenom spektru. Sateliti [[MODIS]] imaju najbolju rezoluciju na 31 pojasu. ; Radiometrijska rezolucija Broj različitih intenziteta radijacije koje senzor može razlikovati. Tipičan raspon ide od 8 do 14 bita što odgovara 256 razina skale sive boje, te do 16.384 intenziteta ili "sjenki" boje u svakom pojasu. ; Vremenska rezolucija Odgovara frekvenciji preleta satelitom ili vazduhoplovom, te je relevantna samo u istraživanjima vremenskih slijedova ili u onima koji zahtijevaju prosječan ili mozaičan snimak kao u monitoriranju deforestacije. Postavljanjem jedinica ili modifikacijom/uvođenjem opreme obavještajna je zajednica prva primijenila ovu vrstu snimanja kako bi ponovljenim preletima otkrila promjene infrastrukturi. Oblačni pokrov nad promatranim područjem ili objektom zahtijeva ponavljanje prikupljanja podataka na toj lokaciji. ; Ekonomska rezolucija Isplativ način upravljanja zbirkom podataka. Radi stvaranja senzorskih karata, većina sistema daljinskih istraživanja zahtijeva ekstrapolaciju senzorskih podataka u odnosu na referentnu tačku uključujući udaljenost između poznatih tačaka na tlu. Ovo ovisi o vrsti korištenog senzora. Na primjer, u konvencionalnim fotografijama, udaljenosti su pouzdane u centru slike, dok se distorzija mjerenja povećava udaljavanjem od centra. Drugi faktor je valjak na koji se otiskuje film, a koji može uzrokovati ozbiljne pogreške kada se koriste fotografije za mjerenje udaljenosti na tlu. Korak u kojem se taj problem riješava naziva se [[georeferencija|georeferenciranje]], te uključuje računarsko sparivanje tačaka na snimku (tipično 30 ili više tačaka po snimku) koji je ekstrapoliran upotrebom određene referentne tačke, "iskrivljujući" snimak kako bi nastali pouzdani prostorni podaci. Od ranih 1990-ih većina se satelitskih snimaka prodaje u potpunosti georeferencirano. Štaviše, snimci se ponekad moraju radiometrijski i atmosferski korigovati. ; Radiometrijska korekcija daje skalu vrijednostima piksela, tj. monokromatska skala od 0 do 255 bit će izmijenjena u aktualne vrijednosti radijacije (sjaja). ; Atmosferska korekcija eliminira atmosferske plinove ponovnim skaliranjem svakog frekvencijskog pojasa tako da njegova minimalna vrijednost (obično ostvarenu na vodenim površinama) odgovara vrijednosti piksela od 0. Digitaliziranje podataka također omogućuje manipulaciju podacima promjenama vrijednosti skale sive boje. Interpretacija je kritičan proces stvaranja smislenosti podataka. Prva primjena zbila se u zračnom fotografskom prikupljanju koje je koristilo sljedeći proces; prostorno mjerenje pomoću korištenja [[tablica svjetla|tablice svjetla]] kako u konvencionalnom pojedinačnom tako i u stereografskom pokrovu, poboljšano je upotrebom fotogrametrije, fotomozaika, ponovljenog pokrova, poznatih dimenzija objekta što je sve omogućilo detektiranje modifikacija. Analiza snimaka nedavno je razvijena automatizirana računarska aplikacija koja se sve više koristi. Analiza snimka temeljena na objektu (OBIA, engl. Object-Based Image Analysis) je subdisciplina znanosti o GIS-u koja se fokusira na particioniranje snimaka daljinskih istraživanja u semantičke snimke-objekte, te procjenjuje njihove karakteristike u prostornom, spektralnom i vremenskom mjerilu. Stari podaci iz daljinskih istraživanja često su vrijedni zbog toga što mogu pružati samo dugoročne podatke za velik dio geografije. Istovremeno su podaci kompleksni za interpretaciju, te glomazni za smještaj. Moderni sistemi teže digitalnom smještaju podataka često uz kompresiju bez gubitka. Teškoće kod ovog pristupa predstavlja lomljivost podataka, moguća zastarjelost formata, te lagana falsifikacija podataka. Jedan od najboljih sistema za arhiviranje serija podataka je računarsko generirani, mašinski čitljivi [[mikrofilm]] obično u tipskom fontu kao što je OCR-B ili kao digitalizirani polutonski snimak. Mikrofilmovi mogu u standardnim bibliotekama trajati nekoliko vijekova. Oni se mogu stvarati, kopirati, ispunjavati i pronaći pomoću automatskih sistema. Oni su kompaktni poput arhivskih magnetskih medija, a opet se mogu čitati uz minimalnu, standardiziranu opremu. == Historija == [[Datoteka:Usaf.u2.750pix.jpg|mini|Izviđački/nadzorni avion [[Lockheed U-2|TR-1]].|193x193piksel]] [[Datoteka:2001 mars odyssey wizja.jpg|mini|''[[2001 Mars Odyssey]]'' koristio je spektrometre i kamere u potrazi za dokazima prošle ili sadašnje vode i vulkanske aktivnosti ina Marsu.|221x221piksel]] Osim primitivnih metoda daljinskog istraživanja koje se koristili naši najraniji preci (npr. stajanje na visokoj litici ili stablu kako bi vidjeli krajolik), moderna disciplina nastala je tek razvojem letenja. Balonist G. Tournachon (alias [[Félix Nadar|Nadar]]) izradio je fotografije Pariza iz svog balona 1858. godine. Prva taktička upotreba zbila se tokom građanskog rata. Golubovi pismonoše, zmajevi, rakete i bespilotni baloni također su se koristili za rane snimke. Sa izuzetkom balona, ovi prvi pojedinačni snimci nisu bili posebno korisni za izradu karata ili naučne svrhe. Sistemska [[vazdušna fotografija]] razvijena je za svrhe vojnog nadzora i izviđanja početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], a svoj vrhunac doživjela je tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] upotrebom modificiranih borbenih vazduhoplova kao što su [[P-51]], [[P-38]], [[RB-66]], [[F4-C]] ili specifično dizajniranih prikupljačkih platformi kao što su [[Lockheed U-2|U2/TR-1]], [[SR-71]], [[A-5]] i serija [[OV-1]], kako za visinsko tako i za daljinsko prikupljanje. Nedavno su razvijena sve manja senzorna vozila koja koriste policija i vojska, a mogu biti u obliku bespilotnih ili pilotnih platformi. Napredak u tom pristupu očituje se u minimalnim zahtjevima modifikacije datog zračnog okvira. Kasnije će vizualizacijske tehnologije uključivati infracrvene, konvencionalne i dopplerove radare, te radare sa sintetičkom aperturom. Razvoj umjetnih satelita u drugoj polovini 20. vijeka omogućio je napredak u daljinskim istraživanjima na globalnoj razini pri kraju Hladnog rata. Instrumentacija na različitim meteorološkim satelitima i satelitima za osmatranje Zemlje kao što su [[Landsat]], [[Nimbus]] i nedavne misije [[RADARSAT]]-a i [[UARS]]-a omogućila je globalna mjerenja različitih podataka u civilne, istraživačke i vojne svrhe. Svemirske sonde poslane na druge planete također su stvorile mogućnost za obavljanje daljinskih istraživanja u ekstraterestričkoj okolini, a radar sa sintetičkom aperturom na svemirskoj letjelici [[Magellan]] dao je detaljne topografske karte [[Venera|Venere]], dok su instrumenti na [[SOHO]]-u omogućili obavljanje proučavanja [[Sunce|Sunca]] i [[solarni vjetar|solarnog vjetra]]. Nekoliko nedavno razvijenih istraživačkih grupa u [[Silicijska dolina|Silicijskoj dolini]], koje su svoj početak imale u 1960-im i 1970-im razvojem [[procesiranje snimaka|procesiranja snimaka]] dobivenih [[satelitsko snimanje|satelitskim snimanjem]], a među kojima se nalaze [[NASA Ames Research Center]], [[GTE]] i [[ESL Inc.]] razvili su tehnike [[Fourierova transformacija|Fourierove transformacije]] što je dovelo do prvog značajnog napretka podataka sa snimanja. Uvođenje online web usluga za brzi pristup podacima dobivenih daljinskim istraživanjima u 21. vijeku (uglavnom snimaka niske/srednje rezolucije) kao što je [[Google|Google Earth]] približilo je daljinska istraživanja velikom dijelu javnosti što je populariziralo nauku. == Softver za daljinska istraživanja == Podaci dobiveni daljinskim istraživanjima procesiraju se i analiziraju pomoću računarskog softvera poznatog kao [[aplikacija za daljinska istraživanja]]. Postoje brojne komercijalne aplikacije i one otvorenog koda za procesiranje podataka u daljinskim istraživanjima. Prema istraživanju koje je sponzorirala NOAA, a proveo Global Marketing Insights, Inc. najčešće korištena aplikacija među azijskim akademskim grupama uključenima u daljinska istraživanja bila je: [[ESRI]] 30%; [[ERDAS]] IMAGINE 25%; ITT Visual Information Solutions ENVI 17%; [[MapInfo]] 17%; ERMapper 11%. Zastupljenost u akademskoj zajednici zapada je sljedeća: ESRI 39%, ERDAS IMAGINE 27%, MapInfo 9%, [[Autodesk]] 7%, ITT Visual Information Solutions ENVI 17%. == Literatura == * {{cite book | last=Campbell | first=J.B. | year=2002 | title=Introduction to remote sensing | url=https://archive.org/details/introductiontore0000camp_q7v6 | edition=3rd ed. | publisher=The Guilford Press | isbn=1-57230-640-8}} * {{cite book | last=Jensen | first=J.R. | year=2007 | title=Remote sensing of the environment: an Earth resource perspective | url=https://archive.org/details/remotesensingofe0000jens | edition=2nd ed.|publisher=Prentice Hall | isbn=0-13-188950-8}} * {{cite book | last=Jensen | first=J.R. | year=2005 | title=Digital Image Processing: a Remote Sensing Perspective | url=https://archive.org/details/introductorydigi0000jens_w8i4 | edition=3rd ed.| publisher=Prentice Hall}} * Lasaponara, R. and Masini N. 2012: Satellite Remote Sensing - A new tool for Archaeology. Remote Sensing and Digital Image Processing Series, Volume 16, 364 pp., {{ISBN|978-90-481-8801-7}} * {{cite book | last=Lillesand | first=T.M. | author2=R.W. Kiefer, and J.W. Chipman | year=2003 | title=Remote sensing and image interpretation |edition=5th ed. | publisher=Wiley | isbn=0-471-15227-7}} * {{cite book | last=Richards | first=J.A. | author2=and X. Jia | year=2006 | title=Remote sensing digital image analysis: an introduction | edition=4th ed. | publisher=Springer | isbn=3-540-25128-6}} * US Army FM series. * US Army military intelligence museum, FT Huachuca, AZ == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{dmoz|Science/Earth_Sciences/Geomatics/Remote_Sensing|daljinsko istraživanje}} {{Commonscat|Remote sensing}} {{Geografija po temama}} [[Kategorija:Geodezija]] iq9vpjns5p1e45cc4vm03jtjal8j2cw 3838807 3838779 2026-05-02T10:14:40Z Palapa 383 /* Procesiranje podataka */ 3838807 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Prijevod}} '''Daljinsko istraživanje'''<ref>{{Cite web|url=https://www.usgs.gov/faqs/what-remote-sensing-and-what-it-used|title=What is remote sensing and what is it used for? {{!}} U.S. Geological Survey|date=2024-08-28|website=www.usgs.gov|language=en|access-date=2026-05-01}}</ref> ('''teledetekcija'''), metoda prikupljanja informacija o nekom objektu ili fenomenu u većem ili manjem obimu pomoću uređaja za snimanje ili istraživanje u realnom vremenu koji je [[bežična komunikacija|bežičan]] ili nije u fizičkom ili bliskom kontaktu s objektom (to jest pomoću [[avion]]a, [[svemirska letjelica|svemirske letjelice]], [[satelit]]a, [[bova|bove]] ili [[brod]]a). U praksi se daljinsko istraživanje provodi pomoću različitih na daljinu postavljenih uređaja za prikupljanje informacija o nekom objektu ili području. Svi sljedeći postupci su primjeri daljinskih istraživanja: [[osmatranje Zemlje]] ili [[meteorološki satelit|meteorološke satelitske]] kolekcijske platforme, osmatranje okeana i atmosfere s [[meteorološka bova|meteoroloških plutajućih]] platformi, nadzor trudnoće pomoću [[ultrazvuk]]a, [[magnetska rezonantna vizualizacija]] (MRI), [[pozitronska emisijska tomografija]] (PET) i [[svemirska sonda|svemirske sonde]]. U modernoj upotrebi termin se općenito odnosi na upotrebu tehnologija vizualizacijskih [[senzor]]a koji uključuju, ali nisu ograničeni upotrebom instrumenata u avionima ili svemirskim letjelicama, te se razlikuje od ostalih srodnih vizualizacijskih polja kao što je medicinska vizualizacija. Postoje dvije vrste daljinskih istraživanja. Pasivni senzori detektuju prirodnu radijaciju koju emituju ili reflektuju promatrani objekti ili okolno područje. Reflektovano sunčevo svjetlo je najčešći izvor radijacije koju mjere pasivni senzori. Primjeri pasivnih daljinskih senzora uključuju filmsku [[fotografija|fotografiju]], [[infracrveno zračenje|infracrvene]], [[Digitalni senzor slike|digitalni senzor slike (CCD)]] i [[radiometar|radiometre]]. Aktivno prikupljanje, u drugu ruku, emituje energiju radi skeniranja objekata i područja, a zatim pasivni senzor detektuje i mjeri radijaciju koju je cilj reflektovao ili raspršio u pozadini. [[Radar]] je primjer aktivnog daljinskog istraživanja pri kojem se mjeri vremenska odgoda između emisije i povratka čime se utvrđuje lokacija, visina, brzina i smjer objekta. Daljinska istraživanja omogućavaju prikupljanje podataka na opasnim ili nepristupačnim područjima. Primjene daljinskih istraživanja uključuju nadzor [[deforestacija|deforestacije]] u područjima poput [[Amazonski bazen|bazena Amazona]], učinke [[klimatske promjene|klimatskih promjena]] na [[ledenjak]]e i arktičke i antarktičke regije, te [[dubinsko sondiranje]] obalnih i okeanskih dubina. Vojno prikupljanje tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] omogućilo je korištenje precizne zbirke podataka o opasnim graničnim područjima. Daljinska istraživanja također zamjenjuju skupo i sporo prikupljanje podataka na zemlji, te ne uzrokuju tim procesom narušavanje objekata ili područja. Orbitalne platforme prikupljaju i odašilju podatke iz različitih dijelova [[elektromagnetski spektar|elektromagnetskog spektra]] što u konjunkciji sa opsežnijim vazdušnim i zemaljskim istraživanjima i analizama daje istraživačima dovoljno informacija za nadziranje trendova kao što je [[El Niño]] ili neki drugi prirodni dugotrajni ili kratkotrajni fenomen. Ostale upotrebe uključuju različita područja [[geonauka]] kao što je [[upravljanje prirodnim resursima]], zatim u poljoprivrednim poljima, upotrebu i očuvanje tla, nacionalnu sigurnost te visinska, prizemna i daljinska prikupljanja na graničnim područjima<ref>{{Cite web |url=http://hurricanes.nasa.gov/earth-sun/technology/remote_sensing.html |title=Arhivirana kopija |access-date=1. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060929081013/http://hurricanes.nasa.gov/earth-sun/technology/remote_sensing.html |archive-date=29. 9. 2006 |url-status=dead }}</ref>. == Tehnike prikupljanja podataka == Osnovu za multispektralno prikupljanje i analizu čine proučavana područja ili objekti koji reflektuju ili emituju radijaciju koja se izdvaja od okolnog područja. === Primjene podataka iz daljinskih istraživanja === * Konvencionalni [[radar]] je većinom povezan sa kontrolom vazdušnog prometa, ranim uzbunjivanjem i određenim opsežnim meteorološkim podacima. [[Doppler]]ov radar koriste lokalni policijski službenici za nadziranje ograničenja brzine, a u poboljšanom meteorološkom prikupljanju u određivanju brzine i smjera vjetra unutar vremenskih sistema. Ostale vrste aktivnog prikupljanja uključuju [[plazma (fizika)|plazme]] u [[jonosfera|jonosferi]]. [[Interferometrijski radar sa sintetičkom aperturom]] koristi se za stvaranje preciznih [[digitalni elevacijski model|digitalnih elevacijskih modela]] terena u velikom mjerilu (vidi [[RADARSAT]], [[TerraSAR-X]], [[Magellan]]). * Laserski i radarski [[altimetar|altimetri]] ili visinomjeri na satelitima pružaju širok raspon podataka. Mjerenjem ispupčenja vode uzrokovanog gravitacijom, oni kartiraju oblježja morskog dna u rezoluciji od milje ili otprilike veličine. Mjerenjem visine i valne dužine okeanskih valova, visinomjeri mjere brzine i smjerove vjetra, te površinske okeanske struje i njihove smjerove. * [[Light Detection And Ranging]] (LIDAR) dobro je poznat u primjerima gađanja oružjem, lasersko iluminiranim praćenjem projektila. LIDAR se koristi za detekciju i mjerenje koncentracije različitih hemikalija u atmosferi, dok se vazdušni LIDAR može koristiti u mjerenju visine objekata i obilježja na tlu pouzdanije od radarske tehnologije. * [[Radiometar|Radiometri]] i [[fotometar|fotometri]] najčešći su instrumenti u upotrebi, te služe za prikupljanje reflektirane i emitirane radijacije u širokom rasponu frekvencija. Najčešći su vidljivi i infracrveni radari, a za njima slijede mikrovalni, gama-valni i ultraljubičasti. Također se mogu koristiti za detektiranje [[emisijski spektar|emisijskog spektra]] različitih hemikalija čime pružaju podatke o hemijskim koncentracijama u atmosferi. * [[Stereografski par]] [[zračna fotografija|vazdušnih fotografija]] često su koristili u izradi [[topografska karta|topografskih karata]] analitičari snimaka, terenski analitičari u saobraćaju i autocestnim odjelima za projektovanje mogućih trasa saobraćajnica. * Simultane multispektralne platforme poput Landsata nalaze se u upotrebi od 1970-ih. Ovi tematski maperi rade snimke u višestrukim valnim dužinama elektromagnetske radijacije (multispektralno) pa se obično nalaze na [[satelit za osmatranje Zemlje|satelitima za osmatranje Zemlje]] uključujući (na primjer) [[Landsat]]ov program satelita [[IKONOS]]. Karte pokrova tla i upotrebe tla iz tematskog mapiranja mogu se koristiti u pretraživanju minerala, detektiranju ili nadgledanju upotrebe tla, deforestacije, te proučavanja zdravlja autohtonih biljaka i usjeva uključujući čitave poljoprivredne regije ili šume (precizna poljoprivreda). * U aspektu borbe protiv uništavanja šuma daljinska istraživanja omogućuju praćenje i nadgledanje rizičnih područja toekom dugog razdoblja, determiniranje [[desertifikacija|desertifikacijskih]] faktora, podupiranje donositelja odluka u definiranju relevantnih mjera upravljanja okolinom, te procjenjivanju njihovih učinaka<ref>{{Cite web |url=http://www.csf-desertification.org/index.php/bibliotheque/publications-csfd/doc_details/28-begni-gerard-et-al-2005-remote-sensing |title=Begni Gérard, Escadafal Richard, Fontannaz Delphine and Hong-Nga Nguyen Anne-Thérèse, 2005. Remote sensing: a tool to monitor and assess desertification. Les dossiers thématiques du CSFD. Issue 2. 44 pp. |access-date=1. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101213194915/http://www.csf-desertification.org/index.php/bibliotheque/publications-csfd/doc_details/28-begni-gerard-et-al-2005-remote-sensing |archive-date=13. 12. 2010 |url-status=dead }}</ref>. === Geodetske tehnike === Cjelovito geodetsko prikupljanje prvi put je korišteno u zračnom detektiranju podmornica, te u gravitacijskim podacima korištenim u vojnim kartama. Ovi podaci otkrivaju kako se minutne perturbacije u Zemljinom [[gravitacijsko polje|gravitacijskom polju]] ([[geodezija]]) mogu koristiti za determiniranje promjena u masenoj distribuciji Zemlje, što se zatim može koristiti u geološkim ili hidrološkim istraživanjima. === Akustične i paraakustične tehnike === Pasivne; [[sonar]] se koristi za detektiranje, određivanje raspona i mjerenje podvodnih objekata i terena. [[Seizmogram]]i uzeti na različitim lokacijama mogu locirati i mjeriti [[potres]]e (nakon što se oni pojave) uspoređujući relativni intenzitet i precizno vrijeme. Aktivne: geolozi koriste pulseve za detektiranje naftnih polja. Za koordinaciju nizom opsežnih osmatranja većina istraživačkih sistema će zavisiti od slijedećeg; lokaciji platforme, trenutačnom vremenu, te rotaciji i orijentaciji senzora. Krajnji instrumenti danas često koriste pozicijske informacije iz [[satelitski navigacijski sistem|satelitskih navigacijskih sistema]]. Rotaciju i orijentaciju često daju unutar jednog ili dva stupnja elektronički kompasi. Kompasi mogu mjeriti ne samo azimut (tj. stepene magnetskog sjevera), nego također visinu (stupene iznad horizonta) jer magnetsko polje ponire u Zemlju u različitim stepenima na različitim geografskim širinima. Egzaktnije orijentacije zahtjevaju [[Žiroskopska orjentacija|žiroskopsku orijentaciju]], periodično nanovo usklađene različitim metodama uključujući navigaciju pomoću zvijezda ili poznatih referentnih tačaka. Rezolucija utječe na prikupljanje, a najbolje je objašnjena sljedećim odnosom; niža rezolucija=manje detalja & veća pokrivenost, viša rezolucija=više detalja, manja pokrivenost. Izvježbano upravljanje prikupljanjem rezultira isplativim prikupljanjem i izbjegavanjem situacija poput upotrebe višestrukih visokorezolucijskih podataka koji uzrokuju zapreke transmisijskoj infrastrukturi i onoj za smještaj podataka. == Procesiranje podataka == :''Više informacija: [[inverzni problem]]'' Daljinska istraživanja djeluju općenito na principu ''inverznog problema''. Ako posmatrani objekti ili fenomeni (''stanje'') ne mogu biti direktno mjereni, onda se koriste neke druge postojeće varijable koje se mogu detektirati i izmjeriti (''opservacija''), a koje mogu biti povezane sa posmatranim objektom upotrebom računarskog modela dobivenog iz podataka. Uobičajena analogija koja se koristi za opisivanje ovog postupka je pokušavanje određivanja vrste životinja prema njenim tragovima. Na primjer, iako je nemoguće diretno izmjeriti temperature u višoj atmosferi, moguće je izmjeriti spektralne emisije poznatih hemijskih vrsta (poput [[ugljik dioksid]]a) u tom području. Frekvencija emisije zatim se može povezati sa temperaturom u tom području putem različitih [[termodinamika|termodinamičkih]] odnosa. Kvalitet podataka u daljinskim istraživanjima sastoji se od njihove prostorne, spektralne, radiometrijske i vremenske rezolucije. ; Prostorna rezolucija Veličina [[piksel]]a koji se zapisuje u [[rasterski snimak|rasterskom snimku]] – pikseli tipično mogu odgovarati kvadratnim područjima čija veličina stranice može biti od 1 do 1.000 metara. ; Spektralna rezolucija Broj različitih zapisanih frekvencijskih pojaseva – obično je ovo jednako broju senzora na platformi. Trenutna Landsatova zbirka sadrži sedam pojasa, uključujući nekoliko u infracrvenom spektru. Sateliti [[MODIS]] imaju najbolju rezoluciju na 31 pojasu. ; Radiometrijska rezolucija Broj različitih intenziteta radijacije koje senzor može razlikovati. Tipičan raspon ide od 8 do 14 bita što odgovara 256 razina skale sive boje, te do 16.384 intenziteta ili "sjenki" boje u svakom pojasu. ; Vremenska rezolucija Odgovara frekvenciji preleta satelitom ili vazduhoplovom, te je relevantna samo u istraživanjima vremenskih slijedova ili u onima koji zahtijevaju prosječan ili mozaičan snimak kao u monitoringu deforestacije. Postavljanjem jedinica ili modifikacijom/uvođenjem opreme obavještajna je zajednica prva primijenila ovu vrstu snimanja kako bi ponovljenim preletima otkrila promjene na infrastrukturi. Oblačni pokrov nad posmatranim područjem ili objektom zahtijeva ponavljanje prikupljanja podataka na toj lokaciji. ; Ekonomska rezolucija Isplativ način upravljanja zbirkom podataka. Radi stvaranja senzorskih karata, većina sistema daljinskih istraživanja zahtijeva ekstrapolaciju senzorskih podataka u odnosu na referentnu tačku uključujući udaljenost između poznatih tačaka na tlu. Ovo ovisi o vrsti korištenog senzora. Na primjer, u konvencionalnim fotografijama, udaljenosti su pouzdane u centru slike, dok se distorzija mjerenja povećava udaljavanjem od centra. Drugi faktor je valjak na koji se otiskuje film, a koji može uzrokovati ozbiljne pogreške kada se koriste fotografije za mjerenje udaljenosti na tlu. Korak u kojem se taj problem riješava naziva se [[georeferencija|georeferenciranje]], te uključuje računarsko sparivanje tačaka na snimku (tipično 30 ili više tačaka po snimku) koji je ekstrapoliran upotrebom određene referentne tačke, "iskrivljujući" snimak kako bi nastali pouzdani prostorni podaci. Od ranih 1990-ih većina se satelitskih snimaka prodaje u potpunosti georeferencirano. Štaviše, snimci se ponekad moraju radiometrijski i atmosferski korigovati. ; Radiometrijska korekcija daje skalu vrijednostima piksela, tj. monokromatska skala od 0 do 255 bit će izmijenjena u aktualne vrijednosti radijacije (sjaja). ; Atmosferska korekcija eliminiše atmosferske plinove ponovnim skaliranjem svakog frekvencijskog pojasa tako da njegova minimalna vrijednost (obično ostvarenu na vodenim površinama) odgovara vrijednosti piksela od 0. Digitaliziranje podataka također omogućuje manipulaciju podacima promjenama vrijednosti skale sive boje. Interpretacija je kritičan proces stvaranja smislenosti podataka. Prva primjena zbila se u zračnom fotografskom prikupljanju koje je koristilo sljedeći proces; prostorno mjerenje pomoću korištenja [[tablica svjetla|tablice svjetla]] kako u konvencionalnom pojedinačnom tako i u stereografskom pokrovu, poboljšano je upotrebom fotogrametrije, fotomozaika, ponovljenog pokrova, poznatih dimenzija objekta što je sve omogućilo detektiranje modifikacija. Analiza snimaka nedavno je razvijena automatizirana računarska aplikacija koja se sve više koristi. Analiza snimka temeljena na objektu (OBIA, engl. Object-Based Image Analysis) je subdisciplina znanosti o GIS-u koja se fokusira na particioniranje snimaka daljinskih istraživanja u semantičke snimke-objekte, te procjenjuje njihove karakteristike u prostornom, spektralnom i vremenskom mjerilu. Stari podaci iz daljinskih istraživanja često su vrijedni zbog toga što mogu pružati samo dugoročne podatke za velik dio geografije. Istovremeno su podaci kompleksni za interpretaciju, te glomazni za smještaj. Moderni sistemi teže digitalnom smještaju podataka često uz kompresiju bez gubitka. Teškoće kod ovog pristupa predstavlja lomljivost podataka, moguća zastarjelost formata, te lagana falsifikacija podataka. Jedan od najboljih sistema za arhiviranje serija podataka je računarsko generirani, mašinski čitljivi [[mikrofilm]] obično u tipskom fontu kao što je OCR-B ili kao digitalizirani polutonski snimak. Mikrofilmovi mogu u standardnim bibliotekama trajati nekoliko vijekova. Oni se mogu stvarati, kopirati, ispunjavati i pronaći pomoću automatskih sistema. Oni su kompaktni poput arhivskih magnetskih medija, a opet se mogu čitati uz minimalnu, standardiziranu opremu. == Historija == [[Datoteka:Usaf.u2.750pix.jpg|mini|Izviđački/nadzorni avion [[Lockheed U-2|TR-1]].|193x193piksel]] [[Datoteka:2001 mars odyssey wizja.jpg|mini|''[[2001 Mars Odyssey]]'' koristio je spektrometre i kamere u potrazi za dokazima prošle ili sadašnje vode i vulkanske aktivnosti ina Marsu.|221x221piksel]] Osim primitivnih metoda daljinskog istraživanja koje se koristili naši najraniji preci (npr. stajanje na visokoj litici ili stablu kako bi vidjeli krajolik), moderna disciplina nastala je tek razvojem letenja. Balonist G. Tournachon (alias [[Félix Nadar|Nadar]]) izradio je fotografije Pariza iz svog balona 1858. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Nadar|title=britannica.com Nadar}}</ref> Prva taktička upotreba zbila se tokom građanskog rata. Golubovi pismonoše, zmajevi, rakete i bespilotni baloni također su se koristili za rane snimke. Sa izuzetkom balona, ovi prvi pojedinačni snimci nisu bili posebno korisni za izradu karata ili naučne svrhe. Sistemska [[vazdušna fotografija]] razvijena je za svrhe vojnog nadzora i izviđanja početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], a svoj vrhunac doživjela je tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] upotrebom modificiranih borbenih vazduhoplova kao što su [[P-51]], [[P-38]], [[RB-66]], [[F4-C]] ili specifično dizajniranih prikupljačkih platformi kao što su [[Lockheed U-2|U2/TR-1]], [[SR-71]], [[A-5]] i serija [[OV-1]], kako za visinsko tako i za daljinsko prikupljanje. Nedavno su razvijena sve manja senzorna vozila koja koriste policija i vojska, a mogu biti u obliku bespilotnih ili pilotnih platformi. Napredak u tom pristupu očituje se u minimalnim zahtjevima modifikacije datog zračnog okvira. Kasnije će vizualizacijske tehnologije uključivati infracrvene, konvencionalne i dopplerove radare, te radare sa sintetičkom aperturom. Razvoj umjetnih satelita u drugoj polovini 20. vijeka omogućio je napredak u daljinskim istraživanjima na globalnoj razini pri kraju Hladnog rata. Instrumentacija na različitim meteorološkim satelitima i satelitima za osmatranje Zemlje kao što su [[Landsat]], [[Nimbus]] i nedavne misije [[RADARSAT]]-a i [[UARS]]-a omogućila je globalna mjerenja različitih podataka u civilne, istraživačke i vojne svrhe. Svemirske sonde poslane na druge planete također su stvorile mogućnost za obavljanje daljinskih istraživanja u ekstraterestričkoj okolini, a radar sa sintetičkom aperturom na svemirskoj letjelici [[Magellan]] dao je detaljne topografske karte [[Venera|Venere]], dok su instrumenti na [[SOHO]]-u omogućili obavljanje proučavanja [[Sunce|Sunca]] i [[solarni vjetar|solarnog vjetra]]. Nekoliko nedavno razvijenih istraživačkih grupa u [[Silicijska dolina|Silicijskoj dolini]], koje su svoj početak imale u 1960-im i 1970-im razvojem [[procesiranje snimaka|procesiranja snimaka]] dobivenih [[satelitsko snimanje|satelitskim snimanjem]], a među kojima se nalaze [[NASA Ames Research Center]], [[GTE]] i [[ESL Inc.]] razvili su tehnike [[Fourierova transformacija|Fourierove transformacije]] što je dovelo do prvog značajnog napretka podataka sa snimanja. Uvođenje online web usluga za brzi pristup podacima dobivenih daljinskim istraživanjima u 21. vijeku (uglavnom snimaka niske/srednje rezolucije) kao što je [[Google|Google Earth]] približilo je daljinska istraživanja velikom dijelu javnosti što je populariziralo nauku. == Softver za daljinska istraživanja == Podaci dobiveni daljinskim istraživanjima procesiraju se i analiziraju pomoću računarskog softvera poznatog kao [[aplikacija za daljinska istraživanja]]. Postoje brojne komercijalne aplikacije i one otvorenog koda za procesiranje podataka u daljinskim istraživanjima. Prema istraživanju koje je sponzorirala NOAA, a proveo Global Marketing Insights, Inc. najčešće korištena aplikacija među azijskim akademskim grupama uključenima u daljinska istraživanja bila je: [[ESRI]] 30%; [[ERDAS]] IMAGINE 25%; ITT Visual Information Solutions ENVI 17%; [[MapInfo]] 17%; ERMapper 11%. Zastupljenost u akademskoj zajednici zapada je sljedeća: ESRI 39%, ERDAS IMAGINE 27%, MapInfo 9%, [[Autodesk]] 7%, ITT Visual Information Solutions ENVI 17%. == Literatura == * {{cite book | last=Campbell | first=J.B. | year=2002 | title=Introduction to remote sensing | url=https://archive.org/details/introductiontore0000camp_q7v6 | edition=3rd ed. | publisher=The Guilford Press | isbn=1-57230-640-8}} * {{cite book | last=Jensen | first=J.R. | year=2007 | title=Remote sensing of the environment: an Earth resource perspective | url=https://archive.org/details/remotesensingofe0000jens | edition=2nd ed.|publisher=Prentice Hall | isbn=0-13-188950-8}} * {{cite book | last=Jensen | first=J.R. | year=2005 | title=Digital Image Processing: a Remote Sensing Perspective | url=https://archive.org/details/introductorydigi0000jens_w8i4 | edition=3rd ed.| publisher=Prentice Hall}} * Lasaponara, R. and Masini N. 2012: Satellite Remote Sensing - A new tool for Archaeology. Remote Sensing and Digital Image Processing Series, Volume 16, 364 pp., {{ISBN|978-90-481-8801-7}} * {{cite book | last=Lillesand | first=T.M. | author2=R.W. Kiefer, and J.W. Chipman | year=2003 | title=Remote sensing and image interpretation |edition=5th ed. | publisher=Wiley | isbn=0-471-15227-7}} * {{cite book | last=Richards | first=J.A. | author2=and X. Jia | year=2006 | title=Remote sensing digital image analysis: an introduction | edition=4th ed. | publisher=Springer | isbn=3-540-25128-6}} * US Army FM series. * US Army military intelligence museum, FT Huachuca, AZ == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{dmoz|Science/Earth_Sciences/Geomatics/Remote_Sensing|daljinsko istraživanje}} {{Commonscat|Remote sensing}} {{Geografija po temama}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geodezija]] 5fn86artovkx50c0li0s981dkx249nt 10 146472 3838787 3411722 2026-05-02T06:02:04Z KWiki 9400 3838787 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Filmovi Clinta Eastwooda | naslov = [[Filmografija Clinta Eastwooda|Filmovi]] [[Clint Eastwood|Clinta Eastwooda]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = 1970-e | podaci1 = * ''[[Jeza u noći]]'' (1971) * ''[[Nepoznati zaštitnik]]'' (1973) * ''[[Breezy]]'' (1973) * ''[[Dozvola za ubistvo (1975)|Dozvola za ubistvo]]'' (1975) * ''[[Odmetnik Josey Wales]]'' (1976) * ''[[Zasjeda (1977)|Zasjeda]]'' (1977) | grupa2 = 1980-e | podaci2 = * ''[[Bronco Billy]]'' (1980) * ''[[Vatrena lisica (1982)|Vatrena lisica]]'' (1982) * ''[[Barski pjevač]]'' (1982) * ''[[Iznenadni udar]]'' (1983) * ''[[Blijedi jahač]]'' (1985) * ''[[Vojničina]]'' (1986) * ''[[Bird (1988)|Bird]]'' (1988) | grupa3 = 1990-e | podaci3 = * ''[[Bijeli lovac, crno srce]]'' (1990) * ''[[Gušter (1990)|Gušter]]'' (1990) * ''[[Nepomirljivi (1992)|Nepomirljivi]]'' (1992) * ''[[Savršeni svijet (1993)|Savršeni svijet]]'' (1993) * ''[[Mostovi okruga Madison (1995)|Mostovi okruga Madison]]'' (1995) * ''[[Apsolutna moć (1997)|Apsolutna moć]]'' (1997) * ''[[Ponoć u vrtu Dobra i Zla]]'' (1997) * ''[[Istiniti zločin (1999)|Istiniti zločin]]'' (1999) | grupa4 = 2000-ite | podaci4 = * ''[[Svemirski kauboji]]'' (2000) * ''[[Krvna slika (2002)|Krvna slika]]'' (2002) * ''[[Mistična rijeka]]'' (2003) * ''[[Djevojka od milion dolara]]'' (2004) * ''[[Zastave naših očeva]]'' (2006) * ''[[Pisma s Iwo Jime]]'' (2006) * ''[[Zamjena (2008)|Zamjena]]'' (2008) * ''[[Gran Torino (2008)|Gran Torino]]'' (2008) * ''[[Invictus (film)|Invictus]]'' (2008) | grupa5 = 2010-e | podaci5 = * ''[[Život poslije života (2010)|Život poslije života]]'' (2010) * ''[[J. Edgar (2011)|J. Edgar]]'' (2011) * ''[[Jersey Boys (film)|Jersey Boys]]'' (2014) * ''[[Snajperist (2014)|Snajperist]]'' (2014) * ''[[Čudo sa Hudsona]]'' (2016) * ''[[15:17 za Pariz]]'' (2018) * ''[[Mula (2018)|Mula]]'' (2018) * ''[[Richard Jewell (film)|Richard Jewell]]'' (2019) | grupa6 = 2020-e | podaci6 = * ''[[Cry Macho (film)|Cry Macho]]'' (2021) * ''[[Porotnik broj 2]]'' (2024) }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni američkih filmskih režisera|Eastwood, Clint]] </noinclude> rd67rvmnh3b4h4a83rydc4rwl2x9ewl 3838788 3838787 2026-05-02T06:05:48Z KWiki 9400 3838788 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Filmovi Clinta Eastwooda | naslov = [[Filmografija Clinta Eastwooda|Filmovi]] [[Clint Eastwood|Clinta Eastwooda]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = 1970-e | podaci1 = * ''[[Jeza u noći]]'' (1971) * ''[[Nepoznati zaštitnik]]'' (1973) * ''[[Breezy]]'' (1973) * ''[[Dozvola za ubistvo (1975)|Dozvola za ubistvo]]'' (1975) * ''[[Odmetnik Josey Wales]]'' (1976) * ''[[Zasjeda (1977)|Zasjeda]]'' (1977) | grupa2 = 1980-e | podaci2 = * ''[[Bronco Billy]]'' (1980) * ''[[Vatrena lisica (1982)|Vatrena lisica]]'' (1982) * ''[[Barski pjevač]]'' (1982) * ''[[Iznenadni udar]]'' (1983) * ''[[Blijedi jahač]]'' (1985) * ''[[Vojničina]]'' (1986) * ''[[Bird (1988)|Bird]]'' (1988) | grupa3 = 1990-e | podaci3 = * ''[[Bijeli lovac, crno srce]]'' (1990) * ''[[Gušter (1990)|Gušter]]'' (1990) * ''[[Nepomirljivi (1992)|Nepomirljivi]]'' (1992) * ''[[Savršeni svijet (1993)|Savršeni svijet]]'' (1993) * ''[[Mostovi okruga Madison (1995)|Mostovi okruga Madison]]'' (1995) * ''[[Apsolutna moć (1997)|Apsolutna moć]]'' (1997) * ''[[Ponoć u vrtu Dobra i Zla]]'' (1997) * ''[[Istiniti zločin (1999)|Istiniti zločin]]'' (1999) | grupa4 = 2000-ite | podaci4 = * ''[[Svemirski kauboji]]'' (2000) * ''[[Krvna slika (2002)|Krvna slika]]'' (2002) * ''[[Mistična rijeka]]'' (2003) * ''[[Djevojka od milion dolara]]'' (2004) * ''[[Zastave naših očeva]]'' (2006) * ''[[Pisma s Iwo Jime]]'' (2006) * ''[[Zamjena (2008)|Zamjena]]'' (2008) * ''[[Gran Torino (2008)|Gran Torino]]'' (2008) * ''[[Invictus (film)|Invictus]]'' (2008) | grupa5 = 2010-e | podaci5 = * ''[[Život poslije života (2010)|Život poslije života]]'' (2010) * ''[[J. Edgar (2011)|J. Edgar]]'' (2011) * ''[[Jersey Boys (film)|Jersey Boys]]'' (2014) * ''[[Snajperist (2014)|Snajperist]]'' (2014) * ''[[Čudo sa Hudsona]]'' (2016) * ''[[15:17 za Pariz]]'' (2018) * ''[[Mula (2018)|Mula]]'' (2018) * ''[[Richard Jewell (film)|Richard Jewell]]'' (2019) | grupa6 = 2020-e | podaci6 = * ''[[Kad mačo zaplače (film)|Kad mačo zaplače]]'' (2021) * ''[[Porotnik broj 2]]'' (2024) }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni američkih filmskih režisera|Eastwood, Clint]] </noinclude> 3l5vesq12pnkeqpz681ym5of8i6uedl 4 152320 3838744 3766107 2026-05-01T18:25:50Z Mhare 481 /* Za */ 3838744 wikitext text/x-wiki __BEZSADRŽAJA__ __NEWSECTIONLINK__ {{/Opis}} <big>'''Napomena''': za glasanje za dobre članke postoji [[Wikipedia:Dobri članci/Glasanje|ova stranica]].</big> = Glasanje = ('''Nominiranje nekog članka podrazumijeva se kao nominatorov glas "za".''') == ''[[Life Is Strange]]'' == ''Nominirao [[Korisnik:Imjusttherediting|Imjusttherediting]] ([[Razgovor s korisnikom:Imjusttherediting|razgovor]]) 17:14, 22 januar 2020 (CET)'' === Za === === Protiv === === Komentari === * Kada bi se proširio, mogao bi ići? Trenutno je malo kratak za odabrani. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 12:10, 23 januar 2020 (CET) ** Kad bi se proširio (npr. s en.wiki) prije bi bio za dobar po mom mišljenju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:18, 23 januar 2020 (CET) == [[Noćna kretanja]] == ''Nominirao [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:18, 9 decembar 2021 (CET)'' === Za === * {{Za}} --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:01, 6 januar 2022 (CET) * {{Za}} [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:47, 24 april 2023 (CEST) === Protiv === === Komentari === * produžiti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 19:22, 9 decembar 2021 (CET) == [[Zabranjeno pušenje]] == ''Nominirao [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:54, 5 januar 2022 (CET)'' === Za === * {{Za}} Čim ga Arnel sredi, postavljamo. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:02, 6 januar 2022 (CET) === Protiv === * {{protiv}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:37, 6 januar 2022 (CET) === Komentari === * Loše napisan članak, stilski i pravopisno, kao i enciklopedijski nesređen.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:38, 6 januar 2022 (CET) :Sredit ćemo. Uglavnom, ima potencijal. [[Korisnik:Arnel|Arnel]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 09:59, 6 januar 2022 (CET) == [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije]] == Nominovao [[Korisnik:Panasko|Panasko]] === Za === === Protiv === === Komentari === * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:22, 9 juni 2025 (CEST) * Možda je ipak malo kratak za odabrani (iako dužina ne mora uvijek biti presudna). U svakom slučaju mogao bi među dobre. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 5 oktobar 2025 (CEST) == [[Filozofija jezika]] == ''Nominirao [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 5 oktobar 2025 (CEST)'' === Za === --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 20:25, 1 maj 2026 (CEST) === Protiv === === Komentari === n75bg4ybunbq4hsslairch6xr9a003k 3838753 3838744 2026-05-01T19:32:30Z Arnel 102555 /* Filozofija jezika */ 3838753 wikitext text/x-wiki __BEZSADRŽAJA__ __NEWSECTIONLINK__ {{/Opis}} <big>'''Napomena''': za glasanje za dobre članke postoji [[Wikipedia:Dobri članci/Glasanje|ova stranica]].</big> = Glasanje = ('''Nominiranje nekog članka podrazumijeva se kao nominatorov glas "za".''') == ''[[Life Is Strange]]'' == ''Nominirao [[Korisnik:Imjusttherediting|Imjusttherediting]] ([[Razgovor s korisnikom:Imjusttherediting|razgovor]]) 17:14, 22 januar 2020 (CET)'' === Za === === Protiv === === Komentari === * Kada bi se proširio, mogao bi ići? Trenutno je malo kratak za odabrani. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 12:10, 23 januar 2020 (CET) ** Kad bi se proširio (npr. s en.wiki) prije bi bio za dobar po mom mišljenju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:18, 23 januar 2020 (CET) == [[Noćna kretanja]] == ''Nominirao [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:18, 9 decembar 2021 (CET)'' === Za === * {{Za}} --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:01, 6 januar 2022 (CET) * {{Za}} [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:47, 24 april 2023 (CEST) === Protiv === === Komentari === * produžiti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 19:22, 9 decembar 2021 (CET) == [[Zabranjeno pušenje]] == ''Nominirao [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:54, 5 januar 2022 (CET)'' === Za === * {{Za}} Čim ga Arnel sredi, postavljamo. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:02, 6 januar 2022 (CET) === Protiv === * {{protiv}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:37, 6 januar 2022 (CET) === Komentari === * Loše napisan članak, stilski i pravopisno, kao i enciklopedijski nesređen.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:38, 6 januar 2022 (CET) :Sredit ćemo. Uglavnom, ima potencijal. [[Korisnik:Arnel|Arnel]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 09:59, 6 januar 2022 (CET) == [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije]] == Nominovao [[Korisnik:Panasko|Panasko]] === Za === === Protiv === === Komentari === * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:22, 9 juni 2025 (CEST) * Možda je ipak malo kratak za odabrani (iako dužina ne mora uvijek biti presudna). U svakom slučaju mogao bi među dobre. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 5 oktobar 2025 (CEST) == [[Filozofija jezika]] == ''Nominirao [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 5 oktobar 2025 (CEST)'' === Za === * --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 20:25, 1 maj 2026 (CEST) * --[[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:32, 1 maj 2026 (CEST) === Protiv === === Komentari === 4xe193r5536ceafbsfa3hjtmdqohio0 3838765 3838753 2026-05-01T20:53:00Z Panasko 146730 /* Za */ 3838765 wikitext text/x-wiki __BEZSADRŽAJA__ __NEWSECTIONLINK__ {{/Opis}} <big>'''Napomena''': za glasanje za dobre članke postoji [[Wikipedia:Dobri članci/Glasanje|ova stranica]].</big> = Glasanje = ('''Nominiranje nekog članka podrazumijeva se kao nominatorov glas "za".''') == ''[[Life Is Strange]]'' == ''Nominirao [[Korisnik:Imjusttherediting|Imjusttherediting]] ([[Razgovor s korisnikom:Imjusttherediting|razgovor]]) 17:14, 22 januar 2020 (CET)'' === Za === === Protiv === === Komentari === * Kada bi se proširio, mogao bi ići? Trenutno je malo kratak za odabrani. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 12:10, 23 januar 2020 (CET) ** Kad bi se proširio (npr. s en.wiki) prije bi bio za dobar po mom mišljenju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:18, 23 januar 2020 (CET) == [[Noćna kretanja]] == ''Nominirao [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:18, 9 decembar 2021 (CET)'' === Za === * {{Za}} --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:01, 6 januar 2022 (CET) * {{Za}} [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:47, 24 april 2023 (CEST) === Protiv === === Komentari === * produžiti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 19:22, 9 decembar 2021 (CET) == [[Zabranjeno pušenje]] == ''Nominirao [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:54, 5 januar 2022 (CET)'' === Za === * {{Za}} Čim ga Arnel sredi, postavljamo. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:02, 6 januar 2022 (CET) === Protiv === * {{protiv}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:37, 6 januar 2022 (CET) === Komentari === * Loše napisan članak, stilski i pravopisno, kao i enciklopedijski nesređen.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:38, 6 januar 2022 (CET) :Sredit ćemo. Uglavnom, ima potencijal. [[Korisnik:Arnel|Arnel]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 09:59, 6 januar 2022 (CET) == [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije]] == Nominovao [[Korisnik:Panasko|Panasko]] === Za === === Protiv === === Komentari === * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:22, 9 juni 2025 (CEST) * Možda je ipak malo kratak za odabrani (iako dužina ne mora uvijek biti presudna). U svakom slučaju mogao bi među dobre. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 5 oktobar 2025 (CEST) == [[Filozofija jezika]] == ''Nominirao [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 5 oktobar 2025 (CEST)'' === Za === * --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 20:25, 1 maj 2026 (CEST) * --[[Korisnik:Arnel|Arnel]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:32, 1 maj 2026 (CEST) * --[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:52, 1 maj 2026 (CEST) === Protiv === === Komentari === j4gugzk91k4qhbemec5x9ggjc34yozq 0 169268 3838730 3823503 2026-05-01T17:21:03Z Panasko 146730 [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838730 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Rio-cauto-cuba.JPG|Meandri na rijeci Cauto na [[Kuba|Kubi]]|mini|desno|230px]] '''Meandar''' je [[geografija|geografski]] pojam za zavojito korito [[Rijeka|rijeke]] koje krivuda u obliku slova - S -. Naziv je dobio po rijeci [[Meandra (Turska)|Meandri]]<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/meander|title=Definition of MEANDER|website=www.merriam-webster.com|language=en|access-date=8. 12. 2020}}</ref> u [[Turska|Turskoj]] ([[Turski|tur.]]: Büyük Menderes). Meandar može biti i naziv za same okuke krivudave rijeke. [[Datoteka:Meandro.png|Razvoj meandra|mini|desno|200px]] Obično se javlja kod ravničarskih tokova a nastaje erozivnim djelovanjem vodene struje na zemljište uz korito rijeke. Voda se ne kreće pravolinijski već [[vrtlog|vrtložno]] i po [[inercija|inerciji]]. Zbog ovoga [[erozija]] djeluje na pojedine tačke korita različito. Najslabije je djelovanje duž konveksnih, a najjače duž konkavnih stranica. Voda postupno ruši konkavne obale, i vremenom se dobija oblik meandra. Izuzetak je [[uklješteni meandar]], koji nastaje u planinama obilaskom vrhova, pa zato krivuda. Na meandru se razlikuje vrat (najkraći razmak između konkavnih obala jednog meandra) i dužina - udaljenost na rijeci od početka do završetka vrata. Za vrijeme [[poplava|poplave]] voda preljeva meandar, pa voda poteče kraćim putem. Tako odsječeni meandri se pretvaraju u riječno [[jezero]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == == Korištena literatura == * Vojna enciklopedija, Beograd, 1973., knjiga peta, strana 358. {{Commonscat|Meanders}}{{Forme Zemljine površine}} {{Riječna morfologija}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Vodene mase]] [[Kategorija:Erozija]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] pajmjdsbxgg8fvjmok9sv921bnx3i8h 0 172027 3838774 3833059 2026-05-01T22:32:24Z Palapa 383 /* Rad u „Engineering Research Associates“ */ 3838774 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Seymour Roger Cray | slika = | veličina_slike = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1925|9|28}} | mjesto_rođenja = [[Chippewa Falls, Wisconsin]], SAD | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1996|10|5|1925|9|28}} | mjesto_smrti = [[Colorado Springs, Colorado]], SAD | prebivalište = | državljanstvo = {{ZID|SAD}} | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Računarstvo]] | poslodavac = [[Control Data Corporation]]<br />[[Cray Computer Corporation]]<br />[[Cray Research]]<br />[[Engineering Research Associates]]<br />[[SRC Computers]] | alma_mater = [[Univerzitet Minnesota]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = [[Superračunar]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Seymour Roger Cray''' ([[Chippewa Falls (Wisconsin)]], [[SAD]] [[28. septembar]] [[1925]]. – [[Colorado Springs]], [[5. oktobar]] [[1996]].), američki [[inženjer]] elektronike i konstruktor [[superračunar]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Seymour-R-Cray|title=Seymour Cray {{!}} Biography, Invention, Supercomputers, & Facts {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=16. 8. 2023}}</ref> == Biografija == Seymour Roger Cray bio je osnivač kompanije Cray Research. Njegov otac bio je inženjer koji je posljednje godine svoje karijere proveo radeći za kompaniju Northern States Power.<ref>{{Cite web|url=https://americanhistory.si.edu/comphist/cray.htm|title=Interview with Seymour Cray|website=americanhistory.si.edu|access-date=6. 8. 2025}}</ref> Prije nego što je postao gradski inženjer u Chippewa Fallsu, morao je proći kroz mnoge izazove. Još u ranom djetinjstvu, Cray-a fascinira elektronika. Tokom srednje škole većinu vremena provodio je u laboratorijama. Njegov hobi bilo je proučavanje električnih uređaja svih vrsta. Posebno se zanimao za radio-aparate i električne motore, budući da mu računari u to vrijeme nisu bili dostupni. ==Rad u „Engineering Research Associates“== Maturirao je [[1943.]] prije nego što su ga poslali da radi kao radio operater u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Godine [[1950.]] dobiva diplomu najnižeg akademskog stepena za elektronsko inženjerstvo na [[Univerzitet|univerzitetu]] u u [[Minnesota|Minnesoti]]. Godinu dana kasnije završava primijenjenu matematiku. Zatim Cray odlazi u jedan od prvih računarskih objekata u krugovima digitalne tehnologije koja je nosila naziv [[ERA]] (Engineering Research Associates).<ref>{{Cite web|url=https://www.computer.org/volunteering/awards/cray/about-cray/|title=About Seymour Cray|last=Editor|first=D. X.|date=9. 4. 2018|website=IEEE Computer Society|language=en-US|access-date=16. 8. 2023}}</ref> ERA je bila pod pokroviteljstvom mornarice. Kada je Cray došao, [[kompanija]] je bila stara oko godinu dana. Jedan interesantan detalj ove kompanije bio je je da je ona napravljena kao kompanija-jedrilica. Kao takva je izgrađena zbog opasnosti u koju je mogla biti dovedena zbog rata. Tako je Cray bio primoran izrađivati računare u drvenoj jedrilici. Svoj rad započinje na modelu [[računar]]a [[ERA 1101]]. Kako je kompanija bila mlada, Cray troši dosta vremena da istraži kako radi [[računarski sistem]]. Slušao je predavanja stručnjaka tog područja kao što je [[John von Neumann]]. Međutim, ubrzo je shvatio da nema dovoljno pisanog materijala na temelju kojeg bi mogao raditi pa je morao izumiti mnoge stvari. ==Control Data Corporation== Nakon nekoliko godina, [[1950]]tih, ERAu je kupio [[Remington Rand]]. Promjena vlasnika nije utjecala na rad Craya. Kasnije ERA je prodana Sperry-u, a zatim [[Burroughs]]u. Mnogi zaposlenici napuštaju kompaniju. Međutim, Cray se priključuje [[Bill Norris|Billu Norrisu]] i stvaraju [[Control Data Corporation]] - CDC. Iako nije bio jedini, bio je prvi koji je sudjelovao u stvaranju CDCa i koji je bio tehnički potkovan za posao. 1960. razvija računar [[CDC 1604]] poboljšavši ERA-u 1103 uz impresivna svojstva u svom cjenovnom rangu. Iste godine, iako se CDC 1604 počeo prodavati kupcima, Cray počinje rad na dizajnu računara [[CDC 6600]]. Iako taj računar nije bio najbrži u to doba, Cray ulože puno truda u njega kako bi ga učinio što bržim. Shvatio je da na brzinu računara ne utječe samo procesor već i propusnost ulazno-izlaznih jedinica kako procesor ne bi čekao na podatke. Kasnije je izjavio "Svako može izraditi brzi procesor, ali treba napraviti brzi sistem!". [[CDC 6600]] je bio prvi komercijalni [[superračunar]]. Bio je vrlo skup, ali i najbrži računar tog doba koje se moglo naći na [[tržište|tržištu]]. Kada su druge kompanije, poput [[IBM]]-a pokušale napraviti sličan računar, Cray je razvio 5 puta brži računar [[CDC 7600]]. ===Chippewa Lab=== Cray nije bio zadovoljan uslovima rada u CDC-u jer su ga stalno prekidali u radu tražeći razne sastanke s važnim kupcima. Naime, on je tražio potpun mir tokom rada. Zbog toga je Bill Norris naredio gradnju laboratorije na zemlji čiji je vlasnik sam Cray u rodnom gradu [[Chippewa Falls]]. Špekuliralo se da je jedan od razloga bio i strah od [[nuklearni rat|nuklearnog rata]]. Njegova [[kuća]], izgrađena tek nekoliko stotina metara od nove CDC laboratorije imala je veliko [[sklonište]]. Nova laboratorija napravljena je tokom izrade računara [[CDC 7600]], ali to nije utjecalo na razvoj samog računara. Ubrzo Cray započinje razvoj računara [[CDC 8600]]. Bio je to njegov zadnji više-manje uspješan projekt u kompaniji [[CDC]] (1972.). Iako su se računari 6600 i 7600 pokazali kao uspješni, tokom razvoja doveli su kompaniju na rub bankrota. 8600 je zapao u slične poteškoće i Cray odlučuje da treba nešto mijenjati, odnosno početi ispočetka. Norrisu se to nije dopalo jer je smatrao da se može najprije razviti računar [[CDC STAR-100]], a prihod koji bi se dobio uložiti u 8600. Crayu se to nije svidjelo i napustio je kompaniju [[CDC]]. ==Cray Research== [[File:Seymour Cray.jpg|thumb|Seymour Cray]] Cray i Norris su se prijateljski razišli, a Norris je u novu kompaniju, [[Cray Research]],<ref>{{Cite web|url=https://www.hpe.com/us/en/compute/hpc/cray.html|title=A Supercomputing Journey Inspired by Curiosity History of Cray Supercomputers}}</ref> uložio 300.000 dolara. Sjedište nove kompanije, koja je bila u laboratoriji [[Chippewa Falls]] bilo je u [[Minneapolis]]u. U početku se činilo da nova kompanija ne može sebi priuštiti razvoj sasvim novog računara budući to nije mogla mnogo veća kompanija poput CDC-a. Ispitivanjem stanja na [[Wall street]]u utvrđuju da kompanija Cray ima izuzetnu reputaciju među ulagačima i da su je oni itekako spremni podržati. Nakon nekoliko godina razvoja kompanija razvija 1976. [[Cray-1]]. Taj računar bio je najbrži na tržištu i s njim se mogao mjeriti samo računar [[ILLIAC IV]] i to samo u nekim segmentima. Smatralo se da je Cray 1 bolji od svih računara na tom polju. Tog ljeta prvi primjerak računara Cray 1 prodan je [[National Center for Atmospheric Research|Nacionalnom centru za meteorološka istraživanja]] u SAD-u za 8,8 miliona dolara. Cijena računara bazirala se na procjeni kompanije da će ih se prodati oko 12. Međutim prodano je više od 100 računara Cray 1 i kompanija je postigla izvrsne finansijske rezultate. Kada su Crayu rekli da je [[Apple Computer]] kupio Cray 1 kako bi dizajnirao [[Apple Macintosh]], Cray im je rekao da je upravo kupio Macintosh kako bi dizajnirao sljedećeg Craya! Cray nastavlja rad na računaru [[Cray-2]], a ostatak tima je dizajnirao četveroprocesorski [[Cray X-MP]] koji je kasnije postigao veliki uspjeh. [[Cray-2]] je bio tek nešto malo brži od računara [[Cray X-MP]] i prodavao se relativno slabo. Početkom razvoja [[Cray 3]] računara, Cray ponovno dolazi do zaključka kako previše vremena gubi na administraciju i [[1980.]] se povukao s mjesta predjednika kompanije [[Cray research]]. Radio je kao neovisni konstruktor u laboratoriji [[Colorado Springs, Colorado]]. [[1989.]] s računarom Cray-3 zapada u slične teškoće kao i ranije i razvija novi računar [[Cray Y-MP]]. ==Cray Computer Corporation== 500&nbsp;MHz Cray-3 je bio još jedan veliki neuspjeh Craya. Želeći osigurati deset puta bolje osobine od prethodnika, Cray se odlučio za poluprovodnike na bazi [[galij arsenid]]a (GaAs). Cray dizajnira čitav sistem, čak i pojedine čipove unutar računara. Prototip su instalirali i ujedno ga koristili za poboljšanje samog računara. Tada se pojavilo više računara čije su osobine bile bolje od Craya-3. Cray ne posustaje. Radi na dizajnu Craya-4 bez obzira na troškove. 1995. prestaje prodaja Cray-3 računara, a kako je završio [[hladni rat]] niko ne želi kupiti Cray-4. Kompanija ostaje bez novca i proglašava [[bankrot]]. Kratko prije smrti, Cray je radio u kompaniji [[SRC Computers]] koja se također bavi izradom superračunara. Cray je umro 5. oktobra 1996., dvije sedmice nakon što je njegov automobil udaren na autoputu i nekoliko puta se prevrnuo.<ref>{{Cite news|last=[[Associated Press]]|first=|date=23. 9. 1996|title=Cray's Founder Critically Injured in Car Crash|url=https://archive.nytimes.com/www.nytimes.com/library/cyber/week/0924cray.html|work=[[The New York Times]]|access-date=1. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://ei.cs.vt.edu/~history/Cray.Pepper.html|title=Seymour Cray|last=Jason Pepper|access-date=1. 5. 2010}}</ref> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[http://research.microsoft.com/users/gbell/craytalk/sld001.htm Seymour Cray] *[https://web.archive.org/web/20051027005714/http://www.cwheroes.org/archives/histories/Cray.pdf Seymour Cray intervju] *[http://www.cgl.ucsf.edu/home/tef/cray/tribute.html U spomen na Seymoura Craya] {{DEFAULTSORT:Cray, Seymour}} [[Kategorija:Američki računarski naučnici]] [[Kategorija:Biografije, Chippewa Falls, Wisconsin]] [[Kategorija:Rođeni 1925.]] [[Kategorija:Umrli 1996.]] fwwcvvo5x35ko5gyu3ydz59dgz8y05q 0 177337 3838641 3811489 2026-05-01T12:26:20Z Panasko 146730 [[Kategorija:Oksidni minerali]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838641 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Geschliffener blauer Saphir.jpg|Plavi safir|okvir]] '''Safir''' (grč. sappheiros - "plavi kamen") je skup dragog kamenja minerala [[korund]]a, oksida [[aluminij|aluminija]] (α-Al₂[[Kisik|O]]₃). Tragovi drugih elemenata poput [[željezo|željeza]], [[titanij|titanija]], [[hrom|hroma]], [[bakar|bakra]] ili [[magnezij|magnezija]] može korund dati plavu, žutu, roze, ljubičastu, narandžastu, ili zelenkastu boju. Nečistoća hroma u korundu daju crveni ton, i rezultat toga je dragi kamen koji se zove [[rubin]]. Obično, safir se nosi kao nakit. Safir se može naći, naravno, u potrazi kroz određene sedimenate (zbog većeg otpora na eroziju u odnosu na drugo mekše kamenje) ili stijene. Zbog izvanredne tvrdoće safira, 9 na Mohsovoj skali (i glinice u cjelini), safir se koristi u nekim od ne-ukrasnih aplikacija, uključujući i infracrvene optičke komponente, kao što su u naučnim instrumentima; prozorima visoke trajnosti i vrlo tankim elektroničkim oblandama. [[Kategorija:Minerali aluminija]] [[Kategorija:Drago kamenje]] [[Kategorija:Optički materijali]] [[Kategorija:Oksidni minerali]] gz11n9bb9erzipfb9f08uyh30ovoppa 3838689 3838641 2026-05-01T15:06:26Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kristali]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838689 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Geschliffener blauer Saphir.jpg|Plavi safir|okvir]] '''Safir''' (grč. sappheiros - "plavi kamen") je skup dragog kamenja minerala [[korund]]a, oksida [[aluminij|aluminija]] (α-Al₂[[Kisik|O]]₃). Tragovi drugih elemenata poput [[željezo|željeza]], [[titanij|titanija]], [[hrom|hroma]], [[bakar|bakra]] ili [[magnezij|magnezija]] može korund dati plavu, žutu, roze, ljubičastu, narandžastu, ili zelenkastu boju. Nečistoća hroma u korundu daju crveni ton, i rezultat toga je dragi kamen koji se zove [[rubin]]. Obično, safir se nosi kao nakit. Safir se može naći, naravno, u potrazi kroz određene sedimenate (zbog većeg otpora na eroziju u odnosu na drugo mekše kamenje) ili stijene. Zbog izvanredne tvrdoće safira, 9 na Mohsovoj skali (i glinice u cjelini), safir se koristi u nekim od ne-ukrasnih aplikacija, uključujući i infracrvene optičke komponente, kao što su u naučnim instrumentima; prozorima visoke trajnosti i vrlo tankim elektroničkim oblandama. [[Kategorija:Minerali aluminija]] [[Kategorija:Drago kamenje]] [[Kategorija:Optički materijali]] [[Kategorija:Oksidni minerali]] [[Kategorija:Kristali]] 3j1cbuqyzs8nrhcfuwwvu9wm0llp8tq 0 257290 3838686 3811486 2026-05-01T15:05:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kristali]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838686 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski spoj | Strukturna formula =[[Datoteka:Fluorite-unit-cell-3D-ionic.png|150px]] | Hemijski spoj =Kalcij fluorid | Druga imena =Fluorspar | Sumarna formula =CaF₂ | CAS registarski broj =7789-75-5 | Kratki opis =bijeli kristal | Molarna masa =78,07 g/mol | Agregatno stanje =čvrsto | Gustoća =3,18 g/cm³ | Tačka topljenja =1402&nbsp;°C | Tačka ključanja =2497&nbsp;°C | Pritisak pare = | Rastvorljivost =nerastvorljiv | Dipolni moment = | NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 0|F = 0| R = 0}} }} '''Kalcij fluorid''' je nerastvorljivi [[ion]]ski spoj [[kalcij]]a i [[fluor]]a. Prirodno se može naći kao [[mineral]] [[fluorit]] (ili fluorspar). Služi kao najznačajniji izvor fluora. == Karakteristike == Ovaj nerastvorljivi mineral ima [[kocka|kubičnu]] strukturu gdje su ioni kalcija koordinirani prema osam iona fluora dok je svaki ion fluora okružen sa četiri Ca²⁺ iona.<ref>G. L. Miessler and D. A. Tarr: ''Inorganic Chemistry'' 3.izd., Pearson/Prentice Hall, str. 208, 253, 285, {{ISBN|0-13-035471-6}}</ref>. Iako je čisti mineral bez boje, često poprima boju zbog raznih primjesa. == Reakcije == Između ostalih primjena, ovaj spoj služi i kao izvor [[fluorovodik]]a HF, [[hemijski spoj|hemikalije]] koja se često upotrebljava u [[industrija|industriji]]. Fluor se oslobađa iz minerala dodavanjem koncentrirane [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]]: :::CaF₂(s) + H₂SO₄ (l) → CaSO₄ (s) + 2 HF (g) Dobiveni HF se konvertuje u fluor, fluorougljik i ostale materijale koje sadrže fluor. Po podacima iz [[1990te|1990tih]], godišnje se proizvede oko 5 miliona tona.<ref>Holleman, A. F.; Wiberg, E.: ''Inorganic Chemistry'', Academic Press, San Diego, 2001, {{ISBN|0-12-352651-5}}</ref> == Primjena == Kalcij fluorid se koristi kao materijal za [[staklo]] u područjima [[infracrveno zračenje|infracrvenog]] i [[UV zračenje|ultraljubičastog]] dijela spektra, pošto je transparentan u područjima od 0,15 do 9&nbsp;µm. Pošto je dosta intertan ovakva vrsta stakla se može upotrebljavati u hemijske svrhe. Prelama [[svjetlost]] u [[birefringencija|dva smijera]]. Prvobitni [[laser]]i [[1960te|1960tih]] godina su radili na principu kalcij fluorida sa dodatkom [[uranij]]a. Također se koristi i kao [[fluks]] za topljenje i tečno procesiranje [[željezo|željeza]], [[čelik]]a i njihovih proizvoda, pošto je njegova tačka topljenja blizu tačke topljenja željeza i njegove sposobnosti da rastvori okside. Kalcij fluorid je [[otrov]]an za [[ljudi|ljude]], mada je njegova otrovnost relativno bezopasna zbog nerastvorljivosti. == Vanjski linkovi == * [http://www.stanford.edu/~siegman/cleo_plenary.pdf Laser sa uranijem i kalcij fluoridom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060321130211/http://www.stanford.edu/~siegman/cleo_plenary.pdf |date=21. 3. 2006 }} * [http://webbook.nist.gov/cgi/cbook.cgi?ID=7789-75-5&Units=SI Termohemijski podaci na NIST.gov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200729174718/https://webbook.nist.gov/cgi/cbook.cgi?ID=7789-75-5&Units=SI |date=29. 7. 2020 }} * [https://web.archive.org/web/20071017044929/http://physchem.ox.ac.uk/MSDS/CA/calcium_fluoride.html Univerzitet u Oxfordu MSDS] == Reference == {{refspisak}} {{Spojevi kalcija}} {{Spojevi fluora}} [[Kategorija:Spojevi fluora]] [[Kategorija:Optički materijali]] [[Kategorija:Kristali]] irquklosdcjudsfylua50so0suo0x9a 0 257769 3838674 3812276 2026-05-01T14:04:58Z KWiki 9400 3838674 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Buna | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Hodbina i Buna.jpg | opis_slike = Hodbina (u prvom planu), Buna (oko crkve) | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]] | grad = [[Mostar]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.246 | dužina_stepeni = 17.8397 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 1291 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 36 | matični broj = 133345<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11410 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Buna u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Buna''' je turističko mjesto u [[grad|okolini]] [[Mostar]]a ([[Bosna i Hercegovina]]). Smješteno je na [[ušće|ušću]] [[Buna (rijeka)|Bune]] u [[Neretva|Neretvu]], 10&nbsp;km južno od [[Mostar]]a. U blizini je poznato [[Vrelo Bune]],<ref name="The natural and architectural ensemble of Blagaj">{{cite web|title=The natural and architectural ensemble of Blagaj (Tentative List of Bosnia and Herzegovina) |url= http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5280/ |publisher= UNESCO World Heritage Centre |access-date=21. 5. 2009}}</ref><ref name="Tekke in Blagaj on the Buna Spring, the natural and architectural ensemble of Blagaj">{{cite web |title=Tekke in Blagaj on the Buna Spring, the natural and architectural ensemble of Blagaj |url= http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?mod=galerija&action=spomenici&do=view&id_spomenika=1867&lang=4 |publisher=Commission to Preserve National Monuments of Bosnia and Herzegovina |access-date=22. 5. 2009 |quote= "Tekke in Blagaj on the Buna Spring, the natural and architectural ensemble of Blagaj"}}{{Mrtav link |datum= Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}</ref> vrlo jak [[Kras (geomorfologija)|kraški]] izvor, jedan od najjačih u Evropi. Na Buni su postojale tri vodenice, od kojih je jedna renovirana. U centru su hotel, restorani, kafići, trgovine, pošta, škola, ambulanta, kamp, a kilometar od centra je i poznato kupalište Bunica. == Dijelovi naselja == Buna-Ćuprija, Brodari, Blaževići, Kula, Leke, Mlinice, Badžakova Luka, Podpetak i Pržina. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Buna | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 133345 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date=19. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date=19. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 1291 | g2013_bosnjaci = 149 | g2013_srbi = 2 | g2013_hrvati = 1120 | g2013_muslimani = 5 | g2013_bosanciihercegovci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 5 | g2013_nepoznato = 2 | g1991_ukupno = 1097 | g1991_muslimani = 274 | g1991_srbi = 38 | g1991_hrvati = 684 | g1991_jugosloveni = 39 | g1981_ukupno = 1006 | g1981_muslimani = 252 | g1981_srbi = 63 | g1981_hrvati = 581 | g1981_jugosloveni = 101 | g1981_crnogorci = 1 | g1971_ukupno = 698 | g1971_muslimani = 184 | g1971_srbi = 37 | g1971_hrvati = 453 | g1971_jugosloveni = 12 | g1971_crnogorci = 1 }} == Također pogledajte == * [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]] * [[Bunica (rijeka)|Bunica]] * [[Vrelo Bunice]] * [[Bregava]] * [[Stolac]] * [[Trebižat]] * [[Hutovo Blato]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.mostar.ba/ Zvanični sajt Grada Mostara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921183451/https://www.mostar.ba/ |date=21. 9. 2020}} {{Grad Mostar}} 8vhy5lbgfmkw5gleh8ol9inqnytg0kn 0 367122 3838803 3777247 2026-05-02T09:04:03Z Tulum387 155909 Razne izmjene. 3838803 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hromosom | image = Human_male_karyotpe_high_resolution - Chromosome 11 cropped.png | caption = Par ljudskih hromosoma 11 nakon [[G pruganje|G-pruganja]].<br/>Jedan je od majke, drugi od oca |image2=Human_male_karyotpe_high_resolution - Chromosome 11.png |caption2=Par ljudskih hromosoma 11 u [[kariogram]]u muškarca | length_bp = 135,086,622 bp<br/>([[GRCh38]])<ref name="National Center for Biotechnology Information 2017">{{cite web | title=Human Genome Assembly GRCh38 - Genome Reference Consortium | website=National Center for Biotechnology Information | date=24. 12. 2013 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/grc/human/data?asm=GRCh38 | language=en | access-date=4. 3. 2017}}</ref> | geni = 1.224 ([[CCDS]]) | type = [[Autosom]] | centromere_position = [[Centromere#Submetacentric|Submetacentrik]]<ref name="StrachanRead2010">{{cite book|author1=Tom Strachan|author2=Andrew Read|title=Human Molecular Genetics|url=https://books.google.com/books?id=dSwWBAAAQBAJ&pg=PA45|date=2. 4. 2010|publisher=Garland Science|isbn=978-1-136-84407-2|page=45}}</ref><br/>(53,4 Mbp) | chr = 11 | ensembl_id = 11 | entrez_id = 11 | ncbi_id = 11 | ucsc_id = 11 | refseq_id = NC_000011 | genbank_id = CM000673 }} [[slika:Human chromosome 11 from Gene Gateway - with label.png|right|350px|ivica]] [[slika:LEGENDA-edit.png|320px|right|ivica]] '''Hromosom 11''' je [[autosom]] i jedan od i23 para [[hromosom]]a u [[čovjek|ljudskoj]] garnituri.Osobe normalno imaju po dvije njegove kopije. Prema položaju [[centromera|centromere]] ,pripada kategoriji submeracentričnih hromosoma. Sadrži oko 134,5 miliona [[bazni par|baznih parova]] (gradivnih elemenata [[DNK]]) , a predstavlja 4 – 4,5 % ukupne količine DNK u [[ćelije (biologija)|ćeliji]]. Ovaj hromosom je jedan od najbogatijih genima u ljudskom [[genom]], pa i onima koji su u vezi sa određenim [[bolest]]ima. Identifikacija gena na svakom hromosomu je veoma aktivno područje [[genetika|genetičkih]] istraživanja. Zato se i procjene broja lokusa na svakom od njih , zavisno od pristupa, međusobno mogu razlikovati. Hromosom 11 sadrži 1.300 – 1.700 gena . Dosadašnje studije na hromosomu 11 pokazuju 11,6 gena po baznom paru za 1.524 protein-kodirajućih gena i 765 [[pseudogen]]a .<ref>{{cite journal | author=Taylor TD, Noguchi H, Totoki Y, Toyoda A, Kuroki Y, Dewar K, Lloyd C, Itoh T, Takeda T, Kim DW, She X, Barlow KF, Bloom T, Bruford E, Chang JL, Cuomo CA, Eichler E, FitzGerald MG, Jaffe DB, LaButti K, Nicol R, Park HS, Seaman C, Sougnez C, Yang X, Zimmer AR, Zody MC, Birren BW, Nusbaum C, Fujiyama A, Hattori M, Rogers J, Lander ES, Sakaki Y | title=Human chromosome 11 DNA sequence and analysis including novel gene identification | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2006-03-23_440_7083/page/496 | journal=Nature | year=2006 | pages=497–500 | volume=440 | issue=7083 | pmid=16554811 | doi=10.1038/nature04632}}</ref> Više od 40% od 856 olfaktorno-receptornih gena u [[genom]]u čovjeka je locirano u 28 pojedinačnim i multi-genskim klasterima duž ovog hromosoma. ==Geni== === Broj gena === Ovo su neke od procjena broja gena za ljudski [[hromosom 9]]. Budući da istraživači koriste različite pristupe [[označavanje gena|označavanju genoma]], njihova predviđanja [[broj gena|broja gena]] na svakom hromosomu variraju (za tehničke detalje pogledajte [[predviđanje gena]]). Među raznim projektima, zajednički [[CCDS|Projekt konsenzusnog kodiranja]] (CCDS) zauzima izuzetno konzervativnu strategiju. Dakle, predviđanje broja gena po CCDS-u predstavlja donju granicu ukupnog broja gena koji kodiraju ljudske [[protein]]e.<ref name="pmid20441615">{{cite journal| author=Pertea M, Salzberg SL| title=Between a chicken and a grape: estimating the number of human genes. | journal=Genome Biol | year= 2010 | volume= 11 | issue= 5 | pages= 206 | pmid=20441615 | doi=10.1186/gb-2010-11-5-206 | pmc=2898077 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/eutils/elink.fcgi?dbfrom=pubmed&tool=sumsearch.org/cite&retmode=ref&cmd=prlinks&id=20441615 }}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:right" |- ! [[Baza podataka]] ! [[Protein-kodirajući geni]] ! [[Nekodirajuća RNK|Nonkodirajući geni RNK]] ! [[Pseudogen]]i ! Izvor ! Datum objave |- |<center>[[CCDS]] </center> || 1.224 || — || — |style="text-align:center"| <ref name="CCDS">{{cite web | title=Search results - 1&#91;CHR&#93; AND "Homo sapiens"&#91;Organism&#93; AND ("has ccds"&#91;Properties&#93; AND alive&#91;prop&#93;) - Gene | website= NCBI |version = CCDS Release 20 for ''Homo sapiens'' | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=1%5BChr%5D%20AND%20%22Homo%20sapiens%22%5BOrganism%5D%20AND%20%28%22has%20ccds%22%5BProperties%5D%20AND%20alive%5Bprop%5D%29&cmd=DetailsSearch |date=8. 9. 2016 | access-date=28. 5. 2017}}</ref> | 2016-09-08 |- |<center>[[HUGO|HGNC]] </center>||1.262 || 271 || 666 |style="text-align:center"| <ref name="HGNC20170512">{{cite web | title=Statistics & Downloads for chromosome 9 | website=HUGO Gene Nomenclature Committee | url=https://www.genenames.org/cgi-bin/statistics?c=9 | date=12. 5. 2017 | access-date=19. 5. 2017 | archive-date=20. 3. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210320210745/https://www.genenames.org/download/statistics-and-files/?c=9 | url-status=dead }}</ref> | 2017-05-12 |- |<center>[[Ensembl]] </center> || 1.301 || 1.060 || 811 |style="text-align:center"| <ref name="Ensembl Release 88">{{cite web | title=Chromosome 9: Chromosome summary - Homo sapiens | website= Ensembl Release 88 | url=http://mar2017.archive.ensembl.org/Homo_sapiens/Location/Chromosome?r=9 |date=29. 3. 2017 | access-date=19. 5. 2017}}</ref> | 2017-03-29 |- |<center>[[UniProt]]</center> ||1.327 || — || — |style="text-align:center"| <ref name="UniProt">{{cite web | title=Human chromosome 9: entries, gene names and cross-references to MIM | website= UniProt | url=https://www.uniprot.org/docs/humchr09.txt |date=28. 2. 2018 | access-date=16. 3. 2018}}</ref> | 2018-02-28 |- | <center>[[NCBI]] </center> || 1.314 || 860 || 839 |style="text-align:center"| <ref name="NCBI coding">{{cite web | title=Search results - 9&#91;CHR&#93; AND "Homo sapiens"&#91;Organism&#93; AND ("genetip [[protein]] coding"&#91;Properties&#93; AND alive&#91;prop&#93;) - Gene | website=NCBI | date=19. 5. 2017 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=9%5BCHR%5D%20AND%20%22Homo%20sapiens%22%5BOrganism%5D%20AND%20%28%22genetype%20protein%20coding%22%5BProperties%5D%20AND%20alive%5Bprop%5D%29&cmd=DetailsSearch | access-date=20. 5. 2017}}</ref><ref name="NCBI noncoding">{{cite web | title=Search results - 9&#91;CHR&#93; AND "Homo sapiens"&#91;Organism&#93; AND ( ("genetype miscrna"&#91;Properties&#93; OR "genetype ncrna"&#91;Properties&#93; OR "genetype rrna"&#91;Properties&#93; OR "genetype trna"&#91;Properties&#93; OR "genetype scrna"&#91;Properties&#93; OR "genetype snrna"&#91;Properties&#93; OR "genetype snorna"&#91;Properties&#93;) NOT "genetype protein coding"&#91;Properties&#93; AND alive&#91;prop&#93;) - Gene | website=NCBI | date=19. 5. 2017 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=9%5BCHR%5D%20AND%20%22Homo%20sapiens%22%5BOrganism%5D%20AND%20%28%28%22genetype%20miscrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20ncrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20rrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20trna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20scrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20snrna%22%5BProperties%5D%20OR%20%22genetype%20snorna%22%5BProperties%5D%29%20NOT%20%22genetype%20protein%20coding%22%5BProperties%5D%20AND%20alive%5Bprop%5D%29&cmd=DetailsSearch | access-date=20. 5. 2017}}</ref><ref name="NCBI pseudo">{{cite web | title=Search results - 9&#91;CHR&#93; AND "Homo sapiens"&#91;Organism&#93; AND ("genetype pseudo"&#91;Properties&#93; AND alive&#91;prop&#93;) - Gene | website=NCBI | date=19. 5. 2017 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?term=9%5BCHR%5D%20AND%20%22Homo%20sapiens%22%5BOrganism%5D%20AND%20%28%22genetype%20pseudo%22%5BProperties%5D%20AND%20alive%5Bprop%5D%29&cmd=DetailsSearch | access-date=20. 5. 2017}}</ref> | 2017-05-19 |} ===Lista gena=== * [[ACAT1]]: [[Kodon|Kodira]] acetil-koenzim A-acetiltransferazu 1 (acetoacetil koenzim A tiolazu) * [[ACRV1]]: [[Kodon|Kodira]] [[akrosom]]ni protein SP-10 * [[AKIP1]]: [[Kodon|Kodira]] A [[kinaza]]-interaktivni protein 1 * [[ALKBH3]]: [[Kodon|Kodira]] protein AlkB [[homolog]] 3, alfa-ketoglutarat-ovisna dioksigenaza * [[AMOTL1]]: [[Kodon|Kodira]] angiomotinoliki protein 1 * [[AMPD3]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] [[AMP]]-[[deaminaza]] 3 * [[API5]]: [[Kodon|Kodira]] proteinski [[apoptoza|apoptozni]] inhibitor 5 * [[APLNR]]: [[Kodon|Kodira]] apelinski receptor (APJ receptor) * [[APOA4]]: [[Kodon|Kodira]] [[APOA4|apolipoprotein A-IV]] * [[ARCN1]]: [[Kodon|Kodira]] protein arhain 1 * [[ASRGL1]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] L-asparaginaza * [[Mutirana ataksija telangiektazija|ATM]]: [[Kodon|Kodira]] mutiranu ataksiju telangiektazuju (uključujući komplementacijske grupe A, C and D) * [[B3GNT1]]: [[Kodon|Kodira]] enzim [[N-acetilaktozaminid beta-1,3-N-acetilglukosaminiltransferaza]] * [[BDNF]]: [[Kodon|Kodira]] sekrete BDNF, član neurotrofinske porodice proteina * [[C11orf1]]: [[Kodon|Kodira]] protein * [[C11orf16]]: [[Kodon|Kodira]] neokarakterizirani protein C11orf16 * [[C11orf49]]: [[Kodon|Kodira]] protein UPF0705, protein C11orf49 * [[C11orf52]]: [[Kodon|Kodira]] protein C11orf52 * [[C11orf54]]: [[Kodon|Kodira]] protein ester-hidrolaza C11orf54 * [[C11orf86]]: [[Kodon|Kodira]] neokrakterizirani protein C11orf86 * [[C1QTNF4]]: [[Kodon|Kodira]] protein C1q i faktor tumorske nekroze, srodan proteinu 4 * [[C1QTNF5]]: [[Kodon|Kodira]] protein C1q i faktor tumorske nekroze tumor srodan proteinu 5 * [[CAPRIN1]]: [[Kodon|Kodira]] protein1 pridružen [[ćelijski ciklus|ćelijskom ciklusu]] * [[CCDC90B]]: [[Kodon|Kodira]] domen [[upredena zavojnica|upredene zavojnice]] sa 90B * [[CCL9]]: [[Kodon|Kodira]] [[hemokin]] (C-C motiv) [[ligand]] 9 * [[CD81]]: [[Kodon|Kodira]] klaster diferencijacije 81 * [[MUPCDH|CDHR5]]: [[Kodon|Kodira]] člana 5 [[kadherin]]u srodne porodice * [[COMMD9]]: [[Kodon|Kodira]] protein 9 sa COMM domenom * [[CPSF7]]: [[Kodon|Kodira]] cijepanje podjedinice 7 i [[poliadenilacija|poliadenilaciju]] faktora specifičnsti * [[CPT1A]]: [[Kodon|Kodira]] [[karnitin]]-palmitoiltransferazu 1A (jetrenu) * [[CREBZF]] protein CREB/ATF bZIP [[transkripcijski faktor]] * [[DAK (gen)|DAK]]: [[Kodon|Kodira]] triokinazu/FMN ciklazu * [[DDI1]]: [[Kodon|Kodira]] protein indukcije [[DNK]]-oštećenja, [[homolog]] 1 (''[[S. cerevisiae]]'') * [[DGAT2]]: [[Kodon|Kodira]] protein diacilglicerol O-akiltransferaza 2 * [[DHCR7]]: [[Kodon|Kodira]] [[enzim]] 7-dehidroholesterol-[[reduktaza]] * [[DKK3]]: [[Kodon|Kodira]] Dickkopf-srodni protein 3 * [[DPF2]]: [[Kodon|Kodira]] dvostruke PHD prste 2 * [[DRD4]]: [[Kodon|Kodira]] [[dopamin]]ski receptor D4 na lokusu 11p15.5 * [[DSCAML1]]: [[Kodon|Kodira]] protein ćelijske adhrzije molekula 1 [[Downov sindrom|Downovog sindroma]] * [[EI24]]: [[Kodon|Kodira]] etopozid-inducirani protein 2.4 [[homolog]] * [[FAM118B]]: [[Kodon|Kodira]] proteinskog člana B porodice sa sličnošću sekvence 118 * [[FAM76B]]: [[Kodon|Kodira]] proteinskog člana B porodice sa sličnošću sekvence 76 * [[MLSTD2|FAR1]]: [[Kodon|Kodira]] masnu acil-coA [[reduktaza|reduktazu]] 1 * [[FAT3]]: [[Kodon|Kodira]] masni atipski [[kadherin]] 3 * [[FHIP]]: [[Kodon|Kodira]] FTS i Hook-interaktivni protein * [[FNBP4]]: [[Kodon|Kodira]] formin-vezujući protein 4 * [[GLB1L3]]: [[Kodon|Kodira]] [[galaktozidaza|galaktozidazu]] beta 1-liku 3 * [[GLYAT]]: [[Kodon|Kodira]] glicin-N-aciltransferazu * [[GLYATL2]]: [[Kodon|Kodira]] protein sličan glicin-N-aciltransferazi 2 * [[GPHA2]]: [[Kodon|Kodira]] [[glikoprotein]]ski [[hormon]] alfa-2 * [[GYLTL1B]]: [[Kodon|Kodira]] glikosiltransferazoliki protein LARGE2 * [[HBB]]: [[Kodon|Kodira]] [[hemoglobin]], beta * [[HBBP1]]: [[Kodon|Kodira]] protein [[hemoglobin]], beta [[pseudogen]] 1 * [[HIKESHI]]: [[Kodon|Kodira]] [[otvoreni okvir čitanja]] 73 hromosoma 11 * [[HMBS]]: [[Kodon|Kodira]] hidroksimetilbilni VIIA * [[HRASLS3]]: [[Kodon|Kodira]] adipoznu fosfolipazu A2 * [[HTATIP2]]: [[Kodon|Kodira]] interaktivni [[HIV]]-1 Tat protein 2 *[[HYLS1]]: [[Kodon|Kodira]] srodni gen hidroletalusa ([[Bolest finskog nasljeđivanja|finska nasljedna bolest]]) * [[HYOU1]]: [[Kodon|Kodira]] [[hipoksija|hipoksijski]] nadregulirani protein 1 * [[IFITM2]]: Kodira [[interferon]]ski inducirani [[transmembranski protein]] 2 * [[IFT46]]: [[Kodon|Kodira]] među[[flagela|flagelski]] transportni [[homolog]] poteina 46 * [[Insulinski gen|INS]]: [[Insulin]]ski gen <ref>[http: [[Kodon|Kodira]]//ghr.nlm.nih.gov/gene/INS INS - insulin - Genetics Home Reference<!-- Bot generated title -->]</ref> * [[KDM2A]]: [[Kodon|Kodira]] lizin-demetilazu 2A * [[KIAA1549L]]: [[Kodon|Kodira]] KIAA1549-liki protein * [[LPXN]]: [[Kodon|Kodira]] leupaksin * [[LRFN4]]: [[Kodon|Kodira]] protein leucinom bogatih ponavljanja i sa fibronektinskim domenom tip III * [[MADD]]: [[Kodon|Kodira]] MAP [[kinaza]]-aktivirajući domenski protein ćelijske smrti * [[MEN1]]: [[Kodon|Kodira]] [[Multipla endokrina neoplazija tip 1|Multiplu endokrinu neoplaziju tip 1]] * [[MIRLET7A2]]: [[Kodon|Kodira]] [[mikroRNK]] let-7a-2 * [[MMP7]]: [[Kodon|Kodira]] matriks metaloproteinaza (MMP porodica) * [[MOGAT2]]: [[Kodon|Kodira]] monoacilglicerol O-aciltransferazu 2 * [[MTRNR2L8]]: [[Kodon|Kodira]] MT-RNR2-liki protein 8 * [[NADSYN1]]: [[Kodon|Kodira]] NAD-sintetazu 1 * [[NAP1L4]]: [[Kodon|Kodira]] [[nukleosom]]ni sklop proteina 4 sličnog proteinu 1 * [[NFRKB]]: [[Kodon|Kodira]] jedarni faktor srodan kapa-B vezujućem proteinu * [[NNMT]]: [[Kodon|Kodira]] [[nikotinamid]] N-metiltransferazu * [[NRGN]]: [[Kodon|Kodira]] neurogranin * [[P53AIP1]]: [[Kodon|Kodira]] p53-regulirani [[apoptoza|apoptozno]]-inducirani protein 1 * [[PAX6]]: [[Kodon|Kodira]] upareni boks 6 * [[PCNX3]]: [[Kodon|Kodira]] pekaneksni [[homolog]]ni proteinm3 * [[PGA3]]: [[Kodon|Kodira]] protein [[pepsinogen]] 3, grupa I (pepsinogen A) * [[PIWIL4]]: [[kodon|Kodira]] [[Piwi]]-liki protein RNK-posredovanog utišavanja gena 4 * [[PRR5L]]: [[Kodon|Kodira]] [[prolin]]om bogati protein sličan proteinu 5 * [[PTPRCAP]]: [[Kodon|Kodira]] [[tirozin]]-[[fosfataza|fosfatazni]] receptor tipu C pridruženi protein * [[PTS (gen)|PTS]]: [[Kodon|Kodira]] 6-piruvoiltetrahidropterin-sintazu * [[QSER1]]: [[Kodon|Kodira]] [[glutamin]]om i [[serin]]om bogati protein 1 * [[RAG1]]/[[RAG2]]: [[Kodon|Kodira]] rekombinacijski aktivirajuće gene * [[RELT]]: [[Kodon|Kodira]] receptor [[tumorski faktor nekroze|tumorskog faktora nekroze]] * [[REXO2]]: [[Kodon|Kodira]] [[RNK]] [[egzonukleaza|egzonukleazu]] 2 * [[RNH1]]: [[Kodon|Kodira]] [[nukleaza|ribonukleazni]] inhibitor 1 * [[RNU2-2]]: [[Kodon|Kodira]] mali jedarni 2 protein U2 [[RNK]] * [[ROM1]]: [[Kodon|Kodira]] [[membranski protein]] 1 vanjskog [[mrežnjača|mrežnjačnog]] segmenta * [[RPL27A]]: [[Kodon|Kodira]] podjedinicu 60S proteina L27a * [[RPL36A]]: [[Kodon|Kodira]] [[ribosom]]ski protein 60S, L36a * [[RSF1]]: [[Kodon|Kodira]] remodelirajući i prostorni faktor 1 * [[SAA1]]: [[Kodon|Kodira]] serumski [[amiloid]] A1 * [[SAA2]]: [[Kodon|Kodira]] serumski amiloid A2 * [[SAC3D1]]: [[Kodon|Kodira]] protein 1 sa SAC-domenom * [[SART1]]: [[Kodon|Kodira]] [[antigen]] 1 karcinoma pločastih ćelija, prepoznatljiv [[T-ćelija]]ma * [[SBF2]]: [[Kodon|Kodira]] SET vezujući faktor 2 * [[SCGB1D2]]: [[Kodon|Kodira]] člana 2 sekretoglobinske porodice 1D * [[SESN3]]: [[Kodon|Kodira]] protein sestrin 3 * [[SIDT2]]: [[Kodon|Kodira]] člana 2 porodice [[transmembranski protein|transmembranskih proteina]] SID1 * [[SLC17A6]]: [[Kodon|Kodira]] protein 17 porodice [[rastvorni nosač|rastvornih nosača]] (vezikulski [[glutamat]]-transporter), član 6 * [[SMAP1]]: [[Kodon|Kodira]] mali kiseli [[protein]] * [[SMPD1]]: [[Kodon|Kodira]] kiselu [[lizosom]]sku sfingomijelin-fosfodiesterazu 1 (kisela sfingomijelinaza) * [[SPA17]]: [[Kodon|Kodira]] [[sperma|spermni]] auto[[antigen]]i protein 17 * [[SRPRA]]: [[Kodon|Kodira]] alfa podjedinicu Srp receptora * [[TAF1D]]: [[Kodon|Kodira]] podjedinicu D TATA-boks vezujući protein pridruženog faktoru [[RNK polimeraza 1|RNK-polimeraze I]] * [[TALDO1]]: [[Kodon|Kodira]] protein transaldolazu 1 * [[TBRG1]]: [[Kodon|Kodira]] regulator 1 transformirajućeg [[faktor rasta|faktora rasta]] beta * [[TECTA]]: [[Kodon|Kodira]] tektorin alfa ([[nesindromna gluhoća|nesindromne gluhoće]]) * [[tirozin-hidroksilaza|TH]]: [[Kodon|Kodira]] tirozin-hidroksilazu * [[THRSP]]: [[Kodon|Kodira]] [[tireoidni hormoni|tireohormonski]] induciblni jetrani protein * [[THYN1]]: [[Kodon|Kodira]] timocitni jedarni protein 1 * [[TIMM10]]: [[Kodon|Kodira]] [[translokaza|translokazu]] 10 unutrašnje mitohondrijske membrane * [[TIMM10B]]: [[Kodon|Kodira]] podjedinicu Tim9 translokaze B importa unutrašnje mitohondrijske membrane * [[TM7SF2]]: [[Kodon|Kodira]] član 2 transmembranske superporodice 7 * [[TMEM109]]: [[Kodon|Kodira]] [[transmembranski protein]] 109 * [[TMEM123]]: [[Kodon|Kodira]] [[transmembranski protein]] 123 * [[TMEM126B]]: [[Kodon|Kodira]] [[transmembranski protein]] 126B * [[TMEM134]]: [[Kodon|Kodira]] [[transmembranski protein]] 134 * [[TMEM25]]: [[Kodon|Kodira]] [[transmembranski protein]] 25 * [[TP53I11]]: [[Kodon|Kodira]] tumorski protein 53 inducibilni protein 11 * [[TRAPPC4]]: [[Kodon|Kodira]] protein prometa podjedinice 4 čestičnog kompleksa * [[TRPT1]]: [[Kodon|Kodira]] [[tRNK]] [[enzim]]a 2'-fosfotransferaza 1 * [[UNC93B1]]: [[Kodon|Kodira]] Unc-93 [[homolog]] B1 * [[UPK2]]: [[Kodon|Kodira]] uroplakin-2 * [[USH1C]]: [[Kodon|Kodira]] protein [[Usherov sindrom|Ushrerovog sindroma]] 1C (teški [[autosomno nasljeđivanje|autosomni recesivni) * [[USP47]]: [[Kodon|Kodira]] [[ubikvitin]] specifičnu peptidazu 47 * [[UVRAG]]: [[Kodon|Kodira]] protein pridružen rezistenciji na UV-zračenje * [[VPS26B]]: [[Kodon|Kodira]] homolog B sortiranja vakuolskih proteina 26 * [[VSIG2]]: [[Kodon|Kodira]] V-set sa [[imunoglobulin]]skim domenom 2 * [[WT1]]: [[Kodon|Kodira]] protein [[Wilmsov tumor|Wilmsovog tumora]] * [[YIF1A]]: [[Kodon|Kodira]] Yip1 interaktivni faktor homologa A * [[ZFP91-CNTF]] * [[ZNF408]]: [[Kodon|Kodira]] protein [[cinkov prst|cinkovog prsta]] 408 ==Bolesti i poremećaji== Sljedeće bolesti su neke od onih koje mogu biti povezane sa gennima na hromosomu 11: * [[Anemija srpastih eritrocita]]<ref>{{Cite web |url=http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/posters/chromosome/hbb.shtml |title=Human Genome Project Information Site Has Been Updated<!-- Bot generated title --> |access-date=4. 1. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120710095813/http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/posters/chromosome/hbb.shtml |archive-date=10. 7. 2012 |url-status=dead }}</ref> * [[Akutna povremena porfirija]] * [[Albinizam]] * [[Ataksija–telangiektazija]] * [[Autizam]] (neureksin 1) <ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/health/6369347.stm |title=Autism gene breakthrough hailed |work=Health |publisher=BBC NEWS | date=19. 2. 2007 | access-date=2. 1. 2010}}</ref> * [[Beckwit–Wiedemannov sindrom]] * [[Bestova bolest]] * [[Beta talasemija]] * [[Charcot–Marie–Toothova bolest|Charcot–Marie–Tootova bolest]] * [[Cistasta fibroza]] * [[Denys-Drashov sindrom]] * [[Depresija (raspoloženje)|Depresija]] * [[Jacobsenov sindrom]] * [[Jervellov i Lange-Nielsenov sindrom]] * [[Kancer mokraćne bešike]] * [[Limfom pločastih ćelija]] (t11; 14) * [[Meckelov sindrom]] * [[Methemoglobinemija]], tip beta-globinski * [[Multipla endokrina neoplazija tip 1]] * [[Nasljedna multipla egzostoza]] * [[Nasljedni angioedem]] ([[OMIM|106100]]) * [[Nedostatak beta-ketotiolaze]] * [[Nedostatak karnitin-palmitoiltransferaze I]] * [[Nedostatak tetrahidrobiopterina]] * [[Nesindromna gluhoća]] * [[Niemann–Pickova bolest]] * [[Porfirija]] * [[Porodična mediteranska groznica]] * [[Potocki-Shafferin sindrom]] * [[Rak dojke]] * [[Romano–Wardov sindrom]] * [[Smith–Lemli–Opitzov sindrom]] * [[Usherov sindrom]] * [[WAGR sindrom]] * [[Wiedemann–Steinerov sindrom]] * [[Wilmsov tumor]] ==Citogenetičke pruge/bendovi== {{multiple image |header = G-prugani idiogrami ljudskog hromosoma 11 |total_width = 400 |image1 = Human chromosome 11 ideogram vertical.svg |width1 = 216 |height1= 1125 |caption1 = [[G-pruga]]ni [[idiogram]] ljudskog hromosoma 11 u rezoluciji 850 bphs. Dužina pruga na ovom idiogramu proporcionalna je dužini [[bazni par|baznog para]]. Ovaj tip idIograma općenito se upotrebljava u genomskim preglednicima (npr. [[Ensembl]], [[UCSC|UCSC genomskom oregledniku]]). |image2 = Human chromosome 11 - 400 550 850 bphs.png |width2 = 1003 |height2= 2801 |caption2 =Obrazac G-pruganja ljudskog hromosoma 11 iu tri različite rezolucije (400,<ref name="400bphs">Genome Decoration Page, NCBI. [ftp://ftp.ncbi.nlm.nih.gov/pub/gdp/ideogram_9606_GCF_000001305.14_400_V1 Ideogram data for Homo sapience (400 bphs, Assembly GRCh38.p3)]. Last update 2014-03-04. Retrieved 2017-04-26.</ref> 550<ref name="550bphs">Genome Decoration Page, NCBI. [ftp://ftp.ncbi.nlm.nih.gov/pub/gdp/ideogram_9606_GCF_000001305.14_550_V1 Ideogram data for Homo sapience (550 bphs, Assembly GRCh38.p3)]. Last update 2015-08-11. Retrieved 2017-04-26.</ref> i 850<ref name="850bphs">Genome Decoration Page, NCBI. [ftp://ftp.ncbi.nlm.nih.gov/pub/gdp/ideogram_9606_GCF_000001305.14_850_V1 Ideogram data for Homo sapience (850 bphs, Assembly GRCh38.p3)]. Last update 2014-06-03. Retrieved 2017-04-26.</ref>). Dužina pruga u ovom idiogramu utemeljena je prema idiogramima [[ISCN]] (2013).<ref name="Nomenclature2013">{{cite book|author=International Standing Committee on Human Cytogenetic Nomenclature|title=ISCN 2013: An International System for Human Cytogenetic Nomenclature (2013)|url=https://books.google.com/books?id=lGCLrh0DIwEC|year=2013|publisher=Karger Medical and Scientific Publishers|isbn=978-3-318-02253-7}}</ref> Ovaj tip idiograma predstavlja razne faze relativne dužine pod optičkim mikroskopom, tokom [[Mitoza|mitotskog procesa]].<ref name="SethakulvichaiManitpornsut2012">{{cite journal|last1=Sethakulvichai|first1=W.|last2=Manitpornsut|first2=S.|last3=Wiboonrat|first3=M.|last4=Lilakiatsakun|first4=W.|last5=Assawamakin|first5=A.|last6=Tongsima|first6=S.|title=Estimation of band level resolutions of human chromosome images|year=2012|pages=276–282|journal=In Computer Science and Software Engineering (JCSSE), 2012 International Joint Conference on|doi=10.1109/JCSSE.2012.6261965|isbn=978-1-4673-1921-8|s2cid=16666470|url=https://www.researchgate.net/publication/261304470}}</ref> }} {| class="wikitable" style="text-align:right" |+ [[G-pruganja|G-pruge]] ljudskog hromosoma 11 u rezoluciji 850 bphs<ref name="850bphs"/> ! Hromosom ! Krak<ref>'''p''': Kratki krak; '''q''': Dugi krak.</ref> ! Pruga ! ISCN<br/>start<ref name="ISCN">These values (ISCN start/stop) are based on the length of bands/ideograms from the ISCN book, An International System for Human Cytogenetic Nomenclature (2013). [[Arbitrarna jedinica]].</ref> ! [[NCBI]]<br/>stop<ref name="ISCN"/> ! [[Bazni par]]<br/>start ! Bazni par<br/>stop ! Boja<ref>'''gpos''': Regija koja je pozitivno obojena [[G-pruga]]ma, općenito [[sadržaj GC|bogata AT]] i siromašna genima; '''gneg''': Regija koja je negativno obojena G-prugama, općenito [[sadržaj GC|bogata CG]] i bogata genima; '''acen''' [[Centromera]]. '''var''': Varijabilna regija; '''stslk''': drška.</ref> ! Gustoća |- | 11 || p |style="text-align:left"| 15.5 || 0 || 230 || {{val|1|fmt=commas}} || {{val|2800000|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |- | 11 || p |style="text-align:left"| 15.4 || 230 || 461 || {{val|2800001|fmt=commas}} || {{val|11700000|fmt=commas}} |style="background:#979797"| gpos || 50 |- | 11 || p |style="text-align:left"| 15.3 || 461 || 745 || {{val|11700001|fmt=commas}} || {{val|13800000|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |- | 11 || p |style="text-align:left"| 15.2 || 745 || 935 || {{val|13800001|fmt=commas}} || {{val|16900000|fmt=commas}} |style="background:#979797"| gpos || 50 |- | 11 || p |style="text-align:left"| 15.1 || 935 || 1246 || {{val|16900001|fmt=commas}} || {{val|22000000|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |- | 11 || p |style="text-align:left"| 14.3 || 1246 || 1490 || {{val|22000001|fmt=commas}} || {{val|26200000|fmt=commas}} |style="background:black; color:white;"| gpos || 100 |- | 11 || p |style="text-align:left"| 14.2 || 1490 || 1545 || {{val|26200001|fmt=commas}} || {{val|27200000|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |- | 11 || p |style="text-align:left"| 14.1 || 1545 || 1775 || {{val|27200001|fmt=commas}} || {{val|31000000|fmt=commas}} |style="background:#636363; color:white;"| gpos || 75 |- | 11 || p |style="text-align:left"| 13 || 1775 || 2114 || {{val|31000001|fmt=commas}} || {{val|36400000|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |- | 11 || p |style="text-align:left"| 12 || 2114 || 2357 || {{val|36400001|fmt=commas}} || {{val|43400000|fmt=commas}} |style="background:black; color:white;"| gpos || 100 |- | 11 || p |style="text-align:left"| 11.2 || 2357 || 2655 || {{val|43400001|fmt=commas}} || {{val|48800000|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |- | 11 || p |style="text-align:left"| 11.12 || 2655 || 2872 || {{val|48800001|fmt=commas}} || {{val|51000000|fmt=commas}} |style="background:#636363; color:white;"| gpos || 75 |- | 11 || p |style="text-align:left"| 11.11 || 2872 || 3035 || {{val|51000001|fmt=commas}} || {{val|53400000|fmt=commas}} |style="background:#6e7f8f; color:white;"| acen || |- | 11 || q |style="text-align:left"| 11 || 3035 || 3197 || {{val|53400001|fmt=commas}} || {{val|55800000|fmt=commas}} |style="background:#6e7f8f; color:white;"| acen || |- | 11 || q |style="text-align:left"| 12.1 || 3197 || 3414 || {{val|55800001|fmt=commas}} || {{val|60100000|fmt=commas}} |style="background:#636363; color:white;"| gpos || 75 |- | 11 || q |style="text-align:left"| 12.2 || 3414 || 3550 || {{val|60100001|fmt=commas}} || {{val|61900000|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |- | 11 || q |style="text-align:left"| 12.3 || 3550 || 3685 || {{val|61900001|fmt=commas}} || {{val|63600000|fmt=commas}} |style="background:#d9d9d9"| gpos || 25 |- | 11 || q |style="text-align:left"| 13.1 || 3685 || 4037 || {{val|63600001|fmt=commas}} || {{val|66100000|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |- | 11 || q |style="text-align:left"| 13.2 || 4037 || 4186 || {{val|66100001|fmt=commas}} || {{val|68700000|fmt=commas}} |style="background:#d9d9d9"| gpos || 25 |- | 11 || q |style="text-align:left"| 13.3 || 4186 || 4512 || {{val|68700001|fmt=commas}} || {{val|70500000|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |- | 11 || q |style="text-align:left"| 13.4 || 4512 || 4688 || {{val|70500001|fmt=commas}} || {{val|75500000|fmt=commas}} |style="background:#979797"| gpos || 50 |- | 11 || q |style="text-align:left"| 13.5 || 4688 || 4877 || {{val|75500001|fmt=commas}} || {{val|77400000|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |- | 11 || q |style="text-align:left"| 14.1 || 4877 || 5148 || {{val|77400001|fmt=commas}} || {{val|85900000|fmt=commas}} |style="background:black; color:white;"| gpos || 100 |- | 11 || q |style="text-align:left"| 14.2 || 5148 || 5257 || {{val|85900001|fmt=commas}} || {{val|88600000|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |- | 11 || q |style="text-align:left"| 14.3 || 5257 || 5474 || {{val|88600001|fmt=commas}} || {{val|93000000|fmt=commas}} |style="background:black; color:white;"| gpos || 100 |- | 11 || q |style="text-align:left"| 21 || 5474 || 5690 || {{val|93000001|fmt=commas}} || {{val|97400000|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |- | 11 || q |style="text-align:left"| 22.1 || 5690 || 5934 || {{val|97400001|fmt=commas}} || {{val|102300000|fmt=commas}} |style="background:black; color:white;"| gpos || 100 |- | 11 || q |style="text-align:left"| 22.2 || 5934 || 6070 || {{val|102300001|fmt=commas}} || {{val|103000000|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |- | 11 || q |style="text-align:left"| 22.3 || 6070 || 6300 || {{val|103000001|fmt=commas}} || {{val|110600000|fmt=commas}} |style="background:black; color:white;"| gpos || 100 |- | 11 || q |style="text-align:left"| 23.1 || 6300 || 6503 || {{val|110600001|fmt=commas}} || {{val|112700000|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |- | 11 || q |style="text-align:left"| 23.2 || 6503 || 6693 || {{val|112700001|fmt=commas}} || {{val|114600000|fmt=commas}} |style="background:#979797"| gpos || 50 |- | 11 || q |style="text-align:left"| 23.3 || 6693 || 7167 || {{val|114600001|fmt=commas}} || {{val|121300000|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |- | 11 || q |style="text-align:left"| 24.1 || 7167 || 7316 || {{val|121300001|fmt=commas}} || {{val|124000000|fmt=commas}} |style="background:#979797"| gpos || 50 |- | 11 || q |style="text-align:left"| 24.2 || 7316 || 7533 || {{val|124000001|fmt=commas}} || {{val|127900000|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |- | 11 || q |style="text-align:left"| 24.3 || 7533 || 7695 || {{val|127900001|fmt=commas}} || {{val|130900000|fmt=commas}} |style="background:#979797"| gpos || 50 |- | 11 || q |style="text-align:left"| 25 || 7695 || 7980 || {{val|130900001|fmt=commas}} || {{val|135086622|fmt=commas}} | style="background:white"| gneg || |} ==Također pogledajte== *[[Hromosom]] *[[Hromosomska garnitura]] *[[Citogenetika]] ==Reference== {{reference}} ==Dopunska literatura== * {{cite journal | author=Gilbert F | title=Disease genes and chromosomes: disease maps of the human genome | journal=Genet Test | year=2000 | pages=409–26 | volume=4 | issue=4 | pmid=11216668 | doi=10.1089/109065700750065180}} ==Vanjski linkovi== {{Hromosomi}} {{hromosomska genetika}} [[Kategorija:Hromosomi]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 11|*]] [[Kategorija:Citogenetika]] csqeftjfm7vq2w97x817jlx9a6ay45a 0 370273 3838764 3714788 2026-05-01T20:52:12Z ~2026-26657-92 180905 3838764 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #000000 | Boja2 = #FF7700 | Ime kluba = '''Dundee United FC''' | Puno ime = Dundee United Football Club | Grb = Dundee United FC (grb).png | Nadimak = ''The Terrors'' | Osnovan = 24. maj 1909. | Raspušten = | Lokacija = [[Dundee]] <br/> [[Škotska]] | Boje = {{colorbox|black}} {{colorbox|orange}} | Federacija = [[Nogometni savez Škotske|SFA]] | Konfederacija = | Liga = [[Škotski Premiership|Premiership]] | Stadion = [[Tannadice Park]] <ref>* http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&site=ligen&land=Schottland</ref> | Kapacitet = 14.229 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = Rvldmg d | Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto | Prethodna sezona = [[Škotski Championship 2024/2025.|2024/25.]] | Webstranica = [http://dufc.co/ dufc.co] | Trenutna sezona = <!-- Domaći --> | lijeva ruka1 = FF5F00 | tijelo1 = FF5F00 | desna ruka1 = FF5F00 | šorc1 = 000000 | čarape1 = 000000 <!-- Gostujući -->| uzorak_lr2 = _dundeeutd2021a | uzorak_t2 = _dundeeutd2021a | uzorak_dr2 = _dundeeutd2021a | uzorak_š2 = _dundeeutd2021a | uzorak_č2 = _dundeeutd2021a | lijeva ruka2 = 000000 | tijelo2 = 4F2B83 | desna ruka2 = 000000 | šorc2 = 4F2B83 | čarape2 = 4F2B83 }} '''Dundee United Football Club''' je profesionalni nogometni klub smješten u gradu [[Dundee]], [[Škotska]]. Trenutno nastupa u [[Škotski Premiership|Premiershipu]], prvom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Škotskoj|škotskog nogometa]]. Klub je osnovan 1909. godine kao ''Dundee Hibernian''. Ime po kojem je danas poznat usvaja 1923. godine. Najveći uspjesi kluba su osvajanje prve divizije u sezoni 1982/83, te osvajanje [[Škotski nogometni kup|nacionalnog kupa]] u dva navrata (1994 i 2010). Najveći rival kluba je [[Dundee FC|Dundee]]. Od osnivanja domaće utakmice igra na stadionu [[Tannadice Park]]. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://dufc.co/ Službena stranica] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=740 Dundee United na Soccerbase] * [http://www.transfermarkt.com/dundee-united-fc/startseite/verein/1519/saison_id/2014 Dundee United na Transfermarkt] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50079/profile/index.html Dundee United na zvaničnoj stranici UEFA-e] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Škotskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1909.]] 51m1n5udgvz7ikal4o1v455ew1yejt3 0 392734 3838649 3823708 2026-05-01T12:34:27Z Mhare 481 3838649 wikitext text/x-wiki {{Infokutija spomenik | naziv = Čajangrad | slika = Čajangrad2019.jpg | tekst = Ruševine srednjovjekovne utvrde Čajangrad | lokacija = između [[Malo Čajno|Malog Čajna]] i [[Veliko Čajno|Velikog Čajna]], [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]] | tip = srednjovjekovna utvrda | materijal = kamen | visina = | coordinates = {{coord|44|2|22.78|N|18|12|22.35|E|display=inline,title}} | dodaci = }} '''Čajangrad''' je porušena srednjovjekovna tvrđava, nalazi se između naselja [[Malo Čajno]] i [[Veliko Čajno]] u općini [[Visoko]]. Izraz Čajno je starijeg datuma, a [[Pavao Anđelić]] ga nalazi u staroslavenskom glagolu čajati (čuvati) i to povezuje sa čuvanjem i zaštitom - prvobitnom funkcijom ove tvrđave.<ref>Pavao Anđelić, Srednji vijek, u: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko 1984, 185.</ref> == Položaj i uloga == Čajangrad je smješten iznad [[Gračanica (rijeka)|rijeke Gračanice]]. U imenu i položaju grada raspoznaje se njegova osnovna funkcija da zaštiti put između [[Visoki|Visokog]], [[Kraljeva Sutjeska|Sutjeske]] i [[Bobovac|Bobovca]]. Bio je pravougaonog oblika. Imao je zaštitni [[bedem]], okruglu [[Kula|kulu]] i zidine. Prilaz je bio moguć samo sa zapadne strane. Dodatno je osiguran [[šanac|kanalom]] širine oko 5 metara i dubine oko 3 metra. Debljina zida je oko 1 metar a njegova struktura je karakteristična za [[Arhitektura u srednjovjekovnoj Bosni|bosansku fortifikacionu arhitekturu kasnog srednjeg vijeka]]. Prema navodima Bešlagića udaljenost između nekropole i Čajangrada je otprilike 1&nbsp;km. Marko Vego je ovaj lokalitet datirao u srednji vijek, dok Pavao Anđelić ipak daje donekle precizniju dataciju – kasni srednji vijek. Grad nema svoje [[podgrađe]] ali sliv Gračanice ukazuje da je mogao biti središte manje teritorijalne i političke cjeline pod nazivom Gračanica. Prema tradiciji u podnožju grada na lokalitetu Crkvenište nalazila se crkva. U blizini grada su toponimi Kraljev do, te Kraljevo guvno, koji asocira na prikupljanje prihoda za vladara.<ref>Pavao Anđelić, Srednji vijek, u: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko 1984, 185-186; Isti, Čajan-Grad (Visoko), Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 16-17.</ref> Na lokalitetu nisu vršena značajnija arheološka istraživanja. U podnožju utvrde u pravoslavnom groblju pronađena je [[ploča kaznaca Nespine]], koja se nalazi u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]]. == Istraživanje == Čajangradska utvrda u naučnoj literaturi prvi put se spominje u djelu ''Stari bosanski gradovi'' autora Hamdije Kreševljakovića, gdje navodi: ''"To je bio grad kome je osnovica pravokutnik, a u jednom uglu vidi se još nešto zida okrugle kule, koja je stajala do ulaza u grad i s te (zapadne) strane se moglo pristupiti gradu, dok je s ostalih strana pristup upravo nemoguć. I s Čajangrada otvara se vidik na sve strane, s njega se vidi Bobovac na sjeveru i Visoki na jugu. Nije stoga isključeno, da je Čajangrad vršio i optičku vezu između [[Bobovac|Bobovca]] i [[Stari grad Visoki|Visokog]]."'' Arheološka istraživanja ovog lokaliteta započeta su vršena 15 septembra 2016. Tokom arheoloških istraživanja otvorene su 4 probne sonde na različitim lokacijama. Skinut je površinski sloj sa već vidljivih zidova kule i vanjskog bedema uz samu kulu. Tom prilikom pronađeno je velika količina nagorenih životinjskih kostiju i fragmenti keramike.<ref>{{Cite web|url=https://miruhbosne.wordpress.com/2016/10/13/bosanski-kraljevski-grad-cajangrad-visoko/|title=Bosanski kraljevski grad – Čajangrad (Visoko)|date=13. 10. 2016|website=Miruh Bosne|language=bs-BA|access-date=15. 5. 2019}}</ref> U 2018. napravljen je i turistički put do grada, koji je prije bio teško dostupan.<ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/ba/pregled-novosti/juni-2018/sve%C4%8Dano-otvorena-ure%C4%91ena-turisti%C4%8Dka-staza-prema-%C4%8Dajangradu.aspx|title=SVEČANO OTVORENA UREĐENA TURISTIČKA STAZA PREMA ČAJANGRADU|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=11. 10. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> Istraživanja su nastavljena i 2019. a konačni plan je da se tvrđava očisti i u potpunosti otkrije.<ref>{{Cite web|url=https://www.visoko-rtv.ba/arheoloska-istrazivanja-na-cajangradskoj-tvrdjavi-u-gracanici/|title=ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA ČAJANGRADSKOJ TVRĐAVI U GRAČANICI|last=Redakcija|date=10. 10. 2019|website=RTV VISOKO|language=bs-BA|access-date=11. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/s-kraljevskog-cajangrada-vide-se-bobovac-i-visoko-kraj-njega-prolazio-put-srebra/343906|title=S kraljevskog Čajangrada vide se Bobovac i Visoko: Kraj njega prolazio Put srebra|last=H|first=S.|website=Radio Sarajevo|access-date=11. 10. 2019}}</ref> Kampanja provedena od 3. oktobra do 2. novembra 2019 je predstavljala prvo sistematsko istraživanje i otkopavanja grada.<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/prezentacija-rezultata-arheoloskog-istrazivanja-lokaliteta-cajangrad/|title=Prezentacija rezultata arheološkog istraživanja lokaliteta Čajangrad – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=13. 12. 2019|archive-date=13. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191213092155/http://www.zavicajnimuzej.com/prezentacija-rezultata-arheoloskog-istrazivanja-lokaliteta-cajangrad/|url-status=dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Bobovac]] * [[Stari grad Visoki]] * [[Visoko u srednjem vijeku]] *[[Ploča kaznaca Nespine]] == Reference == {{refspisak}} == Literatura == * [[Pavao Anđelić]], Srednji vijek, u: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko 1984, 185. * [[Pavao Anđelić]], Čajan-Grad (Visoko), Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 16-17. * Čajangrad, [http://visocko-oko.co.ba/visoko/cajangrad/]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * Reafirmacija srednjovjekovnog lokaliteta Čajangrad, [http://zavicajnimuzej.com/?page_id=79] == Vanjski linkovi == * [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/krije-li-cajangrad-kraljevsku-riznicu Krije li Čajangrad kraljevsku riznicu] *[https://visoko.co.ba/u-zavicajnom-muzeju-predstavljena-dosadasnja-arheoloska-istrazivanja-lokaliteta-cajangrad/ U Zavičajnom muzeju predstavljena dosadašnja arheološka istraživanja lokaliteta Čajangrad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210918034248/https://visoko.co.ba/u-zavicajnom-muzeju-predstavljena-dosadasnja-arheoloska-istrazivanja-lokaliteta-cajangrad/ |date=18. 9. 2021 }} *[http://Ranosrednjovjekovni reljef iz Maloga Čajna kod Visokog s dodanim natpisom velikog kaznaca Nespina Ranosrednjovjekovni reljef iz Maloga Čajna kod Visokog s dodanim natpisom velikog kaznaca Nespina]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{Visoko}} [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] kyetl02fxayjzynzyr7n91zahn34kdp 3838654 3838649 2026-05-01T12:39:23Z Mhare 481 3838654 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Čajangrad | izvorni_naziv = | slika = Čajangrad2019.jpg | opis_slike = | lokacija = između [[Malo Čajno|Malog Čajna]] i [[Veliko Čajno|Velikog Čajna]], [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|44|2|22.78|N|18|12|22.35|E|display=inline,title}} | status = ruševine | tip = srednjovjekovna utvrda | namjena = odbrambena građevina | stil = srednjovjekovna fortifikacijska arhitektura | materijal = kamen }} '''Čajangrad''' je porušena srednjovjekovna tvrđava, nalazi se između naselja [[Malo Čajno]] i [[Veliko Čajno]] u općini [[Visoko]]. Izraz Čajno je starijeg datuma, a [[Pavao Anđelić]] ga nalazi u staroslavenskom glagolu čajati (čuvati) i to povezuje sa čuvanjem i zaštitom - prvobitnom funkcijom ove tvrđave.<ref>Pavao Anđelić, Srednji vijek, u: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko 1984, 185.</ref> == Položaj i uloga == Čajangrad je smješten iznad [[Gračanica (rijeka)|rijeke Gračanice]]. U imenu i položaju grada raspoznaje se njegova osnovna funkcija da zaštiti put između [[Visoki|Visokog]], [[Kraljeva Sutjeska|Sutjeske]] i [[Bobovac|Bobovca]]. Bio je pravougaonog oblika. Imao je zaštitni [[bedem]], okruglu [[Kula|kulu]] i zidine. Prilaz je bio moguć samo sa zapadne strane. Dodatno je osiguran [[šanac|kanalom]] širine oko 5 metara i dubine oko 3 metra. Debljina zida je oko 1 metar a njegova struktura je karakteristična za [[Arhitektura u srednjovjekovnoj Bosni|bosansku fortifikacionu arhitekturu kasnog srednjeg vijeka]]. Prema navodima Bešlagića udaljenost između nekropole i Čajangrada je otprilike 1&nbsp;km. Marko Vego je ovaj lokalitet datirao u srednji vijek, dok Pavao Anđelić ipak daje donekle precizniju dataciju – kasni srednji vijek. Grad nema svoje [[podgrađe]] ali sliv Gračanice ukazuje da je mogao biti središte manje teritorijalne i političke cjeline pod nazivom Gračanica. Prema tradiciji u podnožju grada na lokalitetu Crkvenište nalazila se crkva. U blizini grada su toponimi Kraljev do, te Kraljevo guvno, koji asocira na prikupljanje prihoda za vladara.<ref>Pavao Anđelić, Srednji vijek, u: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko 1984, 185-186; Isti, Čajan-Grad (Visoko), Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 16-17.</ref> Na lokalitetu nisu vršena značajnija arheološka istraživanja. U podnožju utvrde u pravoslavnom groblju pronađena je [[ploča kaznaca Nespine]], koja se nalazi u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]]. == Istraživanje == Čajangradska utvrda u naučnoj literaturi prvi put se spominje u djelu ''Stari bosanski gradovi'' autora Hamdije Kreševljakovića, gdje navodi: ''"To je bio grad kome je osnovica pravokutnik, a u jednom uglu vidi se još nešto zida okrugle kule, koja je stajala do ulaza u grad i s te (zapadne) strane se moglo pristupiti gradu, dok je s ostalih strana pristup upravo nemoguć. I s Čajangrada otvara se vidik na sve strane, s njega se vidi Bobovac na sjeveru i Visoki na jugu. Nije stoga isključeno, da je Čajangrad vršio i optičku vezu između [[Bobovac|Bobovca]] i [[Stari grad Visoki|Visokog]]."'' Arheološka istraživanja ovog lokaliteta započeta su vršena 15 septembra 2016. Tokom arheoloških istraživanja otvorene su 4 probne sonde na različitim lokacijama. Skinut je površinski sloj sa već vidljivih zidova kule i vanjskog bedema uz samu kulu. Tom prilikom pronađeno je velika količina nagorenih životinjskih kostiju i fragmenti keramike.<ref>{{Cite web|url=https://miruhbosne.wordpress.com/2016/10/13/bosanski-kraljevski-grad-cajangrad-visoko/|title=Bosanski kraljevski grad – Čajangrad (Visoko)|date=13. 10. 2016|website=Miruh Bosne|language=bs-BA|access-date=15. 5. 2019}}</ref> U 2018. napravljen je i turistički put do grada, koji je prije bio teško dostupan.<ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/ba/pregled-novosti/juni-2018/sve%C4%8Dano-otvorena-ure%C4%91ena-turisti%C4%8Dka-staza-prema-%C4%8Dajangradu.aspx|title=SVEČANO OTVORENA UREĐENA TURISTIČKA STAZA PREMA ČAJANGRADU|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=11. 10. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> Istraživanja su nastavljena i 2019. a konačni plan je da se tvrđava očisti i u potpunosti otkrije.<ref>{{Cite web|url=https://www.visoko-rtv.ba/arheoloska-istrazivanja-na-cajangradskoj-tvrdjavi-u-gracanici/|title=ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA ČAJANGRADSKOJ TVRĐAVI U GRAČANICI|last=Redakcija|date=10. 10. 2019|website=RTV VISOKO|language=bs-BA|access-date=11. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/s-kraljevskog-cajangrada-vide-se-bobovac-i-visoko-kraj-njega-prolazio-put-srebra/343906|title=S kraljevskog Čajangrada vide se Bobovac i Visoko: Kraj njega prolazio Put srebra|last=H|first=S.|website=Radio Sarajevo|access-date=11. 10. 2019}}</ref> Kampanja provedena od 3. oktobra do 2. novembra 2019 je predstavljala prvo sistematsko istraživanje i otkopavanja grada.<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/prezentacija-rezultata-arheoloskog-istrazivanja-lokaliteta-cajangrad/|title=Prezentacija rezultata arheološkog istraživanja lokaliteta Čajangrad – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=13. 12. 2019|archive-date=13. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191213092155/http://www.zavicajnimuzej.com/prezentacija-rezultata-arheoloskog-istrazivanja-lokaliteta-cajangrad/|url-status=dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Bobovac]] * [[Stari grad Visoki]] * [[Visoko u srednjem vijeku]] *[[Ploča kaznaca Nespine]] == Reference == {{refspisak}} == Literatura == * [[Pavao Anđelić]], Srednji vijek, u: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko 1984, 185. * [[Pavao Anđelić]], Čajan-Grad (Visoko), Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 16-17. * Čajangrad, [http://visocko-oko.co.ba/visoko/cajangrad/]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * Reafirmacija srednjovjekovnog lokaliteta Čajangrad, [http://zavicajnimuzej.com/?page_id=79] == Vanjski linkovi == * [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/krije-li-cajangrad-kraljevsku-riznicu Krije li Čajangrad kraljevsku riznicu] *[https://visoko.co.ba/u-zavicajnom-muzeju-predstavljena-dosadasnja-arheoloska-istrazivanja-lokaliteta-cajangrad/ U Zavičajnom muzeju predstavljena dosadašnja arheološka istraživanja lokaliteta Čajangrad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210918034248/https://visoko.co.ba/u-zavicajnom-muzeju-predstavljena-dosadasnja-arheoloska-istrazivanja-lokaliteta-cajangrad/ |date=18. 9. 2021 }} *[http://Ranosrednjovjekovni reljef iz Maloga Čajna kod Visokog s dodanim natpisom velikog kaznaca Nespina Ranosrednjovjekovni reljef iz Maloga Čajna kod Visokog s dodanim natpisom velikog kaznaca Nespina]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{Visoko}} [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] cq6xpzukr54oiepjoinh3do71d1flhr 0 392737 3838651 3002226 2026-05-01T12:38:37Z Mhare 481 3838651 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Bedem | izvorni_naziv = | slika = | opis_slike = | lokacija = [[Grajani]], [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|57|08.0|N|18|10|15.5|E|display=inline,title}} | status = ruševine | tip = srednjovjekovna utvrda | namjena = odbrambena građevina | stil = srednjovjekovna fortifikacijska arhitektura | materijal = kamen }} '''Utvrda Bedem''' nalazi se kod naselja [[Grajani]] na području općine [[Visoko]]. <ref> Pavao Anđelić, Bedem (Visoko), Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 14. </ref> Poznata je po nazivima Bedem, Grad, Gradina, Kula i Kulina. Smješteno je na završetku visoke kraške stijene koja se izdiže nad ušćem [[Godušica|rijeke Godušice]] u [[Fojnica (rijeka)| rijeku Fojnicu]]. Tvrđava je napravljena na zaravnjenom dijelu uzvisine. Ima oblik pravougla sa zidanim zaobljenim uglovima. Tragovi kula nalaze se na južnom i sjevernom uglu. Južna kula je veća i imala je funkciju ulaza u tvrđavu. Površina tvrđave je oko 100x30 metara. Time je po obimu najveća tvrđava u visočkom kraju. Struktura zida od [[Krečni malter|krečnog maltera]] dozvoljava datiranje gradnje u [[kasni srednji vijek]]. Tvrđava leži uz glavni [[Karavanski putevi u srednjovjekovnoj Bosni|karavanski put]] koji je s juga dolazio u visočko polje. Bedem je imao ulogu utočišta u slučaju opasnosti za seoske općine [[Goduša (Visoko)|Goduša]] i [[Kralupi]]. Nazivi Kula i Bedem ukazuju da je tvrđava bila aktivna i u osmansko doba.<ref> Pavao Anđelić, Srednji vijek, u: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko 1984, 186-187; Isti, Bedem (Visoko), 14.</ref> == Također pogledajte == * [[Visoko u srednjem vijeku]] == Reference == {{reference}} == Literatura == * [[Pavao Anđelić]], Srednji vijek, u: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko 1984. * [[Pavao Anđelić]], Bedem (Visoko), Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 14. * Grad Bedem (Grajani), [http://bospyiramids.blogspot.com/2010/05/grad-bedem-ostaci-grada-leze-u-mjestu.html] [[Kategorija: Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] ke0o96dc9g820t5b9mcpkirz7865od7 0 394454 3838793 3639079 2026-05-02T06:29:05Z IV LOZA 180522 /* */ 3838793 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Zlatko Arslanagić | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Zlatan Arslanagić | alias = Zlaja | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1964|09|22}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Rok-muzika|rok]], [[Pop-muzika|pop]], [[novi val]] | zanimanje = muzičar, [[kompozitor]] | instrument = električna i akustična gitara | karijera = 1985–1992. | izdavač = [[Jugoton]] | povezani_umjetnici = Ozbiljno pitanje, Fukse, [[Crvena jabuka]], [[Elvis J. Kurtović & His Meteors]], [[Top lista nadrealista]] | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} | visina 184 cm = '''Zlatko Arslanagić''' (rođen 22. septembra 1964. u Sarajevu) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je muzičar, [[kompozitor]], tekstopisac i gitarist. Jedan je od osnivača "[[Top lista nadrealista|Top liste nadrealista]]" (1981.), te suosnivač i nekadašnji vođa [[Sarajevo|sarajevske]] [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] grupe [[Crvena jabuka]]. Pisao je pjesme za svoju grupu "[[Crvena jabuka]]" (1985 - 1991) koju je osnovao sa [[Dražen Ričl|Draženom Ričlom]]. Odrastao je u ulici Kralja Tomislava u Sarajevu, kod Druge gimnazije, koju je i pohađao. U proljeće 1985. godine Zlaja i Zijo osnivaju grupu "[[Crvena jabuka]]". Napravili su izbor od 12 pjesama, od kojih je 10 uvršteno na [[Crvena jabuka (album)|prvi album]] Crvene jabuke. Oni su ujedno bili i autori svih pjesama na tom albumu. S obzirom da su Zlajini uzori bili [[The Beatles]] koji su osnovali izdavačku kuću [[Apple Records]] – jabuka je bio logičan dio naziva grupe. U originalnoj postavi svirali su: Dražen Ričl- Zijo (vokal, solo gitara), Zlatko Arslanagić- Zlaja (ritam gitara), Aljoša Buha (bas-gitara), Darko Jelčić- Cunja (bubnjevi) i Dražen Žerić- Žera (klavijature). Prvi album naziva "Crvena Jabuka" objavljuju u martu 1986. godine. Objavio je knjigu "Možda će sutra biti sunčan dan" i zbirku pjesama "Između nekad i sad". Pisao je i za druge izvođače( Rade Šerbedžija, Boris Novković, Mladen Vojičić-Tifa). Autor je naslovne pjesme "Imam pjesmu za tebe" albuma Rade Šerbedžije iz 2008. godine. Komponovao je i pisao za radio i televizijske programe, igrane filmove i pozorišne predstave. Za treći album "[[Sanjati (album)|Sanjati]] " dobivaju internacionalnu nagradu "Ampex Golden Reel Award". Album “Sanjati” komercijalno je najuspješniji album "Crvene jabuke". 1991. godine uradio je muziku za radijsku emisiju "Jazz time" autora Bore Kontića koja na berlinskom festivalu osvaja nagradu. Većinu spotova Crvene jabuke je sam režirao i montirao. Dražen Žerić i Darko Jelčić 1995. godine obnavljaju sastav pod istim imenom. Zlaja odlaskom u Kanadu napušta grupu. Od 1995. godine živi i radi u Torontu. Nema medijskih nastupa. == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Arslanagić, Zlatko}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački gitaristi]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Jugoslavenski gitaristi]] eibe6lral65l2hwlxs526mbmc4h7d47 3838794 3838793 2026-05-02T07:02:04Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/IV LOZA|IV LOZA]] ([[User talk:IV LOZA|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]] 3639079 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Zlatko Arslanagić | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Zlatan Arslanagić | alias = Zlaja | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1964|09|22}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Rok-muzika|rok]], [[Pop-muzika|pop]], [[novi val]] | zanimanje = muzičar, [[kompozitor]] | instrument = električna i akustična gitara | karijera = 1985–1992. | izdavač = [[Jugoton]] | povezani_umjetnici = Ozbiljno pitanje, Fukse, [[Crvena jabuka]], [[Elvis J. Kurtović & His Meteors]], [[Top lista nadrealista]] | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Zlatko Arslanagić''' (rođen 22. septembra 1964. u Sarajevu) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je muzičar, [[kompozitor]], tekstopisac i gitarist. Jedan je od osnivača "[[Top lista nadrealista|Top liste nadrealista]]" (1981.), te suosnivač i nekadašnji vođa [[Sarajevo|sarajevske]] [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] grupe [[Crvena jabuka]]. Pisao je pjesme za svoju grupu "[[Crvena jabuka]]" (1985 - 1991) koju je osnovao sa [[Dražen Ričl|Draženom Ričlom]]. Odrastao je u ulici Kralja Tomislava u Sarajevu, kod Druge gimnazije, koju je i pohađao. U proljeće 1985. godine Zlaja i Zijo osnivaju grupu "[[Crvena jabuka]]". Napravili su izbor od 12 pjesama, od kojih je 10 uvršteno na [[Crvena jabuka (album)|prvi album]] Crvene jabuke. Oni su ujedno bili i autori svih pjesama na tom albumu. S obzirom da su Zlajini uzori bili [[The Beatles]] koji su osnovali izdavačku kuću [[Apple Records]] – jabuka je bio logičan dio naziva grupe. U originalnoj postavi svirali su: Dražen Ričl- Zijo (vokal, solo gitara), Zlatko Arslanagić- Zlaja (ritam gitara), Aljoša Buha (bas-gitara), Darko Jelčić- Cunja (bubnjevi) i Dražen Žerić- Žera (klavijature). Prvi album naziva "Crvena Jabuka" objavljuju u martu 1986. godine. Objavio je knjigu "Možda će sutra biti sunčan dan" i zbirku pjesama "Između nekad i sad". Pisao je i za druge izvođače( Rade Šerbedžija, Boris Novković, Mladen Vojičić-Tifa). Autor je naslovne pjesme "Imam pjesmu za tebe" albuma Rade Šerbedžije iz 2008. godine. Komponovao je i pisao za radio i televizijske programe, igrane filmove i pozorišne predstave. Za treći album "[[Sanjati (album)|Sanjati]] " dobivaju internacionalnu nagradu "Ampex Golden Reel Award". Album “Sanjati” komercijalno je najuspješniji album "Crvene jabuke". 1991. godine uradio je muziku za radijsku emisiju "Jazz time" autora Bore Kontića koja na berlinskom festivalu osvaja nagradu. Većinu spotova Crvene jabuke je sam režirao i montirao. Dražen Žerić i Darko Jelčić 1995. godine obnavljaju sastav pod istim imenom. Zlaja odlaskom u Kanadu napušta grupu. Od 1995. godine živi i radi u Torontu. Nema medijskih nastupa. == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Arslanagić, Zlatko}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački gitaristi]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Jugoslavenski gitaristi]] eivjocc9doxiiul50y6i8qpilqjs3ie 0 397746 3838639 3836298 2026-05-01T12:25:39Z Panasko 146730 [[Kategorija:Oksidni minerali]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838639 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mineral | naziv = Braunit | kategorija = [[Silikatni minerali]] | širina_kutije = | boja_kutije = | slika = Braunit - San Marcel, Piemont.jpg | veličina_slike= | tekst = Braunit, pronađen u San Marcelu, Piedmont, izložen u mineraloškom muzeju u Bonnu | formula = Mn²⁺Mn³⁺₆[O₈{{!}}SiO₄] | boja = smeđe-crna, čelično siva | habitus = | sistem = tetragonalni | srastanje = na {112} | kalavost = savršena na {112} | lomljivost = subkonhoidalna, nepravilna do nejednaka | čvrstoća = | tvrdoća = 6-6,5 | sjaj = submetalni | pleohroizam = slab | ogreb = crn | gravity = | gustoća =4,72 - 4,83 g/cm³ | ostalo = slabo magnetičan | reference = <ref name=Mindat>[http://www.mindat.org/min-757.html Braunite], Mindat.org</ref> }} '''Braunit''' (''heteroklas'', ''heteroklin'' ili ''pesilit'') jeste veoma rijetki [[mineral]] [[mangan]]a iz mineralne klase "silikata i germanata". [[Kristalizacija|Kristalizira]] se u tetragonalnom [[kristalni sistem|kristalnom sistemu]] a po hemijskom sastavu je Mn²⁺Mn³⁺₆[O₈|SiO₄].<ref name="weiss" /> Razvija se bilo kao dipiramidalni, prema {001} i {201} prošarani, kristali ili zrnasti do masivni agregati smeđe-crne boje. Najčešće nečistoće u njemu su željezo, kalcij, bor, barij, titanij, aluminij i magnezij. == Historija == Braunit je prvi put pronađen 1826. kod [[Friedrichroda]] u Tiringiškoj šumi, a opisao ga je [[Wilhelm Ritter von Haidinger]], koji je mineral nazvao u čast člana vijeća dvorske komore Gothe, Wilhelma von Brauna. == Klasifikacija == U, danas već zastarijeloj, sistematici minerala po Strunzu (8. izdanje) braunit je spadao još u općenito poglavlje "nezosilikata sa tetraedarno-stranim anionima (subsilikati)", gdje je zajedno sa mineralima poput [[abswurmbahit]]a, [[franciskanit]]a, [[katoptrit]]a, [[långbanit]]a, [[neltnerit]]a, [[örebroit]]a, [[welinit]]a i [[yeatmanit]]a, sačinjavao zasebnu grupu. Nakon prerađivanja Strunzove sistematike minerala, u 9. izdanju sistematike, ovaj odjeljak je dosta tačnije podijeljen prema koordinacijskim brojevima prisutnih kat[[ion]]a te danas braunit stoji, zajedno s abswurmbahitom, neltneritom i trakvilitiitom u zasebnoj grupi, u pododjeljku "nezosilikati sa dodatnim anionima i kationima sa većinskim [6] i > [6] koordinacijskim brojevima". U engleskom govornom području, gdje se koristi sistematika po Danau, braunit (po Danau: ''braunit-I''<ref name="webmin" />) ne spada u silikatne minerale nego u okside. Tamo on, zajedno sa mineralima neltneritom, braunitom-II i abswurmbahitom sačinjava "humit grupu (tetragonalni: I41/acd) sa silicijem" u sklopu pododjeljka "višestruki oksidi sa općom formulom ABX₂". == Rasprostranjenost == Dosad je braunit pronađen na preko 300 mjesta (stanje: 2009) u svijetu, između ostalog u [[Australija|Australiji]], [[Austrija|Austriji]], [[Belgija|Belgiji]], [[Čile]]u, [[Kina|Kini]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Indija|Indiji]], [[Indonezija|Indoneziji]], [[Irska|Irskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Japan]]u, [[Kanada|Kanadi]], [[Maroko|Maroku]], [[Makedonija|Makedoniji]], [[Meksiko|Meksiku]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Oman]]u, [[Rusija|Rusiji]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Španija|Španiji]], [[Turska|Turskoj]], [[Ukrajina|Ukrajini]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]<ref name="mjesta" /> == Reference == {{refspisak|1|refs= <ref name="weiss">{{Cite book | author= Stefan Weiß | title= Das große Lapis Mineralienverzeichnis |edition= 5. |publisher= Christian Weise Verlag | location= München | year= 2008 | isbn= 3-921656-17-6}}</ref> <ref name="webmin">[http://webmineral.com/data/Braunite-I.shtml Webmineral - Braunite-I] (engl.)</ref> <ref name="mjesta">[http://www.mindat.org/show.php?id=757&ld=1#themap Mindat - Localities for Braunite] (engl.)</ref> }} [[Kategorija:Minerali mangana]] [[Kategorija:Silikatni minerali]] [[Kategorija:Oksidni minerali]] 69rph6vaole8b4za9ta5qdjh0b59gp0 0 403409 3838636 3837935 2026-05-01T12:20:55Z Mhare 481 3838636 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Kopači | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0019 | dužina_stepeni = 18.2074 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 23 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157813<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Kopači u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Kopači''' su [[naseljeno mjesto]] u sastavu [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U historiografskoj i arheološkoj literaturi naziv Kopači vezuje se i za starije slojeve naseljenosti visočkog kraja, od [[Željezno doba|željeznog doba]] do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].<ref name="KunicUNSA">{{cite web|url=https://ebiblioteka.efsa.unsa.ba/xmlui/bitstream/handle/EFSA/789/Sejla%20Kunic%20-%20zavrsni%20rad.pdf?sequence=1|title=Uloga kreativnih i kulturnih industrija u razvoju kulturnog turizma grada Visoko|last=Kunić|first=Šejla|website=eBiblioteka EFSA|publisher=[[Univerzitet u Sarajevu]]|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="TarikUNSA">{{cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2025/12/Clanak-Tarik.pdf|title=Neki problemi terenske obrade i konzervacije stećaka na primjeru nekropola s područja Visokog|last=Silajdžić|first=Tarik|website=Prilozi|publisher=Institut za historiju, [[Univerzitet u Sarajevu]]|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Historija == U pregledima najstarije prošlosti visočkog kraja Kopači se navode među značajnijim nalazištima [[Željezno doba|željeznog doba]] na području Visokog, što ukazuje da je prostor današnjeg sela bio uključen u širi prethistorijski pejzaž visočke kotline.<ref name="KunicUNSA" /> Srednjovjekovno naslijeđe Kopača potvrđuje i historiografija stećaka. Tarik Silajdžić navodi Kopače među nekropolama koje je Pavao Anđelić 1984. uvrstio u pregled srednjovjekovnih nekropola visočkog područja, a novija terenska istraživanja provedena u organizaciji Zavičajnog muzeja u Visokom dodatno su proširila saznanja o rasprostranjenosti stećaka na području grada.<ref name="TarikUNSA" /> U Kopačima nalazi se i [[Gradina (Kopači, Visoko)|neistražena utvrda]]. U [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] periodu Kopači se spominju u okviru sela i džemata visočkog kraja. U prikazu knjige ''Osmanski popisni defteri stanovništva Visokog i okoline iz 1850. godine'' navedeno je da su Kopači bili među selima vezanim za Visoko sredinom 19. stoljeća.<ref name="Defteri1850">{{cite web|url=https://www.fondacijaspektrum.ba/specto/edition/1/specto-br-1/osmanski%2Bpopisni%2Bdefteri%2Bstanovni%C5%A1tva%2Bvisokog%2Bi%2Bokoline%2B1850.%2Bgodine%2C%2Bprevela%2Bi%2Bpriredila%2Bramiza%2Bsmaji%C4%87%2C%2Binstitut%2Bza%2Bislamsku%2Btradiciju%2Bbo%C5%A1njaka%2B-ju%2Bgradska%2Bbiblioteka%2Bvisoko%2C%2Bsarajevo%2Fvisoko%2C%2B2022%3D/16|title=Osmanski popisni defteri stanovništva Visokog i okoline 1850. godine|website=Specto|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Kopači su u administrativnoj organizaciji [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] bili u sastavu općine [[Vratnica (Visoko)|Vratnica]] u okviru kotara Visoko.<ref name="OmerovicAcademia">{{cite web|url=https://www.academia.edu/126846561/Enes_S_Omerovi%C4%87_Visoko_u_KHS_Jugoslaviji|title=Visoko u KHS-Jugoslaviji|last=Omerović|first=Enes S.|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Prema službenim rezultatima popisa iz 2013. godine, naselje je imalo 23 stanovnika.<ref name="Popis2013">{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=11126&show=12|title=Popis 2013 u BiH|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kopači | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157813 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 23 | g2013_bosnjaci = 21 | g2013_bosanciihercegovci = 2 | g1991_ukupno = 84 | g1991_muslimani = 9 | g1991_srbi = 74 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 109 | g1981_muslimani = 14 | g1981_srbi = 95 | g1971_ukupno = 145 | g1971_muslimani = 14 | g1971_srbi = 120 | g1971_hrvati = 8 | g1971_jugosloveni = 1 | g1971_makedonci = 2 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} 7lvy60hzeyguh62tbhnpulbqjtaf51c 10 406010 3838681 3681331 2026-05-01T14:17:31Z KWiki 9400 3838681 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Neretva | naslov = Bazeni [[Neretva|Neretve]] i [[Trebišnjica|Trebišnjice]] | slika = [[Datoteka:Sliv Neretve.gif|120px|Karta s označenim slivom Neretve]] | slikastil = padding-left:0.5em; | osnovastil = background:#bbccee; | tijeloklasa = hlist | grupa1 = [[Država|Države]] | podaci1 = * [[Geografija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] * [[Geografija Hrvatske|Hrvatska]] | grupa2 = [[Grad|Gradovi/<br/>Mjesta]] | podaci2 = * [[Ulog]] * [[Glavatičevo]] * [[Konjic]] * [[Čelebići (Konjic)|Čelebići]] * [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]] * [[Jablanica]] * [[Mostar]] * [[Počitelj]] * [[Čapljina]] * [[Gabela]] * [[Metković]] * [[Opuzen]] * [[Ploče]] | grupa3 = [[Pritoka|Pritoke]] | podaci3 = {{Navkutija podgrupa |grupastil = background:#bbccee; |grupa1 = Lijeve |podaci1 = * [[Jezernica]] * [[Slatnica]] * [[Župski Krupac]] * [[Šištica]] * [[Baščica]] * [[Glogošnica (rijeka)|Glogošnica]] * [[Mostarska Bijela]] * [[Buna (rijeka)|Buna]] * [[Bregava]] * [[Krupa (Neretva)|Krupa]] |grupa2 = Desne |podaci2 = * [[Gornji Krupac]] * [[Donji Krupac]] * [[Dindolka]] * [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]] * [[Konjička Ljuta]] * [[Trešanica]] * [[Neretvica]] * [[Rama (rijeka)|Rama]] * [[Doljanka]] * [[Drežanka]] * [[Radobolja]] * [[Jasenica (rijeka)|Jasenica]] * [[Trebižat]] }} | grupa4 = [[Jezero|Jezera]] | podaci4 = {{Navkutija podgrupa |grupastil = background:#bbccee; |grupa1 = Prirodna |podaci1 = * [[Uloško jezero|Uloško]] * [[Boračko jezero|Boračko]] * [[Blatačko jezero|Blatačko]] * [[Deransko jezero|Deransko]] * [[Svitavsko jezero|Svitavsko]] |grupa2 = Vještačka |podaci2 = * [[Jablaničko jezero|Jablaničko]] * [[Grabovičko jezero|Grabovičko]] * [[Salakovačko jezero|Salakovačko]] * [[Mostarsko jezero|Mostarsko]] }} | grupa5 = [[Hidroelektrana|Hidroelektrane]] | podaci5 = * [[Jablanička brana|HE Jablanica]] * [[Hidroelektrana Grabovica|HE Grabovica]] * [[Hidroelektrana Salakovac|HE Salakovac]] * [[Hidroelektrana Mostar|HE Mostar]] * [[Hidroelektrana Čapljina|HE Čapljina]] | grupa6 = Povezani<br/>članci | podaci6 = * [[Delta Neretve]] * [[Gornja Neretva]] * [[Hutovo blato]] * [[Zalomka]] | grupa8 = Bazen [[Trebišnjica|Trebišnjice]]<br/>([[Sliv|podsliv]] Neretve) | podaci8 = {{Navkutija podgrupa |grupastil = background:#bbccee; | grupa2 = Gradovi/<br/>Mjesta | podaci2 = * [[Bileća]] * [[Trebinje]] * [[Ravno]] * [[Dubrovnik]] * [[Cavtat]] | grupa3 = Izvori | podaci3 = * [[Izvori Trebišnjice]] * [[Izvori Trebišnjice#Čepelica|Čepelica]] | grupa4 = Pritoke | podaci4 = {{Navkutija podgrupa |grupastil = background:#bbccee; |grupa1 = Lijeve |podaci1 = * [[Pilažovački potok]] * [[Sušica (Trebišnjica)|Sušica]] |grupa2 = Desne |podaci2 = * [[Čepelica (rijeka)|Čepelica]] * [[Tmuški potok]] }} | grupa5 = Jezera | podaci5 = * [[Bilećko jezero|Bilećko]] * [[Goričko jezero|Trebinjsko]] * [[Vrutak (jezero)|Vrutak]] | grupa6 = Hidroelektrane | podaci6 = * [[Hidroelektrana Trebinje I|Trebinje I]] * [[Hidroelektrana Trebinje II|Trebinje II]] * [[Hidroelektrana Čapljina|Čapljina]] * [[Hidroelektrana Dubrovnik|Dubrovnik]] | grupa7 = Povezani<br/>članci | podaci7 = * [[Hutovo blato]] * [[Orjen]] * [[Popovo polje]] * [[Vjetrenica]] * [[Zalomka]] }} }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni evropskih rijeka|Neretva]] [[Kategorija:Šabloni za geografiju Bosne i Hercegovine|Neretva]] [[Kategorija:Šabloni za geografiju Hrvatske|Neretva]] </noinclude> 9qhmg9jza3ejaj15e2yjt7j1ex29iat 0 409520 3838697 3512291 2026-05-01T16:56:38Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kamen]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838697 wikitext text/x-wiki '''Abraziv''' je materijal, često [[mineral]], koji se koristi za oblikovanje ili završnu obradu radnog komada trenjem što dovodi do toga da se dio radnog komada troši. Dok završna obrada materijala često znači glačanje (poliranje) radi dobivanja glatke, sjajne površine, proces također može ubrajati neravnine kao satenske, mat ili mjehuraste završne obrade. Abrazivi su izuzetno uobičajeni i veoma se često koriste u širokim varijantama industrijskih, kućnih i tehnoloških aplikacija. Ovo dovodi do porasta broja varijacija u fizičkim i hemijskim sastavima abraziva kao i u obliku abrazivnih zrna. Česta upotreba abraziva uključuje radne operacije kao što su: drobljenje, glačanje, poliranje, honovanje, rezanje, bušenje, oštrenje i pjeskarenje. Turpije nisu abrazivi. Oni skidaju materijal ne posredstvom grebanja ili trljanja, nego akcijom sječenja oštrih zuba koji su urezani u površinu turpije, veoma slično kao kod pile. Ipak, dijamantne turpije su oblik alata premazanog abrazivom (kao što su metalni štapovi prekriveni dijamantnim prahom). == Mehanika abrazije == Abrazivi se općenito svode na razlici u tvrdoćama između abraziva i materijala na kojem se operacija izvodi, pri čemu je abraziv tvrđa materija. Ipak, ovo nije neophodno jer bilo koja dva čvrsta materijala koja se duže trljaju jedan o drugi teže da troše jedan drugog. Obično, materijali koji se koriste kao abrazivi su ili tvrdi [[mineral]]i (rangirani sa 7 ili više na [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj skali tvrdoće]]) ili su sintetičkog porijekla, od kojih neki mogu biti hemijski i fizički identični prirodnim mineralima ali koji se ne mogu zvati mineralima jer su izrađeni vještački. [[Dijamant]], čest abraziv, naprimjer, može se naći i u prirodi ali proizvodi i industrijski, kao što je [[korund]] koji se javlja prirodno ali se danas češće proizvodi iz [[boksit]]a.<ref>{{Cite web|url=http://www.abrasiveengineering.com/glossary.htm|title=Abrasives engineering glossary|archive-url=https://web.archive.org/web/20070402181503/http://www.abrasiveengineering.com/glossary.htm|archive-date=2. 4. 2007|access-date=6. 4. 2007|url-status=live}}</ref> Ipak, čak i mekši minerali kao što je [[kalcij-karbonat]] se koriste kao abrazivi, kao "agensi poliranja" u pasti za zube. [[Datoteka:Differences_in_the_size_of_sand.jpg|right|thumb|Veličina abrazivnog zrna ima opseg 2 mm (veliko zrno) do oko 40 mikrometara.]] Ovi minerali se usitnjavaju ili su već dovoljno male veličine (u rasponu kao velika od oko 2&nbsp;mm do malih zrna 0,001&nbsp;mm prečnika) da bi se dozvolila upotreba kao abraziva. Ova zrna imaju oštre ivice, koja često završavaju u tački što smanjuje površinu u kontaktu i porast lokaliziranog kontaktnog [[Pritisak|pritiska]]. Abraziv i materijal na kojem se radi dovode se u kontakt dok su u relativnom kretanju jedno s drugim. Sila koja se primjenjuje kroz zrna uzrokuje da se dijelovi materijala na kojem se radi odnose simultano uglađivajući abrazivno zrno i/ili uzrokujući da zrno slabije odnosi materijal od ostatka abraziva. Neki faktori od kojih zavisi koliko brzo će supstanca biti istrta (abrazirana): * Razlika u tvrdoći između dvije materije: mnogo tvrđi abraziv će rezati brže i dublje * Veličina zrna: veća zrna će rezati brže kao i dublje * Adhezija između zrna, između zrna i potpore, između zrna i matrice: određuje koliko brzo se zrna gube iz abraziva i za koliko vremena će svježa zrna, ako su prisutna, doći u zahvat * Sila kontakta: veća sila će uzrokovati bržu abraziju * Naprezanje: istrošeni anraziv i strugotina materijala teže da popune prostor između abrazivnih zrna smanjujući efektivnost rezanja pri povećanju trenja * Korištenje maziva/rashlađivača/fluida za obradu metala: Mogu nositi dalje strugotinu (sprječava nakupljanje), prenose toplotu (što može utjecati na fizičke karakteristike radnog komada ili abraziva), smanjuju frikciju (sa supstratom ili matricom), suspenduju istrošen radni materijal i abrazive omogućavajući bolju završnu obradu, provode napon do radnog komada. == Abrazivni minerali == Abrazivi mogu biti podijeljeni kao prirodni i sintetički. Pri razmatranju brusnog kamenja, prirodno kamenje je dugo bilo smatrano superiornim ali napredak u tehnologiji materijala uzrokovao je da ova razlika postane manje značajna. Većina sintetičkih abraziva se efektivno identificira jednako prirodnim mineralima, u razlici da je sintetički mineral proizveden, a prirodni iskopan. Nečistoće u prirodnim materijalima mogu ga učiniti manje efektivnim. Neki prirodni abrazivi su: * [[Kalcit]] (kalcij-karbonat) * Emeri (nečisti korund) * Dijamantna prašina (sintetički dijamanti se koriste obimno) * Novaculit * Plovućac * Hrđa * [[Pijesak]] * [[Korund]] * Granat * Pješčar * Tripoli * [[Feldspat|Praškasti feldspat]] * Staurolit Neki abrazivni minerali (kao zirconia alumina) pojavljuju se u prirodi ali su dovoljno rijetki ili dovoljno skupi ili teški za dobiti da se sintetički kamen koristi u industiji. Postoji još umjetnih (vještačkih) abraziva: * Borazon (kubični bor-nitrid ili CBN) * [[Keramika]] * Keramički aluminij-oksid * Keramičko željezo-oksid * Korund (alumina ili [[aluminij-oksid]]) * [[Suhi led]] * [[Staklo|Staklo u prahu]] * Čelični abraziv * Silicij-karbid (karborund) * Cirkonij-alumina (cirkonij-oksid + aluminij oksid) * Bor-karbid * Zgura == Proizvedeni abrazivi == Abrazivi se prave za različite svrhe. Prirodni abrazivi se često prodaju kao obrađeno kamenje, često u obliku pravougaonog bloka. I prirodni i sintetički abrazivi su obično dostupni u obimnog varijanti oblika, često dolaze kao spojeni ili premazani abrazivi, uključujući blokove, pojaseve, diskove, točkove, ploče, štapove i labava zrna. === Lijepljeni abrazivi === [[Datoteka:Grinding_Wheels.jpg|right|thumb|Tocila su primjer vezanih abraziva.]] [[Datoteka:Noe_schleifstein.jpg|right|thumb|Brusni točak sa rezervoarom drži vodu kao mazivo i rashladno sredstvo.]] '''Vezani (lijepljeni) abraziv''' sastoji se od abrazivnog materijala sadržanog unutar matrice, iako se vrlo fini aluminij-oksid abraziv može sastojati od sinteriranih materijala. Ova matrica se zove vezivo i često je [[glina]], smola, staklo ili [[guma]]. Ova smjesa veziva i abraziva se obično oblikuje u blokove, štapove ili točkove. Najčešće korišteni abraziv jeste aluminij oksid. Također česti su silicij-karbid, volfram-karbid i granat. Vještački oštreni kamenovi su često vezani abrazivi  idostupni su kao dvostrani blok, gdje je svaka strana različitog stepena granulacije. == Također pogledajte == * Abrazija (mehanika) * Abrasive blasting * [[Erozija]] * Čelični abraziv * [[Tribologija]] * [[Trošenje]] == Reference == {{Reflist|2}} == Literatura == * Momber, A.W., Kovacevic, R.: Principles of Abrasive Water Jet Machining. Springer, London, 1998. * Momber, A.W.: Blast Cleaning Technology. Springer Publ., Heidelberg, 2008 == Vanjski linkovi == * {{DMOZ|Business/Materials/Abrasives|Abrasives}}DMOZ [[Kategorija:Obrada metala]] [[Kategorija:Kamen]] j46x1apbpjwtd3lh10vw3t2p9x78ix1 0 415994 3838754 3508460 2026-05-01T19:50:55Z Z1KA 87045 Potpuna izmjena članka 3838754 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = Kirin kup | izvorni_naziv = キリンカップサッカー | logo = Kirin logo.svg | veličina = 200px | tekst = Logo takmičenja. | osnovano = {{Početni datum i godine|1978}} | regija = {{ZID|Japan}} ([[Azijska nogometna konfederacija|AFC]]) | broj ekipa = 4 {{Malo|(od 2014)}} | trenutni šampioni = {{NOG|TUN}} {{Malo|(1. titula)}} | najuspješniji klub = {{NOG|JPN}} {{Malo|(11 titula)}} | emiteri = | moto = | internet stranica = [https://www.kirin.co.jp/soccer/ kirin.co.jp/soccer] | trenutno = [[Kirin kup 2022.|2022.]] }} '''Kirin kup''' ({{Jez-ja|キリンカップサッカー}}) jest [[nogomet]]ni turnir koji u [[Japan]]u organizuje pivara [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]].<ref>{{Cite web|url=http://www.jfa.jp/eng/samuraiblue/kirincupsoccer_2016/about.html#pankz|title=Information {{!}} KIRIN CUP SOCCER 2016 {{!}} SAMURAI BLUE {{!}} JFA|website=www.jfa.jp|access-date=20. 8. 2016}}</ref> Turnir je osnovan 1978, tada poznat kao '''Kup Japana''' (međunarodno takmičenje u kojem su učestvovali nacionalni timovi i klubovi), a posljednji put je u punom obliku [[Kirin kup 2022.|održan 2022]]. Od 1992. pa nadalje format je promijenjen u kružno takmičenje nacionalnih timova. Prva reprezentacija koja je osvojila takmičenje bila je [[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]]. Japan je najuspješnija ekipa na turniru sa 11 titula, a slijedi [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]] sa 3 titule. Posljednji osvajač kupa je [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Od početka međunarodnih takmičenja 1992. turnir je ugostio razne timove iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Od južnoameričkih članica [[Južnoamerička nogometna konfederacija|CONMEBOL]]-a koje su pozvane ([[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]], [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]], [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]], [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]], [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]], [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] i [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]]), PRU je bio najuspješniji (3 titule). Od [[UEFA|evropskih]] pozvanih zemalja, bilo je 7 različitih prvaka, a najuspješnija je bila [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] sa dvije titule, dok su [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]], [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]],<ref>{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/nas-samuraj-zove-se-milan-uric-bih-osvojila-kirin-kup/196871|title=Naš samuraj zove se Milan Đurić: BiH osvojila Kirin Kup!|access-date=20. 8. 2016}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] osvojile po jednu titulu. Osim Japana, jedina druga azijska zemlja koja je osvojila turnir su [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] ([[Kirin kup 2005.|2005]]), koji su podijelili titulu s Peruom. == Izdanja == Domaćin u svakom izdanju bio je [[Japan]], a utakmice su igrane po [[Japansko standardno vrijeme|japanskom standardnom vremenu]] ([[UTC+09:00|UTC+9]]). Od 1978. do 1991. učestvovali su i klubovi i reprezentacije. Tek od 1992. samo reprezentacije učestvuju na turniru.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html|title=Kirin Cup|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> {| class="wikitable" !# !Godina !Učesnici !Stadion(i) !Osvajač(i) !Ref. |- ! colspan="6" |Kup Japana (1978–1979) |- !1. |[[Kirin kup 1978.|1978.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|GER}} [[1. FC Köln]] * {{ZD|ENG}} [[Coventry City FC]] * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin78.html|title=Kirin Cup 1978|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !2. |[[Kirin kup 1979.|1979.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|IDN}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] * {{ZD|ITA}} [[ACF Fiorentina]] * {{ZD|SCO}} [[Dundee United FC|Dundee United]] [[Dundee United FC|FC]] * {{ZD|ARG}} [[San Lorenzo BA]] * {{NOG|Burma|1974}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin79.html|title=Kirin Cup 1979|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- ! colspan="6" |Svjetski Kirin kup Japana (1980–1984) |- !3. |[[Kirin kup 1980.|1980.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ŠPA|1977}} [[RCD Espanyol]] * {{ZD|JPN}} [[Fujita Kogyo]] * {{ZD|ARG}} [[Argentinos Juniors]] * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] | | * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin80.html|title=Kirin Cup 1980|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !4. |[[Kirin kup 1981.|1981.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ENG}} [[Everton FC]] * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] * {{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano]] * {{ZD|JPN}} [[Mitsubishi]] | | * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin81.html|title=Kirin Cup 1981|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !5. |[[Kirin kup 1982.|1982.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Singapur}} * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] * {{ZD|NIZ}} [[Feyenoord]] * {{ZD|JPN}} [[NKK Nippon Kokan]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)]] * [[Hiroshima]] * [[Yokohama]] * [[Nishigaoka]] * [[Kobe]] * [[Miyagi]] | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin82.html|title=Kirin Cup 1982|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !6. |[[Kirin kup 1983.|1983.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Sirija}} * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] * {{ZD|BRA}} [[Botafogo FR|Botafogo]] * {{ZD|JPN}} [[Júbilo Iwata|Yamaha]] | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Shibuya]], [[Tokio]]) * [[Shizuoka]] * [[Omiya]] * [[Okayama]] * [[Yokohama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] | * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin83.html|title=Kirin Cup 1983|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !7. |[[Kirin kup 1984.|1984.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{NOG|IRE}} * {{ZD|FRA}} [[Toulouse FC]] * {{ZD|BRA}} [[SC Internacional]] * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan univerzitetski XI}} | | * {{ZD|BRA}} [[SC Internacional]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin84.html|title=Kirin Cup 1984|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- ! colspan="6" |Kirin kup |- !8. |[[Kirin kup 1985.|1985.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|URU}} * {{ZD|ENG}} [[West Ham United FC]] * {{ZD|JAP}} [[Tokyo Verdy|Yomiuri]] * {{ZD|BRA}} [[Santos FC]] * {{ZD|MAL}} [[Malaysian Tigers]] | | * {{ZD|BRA}} [[Santos FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin85.html|title=Kirin Cup 1985|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !9. |[[Kirin kup 1986.|1986.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ALŽ|ime=Alžir B}} * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] | | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin86.html|title=Kirin Cup 1986|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !10. |[[Kirin kup 1987.|1987.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SEN}} * {{ZD|BRA}} [[Fluminense FC]] * {{ZD|ITA}} [[Torino FC]] | | * {{ZD|BRA}} [[Fluminense FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin87.html|title=Kirin Cup 1987|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !11. |[[Kirin kup 1988.|1988.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen]] * {{ZD|BRA}} [[CR Flamengo]] | | * {{ZD|BRA}} [[CR Flamengo]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin88.html|title=Kirin Cup 1988|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !12. |[[Kirin kup 1991.|1991.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] [[Tottenham Hotspur FC|FC]] * {{ZD|BRA}} [[CR Vasco da Gama]] | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin91.html|title=Kirin Cup 1991|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- ! colspan="6" | |- !13. |[[Kirin kup 1992.|1992.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|WAL}} | | * {{NOG|ARG}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin92.html|title=Kirin Cup 1992|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !14. |[[Kirin kup 1993.|1993.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|USA}} * {{NOG|HUN}} | | * {{NOG|HUN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin93.html|title=Kirin Cup 1993|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !15. |[[Kirin kup 1994.|1994.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|FRA}} * {{NOG|AUS}} | | * {{NOG|FRA}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin94.html|title=Kirin Cup 1994|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !16. |[[Kirin kup 1995.|1995.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|EKV}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin95.html|title=Kirin Cup 1995|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !17. |[[Kirin kup 1996.|1996.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|MEX}} * {{NOG|SRJ}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin96.html|title=Kirin Cup 1996|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !18. |[[Kirin kup 1997.|1997.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CRO}} * {{NOG|TUR}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin97.html|title=Kirin Cup 1997|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !19. |[[Kirin kup 1998.|1998.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PAR}} | | * {{NOG|CZE}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin98.html|title=Kirin Cup 1998|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !20. |[[Kirin kup 1999.|1999.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} | | * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin99.html|title=Kirin Cup 1999|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !21. |[[Kirin kup 2000.|2000.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SLK}} * {{NOG|BOL}} | | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|SLK}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin00.html|title=Kirin Cup 2000|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !22. |[[Kirin kup 2001.|2001.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|SRJ}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin01.html|title=Kirin Cup 2001|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2002.|2002.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|HON}} * {{NOG|SVK}} | |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin02.html|title=Kirin Cup 2002|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2003.|2003.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|PAR}} | |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin03.html|title=Kirin Cup 2003|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !23. |[[Kirin kup 2004.|2004.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCG}} * {{NOG|SLK}} | | * {{NOG|JPN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin04.html|title=Kirin Cup 2004|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !24. |[[Kirin kup 2005.|2005.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} | | * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin05.html|title=Kirin Cup 2005|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !25. |[[Kirin kup 2006.|2006.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|BUL}} | | * {{NOG|SCO}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin06.html|title=Kirin Cup 2006|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !26. |[[Kirin kup 2007.|2007.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|COL}} * {{NOG|MNE}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin07.html|title=Kirin Cup 2007|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !27. |[[Kirin kup 2008.|2008.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|CIV}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin08.html|title=Kirin Cup 2008|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !28. |[[Kirin kup 2009.|2009.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|BEL}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin09.html|title=Kirin Cup 2009|website=www.rsssf.org|access-date=2026-05-01}}</ref> |- !29. |[[Kirin kup 2011.|2011.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | |- !30. |[[Kirin kup 2013.|2013.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) | * {{NOG|BUL}} | |- !31. |[[Kirin kup 2016.|2016.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BIH}} * {{NOG|BUL}} * {{NOG|DEN}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|BIH}} | |- !32. |[[Kirin kup 2022.|2022.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|GHA}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|TUN}} | * [[Stadion Noevir]] ([[Kobe]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|TUN}} | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kirin.co.jp/soccer/}} * [https://www.kirin.co.jp/soccer/history/ Rezultati utakmica] (od 1978. do danas) on kirin.co.jp * [https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html Statistika] na [[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|RSSSF.org]] * [https://int.soccerway.com/international/world/kirin-cup/2016/s12782/final-stages/ Kirin kup] na Soccerway.com {{Kirin kup}} [[Kategorija:Kirin kup|*]] [[Kategorija:1978. u nogometu]] [[Kategorija:1978. u Japanu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Japanu]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Japana]] h3z920df9vl5p65alwd0iskgx0enx4j 3838757 3838754 2026-05-01T20:03:28Z Z1KA 87045 3838757 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = Kirin kup | izvorni_naziv = キリンカップサッカー | logo = Kirin logo.svg | veličina = 200px | tekst = Logo takmičenja. | osnovano = {{Početni datum i godine|1978}} | regija = {{ZID|Japan}} ([[Azijska nogometna konfederacija|AFC]]) | broj ekipa = 8 {{Malo|(1978–1979)}}<br>6 {{Malo|(1980–1981;1984–1985)}}<br>5 {{Malo|(1982–1983)}}<br>3 {{Malo|(1992–2011}}<br>2 {{Malo|(2013}}<br>4 {{Malo|(1986–1991; 2016–2022)}} | trenutni šampioni = {{NOG|TUN}} {{Malo|(1. titula)}} | najuspješniji klub = {{NOG|JPN}} {{Malo|(11 titula)}} | emiteri = | moto = | internet stranica = [https://www.kirin.co.jp/soccer/ kirin.co.jp/soccer] | trenutno = [[Kirin kup 2022.|2022.]] }} '''Kirin kup''' ({{Jez-ja|キリンカップサッカー}}) jest [[nogomet]]ni turnir koji u [[Japan]]u organizuje pivara [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]].<ref>{{Cite web|url=http://www.jfa.jp/eng/samuraiblue/kirincupsoccer_2016/about.html#pankz|title=Information {{!}} KIRIN CUP SOCCER 2016 {{!}} SAMURAI BLUE {{!}} JFA|website=www.jfa.jp|access-date=20. 8. 2016}}</ref> Turnir je osnovan 1978, tada poznat kao '''Kup Japana''' (međunarodno takmičenje u kojem su učestvovali nacionalni timovi i klubovi), a posljednji put je u punom obliku [[Kirin kup 2022.|održan 2022]]. Od 1992. pa nadalje format je promijenjen u kružno takmičenje nacionalnih timova. Prva reprezentacija koja je osvojila takmičenje bila je [[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]]. Japan je najuspješnija ekipa na turniru sa 11 titula, a slijedi [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]] sa 3 titule. Posljednji osvajač kupa je [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Od početka međunarodnih takmičenja 1992. turnir je ugostio razne timove iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Od južnoameričkih članica [[Južnoamerička nogometna konfederacija|CONMEBOL]]-a koje su pozvane ([[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]], [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]], [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]], [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]], [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]], [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] i [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]]), PRU je bio najuspješniji (3 titule). Od [[UEFA|evropskih]] pozvanih zemalja, bilo je 7 različitih prvaka, a najuspješnija je bila [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] sa dvije titule, dok su [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]], [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]],<ref>{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/nas-samuraj-zove-se-milan-uric-bih-osvojila-kirin-kup/196871|title=Naš samuraj zove se Milan Đurić: BiH osvojila Kirin Kup!|access-date=20. 8. 2016}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] osvojile po jednu titulu. Osim Japana, jedina druga azijska zemlja koja je osvojila turnir su [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] ([[Kirin kup 2005.|2005]]), koji su podijelili titulu s Peruom. == Izdanja == Domaćin u svakom izdanju bio je [[Japan]], a utakmice su igrane po [[Japansko standardno vrijeme|japanskom standardnom vremenu]] ([[UTC+09:00|UTC+9]]). Od 1978. do 1991. učestvovali su i klubovi i reprezentacije. Tek od 1992. samo reprezentacije učestvuju na turniru.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html|title=Kirin Cup|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> {| class="wikitable" !# !Godina !Učesnici !Stadion(i) !Osvajač(i) !Ref. |- ! colspan="6" |Kup Japana (1978–1979) |- !1. |[[Kirin kup 1978.|1978.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|GER}} [[1. FC Köln]] * {{ZD|ENG}} [[Coventry City FC]] * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin78.html|title=Kirin Cup 1978|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !2. |[[Kirin kup 1979.|1979.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|IDN}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] * {{ZD|ITA}} [[ACF Fiorentina]] * {{ZD|SCO}} [[Dundee United FC|Dundee United]] [[Dundee United FC|FC]] * {{ZD|ARG}} [[San Lorenzo BA]] * {{NOG|Burma|1974}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin79.html|title=Kirin Cup 1979|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Svjetski Kirin kup Japana (1980–1984) |- !3. |[[Kirin kup 1980.|1980.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ŠPA|1977}} [[RCD Espanyol]] * {{ZD|JPN}} [[Fujita Kogyo]] * {{ZD|ARG}} [[Argentinos Juniors]] * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] | | * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin80.html|title=Kirin Cup 1980|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !4. |[[Kirin kup 1981.|1981.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ENG}} [[Everton FC]] * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] * {{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano]] * {{ZD|JPN}} [[Mitsubishi]] | | * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin81.html|title=Kirin Cup 1981|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !5. |[[Kirin kup 1982.|1982.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Singapur}} * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] * {{ZD|NIZ}} [[Feyenoord]] * {{ZD|JPN}} [[NKK Nippon Kokan]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)]] * [[Hiroshima]] * [[Yokohama]] * [[Nishigaoka]] * [[Kobe]] * [[Miyagi]] | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin82.html|title=Kirin Cup 1982|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !6. |[[Kirin kup 1983.|1983.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Sirija}} * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] * {{ZD|BRA}} [[Botafogo FR|Botafogo]] * {{ZD|JPN}} [[Júbilo Iwata|Yamaha]] | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Shibuya]], [[Tokio]]) * [[Shizuoka]] * [[Omiya]] * [[Okayama]] * [[Yokohama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] | * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin83.html|title=Kirin Cup 1983|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !7. |[[Kirin kup 1984.|1984.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{NOG|IRE}} * {{ZD|FRA}} [[Toulouse FC]] * {{ZD|BRA}} [[SC Internacional]] * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan univerzitetski XI}} | | * {{ZD|BRA}} [[SC Internacional]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin84.html|title=Kirin Cup 1984|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Kirin kup |- !8. |[[Kirin kup 1985.|1985.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|URU}} * {{ZD|ENG}} [[West Ham United FC]] * {{ZD|JAP}} [[Tokyo Verdy|Yomiuri]] * {{ZD|BRA}} [[Santos FC]] * {{ZD|MAL}} [[Malaysian Tigers]] | | * {{ZD|BRA}} [[Santos FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin85.html|title=Kirin Cup 1985|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !9. |[[Kirin kup 1986.|1986.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ALŽ|ime=Alžir B}} * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] | | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin86.html|title=Kirin Cup 1986|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !10. |[[Kirin kup 1987.|1987.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SEN}} * {{ZD|BRA}} [[Fluminense FC]] * {{ZD|ITA}} [[Torino FC]] | | * {{ZD|BRA}} [[Fluminense FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin87.html|title=Kirin Cup 1987|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !11. |[[Kirin kup 1988.|1988.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen]] * {{ZD|BRA}} [[CR Flamengo]] | | * {{ZD|BRA}} [[CR Flamengo]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin88.html|title=Kirin Cup 1988|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !12. |[[Kirin kup 1991.|1991.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] [[Tottenham Hotspur FC|FC]] * {{ZD|BRA}} [[CR Vasco da Gama]] | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin91.html|title=Kirin Cup 1991|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" | |- !13. |[[Kirin kup 1992.|1992.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|WAL}} | | * {{NOG|ARG}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin92.html|title=Kirin Cup 1992|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !14. |[[Kirin kup 1993.|1993.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|USA}} * {{NOG|HUN}} | | * {{NOG|HUN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin93.html|title=Kirin Cup 1993|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !15. |[[Kirin kup 1994.|1994.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|FRA}} * {{NOG|AUS}} | | * {{NOG|FRA}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin94.html|title=Kirin Cup 1994|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !16. |[[Kirin kup 1995.|1995.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|EKV}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin95.html|title=Kirin Cup 1995|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !17. |[[Kirin kup 1996.|1996.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|MEX}} * {{NOG|SRJ}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin96.html|title=Kirin Cup 1996|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !18. |[[Kirin kup 1997.|1997.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CRO}} * {{NOG|TUR}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin97.html|title=Kirin Cup 1997|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !19. |[[Kirin kup 1998.|1998.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PAR}} | | * {{NOG|CZE}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin98.html|title=Kirin Cup 1998|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !20. |[[Kirin kup 1999.|1999.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} | | * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin99.html|title=Kirin Cup 1999|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !21. |[[Kirin kup 2000.|2000.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SLK}} * {{NOG|BOL}} | | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|SLK}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin00.html|title=Kirin Cup 2000|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !22. |[[Kirin kup 2001.|2001.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|SRJ}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin01.html|title=Kirin Cup 2001|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2002.|2002.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|HON}} * {{NOG|SVK}} | |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin02.html|title=Kirin Cup 2002|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2003.|2003.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|PAR}} | |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin03.html|title=Kirin Cup 2003|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !23. |[[Kirin kup 2004.|2004.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCG}} * {{NOG|SLK}} | | * {{NOG|JPN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin04.html|title=Kirin Cup 2004|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !24. |[[Kirin kup 2005.|2005.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} | | * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin05.html|title=Kirin Cup 2005|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !25. |[[Kirin kup 2006.|2006.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|BUL}} | | * {{NOG|SCO}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin06.html|title=Kirin Cup 2006|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !26. |[[Kirin kup 2007.|2007.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|COL}} * {{NOG|MNE}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin07.html|title=Kirin Cup 2007|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !27. |[[Kirin kup 2008.|2008.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|CIV}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin08.html|title=Kirin Cup 2008|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !28. |[[Kirin kup 2009.|2009.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|BEL}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin09.html|title=Kirin Cup 2009|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !29. |[[Kirin kup 2011.|2011.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | |- !30. |[[Kirin kup 2013.|2013.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) | * {{NOG|BUL}} | |- !31. |[[Kirin kup 2016.|2016.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BIH}} * {{NOG|BUL}} * {{NOG|DEN}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|BIH}} | |- !32. |[[Kirin kup 2022.|2022.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|GHA}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|TUN}} | * [[Stadion Noevir]] ([[Kobe]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|TUN}} | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kirin.co.jp/soccer/}} * [https://www.kirin.co.jp/soccer/history/ Rezultati utakmica] (od 1978. do danas) on kirin.co.jp * [https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html Statistika] na [[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|RSSSF.org]] * [https://int.soccerway.com/international/world/kirin-cup/2016/s12782/final-stages/ Kirin kup] na Soccerway.com {{Kirin kup}} [[Kategorija:Kirin kup|*]] [[Kategorija:1978. u nogometu]] [[Kategorija:1978. u Japanu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Japanu]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Japana]] s3e0vhtodxuk878wrpjx3qxbozyhoh9 3838759 3838757 2026-05-01T20:11:02Z Z1KA 87045 3838759 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = Kirin kup | izvorni_naziv = キリンカップサッカー | logo = Kirin logo.svg | veličina = 200px | tekst = Logo takmičenja. | osnovano = {{Početni datum i godine|1978}} | regija = {{ZID|Japan}} ([[Azijska nogometna konfederacija|AFC]]) | broj ekipa = 8 {{Malo|(1978–1979)}}<br>6 {{Malo|(1980–1981;1984–1985)}}<br>5 {{Malo|(1982–1983)}}<br>3 {{Malo|(1992–2011)}}<br>2 {{Malo|(2013)}}<br>4 {{Malo|(1986–1991; 2016–2022)}} | trenutni šampioni = {{NOG|TUN}} {{Malo|(1. titula)}} | najuspješniji klub = {{NOG|JPN}} {{Malo|(11 titula)}} | emiteri = | moto = | internet stranica = [https://www.kirin.co.jp/soccer/ kirin.co.jp/soccer] | trenutno = [[Kirin kup 2022.|2022.]] }} '''Kirin kup''' ({{Jez-ja|キリンカップサッカー}}) jest [[nogomet]]ni turnir koji u [[Japan]]u organizuje pivara [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]].<ref>{{Cite web|url=http://www.jfa.jp/eng/samuraiblue/kirincupsoccer_2016/about.html#pankz|title=Information {{!}} KIRIN CUP SOCCER 2016 {{!}} SAMURAI BLUE {{!}} JFA|website=www.jfa.jp|access-date=20. 8. 2016}}</ref> Turnir je osnovan 1978, tada poznat kao '''Kup Japana''' (međunarodno takmičenje u kojem su učestvovali nacionalni timovi i klubovi), a posljednji put je u punom obliku [[Kirin kup 2022.|održan 2022]]. Od 1992. pa nadalje format je promijenjen u kružno takmičenje nacionalnih timova. Prva reprezentacija koja je osvojila takmičenje bila je [[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]]. Japan je najuspješnija ekipa na turniru sa 11 titula, a slijedi [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]] sa 3 titule. Posljednji osvajač kupa je [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Od početka međunarodnih takmičenja 1992. turnir je ugostio razne timove iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Od južnoameričkih članica [[Južnoamerička nogometna konfederacija|CONMEBOL]]-a koje su pozvane ([[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]], [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]], [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]], [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]], [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]], [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] i [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]]), PRU je bio najuspješniji (3 titule). Od [[UEFA|evropskih]] pozvanih zemalja, bilo je 7 različitih prvaka, a najuspješnija je bila [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] sa dvije titule, dok su [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]], [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]],<ref>{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/nas-samuraj-zove-se-milan-uric-bih-osvojila-kirin-kup/196871|title=Naš samuraj zove se Milan Đurić: BiH osvojila Kirin Kup!|access-date=20. 8. 2016}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] osvojile po jednu titulu. Osim Japana, jedina druga azijska zemlja koja je osvojila turnir su [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] ([[Kirin kup 2005.|2005]]), koji su podijelili titulu s Peruom. == Izdanja == Domaćin u svakom izdanju bio je [[Japan]], a utakmice su igrane po [[Japansko standardno vrijeme|japanskom standardnom vremenu]] ([[UTC+09:00|UTC+9]]). Od 1978. do 1991. učestvovali su i klubovi i reprezentacije. Tek od 1992. samo reprezentacije učestvuju na turniru.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html|title=Kirin Cup|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> {| class="wikitable" !# !Godina !Učesnici !Stadion(i) !Osvajač(i) !Ref. |- ! colspan="6" |Kup Japana (1978–1979) |- !1. |[[Kirin kup 1978.|1978.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|GER}} [[1. FC Köln]] * {{ZD|ENG}} [[Coventry City FC]] * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin78.html|title=Kirin Cup 1978|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !2. |[[Kirin kup 1979.|1979.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|IDN}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] * {{ZD|ITA}} [[ACF Fiorentina]] * {{ZD|SCO}} [[Dundee United FC|Dundee United]] [[Dundee United FC|FC]] * {{ZD|ARG}} [[San Lorenzo BA]] * {{NOG|Burma|1974}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin79.html|title=Kirin Cup 1979|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Svjetski Kirin kup Japana (1980–1984) |- !3. |[[Kirin kup 1980.|1980.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ŠPA|1977}} [[RCD Espanyol]] * {{ZD|JPN}} [[Fujita Kogyo]] * {{ZD|ARG}} [[Argentinos Juniors]] * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] | | * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin80.html|title=Kirin Cup 1980|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !4. |[[Kirin kup 1981.|1981.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ENG}} [[Everton FC]] * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] * {{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano]] * {{ZD|JPN}} [[Mitsubishi]] | | * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin81.html|title=Kirin Cup 1981|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !5. |[[Kirin kup 1982.|1982.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Singapur}} * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] * {{ZD|NIZ}} [[Feyenoord]] * {{ZD|JPN}} [[NKK Nippon Kokan]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)]] * [[Hiroshima]] * [[Yokohama]] * [[Nishigaoka]] * [[Kobe]] * [[Miyagi]] | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin82.html|title=Kirin Cup 1982|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !6. |[[Kirin kup 1983.|1983.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Sirija}} * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] * {{ZD|BRA}} [[Botafogo FR|Botafogo]] * {{ZD|JPN}} [[Júbilo Iwata|Yamaha]] | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Shibuya]], [[Tokio]]) * [[Shizuoka]] * [[Omiya]] * [[Okayama]] * [[Yokohama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] | * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin83.html|title=Kirin Cup 1983|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !7. |[[Kirin kup 1984.|1984.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{NOG|IRE}} * {{ZD|FRA}} [[Toulouse FC]] * {{ZD|BRA}} [[SC Internacional]] * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan univerzitetski XI}} | | * {{ZD|BRA}} [[SC Internacional]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin84.html|title=Kirin Cup 1984|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Kirin kup |- !8. |[[Kirin kup 1985.|1985.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|URU}} * {{ZD|ENG}} [[West Ham United FC]] * {{ZD|JAP}} [[Tokyo Verdy|Yomiuri]] * {{ZD|BRA}} [[Santos FC]] * {{ZD|MAL}} [[Malaysian Tigers]] | | * {{ZD|BRA}} [[Santos FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin85.html|title=Kirin Cup 1985|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !9. |[[Kirin kup 1986.|1986.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ALŽ|ime=Alžir B}} * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] | | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin86.html|title=Kirin Cup 1986|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !10. |[[Kirin kup 1987.|1987.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SEN}} * {{ZD|BRA}} [[Fluminense FC]] * {{ZD|ITA}} [[Torino FC]] | | * {{ZD|BRA}} [[Fluminense FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin87.html|title=Kirin Cup 1987|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !11. |[[Kirin kup 1988.|1988.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen]] * {{ZD|BRA}} [[CR Flamengo]] | | * {{ZD|BRA}} [[CR Flamengo]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin88.html|title=Kirin Cup 1988|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !12. |[[Kirin kup 1991.|1991.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] [[Tottenham Hotspur FC|FC]] * {{ZD|BRA}} [[CR Vasco da Gama]] | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin91.html|title=Kirin Cup 1991|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" | |- !13. |[[Kirin kup 1992.|1992.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|WAL}} | | * {{NOG|ARG}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin92.html|title=Kirin Cup 1992|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !14. |[[Kirin kup 1993.|1993.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|USA}} * {{NOG|HUN}} | | * {{NOG|HUN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin93.html|title=Kirin Cup 1993|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !15. |[[Kirin kup 1994.|1994.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|FRA}} * {{NOG|AUS}} | | * {{NOG|FRA}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin94.html|title=Kirin Cup 1994|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !16. |[[Kirin kup 1995.|1995.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|EKV}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin95.html|title=Kirin Cup 1995|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !17. |[[Kirin kup 1996.|1996.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|MEX}} * {{NOG|SRJ}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin96.html|title=Kirin Cup 1996|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !18. |[[Kirin kup 1997.|1997.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CRO}} * {{NOG|TUR}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin97.html|title=Kirin Cup 1997|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !19. |[[Kirin kup 1998.|1998.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PAR}} | | * {{NOG|CZE}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin98.html|title=Kirin Cup 1998|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !20. |[[Kirin kup 1999.|1999.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} | | * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin99.html|title=Kirin Cup 1999|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !21. |[[Kirin kup 2000.|2000.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SLK}} * {{NOG|BOL}} | | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|SLK}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin00.html|title=Kirin Cup 2000|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !22. |[[Kirin kup 2001.|2001.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|SRJ}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin01.html|title=Kirin Cup 2001|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2002.|2002.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|HON}} * {{NOG|SVK}} | |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin02.html|title=Kirin Cup 2002|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2003.|2003.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|PAR}} | |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin03.html|title=Kirin Cup 2003|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !23. |[[Kirin kup 2004.|2004.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCG}} * {{NOG|SLK}} | | * {{NOG|JPN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin04.html|title=Kirin Cup 2004|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !24. |[[Kirin kup 2005.|2005.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} | | * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin05.html|title=Kirin Cup 2005|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !25. |[[Kirin kup 2006.|2006.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|BUL}} | | * {{NOG|SCO}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin06.html|title=Kirin Cup 2006|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !26. |[[Kirin kup 2007.|2007.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|COL}} * {{NOG|MNE}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin07.html|title=Kirin Cup 2007|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !27. |[[Kirin kup 2008.|2008.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|CIV}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin08.html|title=Kirin Cup 2008|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !28. |[[Kirin kup 2009.|2009.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|BEL}} | | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin09.html|title=Kirin Cup 2009|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !29. |[[Kirin kup 2011.|2011.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | |- !30. |[[Kirin kup 2013.|2013.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) | * {{NOG|BUL}} | |- !31. |[[Kirin kup 2016.|2016.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BIH}} * {{NOG|BUL}} * {{NOG|DEN}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|BIH}} | |- !32. |[[Kirin kup 2022.|2022.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|GHA}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|TUN}} | * [[Stadion Noevir]] ([[Kobe]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|TUN}} | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kirin.co.jp/soccer/}} * [https://www.kirin.co.jp/soccer/history/ Rezultati utakmica] (od 1978. do danas) on kirin.co.jp * [https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html Statistika] na [[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|RSSSF.org]] * [https://int.soccerway.com/international/world/kirin-cup/2016/s12782/final-stages/ Kirin kup] na Soccerway.com {{Kirin kup}} [[Kategorija:Kirin kup|*]] [[Kategorija:Kirin (kompanija)]] [[Kategorija:1978. u Japanu]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Japanu]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Japana]] sl75e7qeozs5wxnuvlk68txvmo1844q 3838769 3838759 2026-05-01T21:48:51Z Z1KA 87045 3838769 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = Kirin kup | izvorni_naziv = キリンカップサッカー | logo = Kirin logo.svg | veličina = 200px | tekst = Logo takmičenja. | osnovano = {{Početni datum i godine|1978}} | regija = {{ZID|Japan}} ([[Azijska nogometna konfederacija|AFC]]) | broj ekipa = 8 {{Malo|(1978–1979)}}<br>6 {{Malo|(1980–1981;1984–1985)}}<br>5 {{Malo|(1982–1983)}}<br>3 {{Malo|(1992–2011)}}<br>2 {{Malo|(2013)}}<br>4 {{Malo|(1986–1991; 2016–2022)}} | trenutni šampioni = {{NOG|TUN}} {{Malo|(1. titula)}} | najuspješniji klub = {{NOG|JPN}} {{Malo|(11 titula)}} | emiteri = | moto = | internet stranica = [https://www.kirin.co.jp/soccer/ kirin.co.jp/soccer] | trenutno = [[Kirin kup 2022.|2022.]] }} '''Kirin kup''' ({{Jez-ja|キリンカップサッカー}}) jest [[nogomet]]ni turnir koji u [[Japan]]u organizuje pivara [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]].<ref>{{Cite web|url=http://www.jfa.jp/eng/samuraiblue/kirincupsoccer_2016/about.html#pankz|title=Information {{!}} KIRIN CUP SOCCER 2016 {{!}} SAMURAI BLUE {{!}} JFA|website=www.jfa.jp|access-date=20. 8. 2016}}</ref> Turnir je osnovan 1978, tada poznat kao '''Kup Japana''' (međunarodno takmičenje u kojem su učestvovali nacionalni timovi i klubovi), a posljednji put je u punom obliku [[Kirin kup 2022.|održan 2022]]. Od 1992. pa nadalje format je promijenjen u kružno takmičenje nacionalnih timova. Prva reprezentacija koja je osvojila takmičenje bila je [[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]]. Japan je najuspješnija ekipa na turniru sa 11 titula, a slijedi [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]] sa 3 titule. Posljednji osvajač kupa je [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Od početka međunarodnih takmičenja 1992. turnir je ugostio razne timove iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Od južnoameričkih članica [[Južnoamerička nogometna konfederacija|CONMEBOL]]-a koje su pozvane ([[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]], [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]], [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]], [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]], [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]], [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] i [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]]), PRU je bio najuspješniji (3 titule). Od [[UEFA|evropskih]] pozvanih zemalja, bilo je 7 različitih prvaka, a najuspješnija je bila [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] sa dvije titule, dok su [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]], [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]],<ref>{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/nas-samuraj-zove-se-milan-uric-bih-osvojila-kirin-kup/196871|title=Naš samuraj zove se Milan Đurić: BiH osvojila Kirin Kup!|access-date=20. 8. 2016}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] osvojile po jednu titulu. Osim Japana, jedina druga azijska zemlja koja je osvojila turnir su [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] ([[Kirin kup 2005.|2005]]), koji su podijelili titulu s Peruom. == Izdanja == Domaćin u svakom izdanju bio je [[Japan]], a utakmice su igrane po [[Japansko standardno vrijeme|japanskom standardnom vremenu]] ([[UTC+09:00|UTC+9]]). Od 1978. do 1991. učestvovali su i klubovi i reprezentacije. Tek od 1992. samo reprezentacije učestvuju na turniru.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html|title=Kirin Cup|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> {| class="wikitable" !# !Godina !Učesnici !Stadion(i) !Osvajač(i) !Ref. |- ! colspan="6" |Kup Japana (1978–1979) |- !1. |[[Kirin kup 1978.|1978.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|GER}} [[1. FC Köln]] * {{ZD|ENG}} [[Coventry City FC]] * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin78.html|title=Kirin Cup 1978|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !2. |[[Kirin kup 1979.|1979.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|IDN}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] * {{ZD|ITA}} [[ACF Fiorentina]] * {{ZD|SCO}} [[Dundee United FC|Dundee United]] [[Dundee United FC|FC]] * {{ZD|ARG}} [[San Lorenzo BA]] * {{NOG|Burma|1974}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin79.html|title=Kirin Cup 1979|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Svjetski Kirin kup Japana (1980–1984) |- !3. |[[Kirin kup 1980.|1980.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ŠPA|1977}} [[RCD Espanyol]] * {{ZD|JPN}} [[Fujita Kogyo]] * {{ZD|ARG}} [[Argentinos Juniors]] * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] | | * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin80.html|title=Kirin Cup 1980|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !4. |[[Kirin kup 1981.|1981.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ENG}} [[Everton FC]] * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] * {{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano]] * {{ZD|JPN}} [[Mitsubishi]] | | * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin81.html|title=Kirin Cup 1981|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !5. |[[Kirin kup 1982.|1982.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Singapur}} * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] * {{ZD|NIZ}} [[Feyenoord]] * {{ZD|JPN}} [[NKK Nippon Kokan]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Hiroshima]] * [[Yokohama]] * [[Nishigaoka]] * [[Kobe]] * [[Miyagi]] | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin82.html|title=Kirin Cup 1982|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !6. |[[Kirin kup 1983.|1983.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Sirija}} * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] * {{ZD|BRA}} [[Botafogo FR|Botafogo]] * {{ZD|JPN}} [[Júbilo Iwata|Yamaha]] | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Shizuoka]] * [[Omiya]] * [[Okayama]] * [[Yokohama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] | * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin83.html|title=Kirin Cup 1983|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !7. |[[Kirin kup 1984.|1984.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{NOG|IRE}} * {{ZD|FRA}} [[Toulouse FC]] * {{ZD|BRA}} [[SC Internacional]] * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan univerzitetski XI}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[NACK5 stadion Omiya]] ([[Saitama]]) * [[Hiroshima]] * [[Matsuyama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] * [[Yokohama]] * [[Stadion Maruyama]] ([[Sapporo]]) | * {{ZD|BRA}} [[SC Internacional]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin84.html|title=Kirin Cup 1984|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Kirin kup |- !8. |[[Kirin kup 1985.|1985.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|URU}} * {{ZD|ENG}} [[West Ham United FC]] * {{ZD|JAP}} [[Tokyo Verdy|Yomiuri]] * {{ZD|BRA}} [[Santos FC]] * {{ZD|MAL}} [[Malaysian Tigers]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Shimizu]] * [[Sendai]] * [[Okayama]] * [[Omiya]] * [[Hiroshima]] * [[Osaka]] * [[Kobe]] * [[Sapporo]] * [[Nagoya]] * [[Yokohama]] | * {{ZD|BRA}} [[Santos FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin85.html|title=Kirin Cup 1985|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !9. |[[Kirin kup 1986.|1986.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ALŽ|ime=Alžir B}} * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] | * [[Matsuyama]] * [[Fukuoka]] * [[Tokio]] * [[Shizuoka]] * [[Kyoto]] * [[Nagoya]] | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin86.html|title=Kirin Cup 1986|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !10. |[[Kirin kup 1987.|1987.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SEN}} * {{ZD|BRA}} [[Fluminense FC]] * {{ZD|ITA}} [[Torino FC]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Maruyama]] ([[Sapporo]]) * [[Stadion Kusanagi]] ([[Shizuoka]]) * [[Sportski centar prefekture Hiroshima|Sportski centar]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Centralni nogometni stadion (Kobe)|Centralni nogometni stadion]] ([[Kobe]]) | * {{ZD|BRA}} [[Fluminense FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin87.html|title=Kirin Cup 1987|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !11. |[[Kirin kup 1988.|1988.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen]] * {{ZD|BRA}} [[CR Flamengo]] | * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Tokio]] * [[Takamatsu]] * [[Kyoto]] * [[Omiya]] * [[Kagoshima]] | * {{ZD|BRA}} [[CR Flamengo]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin88.html|title=Kirin Cup 1988|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !12. |[[Kirin kup 1991.|1991.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] [[Tottenham Hotspur FC|FC]] * {{ZD|BRA}} [[CR Vasco da Gama]] | * [[ND Soft stadion Yamagata|ND Soft stadion]] ([[Yagamata]]) * [[Stadion Takebishi (Kyoto)|Stadion Takebishi]] ([[Kyoto]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin91.html|title=Kirin Cup 1991|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" | |- !13. |[[Kirin kup 1992.|1992.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|WAL}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Gifu Nagaragawa]] ([[Gifu]]) * [[Stadion Ningineer]] ([[Matsuyama]]) | * {{NOG|ARG}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin92.html|title=Kirin Cup 1992|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !14. |[[Kirin kup 1993.|1993.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|USA}} * {{NOG|HUN}} | * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|HUN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin93.html|title=Kirin Cup 1993|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !15. |[[Kirin kup 1994.|1994.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|FRA}} * {{NOG|AUS}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|FRA}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin94.html|title=Kirin Cup 1994|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !16. |[[Kirin kup 1995.|1995.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|EKV}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Toyama]] ([[Toyama]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin95.html|title=Kirin Cup 1995|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !17. |[[Kirin kup 1996.|1996.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|MEX}} * {{NOG|SRJ}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[IAI stadion Nihondaira]] ([[Shizuoka]]) * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin96.html|title=Kirin Cup 1996|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !18. |[[Kirin kup 1997.|1997.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CRO}} * {{NOG|TUR}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Yurtec]] ([[Sendai]]) * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin97.html|title=Kirin Cup 1997|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !19. |[[Kirin kup 1998.|1998.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PAR}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|CZE}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin98.html|title=Kirin Cup 1998|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !20. |[[Kirin kup 1999.|1999.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Takebishi (Kyoto)|Stadion Takebishi]] ([[Kyoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin99.html|title=Kirin Cup 1999|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !21. |[[Kirin kup 2000.|2000.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SLK}} * {{NOG|BOL}} | * [[Stadion Miyagi]] ([[Rifu]]) * [[Stadion Tosu]] ([[Tosu]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|SLK}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin00.html|title=Kirin Cup 2000|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !22. |[[Kirin kup 2001.|2001.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|SRJ}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Sapporo Dome]] ([[Sapporo]]) * [[Crasus Dome Õita]] ([[Ōita]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin01.html|title=Kirin Cup 2001|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2002.|2002.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|HON}} * {{NOG|SVK}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin02.html|title=Kirin Cup 2002|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2003.|2003.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|PAR}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin03.html|title=Kirin Cup 2003|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !23. |[[Kirin kup 2004.|2004.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCG}} * {{NOG|SLK}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin04.html|title=Kirin Cup 2004|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !24. |[[Kirin kup 2005.|2005.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin05.html|title=Kirin Cup 2005|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !25. |[[Kirin kup 2006.|2006.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Noevir stadion Kobe]] ([[Kobe]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|SCO}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin06.html|title=Kirin Cup 2006|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !26. |[[Kirin kup 2007.|2007.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|COL}} * {{NOG|MNE}} | * [[Stadion Shizuoka]] ([[Shizuoka]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin07.html|title=Kirin Cup 2007|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !27. |[[Kirin kup 2008.|2008.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|CIV}} | * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin08.html|title=Kirin Cup 2008|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !28. |[[Kirin kup 2009.|2009.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|BEL}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Arena Fukuda Denshi]] ([[Chiba]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin09.html|title=Kirin Cup 2009|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !29. |[[Kirin kup 2011.|2011.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | |- !30. |[[Kirin kup 2013.|2013.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) | * {{NOG|BUL}} | |- !31. |[[Kirin kup 2016.|2016.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BIH}} * {{NOG|BUL}} * {{NOG|DEN}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|BIH}} | |- !32. |[[Kirin kup 2022.|2022.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|GHA}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|TUN}} | * [[Stadion Noevir]] ([[Kobe]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|TUN}} | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kirin.co.jp/soccer/}} * [https://www.kirin.co.jp/soccer/history/ Rezultati utakmica] (od 1978. do danas) on kirin.co.jp * [https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html Statistika] na [[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|RSSSF.org]] * [https://int.soccerway.com/international/world/kirin-cup/2016/s12782/final-stages/ Kirin kup] na Soccerway.com {{Kirin kup}} [[Kategorija:Kirin kup|*]] [[Kategorija:Kirin (kompanija)]] [[Kategorija:1978. u Japanu]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Japanu]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Japana]] pnei5xtfrkke7ld1dup4dsvqm2njae2 3838775 3838769 2026-05-01T22:33:51Z Z1KA 87045 3838775 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = Kirin kup | izvorni_naziv = キリンカップサッカー | slika = Kirin logo.svg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Logo [[Kirin (kompanija)|kompanije Kirin]]. | organizuje = [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]] | osnovano = {{Početni datum i godine|1978}} | ukinuto = | regija = {{ZID|Japan}} ([[Azijska nogometna konfederacija|AFC]]) | broj_ekipa = 8 {{Malo|(1978–1979)}}<br>6 {{Malo|(1980–1981;1984–1985)}}<br>5 {{Malo|(1982–1983)}}<br>3 {{Malo|(1992–2011)}}<br>2 {{Malo|(2013)}}<br>4 {{Malo|(1986–1991; 2016–2022)}} | kvalifikator_za = | povezana_takmičenja = | domaći_kupovi = | međunarodni_kupovi = | trenutni_šampion = {{NOG|TUN}} | broj_titule = 1 | najuspješniji_klub = | najuspješnija_ekipa = {{NOG|JPN}} | broj_titula = 11 | emiteri = | uzrečica = | veb-sajt = [https://www.kirin.co.jp/soccer/ kirin.co.jp/soccer] | trenutno = [[Kirin kup 2022.|2022.]] }} '''Kirin kup''' ({{Jez-ja|キリンカップサッカー}}) jest [[nogomet]]ni turnir koji u [[Japan]]u organizuje pivara [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]].<ref>{{Cite web|url=http://www.jfa.jp/eng/samuraiblue/kirincupsoccer_2016/about.html#pankz|title=Information {{!}} KIRIN CUP SOCCER 2016 {{!}} SAMURAI BLUE {{!}} JFA|website=www.jfa.jp|access-date=20. 8. 2016}}</ref> Turnir je osnovan 1978, tada poznat kao '''Kup Japana''' (međunarodno takmičenje u kojem su učestvovali nacionalni timovi i klubovi), a posljednji put je u punom obliku [[Kirin kup 2022.|održan 2022]]. Od 1992. pa nadalje format je promijenjen u kružno takmičenje nacionalnih timova. Prva reprezentacija koja je osvojila takmičenje bila je [[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]]. Japan je najuspješnija ekipa na turniru sa 11 titula, a slijedi [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]] sa 3 titule. Posljednji osvajač kupa je [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Od početka međunarodnih takmičenja 1992. turnir je ugostio razne timove iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Od južnoameričkih članica [[Južnoamerička nogometna konfederacija|CONMEBOL]]-a koje su pozvane ([[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]], [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]], [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]], [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]], [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]], [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] i [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]]), PRU je bio najuspješniji (3 titule). Od [[UEFA|evropskih]] pozvanih zemalja, bilo je 7 različitih prvaka, a najuspješnija je bila [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] sa dvije titule, dok su [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]], [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]],<ref>{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/nas-samuraj-zove-se-milan-uric-bih-osvojila-kirin-kup/196871|title=Naš samuraj zove se Milan Đurić: BiH osvojila Kirin Kup!|access-date=20. 8. 2016}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] osvojile po jednu titulu. Osim Japana, jedina druga azijska zemlja koja je osvojila turnir su [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] ([[Kirin kup 2005.|2005]]), koji su podijelili titulu s Peruom. == Izdanja == Domaćin u svakom izdanju bio je [[Japan]], a utakmice su igrane po [[Japansko standardno vrijeme|japanskom standardnom vremenu]] ([[UTC+09:00|UTC+9]]). Od 1978. do 1991. učestvovali su i klubovi i reprezentacije. Tek od 1992. samo reprezentacije učestvuju na turniru.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html|title=Kirin Cup|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> {| class="wikitable" !# !Godina !Učesnici !Stadion(i) !Osvajač(i) !Ref. |- ! colspan="6" |Kup Japana (1978–1979) |- !1. |[[Kirin kup 1978.|1978.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|GER}} [[1. FC Köln]] * {{ZD|ENG}} [[Coventry City FC]] * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin78.html|title=Kirin Cup 1978|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !2. |[[Kirin kup 1979.|1979.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|IDN}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] * {{ZD|ITA}} [[ACF Fiorentina]] * {{ZD|SCO}} [[Dundee United FC|Dundee United]] [[Dundee United FC|FC]] * {{ZD|ARG}} [[San Lorenzo BA]] * {{NOG|Burma|1974}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin79.html|title=Kirin Cup 1979|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Svjetski Kirin kup Japana (1980–1984) |- !3. |[[Kirin kup 1980.|1980.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ŠPA|1977}} [[RCD Espanyol]] * {{ZD|JPN}} [[Fujita Kogyo]] * {{ZD|ARG}} [[Argentinos Juniors]] * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] | | * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin80.html|title=Kirin Cup 1980|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !4. |[[Kirin kup 1981.|1981.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ENG}} [[Everton FC]] * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] * {{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano]] * {{ZD|JPN}} [[Mitsubishi]] | | * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin81.html|title=Kirin Cup 1981|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !5. |[[Kirin kup 1982.|1982.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Singapur}} * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] * {{ZD|NIZ}} [[Feyenoord]] * {{ZD|JPN}} [[NKK Nippon Kokan]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Hiroshima]] * [[Yokohama]] * [[Nishigaoka]] * [[Kobe]] * [[Miyagi]] | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin82.html|title=Kirin Cup 1982|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !6. |[[Kirin kup 1983.|1983.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Sirija}} * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] * {{ZD|BRA}} [[Botafogo FR|Botafogo]] * {{ZD|JPN}} [[Júbilo Iwata|Yamaha]] | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Shizuoka]] * [[Omiya]] * [[Okayama]] * [[Yokohama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] | * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin83.html|title=Kirin Cup 1983|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !7. |[[Kirin kup 1984.|1984.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{NOG|IRE}} * {{ZD|FRA}} [[Toulouse FC]] * {{ZD|BRA}} [[SC Internacional]] * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan univerzitetski XI}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[NACK5 stadion Omiya]] ([[Saitama]]) * [[Hiroshima]] * [[Matsuyama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] * [[Yokohama]] * [[Stadion Maruyama]] ([[Sapporo]]) | * {{ZD|BRA}} [[SC Internacional]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin84.html|title=Kirin Cup 1984|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Kirin kup |- !8. |[[Kirin kup 1985.|1985.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|URU}} * {{ZD|ENG}} [[West Ham United FC]] * {{ZD|JAP}} [[Tokyo Verdy|Yomiuri]] * {{ZD|BRA}} [[Santos FC]] * {{ZD|MAL}} [[Malaysian Tigers]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Shimizu]] * [[Sendai]] * [[Okayama]] * [[Omiya]] * [[Hiroshima]] * [[Osaka]] * [[Kobe]] * [[Sapporo]] * [[Nagoya]] * [[Yokohama]] | * {{ZD|BRA}} [[Santos FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin85.html|title=Kirin Cup 1985|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !9. |[[Kirin kup 1986.|1986.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ALŽ|ime=Alžir B}} * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] | * [[Matsuyama]] * [[Fukuoka]] * [[Tokio]] * [[Shizuoka]] * [[Kyoto]] * [[Nagoya]] | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin86.html|title=Kirin Cup 1986|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !10. |[[Kirin kup 1987.|1987.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SEN}} * {{ZD|BRA}} [[Fluminense FC]] * {{ZD|ITA}} [[Torino FC]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Maruyama]] ([[Sapporo]]) * [[Stadion Kusanagi]] ([[Shizuoka]]) * [[Sportski centar prefekture Hiroshima|Sportski centar]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Centralni nogometni stadion (Kobe)|Centralni nogometni stadion]] ([[Kobe]]) | * {{ZD|BRA}} [[Fluminense FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin87.html|title=Kirin Cup 1987|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !11. |[[Kirin kup 1988.|1988.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen]] * {{ZD|BRA}} [[CR Flamengo]] | * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Tokio]] * [[Takamatsu]] * [[Kyoto]] * [[Omiya]] * [[Kagoshima]] | * {{ZD|BRA}} [[CR Flamengo]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin88.html|title=Kirin Cup 1988|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !12. |[[Kirin kup 1991.|1991.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] [[Tottenham Hotspur FC|FC]] * {{ZD|BRA}} [[CR Vasco da Gama]] | * [[ND Soft stadion Yamagata|ND Soft stadion]] ([[Yagamata]]) * [[Stadion Takebishi (Kyoto)|Stadion Takebishi]] ([[Kyoto]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin91.html|title=Kirin Cup 1991|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" | |- !13. |[[Kirin kup 1992.|1992.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|WAL}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Gifu Nagaragawa]] ([[Gifu]]) * [[Stadion Ningineer]] ([[Matsuyama]]) | * {{NOG|ARG}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin92.html|title=Kirin Cup 1992|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !14. |[[Kirin kup 1993.|1993.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|USA}} * {{NOG|HUN}} | * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|HUN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin93.html|title=Kirin Cup 1993|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !15. |[[Kirin kup 1994.|1994.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|FRA}} * {{NOG|AUS}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|FRA}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin94.html|title=Kirin Cup 1994|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !16. |[[Kirin kup 1995.|1995.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|EKV}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Toyama]] ([[Toyama]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin95.html|title=Kirin Cup 1995|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !17. |[[Kirin kup 1996.|1996.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|MEX}} * {{NOG|SRJ}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[IAI stadion Nihondaira]] ([[Shizuoka]]) * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin96.html|title=Kirin Cup 1996|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !18. |[[Kirin kup 1997.|1997.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CRO}} * {{NOG|TUR}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Yurtec]] ([[Sendai]]) * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin97.html|title=Kirin Cup 1997|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !19. |[[Kirin kup 1998.|1998.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PAR}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|CZE}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin98.html|title=Kirin Cup 1998|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !20. |[[Kirin kup 1999.|1999.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Takebishi (Kyoto)|Stadion Takebishi]] ([[Kyoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin99.html|title=Kirin Cup 1999|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !21. |[[Kirin kup 2000.|2000.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SLK}} * {{NOG|BOL}} | * [[Stadion Miyagi]] ([[Rifu]]) * [[Stadion Tosu]] ([[Tosu]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|SLK}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin00.html|title=Kirin Cup 2000|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !22. |[[Kirin kup 2001.|2001.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|SRJ}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Sapporo Dome]] ([[Sapporo]]) * [[Crasus Dome Õita]] ([[Ōita]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin01.html|title=Kirin Cup 2001|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2002.|2002.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|HON}} * {{NOG|SVK}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin02.html|title=Kirin Cup 2002|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2003.|2003.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|PAR}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin03.html|title=Kirin Cup 2003|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !23. |[[Kirin kup 2004.|2004.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCG}} * {{NOG|SLK}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin04.html|title=Kirin Cup 2004|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !24. |[[Kirin kup 2005.|2005.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin05.html|title=Kirin Cup 2005|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !25. |[[Kirin kup 2006.|2006.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Noevir stadion Kobe]] ([[Kobe]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|SCO}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin06.html|title=Kirin Cup 2006|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !26. |[[Kirin kup 2007.|2007.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|COL}} * {{NOG|MNE}} | * [[Stadion Shizuoka]] ([[Shizuoka]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin07.html|title=Kirin Cup 2007|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !27. |[[Kirin kup 2008.|2008.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|CIV}} | * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin08.html|title=Kirin Cup 2008|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !28. |[[Kirin kup 2009.|2009.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|BEL}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Arena Fukuda Denshi]] ([[Chiba]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin09.html|title=Kirin Cup 2009|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !29. |[[Kirin kup 2011.|2011.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | |- !30. |[[Kirin kup 2013.|2013.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) | * {{NOG|BUL}} | |- !31. |[[Kirin kup 2016.|2016.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BIH}} * {{NOG|BUL}} * {{NOG|DEN}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|BIH}} | |- !32. |[[Kirin kup 2022.|2022.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|GHA}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|TUN}} | * [[Stadion Noevir]] ([[Kobe]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|TUN}} | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kirin.co.jp/soccer/}} * [https://www.kirin.co.jp/soccer/history/ Rezultati utakmica] (od 1978. do danas) on kirin.co.jp * [https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html Statistika] na [[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|RSSSF.org]] * [https://int.soccerway.com/international/world/kirin-cup/2016/s12782/final-stages/ Kirin kup] na Soccerway.com {{Kirin kup}} [[Kategorija:Kirin kup|*]] [[Kategorija:Kirin (kompanija)]] [[Kategorija:1978. u Japanu]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Japanu]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Japana]] 5tj4rr84k9hjpxg8w6uxhn729vzugr5 3838782 3838775 2026-05-01T22:54:02Z Z1KA 87045 3838782 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = Kirin kup | izvorni_naziv = キリンカップサッカー | slika = Kirin logo.svg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Logo [[Kirin (kompanija)|kompanije Kirin]]. | organizuje = [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]] | osnovano = {{Početni datum i godine|1978}} | ukinuto = | regija = {{ZID|Japan}} ([[Azijska nogometna konfederacija|AFC]]) | broj_ekipa = 8 {{Malo|(1978–1979)}}<br>6 {{Malo|(1980–1981;1984–1985)}}<br>5 {{Malo|(1982–1983)}}<br>3 {{Malo|(1992–2011)}}<br>2 {{Malo|(2013)}}<br>4 {{Malo|(1986–1991; 2016–2022)}} | kvalifikator_za = | povezana_takmičenja = | domaći_kupovi = | međunarodni_kupovi = | trenutni_šampion = {{NOG|TUN}} | broj_titule = 1 | najuspješniji_klub = | najuspješnija_ekipa = {{NOG|JPN}} | broj_titula = 11 | emiteri = | uzrečica = | veb-sajt = [https://www.kirin.co.jp/soccer/ kirin.co.jp/soccer] | trenutno = [[Kirin kup 2022.|2022.]] }} '''Kirin kup''' ({{Jez-ja|キリンカップサッカー}}) jest [[nogomet]]ni turnir koji u [[Japan]]u organizuje pivara [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]].<ref>{{Cite web|url=http://www.jfa.jp/eng/samuraiblue/kirincupsoccer_2016/about.html#pankz|title=Information {{!}} KIRIN CUP SOCCER 2016 {{!}} SAMURAI BLUE {{!}} JFA|website=www.jfa.jp|access-date=20. 8. 2016}}</ref> Turnir je osnovan 1978, tada poznat kao '''Kup Japana''' (međunarodno takmičenje u kojem su učestvovali nacionalni timovi i klubovi), a posljednji put je u punom obliku [[Kirin kup 2022.|održan 2022]]. Od 1992. pa nadalje format je promijenjen u kružno takmičenje nacionalnih timova. Prva reprezentacija koja je osvojila takmičenje bila je [[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]]. Japan je najuspješnija ekipa na turniru sa 11 titula, a slijedi [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]] sa 3 titule. Posljednji osvajač kupa je [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Od početka međunarodnih takmičenja 1992. turnir je ugostio razne timove iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Od južnoameričkih članica [[Južnoamerička nogometna konfederacija|CONMEBOL]]-a koje su pozvane ([[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]], [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]], [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]], [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]], [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]], [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] i [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]]), PRU je bio najuspješniji (3 titule). Od [[UEFA|evropskih]] pozvanih zemalja, bilo je 7 različitih prvaka, a najuspješnija je bila [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] sa dvije titule, dok su [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]], [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]],<ref>{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/nas-samuraj-zove-se-milan-uric-bih-osvojila-kirin-kup/196871|title=Naš samuraj zove se Milan Đurić: BiH osvojila Kirin Kup!|access-date=20. 8. 2016}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] osvojile po jednu titulu. Osim Japana, jedina druga azijska zemlja koja je osvojila turnir su [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] ([[Kirin kup 2005.|2005]]), koji su podijelili titulu s Peruom. == Izdanja == Domaćin u svakom izdanju bio je [[Japan]], a utakmice su igrane po [[Japansko standardno vrijeme|japanskom standardnom vremenu]] ([[UTC+09:00|UTC+9]]). Od 1978. do 1991. učestvovali su i klubovi i reprezentacije. Tek od 1992. samo reprezentacije učestvuju na turniru.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html|title=Kirin Cup|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> {| class="wikitable" !# !Godina !Učesnici !Stadion(i) !Osvajač(i) !Ref. |- ! colspan="6" |Kup Japana (1978–1979) |- !1. |[[Kirin kup 1978.|1978.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|GER}} [[1. FC Köln]] * {{ZD|ENG}} [[Coventry City FC]] * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin78.html|title=Kirin Cup 1978|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !2. |[[Kirin kup 1979.|1979.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|IDN}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] * {{ZD|ITA}} [[ACF Fiorentina]] * {{ZD|SCO}} [[Dundee United FC|Dundee United]] [[Dundee United FC|FC]] * {{ZD|ARG}} [[San Lorenzo BA]] * {{NOG|Burma|1974}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin79.html|title=Kirin Cup 1979|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Svjetski Kirin kup Japana (1980–1984) |- !3. |[[Kirin kup 1980.|1980.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ŠPA|1977}} [[RCD Espanyol]] * {{ZD|JPN}} [[Fujita Kogyo]] * {{ZD|ARG}} [[Argentinos Juniors]] * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] | | * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin80.html|title=Kirin Cup 1980|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !4. |[[Kirin kup 1981.|1981.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ENG}} [[Everton FC]] * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] * {{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano]] * {{ZD|JPN}} [[Mitsubishi]] | | * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin81.html|title=Kirin Cup 1981|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !5. |[[Kirin kup 1982.|1982.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Singapur}} * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] * {{ZD|NIZ}} [[Feyenoord]] * {{ZD|JPN}} [[NKK Nippon Kokan]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Hiroshima]] * [[Yokohama]] * [[Nishigaoka]] * [[Kobe]] * [[Miyagi]] | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin82.html|title=Kirin Cup 1982|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !6. |[[Kirin kup 1983.|1983.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Sirija}} * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] * {{ZD|BRA}} [[Botafogo FR|Botafogo]] * {{ZD|JPN}} [[Júbilo Iwata|Yamaha]] | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Shizuoka]] * [[Omiya]] * [[Okayama]] * [[Yokohama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] | * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin83.html|title=Kirin Cup 1983|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !7. |[[Kirin kup 1984.|1984.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{NOG|IRE}} * {{ZD|FRA}} [[Toulouse FC]] * {{ZD|BRA}} [[SC Internacional]] * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan univerzitetski XI}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[NACK5 stadion Omiya]] ([[Saitama]]) * [[Hiroshima]] * [[Matsuyama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] * [[Yokohama]] * [[Stadion Maruyama]] ([[Sapporo]]) | * {{ZD|BRA}} [[SC Internacional]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin84.html|title=Kirin Cup 1984|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Kirin kup |- !8. |[[Kirin kup 1985.|1985.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|URU}} * {{ZD|ENG}} [[West Ham United FC]] * {{ZD|JAP}} [[Tokyo Verdy|Yomiuri]] * {{ZD|BRA}} [[Santos FC]] * {{ZD|MAL}} [[Malaysian Tigers]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Shimizu]] * [[Sendai]] * [[Okayama]] * [[Omiya]] * [[Hiroshima]] * [[Osaka]] * [[Kobe]] * [[Sapporo]] * [[Nagoya]] * [[Yokohama]] | * {{ZD|BRA}} [[Santos FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin85.html|title=Kirin Cup 1985|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !9. |[[Kirin kup 1986.|1986.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ALŽ|ime=Alžir B}} * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] | * [[Matsuyama]] * [[Fukuoka]] * [[Tokio]] * [[Shizuoka]] * [[Kyoto]] * [[Nagoya]] | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin86.html|title=Kirin Cup 1986|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !10. |[[Kirin kup 1987.|1987.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SEN}} * {{ZD|BRA}} [[Fluminense FC]] * {{ZD|ITA}} [[Torino FC]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Maruyama]] ([[Sapporo]]) * [[Stadion Kusanagi]] ([[Shizuoka]]) * [[Sportski centar prefekture Hiroshima|Sportski centar]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Centralni nogometni stadion (Kobe)|Centralni nogometni stadion]] ([[Kobe]]) | * {{ZD|BRA}} [[Fluminense FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin87.html|title=Kirin Cup 1987|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !11. |[[Kirin kup 1988.|1988.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen]] * {{ZD|BRA}} [[CR Flamengo]] | * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Tokio]] * [[Takamatsu]] * [[Kyoto]] * [[Omiya]] * [[Kagoshima]] | * {{ZD|BRA}} [[CR Flamengo]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin88.html|title=Kirin Cup 1988|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !12. |[[Kirin kup 1991.|1991.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] [[Tottenham Hotspur FC|FC]] * {{ZD|BRA}} [[CR Vasco da Gama]] | * [[ND Soft stadion Yamagata|ND Soft stadion]] ([[Yagamata]]) * [[Stadion Takebishi (Kyoto)|Stadion Takebishi]] ([[Kyoto]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin91.html|title=Kirin Cup 1991|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" | |- !13. |[[Kirin kup 1992.|1992.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|WAL}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Gifu Nagaragawa]] ([[Gifu]]) * [[Stadion Ningineer]] ([[Matsuyama]]) | * {{NOG|ARG}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin92.html|title=Kirin Cup 1992|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !14. |[[Kirin kup 1993.|1993.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|USA}} * {{NOG|HUN}} | * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|HUN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin93.html|title=Kirin Cup 1993|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !15. |[[Kirin kup 1994.|1994.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|FRA}} * {{NOG|AUS}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|FRA}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin94.html|title=Kirin Cup 1994|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !16. |[[Kirin kup 1995.|1995.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|EKV}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Toyama]] ([[Toyama]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin95.html|title=Kirin Cup 1995|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !17. |[[Kirin kup 1996.|1996.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|MEX}} * {{NOG|SRJ}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[IAI stadion Nihondaira]] ([[Shizuoka]]) * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin96.html|title=Kirin Cup 1996|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !18. |[[Kirin kup 1997.|1997.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CRO}} * {{NOG|TUR}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Yurtec]] ([[Sendai]]) * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin97.html|title=Kirin Cup 1997|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !19. |[[Kirin kup 1998.|1998.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PAR}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|CZE}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin98.html|title=Kirin Cup 1998|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !20. |[[Kirin kup 1999.|1999.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Takebishi (Kyoto)|Stadion Takebishi]] ([[Kyoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin99.html|title=Kirin Cup 1999|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !21. |[[Kirin kup 2000.|2000.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SLK}} * {{NOG|BOL}} | * [[Stadion Miyagi]] ([[Rifu]]) * [[Stadion Tosu]] ([[Tosu]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|SLK}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin00.html|title=Kirin Cup 2000|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !22. |[[Kirin kup 2001.|2001.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|SRJ}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Sapporo Dome]] ([[Sapporo]]) * [[Crasus Dome Õita]] ([[Ōita]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin01.html|title=Kirin Cup 2001|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2002.|2002.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|HON}} * {{NOG|SVK}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin02.html|title=Kirin Cup 2002|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2003.|2003.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|PAR}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin03.html|title=Kirin Cup 2003|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !23. |[[Kirin kup 2004.|2004.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCG}} * {{NOG|SLK}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin04.html|title=Kirin Cup 2004|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !24. |[[Kirin kup 2005.|2005.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin05.html|title=Kirin Cup 2005|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !25. |[[Kirin kup 2006.|2006.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Noevir stadion Kobe]] ([[Kobe]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|SCO}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin06.html|title=Kirin Cup 2006|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !26. |[[Kirin kup 2007.|2007.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|COL}} * {{NOG|MNE}} | * [[Stadion Shizuoka]] ([[Shizuoka]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin07.html|title=Kirin Cup 2007|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !27. |[[Kirin kup 2008.|2008.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|CIV}} | * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin08.html|title=Kirin Cup 2008|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !28. |[[Kirin kup 2009.|2009.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|BEL}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Arena Fukuda Denshi]] ([[Chiba]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin09.html|title=Kirin Cup 2009|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !29. |[[Kirin kup 2011.|2011.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | |- !30. |[[Kirin kup 2013.|2013.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) | * {{NOG|BUL}} | |- !31. |[[Kirin kup 2016.|2016.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BIH}} * {{NOG|BUL}} * {{NOG|DEN}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|BIH}} | |- !32. |[[Kirin kup 2022.|2022.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|GHA}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|TUN}} | * [[Stadion Noevir]] ([[Kobe]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|TUN}} | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kirin.co.jp/soccer/}} * [https://www.kirin.co.jp/soccer/history/ Rezultati utakmica] (od 1978. do danas) on kirin.co.jp * [https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html Statistika] na [[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|RSSSF.org]] * [https://int.soccerway.com/international/world/kirin-cup/2016/s12782/final-stages/ Kirin kup] na Soccerway.com {{Kirin kup}} [[Kategorija:Kirin kup|*]] [[Kategorija:Kirin (kompanija)]] [[Kategorija:1978. u Japanu]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Japanu]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Japana]] d30kjofbdtwmnjpcfylhiqksfxrfk30 3838808 3838782 2026-05-02T10:15:04Z Z1KA 87045 /* Vanjski linkovi */ 3838808 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = Kirin kup | izvorni_naziv = キリンカップサッカー | slika = Kirin logo.svg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Logo [[Kirin (kompanija)|kompanije Kirin]]. | organizuje = [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]] | osnovano = {{Početni datum i godine|1978}} | ukinuto = | regija = {{ZID|Japan}} ([[Azijska nogometna konfederacija|AFC]]) | broj_ekipa = 8 {{Malo|(1978–1979)}}<br>6 {{Malo|(1980–1981;1984–1985)}}<br>5 {{Malo|(1982–1983)}}<br>3 {{Malo|(1992–2011)}}<br>2 {{Malo|(2013)}}<br>4 {{Malo|(1986–1991; 2016–2022)}} | kvalifikator_za = | povezana_takmičenja = | domaći_kupovi = | međunarodni_kupovi = | trenutni_šampion = {{NOG|TUN}} | broj_titule = 1 | najuspješniji_klub = | najuspješnija_ekipa = {{NOG|JPN}} | broj_titula = 11 | emiteri = | uzrečica = | veb-sajt = [https://www.kirin.co.jp/soccer/ kirin.co.jp/soccer] | trenutno = [[Kirin kup 2022.|2022.]] }} '''Kirin kup''' ({{Jez-ja|キリンカップサッカー}}) jest [[nogomet]]ni turnir koji u [[Japan]]u organizuje pivara [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]].<ref>{{Cite web|url=http://www.jfa.jp/eng/samuraiblue/kirincupsoccer_2016/about.html#pankz|title=Information {{!}} KIRIN CUP SOCCER 2016 {{!}} SAMURAI BLUE {{!}} JFA|website=www.jfa.jp|access-date=20. 8. 2016}}</ref> Turnir je osnovan 1978, tada poznat kao '''Kup Japana''' (međunarodno takmičenje u kojem su učestvovali nacionalni timovi i klubovi), a posljednji put je u punom obliku [[Kirin kup 2022.|održan 2022]]. Od 1992. pa nadalje format je promijenjen u kružno takmičenje nacionalnih timova. Prva reprezentacija koja je osvojila takmičenje bila je [[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]]. Japan je najuspješnija ekipa na turniru sa 11 titula, a slijedi [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]] sa 3 titule. Posljednji osvajač kupa je [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Od početka međunarodnih takmičenja 1992. turnir je ugostio razne timove iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Od južnoameričkih članica [[Južnoamerička nogometna konfederacija|CONMEBOL]]-a koje su pozvane ([[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]], [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]], [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]], [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]], [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]], [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] i [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]]), PRU je bio najuspješniji (3 titule). Od [[UEFA|evropskih]] pozvanih zemalja, bilo je 7 različitih prvaka, a najuspješnija je bila [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] sa dvije titule, dok su [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]], [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]],<ref>{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/nas-samuraj-zove-se-milan-uric-bih-osvojila-kirin-kup/196871|title=Naš samuraj zove se Milan Đurić: BiH osvojila Kirin Kup!|access-date=20. 8. 2016}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] osvojile po jednu titulu. Osim Japana, jedina druga azijska zemlja koja je osvojila turnir su [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] ([[Kirin kup 2005.|2005]]), koji su podijelili titulu s Peruom. == Izdanja == Domaćin u svakom izdanju bio je [[Japan]], a utakmice su igrane po [[Japansko standardno vrijeme|japanskom standardnom vremenu]] ([[UTC+09:00|UTC+9]]). Od 1978. do 1991. učestvovali su i klubovi i reprezentacije. Tek od 1992. samo reprezentacije učestvuju na turniru.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html|title=Kirin Cup|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> {| class="wikitable" !# !Godina !Učesnici !Stadion(i) !Osvajač(i) !Ref. |- ! colspan="6" |Kup Japana (1978–1979) |- !1. |[[Kirin kup 1978.|1978.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|FRG}} [[1. FC Köln]] * {{ZD|ENG}} [[Coventry City FC]] * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|FRG}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin78.html|title=Kirin Cup 1978|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !2. |[[Kirin kup 1979.|1979.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|IDN}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] * {{ZD|ITA}} [[ACF Fiorentina]] * {{ZD|SCO}} [[Dundee United FC|Dundee United]] [[Dundee United FC|FC]] * {{ZD|ARG}} [[San Lorenzo BA]] * {{NOG|Burma|1974}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin79.html|title=Kirin Cup 1979|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Svjetski Kirin kup Japana (1980–1984) |- !3. |[[Kirin kup 1980.|1980.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ŠPA|1977}} [[RCD Espanyol]] * {{ZD|JPN}} [[Fujita Kogyo]] * {{ZD|ARG}} [[Argentinos Juniors]] * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] | | * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin80.html|title=Kirin Cup 1980|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !4. |[[Kirin kup 1981.|1981.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ENG}} [[Everton FC]] * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] * {{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano]] * {{ZD|JPN}} [[Mitsubishi]] | | * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin81.html|title=Kirin Cup 1981|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !5. |[[Kirin kup 1982.|1982.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Singapur}} * {{ZD|FRG}} [[SV Werder Bremen]] * {{ZD|NIZ}} [[Feyenoord]] * {{ZD|JPN}} [[NKK Nippon Kokan]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Hiroshima]] * [[Yokohama]] * [[Nishigaoka]] * [[Kobe]] * [[Miyagi]] | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin82.html|title=Kirin Cup 1982|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !6. |[[Kirin kup 1983.|1983.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Sirija}} * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] * {{ZD|BRA}} [[Botafogo FR|Botafogo]] * {{ZD|JPN}} [[Júbilo Iwata|Yamaha]] | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Shizuoka]] * [[Omiya]] * [[Okayama]] * [[Yokohama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] | * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin83.html|title=Kirin Cup 1983|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !7. |[[Kirin kup 1984.|1984.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{NOG|IRE}} * {{ZD|FRA}} [[Toulouse FC]] * {{ZD|BRA}} [[SC Internacional]] * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan univerzitetski XI}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[NACK5 stadion Omiya]] ([[Saitama]]) * [[Hiroshima]] * [[Matsuyama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] * [[Yokohama]] * [[Stadion Maruyama]] ([[Sapporo]]) | * {{ZD|BRA}} [[SC Internacional]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin84.html|title=Kirin Cup 1984|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Kirin kup |- !8. |[[Kirin kup 1985.|1985.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|URU}} * {{ZD|ENG}} [[West Ham United FC]] * {{ZD|JAP}} [[Tokyo Verdy|Yomiuri]] * {{ZD|BRA}} [[Santos FC]] * {{ZD|MAL}} [[Malaysian Tigers]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Shimizu]] * [[Sendai]] * [[Okayama]] * [[Omiya]] * [[Hiroshima]] * [[Osaka]] * [[Kobe]] * [[Sapporo]] * [[Nagoya]] * [[Yokohama]] | * {{ZD|BRA}} [[Santos FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin85.html|title=Kirin Cup 1985|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !9. |[[Kirin kup 1986.|1986.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ALŽ|ime=Alžir B}} * {{ZD|BRA}} [[SE Palmeiras]] * {{ZD|FRG}} [[SV Werder Bremen]] | * [[Matsuyama]] * [[Fukuoka]] * [[Tokio]] * [[Shizuoka]] * [[Kyoto]] * [[Nagoya]] | * {{ZD|FRG}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin86.html|title=Kirin Cup 1986|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !10. |[[Kirin kup 1987.|1987.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SEN}} * {{ZD|BRA}} [[Fluminense FC]] * {{ZD|ITA}} [[Torino FC]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Maruyama]] ([[Sapporo]]) * [[Stadion Kusanagi]] ([[Shizuoka]]) * [[Sportski centar prefekture Hiroshima|Sportski centar]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Centralni nogometni stadion (Kobe)|Centralni nogometni stadion]] ([[Kobe]]) | * {{ZD|BRA}} [[Fluminense FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin87.html|title=Kirin Cup 1987|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !11. |[[Kirin kup 1988.|1988.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|FRG}} [[Bayer 04 Leverkusen]] * {{ZD|BRA}} [[CR Flamengo]] | * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Tokio]] * [[Takamatsu]] * [[Kyoto]] * [[Omiya]] * [[Kagoshima]] | * {{ZD|BRA}} [[CR Flamengo]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin88.html|title=Kirin Cup 1988|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !12. |[[Kirin kup 1991.|1991.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] [[Tottenham Hotspur FC|FC]] * {{ZD|BRA}} [[CR Vasco da Gama]] | * [[ND Soft stadion Yamagata|ND Soft stadion]] ([[Yagamata]]) * [[Stadion Takebishi (Kyoto)|Stadion Takebishi]] ([[Kyoto]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin91.html|title=Kirin Cup 1991|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" | |- !13. |[[Kirin kup 1992.|1992.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|WAL}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Gifu Nagaragawa]] ([[Gifu]]) * [[Stadion Ningineer]] ([[Matsuyama]]) | * {{NOG|ARG}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin92.html|title=Kirin Cup 1992|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !14. |[[Kirin kup 1993.|1993.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|USA}} * {{NOG|HUN}} | * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|HUN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin93.html|title=Kirin Cup 1993|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !15. |[[Kirin kup 1994.|1994.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|FRA}} * {{NOG|AUS}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|FRA}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin94.html|title=Kirin Cup 1994|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !16. |[[Kirin kup 1995.|1995.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|EKV}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Toyama]] ([[Toyama]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin95.html|title=Kirin Cup 1995|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !17. |[[Kirin kup 1996.|1996.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|MEX}} * {{NOG|SRJ}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[IAI stadion Nihondaira]] ([[Shizuoka]]) * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin96.html|title=Kirin Cup 1996|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !18. |[[Kirin kup 1997.|1997.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CRO}} * {{NOG|TUR}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Yurtec]] ([[Sendai]]) * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin97.html|title=Kirin Cup 1997|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !19. |[[Kirin kup 1998.|1998.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PAR}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|CZE}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin98.html|title=Kirin Cup 1998|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !20. |[[Kirin kup 1999.|1999.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Takebishi (Kyoto)|Stadion Takebishi]] ([[Kyoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin99.html|title=Kirin Cup 1999|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !21. |[[Kirin kup 2000.|2000.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SLK}} * {{NOG|BOL}} | * [[Stadion Miyagi]] ([[Rifu]]) * [[Stadion Tosu]] ([[Tosu]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|SLK}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin00.html|title=Kirin Cup 2000|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !22. |[[Kirin kup 2001.|2001.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|SRJ}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Sapporo Dome]] ([[Sapporo]]) * [[Crasus Dome Õita]] ([[Ōita]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin01.html|title=Kirin Cup 2001|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2002.|2002.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|HON}} * {{NOG|SVK}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin02.html|title=Kirin Cup 2002|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2003.|2003.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|PAR}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin03.html|title=Kirin Cup 2003|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !23. |[[Kirin kup 2004.|2004.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCG}} * {{NOG|SLK}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin04.html|title=Kirin Cup 2004|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !24. |[[Kirin kup 2005.|2005.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin05.html|title=Kirin Cup 2005|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !25. |[[Kirin kup 2006.|2006.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Noevir stadion Kobe]] ([[Kobe]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|SCO}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin06.html|title=Kirin Cup 2006|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !26. |[[Kirin kup 2007.|2007.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|COL}} * {{NOG|MNE}} | * [[Stadion Shizuoka]] ([[Shizuoka]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin07.html|title=Kirin Cup 2007|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !27. |[[Kirin kup 2008.|2008.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|CIV}} | * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin08.html|title=Kirin Cup 2008|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !28. |[[Kirin kup 2009.|2009.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|BEL}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Arena Fukuda Denshi]] ([[Chiba]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin09.html|title=Kirin Cup 2009|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !29. |[[Kirin kup 2011.|2011.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | |- !30. |[[Kirin kup 2013.|2013.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) | * {{NOG|BUL}} | |- !31. |[[Kirin kup 2016.|2016.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BIH}} * {{NOG|BUL}} * {{NOG|DEN}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|BIH}} | |- !32. |[[Kirin kup 2022.|2022.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|GHA}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|TUN}} | * [[Stadion Noevir]] ([[Kobe]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|TUN}} | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kirin.co.jp/soccer/}} * [https://www.kirin.co.jp/soccer/history/ Rezultati utakmica] (od 1978. do danas) on kirin.co.jp * [https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html Statistika] na [[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|RSSSF.org]] * [https://www.soccerway.com/world/kirin-cup-japan/#/O4TzFtDr/draw/ Kirin kup] na Soccerway.com {{Kirin kup}} [[Kategorija:Kirin kup|*]] [[Kategorija:Kirin (kompanija)]] [[Kategorija:1978. u Japanu]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Japanu]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Japana]] bn3w944mz5400i3egj4bith39v70ojj 3838809 3838808 2026-05-02T11:03:06Z Z1KA 87045 3838809 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = Kirin kup | izvorni_naziv = キリンカップサッカー | slika = Kirin logo.svg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Logo [[Kirin (kompanija)|kompanije Kirin]]. | organizuje = [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]] | osnovano = {{Početni datum i godine|1978}} | ukinuto = | regija = {{ZID|Japan}} ([[Azijska nogometna konfederacija|AFC]]) | broj_ekipa = 8 {{Malo|(1978–1979)}}<br>6 {{Malo|(1980–1981;1984–1985)}}<br>5 {{Malo|(1982–1983)}}<br>3 {{Malo|(1992–2011)}}<br>2 {{Malo|(2013)}}<br>4 {{Malo|(1986–1991; 2016–2022)}} | kvalifikator_za = | povezana_takmičenja = | domaći_kupovi = | međunarodni_kupovi = | trenutni_šampion = {{NOG|TUN}} | broj_titule = 1 | najuspješniji_klub = | najuspješnija_ekipa = {{NOG|JPN}} | broj_titula = 11 | emiteri = | uzrečica = | veb-sajt = [https://www.kirin.co.jp/soccer/ kirin.co.jp/soccer] | trenutno = [[Kirin kup 2022.|2022.]] }} '''Kirin kup''' ({{Jez-ja|キリンカップサッカー}}) jest [[nogomet]]ni turnir koji u [[Japan]]u organizuje pivara [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]].<ref>{{Cite web|url=http://www.jfa.jp/eng/samuraiblue/kirincupsoccer_2016/about.html#pankz|title=Information {{!}} KIRIN CUP SOCCER 2016 {{!}} SAMURAI BLUE {{!}} JFA|website=www.jfa.jp|access-date=20. 8. 2016}}</ref> Turnir je osnovan 1978, tada poznat kao '''Kup Japana''' (međunarodno takmičenje u kojem su učestvovali nacionalni timovi i klubovi), a posljednji put je u punom obliku [[Kirin kup 2022.|održan 2022]]. Od 1992. pa nadalje format je promijenjen u kružno takmičenje nacionalnih timova. Prva reprezentacija koja je osvojila takmičenje bila je [[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]]. Japan je najuspješnija ekipa na turniru sa 11 titula, a slijedi [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]] sa 3 titule. Posljednji osvajač kupa je [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Od početka međunarodnih takmičenja 1992. turnir je ugostio razne timove iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Od južnoameričkih članica [[Južnoamerička nogometna konfederacija|CONMEBOL]]-a koje su pozvane ([[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]], [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]], [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]], [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]], [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]], [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] i [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]]), PRU je bio najuspješniji (3 titule). Od [[UEFA|evropskih]] pozvanih zemalja, bilo je 7 različitih prvaka, a najuspješnija je bila [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] sa dvije titule, dok su [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]], [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]],<ref>{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/nas-samuraj-zove-se-milan-uric-bih-osvojila-kirin-kup/196871|title=Naš samuraj zove se Milan Đurić: BiH osvojila Kirin Kup!|access-date=20. 8. 2016}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] osvojile po jednu titulu. Osim Japana, jedina druga azijska zemlja koja je osvojila turnir su [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] ([[Kirin kup 2005.|2005]]), koji su podijelili titulu s Peruom. == Izdanja == Domaćin u svakom izdanju bio je [[Japan]], a utakmice su igrane po [[Japansko standardno vrijeme|japanskom standardnom vremenu]] ([[UTC+09:00|UTC+9]]). Od 1978. do 1991. učestvovali su i klubovi i reprezentacije. Tek od 1992. samo reprezentacije učestvuju na turniru.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html|title=Kirin Cup|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> {| class="wikitable" !# !Godina !Učesnici !Stadion(i) !Osvajač(i) !Ref. |- ! colspan="6" |Kup Japana (1978–1979) |- !1. |[[Kirin kup 1978.|1978.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|FRG}} [[1. FC Köln]] * {{ZD|ENG}} [[Coventry City FC]] * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA|1968}} [[SE Palmeiras]] * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|FRG}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA|1968}} [[SE Palmeiras]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin78.html|title=Kirin Cup 1978|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !2. |[[Kirin kup 1979.|1979.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|IDN}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] * {{ZD|ITA}} [[ACF Fiorentina]] * {{ZD|SCO}} [[Dundee United FC|Dundee United]] [[Dundee United FC|FC]] * {{ZD|ARG}} [[San Lorenzo BA]] * {{NOG|Burma|1974}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin79.html|title=Kirin Cup 1979|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Svjetski Kirin kup Japana (1980–1984) |- !3. |[[Kirin kup 1980.|1980.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ŠPA|1977}} [[RCD Espanyol]] * {{ZD|JPN}} [[Fujita Kogyo]] * {{ZD|ARG}} [[Argentinos Juniors]] * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] | | * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin80.html|title=Kirin Cup 1980|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !4. |[[Kirin kup 1981.|1981.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ENG}} [[Everton FC]] * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] * {{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano]] * {{ZD|JPN}} [[Mitsubishi]] | | * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin81.html|title=Kirin Cup 1981|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !5. |[[Kirin kup 1982.|1982.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Singapur}} * {{ZD|FRG}} [[SV Werder Bremen]] * {{ZD|NIZ}} [[Feyenoord]] * {{ZD|JPN}} [[NKK Nippon Kokan]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Hiroshima]] * [[Yokohama]] * [[Nishigaoka]] * [[Kobe]] * [[Miyagi]] | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin82.html|title=Kirin Cup 1982|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !6. |[[Kirin kup 1983.|1983.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Sirija}} * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] * {{ZD|BRA|1968}} [[Botafogo FR|Botafogo]] * {{ZD|JPN}} [[Júbilo Iwata|Yamaha]] | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Shizuoka]] * [[Omiya]] * [[Okayama]] * [[Yokohama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] | * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin83.html|title=Kirin Cup 1983|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !7. |[[Kirin kup 1984.|1984.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{NOG|IRE}} * {{ZD|FRA}} [[Toulouse FC]] * {{ZD|BRA|1968}} [[SC Internacional]] * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan univerzitetski XI}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[NACK5 stadion Omiya]] ([[Saitama]]) * [[Hiroshima]] * [[Matsuyama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] * [[Yokohama]] * [[Stadion Maruyama]] ([[Sapporo]]) | * {{ZD|BRA|1968}} [[SC Internacional]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin84.html|title=Kirin Cup 1984|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Kirin kup |- !8. |[[Kirin kup 1985.|1985.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|URU}} * {{ZD|ENG}} [[West Ham United FC]] * {{ZD|JAP}} [[Tokyo Verdy|Yomiuri]] * {{ZD|BRA|1968}} [[Santos FC]] * {{ZD|MAL}} [[Malaysian Tigers]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Shimizu]] * [[Sendai]] * [[Okayama]] * [[Omiya]] * [[Hiroshima]] * [[Osaka]] * [[Kobe]] * [[Sapporo]] * [[Nagoya]] * [[Yokohama]] | * {{ZD|BRA|1968}} [[Santos FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin85.html|title=Kirin Cup 1985|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !9. |[[Kirin kup 1986.|1986.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ALŽ|ime=Alžir B}} * {{ZD|BRA|1968}} [[SE Palmeiras]] * {{ZD|FRG}} [[SV Werder Bremen]] | * [[Matsuyama]] * [[Fukuoka]] * [[Tokio]] * [[Shizuoka]] * [[Kyoto]] * [[Nagoya]] | * {{ZD|FRG}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin86.html|title=Kirin Cup 1986|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !10. |[[Kirin kup 1987.|1987.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SEN}} * {{ZD|BRA|1968}} [[Fluminense FC]] * {{ZD|ITA}} [[Torino FC]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Maruyama]] ([[Sapporo]]) * [[Stadion Kusanagi]] ([[Shizuoka]]) * [[Sportski centar prefekture Hiroshima|Sportski centar]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Centralni nogometni stadion (Kobe)|Centralni nogometni stadion]] ([[Kobe]]) | * {{ZD|BRA|1968}} [[Fluminense FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin87.html|title=Kirin Cup 1987|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !11. |[[Kirin kup 1988.|1988.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|FRG}} [[Bayer 04 Leverkusen]] * {{ZD|BRA|1968}} [[CR Flamengo]] | * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Tokio]] * [[Takamatsu]] * [[Kyoto]] * [[Omiya]] * [[Kagoshima]] | * {{ZD|BRA|1968}} [[CR Flamengo]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin88.html|title=Kirin Cup 1988|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !12. |[[Kirin kup 1991.|1991.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] [[Tottenham Hotspur FC|FC]] * {{ZD|BRA|1968}} [[CR Vasco da Gama]] | * [[ND Soft stadion Yamagata|ND Soft stadion]] ([[Yagamata]]) * [[Stadion Takebishi (Kyoto)|Stadion Takebishi]] ([[Kyoto]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin91.html|title=Kirin Cup 1991|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" | |- !13. |[[Kirin kup 1992.|1992.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|WAL}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Gifu Nagaragawa]] ([[Gifu]]) * [[Stadion Ningineer]] ([[Matsuyama]]) | * {{NOG|ARG}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin92.html|title=Kirin Cup 1992|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !14. |[[Kirin kup 1993.|1993.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|USA}} * {{NOG|HUN}} | * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|HUN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin93.html|title=Kirin Cup 1993|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !15. |[[Kirin kup 1994.|1994.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|FRA}} * {{NOG|AUS}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|FRA}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin94.html|title=Kirin Cup 1994|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !16. |[[Kirin kup 1995.|1995.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|EKV}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Toyama]] ([[Toyama]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin95.html|title=Kirin Cup 1995|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !17. |[[Kirin kup 1996.|1996.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|MEX}} * {{NOG|SRJ}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[IAI stadion Nihondaira]] ([[Shizuoka]]) * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin96.html|title=Kirin Cup 1996|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !18. |[[Kirin kup 1997.|1997.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CRO}} * {{NOG|TUR}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Yurtec]] ([[Sendai]]) * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin97.html|title=Kirin Cup 1997|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !19. |[[Kirin kup 1998.|1998.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PAR}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|CZE}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin98.html|title=Kirin Cup 1998|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !20. |[[Kirin kup 1999.|1999.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Takebishi (Kyoto)|Stadion Takebishi]] ([[Kyoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin99.html|title=Kirin Cup 1999|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !21. |[[Kirin kup 2000.|2000.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SLK}} * {{NOG|BOL}} | * [[Stadion Miyagi]] ([[Rifu]]) * [[Stadion Tosu]] ([[Tosu]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|SLK}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin00.html|title=Kirin Cup 2000|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !22. |[[Kirin kup 2001.|2001.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|SRJ}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Sapporo Dome]] ([[Sapporo]]) * [[Crasus Dome Õita]] ([[Ōita]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin01.html|title=Kirin Cup 2001|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2002.|2002.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|HON}} * {{NOG|SVK}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin02.html|title=Kirin Cup 2002|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2003.|2003.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|PAR}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin03.html|title=Kirin Cup 2003|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !23. |[[Kirin kup 2004.|2004.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCG}} * {{NOG|SLK}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin04.html|title=Kirin Cup 2004|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !24. |[[Kirin kup 2005.|2005.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin05.html|title=Kirin Cup 2005|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !25. |[[Kirin kup 2006.|2006.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Noevir stadion Kobe]] ([[Kobe]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|SCO}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin06.html|title=Kirin Cup 2006|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !26. |[[Kirin kup 2007.|2007.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|COL}} * {{NOG|MNE}} | * [[Stadion Shizuoka]] ([[Shizuoka]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin07.html|title=Kirin Cup 2007|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !27. |[[Kirin kup 2008.|2008.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|CIV}} | * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin08.html|title=Kirin Cup 2008|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !28. |[[Kirin kup 2009.|2009.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|BEL}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Arena Fukuda Denshi]] ([[Chiba]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin09.html|title=Kirin Cup 2009|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !29. |[[Kirin kup 2011.|2011.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | |- !30. |[[Kirin kup 2013.|2013.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) | * {{NOG|BUL}} | |- !31. |[[Kirin kup 2016.|2016.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BIH}} * {{NOG|BUL}} * {{NOG|DEN}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|BIH}} | |- !32. |[[Kirin kup 2022.|2022.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|GHA}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|TUN}} | * [[Stadion Noevir]] ([[Kobe]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|TUN}} | |} == Statistika == === Najuspješnije konfederacije === {| class="wikitable" !# !Konfederacija !Skr. ! style="background:gold; text-align:center;" |1. ! style="background:silver; text-align:center;" |2. ! style="background:#CD7F32; text-align:center;" |3. !Ukupno |- !1. |[[UEFA|Evropska nogometna konfederacija]] |UEFA | style="background:gold; text-align:center;" |16 | style="background:silver; text-align:center;" |11 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |11 !38 |- !2. |[[Azijska nogometna konfederacija]] |AFC |style="background:gold; text-align:center;" |12 |style="background:silver; text-align:center;" |6 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |9 !27 |- !3. |[[Južnoamerička nogometna konfederacija]] |CONMEBOL | style="background:gold; text-align:center;" |9 | style="background:silver; text-align:center;" |8 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |3 !20 |- !4. |[[Afrička nogometna konfederacija]] |CAF | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |2 !3 |- !5. |[[CONCACAF|Nogometna konfederacija Sjeverne, Srednje Amerike i Kariba]] |CONCACAF |style="background:gold; text-align:center;" |0 |style="background:silver; text-align:center;" |1 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 !2 |- !6. |[[Okeanijska nogometna konfederacija]] |OFC |style="background:gold; text-align:center;" |0 |style="background:silver; text-align:center;" |1 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 !1 |} === Najuspješnije ekipe === {| class="wikitable sortable" !# !Ekipa ! style="background:gold; text-align:center;" |1. ! style="background:silver; text-align:center;" |2. ! style="background:#CD7F32; text-align:center;" |3. !Ukupno |- !1. |{{NOG|JPN}} | style="background:gold; text-align:center;" |11 | style="background:silver; text-align:center;" |4 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |8 !23 |- !2. |{{NOG|PER}} | style="background:gold; text-align:center;" |3 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 !3 |- ! rowspan="2" |3. |{{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] | style="background:gold; text-align:center;" |2 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 ! rowspan="8" |2 |- |{{NOG|CZE}} | style="background:gold; text-align:center;" |2 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- ! rowspan="3" |4. |{{ZD|BRA|1968}} [[SE Palmeiras]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|BUL}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|SCO}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- ! rowspan="3" |5. |{{NOG|BEL}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|SVK}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- ! rowspan="14" |6. |{{NOG|ARG}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 ! rowspan="14" |1 |- |{{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|BIH}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[CR Flamengo]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[Fluminense FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|FRA}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[SC Internacional]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|HUN}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[Santos FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|TUN}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|UAE}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- !7. |{{NOG|PAR}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |3 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 !4 |- ! rowspan="16" |8. |{{NOG|AUS}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 ! rowspan="29" |1 |- |{{ZD|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[Botafogo de Futebol e Regatas|Botafogo]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|CHI}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|SCO}} [[Dundee United FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ESP}} [[RCD Espanyol]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|CRO}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|IRL}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|COL}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|MEX}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ITA}} [[Torino FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|URU}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[CR Vasco da Gama]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|WAL}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- ! rowspan="2" |9. |{{NOG|SCG|ime=SR Jugoslavija / Srbija i Crna Gora}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |2 |- |{{NOG|TUR}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |2 |- ! rowspan="13" |10. |{{NOG|BOL}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|MNE}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|DEN}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|ECU}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{ZD|NED}} [[Feyenoord]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|GHA}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|CHN}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|CIV}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|USA}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{ZD|ENG}} [[West Ham United FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{ZD|JPN}} [[Yamaha Motors FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kirin.co.jp/soccer/}} * [https://www.kirin.co.jp/soccer/history/ Rezultati utakmica] (od 1978. do danas) on kirin.co.jp * [https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html Statistika] na [[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|RSSSF.org]] * [https://www.soccerway.com/world/kirin-cup-japan/#/O4TzFtDr/draw/ Kirin kup] na Soccerway.com {{Kirin kup}} [[Kategorija:Kirin kup|*]] [[Kategorija:Kirin (kompanija)]] [[Kategorija:1978. u Japanu]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Japanu]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Japana]] 647ridv9inotlmp2euhwxde9tx5ualc 3838810 3838809 2026-05-02T11:04:14Z Z1KA 87045 3838810 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = Kirin kup | izvorni_naziv = キリンカップサッカー | slika = Kirin logo.svg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Logo [[Kirin (kompanija)|kompanije Kirin]]. | organizuje = [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]] | osnovano = {{Početni datum i godine|1978}} | ukinuto = | regija = {{ZID|Japan}} ([[Azijska nogometna konfederacija|AFC]]) | broj_ekipa = 8 {{Malo|(1978–1979)}}<br>6 {{Malo|(1980–1981;1984–1985)}}<br>5 {{Malo|(1982–1983)}}<br>3 {{Malo|(1992–2011)}}<br>2 {{Malo|(2013)}}<br>4 {{Malo|(1986–1991; 2016–2022)}} | kvalifikator_za = | povezana_takmičenja = | domaći_kupovi = | međunarodni_kupovi = | trenutni_šampion = {{NOG|TUN}} | broj_titule = 1 | najuspješniji_klub = | najuspješnija_ekipa = {{NOG|JPN}} | broj_titula = 11 | emiteri = | uzrečica = | veb-sajt = [https://www.kirin.co.jp/soccer/ kirin.co.jp/soccer] | trenutno = [[Kirin kup 2022.|2022.]] }} '''Kirin kup''' ({{Jez-ja|キリンカップサッカー}}) jest [[nogomet]]ni turnir koji u [[Japan]]u organizuje pivara [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]].<ref>{{Cite web|url=http://www.jfa.jp/eng/samuraiblue/kirincupsoccer_2016/about.html#pankz|title=Information {{!}} KIRIN CUP SOCCER 2016 {{!}} SAMURAI BLUE {{!}} JFA|website=www.jfa.jp|access-date=20. 8. 2016}}</ref> Turnir je osnovan 1978, tada poznat kao '''Kup Japana''' (međunarodno takmičenje u kojem su učestvovali nacionalni timovi i klubovi), a posljednji put je u punom obliku [[Kirin kup 2022.|održan 2022]]. Od 1992. pa nadalje format je promijenjen u kružno takmičenje nacionalnih timova. Prva reprezentacija koja je osvojila takmičenje bila je [[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]]. Japan je najuspješnija ekipa na turniru sa 11 titula, a slijedi [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]] sa 3 titule. Posljednji osvajač kupa je [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Od početka međunarodnih takmičenja 1992. turnir je ugostio razne timove iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Od južnoameričkih članica [[Južnoamerička nogometna konfederacija|CONMEBOL]]-a koje su pozvane ([[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]], [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]], [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]], [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]], [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]], [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] i [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]]), PRU je bio najuspješniji (3 titule). Od [[UEFA|evropskih]] pozvanih zemalja, bilo je 7 različitih prvaka, a najuspješnija je bila [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] sa dvije titule, dok su [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]], [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]],<ref>{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/nas-samuraj-zove-se-milan-uric-bih-osvojila-kirin-kup/196871|title=Naš samuraj zove se Milan Đurić: BiH osvojila Kirin Kup!|access-date=20. 8. 2016}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] osvojile po jednu titulu. Osim Japana, jedina druga azijska zemlja koja je osvojila turnir su [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] ([[Kirin kup 2005.|2005]]), koji su podijelili titulu s Peruom. == Izdanja == Domaćin u svakom izdanju bio je [[Japan]], a utakmice su igrane po [[Japansko standardno vrijeme|japanskom standardnom vremenu]] ([[UTC+09:00|UTC+9]]). Od 1978. do 1991. učestvovali su i klubovi i reprezentacije. Tek od 1992. samo reprezentacije učestvuju na turniru.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html|title=Kirin Cup|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> {| class="wikitable" !# !Godina !Učesnici !Stadion(i) !Osvajač(i) !Ref. |- ! colspan="6" |Kup Japana (1978–1979) |- !1. |[[Kirin kup 1978.|1978.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|FRG}} [[1. FC Köln]] * {{ZD|ENG}} [[Coventry City FC]] * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA|1968}} [[SE Palmeiras]] * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|FRG}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA|1968}} [[SE Palmeiras]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin78.html|title=Kirin Cup 1978|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !2. |[[Kirin kup 1979.|1979.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|IDN}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] * {{ZD|ITA}} [[ACF Fiorentina]] * {{ZD|SCO}} [[Dundee United FC|Dundee United]] [[Dundee United FC|FC]] * {{ZD|ARG}} [[San Lorenzo BA]] * {{NOG|Burma|1974}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin79.html|title=Kirin Cup 1979|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Svjetski Kirin kup Japana (1980–1984) |- !3. |[[Kirin kup 1980.|1980.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ŠPA|1977}} [[RCD Espanyol]] * {{ZD|JPN}} [[Fujita Kogyo]] * {{ZD|ARG}} [[Argentinos Juniors]] * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] | | * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin80.html|title=Kirin Cup 1980|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !4. |[[Kirin kup 1981.|1981.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ENG}} [[Everton FC]] * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] * {{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano]] * {{ZD|JPN}} [[Mitsubishi]] | | * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin81.html|title=Kirin Cup 1981|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !5. |[[Kirin kup 1982.|1982.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Singapur}} * {{ZD|FRG}} [[SV Werder Bremen]] * {{ZD|NIZ}} [[Feyenoord]] * {{ZD|JPN}} [[NKK Nippon Kokan]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Hiroshima]] * [[Yokohama]] * [[Nishigaoka]] * [[Kobe]] * [[Miyagi]] | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin82.html|title=Kirin Cup 1982|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !6. |[[Kirin kup 1983.|1983.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Sirija}} * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] * {{ZD|BRA|1968}} [[Botafogo FR|Botafogo]] * {{ZD|JPN}} [[Júbilo Iwata|Yamaha]] | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Shizuoka]] * [[Omiya]] * [[Okayama]] * [[Yokohama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] | * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin83.html|title=Kirin Cup 1983|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !7. |[[Kirin kup 1984.|1984.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{NOG|IRE}} * {{ZD|FRA}} [[Toulouse FC]] * {{ZD|BRA|1968}} [[SC Internacional]] * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan univerzitetski XI}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[NACK5 stadion Omiya]] ([[Saitama]]) * [[Hiroshima]] * [[Matsuyama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] * [[Yokohama]] * [[Stadion Maruyama]] ([[Sapporo]]) | * {{ZD|BRA|1968}} [[SC Internacional]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin84.html|title=Kirin Cup 1984|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Kirin kup |- !8. |[[Kirin kup 1985.|1985.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|URU}} * {{ZD|ENG}} [[West Ham United FC]] * {{ZD|JAP}} [[Tokyo Verdy|Yomiuri]] * {{ZD|BRA|1968}} [[Santos FC]] * {{ZD|MAL}} [[Malaysian Tigers]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Shimizu]] * [[Sendai]] * [[Okayama]] * [[Omiya]] * [[Hiroshima]] * [[Osaka]] * [[Kobe]] * [[Sapporo]] * [[Nagoya]] * [[Yokohama]] | * {{ZD|BRA|1968}} [[Santos FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin85.html|title=Kirin Cup 1985|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !9. |[[Kirin kup 1986.|1986.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ALŽ|ime=Alžir B}} * {{ZD|BRA|1968}} [[SE Palmeiras]] * {{ZD|FRG}} [[SV Werder Bremen]] | * [[Matsuyama]] * [[Fukuoka]] * [[Tokio]] * [[Shizuoka]] * [[Kyoto]] * [[Nagoya]] | * {{ZD|FRG}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin86.html|title=Kirin Cup 1986|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !10. |[[Kirin kup 1987.|1987.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SEN}} * {{ZD|BRA|1968}} [[Fluminense FC]] * {{ZD|ITA}} [[Torino FC]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Maruyama]] ([[Sapporo]]) * [[Stadion Kusanagi]] ([[Shizuoka]]) * [[Sportski centar prefekture Hiroshima|Sportski centar]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Centralni nogometni stadion (Kobe)|Centralni nogometni stadion]] ([[Kobe]]) | * {{ZD|BRA|1968}} [[Fluminense FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin87.html|title=Kirin Cup 1987|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !11. |[[Kirin kup 1988.|1988.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|FRG}} [[Bayer 04 Leverkusen]] * {{ZD|BRA|1968}} [[CR Flamengo]] | * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Tokio]] * [[Takamatsu]] * [[Kyoto]] * [[Omiya]] * [[Kagoshima]] | * {{ZD|BRA|1968}} [[CR Flamengo]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin88.html|title=Kirin Cup 1988|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !12. |[[Kirin kup 1991.|1991.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] [[Tottenham Hotspur FC|FC]] * {{ZD|BRA|1968}} [[CR Vasco da Gama]] | * [[ND Soft stadion Yamagata|ND Soft stadion]] ([[Yagamata]]) * [[Stadion Takebishi (Kyoto)|Stadion Takebishi]] ([[Kyoto]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin91.html|title=Kirin Cup 1991|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" | |- !13. |[[Kirin kup 1992.|1992.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|WAL}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Gifu Nagaragawa]] ([[Gifu]]) * [[Stadion Ningineer]] ([[Matsuyama]]) | * {{NOG|ARG}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin92.html|title=Kirin Cup 1992|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !14. |[[Kirin kup 1993.|1993.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|USA}} * {{NOG|HUN}} | * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|HUN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin93.html|title=Kirin Cup 1993|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !15. |[[Kirin kup 1994.|1994.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|FRA}} * {{NOG|AUS}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|FRA}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin94.html|title=Kirin Cup 1994|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !16. |[[Kirin kup 1995.|1995.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|EKV}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Toyama]] ([[Toyama]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin95.html|title=Kirin Cup 1995|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !17. |[[Kirin kup 1996.|1996.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|MEX}} * {{NOG|SRJ}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[IAI stadion Nihondaira]] ([[Shizuoka]]) * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin96.html|title=Kirin Cup 1996|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !18. |[[Kirin kup 1997.|1997.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CRO}} * {{NOG|TUR}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Yurtec]] ([[Sendai]]) * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin97.html|title=Kirin Cup 1997|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !19. |[[Kirin kup 1998.|1998.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PAR}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|CZE}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin98.html|title=Kirin Cup 1998|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !20. |[[Kirin kup 1999.|1999.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Takebishi (Kyoto)|Stadion Takebishi]] ([[Kyoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin99.html|title=Kirin Cup 1999|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !21. |[[Kirin kup 2000.|2000.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SLK}} * {{NOG|BOL}} | * [[Stadion Miyagi]] ([[Rifu]]) * [[Stadion Tosu]] ([[Tosu]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|SLK}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin00.html|title=Kirin Cup 2000|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !22. |[[Kirin kup 2001.|2001.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|SRJ}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Sapporo Dome]] ([[Sapporo]]) * [[Crasus Dome Õita]] ([[Ōita]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin01.html|title=Kirin Cup 2001|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2002.|2002.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|HON}} * {{NOG|SVK}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin02.html|title=Kirin Cup 2002|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2003.|2003.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|PAR}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin03.html|title=Kirin Cup 2003|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !23. |[[Kirin kup 2004.|2004.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCG}} * {{NOG|SLK}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin04.html|title=Kirin Cup 2004|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !24. |[[Kirin kup 2005.|2005.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin05.html|title=Kirin Cup 2005|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !25. |[[Kirin kup 2006.|2006.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Noevir stadion Kobe]] ([[Kobe]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|SCO}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin06.html|title=Kirin Cup 2006|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !26. |[[Kirin kup 2007.|2007.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|COL}} * {{NOG|MNE}} | * [[Stadion Shizuoka]] ([[Shizuoka]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin07.html|title=Kirin Cup 2007|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !27. |[[Kirin kup 2008.|2008.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|CIV}} | * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin08.html|title=Kirin Cup 2008|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !28. |[[Kirin kup 2009.|2009.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|BEL}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Arena Fukuda Denshi]] ([[Chiba]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin09.html|title=Kirin Cup 2009|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !29. |[[Kirin kup 2011.|2011.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | |- !30. |[[Kirin kup 2013.|2013.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) | * {{NOG|BUL}} | |- !31. |[[Kirin kup 2016.|2016.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BIH}} * {{NOG|BUL}} * {{NOG|DEN}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|BIH}} | |- !32. |[[Kirin kup 2022.|2022.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|GHA}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|TUN}} | * [[Stadion Noevir]] ([[Kobe]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|TUN}} | |} == Statistika == === Najuspješnije konfederacije === {| class="wikitable" !# !Konfederacija !Skr. ! style="background:gold; text-align:center;" |1. ! style="background:silver; text-align:center;" |2. ! style="background:#CD7F32; text-align:center;" |3. !Ukupno |- !1. |[[UEFA|Evropska nogometna konfederacija]] |UEFA | style="background:gold; text-align:center;" |16 | style="background:silver; text-align:center;" |11 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |11 !38 |- !2. |[[Azijska nogometna konfederacija]] |AFC |style="background:gold; text-align:center;" |12 |style="background:silver; text-align:center;" |6 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |9 !27 |- !3. |[[Južnoamerička nogometna konfederacija]] |CONMEBOL | style="background:gold; text-align:center;" |9 | style="background:silver; text-align:center;" |8 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |3 !20 |- !4. |[[Afrička nogometna konfederacija]] |CAF | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |2 !3 |- !5. |[[CONCACAF|Nogometna konfederacija Sjeverne, Srednje Amerike i Kariba]] |CONCACAF |style="background:gold; text-align:center;" |0 |style="background:silver; text-align:center;" |1 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 !2 |- !6. |[[Okeanijska nogometna konfederacija]] |OFC |style="background:gold; text-align:center;" |0 |style="background:silver; text-align:center;" |1 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 !1 |} === Najuspješnije ekipe === {| class="wikitable sortable" !# !Ekipa ! style="background:gold; text-align:center;" |1. ! style="background:silver; text-align:center;" |2. ! style="background:#CD7F32; text-align:center;" |3. !Ukupno |- !1. |{{NOG|JPN}} | style="background:gold; text-align:center;" |11 | style="background:silver; text-align:center;" |4 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |8 !23 |- !2. |{{NOG|PER}} | style="background:gold; text-align:center;" |3 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 !3 |- ! rowspan="2" |3. |{{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] | style="background:gold; text-align:center;" |2 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 ! rowspan="8" |2 |- |{{NOG|CZE}} | style="background:gold; text-align:center;" |2 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- ! rowspan="3" |4. |{{ZD|BRA|1968}} [[SE Palmeiras]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|BUL}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|SCO}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- ! rowspan="3" |5. |{{NOG|BEL}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|SVK}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- ! rowspan="14" |6. |{{NOG|ARG}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 ! rowspan="14" |1 |- |{{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|BIH}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[CR Flamengo]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[Fluminense FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|FRA}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[SC Internacional]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|HUN}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[Santos FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|TUN}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|UAE}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- !7. |{{NOG|PAR}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |3 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 !4 |- ! rowspan="16" |8. |{{NOG|AUS}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 ! rowspan="29" |1 |- |{{ZD|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[Botafogo de Futebol e Regatas|Botafogo]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|CHI}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|SCO}} [[Dundee United FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ESP}} [[RCD Espanyol]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|CRO}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|IRL}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|COL}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|MEX}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ITA}} [[Torino FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|URU}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[CR Vasco da Gama]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|WAL}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- ! rowspan="2" |9. |{{NOG|SCG|ime=SR Jugoslavija / Srbija i Crna Gora}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |2 |- |{{NOG|TUR}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |2 |- ! rowspan="13" |10. |{{NOG|BOL}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|MNE}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|DEN}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|ECU}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{ZD|NED}} [[Feyenoord]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|GHA}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|CHN}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|CIV}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|USA}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{ZD|ENG}} [[West Ham United FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{ZD|JPN}} [[Yamaha Motors FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |} == Također pogledajte == * [[Nogometna reprezentacija Japana]] * [[LG kup (nogomet)]] * [[Merdeka turnir]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kirin.co.jp/soccer/}} * [https://www.kirin.co.jp/soccer/history/ Rezultati utakmica] (od 1978. do danas) on kirin.co.jp * [https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html Statistika] na [[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|RSSSF.org]] * [https://www.soccerway.com/world/kirin-cup-japan/#/O4TzFtDr/draw/ Kirin kup] na Soccerway.com {{Kirin kup}} [[Kategorija:Kirin kup|*]] [[Kategorija:Kirin (kompanija)]] [[Kategorija:1978. u Japanu]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Japanu]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Japana]] 36spuuwa9dp3h678tco4sz15ka5xd63 3838815 3838810 2026-05-02T11:07:13Z Z1KA 87045 /* Također pogledajte */ 3838815 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = Kirin kup | izvorni_naziv = キリンカップサッカー | slika = Kirin logo.svg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Logo [[Kirin (kompanija)|kompanije Kirin]]. | organizuje = [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]] | osnovano = {{Početni datum i godine|1978}} | ukinuto = | regija = {{ZID|Japan}} ([[Azijska nogometna konfederacija|AFC]]) | broj_ekipa = 8 {{Malo|(1978–1979)}}<br>6 {{Malo|(1980–1981;1984–1985)}}<br>5 {{Malo|(1982–1983)}}<br>3 {{Malo|(1992–2011)}}<br>2 {{Malo|(2013)}}<br>4 {{Malo|(1986–1991; 2016–2022)}} | kvalifikator_za = | povezana_takmičenja = | domaći_kupovi = | međunarodni_kupovi = | trenutni_šampion = {{NOG|TUN}} | broj_titule = 1 | najuspješniji_klub = | najuspješnija_ekipa = {{NOG|JPN}} | broj_titula = 11 | emiteri = | uzrečica = | veb-sajt = [https://www.kirin.co.jp/soccer/ kirin.co.jp/soccer] | trenutno = [[Kirin kup 2022.|2022.]] }} '''Kirin kup''' ({{Jez-ja|キリンカップサッカー}}) jest [[nogomet]]ni turnir koji u [[Japan]]u organizuje pivara [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]].<ref>{{Cite web|url=http://www.jfa.jp/eng/samuraiblue/kirincupsoccer_2016/about.html#pankz|title=Information {{!}} KIRIN CUP SOCCER 2016 {{!}} SAMURAI BLUE {{!}} JFA|website=www.jfa.jp|access-date=20. 8. 2016}}</ref> Turnir je osnovan 1978, tada poznat kao '''Kup Japana''' (međunarodno takmičenje u kojem su učestvovali nacionalni timovi i klubovi), a posljednji put je u punom obliku [[Kirin kup 2022.|održan 2022]]. Od 1992. pa nadalje format je promijenjen u kružno takmičenje nacionalnih timova. Prva reprezentacija koja je osvojila takmičenje bila je [[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]]. Japan je najuspješnija ekipa na turniru sa 11 titula, a slijedi [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]] sa 3 titule. Posljednji osvajač kupa je [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Od početka međunarodnih takmičenja 1992. turnir je ugostio razne timove iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Od južnoameričkih članica [[Južnoamerička nogometna konfederacija|CONMEBOL]]-a koje su pozvane ([[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]], [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]], [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]], [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]], [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]], [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] i [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]]), PRU je bio najuspješniji (3 titule). Od [[UEFA|evropskih]] pozvanih zemalja, bilo je 7 različitih prvaka, a najuspješnija je bila [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] sa dvije titule, dok su [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]], [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]],<ref>{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/nas-samuraj-zove-se-milan-uric-bih-osvojila-kirin-kup/196871|title=Naš samuraj zove se Milan Đurić: BiH osvojila Kirin Kup!|access-date=20. 8. 2016}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] osvojile po jednu titulu. Osim Japana, jedina druga azijska zemlja koja je osvojila turnir su [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] ([[Kirin kup 2005.|2005]]), koji su podijelili titulu s Peruom. == Izdanja == Domaćin u svakom izdanju bio je [[Japan]], a utakmice su igrane po [[Japansko standardno vrijeme|japanskom standardnom vremenu]] ([[UTC+09:00|UTC+9]]). Od 1978. do 1991. učestvovali su i klubovi i reprezentacije. Tek od 1992. samo reprezentacije učestvuju na turniru.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html|title=Kirin Cup|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> {| class="wikitable" !# !Godina !Učesnici !Stadion(i) !Osvajač(i) !Ref. |- ! colspan="6" |Kup Japana (1978–1979) |- !1. |[[Kirin kup 1978.|1978.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|FRG}} [[1. FC Köln]] * {{ZD|ENG}} [[Coventry City FC]] * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA|1968}} [[SE Palmeiras]] * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|FRG}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA|1968}} [[SE Palmeiras]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin78.html|title=Kirin Cup 1978|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !2. |[[Kirin kup 1979.|1979.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|IDN}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] * {{ZD|ITA}} [[ACF Fiorentina]] * {{ZD|SCO}} [[Dundee United FC|Dundee United]] [[Dundee United FC|FC]] * {{ZD|ARG}} [[San Lorenzo BA]] * {{NOG|Burma|1974}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin79.html|title=Kirin Cup 1979|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Svjetski Kirin kup Japana (1980–1984) |- !3. |[[Kirin kup 1980.|1980.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ŠPA|1977}} [[RCD Espanyol]] * {{ZD|JPN}} [[Fujita Kogyo]] * {{ZD|ARG}} [[Argentinos Juniors]] * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] | | * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin80.html|title=Kirin Cup 1980|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !4. |[[Kirin kup 1981.|1981.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ENG}} [[Everton FC]] * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] * {{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano]] * {{ZD|JPN}} [[Mitsubishi]] | | * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin81.html|title=Kirin Cup 1981|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !5. |[[Kirin kup 1982.|1982.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Singapur}} * {{ZD|FRG}} [[SV Werder Bremen]] * {{ZD|NIZ}} [[Feyenoord]] * {{ZD|JPN}} [[NKK Nippon Kokan]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Hiroshima]] * [[Yokohama]] * [[Nishigaoka]] * [[Kobe]] * [[Miyagi]] | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin82.html|title=Kirin Cup 1982|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !6. |[[Kirin kup 1983.|1983.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Sirija}} * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] * {{ZD|BRA|1968}} [[Botafogo FR|Botafogo]] * {{ZD|JPN}} [[Júbilo Iwata|Yamaha]] | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Shizuoka]] * [[Omiya]] * [[Okayama]] * [[Yokohama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] | * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin83.html|title=Kirin Cup 1983|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !7. |[[Kirin kup 1984.|1984.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{NOG|IRE}} * {{ZD|FRA}} [[Toulouse FC]] * {{ZD|BRA|1968}} [[SC Internacional]] * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan univerzitetski XI}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[NACK5 stadion Omiya]] ([[Saitama]]) * [[Hiroshima]] * [[Matsuyama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] * [[Yokohama]] * [[Stadion Maruyama]] ([[Sapporo]]) | * {{ZD|BRA|1968}} [[SC Internacional]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin84.html|title=Kirin Cup 1984|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Kirin kup |- !8. |[[Kirin kup 1985.|1985.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|URU}} * {{ZD|ENG}} [[West Ham United FC]] * {{ZD|JAP}} [[Tokyo Verdy|Yomiuri]] * {{ZD|BRA|1968}} [[Santos FC]] * {{ZD|MAL}} [[Malaysian Tigers]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Shimizu]] * [[Sendai]] * [[Okayama]] * [[Omiya]] * [[Hiroshima]] * [[Osaka]] * [[Kobe]] * [[Sapporo]] * [[Nagoya]] * [[Yokohama]] | * {{ZD|BRA|1968}} [[Santos FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin85.html|title=Kirin Cup 1985|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !9. |[[Kirin kup 1986.|1986.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ALŽ|ime=Alžir B}} * {{ZD|BRA|1968}} [[SE Palmeiras]] * {{ZD|FRG}} [[SV Werder Bremen]] | * [[Matsuyama]] * [[Fukuoka]] * [[Tokio]] * [[Shizuoka]] * [[Kyoto]] * [[Nagoya]] | * {{ZD|FRG}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin86.html|title=Kirin Cup 1986|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !10. |[[Kirin kup 1987.|1987.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SEN}} * {{ZD|BRA|1968}} [[Fluminense FC]] * {{ZD|ITA}} [[Torino FC]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Maruyama]] ([[Sapporo]]) * [[Stadion Kusanagi]] ([[Shizuoka]]) * [[Sportski centar prefekture Hiroshima|Sportski centar]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Centralni nogometni stadion (Kobe)|Centralni nogometni stadion]] ([[Kobe]]) | * {{ZD|BRA|1968}} [[Fluminense FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin87.html|title=Kirin Cup 1987|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !11. |[[Kirin kup 1988.|1988.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|FRG}} [[Bayer 04 Leverkusen]] * {{ZD|BRA|1968}} [[CR Flamengo]] | * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Tokio]] * [[Takamatsu]] * [[Kyoto]] * [[Omiya]] * [[Kagoshima]] | * {{ZD|BRA|1968}} [[CR Flamengo]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin88.html|title=Kirin Cup 1988|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !12. |[[Kirin kup 1991.|1991.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] [[Tottenham Hotspur FC|FC]] * {{ZD|BRA|1968}} [[CR Vasco da Gama]] | * [[ND Soft stadion Yamagata|ND Soft stadion]] ([[Yagamata]]) * [[Stadion Takebishi (Kyoto)|Stadion Takebishi]] ([[Kyoto]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin91.html|title=Kirin Cup 1991|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" | |- !13. |[[Kirin kup 1992.|1992.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|WAL}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Gifu Nagaragawa]] ([[Gifu]]) * [[Stadion Ningineer]] ([[Matsuyama]]) | * {{NOG|ARG}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin92.html|title=Kirin Cup 1992|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !14. |[[Kirin kup 1993.|1993.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|USA}} * {{NOG|HUN}} | * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|HUN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin93.html|title=Kirin Cup 1993|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !15. |[[Kirin kup 1994.|1994.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|FRA}} * {{NOG|AUS}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|FRA}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin94.html|title=Kirin Cup 1994|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !16. |[[Kirin kup 1995.|1995.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|EKV}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Toyama]] ([[Toyama]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin95.html|title=Kirin Cup 1995|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !17. |[[Kirin kup 1996.|1996.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|MEX}} * {{NOG|SRJ}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[IAI stadion Nihondaira]] ([[Shizuoka]]) * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin96.html|title=Kirin Cup 1996|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !18. |[[Kirin kup 1997.|1997.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CRO}} * {{NOG|TUR}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Yurtec]] ([[Sendai]]) * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin97.html|title=Kirin Cup 1997|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !19. |[[Kirin kup 1998.|1998.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PAR}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|CZE}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin98.html|title=Kirin Cup 1998|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !20. |[[Kirin kup 1999.|1999.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Takebishi (Kyoto)|Stadion Takebishi]] ([[Kyoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin99.html|title=Kirin Cup 1999|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !21. |[[Kirin kup 2000.|2000.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SLK}} * {{NOG|BOL}} | * [[Stadion Miyagi]] ([[Rifu]]) * [[Stadion Tosu]] ([[Tosu]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|SLK}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin00.html|title=Kirin Cup 2000|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !22. |[[Kirin kup 2001.|2001.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|SRJ}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Sapporo Dome]] ([[Sapporo]]) * [[Crasus Dome Õita]] ([[Ōita]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin01.html|title=Kirin Cup 2001|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2002.|2002.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|HON}} * {{NOG|SVK}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin02.html|title=Kirin Cup 2002|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2003.|2003.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|PAR}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin03.html|title=Kirin Cup 2003|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !23. |[[Kirin kup 2004.|2004.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCG}} * {{NOG|SLK}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin04.html|title=Kirin Cup 2004|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !24. |[[Kirin kup 2005.|2005.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin05.html|title=Kirin Cup 2005|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !25. |[[Kirin kup 2006.|2006.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Noevir stadion Kobe]] ([[Kobe]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|SCO}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin06.html|title=Kirin Cup 2006|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !26. |[[Kirin kup 2007.|2007.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|COL}} * {{NOG|MNE}} | * [[Stadion Shizuoka]] ([[Shizuoka]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin07.html|title=Kirin Cup 2007|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !27. |[[Kirin kup 2008.|2008.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|CIV}} | * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin08.html|title=Kirin Cup 2008|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !28. |[[Kirin kup 2009.|2009.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|BEL}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Arena Fukuda Denshi]] ([[Chiba]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin09.html|title=Kirin Cup 2009|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !29. |[[Kirin kup 2011.|2011.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | |- !30. |[[Kirin kup 2013.|2013.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) | * {{NOG|BUL}} | |- !31. |[[Kirin kup 2016.|2016.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BIH}} * {{NOG|BUL}} * {{NOG|DEN}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|BIH}} | |- !32. |[[Kirin kup 2022.|2022.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|GHA}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|TUN}} | * [[Stadion Noevir]] ([[Kobe]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|TUN}} | |} == Statistika == === Najuspješnije konfederacije === {| class="wikitable" !# !Konfederacija !Skr. ! style="background:gold; text-align:center;" |1. ! style="background:silver; text-align:center;" |2. ! style="background:#CD7F32; text-align:center;" |3. !Ukupno |- !1. |[[UEFA|Evropska nogometna konfederacija]] |UEFA | style="background:gold; text-align:center;" |16 | style="background:silver; text-align:center;" |11 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |11 !38 |- !2. |[[Azijska nogometna konfederacija]] |AFC |style="background:gold; text-align:center;" |12 |style="background:silver; text-align:center;" |6 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |9 !27 |- !3. |[[Južnoamerička nogometna konfederacija]] |CONMEBOL | style="background:gold; text-align:center;" |9 | style="background:silver; text-align:center;" |8 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |3 !20 |- !4. |[[Afrička nogometna konfederacija]] |CAF | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |2 !3 |- !5. |[[CONCACAF|Nogometna konfederacija Sjeverne, Srednje Amerike i Kariba]] |CONCACAF |style="background:gold; text-align:center;" |0 |style="background:silver; text-align:center;" |1 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 !2 |- !6. |[[Okeanijska nogometna konfederacija]] |OFC |style="background:gold; text-align:center;" |0 |style="background:silver; text-align:center;" |1 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 !1 |} === Najuspješnije ekipe === {| class="wikitable sortable" !# !Ekipa ! style="background:gold; text-align:center;" |1. ! style="background:silver; text-align:center;" |2. ! style="background:#CD7F32; text-align:center;" |3. !Ukupno |- !1. |{{NOG|JPN}} | style="background:gold; text-align:center;" |11 | style="background:silver; text-align:center;" |4 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |8 !23 |- !2. |{{NOG|PER}} | style="background:gold; text-align:center;" |3 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 !3 |- ! rowspan="2" |3. |{{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] | style="background:gold; text-align:center;" |2 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 ! rowspan="8" |2 |- |{{NOG|CZE}} | style="background:gold; text-align:center;" |2 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- ! rowspan="3" |4. |{{ZD|BRA|1968}} [[SE Palmeiras]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|BUL}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|SCO}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- ! rowspan="3" |5. |{{NOG|BEL}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|SVK}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- ! rowspan="14" |6. |{{NOG|ARG}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 ! rowspan="14" |1 |- |{{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|BIH}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[CR Flamengo]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[Fluminense FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|FRA}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[SC Internacional]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|HUN}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[Santos FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|TUN}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|UAE}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- !7. |{{NOG|PAR}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |3 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 !4 |- ! rowspan="16" |8. |{{NOG|AUS}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 ! rowspan="29" |1 |- |{{ZD|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[Botafogo de Futebol e Regatas|Botafogo]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|CHI}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|SCO}} [[Dundee United FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ESP}} [[RCD Espanyol]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|CRO}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|IRL}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|COL}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|MEX}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ITA}} [[Torino FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|URU}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[CR Vasco da Gama]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|WAL}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- ! rowspan="2" |9. |{{NOG|SCG|ime=SR Jugoslavija / Srbija i Crna Gora}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |2 |- |{{NOG|TUR}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |2 |- ! rowspan="13" |10. |{{NOG|BOL}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|MNE}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|DEN}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|ECU}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{ZD|NED}} [[Feyenoord]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|GHA}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|CHN}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|CIV}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|USA}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{ZD|ENG}} [[West Ham United FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{ZD|JPN}} [[Yamaha Motors FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |} == Također pogledajte == {{Commonscat|Kirin Cup Soccer}} * [[Nogometna reprezentacija Japana]] * [[LG kup (nogomet)]] * [[Merdeka turnir]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kirin.co.jp/soccer/}} * [https://www.kirin.co.jp/soccer/history/ Rezultati utakmica] (od 1978. do danas) on kirin.co.jp * [https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html Statistika] na [[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|RSSSF.org]] * [https://www.soccerway.com/world/kirin-cup-japan/#/O4TzFtDr/draw/ Kirin kup] na Soccerway.com {{Kirin kup}} [[Kategorija:Kirin kup|*]] [[Kategorija:Kirin (kompanija)]] [[Kategorija:1978. u Japanu]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Japanu]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Japana]] 3h5po7vi8y4lxhpbc0re0j4zrvbwfj8 3838816 3838815 2026-05-02T11:14:19Z Z1KA 87045 /* Najuspješnije ekipe */ 3838816 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = Kirin kup | izvorni_naziv = キリンカップサッカー | slika = Kirin logo.svg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Logo [[Kirin (kompanija)|kompanije Kirin]]. | organizuje = [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]] | osnovano = {{Početni datum i godine|1978}} | ukinuto = | regija = {{ZID|Japan}} ([[Azijska nogometna konfederacija|AFC]]) | broj_ekipa = 8 {{Malo|(1978–1979)}}<br>6 {{Malo|(1980–1981;1984–1985)}}<br>5 {{Malo|(1982–1983)}}<br>3 {{Malo|(1992–2011)}}<br>2 {{Malo|(2013)}}<br>4 {{Malo|(1986–1991; 2016–2022)}} | kvalifikator_za = | povezana_takmičenja = | domaći_kupovi = | međunarodni_kupovi = | trenutni_šampion = {{NOG|TUN}} | broj_titule = 1 | najuspješniji_klub = | najuspješnija_ekipa = {{NOG|JPN}} | broj_titula = 11 | emiteri = | uzrečica = | veb-sajt = [https://www.kirin.co.jp/soccer/ kirin.co.jp/soccer] | trenutno = [[Kirin kup 2022.|2022.]] }} '''Kirin kup''' ({{Jez-ja|キリンカップサッカー}}) jest [[nogomet]]ni turnir koji u [[Japan]]u organizuje pivara [[Kirin (kompanija)|Kirin Brewery Company]].<ref>{{Cite web|url=http://www.jfa.jp/eng/samuraiblue/kirincupsoccer_2016/about.html#pankz|title=Information {{!}} KIRIN CUP SOCCER 2016 {{!}} SAMURAI BLUE {{!}} JFA|website=www.jfa.jp|access-date=20. 8. 2016}}</ref> Turnir je osnovan 1978, tada poznat kao '''Kup Japana''' (međunarodno takmičenje u kojem su učestvovali nacionalni timovi i klubovi), a posljednji put je u punom obliku [[Kirin kup 2022.|održan 2022]]. Od 1992. pa nadalje format je promijenjen u kružno takmičenje nacionalnih timova. Prva reprezentacija koja je osvojila takmičenje bila je [[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]]. Japan je najuspješnija ekipa na turniru sa 11 titula, a slijedi [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]] sa 3 titule. Posljednji osvajač kupa je [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Od početka međunarodnih takmičenja 1992. turnir je ugostio razne timove iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Od južnoameričkih članica [[Južnoamerička nogometna konfederacija|CONMEBOL]]-a koje su pozvane ([[Nogometna reprezentacija Argentine|ARG]], [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]], [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]], [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]], [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]], [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] i [[Nogometna reprezentacija Perua|PRU]]), PRU je bio najuspješniji (3 titule). Od [[UEFA|evropskih]] pozvanih zemalja, bilo je 7 različitih prvaka, a najuspješnija je bila [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] sa dvije titule, dok su [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]], [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]],<ref>{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/nas-samuraj-zove-se-milan-uric-bih-osvojila-kirin-kup/196871|title=Naš samuraj zove se Milan Đurić: BiH osvojila Kirin Kup!|access-date=20. 8. 2016}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] osvojile po jednu titulu. Osim Japana, jedina druga azijska zemlja koja je osvojila turnir su [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] ([[Kirin kup 2005.|2005]]), koji su podijelili titulu s Peruom. == Izdanja == Domaćin u svakom izdanju bio je [[Japan]], a utakmice su igrane po [[Japansko standardno vrijeme|japanskom standardnom vremenu]] ([[UTC+09:00|UTC+9]]). Od 1978. do 1991. učestvovali su i klubovi i reprezentacije. Tek od 1992. samo reprezentacije učestvuju na turniru.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html|title=Kirin Cup|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> {| class="wikitable" !# !Godina !Učesnici !Stadion(i) !Osvajač(i) !Ref. |- ! colspan="6" |Kup Japana (1978–1979) |- !1. |[[Kirin kup 1978.|1978.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|FRG}} [[1. FC Köln]] * {{ZD|ENG}} [[Coventry City FC]] * {{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA|1968}} [[SE Palmeiras]] * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|FRG}} [[Borussia Mönchengladbach]] * {{ZD|BRA|1968}} [[SE Palmeiras]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin78.html|title=Kirin Cup 1978|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !2. |[[Kirin kup 1979.|1979.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|IDN}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] * {{ZD|ITA}} [[ACF Fiorentina]] * {{ZD|SCO}} [[Dundee United FC|Dundee United]] [[Dundee United FC|FC]] * {{ZD|ARG}} [[San Lorenzo BA]] * {{NOG|Burma|1974}} * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan ligaški XI}} | | * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin79.html|title=Kirin Cup 1979|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Svjetski Kirin kup Japana (1980–1984) |- !3. |[[Kirin kup 1980.|1980.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ŠPA|1977}} [[RCD Espanyol]] * {{ZD|JPN}} [[Fujita Kogyo]] * {{ZD|ARG}} [[Argentinos Juniors]] * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] | | * {{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin80.html|title=Kirin Cup 1980|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !4. |[[Kirin kup 1981.|1981.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|ENG}} [[Everton FC]] * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] * {{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano]] * {{ZD|JPN}} [[Mitsubishi]] | | * {{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin81.html|title=Kirin Cup 1981|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !5. |[[Kirin kup 1982.|1982.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Singapur}} * {{ZD|FRG}} [[SV Werder Bremen]] * {{ZD|NIZ}} [[Feyenoord]] * {{ZD|JPN}} [[NKK Nippon Kokan]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Hiroshima]] * [[Yokohama]] * [[Nishigaoka]] * [[Kobe]] * [[Miyagi]] | * {{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin82.html|title=Kirin Cup 1982|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !6. |[[Kirin kup 1983.|1983.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Sirija}} * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] * {{ZD|BRA|1968}} [[Botafogo FR|Botafogo]] * {{ZD|JPN}} [[Júbilo Iwata|Yamaha]] | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Shizuoka]] * [[Omiya]] * [[Okayama]] * [[Yokohama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] | * {{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin83.html|title=Kirin Cup 1983|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !7. |[[Kirin kup 1984.|1984.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{NOG|IRE}} * {{ZD|FRA}} [[Toulouse FC]] * {{ZD|BRA|1968}} [[SC Internacional]] * {{NOG|JPN|1947|ime=Japan univerzitetski XI}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[NACK5 stadion Omiya]] ([[Saitama]]) * [[Hiroshima]] * [[Matsuyama]] * [[Kobe]] * [[Mizuho-ku, Nagoya]] * [[Yokohama]] * [[Stadion Maruyama]] ([[Sapporo]]) | * {{ZD|BRA|1968}} [[SC Internacional]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin84.html|title=Kirin Cup 1984|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" |Kirin kup |- !8. |[[Kirin kup 1985.|1985.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|URU}} * {{ZD|ENG}} [[West Ham United FC]] * {{ZD|JAP}} [[Tokyo Verdy|Yomiuri]] * {{ZD|BRA|1968}} [[Santos FC]] * {{ZD|MAL}} [[Malaysian Tigers]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Shimizu]] * [[Sendai]] * [[Okayama]] * [[Omiya]] * [[Hiroshima]] * [[Osaka]] * [[Kobe]] * [[Sapporo]] * [[Nagoya]] * [[Yokohama]] | * {{ZD|BRA|1968}} [[Santos FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin85.html|title=Kirin Cup 1985|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !9. |[[Kirin kup 1986.|1986.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ALŽ|ime=Alžir B}} * {{ZD|BRA|1968}} [[SE Palmeiras]] * {{ZD|FRG}} [[SV Werder Bremen]] | * [[Matsuyama]] * [[Fukuoka]] * [[Tokio]] * [[Shizuoka]] * [[Kyoto]] * [[Nagoya]] | * {{ZD|FRG}} [[SV Werder Bremen]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin86.html|title=Kirin Cup 1986|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !10. |[[Kirin kup 1987.|1987.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SEN}} * {{ZD|BRA|1968}} [[Fluminense FC]] * {{ZD|ITA}} [[Torino FC]] | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Maruyama]] ([[Sapporo]]) * [[Stadion Kusanagi]] ([[Shizuoka]]) * [[Sportski centar prefekture Hiroshima|Sportski centar]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Centralni nogometni stadion (Kobe)|Centralni nogometni stadion]] ([[Kobe]]) | * {{ZD|BRA|1968}} [[Fluminense FC]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin87.html|title=Kirin Cup 1987|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !11. |[[Kirin kup 1988.|1988.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|Kina}} * {{ZD|FRG}} [[Bayer 04 Leverkusen]] * {{ZD|BRA|1968}} [[CR Flamengo]] | * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Tokio]] * [[Takamatsu]] * [[Kyoto]] * [[Omiya]] * [[Kagoshima]] | * {{ZD|BRA|1968}} [[CR Flamengo]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin88.html|title=Kirin Cup 1988|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !12. |[[Kirin kup 1991.|1991.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|THA}} * {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] [[Tottenham Hotspur FC|FC]] * {{ZD|BRA|1968}} [[CR Vasco da Gama]] | * [[ND Soft stadion Yamagata|ND Soft stadion]] ([[Yagamata]]) * [[Stadion Takebishi (Kyoto)|Stadion Takebishi]] ([[Kyoto]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin91.html|title=Kirin Cup 1991|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- ! colspan="6" | |- !13. |[[Kirin kup 1992.|1992.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|WAL}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Gifu Nagaragawa]] ([[Gifu]]) * [[Stadion Ningineer]] ([[Matsuyama]]) | * {{NOG|ARG}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin92.html|title=Kirin Cup 1992|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !14. |[[Kirin kup 1993.|1993.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|USA}} * {{NOG|HUN}} | * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) * [[Stadion Paloma Mizuho]] ([[Nagoya]]) * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|HUN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin93.html|title=Kirin Cup 1993|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !15. |[[Kirin kup 1994.|1994.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|FRA}} * {{NOG|AUS}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|FRA}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin94.html|title=Kirin Cup 1994|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !16. |[[Kirin kup 1995.|1995.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|EKV}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Toyama]] ([[Toyama]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin95.html|title=Kirin Cup 1995|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !17. |[[Kirin kup 1996.|1996.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|MEX}} * {{NOG|SRJ}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[IAI stadion Nihondaira]] ([[Shizuoka]]) * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin96.html|title=Kirin Cup 1996|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !18. |[[Kirin kup 1997.|1997.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CRO}} * {{NOG|TUR}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Stadion Yurtec]] ([[Sendai]]) * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin97.html|title=Kirin Cup 1997|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !19. |[[Kirin kup 1998.|1998.]] | * {{NOG|JPN|1947}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PAR}} | * [[Nacionalni stadion Yoyogi]] ([[Tokio]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|CZE}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin98.html|title=Kirin Cup 1998|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !20. |[[Kirin kup 1999.|1999.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Takebishi (Kyoto)|Stadion Takebishi]] ([[Kyoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|BEL}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin99.html|title=Kirin Cup 1999|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !21. |[[Kirin kup 2000.|2000.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SLK}} * {{NOG|BOL}} | * [[Stadion Miyagi]] ([[Rifu]]) * [[Stadion Tosu]] ([[Tosu]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|SLK}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin00.html|title=Kirin Cup 2000|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !22. |[[Kirin kup 2001.|2001.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|SRJ}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Sapporo Dome]] ([[Sapporo]]) * [[Crasus Dome Õita]] ([[Ōita]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin01.html|title=Kirin Cup 2001|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2002.|2002.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|HON}} * {{NOG|SVK}} | * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) * [[Memorijalni stadion Univerzijade (Kobe)|Memorijalni stadion Univerzijade]] ([[Kobe]]) |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin02.html|title=Kirin Cup 2002|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !– |[[Kirin kup 2003.|2003.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|PAR}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) |''Turnir nikada nije završen.'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin03.html|title=Kirin Cup 2003|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !23. |[[Kirin kup 2004.|2004.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCG}} * {{NOG|SLK}} | * [[Hiroshima Big Arch]] ([[Hiroshima]]) * [[Stadion Best Denki]] ([[Fukuoka]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin04.html|title=Kirin Cup 2004|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !24. |[[Kirin kup 2005.|2005.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|UAE}} * {{NOG|PER}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin05.html|title=Kirin Cup 2005|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !25. |[[Kirin kup 2006.|2006.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|SCO}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Noevir stadion Kobe]] ([[Kobe]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|SCO}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin06.html|title=Kirin Cup 2006|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !26. |[[Kirin kup 2007.|2007.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|COL}} * {{NOG|MNE}} | * [[Stadion Shizuoka]] ([[Shizuoka]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin07.html|title=Kirin Cup 2007|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !27. |[[Kirin kup 2008.|2008.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|CIV}} | * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Stadion Saitama 2002]] ([[Saitama]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin08.html|title=Kirin Cup 2008|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !28. |[[Kirin kup 2009.|2009.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|BEL}} | * [[Stadion Nagai]] ([[Osaka]]) * [[Arena Fukuda Denshi]] ([[Chiba]]) * [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalni stadion]] ([[Tokio]]) | * {{NOG|JPN|1947}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesk/kirin09.html|title=Kirin Cup 2009|website=rsssf.org|access-date=1. 5. 2026|publisher=[[RSSSF]]}}</ref> |- !29. |[[Kirin kup 2011.|2011.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | * [[Stadion Denka Big Swan]] ([[Niigata]]) * [[Stadion Sunpro Alwin]] ([[Matsumoto, Nagano|Matsumoto]]) * [[Međunarodni stadion Yokohama|Međunarodni stadion]] ([[Yokohama]]) | * {{NOG|JPN}} * {{NOG|CZE}} * {{NOG|PER}} | |- !30. |[[Kirin kup 2013.|2013.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BUL}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) | * {{NOG|BUL}} | |- !31. |[[Kirin kup 2016.|2016.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|BIH}} * {{NOG|BUL}} * {{NOG|DEN}} | * [[Stadion Toyota (Japan)|Stadion Toyota]] ([[Toyota, Aichi|Toyota]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|BIH}} | |- !32. |[[Kirin kup 2022.|2022.]] | * {{NOG|JPN}} {{Malo|(domaćin)}} * {{NOG|GHA}} * {{NOG|CHI}} * {{NOG|TUN}} | * [[Stadion Noevir]] ([[Kobe]]) * [[Gradski stadion Suita]] ([[Suita]]) | * {{NOG|TUN}} | |} == Statistika == === Najuspješnije konfederacije === {| class="wikitable" !# !Konfederacija !Skr. ! style="background:gold; text-align:center;" |1. ! style="background:silver; text-align:center;" |2. ! style="background:#CD7F32; text-align:center;" |3. !Ukupno |- !1. |[[UEFA|Evropska nogometna konfederacija]] |UEFA | style="background:gold; text-align:center;" |16 | style="background:silver; text-align:center;" |11 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |11 !38 |- !2. |[[Azijska nogometna konfederacija]] |AFC |style="background:gold; text-align:center;" |12 |style="background:silver; text-align:center;" |6 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |9 !27 |- !3. |[[Južnoamerička nogometna konfederacija]] |CONMEBOL | style="background:gold; text-align:center;" |9 | style="background:silver; text-align:center;" |8 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |3 !20 |- !4. |[[Afrička nogometna konfederacija]] |CAF | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |2 !3 |- !5. |[[CONCACAF|Nogometna konfederacija Sjeverne, Srednje Amerike i Kariba]] |CONCACAF |style="background:gold; text-align:center;" |0 |style="background:silver; text-align:center;" |1 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 !2 |- !6. |[[Okeanijska nogometna konfederacija]] |OFC |style="background:gold; text-align:center;" |0 |style="background:silver; text-align:center;" |1 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 !1 |} === Najuspješnije ekipe === {| class="wikitable sortable" !# !Ekipa ! style="background:gold; text-align:center;" |1. ! style="background:silver; text-align:center;" |2. ! style="background:#CD7F32; text-align:center;" |3. !Ukupno |- !1. |{{NOG|JPN}} | style="background:gold; text-align:center;" |11 | style="background:silver; text-align:center;" |4 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |8 !23 |- !2. |{{NOG|PER}} | style="background:gold; text-align:center;" |3 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 !3 |- ! rowspan="2" |3. |{{ZD|GER}} [[SV Werder Bremen]] | style="background:gold; text-align:center;" |2 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 ! rowspan="8" |2 |- |{{NOG|CZE}} | style="background:gold; text-align:center;" |2 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- ! rowspan="3" |4. |{{ZD|BRA|1968}} [[SE Palmeiras]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|BUL}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|SCO}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- ! rowspan="3" |5. |{{NOG|BEL}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|SVK}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- ! rowspan="14" |6. |{{NOG|ARG}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 ! rowspan="14" |1 |- |{{ZD|GER}} [[Borussia Mönchengladbach]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|BIH}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[CR Flamengo]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[Fluminense FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|FRA}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[SC Internacional]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|HUN}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[Santos FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|TUN}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|UAE}} | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- !7. |{{NOG|PAR}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |3 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 !4 |- !8. |{{NOG|SCG|ime=SR Jugoslavija / Srbija i Crna Gora}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |2 !3 |- ! rowspan="16" |9. |{{NOG|AUS}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 ! rowspan="16" |1 |- |{{ZD|GER}} [[Bayer 04 Leverkusen]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[Botafogo de Futebol e Regatas|Botafogo]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|CHI}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|SCO}} [[Dundee United FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ESP}} [[RCD Espanyol]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|CRO}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano|Inter Milano]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|IRL}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|COL}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|MEX}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|ITA}} [[Torino FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|URU}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{ZD|BRA|1968}} [[CR Vasco da Gama]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- |{{NOG|WAL}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |1 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |0 |- !10. |{{NOG|TUR}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |2 !2 |- ! rowspan="13" |11. |{{NOG|BOL}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 ! rowspan="11" |1 |- |{{NOG|MNE}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|DEN}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|ECU}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{ZD|NED}} [[Feyenoord]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|GHA}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|CHN}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|CIV}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{NOG|USA}} | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{ZD|ENG}} [[West Ham United FC]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |- |{{ZD|JPN}} [[Júbilo Iwata|Yamaha]] | style="background:gold; text-align:center;" |0 | style="background:silver; text-align:center;" |0 | style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 |} == Također pogledajte == {{Commonscat|Kirin Cup Soccer}} * [[Nogometna reprezentacija Japana]] * [[LG kup (nogomet)]] * [[Merdeka turnir]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kirin.co.jp/soccer/}} * [https://www.kirin.co.jp/soccer/history/ Rezultati utakmica] (od 1978. do danas) on kirin.co.jp * [https://www.rsssf.org/tablesk/kirin.html Statistika] na [[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|RSSSF.org]] * [https://www.soccerway.com/world/kirin-cup-japan/#/O4TzFtDr/draw/ Kirin kup] na Soccerway.com {{Kirin kup}} [[Kategorija:Kirin kup|*]] [[Kategorija:Kirin (kompanija)]] [[Kategorija:1978. u Japanu]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Japanu]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Japana]] lb8nretod3qr8jdabweaqykglthex3c 0 428004 3838703 3376089 2026-05-01T16:59:09Z Д.Ильин 72958 3838703 wikitext text/x-wiki '''Versinus''' ili '''obrnuti sinus''' je [[trigonometrijska funkcija]] koja se pojavljivala tokom ranog razvoja [[Trigonometrija|trigonometrije]]. Postoji još nekoliko srodnih funkcija i to '''coversinus''' i '''haversinus'''. Haversinus, koji predstavlja polovinu versinusa, ima izrazitu važnost kod [[Haversinusna formula|haversinusne formule]] koja se koristi za navigaciju. [[Datoteka:Unit-circle_sin_cos_tan_cot_exsec_excsc_versin_cvs.svg|mini|270x270piksel|[[Kružnica|Jedinična kružnica]] sa odgovarajućim [[Trigonometrijska funkcija|trigonometrijskim funkcijama]].]] == {{anchor|ver|vcs|cvs|cvc|hav|hvc|hcv|hcc|lhav}}Pregled == '''Versinus'''<ref name="Inman_1835" /><ref name="Abramowitz_1972" /><ref name="Weisstein_vers" /><ref name="Tapson_2004" /><ref name="Atlas_2009" /> ili '''obrnuti sinus'''<ref name="Weisstein_vers" /><ref name="Korn_2000" /><ref name="Clagett_1969" /><ref name="Precalc_1999" /><ref name="Calvert_2004">{{cite web|url=http://www.du.edu/~jcalvert/math/trig.htm|title=Trigonometry|date=14. 9. 2007|orig-year=2004<!-- 2004-01-10 -->|url-status=live|author-first=James B.|author-last=Calvert|archive-url=https://web.archive.org/web/20071002214133/http://mysite.du.edu/~jcalvert/math/trig.htm|archive-date=2. 10. 2007|access-date=8. 11. 2015|url-status=dead}}</ref> je trigonometrijska funkcija koja se pojavljivala u najranijim trigonometrijskim tablicama. Piše se kao '''versin(''&#x3B8;'')''',<ref name="Weisstein_vers" /><ref name="Clagett_1969" /><ref name="Precalc_1999" /> '''sinver(''&#x3B8;'')''',<ref name="Braunmühl_1903">{{cite book|url=https://books.google.com/books/about/Vorlesungen_%C3%BCber_Geschichte_der_Trigono.html?id=2Kc_AQAAIAAJ|title=Vorlesungen über Geschichte der Trigonometrie - Von der Erfindung der Logarithmen bis auf die Gegenwart|date=1903|publisher=[[B. G. Teubner]]|volume=2|location=Leipzig, Germany|page=231|language=German|trans-title=Lectures on history of trigonometry - from the invention of logarithms up to the present|author-link=Johann Anton Edler von Braunmühl|access-date=9. 12. 2015|author-first=Anton|author-last=Edler von Braunmühl}}</ref><ref name="Cajori_1929" /> '''vers(''&#x3B8;'')''',<ref name="Inman_1835" /><ref name="Abramowitz_1972" /><ref name="Weisstein_vers" /><ref name="Tapson_2004" /><ref name="Atlas_2009" /><ref name="Korn_2000" /> '''ver(''&#x3B8;'')'''<ref name="Shaneyfelt">{{cite web|url=http://www2.hawaii.edu/~tvs/trig.html|title=德博士的 Notes About Circles, ज्य, & कोज्य: What in the world is a hacovercosine?|publisher=[[University of Hawaii]]|location=Hilo, Hawaii|url-status=dead|author-first=Ted V.|author-last=Shaneyfelt|access-date=8. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150919053929/http://www2.hawaii.edu/~tvs/trig.html|archive-date=19. 9. 2015}}</ref> ili '''siv(''&#x3B8;'')'''.<ref name="Cauchy_1821">{{anchor|Cauchy-1821}}{{cite book|title=Cours d'Analyse de l'Ecole royale polytechnique|date=1821|publisher=L'Imprimerie Royale, Debure frères, Libraires du Roi et de la [[Bibliothèque du Roi]]|volume=1|language=French|chapter=Analyse Algébrique|author-link=Augustin-Louis Cauchy|author-first=Augustin-Louis|author-last=Cauchy|title-link=Cours d'Analyse}}[https://books.google.com/books?id=UrT0KsbDmDwC&pg=PA11&lpg=PA11] (reissued by [[Cambridge University Press]], 2009; {{ISBN|978-1-108-00208-0}})</ref><ref name="Bradley_2009">{{anchor|Bradley-2009}}{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=M0or-HGe7D0C|title=Cauchy’s Cours d’analyse: An Annotated Translation|date=14. 1. 2010|work=Sources and Studies in the History of Mathematics and Physical Sciences|publisher=[[Springer Science+Business Media, LLC]]|others=[[Augustin-Louis Cauchy|Cauchy, Augustin-Louis]]|isbn=978-1-4419-0548-2|pages=10, 285|doi=10.1007/978-1-4419-0549-9|lccn=2009932254|id=1441905499, 978-1-4419-0549-9|access-date=9. 11. 2015|orig-year=2009|author1-first=Robert E.|author1-last=Bradley|author2-first=Charles Edward|author2-last=Sandifer|editor1-first=J. Z.|editor1-last=Buchwald}} (See [[Versinus i haversinus#Bradley-Errata|errata]].)</ref> Na [[Latinski jezik|latinskom]], ova funkcija je poznata kao ''sinus versus''<ref name="Cauchy_1821" /><ref name="Bradley_2009" /> (obrnuti sinus), ''versinus'', ''versus'' ili ''sagitta'' (strijela). Ova funkcija se može izraziti preko prave sinusne (t.j. "vertikalne" [[sinus]]ne (''sinus rectus'')) i [[kosinus]]ne (''cosinus rectus'') funkcije u obliku: <math>\textrm{versin} (\theta) = 2\sin^2\!\left(\frac{\theta}{2}\right) = 1 - \cos (\theta) \,</math> Postoji nekoliko srodnih funkcija koje odgovaraju versinusu i to: * '''Obrnuti kosinus''',<ref name="Weisstein_vercos" /> ili '''vercosinus''',<ref name="Weisstein_vercos" /> koji se zapisuje kao '''vercosin(''&#x3B8;'')''', '''vercos(''&#x3B8;'')'''<ref name="Weisstein_vercos">{{cite web|url=http://mathworld.wolfram.com/Vercosine.html|title=Vercosine|publisher=[[Wolfram Research, Inc.]]|url-status=live|author-first=Eric W.|author-last=Weisstein|author-link=Eric W. Weisstein|work=[[MathWorld]]|access-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140324181952/http://mathworld.wolfram.com/Vercosine.html|archive-date=24. 3. 2014}}</ref> ili '''vcs(''&#x3B8;'')'''<ref name="Shaneyfelt" /> * '''Koverzirani sinus''', '''coversinus''',<ref name="Abramowitz_1972" /><ref name="Tapson_2004" /><ref name="Atlas_2009" /><ref name="Clagett_1969" /><ref name="Precalc_1999" /><ref name="Weisstein_covers" /> '''naspramni kosinus'''<ref name="Cauchy_1821" /><ref name="Bradley_2009" />, koji se zapisuje kao '''coversin(''&#x3B8;'')''',<ref name="Weisstein_hacoversin" />'''covers(''&#x3B8;'')''',<ref name="Abramowitz_1972" /><ref name="Tapson_2004">{{cite web|url=http://www.cleavebooks.co.uk/dictunit/notesa.htm#others|title=Background Notes on Measures: Angles|date=2004|publisher=Cleave Books|url-status=live|author-first=Frank|author-last=Tapson|version=1.4|access-date=12. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20070209051219/http://www.cleavebooks.co.uk/dictunit/notesa.htm|archive-date=9. 2. 2007}}</ref><ref name="Atlas_2009" /><ref name="Korn_2000" /><ref name="Cajori_1929">{{anchor|Cajori-1929}}{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=bT5suOONXlgC|title=A History of Mathematical Notations|date=1952|publisher=[[Open court publishing company]]|isbn=978-1-60206-714-1|edition=2 (3rd corrected printing of 1929 issue)|volume=2|location=Chicago, USA|page=172|id=1602067147|quote=The haversine first appears in the tables of logarithmic versines of [[José de Mendoza y Rios]] (Madrid, 1801, also 1805, 1809), and later in a treatise on navigation of [[James Inman]] (1821). See J. D. White in ''[[The Nautical Magazine|Nautical Magazine]]'' ([[#White-1926-02|February]] and [[#White-1926-07|July 1926]]).|author-link=Florian Cajori|access-date=11. 11. 2015|orig-year=1929<!-- 1929-03 -->|author-first=Florian|author-last=Cajori}} (NB. ISBN and link for reprint of 2nd edition by Cosimo, Inc., New York, USA, 2013.)</ref><ref name="Weisstein_covers">{{cite web|url=http://mathworld.wolfram.com/Coversine.html|title=Coversine|publisher=[[Wolfram Research, Inc.]]|archive-date=27. 11. 2005|url-status=live|author-first=Eric W.|author-last=Weisstein|author-link=Eric W. Weisstein|work=[[MathWorld]]|access-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20051127184403/http://mathworld.wolfram.com/Coversine.html}}</ref><ref name="Ludlow_1891">{{cite book|url=https://books.google.com/books/about/Elements_of_Trigonometry_with_Logarithmi.html?id=s7iBAAAAIAAJ|title=Elements of Trigonometry with Logarithmic and Other Tables|date=1891|publisher=[[John Wiley & Sons]]|edition=3|location=Boston, USA|page=33|access-date=8. 12. 2015|author-first1=Henry Hunt|author-last1=Ludlow|author-first2=Edgar Wales|author-last2=Bass}}</ref><ref name="Wentworth_1903">{{cite book|title=Plane Trigonometry|url=https://archive.org/details/planetrigonometr00wentuoft<!-- There are several books by the same author dated 1903 with variations on the title ("Plane Trigonometry", "Plane Trigonometry and Tables", "Plane and Spherical Trigonometry", "Plane Trigonometry", "Surveying and Tables"), some mention a coauthor George Anthony Hill. It is unclear, which book was meant specifically. Florian Cajori called it just "Trigonometry". -->|date=1903|publisher=[[Ginn and Company]]|edition=2|location=Boston, USA|page=[https://archive.org/details/planetrigonometr00wentuoft/page/5 5]|orig-year=1887|author-first=George Albert|author-last=Wentworth}}</ref><ref name="Kenyon_1913">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=RsxHAAAAIAAJ|title=Trigonometry|date=1913|publisher=[[The Macmillan Company]]|location=New York, USA|pages=8–9|access-date=8. 12. 2015|author-first1=Alfred Monroe|author-last1=Kenyon|author-first2=Louis|author-last2=Ingold}}</ref> '''cosiv(''&#x3B8;'')'''<ref name="Cauchy_1821" /><ref name="Bradley_2009" /> or '''cvs(''&#x3B8;'')'''<ref name="Precalc_1999" /><ref name="Cajori_1929" /><ref name="Shaneyfelt" /><ref name="Anderegg_1896">{{cite book|url=https://books.google.com/books/about/Trigonometry.html?id=deZHAAAAIAAJ|title=Trigonometry: For Schools and Colleges|date=1896|publisher=[[Ginn and Company]]|location=Boston, USA|page=10|access-date=8. 12. 2015|author-first1=Frederick|author-last1=Anderegg|author-first2=Edward Drake|author-last2=Roe<!-- sometimes written Rowe -->}}</ref> * '''Koverzirani kosinus'''<ref name="Weisstein_covercos" /> ili '''covercosinus''',<ref name="Weisstein_covercos" /> koji se zapisuje kao '''covercosin(''&#x3B8;'')''' or '''covercos(''&#x3B8;'')'''<ref name="Weisstein_covercos">{{cite web|url=http://mathworld.wolfram.com/Covercosine.html|title=Covercosine|publisher=[[Wolfram Research, Inc.]]|url-status=live|author-first=Eric W.|author-last=Weisstein|author-link=Eric W. Weisstein|work=[[MathWorld]]|access-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140328110051/http://mathworld.wolfram.com/Covercosine.html|archive-date=28. 3. 2014}}</ref> or '''cvc(''&#x3B8;'')'''<ref name="Shaneyfelt" /> Analogno prethodnim funkcijama, postoje i još četiri funkcije iz kojih se dobija "polovična" vrijednost odgovarajuće "pune" vrijednosti neke od prethodnih funkcija: * '''Haverzirani sinus''',<ref name="Weisstein_hav" /> '''haversinus'''<ref name="Inman_1835" /><ref name="Abramowitz_1972" /><ref name="Tapson_2004" /><ref name="Atlas_2009" /><ref name="Korn_2000" /><ref name="Clagett_1969" /><ref name="Weisstein_hav" /> ili '''semiversus''',<ref name="Fulst_1972">{{cite book|title=Nautische Tafeln|date=1972|publisher=Arthur Geist Verlag|edition=24|location=Bremen, Germany|language=German|chapter=17, 18 <!-- |id=ASIN:B002M2RD3G -->|author1-first=Otto|author1-last=Fulst|editor1-first=Johannes|editor1-last=Lütjen|editor2-first=Walter|editor2-last=Stein|editor3-first=Gerhard|editor3-last=Zwiebler}}</ref><ref name="Sauer_2015">{{cite web|url=http://www.astrosail.de/de/static/tutorial/semi2.php?cat=41|title=Semiversus-Verfahren: Logarithmische Berechnung der Höhe|date=2015|publisher=Astrosail|location=Hotheim am Taunus, Germany|language=German|orig-year=2004|url-status=dead|author-first=Frank|author-last=Sauer|access-date=12. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20130917060448/http://www.astrosail.de/de/static/tutorial/semi2.php?cat=41|archive-date=17. 9. 2013}}</ref> koji se zapisuje kao '''haversin(''&#x3B8;'')''', '''semiversin(''&#x3B8;'')''', '''semiversinus(''&#x3B8;'')''', '''havers(''&#x3B8;'')''',<ref name="Inman_1835" /> '''hav(''&#x3B8;'')''',<ref name="Inman_1835" /><ref name="Abramowitz_1972" /><ref name="Tapson_2004" /><ref name="Atlas_2009" /><ref name="Korn_2000" /><ref name="Cajori_1929" /><ref name="Shaneyfelt" /><ref name="Weisstein_hav">{{cite web|url=http://mathworld.wolfram.com/Haversine.html|title=Haversine|publisher=[[Wolfram Research, Inc.]]|url-status=live|author-first=Eric W.|author-last=Weisstein|author-link=Eric W. Weisstein|work=[[MathWorld]]|access-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20050310194740/http://mathworld.wolfram.com/Haversine.html|archive-date=10. 3. 2005}}</ref><ref name="Rider_1923">{{cite book|url=https://books.google.com/books/about/Plane_trigonometry.html?id=G4O4AAAAIAAJ|title=Plane Trigonometry|date=1923|publisher=[[D. Van Nostrand Company]]|location=New York, USA|page=42|access-date=8. 12. 2015|author-first1=Paul Reece|author-last1=Rider|author-first2=Alfred|author-last2=Davis}}</ref><ref name="Wolfram_hav">{{cite web|url=http://reference.wolfram.com/language/ref/Haversine.html|title=Haversine|date=2008|url-status=live|work=Wolfram Language & System: Documentation Center|version=7.0|access-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140901065044/http://reference.wolfram.com/language/ref/Haversine.html|archive-date=1. 9. 2014}}</ref> '''hvs(''&#x3B8;'')''', '''sem(''&#x3B8;'')'''<ref name="Sauer_2015" /> ili '''hv(''&#x3B8;'')''',<ref name="Rudzinski_2015">{{cite journal|date=July<!-- /August --> 2015|others=Ix, Hanno|title=Ultra compact sight reduction|url=http://issuu.com/navigatorpublishing/docs/on227_download_edition|journal=Ocean Navigator|location=Portland, ME, USA|publisher=Navigator Publishing LLC|issue=227|pages=42–43|issn=0886-0149|access-date=7. 11. 2015|author-first1=Greg|author-last1=Rudzinski}}</ref>. Ova funkcija se najčešće koristi u [[Haversinusna formula|haversinusnoj formuli]]. * '''Haverzirani kosinus'''<ref name="Weisstein_havercos" /> ili '''havercosinus''',<ref name="Weisstein_havercos" /> koji se zapisuje kao '''havercosin(''&#x3B8;'')''', '''havercos(''&#x3B8;'')''',<ref name="Weisstein_havercos">{{cite web|url=http://mathworld.wolfram.com/Havercosine.html|title=Havercosine|publisher=[[Wolfram Research, Inc.]]|url-status=live|author-first=Eric W.|author-last=Weisstein|author-link=Eric W. Weisstein|work=[[MathWorld]]|access-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140329054218/http://mathworld.wolfram.com/Havercosine.html|archive-date=29. 3. 2014}}</ref> '''hac(''&#x3B8;'')''' ili '''hvc(''&#x3B8;'')'''<ref name="Shaneyfelt" /> * '''Hakoverzirani sinus''',<ref name="Weisstein_hacoversin" /> '''hacoversinus'''<ref name="Weisstein_hacoversin" /> ili '''kohaversinus'''<ref name="Weisstein_hacoversin" /> koji se zapisuje kao '''hacoversin(''&#x3B8;'')''',<ref name="Weisstein_hacoversin">{{cite web|url=http://mathworld.wolfram.com/Hacoversine.html|title=Hacoversine|publisher=[[Wolfram Research, Inc.]]|url-status=live|author-first=Eric W.|author-last=Weisstein|author-link=Eric W. Weisstein|work=[[MathWorld]]|access-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140329060147/http://mathworld.wolfram.com/Hacoversine.html|archive-date=29. 3. 2014}}</ref> '''semicoversin(''&#x3B8;'')''', '''hacovers(''&#x3B8;'')''', '''hacov(''&#x3B8;'')'''<ref name="Vlijmen_2005">{{cite web|url=http://home.kpn.nl/vanadovv/Gonio.html|title=Goniology|date=28. 12. 2005|language=English|orig-year=2003|url-status=live|work=Eenheden, constanten en conversies<!-- |trans-work=Units of measurement, constants and conversions -->|author-first=Oscar|author-last=van Vlijmen|access-date=28. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20091028065825/http://home.hetnet.nl/~vanadovv/Gonio.html|archive-date=28. 10. 2009|url-status=live}}</ref> or '''hcv(''&#x3B8;'')'''<ref name="Shaneyfelt" /> * '''Hakoverzirani kosinus''',<ref name="Weisstein_hacovercos" /> '''hakoverkosinus'''<ref name="Weisstein_hacovercos" /> or '''kohavercosinus'''<ref name="Weisstein_hacovercos" /> koji se zapisuje kao '''hacovercosin(''&#x3B8;'')''', '''hacovercos(''&#x3B8;'')'''<ref name="Weisstein_hacovercos">{{cite web|url=http://mathworld.wolfram.com/Hacovercosine.html|title=Hacovercosine|publisher=[[Wolfram Research, Inc.]]|url-status=live|author-first=Eric W.|author-last=Weisstein|author-link=Eric W. Weisstein|work=[[MathWorld]]|access-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140329094237/http://mathworld.wolfram.com/Hacovercosine.html|archive-date=29. 3. 2014}}</ref> or '''hcc(''&#x3B8;'')'''<ref name="Shaneyfelt" /> == Historija i primjene == === Versinus i koversinus === [[Datoteka:Versine.svg|mini|Definicija [[sinus]]a, [[Kosinusna teorema|kosinusa]] i versinusa ugla ''&#x3B8;'' unutar [[Kružnica|jedinične kružnice]], kod koje je poluprečnik jednak jedinici sa centrom u ''O''. Ova slika također ilustrira razlog zbog kojeg se versinus nekada naziva ''sagitta''.]] [[Sinus|Obična sinusna funkcija]] se nekada historijski zvala ''sinus rectus'' ("vertikalni sinus"),kako bi se razlikovala od obrnutog sinusa (''sinus versus'').<ref name="Boyer_1991">{{cite book|title=A History of Mathematics|date=6. 3. 1991|publisher=[[John Wiley & Sons]]|isbn=978-0471543978|edition=2|location=New York, USA|id=0471543977|orig-year=1968|author1-first=Carl Benjamin|author1-last=Boyer|author1-link=Carl Benjamin Boyer|author2-first=Uta C.|author2-last=Merzbach|url=https://archive.org/details/historyofmathema00boye}}</ref> Značenje ovih termina je očigledno kada se te funkcije posmatraju u okviru [[Kružnica|jedinične kružnice]], pomoću koje su i definirane: Za vertikalnu [[Tetiva (geometrija)|tetivu]] ''AB'' neke jedinične kružnice sinus ugla ''&#x3B8;'' (koji je polovina naspramnog ugla ''&#x394;'') je udaljenost ''AC'' (polovina tetive). Što se tiče obrnutog sinusa tog ugla ''&#x3B8;'', on predstavlja udaljenost ''CD'' od centra tetive do centra luka. Zbog ovoga, suma kosinusa tog ugla (koji je jednak dužini odsječka ''OC'') i versinusa tog ugla ''&#x3B8;'' je u stvari poliprečnik ''OD,'' dužine 1 jer se radi o jediničnoj kružnici. Ovako prikazano, sinus je vertikalan (odatle dolazi latinska riječ ''rectus'', što doslovno znači "pravo") dok je versinus horizontalan (odatle dolazi latinska riječ ''versus'', što doslovno znači "okrenuto, obrnuto"). Na slici je također ilustriran i razlog zbog kojeg se versinus nekada zove ''sagitta'', (''lat.'' ''[[strijela]]''),<ref name="OED_Sagitta">{{OED|sagitta}}</ref> ili na [[Arapski jezik|arapskom]] ''sahem''<ref name="Miller_2007" /> što ima isto značenje. Ako se kružni odsječak ''ADB,'' kojeg stvara ugao ''&#x394;''&nbsp;i koji je jednak 2''&#x3B8;'', posmatra kao luk za odapinjanje strijele a tetiva ''AB'' kao njegova "struna", onda se versinus ''CD'' jasno vidi kao "drška od strijele". Uz navedenu interpretaciju običnog sinusa kao "vertikalnog" i obrnutog sinusa kao "horizontalnog", može se zaključiti da je ''sagitta'' u stvari zastarjeli sinonim za [[Descartesov koordinatni sistem|apscisu]] (horizontalnu osu grafa).<ref name="OED_Sagitta" /> 1821 godine, [[Augustin Louis Cauchy|Cauchy]] je koristio termine ''sinus versus'' (''siv'') za versinus i ''cosinus versus'' (''cosiv'') za coversinus.<ref name="Cauchy_1821" /><ref name="Bradley_2009" /> [[Datoteka:Circle-trig6.svg|mini|331x331piksel|Način konstrukcije [[Trigonometrijska funkcija|trigonometrijskih funkcija]], korištenjem [[Kružnica|jedinične kružnice]] kod koje je centar smješten u ''O''.]] Historijski, obrnuti sinus je bio jedna od najvažnijih trigonometrijskih funkcija.<ref name="Calvert_2004" /><ref name="Boyer_1991" /><ref name="Miller_2007">{{cite web|url=http://jeff560.tripod.com/v.html|title=Earliest Known Uses of Some of the Words of Mathematics (V)|date=10. 9. 2007|location=New Port Richey, Florida, USA|url-status=live|author-first=Jeff|author-last=Miller <!-- |publisher=Gulf High School-->|access-date=10. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905141835/http://jeff560.tripod.com/v.html|archive-date=5. 9. 2015|url-status=live}}</ref> === Haversinus === Haversinus, je bio veoma bitan kod navigacije, jer se koristio u [[Haversinusna formula|haversinusnoj formuli]], koja se koristila kako bi se precizno izračunale udaljenosti u astronomiji kada bi bile poznate ugaone pozicije (npr., [[longituda]] i [[latituda]]). 1835 godine, termin haversinus (''eng. haversine'') (označavano kao ''log.<!-- logaritamski --> haversine'', ''log.<!-- logaritamski --> havers.'' i ''hav.'') je prvi put koristio<ref name="OED_1989_Haversine" /> [[James Inman]]<ref name="Cajori_1929" /><ref name="White_1926-02">{{anchor|White-1926-02}}{{cite journal|date=februar 1926|title=(unknown title)<!-- TBD -->|journal=[[The Nautical Magazine|Nautical Magazine]]|author-first=J. D.|author-last=White}} (NB. According to [[Versinus i haversinus#Cajori-1929|Cajori, 1929]], this journal has a discussion on the origin of haversines.)</ref><ref name="White_1926-07">{{anchor|White-1926-07}}{{cite journal|date=juli 1926|title=(unknown title)<!-- TBD. -->|journal=[[The Nautical Magazine|Nautical Magazine]]|author-first=J. D.|author-last=White}} (NB. According to [[Versinus i haversinus#Cajori-1929|Cajori, 1929]], this journal has a discussion on the origin of haversines.)</ref> u trećem izdanju njegovog rada ''"Navigation and Nautical Astronomy: For the Use of British Seamen"'' kako bi se pojednostavili proračuni udaljenosti između dvije tačke na površini [[Zemlja (planeta)|Zemlje]], korištenjem [[Sferna trigonometrija|sferne trigonometrije]] u navigaciji.<ref name="Inman_1835">{{cite book|url=https://books.google.com/books/about/Navigation_and_Nautical_Astronomy_for_th.html?id=-fUOnQEACAAJ|title=Navigation and Nautical Astronomy: For the Use of British Seamen|date=1835|publisher=W. Woodward, C. & J. Rivington|edition=3|location=London, UK|author-link=James Inman|access-date=9. 11. 2015|orig-year=1821|author-first=James|author-last=Inman<!-- Rev. D.D. -->}} (Fourth edition: [https://books.google.com/books?id=MK8PAAAAYAAJ].)</ref><ref name="OED_1989_Haversine">{{OED2|haversine}}</ref> Inman je također koristio termine ''nat.<!-- prirodni --> versinus'' i ''nat.<!-- prirodni --> vers.'' za versinuse.<ref name="Inman_1835" /> Druge bitne tablice haversinusa su napravljene od strane Richarda Farleya 1856 godine<ref name="RCA_1945">{{cite book|url=http://www.ams.org/journals/mcom/1945-01-011/S0025-5718-45-99080-6/S0025-5718-45-99080-6.pdf|title=Recent Mathematical Tables|date=11. 7. 1945|publisher=[[National Research Council (United States)|The National Research Council]], Division of Physical Sciences, Committee on Mathematical Tables and Other Aids to Computation; [[American Mathematical Society]]|volume=1|pages=421–422|chapter=197: <!-- Paul R. Rider, Charles A. Hutchinson: -->Natural and Logarithmic Haversines|type=Review|doi=10.1090/S0025-5718-45-99080-6|access-date=19. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151119015033/http://www.ams.org/journals/mcom/1945-01-011/S0025-5718-45-99080-6/S0025-5718-45-99080-6.pdf|archive-date=19. 11. 2015|url-status=live|author-first=Raymond Clare|author-last=Archibald|journal=[[Mathematical Tables and other Aids to Computation]] (MTAC)|url-status=live}} [http://www.ams.org/journals/mcom/1945-01-011/S0025-5718-45-99080-6/]</ref><ref name="Farley_1856">{{cite book|title=Natural Versed Sines from 0 to 125°, and Logarithmic Versed Sines from 0 to 135°|date=1856|location=London|author-first=Richard|author-last=Farley}} (A [[haversine]] table from 0° to 125°/135°.)</ref> i Johna Caulfielda Hannyngtona 1876 godine.<ref name="RCA_1945" /><ref name="Hannyngton_1876">{{cite book|title=Haversines, Natural and Logarithmic, used in Computing Lunar Distances for the Nautical Almanac|date=1876|location=London|author-first=John Caulfield|author-last=Hannyngton}} (A 7-place [[haversine]] table from 0° to 180°, [[log. haversine]]s at intervals of 15", [[nat. haversine]]s at intervals of 10".)</ref> === Moderne primjene === Iako se primjena haversinusa i zadržala u navigaciji, ova trigonometrijska funkcija je pronašla i nove primjene u prethodnim decenijama, kao npr. kod Bruce D. Starkovog metoda koji se koristi kod preciziranja [[Lunarna udaljenost (navigacija)|lunarnih udaljenosti]] korištenjem Gausovih logaritama<ref name="Stark_1997">{{cite book|url=http://www.starpath.com/catalog/books/1875.htm|title=Stark Tables for Clearing the Lunar Distance and Finding Universal Time by Sextant Observation Including a Convenient Way to Sharpen Celestial Navigation Skills While On Land|date=1997|publisher=Starpath Publications|isbn=978-0914025214|edition=2|id=091402521X|access-date=2. 12. 2015|orig-year=1995|author-first=Bruce D.|author-last=Stark}}</ref><ref name="Kalivoda_2003">{{cite web|url=http://www.starpath.com/catalog/books/StarkTables.htm|title=Bruce Stark - Tables for Clearing the Lunar Distance and Finding G.M.T. by Sextant Observation (1995, 1997)|date=30. 7. 2003|location=Prague, Czech Republic|type=Review|url-status=live|author-first=Jan|author-last=Kalivoda|access-date=2. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20040112233843/http://web.dkm.cz/kalivoda/StarkTables.htm|archive-date=12. 1. 2004}}[http://fer3.com/arc/m2.aspx/Tables-for-clearing-Lunar-Distances-from-Bruce-Stark-Kalivoda-jul-2003-w10812][https://web.archive.org/web/20040704084227/http://www.starpath.com/catalog/books/StarkTables.htm]</ref> ili u kompaktnijoj metodi za redukciju vidljivosti (također u navigaciji).<ref name="Rudzinski_2015" /> Jedan period (0 < ''&#x3B8;'' < <math> \frac{\pi}{2}</math>) versinusne ili, češće, haversinuse (ili havercosinuse) talasne forme je također često korišten kod obrade signala i teorije upravljanja kod analize pulsa, zbog toga što postoji gladak prelaz (kontinualan u vrijednosti i nagibu) između nule i jedinice (za haversinus) i nakon toga ponovo u nulu. U ovakvoj primjeni, naziva se [[Hannova funkcija]] ili [[Uzdignuti kosinusni filter|uzdignuti-kosninusni filter]]. Isto tako, havercosinus se koristi kod [[Raised-cosine distribution|uzdignutih-kosinusnih distribucija]] u [[Vjerovatnoća#Teorija|teoriji vjerovatnoće]] i [[Statistika|statistici]]. U formi sin²(''&#x3B8;'') haversinus dvostrukog ugla ''&#x394;'' opisuje relaciju između udaljenosti stranica i uglova u [[Racionalna trigonometrija|racionalnoj trigonometriji]], u predloženoj reformulaciji [[Metrička ravan|metričkih ravni]] i [[Geometrija|geometrije krutih objekata]] od strane [[Norman John Wildberger|Normana John Wildberger]].<ref name="Wildberger_2005">{{cite book|url=https://archive.org/details/divineproportion0000wild|title=Divine Proportions: Rational Trigonometry to Universal Geometry|date=2005|publisher=Wild Egg Pty Ltd|isbn=0-9757492-0-X|edition=1|location=Australia|author-link=Norman John Wildberger|access-date=1. 12. 2015|author-first=Norman John|author-last=Wildberger}}</ref> Varijante haversinusa i haverkosinusa sa dvostrukim uglovima ''&#x394;'' (''[[Latinski jezik|lat]]. sagitta i cosagitta'') su također pronašle nove primjene u opisu korelacije i antikorelacije koreliranih [[foton]]a u [[Kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]].<ref name="Stavek_2013">{{cite journal|date=18. 10. 2013|title=On the Trigonometric Loophole|url=http://www.ccsenet.org/journal/index.php/apr/article/viewFile/31357/18340|url-status=dead|journal=Applied Physics Research|location=Prague, CZ|publisher=Canadian Center of Science and Education|volume=5|issue=6|doi=10.5539/apr.v5n6p48|issn=1916-9639|archive-url=https://web.archive.org/web/20151119015133/http://www.ccsenet.org/journal/index.php/apr/article/viewFile/31357/18340|access-date=19. 11. 2015|author-first=Jiří|author-last=Stávek|eissn=1916-9647|archive-date=19. 11. 2015}}</ref> == Matematički identiteti == === Definicije funkcija === {| class="wikitable" | <math>\textrm{versin} (\theta) = 2\sin^2\!\left(\frac{\theta}{2}\right) = 1 - \cos (\theta) \,</math><ref name="Abramowitz_1972">{{cite book|editor1-first=Milton|editor1-last=Abramowitz|editor1-link=Milton Abramowitz|editor2-first=Irene Ann|editor2-last=Stegun|editor2-link=Irene Stegun|author1-first=Ruth|author1-last=Zucker|title=Handbook of Mathematical Functions with Formulas, Graphs, and Mathematical Tables|title-link=Abramowitz and Stegun|location=Washington D.C.<!-- NBS edition -->; New York<!-- Dover edition -->|publisher=United States Department of Commerce, National Bureau of Standards; Dover Publications|series=Applied Mathematics Series|volume=55|orig-year=June 1964|date=1983<!-- Dover 9th reprint edition carries no date indication, but samples from around 1983 for USD17.95 as well as copies with ISBN-13, introduced after 2005, are known to exist and have the same set of additional errata. Hence took the oldest known date. -->|edition=Ninth reprint with additional corrections of tenth original printing with corrections (December 1972); first<!-- edition -->|isbn=978-0-486-61272-0<!-- of 9th Dover reprint -->|lccn=64-60036<!-- original Government edition 1964, 1st printing -->|id=6512253<!-- Dover reprint edition 1965, 1st printing -->|mr=0167642|contribution=4.3.147: Elementary Transcendental Functions - Circular functions|pages=78|contribution-url=http://www.math.sfu.ca/~cbm/aands/page_78.htm}}</ref><ref name="Weisstein_vers">{{cite web|url=http://mathworld.wolfram.com/Versine.html|title=Versine|publisher=[[Wolfram Research, Inc.]]|url-status=live|author-first=Eric W.|author-last=Weisstein|author-link=Eric W. Weisstein|work=[[MathWorld]]|access-date=5. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20100331150251/http://mathworld.wolfram.com/Versine.html|archive-date=31. 3. 2010}}</ref><ref name="Tapson_2004" /><ref name="Atlas_2009">{{cite book|title=An Atlas of Functions: with Equator, the Atlas Function Calculator|url=https://archive.org/details/atlasfunctionswi00oldh_689|date=2009|publisher=[[Springer Science+Business Media, LLC]]|isbn=978-0-387-48806-6|edition=2|page=[https://archive.org/details/atlasfunctionswi00oldh_689/page/n334 322]|chapter=32.13. The Cosine cos(x) and Sine sin(x) functions - Cognate functions|doi=10.1007/978-0-387-48807-3|lccn=2008937525|orig-year=1987|author-first1=Keith B.|author-last1=Oldham|author-first2=Jan C.|author-last2=Myland|author-first3=Jerome|author-last3=Spanier}}</ref><ref name="Korn_2000">{{anchor|Korn-2000}}{{cite book|title=Mathematical handbook for scientists and engineers: Definitions, theorems, and formulars for reference and review|url=https://archive.org/details/mathematicalhand00korn_849|date=2000|publisher=[[Dover Publications, Inc.]]|isbn=978-0-486-41147-7|edition=3<!-- (based on 1968 edition by McGrawHill, Inc.) -->|location=Mineola, New York, USA|pages=[https://archive.org/details/mathematicalhand00korn_849/page/n909 892]–893|chapter=Appendix B: B9. Plane and Spherical Trigonometry: Formulas Expressed in Terms of the Haversine Function|orig-year=1961|author-first1=Grandino Arthur|author-last1=Korn|author-first2=Theresa M.|author-last2=Korn}} (See [[Versinus i haversinus#Korn-Errata|errata]].)</ref><ref name="Clagett_1969">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=WboPReSZ668C|title=Critical Problems in the History of Science|date=1969|publisher=[[University of Wisconsin Press, Ltd.]]|isbn=0-299-01874-1|editor-last=Clagett|editor-first=Marshall|edition=3|location=Madison, Milwaukee, and London|pages=185–190|chapter=5: Commentary on the Paper of [[E. J. Dijksterhuis]] (The Origins of Classical Mechanics from Aristotle to Newton)|lccn=59-5304|id=9780299018740|author-link=Carl Benjamin Boyer|access-date=16. 11. 2015|orig-year=1959|author-first=Carl Benjamin|author-last=Boyer}}</ref><ref name="Precalc_1999">{{cite book|url=http://math.hope.edu/swanson/text/chapter5.pdf|title=Precalculus: A Study of Functions and Their Applications|date=1999|publisher=[[Harcourt Brace & Company]]|page=344|chapter=5 (Trigonometric Functions)|access-date=12. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20030617045723/http://math.hope.edu/swanson/text/chapter5.pdf|archive-date=17. 6. 2003|url-status=live|author-first1=Todd|author-last1=Swanson<!-- Hope College -->|author-first2=Janet|author-last2=Andersen<!-- Hope College -->|author-first3=Robert|author-last3=Keeley<!-- Calvin College -->|url-status=dead}}</ref><ref name="Cauchy_1821" /><ref name="Bradley_2009" /> | [[Datoteka:Versin_plot.svg|400x400piksel]] |- | <math>\textrm{vercosin} (\theta) = 2\cos^2\!\left(\frac{\theta}{2}\right) = 1 + \cos (\theta) \,</math><ref name="Weisstein_vercos" /> | [[Datoteka:Vercosin_plot.png|400x400piksel]] |- | <math>\textrm{coversin}(\theta) = \textrm{versin}\!\left(\frac{\pi}{2} - \theta\right) = 1 - \sin(\theta) \,</math><ref name="Abramowitz_1972" /><ref name="Tapson_2004" /><ref name="Atlas_2009" /><ref name="Korn_2000" /><ref name="Precalc_1999" /><ref name="Cajori_1929" /><ref name="Cauchy_1821" /><ref name="Bradley_2009" /><ref name="Weisstein_covers" /><ref name="Ludlow_1891" /><ref name="Wentworth_1903" /><ref name="Kenyon_1913" /><ref name="Anderegg_1896" /> | [[Datoteka:Coversin_plot.png|400x400piksel]] |- | <math>\textrm{covercosin}(\theta) = \textrm{vercosin}\!\left(\frac{\pi}{2} - \theta\right) = 1 + \sin(\theta) \,</math><ref name="Weisstein_covercos" /> | [[Datoteka:Covercosin_plot.png|400x400piksel]] |- | <math>\textrm{haversin}(\theta) = \frac {\textrm{versin}(\theta)} {2} = \frac{1 - \cos (\theta)}{2} \,</math><ref name="Abramowitz_1972" /><ref name="Tapson_2004" /><ref name="Atlas_2009" /><ref name="Korn_2000" /><ref name="Weisstein_hav" /> | [[Datoteka:Haversin_plot.png|400x400piksel]] |- | <math>\textrm{havercosin}(\theta) = \frac {\textrm{vercosin}(\theta)} {2} = \frac{1 + \cos (\theta)}{2} \,</math><ref name="Weisstein_havercos" /> | [[Datoteka:Havercosin_plot.png|400x400piksel]] |- | <math>\textrm{hacoversin}(\theta) = \frac {\textrm{coversin}(\theta)} {2} = \frac{1 - \sin (\theta)}{2} \,</math><ref name="Weisstein_hacoversin" /> | [[Datoteka:Hacoversin_plot.png|400x400piksel]] |- | <math>\textrm{hacovercosin}(\theta) = \frac {\textrm{covercosin}(\theta)} {2} = \frac{1 + \sin (\theta)}{2} \,</math><ref name="Weisstein_hacovercos" /> | [[Datoteka:Hacovercosin_plot.png|400x400piksel]] |} === Izvodi i integrali === {| class="wikitable" | <math>\frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}x}\mathrm{versin}(x) = \sin{x}</math><ref name="Weisstein_vers" /> | <math>\int\mathrm{versin}(x) \,\mathrm{d}x = x - \sin{x} + C</math><ref name="Abramowitz_1972" /><ref name="Weisstein_vers" /> |- | <math>\frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}x}\mathrm{vercosin}(x) = -\sin{x}</math> | <math>\int\mathrm{vercosin}(x) \,\mathrm{d}x = x + \sin{x} + C</math> |- | <math>\frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}x}\mathrm{coversin}(x) = -\cos{x}</math><ref name="Weisstein_covers" /> | <math>\int\mathrm{coversin}(x) \,\mathrm{d}x = x + \cos{x} + C</math><ref name="Weisstein_covers" /> |- | <math>\frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}x}\mathrm{covercosin}(x) = \cos{x}</math> | <math>\int\mathrm{covercosin}(x) \,\mathrm{d}x = x - \cos{x} + C</math> |- | <math>\frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}x}\mathrm{haversin}(x) = \frac{\sin{x}}{2}</math><ref name="Weisstein_hav" /> | <math>\int\mathrm{haversin}(x) \,\mathrm{d}x = \frac{x - \sin{x}}{2} + C</math><ref name="Weisstein_hav" /> |- | <math>\frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}x}\mathrm{havercosin}(x) = \frac{-\sin{x}}{2}</math> | <math>\int\mathrm{havercosin}(x) \,\mathrm{d}x = \frac{x + \sin{x}}{2} + C</math> |- | <math>\frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}x}\mathrm{hacoversin}(x) = \frac{-\cos{x}}{2}</math> | <math>\int\mathrm{hacoversin}(x) \,\mathrm{d}x = \frac{x + \cos{x}}{2} + C</math> |- | <math>\frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}x}\mathrm{hacovercosin}(x) = \frac{\cos{x}}{2}</math> | <math>\int\mathrm{hacovercosin}(x) \,\mathrm{d}x = \frac{x - \cos{x}}{2} + C</math> |} === {{anchor|aver|avcs|acvs|acvc|ahav|ahvc|ahcv|ahcc}}Inverzne funkcije === Za prethodno navedene trigonometrijske funkcije postoje i odgovarajuće inverzne funkcije: : <math>\operatorname{arcversin}(y) = \arccos\left(1-y\right) = \arctan\left(\frac{\sqrt{2y-y^2}}{1-y}\right) \,</math><ref name="Vlijmen_2005" /><ref name="Simpson_2001">{{cite web|url=http://www.davidgsimpson.com/software/auxtrig_f90.txt|title=AUXTRIG|date=8. 11. 2001|publisher=[[NASA Goddard Space Flight Center]]|location=Greenbelt, Maryland, USA|type=[[Fortran 90]] source code|url-status=dead|author-first=David G.|author-last=Simpson|access-date=26. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20080616185313/http://www.davidgsimpson.com/software/auxtrig_f90.txt|archive-date=16. 6. 2008}}</ref><ref name="Doel_2010">{{cite web|url=http://www.cs.ubc.ca/~kvdoel/jass/doc/jass/utils/Fmath.html#aexsec%28double%29|title=jass.utils Class Fmath|date=25. 1. 2010|url-status=dead|author-first=Kees|author-last=van den Doel|work=JASS - Java Audio Synthesis System|version=1.25|access-date=26. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20070902035859/http://www.cs.ubc.ca/~kvdoel/jass/doc/jass/utils/Fmath.html#aexsec%28double%29|archive-date=2. 9. 2007}}</ref> (za 0&nbsp;≤&nbsp;''y''&nbsp;≤&nbsp;2)<ref name="Vlijmen_2005" /> : <math>\operatorname{arcvercos}(y) = \arccos\left(1+y\right)\,</math> : <math>\operatorname{arccoversin}(y) = \arcsin\left(1-y\right) = \arctan\left(\frac{1-y}{\sqrt{2y-y^2}}\right)\,</math><ref name="Vlijmen_2005" /><ref name="Simpson_2001" /><ref name="Doel_2010" /> (za 0&nbsp;≤&nbsp;''y''&nbsp;≤&nbsp;2)<ref name="Vlijmen_2005" /> : <math>\operatorname{arccovercos}(y) = \arcsin\left(1+y\right)\,</math> : <math>\operatorname{archaversin}(y) = 2\arcsin\left(\sqrt{y}\right) = \arctan\left(\frac{2\sqrt{y-y^2}}{1-2y}\right) \,</math><ref name="Vlijmen_2005" /><ref name="Simpson_2001" /><ref name="Doel_2010" /><ref name="Plus_hav">{{cite news|url=http://plus.maths.org/content/lost-lovely-haversine|title=Lost but lovely: The haversine|date=4. 7. 2014|work=Plus magazine|publisher=maths.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20140718121825/http://plus.maths.org/content/lost-lovely-haversine|archive-date=18. 7. 2014|url-status=live|access-date=5. 11. 2015|author=mf344}}</ref><ref name="Skvarc_1999">{{cite web|url=http://www.fitsblink.net/software/clients/identify.py|title=identify.py: An asteroid_server client which identifies measurements in MPC format|date=1. 3. 1999|type=[[Python (programming language)|Python]] source code|url-status=dead|author-first=Jure|author-last=Skvarc|work=Fitsblink|access-date=28. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20081120083747/http://www.fitsblink.net/software/clients/identify.py|archive-date=20. 11. 2008}}</ref><ref name="Skvarc_2014">{{cite web|url=http://astro.ago.fmf.uni-lj.si/podatki/2014/V2014-10-27/astro/bojan@arix|title=astrotrig.py: Astronomical trigonometry related functions|date=27. 10. 2014|publisher=Telescope Vega, [[University of Ljubljana]]|location=Ljubljana, Slovenia|type=[[Python (programming language)|Python]] source code|url-status=live|author-first=Jure|author-last=Skvarc|access-date=28. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151128200410/http://astro.ago.fmf.uni-lj.si/podatki/2014/V2014-10-27/astro/bojan@arix|archive-date=28. 11. 2015}}</ref><ref name="Weisstein_ahav">{{cite web|url=http://mathworld.wolfram.com/InverseHaversine.html|title=Inverse Haversine|publisher=[[Wolfram Research, Inc.]]|url-status=live|author-first=Eric W.|author-last=Weisstein|author-link=Eric W. Weisstein|work=[[MathWorld]]|access-date=5. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20080608014248/http://mathworld.wolfram.com/InverseHaversine.html|archive-date=8. 6. 2008}}</ref><ref name="Wolfram_ahav">{{cite web|url=http://reference.wolfram.com/language/ref/InverseHaversine.html|title=InverseHaversine|date=2008|work=Wolfram Language & System: Documentation Center|version=7.0|access-date=5. 11. 2015}}</ref> (za 0&nbsp;≤&nbsp;''y''&nbsp;≤&nbsp;1)<ref name="Vlijmen_2005" /> : <math>\operatorname{archavercos}(y) = 2\arccos\left(\sqrt{y}\right)\,</math> === Druge osobine === Ove funkcije se mogu proširiti i na kompleksnu ravan.<ref name="Weisstein_vers" /><ref name="Weisstein_covers" /><ref name="Weisstein_hav" /> [[Maclaurinov red]] za versinus i haversinus je definiran na sljedeći način: : <math>\operatorname{versin}(z)\, = \sum_{k=1}^\infty \frac{(-1)^{k-1} z^{2k}}{(2k)!}\,\!</math> : <math>\operatorname{haversin}(z)\, = \sum_{k=1}^\infty \frac{(-1)^{k-1} z^{2k}}{2(2k)!}</math><ref name="Weisstein_hav" /> == Aproksimacije == [[Datoteka:Comparison_of_Versine_Approximations_for_Angles_of_0_to_2_Pi.svg|mini|Poređenje versinusne funkcije sa tri odgovarajuće aproksimacije versinusne funkcije za [[Ugao|uglove]] koji se kreću od 0 do 2''&#x3C0;'']] [[Datoteka:Comparison_of_Versine_Approximations_for_Angles_of_0_to_Pi_divided_by_2.svg|mini|Poređenje versinusne funkcije sa tri odgovarajuće aproksimacije versinusne funkcije za [[Ugao|uglove]] koji se kreću od 0 do ''&#x3C0;''/2]] Kada je versinus ''v'' manji u poređenju sa poluprečnikom ''r'', on može biti aproksimiran dužinom polovične tetive ''L'' preko relacije: : <math>v \approx \frac{L^2}{2r}</math>.<ref name="Woodward_1978">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=4iNvcGB3M9sC&pg=PA359|title=Geometry - Plane, Solid & Analytic Problem Solver|date=decembar 1978|publisher=[[Research & Education Association]] (REA)|isbn=978-0-87891-510-1|series=Problem Solvers Solution Guides|page=359|author-first=Ernest|author-last=Woodward<!-- professor of mathematics at Austin Peay State University, Clarkesville, Tennessee, USA, not to be confused with (Ernest) [[Llewellyn Woodward]] -->}}</ref> Alternativno, ako je versinus mali i ako su vrijednosti versinusa, poluprečnika, i dužine polovične tetive poznate, one se mogu koristiti za estimaciju lučne dužine ''s'' (''AD'' u slici iznad) korištenjem: : <math>s\approx L+\frac{v^2}{r}</math> Ova formula je bila poznata [[Kina|kineskom]] matematičaru [[Shen Kuo]]u, dok je nakon dva vijeka bila izvedena tačnija formula koja uključuje sagittu od strane drugog kineskog matematičara [[Guo Shoujing]]a.<ref name="Needham_1959">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=jfQ9E0u4pLAC&pg=PA39|title=Science and Civilisation in China: Mathematics and the Sciences of the Heavens and the Earth|date=1959|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=9780521058018|volume=3|page=39|author-link=Noel Joseph Terence Montgomery Needham|author-first=Noel Joseph Terence Montgomery|author-last=Needham}}</ref> Još tačnija formula za aproksimaciju koja se koristi u inženjerstvu<ref name="Boardman_1930">{{cite book|title=Table For Use in Computing Arcs, Chords and Versines|date=1930|publisher=[[Chicago Bridge and Iron Company]]|page=32|author-first=Harry|author-last=Boardman}}</ref> je data kao: : <math>v\approx \frac{s^\frac{3}{2} L^\frac{1}{2}}{8r}</math> == Proizvoljne krive i tetive == Termin ''versinus'' je također nekada korišten za opis devijacija od nekog pravca kod proizvoljne krive na nekoj ravni, od čega iznad navedeni krug predstavlja specijalan slučaj. Ako je dana tetiva, koja spaja neke dvije tačke na krivoj, okomita udaljenost ''v'' od tetive do krive (u tački koja je u većini slučaja tačka na središtu tetive) se naziva ''versinusna'' mjera. Za pravu liniju, versinus bilo koje tetive je nula, zbog čega ova mjera i jeste karakteristika "pravosti" krive. Kod [[Limes (matematika)|limesa]] kako se dužina tetive ''L'' približava nuli, omjer <math>\frac{8v}{L^2}</math> se sve više približava trenutačnoj zakrivljenosti. Ova primjena je veoma bitna u željezničkom prometu, gdje opisuje mjeru "pravosti" željezničkih pruga<ref name="Nair_1972">{{cite journal|author-link=P.N. Bhaskaran Nair|date=1972|title=Track measurement systems—concepts and techniques|journal=Rail International|publisher=International Railway Congress Association, [[International Union of Railways]]|volume=3|issue=3|pages=159–166|issn=0020-8442|oclc=751627806|author-first=<!-- Padmasree -->P. N. Bhaskaran|author-last=Nair}}</ref> i prestavlja osnovu za [[Hallade method|Halladeov method]] za mjerenje pruga. Term ''[[Sagitta (optika)|sagitta]]'' je na sličan način korišten u [[Optika|optici]] prilikom opisivanja površina [[Leća (optika)|leća]] i [[Ogledalo|ogledala]]. == Također pogledajte == * [[Trigonometrijske funkcije]] * [[Exsekans i exkosekans]] * [[Versiera]] * [[Eksponencijalna funkcija|Eksponencijalne funkcije]] * [[Logaritamske funkcije]] == Reference == {{reflist}} == Spoljnji linkovi == * {{cite web|url=http://demonstrations.wolfram.com/SagittaApothemAndChord/|title=Sagitta, Apothem, and Chord|publisher=[[The Wolfram Demonstrations Project]]|author-first=Ed|author-last=Pegg, Jr.|author-link=Ed Pegg, Jr.}} [[Kategorija:Trigonometrijske funkcije]] 6sc12sas5746awlpswndbb03c4xunam 0 451992 3838733 3200036 2026-05-01T17:21:50Z Panasko 146730 [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838733 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ušće Krivaje.jpg|mini|247x247piksel|Ušće Krivaje u rijeku Bosnu.]] '''Ušće''' je mjesto gdje se [[rijeka]] (ili [[potok]]) ulijeva u drugu rijeku, [[jezero]], [[more]] ili [[okean]].<ref>{{Cite journal|last=Hogg|first=Charles|date=12. 6. 2014|title=The flow of rivers into lakes: Experiments and models|url=https://www.repository.cam.ac.uk/handle/1810/245315|journal=Apollo - University of Cambridge Repository|doi=10.17863/cam.32}}</ref> Voda u rijeku može ući na više naćina.<ref>{{Cite journal|last=Ma|first=Yanxia|last2=Wright|first2=L. Donelson|last3=Friedrichs|first3=Carl T.|date=2008|title=Observations of sediment transport on the continental shelf off the mouth of the Waiapu River, New Zealand: Evidence for current-supported gravity flows|url=http://dx.doi.org/10.1016/j.csr.2007.11.001|journal=Continental Shelf Research|volume=28|issue=4-5|pages=516–532|doi=10.1016/j.csr.2007.11.001|issn=|access-date=23. 2. 2019}}</ref> Na kretanje rijeke utječe relativna gustoća u odnosu na vodu koju prima. Ako riječna voda ima veću gustoću od primajuće vode, riječna voda će pasti ispod površine. Međutim, ako je riječna voda lakša od vode koju prima kao što je uobičajeno u slučaju kada riječna voda uđe u more, tada će riječna voda plivati duž površine primateljske vode kao preljev. == Reference == <references /> [[Kategorija:Rijeka]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] ll62sunzdwxjy18staw5n0l55vhha8o 0 452170 3838732 2984947 2026-05-01T17:21:35Z Panasko 146730 [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838732 wikitext text/x-wiki '''Riječna morfologija''' obuhvata termine koji se koriste pri opisivanju oblika riječnih kanala kao i procesa kojima se riječni kanali oblikuju tokom vremena. Morfologija riječnog kanala u velikoj mjeri zavisi od brojnih procesa i uslova okoline, uključujući sastav zemljišta i erozivnost korita i obala rijeke. Erozija, koja znatno utiče na formiranje oblika i izgleda riječnog korita zavisi od snage riječnog toka i može uticati na formiranje toka rijeke. Također, [[Vegetacija|vegetacija]] i stopa rasta biljaka, dostupnost i sastav [[Sedimenti|sedimenta]] koji je se nalazi u riječnom toku kao i njegova brzina kretanja kroz tok, brzina taloženja na poplavnoj ravnici i obalama utiče na formiranje riječnog korita. Riječna morfologija se također može ostvariti ljudskom interakcijom a kao takav primjer mogu se navesti primjeri izgradnje brana na rijeci kojom se mijenja tok fluvijalne vode i sedimenta, stvarajući time nove kanale ili smanjujući postojeće estarijske kanale.<ref>Bo-yuan Zhu,Yi-tian Li,Yao Yue,Yun-ping Yang. Aggravation of north channels' shrinkage and south channels' development in the Yangtze Estuary under dam-induced runoff discharge flattening. Journal Estuarine, Coastal and Shelf Science. 5 March 2017</ref> [[Riječni režim]] je dinamički ravnotežni sistem koji doprinosi klasifikaciji rijeka u različite kategorije. Proučavanje riječne morfologije ostvaruje se u unutar oblasti [[Fluvijalni proces|fluvijalne]] [[Geomorfologija|geomorfologije]]. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20050417072755/http://www.waterbouw.tudelft.nl/public/rivmorf/ Riječna morfologija na Delft univerzitetu za tehnologiju] *[https://web.archive.org/web/20070427101840/http://www.wldelft.nl/cons/area/rem/index.html Upravljanje rijekama i morfologija |Delft hidraulika] *[https://web.archive.org/web/20070929013023/http://www.delftcluster.nl/website/nl/page393.asp Riječna morfologija na Delft klasteru] {{Riječna morfologija}} [[Kategorija:Rijeke]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] 0bndi7s54uuwyedfn7n6f3mol02wies 14 453697 3838663 3181564 2026-05-01T12:59:13Z Mhare 481 [[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838663 wikitext text/x-wiki {{Glavni|Visoko u srednjem vijeku}} [[Kategorija:Visoko]] [[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini]] 8d0va5kdb0qvnx0fki57ktf8g3p0puz 0 455077 3838734 3415530 2026-05-01T17:22:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838734 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje|Izvor (časopis)}} {{Preusmjerenje|Vrelo}} [[Datoteka:Nacentemackinac.jpg|mini|Izvor kakav se obično označava kao točak]] '''Izvor''' ili '''vrelo''' je ishodište bilo kojeg vodenog toka kojim započinje [[vodotok]], početak [[Rijeka|rijeke]] ili [[potok]]a.<ref>{{cite web|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2000/12/1221amazon.html|title=National Geographic News@nationalgeographic.com|website=news.nationalgeographic.com}}</ref> Izvorište [[Rijeka|rijeke]] ili [[potok]]a može biti [[jezero]], [[močvara]], [[ledenjak]] ili samostalni izvor. Ako neki vodotok nastaje iz više izvora, obično se onaj na najvišoj nadmorskoj visini smatra izvorom, a ostali [[pritoka]]ma. ==Kategorizacija== Pojava izvora ovisi o mnogim faktorima, kao što su *konfiguracija terena, *kontakt propusnih i nepropusnih slojeva na površini, *pukotine u tlu, odnosno stijenama, *podzemna voda i drugi. Najčešće su: #'''silazni''' — podzemna voda izbija na površinu pod utjecajem [[gravitacija|gravitacije]], #'''preljevni''' — voda izvire prelijevajući se preko nepropusne zapreke, i #'''uzlazni''' — vrulje arteška voda, [[gejzir]]i i dr. Krški izvori ili estavele mogu biti i izvori i [[ponor]]i. *'''Vrulja''' je izvor koji izbija iz dna mora, [[jezero|jezera]] i riječnog korita. Prema stepenu zagrijanosti, izvori mogu biti: *'''hladni''' — ako je [[temperatura]] vode niža od prosječne godišnje temperature pripadajućeg područja, i *'''topli''' — ako je temperatura vode viša od prosječne godišnje temperature datog kraja, kada se označavaju i kao ''toplice''. U većini slučajeva, izvor izbacuje vodu koja potiče iz [[atmosfera|atmosfere]]. [[Voda]] [[mineral]]nih izvora sadrži povećanu količinu otopljenih mineralnih supstanci, odnosno više od 1000&nbsp;mg/L. ==Također pogledajte== *[[Potok]] ==Reference== {{reflist}} [[Kategorija:Geomorfologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Vodene mase]] [[Kategorija:Izvori]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] 73vmc4o3er217ps79xvc52h8h819q7f 0 455347 3838800 3800319 2026-05-02T08:55:22Z Tulum387 155909 3838800 wikitext text/x-wiki '''Prva vlada Stojana Protića''' je bila prva osnivačka vlada [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] koja je vladala od [[20. decembar|20. decembra]] [[1918]]. do [[16. august]]a [[1919]]. godine. == Historija == Prvi kabinet [[Stojan Protić|Stojana Protića]], odmah po ujedinjenju, notifikovao je svima savezničkim i neutralnim državama obrazovanje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, ali odgovor na ovu notifikaciju od strane saveznika Engleske, Francuske i Italije još nije stigao, niti je priznanje međunarodnog individualiteta Kraljevstva SHS bilo potvrđeno.<ref>[http://www.znaci.net/00001/138_15.pdf Ukaz o postavljenju prve vlade Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Beograd, 20. decembra 1918.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200930092637/http://www.znaci.net/00001/138_15.pdf |date=30. 9. 2020 }}, Branko Petranović, Momčilo Zečević: JUGOSLAVIJA 1918-1988. TEMATSKA ZBIRKA DOKUMENATA</ref><ref>[http://velikirat.nb.rs/archive/fullsize/e9df24fee42dbddd1d7e10012958d236.jpg Ст. 289: Документи о постанку Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца 1914.919.] Загреб : Матица хрватска, 1920, хрватски (hr)</ref><ref>{{Cite web |url=http://digitalizovanaizdanja.sluzbenenovine.rs/DigitalizovanaIzdanja/viewdoc?uuid=a15c5b0a-2420-4c95-ac63-6e647fc7f939 |title=Службене Новине Краљевства Срба, Хрвата и Словенаца, 1. априла 1919, Број 26 |access-date=13. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170804054523/http://digitalizovanaizdanja.sluzbenenovine.rs/DigitalizovanaIzdanja/viewdoc?uuid=a15c5b0a-2420-4c95-ac63-6e647fc7f939 |archive-date=4. 8. 2017 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://digitalizovanaizdanja.sluzbenenovine.rs/DigitalizovanaIzdanja/viewdoc?uuid=8f107236-da47-4151-b97b-3f7c7efdfa80 |title=Службене Новине Краљевства Срба, Хрвата и Словенаца, 3. априла 1919, Број 27 |access-date=13. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170804053820/http://digitalizovanaizdanja.sluzbenenovine.rs/DigitalizovanaIzdanja/viewdoc?uuid=8f107236-da47-4151-b97b-3f7c7efdfa80 |archive-date=4. 8. 2017 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://digitalizovanaizdanja.sluzbenenovine.rs/DigitalizovanaIzdanja/viewdoc?uuid=302da4a8-8906-425f-84d9-fce435bb7680 |title=Службене Новине Краљевства Срба, Хрвата и Словенаца, 8. априла 1919, Број 29 |access-date=13. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170804053758/http://digitalizovanaizdanja.sluzbenenovine.rs/DigitalizovanaIzdanja/viewdoc?uuid=302da4a8-8906-425f-84d9-fce435bb7680 |archive-date=4. 8. 2017 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://digitalizovanaizdanja.sluzbenenovine.rs/DigitalizovanaIzdanja/viewdoc?uuid=107d4a7f-503b-4f99-a505-f9e086ece489 |title=Службене Новине Краљевства Срба, Хрвата и Словенаца, 10. априла 1919, Број 30 |access-date=13. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170804053845/http://digitalizovanaizdanja.sluzbenenovine.rs/DigitalizovanaIzdanja/viewdoc?uuid=107d4a7f-503b-4f99-a505-f9e086ece489 |archive-date=4. 8. 2017 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://digitalizovanaizdanja.sluzbenenovine.rs/DigitalizovanaIzdanja/viewdoc?uuid=66605e84-d906-4ac8-a425-8fd2cb01cb92 |title=Службене Новине Краљевства Срба, Хрвата и Словенаца, 19. августа 1919, Број 86 |access-date=13. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170804053952/http://digitalizovanaizdanja.sluzbenenovine.rs/DigitalizovanaIzdanja/viewdoc?uuid=66605e84-d906-4ac8-a425-8fd2cb01cb92 |archive-date=4. 8. 2017 |url-status=dead }}</ref> == Članovi vlade == {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%" |- !align=center colspan=5|Prva Vlada Stojana Protića. |- ! Funkcija !! Slika !! Ime i prezime !! Detalji !! Stranka |- | [[Spisak predjednika vlada Jugoslavije|Predsjednik Ministarskog saveta]] | [[Datoteka:Stojan protic.jpg|50p]] | [[Stojan Protić|Stojan M. Protić]] | | [[Narodna radikalna stranka]] |- | Potpredsjednik Ministarskog saveta | [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-2010-0420-501, Anton Korosec.jpg|50p]] | [[Anton Korošec]] | |- | Ministar inostranih poslova | [[Datoteka:Ante Trumbić (2).jpg|50p]] | [[Ante Trumbić]] | |- |rowspan=2| Ministar vojske i mornarice | | [[Mihailo Rašić]] | do 30. marta 1919. |- | [[Datoteka:Stevan Hadžić.jpg|50p]] | [[Stevan Hadžić]] | |- | Ministar unutrašnjih poslova | | [[Svetozar Pribićević]] | |- | Ministar pravde | [[Datoteka:Marko Trifković.jpg|50p]] | [[Marko Trifković]] | |- | Ministar prosvjete | [[Datoteka:Ljubomir Davidović.jpg|50p]] | [[Ljubomir Davidović|Ljubomir M. Davidović]] | |- | Ministar finansija | | [[Momčilo Ninčić]] | |- | Ministar građevinarstva | [[Datoteka:Milan Kapetanović.jpg|50p]] | [[Milan Kapetanović]] | |- |rowspan=2| Ministar trgovine i industrije | | [[Stojan Ribarac]] | do 7. aprila 1919. |- | | [[Vojislav Veljković|Vojislav S. Veljković]] | |- |rowspan=3| Ministar poljoprivrede | | [[Živko Petričić]] | do 14. marta 1919. | [[Starčevićeva stranka prava]] |- | [[Datoteka:Albert Kramer 1930s.jpg|50p]] | [[Albert Kramer]] | zastupnik, do 2. aprila 1919. |- | | [[Šefkija Gluhić]] | |- | Ministar pošta i telegrafa | | [[Edo Lukinić]] | |- |rowspan=3| Ministar šumarstva i rudarstva | [[Datoteka:Mehmed Spaho.jpg|50p]] | [[Mehmed Spaho]] | do 23. februara 1919. |- | [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-2010-0420-501, Anton Korosec.jpg|50p]] | [[Anton Korošec]] | zastupnik, do 2. aprila 1919. |- | | [[Pavle Marinković|Pavle D. Marinković]] | |- |rowspan=2| Ministar socijalne politike | | [[Vitomir Korać]] | od 2. aprila 1919. |- | | [[Josip Gostiničar]] | |- | Ministar narodnog zdravlja | | [[Uroš Krulj]] | |- | Ministar vjera | | [[Tugomir Alaupović]] | |- | Ministar pripreme za Ustavotvornu skupštinu i izjednačenje zakona | [[Datoteka:Albert Kramer 1930s.jpg|50p]] | [[Albert Kramer]] | |- | Ministar agrarne reforme | | [[Franjo Poljak]] | od 2. aprila 1919. |- |rowspan=4| Ministar za ishranu i obnovu zemlje | | [[Miloje Ž. Jovanović]] | do 16. februara 1919. |- | | [[Živko Petričić]] | zastupnik, do 14. marta 1919. | [[Starčevićeva stranka prava]] |- | | [[Stojan Ribarac]] | zastupnik, do 2. aprila 1919. |- | [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-2010-0420-501, Anton Korosec.jpg|50p]] | [[Anton Korošec]] | |- | Ministar bez portfelja | | [[Milosav Raičević]] | do 17. marta 1919. |- | Ministar saobraćaja | | [[Velislav Vulović]] | |} == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Dvanaesta Vlada Nikole Pašića|12. Vlada Nikole Pašića]] |naslov = 1. Vlada Stojana Protića |poslije = [[Prva Vlada Ljubomira Davidovića|1. Vlada Ljubomira Davidovića]] }} {{S-end}} {{Vlade Jugoslavije}} [[Kategorija:Vlade Kraljevine Jugoslavije]] llifyqb72y1kf9iuek0ilbdu7igzkyc 0 458969 3838720 3710015 2026-05-01T17:16:28Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838720 wikitext text/x-wiki [[slika:Plankton collage.jpg|thumb|right|300px|[[Fotomontaža]] of planktonskih organizama<br/>Šesr relativno velikih, različito oblikovanih organizama sa desetak malih svijetlih tačaka u tamnoj pozadini<br>Neki organizmi imaju antene duže od samog tijela]] '''Plankton''' ([[starogrčki|grč.]] πλαγκτός – ''planktos'' = lutati, lutalica, lebdjeti) je raznolika skupina [[organizam]]a koji žive u [[hidrosfera|velikim vodenim komoleksima]] i ne mogu plivati protiv struje.<ref>{{cite book | last = Lalli | first = C. | author2=Parsons, T. | year=1993 | title = Biological Oceanography: An Introduction | publisher = Butterworth-Heinemann | isbn = 0-7506-3384-0}}</ref> Pojedinačni organizmi koji čine plankton nazivaju se plankteri. Oni su ključni izvor hrane mnogim malim i velikim vodenim organizmima, kao što su [[bivalve]], [[ribe]] i [[kitovi]].<ref>{{cite web |title=plankter |url=https://www.ahdictionary.com/word/search.html?q=plankter |website=American Heritage Dictionary |publisher=Houghton Mifflin Harcourt Publishing Company |access-date=9. 11. 2018}}</ref> Planktonski organizmi uključuju [[bakterije]], [[archaea]], [[alge]], [[protozoa]] I ploveće ili lebdeće [[životinje]] koje naseljavaju – naprimjer – [[pelagijska zona|pelagijsku zonu]] [[okean]]a, [[jezera]], ili slatkovodnih masa . U osnovi, plankton je definiran njihovom [[ekološka niša|ekološkom nišom]], a ne bilo kojom [[Filogeneza|filogenetskom]] ili [[Taksonomija|taksonomskom]] klasifikacijom. Iako su mnoge planktonske [[vrste]] [[mikroskop]]ske veličine, "plankton" uključuje organizme širokog raspona dimenzija, uključujući velike organizme poput [[meduza]].<ref>{{cite web |url= http://www.institut-ocean.org/images/articles/documents/1354542960.pdf |title= Microzooplankton: the microscopic (micro) animals (zoo) of the plankton |author= John Dolan |date= novembar 2012 |access-date=16. 1. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160304081019/http://www.institut-ocean.org/images/articles/documents/1354542960.pdf |archive-date=4. 3. 2016}}</ref> Tehnički, pojam ne uključuje organizme na površini vode koji se nazivaju ''[[pleuston]] '' – ili one koji u vodi aktivno plivaju, a koji se nazivaju ''[[nekton]]''. == Terminologija == [[slika:Diatoms through the microscope.jpg|thumb|left|Neke morske [[diatomeje]] – ključna su [[fitoplankton]] ska grupa<br> Fotografija uglavnom prozirnih diatomeja različitih oblika: jedan podsjeća na kiflu, drugi na kratku traku, treće izgledaju poput sićušnih kajaka <ref>{{cite book | last = Thurman | first = H.V. | year=1997 | title = Introductory Oceanography | url = https://archive.org/details/introductoryocea08edthur | publisher = Prentice Hall College | location = New Jersey, USA | isbn = 978-0-13-262072-7 }}</ref>]] Termin plankton u osnovi ima pomenutu starogrčku riječ koju je uveo [[Victor Hensen]], 1887.<ref>Hensen, V. 1887. Uber die Bestimmung des Planktons oder des im Meere treibenden Materials an Pflanzen und Thieren. ''V. Bericht der Commission zur Wissenschaftlichen Untersuchung der Deutschen '' Meere'', Jahrgang 12-16, p. 1-108, [https://www.biodiversitylibrary.org/item/108760#page/5/mode/1up].''</ref><ref>{{cite web |url= http://www.etymonline.com/index.php?term=plankton |title=Online Etymology Dictionary |work= etymonline.com}}</ref> Iako su neki oblici sposobni za neovisno kretanje i mogu plivati stotine metara vertikalno u jednom danu (ponašanje nazvano [[dnevna vertikalna migracija]]), njihov vodoravni položaj prvenstveno određuje kretanje okolne vode, a plankton obično teče s [[okeanska struja|okeanskim strujama]]. To je u suprotnosti s [[nekton]]skim organizmima, poput [[riba]], [[lignja|lignji]] i [[kitovi|morskih sisara]], koji mogu plivati protiv toka okoline i u nji+oj kontrolirati svoj položaj. Unutar planktona [[holoplankton]] provode čitav svoj [[životni ciklus]] kao plankton (npr. većina [[alge|algi]], [[kopepode]], [[salpe]] i neke [[meduze]]). Suprotno tome, [[meroplankton]] kao plankton je samo dio svog života (obično faza [[larve]]), a zatim napreduju ili u nektonske organizme (plivanje) ili [[bentos|bentonski]] ostaju na morskom dnu. Primjeri meroplanktona uključuju larve [[morski jež|morskih ježeva]], [[morska zvijezda|morskih zvijezda]], [[rakovi|rakova]], morskih [[crv]]a i većine [[riba]].<ref>{{cite book |last1=Karleskint |first1=George |last2=Turner |first2=Richard |last3=Small |first3=James |title=Introduction to Marine Biology |edition=4th |publisher= Brooks/Cole |date=2013 |pages= |chapter= Chapter 17: The Open Sea |isbn=978-1-133-36446-7}}</ref> Abundancija (relativna učestalost) i rasprostranjenje planktona ovise o raspoloživim hranjivim tvarima, [[vodeni stub|stanje vode]] i o količini drugog planktona.<ref name="Book-2013">{{cite book |last1=Agrawai |first1=Anju |last2=Gopnal |first2=Krishna |title= Biomonitoring of Water and Waste Water |page=34 |url= https://books.google.com/?id=Cf4_AAAAQBAJ&pg=PA34&lpg=PA34&dq=Plankton+abundance+and+distribution+are+strongly+dependent+on+factors+such+as+ambient+nutrient+concentrations,+the+physical+state+of+the+water+column,+and+the+abundance+of+other+plankton.#v=onepage |date=2013 |work=Springer India 2013 |access-date=2. 4. 2018 |isbn=978-8-132-20864-8 }}</ref> Naučno područje za proučavanje planktona naziva se [[planktologija]], a planktonska individua naziva se planktorom.<ref>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/463117/plankter |title= plankter - marine biology |encyclopedia=Encyclopædia Britannica}}</ref> Pridjev „planktonski“ široko se koristi u naučnoj i popularnoj literaturi i općenito je prihvaćen pojam. Međutim, s gledišta.<ref name="Emiliani, C.">{{cite journal |last=Emiliani |first=C. |year=1991 |title=Planktic/Planktonic, Nektic/Nektonic, Benthic/Benthonic |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-paleontology_1991-03_65_2/page/329 |journal= Journal of Paleontology |volume=65 |pages= 329 |jstor=1305769 |issue=2 |doi=10.1017/S0022336000020576 }}</ref> Na [[bosanski|bosanskom]], imenica plankton ima samo [[jednina|jedninu]], pa se i za jedinku i cjelokupnu grupu upotrebljava samo odrednica '''plankton'''. == Prehrambeno-trofijske grupe== [[slika:hyperia.jpg |thumb|[[Amfipoda]] (''Hyperia macrocephala'')<br>Fotografija pretežno prozirnog stvorenja sa više nogu, poput bube]] Plankton se uglavnom dijeli u široke funkcionalne ili trofijske grupe: * '''[[Fitoplankton]]''' (od grčkog ''fiton'' = biljka) su [[autotrof]]ne [[prokarioti|prokariotske]] ili [[eukarioti|eukariotske]] [[alge]] koji žive u blizini vodene površine gdje je dovoljno [[svjetlost]]i da podrži [[fotosinteza|fotosintezu]]. Među važnije grupe spadaju [[diatomeje]], [[cijanobakterije]], [[dinoflagelate]] i [[kokolitofore]]. *'''[[Zooplankton]]''' (od grčkog ''zoon'' ili životinja) uključuje male [[protozoa]] ili [[metazoa]] (npr. [[rakovi|raćiće]] i druge [[životinje]] koje se hrane drugim planktonom. Neke od [[jaja (biologija)|jaja]] i [[larva|larvi]] većih nektonskih životinja, poput riba, rakova i [[anelida]], su također ovdje uključene. * '''[[Bakterioplankton]]''' uključuju [[bakterije]] i [[arheje]], koji imaju važnu ulogu u [[remineralizacija|remineralizaciji]] organskog materijala niz vodeni stub (prokariotski fitoplankton je također bakterioplankton). * '''[[Mikoplankton]]''' uključuju [[gljive]] i organizmima sličnim gljivicama, koji su poput bakterioplanktona takođe značajni u remineralizaciji u ciklusu hranjivih sastojaka.<ref>Wang, G., Wang, X., Liu, X., & Li, Q. (2012). "Diversity and biogeochemical function of planktonic fungi in the ocean". In: C. Raghukumar (ed.), ''Biology of Marine Fungi''. Springer Berlin Heidelberg, p. 71–88, [https://books.google.com/books?id=1kE5OpuGp9YC].</ref> *'''[[Mikotrofi]]''': Plankton je tradicijski kategoriziran kao grupe proizvođača, potrošača i reducenata (reciklaže), ali neki mogu imati koristi od višenego samo jednog trofijskog nivoa. U ovoj mješovitoj strategiji ishrane – poznatoj kao mix+ksotrofija – organizmi djeluju i kao proizvođači i potrošači, bilo istovremeno, ili prelazeći između ovih načina prehrane kao odgovor na okolne uslove. To omogućava upotrebu fotosinteze za rast kada hranjivih sastojaka i svjetla ima dovoljno, ali prelazak na konzumiranje fitoplanktona, zooplanktona ili jedno drugo kada su uslovi za rast loši. Miksotrofi su podijeljeni u dvije grupe; konstitutivni mikrosrofi, CM, koji su u stanju samostalno vršiti fotosintezu, i nekonstitutivni mikrosrofi, NCM-ovi, koji koriste [[fagocitoza|fagocitozu]] za hvatanje fototronog plijena koji se ili zadržavaju u živoj ćeliji domaćina koji imaju koristi od njegove fotosinteze, ili oni vare svoj plijen, pored plastida koji i dalje vrši fotosintezu ([[kleptoplastija]]).<ref>[https://academic.oup.com/plankt/article/40/6/627/5165357 Modelling mixotrophic functional diversity and implications for ecosystem function - Oxford Journals]</ref> Prepoznavanje važnosti miksotrofije kao ekološke strategije je sve veće,<ref>{{cite journal |last1=Hartmann |first1=M. |last2=Grob |first2=C. |last3=Tarran |first3=G.A. |last4=Martin |first4=A.P. |last5=Burkill |first5=P.H. |last6=Scanlan |first6=D.J. |last7=Zubkov |first7=M.V. |date=2012 |title=Mixotrophic basis of Atlantic oligotrophic ecosystems |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. USA |volume=109 |issue=15 |pages=5756–5760 |doi=10.1073/pnas.1118179109 |pmid=22451938 |pmc=3326507 |bibcode=2012PNAS..109.5756H }}</ref> kao i šire uloge koju ovo može imati u morskoj [[biogeohemija|biogeohemiji]].<ref>{{cite journal |last1=Ward |first1=B.A. |last2=Follows |first2=M.J. |date=2016 |title=Marine mixotrophy increases trophic transfer efficiency, mean organism size, and vertical carbon flux |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. USA |volume=113 |issue=11 |pages=2958–2963 |doi=10.1073/pnas.1517118113 |pmid=26831076 |pmc=4801304 |bibcode=2016PNAS..113.2958W }}</ref> Studije su pokazale da su mikrosrofi mnogo važniji za morsku ekologiju nego što se ranije pretpostavljalo i da sadrže više od polovine mikroskopskog planktona.<ref>{{Cite web |url=https://www.the-scientist.com/news-opinion/mixing-it-up-in-the-web-of-life-65431 |title=Mixing It Up in the Web of Life {{!}} The Scientist Magazine |access-date=13. 1. 2020 |archive-date=21. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210121092951/https://www.the-scientist.com/news-opinion/mixing-it-up-in-the-web-of-life-65431 |url-status=dead }}</ref><ref>[https://theconversation.com/uncovered-the-mysterious-killer-triffids-that-dominate-life-in-our-oceans-67387 Uncovered: the mysterious killer triffids that dominate life in our oceans]</ref> Njihova prisutnost djeluje kao tampon koji sprečava kolaps ekosistema tokom vremena sa malo i bez svjetla.<ref>[https://www.astrobio.net/news-exclusive/catastrophic-darkness/ Catastrophic Darkness – Astrobiology Magazine]</ref> == Veličina grupa == [[File:Janthina.jpg|thumb|Makroplankton: Puž ''[[Janthina janthina]]'' (s plutajućim mjehurićima) na plaž u [[Maui]]u]] Plankton se također često opisuje u terminima veličine organizama.<ref>{{cite book | last = Omori | first = M. | author2=Ikeda, T. | year=1992 | title = Methods in Marine Zooplankton Ecology | url = https://archive.org/details/methodsinmarinez0000omor_c9h2 | publisher = Krieger Publishing Company | location = Malabar, USA | isbn = 978-0-89464-653-9 }}</ref> Usually the following divisions are used: ::{| |width="120"| '''Grupa''' |width="100"| '''Raspon veličine'''<br />&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;([[Ekvivalent sfernog dijametra]]: ESD) |width="350"| '''Primjeri''' |- | Megaplankton ||&gt; 20&nbsp;cm || [[Metazoa]]; npr. '' [[meduze]]; [[Ctenophora]]; [[salpe]] [[pirosome]] (pelaške [[Tunicata]]); [[Cephalopoda]]; [[Amphipoda]] |- | Makroplankton || 2→20&nbsp;cm || [[Metazoa]]; npr. [[Pteropoda]]s; [[Chaetognaths]]; [[Euphausiacea]] ([[kril]]ovi); [[meduze]]; [[Ctenophora]]; [[salpe]], doliolidi i [[pirosom]]i (pelaški [[Tunicata]]); [[Cephalopoda]]; [[Janthinidae]] (jedna od porodica [[gastropoda]]); [[Amphipoda]] |- | Mezoplankton || 0,2→20&nbsp;mm || [[Metazoa]]; npr [[kopepode]]; [[meduzer]]; [[Cladocera]]; [[Ostracoda]]; [[Chaetognatha]]; [[Pteropoda]]; [[Tunicata]] |- | Mikroplankton || 20→200 [[Mikrometar|µm]] || Veliki [[eukarioti|eukariotski]] [[protisti]]; većina [[fitoplankton]]a; [[Protozoa]] [[Foraminifera]]; [[tintinidde]]; ostale [[cilijate]]; [[Rotifera]]; jmlade [[metazoa]] – [[rakovi]] ([[kopepode|kopepodne]] larve – naupliusi) |- | Nanoplankton || 2→20&nbsp;µm || Mali [[eukariot]]ski [[protisti]]; male [[diatomeje]]; Smali [[bičari]]; [[Pyrrophyta]]; [[Chrysophyta]]; [[Chlorophyta]]; [[Xanthophyta]] |- | [[Pikoplankton]] || 0.2→2&nbsp;µm || Mali [[eukariot]]ski [[protisti]]; [[bakterije]]; [[Chrysophyta]] |- | Femtoplankton || &lt; 0,2&nbsp;µm || [[Morski bakteriofag|Morski virusi]] |- |} Međutim, neki se od ovih pojmova mogu koristiti sa vrlo različitim granicama, posebno na širem kraju. Postojanje i značaj nano- i još manjih planktona otkriveni su tek tokom 1980-ih, ali se smatra da oni čine najveći udio od cijelog planktona, i u brojnosti I u raznolikosti. Mikroplankton i manje grupe su [[mikroorganizam]]a djeluju na niskim [[Reynoldsov broj|Reynoldsovim brojevima]] , gdje je viskoznost vode mnogo važnija od njene mase ili inercije.<ref>{{cite book |author=Dusenbery, David B. |authorlink= |title=Living at micro scale: the unexpected physics of being small |url=https://archive.org/details/livingatmicrosca0000duse |edition= |publisher=Harvard University Press |location= Cambridge |year=2009 |pages= |isbn=978-0-674-03116-6 |oclc= }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Bentos]] *[[Diatomeje]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Plankton}} [[Kategorija:Okeanografija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Ekologija vode]] rh0v2sq5g08jpf64uojwlvmu3onhyhx 0 458972 3838716 3423285 2026-05-01T17:15:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838716 wikitext text/x-wiki '''Nekton''' ([[starogrčki|grč.]] νηϰτός – nektos, plivajući, koji pliva), obuhvata vodene životinje koje, zajedno sa [[plankton]]om, čine [[pelagijal]]. Zajednička obilježja su da se: *aktivno kreću u slanoj i slatkoj vodi u bilo kojem smjeru neovisno o [[morska struja|strujama]], *imaju vretenast oblik tijela sa snažnim mišićima prilagođen plivanju. Termin je u nauku prvi uveo [[Ernst Haeckel]], [[1890.]], [[Njemačka|njemački]] biolog i prirodoslovac. To je skup aktivno plivajućih [[vodeni život|vodenih organizama]] u vodnoj masi. Izraz je predložen kako bi se razlikovali aktivni plivači i pasivni organizmi koje nosi struja, [[plankton]]. Kao smjernica, nektonski organizmi imaju visok [[Reynoldsov broj]] (veći od 1000), a planktonski organizmi nizak (manji od 10). Međutim, neki organizmi mogu započeti život kao planktonski i preći u nekton kasnije u životu, ponekad otežavajući razliku prilikom pokušaja da se neke vrste planktona-nektona klasificiraju kao jedne ili druge. Iz tog razloga, neki biolozi odlučuju da ne koriste ovaj termin. == Historija == [[slika:Ernst Haeckel and von Miclucho-Maclay 1866.jpg|thumb|250px|[[Ernst Haeckel]] i [[Nicholas Miklouho-Maclay]].]] Izraz je prvi predložio i upotrijebio njemački biolog [[Ernst Haeckel]] 1891. godine u svom članku "Plankton-Studien", gdje ga je suprostavio [[plankton]]u, agregatu pasivno plutajućih, lebdećih ili pomalo pokretnih organizma prisutnih u vodenom tijelu, prvenstveno sićušnih [[alge|algi]] i [[bakterije]], malih jaja i larvi morskih organizama i [[protozoa]] i ostalih sitnih konzumenata. Danas se to ponekad smatra zastarjelim pojmom, jer često ne dopušta smisleno mjerljivo razlikovanje tih dviju skupina. Neki biolozi ga više ne koriste.<ref name="Aleyev1977">{{cite book|title=Nekton|last1=Aleyev|first1=Yu. G.|year=1977|doi=10.1007/978-94-010-1324-6}}</ref><ref>Haeckel, E. 1891. Plankton-Studien. ''Jenaische Zeitschrift für Naturwissenschaft'' 25 / (Neue Folge) 18: 232-336. [https://www.biodiversitylibrary.org/page/11963729 BHL].</ref> == Definicija == Kao smjernica, nektonski organizmi su veći i imaju tendenciju da plivaju uglavnom u biološki uvjetima visokih [[Reynoldsov broj|Reynoldsovih brojeva]] (> 10³ i više od 10⁹), gdje su pravila inercijski tokovi, a vrtlozi (vrtlozi) se lahko prolijevaju. Plankton su, s druge strane, mali i ako uopšte plivaju, to rade na biološki niskim Reynoldsovim brojevima (0,001 do 10), gdje dominira viskozno ponašanje vode, a pravilo su reverzibilni tokovi. Organizmi poput [[meduze]] i drugih smatraju se planktonom kada su vrlo mali i plivaju na niskom Reynoldsovom broju, a smatraju se nektonom jer narastu dovoljno veliko da mogu plivati na velikim Reynoldsovim brojevima. Mnoge životinje koje su smatrane klasičnim primjerima nektona (npr. ''[[Mola mola]]'' , [[lignja]], [[marlin]]) započinju život kao maleni članovi planktona i tada, tvrdi se, postepeno prelaze u nekton kako rastu. == Okeanski nekton == Okeanski nekton obuhvata životinje uglavnom iz tri [[kladus]]a: * [[Vertebrata]] čine najveći doprinos; ove životinje podržavaju ili [[kosti]] ili [[hrskavice]]. * [[Mehkušci]] su životinje kao što su [[lignje]] i [[ljuskavice]]. * [[Rakovi]] su životinje poput [[jastoga]] i [[rakovi|rakušaca]]. Postoje organizmi čiji je početni stadij života identificiran kao planktonski, ali kada porastu i povećaju se u veličini tijela, postaju nektonski. Tipski primjeri su [[meduze]]. == Također pogledajte== * [[Pleuston]] * [[Plankton]] * [[Bentos]] ==Reference== {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Nekton}} * Stefan Nehring and Ute Albrecht (1997): „hell und das redundante Benthon: Neologismen in der deutschsprachigen Limnologie“. In: ''Lauterbornia'' H. 31: 17-30, Dinkelscherben, December 1997 [https://web.archive.org/web/20160509040228/http://www.stefannehring.de/downloads/061_Nehring+Albrecht-1997_Lauterbornia-31_benthon.pdf E-Text (PDF-Datei)] [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Okeanografska terminologija]] [[Kategorija:Staništa]] [[Kategorija:Limnologija]] 7s41c8w6cyl1wayoy383ylmnyqoj7hs 0 458980 3838717 3765292 2026-05-01T17:15:20Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838717 wikitext text/x-wiki {{biomi}} '''Neritska zona''' je relativno plitki dio okeana iznad pada [[kontinentalni prag|kontinentalnog praga]], približno 200 metara u dubinu.<ref>anon. (n.d). Ocean Regions: Blue Water - Characteristics. Available:{{cite web |url=http://www.onr.navy.mil/focus/ocean/regions/bluewater1.htm |title=Archived copy |access-date=20. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213175703/http://www.onr.navy.mil/Focus/ocean/regions/bluewater1.htm |archive-date=13. 12. 2007}}. Last accessed 15 May 2014.</ref><ref>Rizk, F. (n.d). MARINE ENVIRONMENT AND PRIMARY PRODUCTIVITY. Available: {{cite web |url=http://faculty.scf.edu/rizkf/OCE1001/OCEnotes/chap11.htm |title=Archived copy |access-date=15. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141109100056/http://faculty.scf.edu/rizkf/OCE1001/OCEnotes/chap11.htm |archive-date=9. 11. 2014}}. Last accessed 15 May 2014.</ref> Sa gledišta biologije mora formira relativno stabilno i dobro osvijetljeno okruženje za [[morski život]], od [[plankton]]a do velikih [[riba]] i [[koral]]a, dok [[fizička okeanografija]] to vidi kao okeanski sistem koji uzajamno djeluje s obalom. == Definicija bioogije mora, kontekst, dodatna terminologija == U [[biologija mora|biologiji mora]], '''neritska zona''', koja se oznčava i kao '''obalne vode''', '''obalni okean''' ili '''sublitoralna zona''',<ref>{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=_R4zee8ZktEC&pg=PA331 |title=Advanced Learner S Dictionary Botany|publisher=|access-date=10. 2. 2016}}</ref> odnosi se zonu okeana gdje [[sunčeva svetlost]] dopire do [[ocean]]skog dna, odnosno tamo gdje voda nikada nije toliko duboka da bi je isključila iz [[fotička zona|fotičke zone]]. Proteže se od linije plime i oseke do ruba [[kontinentalni prag|kontinentalnof praga]], s relativno malom dubinom koja se proteže na oko 200 metara. Iznad neritske zone leže [[intertidalna zona|intertidal]] (ili eulitoralna) i [[supralittoralna zona]]; ispod nje započinje [[kontinentalni pad]] koji se spušta od kontinentalnog praga do [[abisalna ravnica|abisalne ravnice]] i [[pelagijska zona|pelagijske zone]]. Unutar neritika, morski biolozi također identificiraju: *'''Infralittoralna zona''' je zona [[alga|algi]] – kojom dominira niže do oko pet metara ispod oznake niske vode. *'''Cirkalitoralna zona''' je regija izvan infralitoralne oblasti kojom dominiraju [[Sesilnost (zoologija) sesilne]] životinje, kao što su [[ostrige]] . * '''Subtidalna zona''' je regija neritne zone koja je ispod intertidalne, stoga nikad izložena atmosferi. == Fizičke karakteristike == Neritna zona je trajno prekrivena općenito dobro – [[Oksigenacija|oksigenirana]] voda, prima obilje [[sunčeva svjetlost|sunčeve svjetlosti]] i ima malo [[pritisak|pritiska]] vodenog stuba; štaviše, ima relativno stabilan nivo [[temperatura]], pritiska, svjetlost i [[salinitet]]a, što je čini pogodnom za život i[[fotosinteza|fotosintezu]]. Konkretno, [[bentoska zona]] (plitko okeansko dno) u neritiku je mnogo stabilnija nego u međuprostornoj zoni. == Životni oblici == Gore navedene karakteristike čine neritsku zonu prostorom sa većinom morskog života.<ref>[http://www.onr.navy.mil/Focus/ocean/regions/bluewater1.htm Office of Naval Research] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071213175703/http://www.onr.navy.mil/Focus/ocean/regions/bluewater1.htm |date=13. 12. 2007}}</ref> Rezultat toga je visoka [[primarna proizvodnja]] fotosintetskih oblika života poput [[fitoplankton]]a i plutajućeg [[sargasum]]a; [[zooplankton]], slobodno plutajuća stvorenja u rasponu od mikroskopskih [[foraminifera]] do sitnih riba i [[škampi]], hrane se fitoplanktonom (i jedni drugima); ob[je [[trofička razina|trofičke razine]] zauzvrat tvore osnovu [[lanac ishrane|lanca ishrane]] (ili, što je ispravnije, [[mreža ishrane|mreže]]) koji podržava većinu velikih svjetskih [[ribarstvo|ribarstava]] u divljini. [[Koral]] se također nalaze uglavnom u neritskoj zoni, gdje su češći nego u intertidalnoj, jer imaju manje promjena za rješavanje. == Fizičkookeanografska definicija == U [[fizička okeanografija|fizičkoj okeanografiji]], '''sublitoralna zona''' odnosi se na obalne regije sa značajnim [[plima|plimnim]] tokovima i [[disipacija|disipacijom]] [[energija|energije]], uključujući [[nelinearni protok]]. Kao i u biologiji mora, i ova se zona obično proteže do ruba [[kontinentalni prag|kontinentalnog praga]]. ==Također pogledajte== * [[Pelagijska zona]] ==Reference== {{reflist}} [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Ribarstvo]] [[Kategorija:Okeanografija]] [[Kategorija:Vodeni biomi]] [[Kategorija:Okeanografska terminologija]] [[Kategorija:Fizička okeanografija]] ebv0werxhg9e6d2uu29g4ga0k9lvv2w 0 459027 3838707 3086022 2026-05-01T17:11:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838707 wikitext text/x-wiki {{biomi}} '''Hladni ispust''' (koji se ponekad naziva i '''hladni odušak''') je područje [[okeansko dno|okeanskog dna]] gdje se [[vodik-sulfid]], [[metan]] i drugi [[ugljikovodik|ugljikovodici]] izviru u vidu tekućine, često u obliku [[bazen]]a. „Hladnoća“ ne znači da je temperatura curenja niža od temperature okolne morske vode. Naprotiv, temperatura mu je često nešto visa.<ref>{{Cite book |first = Katsunori |last = Fujikura |first2 = Takashi |last2 = Okutani |first3 = Tadashi |last3 = Maruyama |year = 2008 |title = Sensui chōsasen ga mita shinkai seibutsu : shinkai seibutsu kenkyū no genzai |trans-title=Deep-sea life: biological observations using research submersibles |publisher = Tokai University Press |isbn = 978-4-486-01787-5 |ref = harv}}</ref> "Hladno" je relativno prema vrlo toplim (najmanje 60^oC) uvjetima [[hidrotermni odvod|hidrotermnog odvoda]]. Hladni propusti čine [[biom]] sa nekoliko [[endem]]skih vrsta.<ref name="Vanreusel 2010">{{cite journal | last1 = Vanreusel | first1 = A. | last2 = De Groote | first2 = A. | last3 = Gollner | first3 = S. | last4 = Bright | first4 = M. | year = 2010 | title = Ecology and Biogeography of Free-Living Nematodes Associated with Chemosynthetic Environments in the Deep Sea: A Review | url = | journal = PLoS ONE | volume = 5 | issue = 8| page = e12449 | doi = 10.1371/journal.pone.0012449 | pmid = 20805986 | pmc = 2929199 | bibcode = 2010PLoSO...512449V }}</ref><ref name="Bernardino 2012">{{cite journal | last1 = Bernardino | first1 = A. F. | last2 = Levin | first2 = L. A. | last3 = Thurber | first3 = A. R. | last4 = Smith | first4 = C. R. | year = 2012 | title = Comparative Composition, Diversity and Trophic Ecology of Sediment Macrofauna at Vents, Seeps and Organic Falls | url = | journal = PLoS ONE | volume = 7 | issue = 4| page = e33515 | doi = 10.1371/journal.pone.0033515 | pmid = 22496753 | pmc = 3319539 | bibcode = 2012PLoSO...733515B }}</ref> Hladni ispusti razvijaju jedinstvenu topografiju s vremenom, gdje reakcije između metana i morske vode stvaraju [[karbonat]]ne kamene formacije i grebene. Ove reakcije mogu biti ovisne i o aktivnosti [[bakterija]]. [[Ikait]], vodeni [[kalcij-karbonat]], može se povezati s oksidacijskim metanom na hladnim ispustima. == Tipovi == [[slika: NOAAseep 600CratersBrinePools.jpg | thumb | Ovi krateri označavaju formiranje [[bazen sa slanicom]] iz kojeg je sol prodirala kroz morsko dno i prožimala obližnji supstrat.]] Prema dubini, hladni odušci mogu se razlikovati kao plitki hladni i duboke hladni ispusti.<ref name = "Vanreusel 2010"/> Također mogu detaljno razlikovati, kako slijedi: * [[Nafta|Naftni odušak]] / plinski odušak <ref name ="Vanreusel 2010"/> * Plinski odušak: <ref name = "Vanreusel 2010"/> [[metan]]ski odušak * Odušak [[plinski hidrat|plinskih hidrata]]<ref name = "Vanreusel 2010"/> * Odušak slanice<ref name = "Vanreusel 2010" /> formiraju se u [[bazen bazena]] s * [[Rošavost (geologija)|Rošavost]] <ref name = "Vanreusel 2010" /> * [[Vulkansko blato]]<ref name = "Vanreusel 2010" /> == Formiranje i ekološka sukcesija == Hladni ispusti razvijaju jedinstvenu topografiju tokom vremena, gdje reakcije između metana i morske vode stvaraju [[karbonat]]nr stijene i grebene. Te reakcije mogu također ovisiti o bakterijskoj aktivnosti. [[Ikaite]], hidratantni [[kalcij-karbonat]], može se povezati s oksidacijskim metanom na hladnim tragovima.   Metan ({{chem|CH|4}}) je glavna komponenta onoga što obično nazivamo [[prirodni plin]]. Ali, osim što je važan energetski izvor za ljude, metan također čini osnovu hladnog oduška [[ekosisiem]]a. Hladni odušak [[Biota (ekologija)|biota]] je ispod 200 m dubine iobično pokazuje mnogo veću sistemsku specijalizaciju i oslanjanje na [[hemoautotrof|hemoautotrofiju]] od onih sa dubine praga. Sedimenti dubokog mora vrlo su heterogeni. Oni održavaju različite [[Geohemija|geohemijske]] i mikrobne procese koji se ogledaju u složenom mozaiku staništa nastanjenih mješavinom specijaliziranih organizama ([[heterotrof]]nih i simbionatski povezanih) i pozadinske faune. Izvanredni su po tome što koriste izvor [[ugljik]]a neovisnog o [[fotosinteza|fotosintezi]] i fotosintetski lanac hrane ovisan o suncu koji podržava sve ostale oblike života na Zemlji. Iako je postupak hemosinteze u potpunosti mikrobni, hemosintetske bakterije i njihova proizvodnja može podržati uspješne skupove viših organizama u obliku [[simbioza|simbioze]]. ==Također pogledajte== *[[Metan]] *[[Okean]] ==Reference== {{reflist}} [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Okeani]] [[Kategorija:Okeanografija]] f44pu9nsmo46wm9g8ddqayf8418nsun 0 459032 3838713 3813703 2026-05-01T17:14:15Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838713 wikitext text/x-wiki {{biomi}} [[Datoteka:Kelp forest.jpg|thumb|200px|left|Šuma laminarije]] '''Šume algi''' – koje se po dominaciju roda ''[[Laminaria]]'' (kelp) označavaju i kao '''šume kelpa''' – su podmorska područja s velikim brojem jedinki raznih vrsta [[laminarija]]. Označene su kao jedna od najproduktivnijih i najdinamičnijih [[ekosistem]]a na [[Zemlja|Zemlji]], a rastu širom svijeta, u umjerenim i polarnim područjima [[okean]]a.<ref name="Mann (1973)">Mann, K.H. 1973. Seaweeds: their productivity and strategy for growth. Science 182: 975-981.</ref> Ove šume su 2007. otkrivene i u [[Tropi|tropskim]] vodama oko [[Ekvador]]a.<ref name="Graham et al. 2007">Graham'', M.H., B.P''hi. Kinlan, L.D. Druehl, L.E. Garske, and S. Banks. 2007. Deep-water kelp refugia as potential hotspots of tropical marine diversity and productivity. Proceedings of the National Academy of Sciences 104: 16576-16580.</ref> Ova zajednica uključuje mrke makroalge iz reda [[Laminariales]], koje omogućavaju jedinstveno trodimenzijsko [[stanište]] raznim morskim organizmima. Proučavanjem ovog [[biom]]a, [[Biologija|biolozi]] su objasnili mnoge ekološke procese. Tokom prošlog (20.) stoljeća, mnoga ekstenzivna istraživanja bila su usredotočena na njih, posebno u sferi [[Ekologija|ekologije]] mreža ishrane. Na osnovu tih istraživanja došlo se do važnih ideja koje su mjerodavne i izvan tog jedinstvenoga [[ekosistem]]a. Tako je otkriveno da šume algi, naprimjer, mogu uticati na [[Okeanografija|okeanografski]] izgled [[Obala|obale]].<ref>Jackson, G.A. and C.D. Winant. 1983. Effect of a kelp forest on coastal currents. Continental Shelf Report 2: 75-80.</ref><ref name="Steneck 2002">Steneck, R.S., M.H. Graham, B.J. Bourque, D. Corbett, J.M. Erlandson, J.A. Estes and M.J. Tegner. 2002. Kelp forest ecosystems: biodiversity, stability, resilience and future. Environmental Conservation 29: 436-459.</ref> Međutim, antopogeni uticaji često izazivaju degradaciju podmorja, uključujući i šum algi. Vrlo su uznemiravajuće posljedice prekomjernog [[ribolov]]a u ekozajednicama u blizini obale, zbog čega se mogu namnožiti mnogi [[biljojedi]] i uništiti laminarije i druge [[alge]].<ref name="Sala1998">Sala, E., C.F. Bourdouresque and M. Harmelin-Vivien. 1998. Fishing, trophic cascades, and the structure of algal assemblages: evaluation of an old but untested paradigm. Oikos 82: 425-439.</ref> Takva pojava vrlo brzo može dovesti do takve degradacije da zahvaćeno područje postane samo golo dno s malo životinja.<ref name="Dayton 1985a">Dayton, P.K. 1985a. Ecology of kelp communities. Annual Review of Ecology and Systematics 16: 215-245.</ref> Jedna od korisnih strategija u takvim slučajevima je uspostavljanje zaštićenih morskih područja u kojima se može ograničiti uticaj [[ribolov]]a i zaštiti ekosistem od ostalih pogubnih faktora za određeno [[stanište]]. == Alge == [[slika:Rockfish around kelp Monterey Bay Aquarium.jpg|thumb|250px|right|Ribe plivaju oko divovske ''[[Macrocystis pyrifera]]'']] [[slika:Diver in kelp forest.jpg|thumb|250px|right|Ronilac u šumi algi pri obalama Kalifornije]] [[slika:Giantkelp2 300.jpg|thumb|250px|right|Divovska laminarija iskorištava džepove za plutanje, kako bi listovi blizu morske površine mogli upijati svjetlost za [[fotosinteza|fotosintezu]].]] Kao što je već naglašeno termin "kelp" se odnosi na morske alge koje pripadaju taksonomskom redu [[Laminariales]] (laminarije). Iako se ne smatraju taksonomski raznovrsnim taksonom, imaju raznoliku građu i funkcije.<ref name="Steneck 2002"/> Najpoznatiji su divovski kelpi (vrste roda ''[[Macrocystis]]''), iako postoje brojni drugi rodovi poput ''[[Laminaria]]'', ''[[Ecklonia]]'', ''[[Lessonia]]'', ''[[Alaria]]'' i ''Eisenia''. Kelp stvara fizički [[Supstrat (ekologija)|supstrat]] i [[stanište]] za prirpdne zajednice algaških [[šuma]][.<ref>Jones, C.G., J. H. Lawton and M. Shachak. 1997. Positive and negative effects of organisms as physical ecosystem engineers. Ecology 78: 1946-1957.</ref> Uobičajeno je da se tijelo algi označava [[talus]] prije nego [[biljka]], jer nema diferencirane glavne biljne orgabe, kao što su pravi [[korijen]], [[stablo]] I [[list]]. Morfološka struktura talusa kelpova sastoji se od tri glavna dijela:<ref name="Dayton 1985a"/> :* '''”[[korijen]]ov sistem"''' je masa rizoida koji drže talus za dno mora, iako ne prikupljaju niti donose hranjive tvari ostatku talusa kao pravi korijen biljke; :* '''”[[stabljika]]”''' je analogna stabljici biljke i širi se okomito iz korjena, a služi kao [[skelet]] koji pridržava ostale dijelove; :* '''”[[list]]ovi”''' se šire iz stabljike, ponekada cijelom njenom dužinom, s u njima se stvaraju hranjive tvari jer se u njima odvija [[fotosinteza]]. Pored toga, mnoge vrste kelpa imaju [[pneumatocist]]e, tj. mjehurove sa zrakom koji se obično nalaze pri početku listova blizu stabljike. Oni omogućavaju talusu da održana uspravan položaj u vodi. Stanišnu uvjeti za preživljavanja ove [[biocenoza|biocenoze]] bi kel su čvrsti [[Supstrat (ekologija)|supstrati]] (obično stijene i kamenje), obilje hranjivih tvari (npr. [[dušik]]a, [[fosfor]]a) i [[svjetlost]]I; minimalna godišnja doza zračenja je više od 50 E m⁻²<ref name="Druehl 1981">Druehl, L.D. 1981. The distribution of Laminariales in the North Pacific with reference to environmental influences. Proceedings of the International Congress on Systematic Evolution and Biology 2: 248-256.</ref>). Najproduktivnije šume algi nalaze se obično na mjestima uzlaznih okeanskih struja, koje donose hladne vode bogate hranjivim tvarima iz većih dubina.<ref name="Druehl 1981"/> Tok i turbulencija vode omogućavaju asimilaciju hranjivih tvari preko listova.<ref>Wheeler, W.N. 1980. Effect of boundary layer transport on the fixation of carbon by the giant kelp ''Macrocystis pyrifera''. Marine Biology 56: 103-110.</ref> Bistrina vode utiče na dubinu do koje svjetlost može doprijeti. U idealnim uvjetima, divovske alge mogu dnevno rasti i oko 30 do 60&nbsp;cm. Neke vrste poput vrsta roda ''Nereocystis'' su [[Jednogodišnja biljka|jednogodišnje]], a druge poput ''Eisenia'' su [[Višegodišnja biljka|višegodišnje]] i mogu živjeti više od 20 godina.<ref>Steneck, R.S. and M.N. Dethier. 1994. A functional group approach to the structure of algal-Šominated communities. Oikos 69: 476-498.</ref> Šume višegodišnjeg kelpa najbrže rastu tokom mjeseci s uzlaznim strujama (obično u proljeće i ljeto), a rast usporavaju kada je hranjivih tvari manje, kada je manje svjetlosti i kada [[oluja|oluje]] postanu učestalije.<ref name="Dayton 1985a"/> Morske šume se uglavnom povezuje s umjerenim i arktičkim vodama cijelog svijeta. Od prevladavajućih vrsta, ''[[Laminaria]]'' se uglavnom povezuje s obje strane [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i obalama [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a, a ''Ecklonia'' je češća u [[Australija|Australiji]], oko [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Južna Afrika|Južne Afrike]]; ''Macrocystis'' se pojavljuje u sjeveroistočnom i jugoistočnom [[Pacifik]]u, oko arhipelaga u [[Južni okean|Južnom okeanu]] i na područjima oko Australije, Novog Zelanda i Južne Afrike.<ref name="Dayton 1985a"/> Područje s najvećom raznolikošću kelpa (više od 20 vrsta) je sjeveroistočni Pacifik, sjeverno oko [[San Francisco|San Franiska]] do [[Aleutski otoci|Aleuta]] na [[aljaska|Aljasci]]. Iako su šume algi nepoznate u tropskim plitkim vodama, nakoliko vrsta ''Laminaria'' se ekstenzivno pojavljivalo u dubokim tropskim vodama.<ref>Joly, A.B. and E.C. Oliveira Filho. 1967. Two Brazilian ''Laminarias''. Instituto de Pesquisas da Marinha 4: 1-7.</ref><ref>Petrov, J.E., M.V. Suchovejeva and G.V. Avdejev. 1973. New species of the genus ''Laminaria'' from the Philippines Sea. Nov Sistem. Nizch. Rast. 10: 59-61.</ref> Ovo općenito odsustvo kelpa u tropima se smatra uglavnom posljedicom nedovoljne količine hranjivih tvari u toplim vodama.<ref name="Dayton 1985a"/> Jedno nedavno istraživanje je otkrilo da bi šume algi mogle postojati u toplim vodama, ali 200 metara ispod površine; istraživanje je pokrivalo sve svjetske trope. Oblikovan je jedan model za šume kelpa na [[Galapagos|Galapagoskim otocima]] u kojem je bilo označeno osam mogućih "vrućih tačaka". Kasnije su zaista pronađene šume algi na svih osam mjesta, što znači i da bi njihova predviđanja za ostatak tropa mogao biti ispravno.<ref name="Graham et al. 2007"/> Značaj ovog doprinosa je ubrzo shvaćen unutar naučne zajednice, uključujući I pretpostavku da bi se, po rezultatima tog otkrića, neki kelpi mogli spasiti od globalnog zagrijavanja tako što bi se preselili u vode koje postaju sve toplije, a prije su bile hladne. To također ukazuje i na neke evolucijske osobine kelpa.<ref>Santelices, B. 2007. The discovery of kelp forests in deep-water habitats of tropical regions. Proceedings of the National Academy of Sciences 104: 19163-19164.</ref> ==Arhitektura ekosistema == [[slika:Kelp-forest-Monterey.jpg|thumb|left|Šuma laminarijskih algi u akvariju u Monterey Bayu]] Konstrukcija ekosistema kelpskih šima zasniva se na njenoj fizičkoj strukturi, koja utiče na povezane vrste koje definiraju saatav I funkcioniranje te životne zajednice. Strukturno, u ovaj [[ekosistem]] uključena su tri dijela laminarija I njihovih srodnika , a dva dijela grade druge [[alge]]:<ref name="Dayton 1985a"/> :* ''krošnja'' - ovaj dio ekosistema čine najveći kelpi, čiji listovi mogu doprijeti do površine (npr., predstavnici rodova ''Macrocystis'' i ''Alaria''); :* ''kelpi sa “stabljikom”'' - obično se šire nekoliko metara iznad dna mora i mogu narasti u guste šumske skupine (npr., ''Eisenia'' i ''Ecklonia''); :* ''ispruženi kelpi'' leže blizu i/ili na morskm dnu (npr., ''Laminaria''); :* ''[[bentos|Bentonske]] zajednice'' se sastoje od drugih algi i nepokretnih organizama na dnu mora; :* ''pokrivač'' - koralne alge koje neposredno i često ekstenzivno pokrivaju substrat (dno). U koegzistenciji šume algi, obično učestvuje više vrsta kelpa. Termin i"krošnja u nižim spratovima" se odnosi na vrste sa stabljikom i opružene kelpe. Naprimjer, krošnja ''Macrocystisa'' može seširiti više metara iznad morskog dna prema površini, dok se oni nižih spratova, ''Eisenia'' i ''Pterygophora'', pružaju prema površini i samo nekoliko metara. Ispod njih mogu biti [[bentons]]ke zajednice crvenih algi i sličnih organizama. Gusta okomita infrastruktura s krošnjama koje se nalaze jedna na drugoj čini siste, mikrostaništa sličnih onima u kopnenim [[šuma]]ma, sa osunčanim krošnjama, djelomično zasjenjenom sredinom i tamnim dnom.<ref name="Dayton 1985a"/> Svaka od tih skupina ima organizme povezane s njom, koji variraju u zavisnosti o njihovom staništu, a zajednica ovih organizama može varirati s [[morfologija|morfologijom]] kelpa.<ref name="Foster 1985">Foster, M.S. and D.R. Schiel. 1985. The ecology of giant kelp forests in California: a community profile. US Fish and Wildlife Service Report 85: 1-152.</ref><ref name="Graham2004">Graham, M.H. 2004. Effects of local deforestation on the diversity and structure of Southern California giant kelp forest food webs. Ecosystems 7: 341-357.</ref><ref>Fowler-Walker, M.J., B. M. Gillanders, S.D. Connell and A.D. Irving. 2005. Patterns of association between canopy-morphology and understory assemblages across temperate Australia. Estuarine, Coastal and Shelf Science 63: 133.-141.</ref> Naprimjer, u [[Kalifornija|kalifornijskim]] šumama, vrste ''Macrocystis pyrifera'', morski puž golać ''[[Melibe leonina]]'' i vrsta vrlo malog škampa, ''[[Caprella californica]]'', vrlo su usko povezani s krošnjom; ''[[Brachyistius frenatus]]'', vrste roda ''[[Sebastes]]'' i mnoge druge ribe se mogu naći u spratu kelpa sa stabljikom; [[zmijuljice]] i vrste puževa roda ''[[Tegula]]'' blisko su povezane s "korjenjem" algi, dok brojni biljojedi poput [[Morski ježevi|morskih ježeva]] i školjki žive u spratu opruženih kelpa. Mnoge [[morske zvijezde]], [[polipi]] i pridnene [[ribe]] žive u [[bentos]]kim zajednicama; samostalni [[koral]]i, razni [[puževi]] i [[bodljokošci]] žive na pokrivaču od koralnih algi.<ref name="Foster 1985"/> Pored toga, pelagijske ribe i morski [[sisari]] su povezani sa šumama algi, obično dolazeći na njihove rubove da bi se hranili stalnim organizmima. ==Mreža ishrane== [[slika:Seaurchin 300.jpg|thumb|250px|right|Morski ježevi kao ''[[Strongylocentrotus purpuratus]]a'' mogu naštetiti šumama algi jer se njima hrane.]] [[slika:Seaotterrocks.jpg|thumb|right|250px|[[Morska vidra]] je ćest lovac na morske ježeve.]] [[slika:Calliostoma annulatum.jpg|thumb|250px|right|''[[Calliostoma annulatum]]'' jede stabljiku divovskog kelpa]] Klasična proučavanja ekologije algaških šuma su se velikim dijelom usmjerila na trofička međudjelovananja (vezu između organizama i njihovu mrežu ishrane), a posebno u razumijevanju procesa ishrane ''"odozdo prema gore"'' i ''"odozgo prema dolje"''. Proces ''"odozdo prema gore"'' se uglavnom pokreće abiotskim stanjima koja su potrebna da izrastu primarni proizvođači, poput [[svjetlost]]i i [[Hranjive tvari|hranjivih tvari]], a dalje se energija prenosi prema gore do glavnih potrošača. Na primjer, pojava kelpa je često povezana s uzlaznim strujama koje donose neobično velike koncentracije hranjivih tvari.<ref>Jackson, G.A. 1977. Nutrients and production of giant kelp, ''Macrocystis pyrifera'', off southern California. Limnology and Oceanography 22: 979-995.</ref><ref name="Dayton1999">Dayton, P.K. M.J. Tegner, P.B. Edwards and K.L. Riser. 1999. Temporal and spatial scales of kelp demography: the role of the oceanographic climate. Ecological Monographs 69: 219-250.</ref> Ovo omogućava kelpima da rastu i podržavaju [[biljožder]]e, koji opet podržavaju potrošače na višim trofičkim razinama.<ref name="Carr">Carr, M.H. 1994. Effects of macroalgal dynamics on recruitment of a temperate reef fish. Ecology 75: 1320-1333.</ref> Za razliku od toga, u procesu ''"odozgo prema dolje"'' grabljivice ograničavaju biomasu vrsta na nižim razinama jer ih konzumiraju. Ako nestane grabljivaca, vrste na nižim razinama će se namnožiti jer nema vrsta koje bi se njima hranile, kontrolirajući tako njihovu brojnost. U jednom dobro proučenom primjeru u šumama algi na Aljasci,<ref name="Estes1995">Estes, J.A. and D.O. Duggins. 1995. Sea otters and kelp forests in Alaska: generality and variation in a community ecological paradigm. Ecological Monographs 65: 75-100.</ref> [[Morska vidra|morske vidre]] (''Enhydra lutris'') hranjenjem pripadnicima biljojeda (morskih ježevima) održavaju stabilnost tog sistema. Kada [[Vidra|vidre]] nestanu, [[populacija]] morskih ježeva je oslobođena kontrole vidri pa vrlo brzo raste. To dovodi do povećanog pritiska biljojedaa na alge. Propadanje samih algi rezultira gubitkom fizičke strukture [[ekosistem]]a, a potom i gubitkom drugih vrsta povezanih s ovim staništem. U zajednicama algaškik šuma na Aljasci, morske vidre su ključna vrsta koja posreduje u [[Trofička kaskada|trofičkoj kaskadi]]. U [[Južna Kalifornija|Južnoj Kaliforniji]] šume algi preživljavaju bez morskih vidri, budući da populaciju morskih ježeva, umjesto njih, kontroliraju velike [[ribe]] i [[jastog|jastozi]]. Efekat odstranjivanja jedne grabljivice u ovom sistemu razlikuje se od onog oko Aljaske, zato što postoji još grabljivica koje mogu nastaviti kontrolu brojnosti morskih ježeva.<ref name="Graham2004"/> Međutim, odstranjivanje više grabljivaca može djelotvorno osloboditi morske ježeve od pritiska grabljivaca i omogućiti da sistem krene prema degradaciji šuma algi.<ref name="Pearse&Hines">Pearse, J.S. and A.H. Hines. 1987. Expansion of a central California kelp forest following the mass mortality of sea urchins. Marine Biology 51: 83-91.</ref> Slični primjeri zabilježeni su i u [[Nova Škotska|Novoj Škotskoj]],<ref>Scheibiling, R.E. and A.W. Hennigar. 1997. Recurrent outbreaks of disease in sea urchins ''Strongylocentrotus droebachiensis'' in Nova Scotia: evidence for a link with large-scale meteor logic and oceanographic events. Marine Ecology Progress Series 152: 155-165.</ref> [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]<ref>Velimirov, B., J.G. Field, C.L. Griffiths and P. Zoutendyk. 1977. The ecology of kelp bed communities in the Benguela upwelling system. Helgoland Marine Research 30: 495-518.</ref> Australia<ref>Andrew, N.L. 1993. Spatial heterogeneity, sea urchin grazing, and habitat structure on reefs in temperate Australia. Ecology 74: 292-302.</ref> i u [[Čile]]u.<ref>Dayton, P.K. 1985b. The structure and regulation of some South American kelp communities. Ecological Monographs 55: 447-468.</ref> Relativni značaj procesa ''"odozgo prema dolje"'' prema ''"odozdo prema gore"'' u ekosistemima algaških šuma i snaga trofičkih interakcija su i dalje predmet intenzivnih proučavanja.<ref name="Sala&Graham">Sala, E. and M.H. Graham. 2002. Community-wide distribution of predator-prey interaction strength in kelp forests. Proceedings of the National Academy of Sciences 99: 3678-3683.</ref><ref>Byrnes, J., J.J. Stachowicz, K.M. Hultgren, A.R. Hughes, S.V. Olyarnik and C.S. Thornber. 2006. Predator diversity strengthens trophic cascades in kelp forests by modifying herbivore behavior. Ecology Letters 9: 61-71.</ref><ref name="Halpern2006">Halpern, B.S., K. Cottenie and B.R. Broitman. 2006. Strong top-down control in Southern California kelp forest ecosystems. Science 312: 1230-1232.</ref> Prijelaz od šuma algi do uništenih krajolika kojima dominiraju morski ježevi česta je pojava<ref name ="Steneck 2002"/><ref>Lawrence, J.M. 1975. On the relationships between marine plants and sea urchins. Oceanography and Marine Biology, An Annual Review. 13: 213-286.</ref><ref>Hughes, T.P. 1994. Catastrophes, phase shifts and large-scale degradation of a Caribbean coral reef. Science 265: 1547-1551.</ref><ref>Siversten, K. 2006. Overgrazing of kelp beds along the coast of Norway. Journal of Applied Phycology 18: 599-610.</ref> koja često nastane od opisanog remećenja trofičkih odnosa. Te dvije faze se smatraju uvjetom za alternativna stabilns stanja ekosistema.<ref name="Dayton1992">Dayton, P.K., M.J. Tegner, P.E. Parnell and P.B. Edwards. 1992. Temporal and spatial patterns of disturbance and recovery in a kelp forest community. Ecological Monographs 62: 421-445.</ref><ref>Pearse, J.S. 2006. Ecological role of purple sea urchins. Science 314: 940-941.</ref> Oporavak ovih šuma na ogoljenim prostorima zabilježen je nakon dramatičnih poremećaja, poput bolesti morskih ježeva ili velikih promjena u toplotnim uvjetima.<ref name="Pearse&Hines"/><ref>Lafferty, K.D. 2004. Fishing for lobsters indirectly increases epidemics in sea urchins. Ecological Applications 14: 1566-1573.</ref><ref name="Vasquez">Vásquez, J.A., J.M. Alonso Vega and A.H. Buschmann. 2006. Long term variability in the structure of kelp communities in northern Chile and the 1997-98 ENSO. Journal of Applied Phycology 18: 505-519.</ref> Oporavak sa srednje razine uništenja je teže predvidjeti i ovisi o kombinaciji abiotičkih čimbenika i biotičkih međudjelovanja. Iako su obično morski ježevi dominantni biljojedi, drugi sa značajnom snagom u međudjelovanjima su i [[morske zvijezde]], [[izopode]], [[krabe]] i biljojedne [[ribe]].<ref name="Dayton 1985a"/><ref name="Sala&Graham"/> U mnogim slučajevima, ovi organizmi se hrane algama koje su otrgnute sa substrata i plutaju blizu dna, više nego što troše [[energija|energiju]] u traženju nedirnutih algi. Kada ima dovoljno odumrlog kelpa, ovi biljojedi nisu prijetnja ekosistemu. ali kada nema dovoljno mrtvog taloga, biljojedi direktno utiču na fizičku strukturu ekosistema.<ref>Cowen, R.K. 1983. The effect of sheephead (''Semicossyphus pulcher'') predation on red sea urchin (''Strongylocentrotus franciscanus'') populations: an experimental analysis. [[Oecologia]] 58: 249-255.</ref><ref name="Ebeling">Ebeling, A.W., D.R. Laur and R.J. Rowley. 1985. Severe storm disturbances and reversal of community structure in a southern California kelp forest. Marine Biology 84: 287-294.</ref> Mnoga proučavanja u Južnoj Kaliforniji su pokazala da dostupnost mrtvog kelpa utječe i na ponašanje morskih ježinaca.<ref name="Dayton 1984">Dayton, P.K. and M.J. Tegner. 1984. Catastrophic storms, El Niño, and patch stability in a southern California kelp community. Science 224: 283-285.</ref><ref>Harrold, C. and D.C. Reed. 1985. Food availability, sea urchin grazing and kelp forest community structure. Ecology 66: 1160-1169.</ref> Mrtve alge i tvari koje od njih potiču također su važne za podršku graničnih staništa, poput [[pijesak|pješčanih]] [[plaža]] i [[kamen]]itih [[površina]] dna.<ref>Koop, K., R.C. Newell and M.I. Lucas. 1982. Biodegradation and carbon flow based on kelp (''Ecklonia maxima'') debris in a sandy beach microcosm. Marine Ecology Progress Series 7: 315-326.</ref><ref>Bustamante, R.H., G.M. Branch and S. Eekhout. 1995. Maintenance of exceptional intertidal grazer biomass in South Africa: subsidy by subtidal kelps. Ecology 76: 2314-2329.</ref><ref>Kaehler, S., E.A. Pakhomov, R.M. Kalin and S. Davis. 2006. Trophic importance of kelp-derived suspended particulate matter in a through-flow sub-Antarctic system. Marine Ecology Progress Series 316: 17-22.</ref> == Dinamika područja == Još jedno područje istraživanja algaških šuma usmjereno je na razumijevanje u dijelovima njihovih prostorno-vremenskih svojstava. Ne samo da takva dinamika utiče na fizički krajolik, već i na vrste koje su povezane s njima, za skrivanje i ishranu.<ref name="Foster 1985"/><ref name="Carr"/> Velika uznemiravanja okoliša su dala važan uvid u mehanizam i otpornost ekosistema. Primjeri poremećaja okoliša su slijedeći: :* Akutno i hronično [[zagađenje]] dokazano da utiče na šume algi na jugu Kalifornije, iako izgleda da intenzitet tog utjecaja ovisi i o prirodi zagađivača i dužini perioda izloženosti.<ref>Grigg, R.W. and R.S. Kiwala. 1970. Some ecological effects of discharged wastes on marine life. California Department of Fish and Game 56: 145-155.</ref><ref>Stull, J.K. 1989. Contaminants in sediments near a major marine outfall: history, effects and future. OCEANS ’89 Proceedings 2: 481-484.</ref><ref>North, W.J., D.E. James and L.G. Jones. 1993. History of kelp beds (''Macrocystis'') in Orange and San Diego Counties, California. Hydrobiologia 260/261: 277-283.</ref><ref>Tegner, M.J., P.K. Dayton, P.B. Edwards, K.L. Riser, D.B. Chadwick, T.A. Dean and L. Deysher. 1995. Effects of a large sewage spill on a kelp forest community: catastrophe or disturbance? Marine Environmental Research 40: 181-224.</ref><ref>Carpenter, S.R., R.F. Caraco, D.F. Cornell, R.W. Howarth, A.N. Sharpley and V.N. Smith. 1998. Nonpoint pollution of surface waters with phosphorus and nitrogen. Ecological Applications 8: 559-568.</ref> U zagađenje se mogu ubrajati i [[sedimentacija|taloženje]] naslaga i [[eutrofikacija]] iz kanalizacije, industrijski [[nusproizvod]]i i zagačivači poput [[PCB]]-a i [[teški metali|teških metala]] (naprimjer, [[bakar]], [[cink]]), doicanje [[organofosfat]]a iz poljoprivredih područja, hemikalije protiv obrastanja algama, koje se koriste u lukama i marinama (naprimjer [[Tributiltin|TBT]] i [[kreozot]]) i kopneni [[patogen]]i. :* Katastrofalne oluje mogu ukloniti krošnje u ekosistemu na površini valovima, ali obično ostave alge na nižim spratovima netaknutima.O ne mogu također ukloniti morske ježeve kada nema dovoljno mjesta za skrivanje.<ref name="Dayton1992"/><ref name="Ebeling"/> Raštrkane čistine u krošnjama stvaraju morski mozaik u kojem svjetlost prolazi dublje u šume algi i vrste koje su obično ograničene na donje spratove, zbog nedostatka svjetlosti, tada mogu bujati. Slično tome, supstrat koji je oslobođen od ""korjenčića algi može omogućiti prostor za sesilne vrste da zauzmu to mjesto; ponekad se one izravno takmiče s mladim algama i čak nastanjuju njihovo mjesto.<ref>Kennelly, S.J. 1987. Physical disturbances in an Australian kelp community. I. Temporal effects. Marine Ecology Progress Series 40: 145-153.</ref> :* Tokom nepogode [[El Niño]] nastaju depresije u okeanskim termoklimama, smanjenje količine hranjivih tvari i promjene kod oluja.<ref name="Dayton1992"/><ref>McPhaden, M.J. 1999. Genesis and evolution of the 1997-1998 El Niño. Science 283: 950-954.</ref> [[Stres]] koji nastaje zbog tople vode i smanjene količine hranjivih tvari. mogu povećati osjetljivost na štetu nastalu od oluja i biljojedaa, koji ponekad čak i nestanu.<ref name="Vasquez"/><ref name="Dayton 1984"/><ref>Edwards, M.S. and G. Hernández-Carmona. 2005. Delayed recovery of giant kelp near its southern range limit in the North Pacific following El Niño. Marine Biology 147: 273-279.</ref> Stanje oceana (tj. [[temperatura]] vode, struje) utječe na uspjeh kelpa i njihovih takmaca, što ima jasan utjecaj na interakciju između vrsta i dinamiku šume kelpa.<ref name="Dayton1992"/><ref>Duggins, D.O., J.E. Eckman and A.T. Sewell. 1990. Ecology of understory kelp environments. II. Effects of kelps on recruitment of benthic invertebrates. Journal of Experimental Marine Biology and Ecology 143: 27-45.</ref> :*Iz[[lov]]ljavanje vrsta na višim trofičkim razinama koje prirodno reguliraju populaciju biljojeda je također poznat kao značajan stresni faktot u šumama algi.<ref name="Sala1998"/><ref name="Halpern2006"/><ref name="Jackson2001">Jackson, J.B.C, M.X. Kirby, W.H. Berger, K.A. Bjorndal, L.W. Botsford, B.J. Bourque, R.H. Bradbury, R. Cooke, J. Erlandson, J.A. Estes, T.P. Hughes, S. Kidwell, C.B. Lange, H.S. Lenihan, J.M. Pandolfi, C.H. Peterson, R.S. Steneck, M.J. Tegner and R.R. Warner. 2002. Historical overfishing and the recent collapse of coastal ecosystems. Science 293: 629-638.</ref> Upravljači i ishodi trofičkih kaskada su važni za razumijevanje prostorno-vremenskih osobina šuma kelpa.<ref name="Estes1995"/><ref name="Pearse&Hines"/><ref name="Sala&Graham"/> Uz ekološko nadgledanje algaških šuma, prije, tokom i poslije takvih poremećaja, istraživači pokušavaju izdvojiti zamršenost dinamike šuma kelpa putem eksperimentalnih manipulacija. Radom na manjim prostorno-vremenskim razinama, mogu se kontrolirati prisustvo ili odsustvo određenih biotskih ili abiotskih faktora, kako bi otkrili djelatne organizme. Oko juga Australije, manipulacije krošnjama kelpa pokazale su da se relativna količina ''Ecklonia radiatae'' u krošnji može iskoristiti kao pokazatelj brojnosti ostalih vrsta u staništu.<ref>Irving, A.D. and S.D. Connell. 2006. Predicting understory structure from the presence and composition of canopies: an assembly rule for marine algae. [[Oecologia]] 148: 491-502.</ref> == Iskorištavanje== Šume algi su u prethodnim milenijima bile važne za ljudski opstanak.<ref>Simenstad, C.A., J.A. Estes and K.W. Kenyon. 1978. Aleuts, sea otters, and alternate stable-state communities. Science 200: 403-411.</ref> Mnogi sada teoretiziraju da se prva kolonizacija Amerike desila kada su grupe ljudi, čiji je primarni izvor hrane bila riba, slijedile šume algi u [[Tihi okean|Tihom oeanu]] tokom zadnjeg [[Ledeno doba|kedenog doba]]. Po jednoj teoriji, te šume su se protezale od sjeveroistočne Azije do Tipacifičkih obala Amerike, a za drevne moreplovce bi imale mnogo koristi. Šume algi mogle su osigurati mnoge mogućnosti za preživljavanje, a služile bi i kao neka vrsta štita od nemirnog mora. Osim ovih koristi, istraživači vjeruju da su makroalge ranim moreplovcima pomagale u navigaciji, služeći kao "kelpni autoput". Teoretičari također misle da su šume kelpa ranim kolonizatorima osiguravale siguran način života jer se nisu morali prilagođavati novim ekosistemima i razvijati nove načine preživljavanja, iako bi prešli na hiljade kilometara.<ref>Pringle [http://discovermagazine.com/2008/jun/20-did-humans-colonize-the-world-by-boat/article_view?b_start:int=1&-C=. ''Did Humans Colonize the World by Boat?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121010221940/http://discovermagazine.com/2008/jun/20-did-humans-colonize-the-world-by-boat/article_view?b_start:int=1&-C=. |date=10. 10. 2012 }}</ref> Danas ljudi love vrste koje su povezane s algaškim šumama, poput [[jastog]]a i [[riba]] iz porodice [[Sebastidae]]. Također se iskorištavaju i same alge za uzgoj školjki, kako bi iz njih izvukli [[Alginična kiselina|alginičnu kiselinu]], koja se koristi u proizvodima poput paste za zube i [[antacidi|antacida]].<ref>Gutierrez, A., T. Correa, V. Muñoz, A. Santibañez, R. Marcos, C. Cáceres and A.H. Buschmann. 2006. Farming of the giant kelp ''Macrocystis pyrifera'' in southern Chile for development of novel food products. Journal of Applied Phycology 18: 259-267.</ref><ref>Ortiz, M. and W. Stotz. 2007. Ecological and eco-social models for the introduction of the abalone ''Haliotis discus hannai'' into benthic systems of north-central Chile: sustainability assessment. Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems 17: 89-105.</ref> Šume algi su cijenjene za [[rekreacija|rekreacijske]] aktivnosti poput ronjenja i vožnje kajacima; [[industrija]] koja podržava ove [[s]]portove predstavlja posebnu korist, povezanu s ovim ekosistemom. == Prijetnje i održavanje == Svojom složenošću, različitom strukturom, interakcijama i rasprostranjenošću, šume algi predstavljaju veliki izazov čuvarima [[okoliš]]a. Teško je ekstrapolirati čak i dobro izučene projekcije za budućnost jer se interakcije u ekosistemima mijenjaju pod različitim uvjetima, a nisu ni svi odnosi u samom ekosistemu dovoljno poznati. Pored toga, može biti i nelinearnih prekoračenja granica kojs još nisu poznati.<ref>Scheffer, M., S. Carpenter, J.A. Foley, C. Folke and B. Walter. 2001. Catastrophic shifts in ecosystems. Nature 413: 591-596.</ref> Glavne prijetnje su [[zagađenje mora]] i ugrožen kvalitet [[voda|vode]], eksploatacija algi i [[ribolov]], [[invazijska vrsta|invazijske vrste]] i [[klimatske promjene]].<ref name="Steneck 2002"/> Najvećom prijetnjom šumama algi smatra se prekomjeran i ekološki neodrživ [[ribolov]] u priobalnim ekosistemima, jer se uklanjanjem organizama s više trofičke razine dopušta morskim ježevima da se namnože i pojedu mlade alge.<ref name="Sala1998"/> Održavanje [[bioraznolikost]]i je priznato kao način generalnog stabiliziranja ekosustava preko mehanizama poput funkcionalne kompenzacije i smanjene osjetljivosti na invazivne vrste.<ref>Frost, T.M., S.R. Carpenter, A.R. Ives, and T.K. Kratz. 1995. "Species compensation and complementarity in ecosystem function." ''In'': C. Jones and J. Lawton, editors. Linking species and ecosystems. Chapman and Hall, London. 387pp.</ref><ref>Tilman, D., C.L. Lehman, and C.E. Bristow. 1998. Diversity-stability relationships: statistical inevitability or ecological consequence? The American Naturalist 151: 277-282.</ref><ref>Stachowicz, J.J., R.B. Whitlatch and R.W. Osman. 1999. Species diversity and invasion resistance in a marine ecosystem. Science 286: 1577-1579.</ref><ref>Elmqvist, T., C. Folke, M. Nyström, G. Peterson, J. Bengtsson, B. Walker and J. Norberg. 2003. Response diversity, ecosystem change and resilience. Frontiers in Ecology and the Environment 1: 488-494.</ref> U mnogim područjima ribolovci reguliraju skupljanje kelpa<ref name="Dayton1999"/><ref>Stekoll, M.S., L.E. Deysher and M. Hess. 2006. A remote sensing approach to estimating harvestable kelp biomass. Journal of Applied Phycology 18: 323-334.</ref> i/ili lovljenje vrsta iz šuma algi.<ref name="Steneck 2002"/><ref name="Jackson2001"/> Iako ovo može biti djelotvorno u nekom smislu, ne mora značiti da se tako brani cjelokupni ekosistem. Zaštićena morska područja (Marine protected areas: MPA) omogućavaju jedinstveno rješenje koje obuhvata, ne samo određene vrste za skupljanje, nego i međudjelovanja i mjesno okruženje kao cjelinu.<ref>Allison, G.A., J. Lubchenco and M.H. Carr. 1998. Marine reserves are necessary but not sufficient for marine conservation. Ecological Applications 8: S79-S92.</ref><ref>Airamé, S., J.E. Dugan, K.D. Lafferty, H. Leslie, D.A. MacArdle and R.R. Warner. 2003. Applying ecological criteria to marine reserve design: a case study from the California Channel Islands. Ecological Applications 13: S170-S184.</ref> Neposredna korist MPA-a za ribolov je zabilježena u širom svijeta.<ref name="Sala1998"/><ref>Bohnsack, J.A. 1998. Application of marine reserves to reef fisheries management. Australian Journal of Ecology 23: 298-304.</ref><ref>Gell, F.R. and C.M. Roberts. 2003. Benefits beyond boundaries: the fishery effects of marine reserves. Trends in Ecology and Evolution 18: 448-455.</ref><ref>Willis, T.J., R.B. Millar and R.C. Babcock. 2003. Protection of exploited fish in temperate regions: high density and biomass of snapper ''Pagrus auratus'' (Sparidae) in northern New Zealand marine reserves. Journal of Applied Ecology 40: 214-227.</ref> Neizravne koristi su se također pokazale u nekoliko slučajeva među vrstama poput školjaka i riba u Srednjoj Kaliforniji.<ref>Paddack, M.J. and J.A. Estes. 2000. Kelp forest fish populations in marine reserves and adjacent exploited areas of Central California. Ecological Applications 10: 855-870.</ref><ref>Rogers-Bennett, L. and J.S. Pearse. 2001. Indirect benefits of marine protected areas for juvenile abalone. Conservation Biology 15: 642-647.</ref> Najvažnija pritom je činjenica da su proučavanja pokazala da MPA-i mogu biti učinkoviti u zaštiti postojećih ekosistema algaških šuma i mogu također omogućiti [[regeneracija|regeneraciju]] onih koji su uništeni.<ref name="Dayton1992"/><ref>Babcock, R.C., S. Kelly, N.T. Shears, J.W. Walker and T.J. Willis. 1999. Changes in community structure in temperate marine reserves. Marine Ecology Progress Series 189: 125-134.</ref><ref>Halpern, B.S. and R.R. Warner. 2002. Marine reserves have rapid and lasting effects. Ecology Letters 5: 361-366.</ref> ==Također pogledajte== *[[Ekosistem]] *[[Biom]] ==Reference== {{reflist}} == Vanjski linkovi== {{commonscat|Kelp forests}} * [http://www.mesa.edu.au/habitat/kelp01.asp Marine Education Society Australia: Kelp Forests] * [https://web.archive.org/web/20070322210905/http://bonita.mbnms.nos.noaa.gov/sitechar/kelp.html Monterey Bay National Marine Sanctuary: Kelp Forest and Rocky Subtital Habitats] * [http://life.bio.sunysb.edu/marinebio/kelpforest.html Stonybrook University: Kelp forests] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200115102649/https://life.bio.sunysb.edu/marinebio/kelpforest.html |date=15. 1. 2020 }} [[Kategorija:Biomi]] [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Okeanografija]] 3cpzsqp31t0zpcpcgg1468gpmd2adnp 0 459115 3838718 3837984 2026-05-01T17:15:44Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838718 wikitext text/x-wiki [[File:Diatoms through the microscope.jpg|thumb|300px|right|[[Diatomeje]] su među najčešćim predstavnicima fitoplanktona.]] '''Fitoplankton''' ([[starogrčki]] φυτόν - ''phyton'' = biljka + πλαγκτός - ''planktos'' = lutalica, skitnica) su [[autotrof]]ne (samohrane) omponente [[plankton]]ske zajednice i ključni organizmi okeanskih, morskih i slatkovodnih bazena u vodenim [[ekosistem]]ima.<ref>{{cite book | last = Thurman | first = H. V. | year = 2007 | title = Introductory Oceanography | publisher = Academic Internet Publishers | location = | isbn = 978-1-4288-3314-2 }}</ref> Većina fitoplanktona je premala da bi se mogla pojedinačno vidjeti golim okom. Međutim, ako su prisutni u dovoljno velikom broju, neki tipovi mogu se primijetiti kao obojene mrlje na vodenoj površini zbog prisustva [[hlorofil]]a u ćelijama i pratećih pigmenata (poput [[fikobiliprotein]]a ili [[ksantofil]]a) kod nekih vrsta. Otprilike 1% globalne [[biomasa|biomase]] nastaje djelovanjem fitoplanktona.<ref>{{cite journal |authors = Bidle KD, Falkowski PG | title = death in planktonic, photosynthetic microorganisms | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 2 | issue = 8 | pages = 643–655 | date = august 2004 | pmid = 15263899 | doi = 10.1038/nrmicro956 }}</ref> == Tipovi== Fitoplankton je izuzetno raznolik, varira od bakterija sa [[fotosinteza|fotosintezom]] ([[cijanobakterije]]), do [[diatomeja]] sličnih biljkama, oklopljenih kokolitofora.<ref>Lindsey, R., Scott, M. and Simmon, R. (2010) [https://earthobservatory.nasa.gov/features/Phytoplankton "What are phytoplankton"]. ''NASA Earth Observatory''.</ref> [[slika:Phytoplankton types.jpg|left|thumb|720px|{{spaces|10}} [[Cijanobakterije]]{{spaces|20}} [[Diatomeje]]{{spaces|20}} [[Dinoflagelate]]{{spaces|26}} [[Zelene alge]]{{spaces|20}} [[Kokolitofore]] <br />{{center|(Crteži nisu u jednakoj skali)}}]] == Ekologija == [[slika:Phytopla.jpg|200px|thumb|Fitoplankton se javlja u mnogo oblika i veličina]] [[slika:Phytoplankton - the foundation of the oceanic food chain.jpg|200px|thumb|Fitoplankton je osnova okeanskih lanace ishrane.]] [[slika:Spring Bloom Colors the Pacific Near Hokkaido.jpg|200px|thumb|Kada se dvije struje sudaraju (ovdje struje Oyashio i Kuroshio) stvaraju vrtloge. Fitoplankton se koncentrira duž granica vrtloga, prateći kretanje vode.]] [[slika:Cwall99 lg.jpg|200px|thumb|Cvjetanje algi na jugozapadu Engleske.]] === Ugljik === Fitoplankton uključuje [[fotosinteza|fotosintske]] mikroskopske biotske organizme koji nastanjuju gornji osunčani sloj gotovo svih okeana i masa slatke vode na Zemlji. Oni su agensi za "[[primarna proizvodnja|primarnu proizvodnju]]", stvaranje [[organski spoj|organskih spojeva]] iz [[ugljik-dioksid]]a, rastvorenog u vodi, procesa koji održava vodenu [[mreža ishrane|prehrambenu mrežu]].<ref>{{cite web|last=Ghosal; Rogers; Wray|first=S.; M.; A.|title=The Effects of Turbulence on Phytoplankton|url=https://ntrs.nasa.gov/search.jsp?R=20040171754&qs=Ntx%3Dmode%2520matchany%26Ntk%3DTitle%26Ns%3DLoaded-Date|work=Aerospace Technology Enterprise|publisher=NTRS|access-date=16. 6. 2011}}</ref> Fitoplankton dobija [[energija|energiju] kroz [[biološki proces|proces]] [[fotosinteza|potosinteze]] i stoga mora živjeti u dobro osvijetljenom površinskom sloju (nazvanom [[fotička zona|eufotična zona]]) [[okean]]a, [[more|mora]], [[jezera]] ili drugih vodnih masa. Fitoplankton obavlja otprilike polovinu svih [[fotosinteza|fotosintetskh aktivnost]] na Zemlji.<ref>{{cite journal |author1=Michael J. Behrenfeld |display-authors=etal|title=Biospheric primary production during an ENSO transition |journal=Science |date=30. 3. 2001 |volume=291 |issue=5513 |pages=2594–7 |doi=10.1126/science.1055071 |pmid=11283369 |url=https://escholarship.org/content/qt51z7z4n6/qt51z7z4n6.pdf?t=nuq67b |bibcode=2001Sci...291.2594B}}</ref><ref>[http://www.nasa.gov/topics/earth/features/modis_fluorescence.html "NASA Satellite Detects Red Glow to Map Global Ocean Plant Health"] NASA, 28 May 2009.</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.nasa.gov/centers/goddard/news/topstory/chlorophyll.html |title=Satellite Sees Ocean Plants Increase, Coasts Greening |access-date=9. 6. 2014 |publisher=NASA|date=2. 3. 2005}}</ref> Njegova kumulativna fiksacija energije u [[ugljik]]ovim spojevima ([[primarna proizvodnja]]) osnova je za veliku većinu okeana, a također i za [[mreža ishrane|mreže ishrane]] mnogih [[slatke vode|slatkih voda]] ([[hemosinteza]] je značajan izuzetak). Dok su skoro sve fitoplanktonske [[vrste]] [[obligatnost|obligatni]] [[fotoautotrof]]i, postoje neke koje su [[miksotrof]]ne i druge, ne[[pigment]]irane [[vrste]] koje su zapravo [[heterotrof]]ne (potonji se često posmatraju kao [[zooplankton]]). Od njih su najpoznatiji [[dinoflagellate|dinoflagelatni]], [[rod (biologija)|rodovi]] poput ''[[Noctiluca]]'' i ''[[Dinophyceae|Dinophysis]]'', koji dobijaju [[organska materija|organski]] [[ugljik]] [[gutanje]]m drugih organizama ili [[detritus]]nog materijala. ===Minerali=== Fitoplankton presudno ovisi o [[minerali]]ma. To su prvenstveno [[makronutrijent]]i kao što su [[nitrat]]i, [[fosfat]]i ili [[silicijeva kiselina]], čija raspoloživost upravlja ravnotežom između tzv. [[Biološka pumpa|biološke pumpe]] i [[uzlazne struje]] dubokih voda bogatih hranjivim tvarima. Sastav hranjivih sastojaka fitoplanktona pokreće i [[Redfieldfieldov odnos]] makronutrijenata općenito dostupan u površinskim okeanima. U [[Svjetski okean|Svjetskoim okeanima]], kao što je [[Južni okean]], fitoplankton je također ograničen nedostatkom [[mikronutrijenat]]a [[gvožđe|gvožđa]]. To je dovelo do toga da su neki naučnici zagovarali [[gnojenje gvožđem]] kao sredstvo za suzbijanje antropogenih nakupljanja [[ugljik-dioksid]]a (CO₂) u [[atmosfera|atmosferi]].<ref name=richtel07>{{Cite news | first = M. | last = Richtel | title = Recruiting Plankton to Fight Global Warming | newspaper = New York Times | date=1. 5. 2007 | url = https://www.nytimes.com/2007/05/01/business/01plankton.html }}</ref> Eksperimenti velikih razmjera dodali su gvožđe (obično poput soli kao što je [[gvožđe-sulfat]]) u okeane da bi se potaknuo rast fitoplanktona i izvukao [[Ugljik-dioksid u Zemljinoj atmosferi|atmosferski CO₂]] u okean. Međutim, kontroverze oko manipulacije ekosistemom i djelotvornost gnojidbe [[gvožđe]]m usporile su takve eksperimente.<ref>{{cite journal |last1=Monastersky |first1=Richard |title=Iron versus the Greenhouse: Oceanographers Cautiously Explore a Global Warming Therapy |journal=Science News |volume=148 |issue=14 |year=1995 |pages=220–1 |doi=10.2307/4018225|jstor=4018225 }}</ref> === B vitamini === Za preživljavanje, fitoplankton ovisi o vitaminima B skupine. Utvrđeno je da područja u okeanu koja imaju glavni nedostatak nekih vitamina B skupine, imaju manje i fitoplanktona.<ref>{{cite web |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2012/07/120723162613.htm |title=Existence of vitamin 'deserts' in the ocean confirmed|work=ScienceDaily|first=Sergio|last=Sañudo-Wilhelmy|date=23. 6. 2012}}</ref> === Temperatura === Učinci antropogenog zagrijavanja na globalnu populaciju fitoplanktona područje je aktivnih istraživanja. Očekuje se da će promjena u vertikalnom raslojavanju vodenog stupca, brzina temperaturno ovisnih bioloških reakcija i atmosferska opskrba hranjivim tvarima imati važan utjecaj na buduću produktivnost fitoplanktona.<ref name="ReferenceA">{{cite journal|last1=Henson|first1=S. A.|last2=Sarmiento|first2=J. L.|last3=Dunne|first3=J. P.|last4=Bopp|first4=L.|last5=Lima|first5=I.|last6=Doney|first6=S. C.|last7=John|first7=J.|last8=Beaulieu|first8=C.|year=2010|title=Detection of anthropogenic climate change in satellite records of ocean chlorophyll and productivity|journal=Biogeosciences|volume=7|issue=2|pages=621–40|doi=10.5194/bg-7-621-2010|bibcode=2010BGeo....7..621H}}</ref><ref name="ReferenceB">{{cite journal|last1=Steinacher|first1=M.|last2=Joos|first2=F.|last3=Frölicher|first3=T. L.|last4=Bopp|first4=L.|last5=Cadule|first5=P.|last6=Cocco|first6=V.|last7=Doney|first7=S. C.|last8=Gehlen|first8=M.|last9=Lindsay|first9=K.|year=2010|title=Projected 21st century decrease in marine productivity: a multi-model analysis|journal=Biogeosciences|volume=7|issue=3|pages=979–1005|doi=10.5194/bg-7-979-2010|last10=Moore|first10=J. K.|last11=Schneider|first11=B.|last12=Segschneider|first12=J.}}</ref> === pH === Uticaji antropogenog zakiseljavanja okeana na rast fitoplanktona i strukturu zajednice također su dobili značajnu pozornost. Fitoplankton, kao što je kokolitoforni, ima ćelijske zidove od [[kalcij-karbonat]]a koji su osjetljivi na zakiseljavanje. Dokazi sugeriraju da se, zbog njihovog kratkog [[generacijsko vrijeme|generacijskog vremena]], neki fitoplankton može prilagoditi promjenama pH uzrokovanim povećanim [[ugljik-dioksid]]om u kratkim vremenskim razmjerima (mjesecima do godinama).<ref>{{Cite journal|last=Collins|first=Sinéad|last2=Rost|first2=Björn|last3=Rynearson|first3=Tatiana A.|date=25. 11. 2013|title=Evolutionary potential of marine phytoplankton under ocean acidification|journal=Evolutionary Applications|language=en|volume=7|issue=1|pages=140–155|doi=10.1111/eva.12120|issn=1752-4571|pmc=3894903|pmid=24454553}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Lohbeck|first=Kai T.|last2=Riebesell|first2=Ulf|last3=Reusch|first3=Thorsten B. H.|date=8. 4. 2012|title=Adaptive evolution of a key phytoplankton species to ocean acidification|journal=Nature Geoscience|language=En|volume=5|issue=5|pages=346–351|doi=10.1038/ngeo1441|issn=1752-0894|bibcode=2012NatGe...5..346L}}</ref> === Mreža ishrane=== Fitoplankton je osnova vodene mreže ishrane, pružajući bitnu ekološku funkciju za cijeli žicvot u vodi. U budućim uvjetima antropogenog zagrijavanja i zakiseljavanja okeana, promjene u smrtnosti fitoplanktona mogu biti značajne. Jedan od mnogih [[lanac ishrane|lanaca hrane]] u okeanu –značajan zbog malog broja veza – je onaj u slijedu fitoplanktona koji održavaju [[kril]]i ([[rakovi|rak]] sličan sićušnim kozicama), a kojima se hrane [[kitovi]]. === Strukturna i funkcionalna raznolikost === Pojam fitoplankton obuhvata sve fotoautotrofne mikroorganizme u vodenim [[mreža ishrane|prehrambenim mrežama]]. Međutim, za razliku od zemaljskih [[biocenoza]], gdje je većina autotrofnih biljaka, fitoplankton je raznolika skupina, koja uključuje [[protist]]e [[eukarioti|eukariote]], te I [[bakterije|eubakterije]] i [[arhebakterija|arheobakterije]] i [[prokarioti|prokariote]]. Postoji oko 5.000 poznatih vrsta morskog fitoplanktona.<ref name="Hallegraeff 03">{{cite book|title=Manual on Harmful Marine Microalgae|last=Hallegraeff|first=G.M.|publisher=Unesco|year=2003|isbn=978-92-3-103871-6|editor-last1=Hallegraeff|editor-first1=Gustaaf M.|pages=25–49|chapter=Harmful algal blooms: a global overview|editor-last2=Anderson|editor-first2=Donald Mark|editor-last3=Cembella|editor-first3=Allan D.|editor-last4=Enevoldsen|editor-first4=Henrik O.|chapter-url=http://unesdoc.unesco.org/images/0013/001317/131711e.pdf}}</ref> Kako je takva raznolikost [[evolucija|evoluirala]] unatoč oskudnim resursima (ograničavajući diferencijaciju[[ekološka niša|ekoloških niša]]) nejasno je.<ref>{{cite journal|last1=Hutchinson|first1=G. E.|year=1961|title=The Paradox of the Plankton|journal=The American Naturalist|volume=95|issue=882|pages=137–45|doi=10.1086/282171|url=https://semanticscholar.org/paper/9d96fe6144d3436fff25e617a25d774e8c39f5b5}}</ref> U pogledu brojnosti, najvažnije skupine fitoplanktona uključuju [[diatomeje]], [[cijanobakterije]] i [[dinoflagelate]], iako su zastupljene i mnoge druge skupine [[alge|algi]]. Jedna skupina, [[kokolitoforide|kokolitoforida]], odgovorna je (dijelom) za oslobađanje značajnih količina [[dimetil-sulfid]]a (DMS) u [[Zemljina atmosfera|atmosferu]]. DMS se [[Redoks|oksidira]] stvarajući sulfat koji, u područjima niske koncentracije čestica [[aerosol]]a mogu doprinijeti količini jezgara kondenzacije oblaka, uglavnom dovodeći do povećanog oblačnog pokrivača i oblaka [[albedo]] prema takozvanoj [[hipoteza CLAW|hipotezi CLAW]].<ref name="Oceanicphytoplankton">{{cite journal|last1=Charlson|first1=Robert J.|last2=Lovelock|first2=James E.|last3=Andreae|first3=Meinrat O.|last4=Warren|first4=Stephen G.|year=1987|title=Oceanic phytoplankton, atmospheric sulphur, cloud albedo and climate|journal=Nature|volume=326|issue=6114|pages=655–61|bibcode=1987Natur.326..655C|doi=10.1038/326655a0}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Quinn|first1=P. K.|last2=Bates|first2=T. S.|year=2011|title=The case against climate regulation via oceanic phytoplankton sulphur emissions|journal=Nature|volume=480|issue=7375|pages=51–6|bibcode=2011Natur.480...51Q|doi=10.1038/nature10580|pmid=22129724|url=https://zenodo.org/record/1233319}}</ref> Različite vrste fitoplanktona osnova su različitih trofičkih razine unutar različitih ekosistema. U [[oligotrof]]nim ledenim okeanskim regijama, kao što su [[Sargasko more]] ili [[Južni pacifički gir]], fitoplanktonom dominiraju ćelije male veličine, nazvane [[fotosintetski pikoplankton|pikoplankton]] i nanoplankton (koji se također nazivaju i pikoflagelate i nanoflagelate) koji se uglavnom sastoje od [[cijanobakterija]] (''[[Prochlorococcus]]'' , ''[[Synechococcus]]'') i pikoeukariota poput roda ''[[Micromonas]]' '. Unutar produktivnijih ekosistema, kojima dominiraju [[uzlazne struje]] ili visoki kopneni inputi, veće [[dinoflagellate]] su dominantniji fitoplankton i odražavaju veći dio [[biomasa|biomase]].<ref>{{cite journal|last1=Calbet|first1=A.|year=2008|title=The trophic roles of microzooplankton in marine systems|journal=ICES Journal of Marine Science|volume=65|issue=3|pages=325–31|doi=10.1093/icesjms/fsn013}}</ref> == Strategija rasta == Početkom dvadesetog stoljeća [[Alfred C. Redfield]] pronašao je sličnost elementarnog sastava fitoplanktona s glavnim otopljenim hranjivim tvarima u dubokom oceanu.<ref>{{cite book |last1=Redfield |first1=Alfred C. |year=1934 |chapter=On the Proportions of Organic Derivatives in Sea Water and their Relation to the Composition of Plankton |pages=176–92 |editor1-last=Johnstone |editor1-first=James |editor2-last=Daniel |editor2-first=Richard Jellicoe |title=James Johnstone Memorial Volume |location=Liverpool |publisher=University Press of Liverpool |oclc=13993674 }}</ref> Redfield je predložio da omjer ugljika prema dušiku i fosforu (106: 16: 1) u okeanu kontroliraju fitoplanktonske potrebe, jer fitoplankton naknadno oslobađa dušik i fosfor dok se remineraliziraju. Ovaj takozvani „[[Redfieldov omjer]]“ u opisivanju [[stehiometrija|stehiometrije]] fitoplanktona i morske vode postao je osnovno načelo za razumijevanje ekologije mora, biogeohemije i evolucije fitoplanktona.<ref name="Arrigo K.R 2005">{{cite journal |last1=Arrigo |first1=Kevin R. |title=Marine microorganisms and global nutrient cycles |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-09-15_437_7057/page/348 |journal=Nature |volume=437 |issue=7057 |pages=349–55 |year=2005 |pmid=16163345 |doi=10.1038/nature04159 |bibcode=2005Natur.437..349A }}</ref> Međutim, Redfieldov omjer nije univerzalna vrijednost i može se razlikovati zbog promjena u dostupnosti egzogenih hranjivih tvari.<ref>{{cite journal |last1=Fanning |first1=Kent A. |title=Influence of atmospheric pollution on nutrient limitation in the ocean |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1989-06-08_339_6224/page/460 |journal=Nature |volume=339 |issue=6224 |year=1989 |pages=460–63 |bibcode=1989Natur.339..460F |doi=10.1038/339460a0 }}</ref> i mikrobnih metabolizama u okeanu, kao što su [[fiksacija dušika]], [[denitrifikacija]] i [[anamoks]]. Dinamička stehiometrija u jednoćelijskim algama odražava njihovu sposobnost skladištenja hranjivih sastojaka u unutrašnjem bazenu, prebacivanje između enzima s različitim potrebama hranjivih tvari i izmjene sastava osmolita.<ref>{{cite book |first1=Robert Warner |last1=Sterner |first2=James J. |last2=Elser |year=2002 |title=Ecological Stoichiometry: The Biology of Elements from Molecules to the Biosphere |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-07491-7 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Klausmeier |first1=Christopher A. |last2=Litchman |first2=Elena |last3=Levin |first3=Simon A. |title=Phytoplankton growth and stoichiometry under multiple nutrient limitation |journal=Limnology and Oceanography |volume=49 |issue=4 Part 2 |year=2004 |pages=1463–70 |doi=10.4319/lo.2004.49.4_part_2.1463 |bibcode=2004LimOc..49.1463K |url=https://semanticscholar.org/paper/2bae015161ae88edde1dbbe919da66da092ec6e6 }}</ref> Različite ćelijske komponente imaju svoje jedinstvene stehiometrijske karakteristike, npr. strukture za skupljanje resursa ([[svjetlost]] ili hranjive tvari) kao što su bjelančevine i klorofil sadrže visoku koncentraciju dušika, ali malo fosfora. U međuvremenu, one za rast, kao što je ribosomna [[RNK]], sadrže visoku koncentraciju dušika i fosfora. Na temelju raspodjele resursa, fitoplankton je razvrstan u tri različite strategije rasta: *'''preživljivajući''', *'''cvjetajući'''<ref>{{cite journal |last1=Klausmeier |first1=Christopher A. |last2=Litchman |first2=Elena |last3=Daufresne |first3=Tanguy |last4=Levin |first4=Simon A. |title=Optimal nitrogen-to-phosphorus stoichiometry of phytoplankton |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2004-05-13_429_6988/page/170 |journal=Nature |volume=429 |issue=6988 |pages=171–4 |year=2004 |pmid=15141209 |bibcode=2004Natur.429..171K |doi=10.1038/nature02454 }}</ref> i *'''generalisti'''.<br> Preživljavajući ima visoki omjer N:P (> 30) i sadrži obilje sredstava za prikupljanje resursa za održavanje rasta uz ograničene resurse. Cvjetajući fitoplankton ima nizak omjer N:P (<10), sadrži visoki udio mehanitzama za rast i prilagođen je eksponencijalnom rastu. Generalisti imaju sličan omjer N: P u odnosu na Redfieldov odnos i sadrže relativno jednake struktura za prikupljanje resursa i rast. == Okolišne kontroverze == [[slika:Plankton satellite image.jpg|thumb|upright=1.4|Svjetske koncentracije hlorofila u površinskom okeanu koje je satelit promatrao tokom sjevernog proljeća, u prosjeku od 1998. do 2004. Hlorofil je marker distribucije i bogatstva fitoplanktona.]] [[slika:Upwelling image1.jpg|thumb|upright=1.4|Obalna područja u kojima dolazi do prekomjernih bočnih struja. Hranjive tvari koje prate struje mogu poboljšati bogatstvo fitoplanktona]] Studija iz 2010. objavljena u prestižnom časopisu „Nature“ izvijestila je da se morski fitoplankton u prošlom stoljeću znatno smanjio u svjetskim okeanima. Procjenjuje se da su koncentracije fitoplanktona u površinskim vodama smanjene za oko 40% od 1950., brzinom od oko 1% godišnje, vjerovatno kao odgovor na [[globalno zagrijavanje|zagrijavanje okeana]].<ref>{{cite journal |last1=Boyce |first1=Daniel G. |last2=Lewis |first2=Marlon R. |last3=Worm |first3=Boris |title=Global phytoplankton decline over the past century |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2010-07-29_466_7306/page/590 |journal=Nature |volume=466 |issue=7306 |pages=591–6 |year=2010 |pmid=20671703 |doi=10.1038/nature09268 |bibcode=2010Natur.466..591B }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Schiermeier |first1=Quirin |title=Ocean greenery under warming stress |journal=Nature |year=2010 |doi=10.1038/news.2010.379 }}</ref> Studija je pokrenula raspravu među naučnicima i dovela do nekoliko komunikacija i kritika, također objavljenih u časopisu [[Nature]].<ref>{{cite journal |last1=Mackas |first1=David L. |title=Does blending of chlorophyll data bias temporal trend? |journal=Nature |volume=472 |issue=7342 |pages=E4–5; discussion E8–9 |year=2011 |pmid=21490623 |doi=10.1038/nature09951 |bibcode=2011Natur.472E...4M }}</ref><ref name=pmid21490624>{{cite journal |last1=Rykaczewski |first1=Ryan R. |last2=Dunne |first2=John P. |title=A measured look at ocean chlorophyll trends |journal=Nature |volume=472 |issue=7342 |pages=E5–6; discussion E8–9 |year=2011 |pmid=21490624 |doi=10.1038/nature09952 |bibcode=2011Natur.472E...5R |url=https://zenodo.org/record/1233315 }}</ref><ref name=pmid21490624/><ref>{{cite journal |last1=McQuatters-Gollop |first1=Abigail |last2=Reid |first2=Philip C. |last3=Edwards |first3=Martin |last4=Burkill |first4=Peter H. |last5=Castellani |first5=Claudia |last6=Batten |first6=Sonia |last7=Gieskes |first7=Winfried |last8=Beare |first8=Doug |last9=Bidigare |first9=Robert R. |last10=Head |first10=Erica |last11=Johnson |first11=Rod |last12=Kahru |first12=Mati |last13=Koslow |first13=J. Anthony |last14=Pena |first14=Angelica |title=Is there a decline in marine phytoplankton? |journal=Nature |volume=472 |issue=7342 |pages=E6–7; discussion E8–9 |year=2011 |pmid=21490625 |doi=10.1038/nature09950 |bibcode=2011Natur.472E...6M }}</ref> U praćenju iz 2014. godine, autori su koristili veću bazu podataka o mjerenjima i revidirali svoje metode analize kako bi objasnili nekoliko objavljenih kritika, ali na kraju su došli do sličnih zaključaka kau u izvornoj studiji časopisa.<ref>{{cite journal |last1=Boyce |first1=Daniel G. |last2=Dowd |first2=Michael |last3=Lewis |first3=Marlon R. |last4=Worm |first4=Boris |title=Estimating global chlorophyll changes over the past century |journal=Progress in Oceanography |volume=122 |year=2014 |pages=163–73 |doi=10.1016/j.pocean.2014.01.004 |bibcode=2014PrOce.122..163B }}</ref> Te su studije i potreba za razumijevanjem fitoplanktona u okeanu dovele do izrade studije Secchi Disk Citizen Science u 2013.<ref>{{cite web|url=http://www.secchidisk.org|title=Secchi Disk Study|publisher=}}</ref> Ta studija obuhvata analizu fitoplanktona koju su proveli pomorci (mornari, ribolovci, ronioci) koja uključuje [[Secchi disk|Secchi Disk]] i aplikaciju za pametne telefone. Procjene promjena u okeanskom fitoplanktonu vrlo su različite. Jedno globalno istraživanje primarne produktivnosti u okeanu ustanovilo je neto porast fitoplanktona, kako je procijenjeno iz izmjerenog [[hlorofil]]a, uspoređujući opažanja u 1998.-2002. s onima koja su provedena tokom prethodne misije 1979.-1986.<ref>{{cite journal |last1=Antoine |first1=David |title=Bridging ocean color observations of the 1980s and 2000s in search of long-term trends |journal=Journal of Geophysical Research |volume=110 |issue=C6 |pages=C06009 |year=2005 |doi=10.1029/2004JC002620}}</ref> Hlorofili su fotosintetski pigmenti koji se često koriste kao pokazatelj biomase fitoplanktona. Međutim, koristeći istu bazu podataka, druga su istraživanja zaključila da su i hlorofil i primarna proizvodnja, u istom vremenskom interval, opali.<ref>{{cite journal |last1=Gregg |first1=Watson W. |last2=Conkright |first2=Margarita E. |last3=Ginoux |first3=Paul |last4=O'Reilly |first4=John E. |last5=Casey |first5=Nancy W. |title=Ocean primary production and climate: Global decadal changes |journal=Geophysical Research Letters |volume=30 |issue=15 |year=2003 |pages= 1809|url=https://semanticscholar.org/paper/8577d71ddfb6f6885995050f84073a7eee37a530 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Gregg |first1=Watson W. |last2=Conkright |first2=Margarita E. |title=Decadal changes in global ocean chlorophyll |journal=Geophysical Research Letters |volume=29 |issue=15 |year=2002 |pages= 20–1–20–4|doi=10.1029/2002GL014689}}</ref> Udio CO₂ iz zraka, koji nije bio potrošen fotosintezom na kopnu i moru niti apsorbiran u okeanima, gotovo je konstantan u proteklom stoljeću, a to sugerira umjereni gornji dio ograničenje za koliko je komponenta [[ciklus ugljika|ciklusa ugljika]] velika kao I opadanje količine fitoplankona.<ref>{{cite journal |last1=Knorr |first1=Wolfgang |title=Is the airborne fraction of anthropogenic CO2emissions increasing? |journal=Geophysical Research Letters |volume=36 |issue=21 |pages=L21710 |year=2009 |doi=10.1029/2009GL040613 |bibcode=2009GeoRL..3621710K }}</ref> U sjeveroistočnom [[Atlantik]]u, gdje je na raspolaganju relativno duga serija podataka o hlorofilu, i na mjestu istraživanja, neto povećanje zabilježeno je od 1948. do 2002.<ref>{{cite journal |last1=Raitsos |first1=Dionysios E. |title=Extending the SeaWiFS chlorophyll data set back 50 years in the northeast Atlantic |journal=Geophysical Research Letters |volume=32 |issue=6 |pages=L06603 |year=2005 |doi=10.1029/2005GL022484}}</ref> Tokom perioda 1998.-2005., globalna neto primarna produktivnost u okeanima porasla je 1998. godine, nakon čega je uslijedio pad u ostatku tog perioda, dovodeći do malog neto porasta.<ref>{{cite journal |last1=Behrenfeld |first1=Michael J. |last2=O’Malley |first2=Robert T. |last3=Siegel |first3=David A. |last4=McClain |first4=Charles R. |last5=Sarmiento |first5=Jorge L. |last6=Feldman |first6=Gene C. |last7=Milligan |first7=Allen J. |last8=Falkowski |first8=Paul G. |last9=Letelier |first9=Ricardo M. |last10=Boss |first10=Emmanuel S. |title=Climate-driven trends in contemporary ocean productivity |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2006-12-07_444_7120/page/752 |journal=Nature |volume=444 |issue=7120 |pages=752–5 |year=2006 |pmid=17151666 |doi=10.1038/nature05317}}</ref> Koristeći šest simulacija klimatskog modela, veliko multiuniverzitetsko istraživanje okeanskih ekosistema predviđalo je "globalno povećanje primarne proizvodnje od 0,7% na donjem kraju do 8,1% na visokom kraju" do 2050. godine, iako uz "vrlo velike regionalne razlike" uključujući "kontrakcije visoko produktivnog marginalnog bioma morskog leda za 42% u Severnoj hemisferi i 17% u Južnoj hemisferi".<ref>{{cite journal |last1=Sarmiento |first1=J. L. |last2=Slater |first2=R. |last3=Barber |first3=R. |last4=Bopp |first4=L. |last5=Doney |first5=S. C. |last6=Hirst |first6=A. C. |last7=Kleypas |first7=J. |last8=Matear |first8=R. |last9=Mikolajewicz |first9=U. |last10=Monfray |first10=P. |last11=Soldatov |first11=V. |last12=Spall |first12=S. A. |last13=Stouffer |first13=R. |title=Response of ocean ecosystems to climate warming |journal=Global Biogeochemical Cycles |volume=18 |issue=3 |pages=n/a |year=2004 |doi=10.1029/2003GB002134}}</ref> Novija multimodelna studija procijenila je da će se primarna proizvodnja smanjiti za 2-20% do 2100.<ref name="ReferenceB"/> Uprkos znatnim odstupanjima u veličini i prostornom obrascu promjena, većina objavljenih studija predviđa da biomasa fitoplanktona i / ili primarna proizvodnja opadaju tokom sljedećeg stoljeća.<ref name="ReferenceA"/><ref>{{cite journal |last1=Hofmann |first1=M |last2=Worm |first2=B |last3=Rahmstorf |first3=S |last4=Schellnhuber |first4=H J |title=Declining ocean chlorophyll under unabated anthropogenic CO2emissions |journal=Environmental Research Letters |volume=6 |issue=3 |year=2011 |doi=10.1088/1748-9326/6/3/034035 |pages=034035|bibcode=2011ERL.....6c4035H }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Boyd |first1=Philip W. |last2=Doney |first2=Scott C. |title=Modelling regional responses by marine pelagic ecosystems to global climate change |journal=Geophysical Research Letters |volume=29 |issue=16 |year=2002 |doi=10.1029/2001GL014130 | bibcode=2002GeoRL..29.1806B |pages=53–1–53–4|url=https://semanticscholar.org/paper/a793b94df63c7fa84f958ff90c70c98add1f3ae1 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Beaulieu |first1=C. |last2=Henson |first2=S. A. |last3=Sarmiento |first3=Jorge L. |last4=Dunne |first4=J. P. |last5=Doney |first5=S. C. |last6=Rykaczewski |first6=R. R. |last7=Bopp |first7=L. |title=Factors challenging our ability to detect long-term trends in ocean chlorophyll |journal=Biogeosciences |volume=10 |issue=4 |year=2013 |pages=2711–24 |doi=10.5194/bg-10-2711-2013 |bibcode=2013BGeo...10.2711B |url=http://darchive.mblwhoilibrary.org/bitstream/1912/6027/1/bg-10-2711-2013.pdf }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Mace |first1=Georgina M. |last2=Mora |first2=Camilo |last3=Wei |first3=Chih-Lin |last4=Rollo |first4=Audrey |last5=Amaro |first5=Teresa |last6=Baco |first6=Amy R. |last7=Billett |first7=David |last8=Bopp |first8=Laurent |last9=Chen |first9=Qi |last10=Collier |first10=Mark |last11=Danovaro |first11=Roberto |last12=Gooday |first12=Andrew J. |last13=Grupe |first13=Benjamin M. |last14=Halloran |first14=Paul R. |last15=Ingels |first15=Jeroen |last16=Jones |first16=Daniel O. B. |last17=Levin |first17=Lisa A. |last18=Nakano |first18=Hideyuki |last19=Norling |first19=Karl |last20=Ramirez-Llodra |first20=Eva |last21=Rex |first21=Michael |last22=Ruhl |first22=Henry A. |last23=Smith |first23=Craig R. |last24=Sweetman |first24=Andrew K. |last25=Thurber |first25=Andrew R. |last26=Tjiputra |first26=Jerry F. |last27=Usseglio |first27=Paolo |last28=Watling |first28=Les |last29=Wu |first29=Tongwen |last30=Yasuhara |first30=Moriaki |title=Biotic and Human Vulnerability to Projected Changes in Ocean Biogeochemistry over the 21st Century |journal=PLoS Biology |volume=11 |issue=10 |year=2013 |pages=e1001682 |pmid=24143135 |pmc=3797030 |doi=10.1371/journal.pbio.1001682 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Taucher |first1=J. |last2=Oschlies |first2=A. |title=Can we predict the direction of marine primary production change under global warming? |journal=Geophysical Research Letters |volume=38 |issue=2 |pages=n/a |year=2011 |doi=10.1029/2010GL045934 |bibcode=2011GeoRL..38.2603T |url=http://oceanrep.geomar.de/11545/1/2010GL045934.pdf }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Bopp |first1=Laurent |last2=Monfray |first2=Patrick |last3=Aumont |first3=Olivier |last4=Dufresne |first4=Jean-Louis |last5=Le Treut |first5=Hervé |last6=Madec |first6=Gurvan |last7=Terray |first7=Laurent |last8=Orr |first8=James C. |title=Potential impact of climate change on marine export production |journal=Global Biogeochemical Cycles |volume=15 |issue=1 |year=2001 |pages=81–99 |doi=10.1029/1999GB001256 |bibcode=2001GBioC..15...81B |url=https://semanticscholar.org/paper/25569a9b12bdc21407f3e73f4cc6499d87b6d440 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Cermeno |first1=P. |last2=Dutkiewicz |first2=S. |last3=Harris |first3=R. P. |last4=Follows |first4=M. |last5=Schofield |first5=O. |last6=Falkowski |first6=P. G. |title=The role of nutricline depth in regulating the ocean carbon cycle |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=105 |issue=51 |pages=20344–9 |year=2008 |pmid=19075222 |jstor=25465827 |doi=10.1073/pnas.0811302106 |bibcode=2008PNAS..10520344C |pmc=2603260}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Cox |first1=Peter M. |last2=Betts |first2=Richard A. |last3=Jones |first3=Chris D. |last4=Spall |first4=Steven A. |last5=Totterdell |first5=Ian J. |title=Acceleration of global warming due to carbon-cycle feedbacks in a coupled climate model |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-11-09_408_6809/page/184 |journal=Nature |volume=408 |issue=6809 |pages=184–7 |year=2000 |pmid=11089968 |doi=10.1038/35041539 |bibcode=2000Natur.408..184C }}</ref> == Akvakultura == {{Glavni|Algakultura}} Fitoplankton je ključna prehrambena komponenta i u [[akvakultura|akvakulturi]] i u [[marikultura|marikulturi]]. Oboje koriste fitoplankton kao hranu za uzgoj životinja. U marikulturi, fitoplankton se prirodno pojavljuje i ulazi u zatvorene prostore s normalnom cirkulacijom morske vode. U akvakulturi se mora dobiti i uvesti direktno. Plankton se može prikupiti iz vode ili uzgajati, iako se raniji metod rijetko koristi. Fitoplankton se koristi kao hrana za proizvodnju [[rotifera]] koji se koriste za hranu drugih organizama. Fitoplankton se takođe koristi za ishranu mnogih vidova akvakulture: [[mehkušci]], uključujući [[bisernice]] [ostrige]] i [[divovska školjka|divovske školjke]] . Studija iz 2018. godine procijenila je hranjivu vrijednost prirodnog fitoplanktona u smislu [[Ugljikohidrati|ugljikohidrata]], proteina i lipida širom svjetskog okeana koristeći podatke o okeanskoj boji sa satelita,<ref name=sroy>{{cite journal|last1=Roy|first1=Shovonlal|title=Distributions of phytoplankton carbohydrate, protein and lipid in the world oceans from satellite ocean colour|journal=The ISME Journal|volume=12|issue=6|pages=1457–1472|date=12. 2. 2018|doi=10.1038/s41396-018-0054-8|language=En|issn=1751-7370}}</ref> i utvrdila da kalorijska vrijednost fitoplanktona znatno varira u različitim okeanskim regijama i između različitih doba godine.<ref name=sroy/><ref>{{cite news|title=Nutrition study reveals instability in world's most important fishing regions|url=https://phys.org/news/2018-02-nutrition-reveals-instability-world-important.html}}</ref> Proizvodnja fitoplanktona u vještačkim uvjetima I sama je oblik akvakulture. Fitoplankton se uzgaja u različite svrhe, uključujući hranu za ostale organizme akvakulture,<ref name=mcvey>McVey, James P., Nai-Hsien Chao, and Cheng-Sheng Lee. CRC Handbook of Mariculture Vol. 1 : Crustacean Aquaculture. New York: CRC Press LLC, 1993.{{page needed|date=februar 2016}}</ref> dodatak prehrani za zatočene [[beskičmenjak]]e u [[akvarij]]ima. Veličine kultura kreću se od malih laboratorijskih, manjih od 1L do nekoliko desetaka hiljada litara za komercijalnu akvakulturu.<ref name=mcvey/> Bez obzira na veličinu kulture, moraju se osigurati određeni uvjeti za efikasan rast planktona. Većina kultiviranog planktona je morski, a kao medij za kulturu može se koristiti [[morska voda]] [[specifična težina|specifične težine]] od 1.010 do 1.026. Ova voda mora biti [[sterilizacija (mikrobiologija)|sterilizirana]], obično ili visokim temperaturama u [[autoklav]]u ili izloženošću [[UV zračenje|ultraljubičastom zračenju]], kako bi se spriječila [[Biologija|biološka]] [[kontaminacija]] kulture. U medije za kulturu dodaju se raazna [[gnojiva]], kako bi se olakšao rast planktona. Kultura se mora prozračiti ili na neki način miješati kako bi se plankton zadržao suspendiran, kao i da bi se omogućilo rastvaranje [[ugljik-dioksid]]a za [[fotosinteza|fotosintezu]]. Pored stalnog prozračivanja, većina kultura se ručno miješa ili protresa. Za rast fitoplanktona,neophodno je obezbijediti I svjetlost. [[Temperatura boje]] osvjetljenja treba biti približno 6.500 K, ali su uspješno korištene i vrijednosti od 4.000 K do više od 20.000 K. Trajanje izlaganja svjetlu trebalo bi biti oko 16 sati dnevno; ovo je najefikasnija vještačka dužina dana.<ref name=mcvey/> {{clear}} == Također pogledajte == *[[Plankton]] *[[Zooplankton]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{commons category|Phytoplankton}} {{commons category|Algal blooms}} [http://www.secchidisk.org Secchi Disk and Secchi app], a citizen science project to study the phytoplankton * [http://vimeo.com/84872751/ Ocean Drifters], a short film narrated by David Attenborough about the varied roles of plankton * [http://www.planktonchronicles.org/en Plankton Chronicles] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120113062328/http://www.planktonchronicles.org/en |date=13. 1. 2012 }}, a short documentary films & photos * [https://web.archive.org/web/20150214081038/http://saga.pmel.noaa.gov/review/dms_climate.html DMS and Climate], NOAA * [http://planktonnet.awi.de/ Plankton*Net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060821183345/http://planktonnet.awi.de/ |date=21. 8. 2006 }}, images of planktonic species == Bibliografija== *{{cite book |last1=Greeson |first1=Phillip E. |year=1982 |title=An annotated key to the identification of commonly occurring and dominant genera of Algae observed in the Phytoplankton of the United States |location=Washington, D.C. |publisher=United States Government Printing Office |url=https://pubs.er.usgs.gov/publication/wsp2079 |isbn=978-0-607-68844-3 }} *{{cite book |last1=Kirby |first1=Richard R. |year=2010 |title=Ocean Drifters: A Secret World Beneath the Waves |publisher=Studio Cactus |isbn=978-1-904239-10-9 }} *{{cite journal |last1=Martin |first1=Ronald |last2=Quigg |first2=Antonietta |title=Tiny Plants That Once Ruled the Seas |url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_2013-06_308_6/page/40 |journal=Scientific American |volume=308 |issue=6 |year=2013 |pages=40–5 |pmid=23729069 |doi=10.1038/scientificamerican0613-40 |bibcode=2013SciAm.308f..40M }} [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Okeanografija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Klimatske promjene]] 2ztwa031b6dxv9596sfnfs8cqoam2oo 0 459818 3838705 3836538 2026-05-01T17:10:53Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838705 wikitext text/x-wiki [[slika:Toxic Algae Bloom in Lake Erie.jpg |thumb|400px|Snimak iz orbite u oktobru 2011., najveće cvjetanje algi koji je jezero [[Erie Lake]] doživilo u desetljećima. Zabilježene su bujice proljetnih kiša sa ispranim gnojivom u jezero, pospješujući rast [[mikrocistin]]a kojeg proizvode [[cijanobakterije]] .<ref>{{cite web|url=http://thinkprogress.org/climate/2013/11/20/2975501/lake-erie-dying-climate-change/|title=Lake Erie Is Dying Again, And Warmer Waters And Wetter Weather Are To Blame|date=20. 11. 2013|publisher=ClimateProgress|last=Foster|first=Joanna M.}}</ref>]] '''Cvjetanje algi''' ili '''cvatnja algi''' je brzo povećanje ili akumulacija populacije [[alge|algi]] u slatkovodnim ili morskim vodenim sistemima, a često se prepoznaje i po promjeni boje vode od njihovih pigmenata. Termin alge obuhvata mnoge vrste vodenih fotosintetskih organizama, kako makroskopske, višećelijske organizme poput [[morska trava|morske trave]], tako i mikroskopske jednoćelijske organizme poput [[cijanobakterija]]. Cvjetanje algi obično se odnosi na brzi rast mikroskopskih jednoćelijskih algi, a ne makroskopskih. Primjer makroskopskog cvjetanja algi je [[šuma algi]].<ref>{{cite news|last=Ferris|first=Robert|date=26. 7. 2016|title=Why are there so many toxic algae blooms this year|url=https://www.cnbc.com/2016/07/26/why-are-there-so-many-toxic-algae-blooms-this-year.html|newspaper=[[CNBC]]|access-date=27. 7. 2016}}</ref><ref name=":0">{{Cite book|title=Algae: Anatomy, Biochemistry, And Biotechnology|url=https://archive.org/details/Algae_Anatomy_Biochemistry_and_Biotechnology_2nd_Edition_By_Laura_Barsanti_Paolo|last1=Barsanti|first1=Laura|last2=Gualtieri|first2=Paolo|publisher=CRC Press|year=2014|isbn=978-1-4398-6733-4|location=Boca Raton, FL|pages=[https://archive.org/details/Algae_Anatomy_Biochemistry_and_Biotechnology_2nd_Edition_By_Laura_Barsanti_Paolo/page/n17 1]}}</ref> Cvjetanje algi posljedica je porasta hranjivih sastojaka u vodi, poput [[dušik]]a ili [[fosfor]]a od dotoka gnojiva, koje ulaze u vodeni sistem i uzrokuju prekomjerni rast algi. Cvjetanje algi utiče na cijeli [[ekosistem]]; može imati benigne posljedice poput jednostavne ishrane viših trofičkih razina do štetnijih učinaka poput sprečavanja sunčeve svjetlosti da dopre do drugih organizama, uzrokujući iscrpljivanje količina [[kisik]]a u vodi i, ovisno o organizmu, izlučivanje toksina u vodu. Proces prekomjerne opskrbe hranjivim tvarima, koji dovodi do rasta algi i iscrpljivanja kisika naziva se [[eutrofikacija]]. Cvjetanje koje može ozlijediti životinje ili ekološke prilike naziva se "[[štetno cvjetanje algi]]" (HAB) i može dovesti do odumiranja riba, gradova koji uzimaju vodu za [[stanovništvo]] ili čak i [[država]] koje moraju zatvoriti [[ribolov]]. == Karakterizacija cvjetanja == [[slika:River algae Sichuan.jpg|thumb|250px| Cvjetanje algi može predstavljati problem za [[ekosistem]] i ljudsko društvo.]] Izraz "cvjetanje algi" definiran je nedosljedno ovisno o naučnom polju i može se kretati između "minicvjetanja" bezopasnih algi do velikog, štetnog događaja. Budući da je „alga“ širok pojam koji uključuje organizme različitih veličina, stope rasta i potreba za hranjivim tvarima, ne postoji službeno priznata granična razina za ono što je definirano kao cvjetanje. Cvjetanje algi pravi probleme [[ekosistem]]u i društvenoj zajednici. Budući da u naučnoj zajednici ne postoji konsenzus, cvjetanje se može okarakterizirati i kvantificirati na nekoliko načina, kao što su:<ref name=":02">{{Cite journal|last=Smayda|first=Theodore J.|date=1997|title=What is a bloom? A commentary|journal=Limnology and Oceanography|volume=42|issue=5part2|pages=1132–1136|doi=10.4319/lo.1997.42.5_part_2.1132|issn=1939-5590|bibcode=1997LimOc..42.1132S}}</ref> *mjerenje nove biomase algi, *koncentracija fotosintetskih pigmenAta, *kvantifikacija negativnog učinka cvjetanja ili *relativna koncentracija algi u usporedbi s ostatkom mikrobne zajednice. Naprimjer, definicije cvjetanja su uključene kada koncentracija hlorofila prelazi 100&nbsp;mg/L, kada vrste za koje se smatra da cvjetaju prelaze koncentracije od 1000 ćelija/ml i kada koncentracija vrsta algi jednostavno odstupi od njenog normalnog rasta. Cvjetanja su posljedica povećanja količine hranjivih tvari koju pojedine alge trebaju uvesti u lokalni vodeni sistem. Taj hranjivi sastojak koji ograničava rast obično je [[dušik]] ili [[fosfor]], ali mogu biti i [[gvožđe]], [[vitamini]] ili [[aminokiseline]]. Postoji nekoliko mehanizama za dodavanje ovih hranjivih sastojaka u vodu. Na otvorenom okeanu i uz obalu, pravci puhanja vjetra i topografske karakteristika okeanskog dna mogu izvući hranjive sastojke u [[fotička zona|fotičku]] ili sunčanu zonu okeana.<ref>{{Cite journal|last=Tett|first=P|date=1987|title=The Ecophysiology of Exceptional Blooms|url=|journal=Rapp. P.-v. Reun. Cons. Int. Explor. Mer|volume=187|pages=47–60|via=}}</ref> kada koncentracija [[hlorofil]]a poraste 5&nbsp;ug/L.<ref>{{Cite journal|last1=Jonsson|first1=Per R.|last2=Pavia|first2=Henrik|last3=Toth|first3=Gunilla|date=7. 7. 2009|title=Formation of harmful algal blooms cannot be explained by allelopathic interactions|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=106|issue=27|pages=11177–11182|doi=10.1073/pnas.0900964106|issn=0027-8424|pmc=2708709|pmid=19549831|bibcode=2009PNAS..10611177J}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Kim|first=H.G.|date=1993|title=Population cell volume and carbon content in monospecific dinoflagellate blooms|url=|journal=Elsevier, Developments in Marine Biology|volume=3|pages=769–773|via=}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Parker|first=M|date=1987|title=Exceptional Plankton Blooms Conclusion of Discussions: Convener's Report|journal=Rapp. P.-v. Reun. Cons. Int. Explor. Mer|volume=187|pages=108–114|via=}}</ref> Cvjetanje algi, posebno veliki slučajevi cvjetanja, može smanjiti prozirnost vode i može promijeniti boju. Boju cvjetanja određuju fotosintetski pigmenti u ćelijama alge, poput [[hlorofil]]a i fotoprotektivnih pigmenata. Ovisno o organizmu, njegovim pigmentima i dubini u vodenom stubu, cvjetanje algi može biti zeleno, crveno, smeđe, zlatno i ljubičasto. Svijetlozelena cvjetanje u slatkovodnim sistemima često su rezultat prisustva i aktivnosti [[cijanobakterija]] (kolokvijalno poznatih kao "plavo-zelene alge"), poput ''[[Microcystis aeruginos]]''. Cvjetovi se također mogu sastojati od [[makroalga|makroalgnih]] (ne[[fitoplankton]]skih) vrsta. Ova cvjetanja prepoznatljiva su po velikim krpama algi koje se mogu izliti na obalu.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Carstensen|first1=Jacob|last2=Henriksen|first2=Peter|last3=Heiskanen|first3=Anna-Stiina|date=januar 2007|title=Summer algal blooms in shallow estuaries: Definition, mechanisms, and link to eutrophication|journal=Limnology and Oceanography|volume=52|issue=1|pages=370–384|doi=10.4319/lo.2007.52.1.0370|issn=0024-3590|bibcode=2007LimOc..52..370C|url=https://semanticscholar.org/paper/9385b82ea30bdfc740846463256ac0287dec08ed}}</ref> Jednom kada je hranjiva tvar prisutna u vodi, alge počinju rasti mnogo brže nego inače. U minicvjetanju, ovaj brzi rast koristi čitavom ekosistemu pružanjem hrane i hranjivih sastojaka za druge organizme. Posebna pažnja je potrebna kada se pojavi rijetko '''[[štetno cvjetanje algi]]''' (HAB), koje uključuje toksični ili na drugi način štetni [[fitoplankton]]. Postoje mnoge vrste koje mogu uzrokovati štetno cvjetanje algi. Naprimjer, ''Gymnodinium nagasakiense'' može uzrokovati štetne crvene plime, [[dinoflagelati]] ''Gonyaulax polygramma'' mogu izazvati iscrpljivanje kisika i rezultirati velikim ubijanjem ribe, [[cijanobakterija]] ''Microcystis aeruginosa'' može stvarati toksine, a [[diatomeja]] ''Chaetoceros convolutus'' može oštetiti riblje [[škrge]]. == Cvjetanje slatkovodnih algi== Cvjetanje slatkovodnih algi rezultat je [[zagađenja hranjivim tvarima|viška hranjivih sastojaka]], posebno nekih [[fosfat]]a. Višak hranjivih sastojaka može poticati iz gnojiva koja se primjenjuju na poljoprivrednom zemljištu ili na površinama za rekreacijske svrhe. Također mogu poticati iz sredstava za čišćenje u domaćinstvu koja sadrže [[fosfor]]. U jezerima koja su ljeti slojevita, jesenski promet može osloboditi značajne količine bioraspoloživog fosfora što potencijalno pokreće cvjetanje algi čim dođe dovoljno svjetla za fotosintetezu. Sumnja se da uzrok može biti i višak [[ugljik]]a i [[dušik]]a. Prisustvo ostataka [[natrij-karbonat]]a djeluje kao katalizator da alge cvjetaju pružajući rastvoreni [[ugljik-dioksid]] za pojačanu fotosintezu u prisustvu hranljivih sastojaka.<ref name="Phytoplankton Blooms: The Basics">{{cite web|last=Diersling|first=Nancy|title=Phytoplankton Blooms: The Basics|url=http://floridakeys.noaa.gov/scisummaries/wqpb.pdf|publisher=NOAA FKNMS|access-date=26. 12. 2012}}</ref><ref name="Lake Scientist">{{cite web|last=Hochanadel|first=Dave|title=Limited amount of total phosphorus actually feeds algae, study finds|url=http://www.lakescientist.com/2010/limited-amount-of-total-phosphorus-actually-feeds-algae-study-finds|publisher=Lake Scientist|access-date=10. 6. 2012|date=10. 12. 2010}}</ref> Bioraspoloživi [[fosfor]] – fosfor koji mogu koristiti [[biljke]] i [[bakterije]] – samo je djelić ukupnog broja, rekao je Michael Brett, profesor inženjerstva na University of Washington.<ref name="pmid249679">{{Cite journal|last1=Gilbert|first1=P. A.|last2=Dejong|first2=A. L.|title=The use of phosphate in detergents and possible replacements for phosphate|journal=Ciba Foundation Symposium|issue=57|pages=253–268|year=1977|pmid=249679|doi=10.1002/9780470720387.ch14|series=Novartis Foundation Symposia|isbn=9780470720387}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.fba.org.uk/journals/index.php/IW/article/viewFile/738/439|publisher=Freshwater Biological Association|title=Storm-triggered, increased supply of sediment-derived phosphorus to the epilimnion in a small freshwater lake|access-date=26. 10. 2019|date=18. 11. 2014|archive-date=26. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191026222134/https://www.fba.org.uk/journals/index.php/IW/article/viewFile/738/439|url-status=dead}}</ref> Višak hranjivih sastojaka može ući u bazen [[sliv]]a, niz pritoke tekućice.<ref name="phosphorus">{{cite journal|last1=Lathrop|first1=Richard C.|last2=Carpenter|first2=Stephen R.|last3=Panuska|first3=John C.|last4=Soranno|first4=Patricia A.|last5=Stow|first5=Craig A.|date=1. 5. 1998|title=Phosphorus loading reductions needed to control blue-green algal blooms in Lake Mendota|journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences|volume=55|issue=5|pages=1169–1178|url=http://article.pubs.nrc-cnrc.gc.ca/RPAS/rpv?hm=HInit&journal=cjfas&volume=55&afpf=f97-317.pdf|access-date=13. 4. 2008|doi=10.1139/cjfas-55-5-1169}}{{dead link|date=juli 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Kada se fosfati unose u vodene sisteme, veće koncentracije uzrokuju povećani rast algi i biljaka. Alge imaju tendenciju brzog rasta, uz visoku dostupnost hranjivih sastojaka, ali svaka alga je kratkotrajna, a rezultat je velika koncentracija mrtve organske materije koja počinje propadati. Proces raspadanja troši rastvoreni kisik u vodi, što rezultira u [[hipoksija|hipoksijskom]] stanju. Bez dovoljnog rastvoranog kisika u vodi, životinjama i biljkama može pomoći u povlačenje u hipolimnetsku zonu. Cvjetanja se mogu primijetiti u [[akvarij|slatkovodnom akvariju]] kada se ribe prekomerno hrane, a biljke ne apsorbiraju višak hranjivih sastojaka. Oni su uglavnom štetni za ribe, a situaciju se može ispraviti promjenom vode u cisterni i zatim smanjenjem dnevne količine hrane. == Štetno cvjetanje algi== {{glavni |Štetno cvjetanje algi}} [[slika: Cwall99 lg.jpg|thumb| Cvjetanje algi, južne obale [[Devon]]a i [[Cornwall]]a u Engleskoj, 1999.]] [[slika:Van Gogh from Space.jpg|thumb| Satelitska slika [[fitoplankton]]a kako se vrti oko [[Švedska|švedskog]] otoka [[Gotland]] u [[Baltičko more|Baltičkom moru]], 2005]] '''Štetno cvjetanje algi''' (HAB) je ono koje stvara negativne utjecaje na druge organizme proizvodnjom prirodnih toksina, mehaničkim oštećenjima drugih organizama ili drugim sredstvima. HAB-ovi su često povezani sa velikim [[mortalitet]]om, a bili su povezani sa različitim vrstama [[trovanje školjkama|trovanja školjkama]].<ref>{{cite web|url=https://www.cdc.gov/hab/redtide/|title=Harmful Algal Blooms: Red Tide: Home|publisher=www.cdc.gov|access-date=23. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090827120347/http://www.cdc.gov/hab/redtide/|archive-date=27. 8. 2009|url-status=live}}</ref> U studijama na populacijskoj razini obuhvat cvjetanja bio je značajno povezan s rizikom od nealkoholne smrti od bolesti [[Jetra|jetre]].<ref>{{cite journal|title=Cyanobacteria blooms and non-alcoholic liver disease: evidence from a county level ecological study in the United States|journal=Environ Health|date=2015|author1=Feng Zhang|author2=Jiyoung Lee|author3=Song Liang|author4=CK Shum|pmc=4428243|pmid=25948281|doi=10.1186/s12940-015-0026-7|volume=14|page=41}}</ref> === Pozadina === U morskom okruženju, jednoćelijski, mikroskopski, biljni organizmi prirodno se javljaju u dobro osvijetljenom površinskom sloju bilo koje vodene mase. Ti organizmi, koji se nazivaju [[fitoplankton]] ili [[mikroalge]], tvore osnovu prehrambene mreže o kojoj ovise gotovo svi drugi morski organizmi. Od 5000+ vrsta morskih vrsta [[fitoplankton]]a koje postoje širom svijeta, poznato je da je oko 2% štetno ili toksično. Cvjetanja štetnih algi mogu imati velike i raznolike utjecaje na morske ekosisteme, ovisno o uključenim vrstama, okolišu gdje se nalaze i mehanizmu kojim vrše negativne učinke.<ref>{{cite journal|last=Landsberg|first=J. H.|year=2002|title=The effects of harmful algal blooms on aquatic organisms|journal=Reviews in Fisheries Science|volume=10|issue=2|pages=113–390|doi=10.1080/20026491051695|pmid=}}</ref><ref name="Flewelling LJ 2005">{{cite journal|last=Flewelling|first=L. J.|year=2005|title=Red tides and marine mammal mortalities|journal=[[Nature]]|volume=435|issue=7043|pages=755–756|doi=10.1038/nature435755a|pmid=15944690|pmc=2659475|display-authors=etal|bibcode=2005Natur.435..755F}}</ref> Primijećeno je da štetno cvjetanje algi uzrokuju štetne učinke na veliki broj vodenih organizama, od kojih su najistaknutiji morski [[sisari]], morske [[kornjače]], morske [[ptice]] . Uticaj HAB toksina na ove grupe može uključivati štetne promjene u njihovim razvojnim, imunskim, nervnim ili reproduktivnim sposobnostima. Najuočljiviji učinci HAB-a na morske divlje životinje jesu smrtni slučajevi velikih razmjera povezani s cvjetanjima koja proizvode toksine. Naprimjer, [[događaj masovne smrtnosti]] 107 [[delfini|dupinoznih delfina]] koji se dogodio duž Floridskih plaža, u proljeće 2004., zbog gutanja kontaminiranog [[menhaden]]a s visokim nivoom [[brevetoksin]]a. Uzrok smrtnosti pripisan je brevetoksinu, ali za razliku od [[delfin]]a, glavni vektor toksina bila je endemska vrsta morske trave (''Thalassia testudinum'') u kojoj su otkrivene visoke koncentracije brevetoksina i naknadno pronađene kao glavna komponenta želučanog sadržaja životinja.<ref>{{cite book|title=Manual on harmful marine microalgae|date=2004|publisher=UNESCO|last1=Hallegraeff|first1=Gustaaf M.|last2=Anderson|first2=Donald Mark|last3=Cembella|first3=Allan D.|last4=Enevoldsen|first4=Henrik O.|isbn=9231039482|edition=Second revised|location=Paris|oclc=493956343}}</ref> Duž obalnih regija i u slatkovodnim sistemima, poljoprivredni, gradski i kanalizacijski otpad mogu uzrokovati procvat algi.<ref>{{Cite journal|last1=Gilbert|first1=Patricia M.|last2=Anderson|first2=Donald M.|last3=Gentien|first3=Patrick|last4=Graneli|first4=Edna|last5=Sellner|first5=Kevin G.|date=2005|title=The Global Complex Phenomena of Harmful Algal Blooms|url=https://www.whoi.edu/fileserver.do?id=35332&pt=2&p=28251|journal=Oceanography|volume=8|issue=2|pages=130–141|via=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/eutrophication-causes-consequences-and-controls-in-aquatic-102364466/|title=Eutrophication: Causes, Consequences, and Controls in Aquatic Ecosystems, Learn Science at Scitable|website=www.nature.com|access-date=4. 10. 2019}}</ref> Druge morske vrste [[sisar]]a, poput vrlo ugroženih [[kitovi|sjeveroatlanskih pravih kitova]], bile su izložene neurotoksinima iz prehrane visoko kontaminiranim [[zooplankton]]om. S ljetnim staništem ove vrste koja se preklapa sa sezonskim cvjetanjem toksičnog dinoflagelata ''Alexandrium fundyense'' i naknadne ispaše kopitara, kitovi će gutati velike koncentracije ovih kontaminiranih račića [[Copepoda]]. Gutanje takvog kontaminiranog [[plijen]]a može uticati na respiratorne sposobnosti, ponašanje u ishrani i, na kraju, na reproduktivno stanje populacije. Na reakcije [[imunski sistem|imunskog sistema]] uticala je izloženost brevetoksinu, kod druge kritično ugrožene vrste, morskih [[kornjača]]. Izloženost brevetoksinu, udisanjem aerosoliziranih toksina i gutanjem kontaminiranog plijena, može imati kliničke znakove povećane letargije i slabosti mišića morskih kornjača koje idu u na polaganje jaja i uzrokuje da se na kopnu nađu u smanjenom metaboličkom stanju s povećanjem odgovora imunskog sistema nakon analize krvi.<ref>{{cite journal|last=Walsh|first=C. J.|year=2010|title=Effects of brevetoxin exposure on the immune system of loggerhead sea turtles|journal=Aquatic Toxicology|volume=97|issue=4|pages=293–303|doi=10.1016/j.aquatox.2009.12.014|pmid=20060602|display-authors=etal}}</ref> Primjeri uobičajenih štetnih učinaka HAB uključuju: #produkcija neurotoksina koji uzrokuju masovnu smrtnost kod riba, morskih ptica, morskih kornjača i morskih sisara;<ref>{{cite web|url=http://research.myfwc.com/features/view_article.asp?id=9670|title=Red Tide Current Status Statewide Information|publisher=research.myfwc.com|access-date=23. 8. 2009|author=Florida Fish and Wildlife Research Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20090822163316/http://research.myfwc.com/features/view_article.asp?id=9670|archive-date=22. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.tpwd.state.tx.us/landwater/water/environconcerns/hab/redtide/|title=Red Tide Index|publisher=Tpwd.state.tx.us|access-date=23. 8. 2009}}</ref> # bolest ili smrt ljudi, konzumiranjem morskih plodova kontaminiranih toksičnim algama; #mehaničko oštećenje drugih organizama, poput poremećaja epitelnih škržnih tkiva kod ribam, što rezultira asfiksijom; # iscrpljivanje kisikova vodenog stupca (hipoksija ili [[anoksija]]) od ćelijskog disanja i razgradnje bakterija.<ref>{{cite web|url=http://www.mass.gov/?pageID=eohhs2modulechunk&L=4&L0=Home&L1=Provider&L2=Guidance+for+Businesses&L3=Food+Safety&sid=Eeohhs2&b=terminalcontent&f=dph_environmental_foodsafety_p_red_tide&csid=Eeohhs2|title=Red Tide Fact Sheet - Red Tide (Paralytic Shellfish Poisoning)|publisher=www.mass.gov|access-date=23. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090826001901/http://www.mass.gov/?pageID=eohhs2modulechunk&L=4&L0=Home&L1=Provider&L2=Guidance+for+Businesses&L3=Food+Safety&sid=Eeohhs2&b=terminalcontent&f=dph_environmental_foodsafety_p_red_tide&csid=Eeohhs2|archive-date=26. 8. 2009}}</ref> Zbog negativnih ekonomskih i zdravstvenih uticaja, HAB-i se često pažljivo prate.<ref>{{cite journal|last=Moore|first=S.|year=2011|title=Impacts of climate variability and future climate change on harmful algal blooms and human health|journal=Proceedings of the Centers for Oceans and Human Health Investigators Meeting|doi=10.1186/1476-069X-7-S2-S4|pmid=19025675|pmc=2586717|display-authors=etal|volume=7|pages=S4}}</ref> Smatra se da i drugi faktori, kao što je priliv prašine bogate [[gvožđe]]m iz velikih pustinjskih područja kao što je [Sahara] imali ulogu u izazivanju HAB.<ref>{{cite journal|last=Walsh|year=2006|title=Red tides in the Gulf of Mexico: Where, when, and why?|journal=Journal of Geophysical Research|volume=111|issue=C11003|pages=1–46|doi=10.1029/2004JC002813|pmid=20411040|bibcode=2006JGRC..11111003W|display-authors=etal|pmc=2856968}}</ref> Neka cvjetanja algi na [[pacifik|pacifičkoj obali]] također su povezana s prirodnim pojavama velikih klimatskih oscilacija velikih razmjera, kao što je bio [[El Niño]], naprimjer. HAB-ovi su također povezani s obilnim kišama.<ref name="Morse 1006–1025">{{Cite journal|last1=Morse|first1=Ryan E.|last2=Shen|first2=Jian|last3=Blanco-Garcia|first3=Jose L.|last4=Hunley|first4=William S.|last5=Fentress|first5=Scott|last6=Wiggins|first6=Mike|last7=Mulholland|first7=Margaret R.|date=1. 9. 2011|title=Environmental and Physical Controls on the Formation and Transport of Blooms of the Dinoflagellate Cochlodinium polykrikoides Margalef in the Lower Chesapeake Bay and Its Tributaries|url=https://archive.org/details/sim_estuaries-and-coasts_2011-09_34_5/page/1006|journal=Estuaries and Coasts|volume=34|issue=5|pages=1006–1025|doi=10.1007/s12237-011-9398-2|issn=1559-2723}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Sellner|first1=K.G.|last2=Doucette G.J.|first2=Doucette|last3=G.J.|first3=Kirkpatrick|year=2003|title=Harmful Algal blooms: causes, impacts and detection|journal=Journal of Industrial Microbiology and Biotechnology|volume=30|issue=7|pages=383–406|doi=10.1007/s10295-003-0074-9|pmid=12898390}}</ref><ref>{{cite journal|last=Van Dolah|first=F.M.|year=2000|title=Marine Algal Toxins: Origins, Health Effects, and Their Increased Occurrence|journal=Environmental Health Perspectives|volume=108|issue=suppl.1|pages=133–141|url=http://www.ehponline.org/docs/2000/suppl-1/133-141vandolah/abstract.html|doi=10.1289/ehp.00108s1133|pmid=10698729|pmc=1637787|jstor=3454638|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090120150050/http://www.ehponline.org/docs/2000/suppl-1/133-141vandolah/abstract.html|archive-date=20. 1. 2009}}</ref> === Crvena plima === [[slika: Maré vermelha.JPG | thumb|Crvena plima]] {{glavni | Crvena plima}} '' [[Crvena plima]] '' je pojam koji se često koristi kao sinonim za HAB u morskim priobalnim područjima; međutim, izraz je zbunjujući jer cvjetanja algi može uveliko varirati u boji, a rast algi nije povezan sa [[plima]]ma. Tetmini „cvjetanje algi“ ili „štetno cvjetanje alge“ od tada je zamijenio „crvenu plimu“ kao odgovarajući opis ovog fenomena. === Uzroci HAB-a === Nejasno je što uzrokuje pojavu HAB-a; izgleda da se njihova pojava na nekim lokacijama čini potpuno prirodnom, dok se kod drugih pojavljuje u biti kao rezultat ljudskih aktivnosti. Nadalje, postoji mnogo različitih vrsta algi koje mogu formiraju HAB-ove, svaki sa različitim zahtjevima okoline za optimalan rast. Učestalost i ozbiljnost HAB u nekim dijelovima svijeta povezane su s povećanim opterećenjem hranjivih sastojaka iz ljudskih aktivnosti. [[slika:Maré vermelha.JPG|thumb|Crvena plima]] <ref>{{cite journal|last1=Adams|first1=N. G.|last2=Lesoing|first2=M.|last3=Trainer|first3=V. L.|year=2000|title=Environmental conditions associated with domoic acid in razor clams on the Washington coast|journal=J Shellfish Res|volume=19|issue=|pages=1007–1015|doi=|pmid=}}</ref> U drugim područjima pojave HAB-a su predvidljiva sezonska pojava koja proizlazi iz obalnog otopljavanja, kao prirodni rezultat kretanja određenih okeanskih struja. Rast morskog fitoplanktona (i netoksičnog i toksičnog), obično je ograničen nitratima i fosfatima kojih može biti dosta u obalnim zonama kao i u poljoprivrednim otpadnim vodama. Vrsta nitrata i fosfata dostupnih u sistemu su također faktori, jer fitoplankton može rasti različitim brzinama, ovisno o relativnom obilju ovih tvari (npr. [[amonijak]], [[urea]], [[nitrat]]ni ioni). Razni drugi izvori hranjivih sastojaka takođe mogu imati važnu ulogu u stvaranju uvjeta za cvjetanje algi, uključujući [[gvožđe]], [[silicij]] ili [[ugljik]]. Obalno [[zagađenje vode]] koje proizvode ljudi (uključujući gnojidbu gvožđem) i sistematsko povećanje [[globalno zagrijavanje|temperature morske vode]] također su predloženi kao mogući faktori koji doprinose pojavi HAB-ova. Smatra se da i ostali faktori kao što je priliv prašine bogate gvožđem iz velikih pustinjskih područja kao što je [[Sahara]] ima također ulogu u izazivanju HAB-a. Cvjetanja nekih algi na [[Pacifik|pacifičkoj obali]] su također povezana s prirodnim pojavama velikih klimatskih oscilacija poput događaja [[El Niño]]. HAB-ovi su takođe povezani sa obilnim kišama.<ref>{{cite book|last1=Lam|first1=C. W. Y.|last2=Ho|first2=K. C.|year=1989|chapter=Red tides in Tolo Harbor, Hong Kong|editor1-last=Okaichi|editor1-first=T.|editor2-last=Anderson|editor2-first=D. M.|editor3-last=Nemoto|editor3-first=T.|title=Red tides. biology, environmental science and toxicology|url=https://archive.org/details/redtidesbiologye0000inte|publisher=Elsevier|location=New York|pages=[https://archive.org/details/redtidesbiologye0000inte/page/49 49]–52|isbn=978-0-444-01343-9}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Trainer|first1=V. L.|last2=Adams|first2=N. G.|last3=Bill|first3=B. D.|last4=Stehr|first4=C. M.|last5=Wekell|first5=J. C.|last6=Moeller|first6=P.|last7=Busman|first7=M.|last8=Woodruff|first8=D.|year=2000|title=Domoic acid production near California coastal upwelling zones, June 1998|journal=Limnol Oceanogr|volume=45|issue=8|pages=1818–1833|doi=10.4319/lo.2000.45.8.1818|pmid=|bibcode=2000LimOc..45.1818T|url=https://semanticscholar.org/paper/7cd1c6f6f0c18277db0b5f1bdc88cea92b1083b1}}</ref> Nejasno je šta pokreće ova cvjetanja i koliku veliku ulogu imaju antropogeni i prirodni faktori u njihovom razvoju. Također nije jasno je li očigledno povećanje učestalosti i ozbiljnosti HAB-a u različitim dijelovima svijeta u stvari stvarno povećanje ili je zbog povećanog truda promatranja i napretka u tehnologiji identifikacije vrsta. Nedavna istraživanja, međutim, otkrila su da je povećavanje ljetnih površinskih temperatura jezera, koje su rasle za 0,34 &nbsp;°C po desetljeću , između 1985. i 2009., zbog [[globalno zagrijavanje|globalnog zagrijavanja]], što će također vjerovatno povećati cvjetanje algi za 20% u sljedećem stoljeću. == Također pogldajte== {{div col|2}} * [[Alge]] * [[Eutrofikacija]] * [[Fitoplankton]] *[[Dinoflagellata]] * [[Domoična kiselina]] * [[Okeanografija]] * [[Raphidophyte]] *[[Toksin]] {{div col end}} == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi== {{Commons category|Algal blooms}} {{Wikivoyage|Algal bloom|Algal bloom|travel information}} *[https://web.archive.org/web/20130216054918/http://www.cop.noaa.gov/pubs/habhrca/1998_pl105-383.pdf Harmful Algal Bloom and Hypoxia Research and Control Act of 1998] *[http://www.doh.wa.gov/CommunityandEnvironment/Shellfish/BiotoxinsIllnessPrevention/Biotoxins FAQ about Marine Biotoxins] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161021180852/http://www.doh.wa.gov/CommunityandEnvironment/Shellfish/BiotoxinsIllnessPrevention/Biotoxins |date=21. 10. 2016 }} (Washington State Department of Health) *[http://oceanservice.noaa.gov/hazards/hab/ FAQ about Harmful Algal Blooms] (NOAA) *[https://fas.org/sgp/crs/misc/R44871.pdf Freshwater Harmful Algal Blooms: Causes, Challenges, and Policy Considerations]{{Mrtav link}} Congressional Research Service *[http://tidesandcurrents.noaa.gov/hab/ Harmful Algal Bloom Operational Forecast System] (NOAA) *[http://habsos.noaa.gov/ Harmful Algal Blooms Observing System] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200131012932/https://habsos.noaa.gov/ |date=31. 1. 2020 }} (NOAA/HAB-OFS) *[https://web.archive.org/web/20080706141105/http://research.myfwc.com/redtide Harmful Algal Bloom information (Florida's Fish and Wildlife Research Institute)] *[https://web.archive.org/web/20080118102155/http://www.ioc-unesco.org/hab/ Harmful Algal Bloom Programme of the Intergovernmental Oceanographic Commission of UNESCO] *[http://www.issha.org International Society for the Study of Harmful Algae] (ISSHA) [[Kategorija:Alge]] [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Okeanografija]] [[Kategorija:Ribarstvo]] qsoo1a2rqz521n7i55dhcz2bc0xvp6k 10 470181 3838773 3239111 2026-05-01T22:32:11Z Z1KA 87045 3838773 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- MOLIMO DA KATEGORIJE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE --> <!-- Dokumentacija --> == Korištenje == Ovu infokutiju koristiti samo za [[nogomet]]na takmičenja. Za ostale šablone nogometnih takmičenja koristiti {{tl|Infokutija međunarodno nogometno takmičenje}} ili {{tl|Infokutija nogometno takmičenje sezona}} == Primjer == {{Primjer parametara |naziv |izvorni_naziv |slika=Example svg.svg |opis_slike |organizuje |osnovano |ukinuto |regija |broj_ekipa |kvalifikator_za |povezana_takmičenja |domaći_kupovi |međunarodni_kupovi |trenutni_šampion |broj_titule |najuspješniji_klub |najuspješnija_ekipa |broj_titula |prazna_oznaka1 |prazni_podaci1 |emiteri |uzrečica |veb-sajt |trenutno}} == Kod == <syntaxhighlight lang="xml" style="overflow:auto;"> {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = | izvorni_naziv = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | organizuje = | osnovano = | ukinuto = | regija = | broj_ekipa = | kvalifikator_za = | povezana_takmičenja = | domaći_kupovi = | međunarodni_kupovi = | trenutni_šampion = | broj_titule = | najuspješniji_klub = | najuspješnija_ekipa = | broj_titula = | emiteri = | uzrečica = | veb-sajt = | trenutno = }} </syntaxhighlight> == TemplateData == {{TemplateDataHeader}} <templatedata> { "params": {}, "format": "{{_\n| _______________ = _\n}}" } </templatedata> <includeonly> <!-- Kategorije, ISPOD ove linije --> [[Kategorija:Infokutije|Nogometno takmičenje]] <!-- Kategorije, IZNAD ove linije --> </includeonly> 2xes5z6tv6sypxyxcuapjkcsj6zi2cx 0 471030 3838710 3713666 2026-05-01T17:13:05Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838710 wikitext text/x-wiki {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = | image1=Amazonas, Iquitos - Leticia, Kolumbien (11472506936).jpg | alt1 = Amazon River near Iquitos, Peru | caption1 = | image2=Cove with Shamans Rock Olkhon Island Lake Baikal Russia (14594856552).jpg | alt2 = Lake Baikal as viewed from the Olkhon Island | caption2 = | image3=Transition from Sawgrass to Coastal Habitat, NPSPhoto (9250299462).jpg | alt3 = Aerial view of Everglades with sawgrass and coastal marsh | footer = Rijeke, jezera i močvare, kao što su (od vrha) [[Južna Amerika ]]: [[Amazon]], [[Rusija]]: [[Bajkalsko jezero]] i [[Everglades]] na [[Florida|Floridi]] [[Sjedinjene Države]], su tipovi slatkovodnih sistema.}} [[Slika:The Earth seen from Apollo 17.jpg|thumb|right|250px| [[Zemlja]] viđena iz [[Apollo 17]] &nbsp;- [[Antarktik|Antarktički ledeni pokrivač]] na dnu fotografije sadrži 61&nbsp;% ukupne slatke vode, ili 1,525&nbsp;% ukupne vode na Zemlji.]] '''Slatka voda''' je [[voda]] koja se prirodno javlja na površini [[Zemlja|Zemlje]] u [[led]]enom pokrivaču, [[ledeno polje|ledenim poljima]], [[glečer|ledenjacima]], [[santa leda|santama leda]], [[močvara]]ma, [[laguna]]ma, [[jezero|jeterima]], [[rijeka]]ama, [[potok|potocima]] ispod površine kao [[podzemna voda]], u [[vodonosnik|vodonosnicima]], podzemnim vodenjm tokovima i u distributivnoj mreži [[pijaće voda|pijaće vode]] koju su izgradili ljudi. Slatku vodu obično karakterizira niska [[koncentracija]] otopljenih [[soli]] i niska [[ukupna otopljena čvrsta supstanca]]. Pojam posebno isključuje [[morska voda|morsku vodu]] i [[bočata voda|slankaste]], iako uključuje vode bogate mineralima, kao što su izvori mineralne vode. Termin "slatka voda" nastao je iz opisa vode za razliku od [[slana voda|slane vode]]. ==Definicija== === Numerička=== Svježa ili slatka voda može se definirati kao voda sa manje od 500 dijelova na milion (ppm) rastvorenih [[soli]].<ref>{{cite web | url=http://www.groundwater.org/gi/gwglossary.html#F | title=Groundwater Glossary | date=27. 3. 2006 | access-date=14. 5. 2006 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20060428102341/http://www.groundwater.org/gi/gwglossary.html#F | archive-date=28. 4. 2006 | df=dmy-all }}</ref> Drugi izvori daju veće gornje granice slanosti slatke vode, npr. 1000 ppm.<ref>{{cite web |title = Freshwater |work = Glossary of Meteorology |publisher = American Meteorological Society |date = juni 2000 |url = http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&query=freshwater |access-date = 27. 11. 2009 |url-status = dead |archive-url = https://web.archive.org/web/20110606104533/http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&query=freshwater |archive-date = 6. 6. 2011 |df = dmy-all }}</ref> ili 3000 ppm.<ref>{{cite web|title=Freshwater |work=Fishkeeping glossary |publisher=Practical Fishkeeping |url=http://www.practicalfishkeeping.co.uk/pfk/pages/glossary.php?entry_name=Freshwater |access-date=27. 11. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060511182717/http://www.practicalfishkeeping.co.uk/pfk/pages/glossary.php?entry_name=Freshwater |archive-date=11. 5. 2006 }}</ref> === Sistemi === [[File:Earth water distribution.svg|thumb|upright=1.3|Vizualizacija (zapreminske) distribucije vode na Zemlji. Svaka sićušna kocka (poput one koja predstavlja biološku vodu) odgovara približno 1.400 kubnih km vode, mase približno 1,4 milijarde tona (235.000 puta veću od mase [[Velika piramida u GaZI|Velike piramide u Gizi]] ili 8 puta veće od [[Jezero Kariba|Jezera Kariba]], vjerovatno najteži umjetni objekt). Čitav blok sadrži milion sitnih kockica.<ref>[http://ga.water.usgs.gov/edu/waterdistribution.html USGS – Earth's water distribution] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120629055146/http://ga.water.usgs.gov/edu/waterdistribution.html |date=29. 6. 2012 }}. Ga.water.usgs.gov (11 December 2012). Retrieved on 29 December 2012.</ref>]] [[Slika:Fresh water fountain.jpg|thumb|upright=0.8| Fontana vode u malom [[Švicarska|švicarskom]] selu; koristi se kao izvor pitke vode za ljude i stoku.]] Slatkovodna staništa klasificirana su kao [[jezero|lentski sistemi]], što su mirne vode, uključujući [[ribnjak]]e, jezera, [[močvare]] i [[glibišta]], koji su sistemi tekuće vode ili [[podzemne vode]] koje teku u stijenama i [[vodonosnik|vodonosnicima]]. Pored toga, postoji zona koja premošćuje podzemne vode i lotičke sisteme, a to je [[hipoheična zona]], koja leži u osnovi mnogih većih rijeka i može sadržavati znatno više vode nego što se vidi na otvorenom toku. Također može biti u direktnom kontaktu sa podzemnom vodom. Većina slatke vode na Zemlji nalazi se u [[ledena kapa|ledenim kapama]]. == Izvori == Izvor gotovo sve slatke vode su [[Padavine (meteorologija)|padavine]] iz [[Zemljina atmosfera|atmosfere]], u obliku [[magla|magle]], [[kiša|kiše]] i [[snijeg]]a i ostalih fotmi . Svježa voda koja pada kao magla, kiša ili snijeg sadrži materijale rastvorene iz [[atmosfera|atmosfere]] i materijale iz mora i kopna preko kojih su putovali oblaci s kišom. U [[industrijalizacija|industrijalizovanim]] područjima, kiša je obično [[kiselina|kisela]] zbog rastvorenih oksida [[sumpor]]a i [[dušik]]a, nastalih izgaranjem fosilnih goriva u automobilima, fabrikama, vozovima i avionima i iz atmosferske ndustrijske emisije. U nekim slučajevima ova [[kisela kiša]] rezultira [[zagađenje]]m jezera i rijeka. U priobalnim područjima, slatka voda može sadržavati značajne koncentracije soli dobivenih iz mora ako su vjetroviti uslovi podigli kapljice morske vode u kišne oblake. To može dovesti do povišenih koncentracija [[natrij]]a, [[hlor]]a, [[magnezij]]a i [[sulfat]]a, kao i mnogih drugih spojeva u manjim koncentracijama. U [[pustinja|pustinjskim]] područjima ili područjima sa siromašnim ili prašnjavim zemljištima, kišni vjetrovi mogu pokupiti [[pijesak]] i [[prašina|prašinu]], a oni se mogu odložiti drugdje u padavinama i uzrokovati protok slatke vode onečišćene i netopivim čvrstim supstancama, ali i rastvorljivim komponentama tih tala. Značajne količine [[gvožđe|gvožđa]] mogu se prenijeti na ovaj način, uključujući dobro dokumentovani prenos kiša bogatih gvožđem koje padaju u [[Brazil]]u, a nastale su usljed pješčanih oluja u [[Sahara|Sahari]] i u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Americi]]. other compounds in smaller concentrations. == Također pogledajte== * [[Hidrologija]] * [[Hidrološki ciklus]] * [[Voda]] * [[Morska voda]] * [[Pitka voda]] * [[Suša]] == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Freshwater}} * [http://hdr.undp.org/en/reports/global/hdr2006/chapters/spanish/ Más allá de la escasez: poder, pobreza y la crisis mundial del agua.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110515142405/http://hdr.undp.org/en/reports/global/hdr2006/chapters/spanish/ |date=15. 5. 2011 }} Informe de desarrollo humano 2006. PNUD. * [https://www.youbioit.com/es/article/shared-information/28582/reservas-de-agua-dulce-por-pais Recursos de agua dulce por país.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200221082013/https://www.youbioit.com/es/article/shared-information/28582/reservas-de-agua-dulce-por-pais |date=21. 2. 2020 }} * [https://www.usgs.gov/faqs/how-much-earths-water-stored-glaciers?qt-news_science_products=0#qt-news_science_products How much of the Earth's water is stored in glaciers? - USGS] * [http://www.bancomundial.org/temas/resenas/agua.htm Trabajo y publicaciones del Banco Mundial vinculado a recursos hídricos.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304071835/http://www.bancomundial.org/temas/resenas/agua.htm |date=4. 3. 2016 }} * [https://web.archive.org/web/20050305052229/http://www.bonatura.com/agua.htm Enciclopedia del Agua.] {{Authority control}} [[Kategorija:Voda]] [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Slatka voda]] 7hjxr62d6atjgxp53pd3b4b242a4ypc 0 471112 3838724 3765296 2026-05-01T17:18:24Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838724 wikitext text/x-wiki [[Slika:Sea water Virgo.jpg|thumb|right|250px| Morska voda u morskom tjesnacu]] [[File:WaterDensitySalinity.png|thumb|250px|Temperaturno-salinitetne promjene gustoće vode]] [[Slika:WaterDepthSalinity.png|thumb|250px|Slanost okeana na različitim geografskim širinama u [[Atlantik]]u i [[Pacifik]]u]] {{Salinitet}} '''Morska voda''' ili '''slana voda'''mje [[voda]] iz [[more|mora]] ili [[okean]]a. U prosjeku, morska voda u svjetskim okeanima ima [[salinitet]] od oko 3,5% (35&nbsp;g/L, 599 mM). To znači da svaki kilogram (otprilike jedan litar zapremine) morske vode ima oko {{convert|35|g|oz}} rastvorene [[soli]] (pretežno [[ion]]i [[natrij]] (Na⁺) i [[hlor]] (Cl^–). Prosječna gustina na površini je 1,025 &nbsp;kg/L. Morska voda je [[gustoća|gušća]] i od [[slatka voda|slatke vode]] i od čiste vode (gustoća 1,0&nbsp;kg/L, na 4^oC , jer rastvorene soli povećavaju masu za veći udio zapremine. Tačka [[led]]išta morske vode smanjuje se kako se povećava koncentracija [[soli]]. Pri tipsknom salinitetu, [[mraz|smrzava se]] na približno –2^oC.<ref>{{cite web |url=http://www.onr.navy.mil/Focus/ocean/water/temp3.htm |title=U.S. Office of Naval Research Ocean, Water: Temperature |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071212151229/http://www.onr.navy.mil/Focus/ocean/water/temp3.htm |archive-date=12. 12. 2007 |df=dmy-all }}</ref> Najhladnija morska voda koja je ikad zabilježena u tečnom stanju pronađena je 2010. u potoku ispod [[Antarktik|antarktičkog]] [[ledenjak]]a: izmjerena temperatura bila je –2,6 ^oC. Kiselost ([[pH]]) morske vode obično je ograničena na raspon između 7,5 i 8,4.<ref name="Chester Marine Geochem">{{cite book|last=Chester, Jickells|first=Roy, Tim|title=Marine Geochemistry|date=2012|publisher=Blackwell Publishing|isbn=978-1-118-34907-6}}</ref> Međutim, ne postoji univerzalno prihvaćena referentna pH-skala za morsku vodu i razlika između mjerenja na osnovu različitih referentnih ljestvica može biti i do 0,14 jedinica.<ref>Stumm, W, Morgan, J. J. (1981) ''Aquatic Chemistry, An Introduction Emphasizing Chemical Equilibria in Natural Waters''. John Wiley & Sons. pp. 414–416. {{ISBN|0471048313}}.</ref> == Geohemija == === Slanost (salinitet)=== [[Slika:WOA09 sea-surf SAL AYool.png|thumb| thumb|250px|Godišnji srednji salinitet površine mora izražena u [[praktična skala saliniteta|Praktičnoj skali saliniteta]] za [[Svjetski okean]]. Podaci iz Atlasa svjetskog okeana.<ref>{{cite web |url=http://www.nodc.noaa.gov/OC5/WOA09/pr_woa09.html |title=World Ocean Atlas 2009 |publisher=NOAA | access-date=5. 12. 2012 }}</ref>]] Iako velika većina morske vode ima salinitet između 31 g/kg i 38 g/kg, odnosno 3,1–3,8%, nije ravnomjerno slana u cijelom svijetu. Tamo gdje se događa miješanje sa otjecanjem slatke vode iz ušća rijeka, u blizini topljenja ledenjaka ili velike količine padavina (npr. [[monsun]]i), morska voda može biti znatno slanija. Najslanije otvoreno more je [[Crveno more]], gdje visoke stope [[evaporacija|isparavanja]], niske [[padavine (meteorologija)|padavine]] i malo oticanje rijeke, te ograničena cirkulacija, rezultiraju neobično slanom vodom . Slanost u izoliranim vodenim tijelima može biti znatno veća – oko deset puta veća u slučaju [[Mrtvo more|Mrtvog mora]]. Povijesno gledano, za približavanje apsolutne slanosti morske vode korišteno je nekoliko skala. Popularna bila je "Praktična skala saliniteta", gdje se slanost mjerila u "praktičnim jedinicama saliniteta (psu)". Sadašnji standard za slanost je skala zvana "Referentni salinitet",<ref>{{cite journal|last1=Millero|first1=Frank J.|last2=Feistel|first2=Rainer|last3=Wright|first3=Daniel G.|last4=McDougall|first4=Trevor J.|title=The composition of Standard Seawater and the definition of the Reference-Composition Salinity Scale|journal=Deep Sea Research Part I: Oceanographic Research Papers|date=januar 2008|volume=55|issue=1|pages=50–72|doi=10.1016/j.dsr.2007.10.001}}</ref> sa [[salinitet]]om izraženim u jedinicama ''g/kg''. === Termofizička svojstva === [[Gustoća]] površinske morske vode kreće se od oko 1.020 do 1.029&nbsp;kg/m³, ovisno o temperaturi i slanosti. Na temperaturi od 25 &nbsp;°C, slanosti od 35 g/kg i pritisku od 1 atm, gustoća morske vode je 1023,6 &nbsp;kg/m³.<ref name=Nayar>{{cite journal|last1=Nayar|first1=Kishor G.|last2=Sharqawy|first2=Mostafa H.|last3=Banchik|first3=Leonardo D.|last4=Lienhard V|first4=John H.|title=Thermophysical properties of seawater: A review and new correlations that include pressure dependence|journal=Desalination|date=juli 2016|volume=390|pages=1–24|doi=10.1016/j.desal.2016.02.024|doi-access=free}}</ref><ref name=MIT>{{cite web |title=Thermophysical properties of seawater|url=http://web.mit.edu/seawater|publisher=Department of Mechanical Engineering, Massachusetts Institute of Technology|access-date=24. 2. 2017|language=en}}</ref> Duboko u okeanu, pod visokim pritiskom, morska voda može doseći gustoću od 1.050&nbsp;kg/m³ ili više. Gustoća morske vode također se mijenja sa slanošću. Slane vode koje generiraju postrojenja za desalinizaciju, mogu imati slanost do 120 g/kg. Gustoća tipske salamure morske vode od 120 g/kg slanosti pri 25 &nbsp;°C i normalnom atmosferskom pritisku iznosi 1.088&nbsp;kg/m³<ref name= Nayar/><ref name=MIT/> Za morsku vodu, [[pH]] ograničen je na raspon od 7,5 do 8,4. [[Brzina zvuka]] u morskoj vodi je oko 1.500 &nbsp;m/s (dok je brzina zvuka u zraku obično oko 330&nbsp;m/s, pri pritisku od oko 101,3 kPa (1 atmosfera) i varira s temperaturom vode i slanošću. [[Toplotna provodljivost]] morske vode iznosi 0,6 &nbsp;W/mK na 25 &nbsp;°C i salinitetu od 35 &nbsp;g /kg.<ref>{{cite journal|url=http://web.mit.edu/lienhard/www/Thermophysical_properties_of_seawater-DWT-16-354-2010.pdf |journal=Desalination and Water Treatment|date=april 2010|last1=Sharqawy|first1=Mostafa H.|last2=Lienhard V|first2=John H.|last3=Zubair|first3=Syed M.|volume=16|pages=354–380|title=The thermophysical properties of seawater: A review of existing correlations and data|doi=10.5004/dwt.2010.1|doi-broken-date=14. 1. 2021}}</ref> Toplotna provodljivost opada sa povećanjem slanosti i povećava se s porastom temperature.<ref>{{cite web |url=http://twt.mpei.ac.ru/tthb/2/Tab-5-5-13-2-Ther-Cond-Seawater.html |title=Thermal conductivity of seawater and its concentrates |access-date=17. 10. 2010 |archive-date=29. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180929063305/http://twt.mpei.ac.ru/tthb/2/Tab-5-5-13-2-Ther-Cond-Seawater.html |url-status=dead }}</ref> == Hemijski sastav == Morska voda sadrži više rastvorenih [[ion]]a nego svi bilo koji tip slatke.<ref name=Gale>{{cite web |url=http://www.waterencyclopedia.com/Mi-Oc/Ocean-Chemical-Processes.html |last=Gale |first=Thomson |title=Ocean Chemical Processes |access-date=2. 12. 2006 }}</ref> Međutim, odnosi otopljenih supstanci dramatično se razlikuju. Naprimjer, iako morska voda sadrži oko 2,8 puta više [[bikarbonat]]a od riječne vode, u njoj je postotak bikarbonata kao omjer „svih“ otopljenih [[ion]]a daleko niži nego u riječnim vodama. Ioni bikarbonata čine 48% rastvorenih sastojaka riječne vode, ali samo 0,14% morske.<ref name=Gale/><ref name=Pinet>{{cite book |last=Pinet |first=Paul R. |year=1996 |title=Invitation to Oceanography |url=https://archive.org/details/invitationtoocea0000pine_f1i7 |location=St. Paul |pages=[https://archive.org/details/invitationtoocea0000pine_f1i7/page/126 126], 134–135 |publisher=West Publishing Company |isbn=978-0-314-06339-7 }}</ref> Razlike poput ovih nastaju zbog različitih [[dinamika fluida|vremena zadržavanja]] otopljenih sastojaka morske vode; [[natrij]] i [[hlorid]] imaju vrlo dugo vrijeme zadržavanja, dok [[kalcij]] (vitalni za formiranje [[karbonat]]a) ima tendenciju da se mnogo brže taloži.<ref name= Pinet/> Najzastupljeniji otopljeni ioni u morskoj vodi su natrij, hlor, [[magnezij]], [[sulfat]]i i kalcij.<ref>Hogan, C. Michael (2010). [http://www.eoearth.org/article/Calcium?topic=49557 "Calcium"], eds. A. Jorgensen, C. Cleveland. ''Encyclopedia of Earth''. National Council for Science and the Environment.</ref> Njegova [[osmotska koncentracija|osmolarnost]] je oko 1000 mOsm/L.<ref>{{cite web | url=http://bionumbers.hms.harvard.edu/bionumber.aspx?&id=100802&ver=0 | title=Osmolarity of sea water }}</ref> Pronađene su male količine drugih supstanci, uključujući [[aminokiseline]], u koncentracijama do dva mikrograma atoma dušika po litru,<ref>{{Cite journal| doi = 10.1007/BF02742615| url = http://www.terrapub.co.jp/journals/JO/pdf/5404/54040313.pdf| title = Dissolved free amino acids in coastal seawater using a modified fluorometric method| journal = Journal of Oceanography| volume = 54| issue = 4| pages = 313–321| year = 1998| last1 = Tada| first1 = K.| last2 = Tada| first2 = M.| last3 = Maita| first3 = Y.| access-date = 15. 1. 2021| archive-date = 21. 1. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210121231018/http://www.terrapub.co.jp/journals/JO/pdf/5404/54040313.pdf| url-status = dead}}</ref> za koje se smatra da su imale ključnu ulogu u [[abiogeneza|porijeklu života]]. [[Slika:Sea salt-e-dp hg.svg|500px|thumb|left|Hemijski sastav morske soli: dijagram koji koncentracije različitih iona soli u morskoj vodi – sastav ukupne komponente soli je: Cl^– 55%, Na⁺ 30,6%, SO^2–₄ 7,7%, Mg²⁺ 3,7%, Ca²⁺ 1,2%, K⁺ 1,1%, ostalo 0,7%. Dijagram je korektan samo u jedinicama ''wt/wt'', a ne u ''wt/vol'' ili ''vol/vol''.]] {|class="wikitable sortable" style="float: right; margin: 0 0 1em 1em;" |+ Elementarni sastav morske vode<br>(salinitet = 3,5%) |- !Element !Postotak po masi |- |[[Kisik]] |85,84 |- |[[Vodik]] |10,82 |- |[[Hlor]] |1,94 |- |[[Natrij]] |1,08 |- |[[Magnezij]] |0,1292 |- |[[Sumpor]] |0,091 |- |[[Kalcij]] |0,04 |- |[[Kalij]] |0,04 |- |[[Brom]] |0,0067 |- |[[Ugljik]] |0,0028 |} {|class="wikitable" style="margin: 0 0 1em 1em;" |+ Ukupni molarni sastav morske vode (salinitet = 35)<ref>{{cite book |author=DOE |year=1994 |chapter-url=http://cdiac.esd.ornl.gov/ftp/cdiac74/chapter5.pdf |title=Handbook of methods for the analysis of the various parameters of the carbon dioxide system in sea water |publisher=ORNL/CDIAC-74 |version=2 |editor1=A. G. Dickson |editor2=C. Goyet |chapter=5 |access-date=15. 1. 2021 |archive-date=25. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110525155035/http://cdiac.esd.ornl.gov/ftp/cdiac74/chapter5.pdf |url-status=dead }}</ref> |- ! Komponenta !! Koncentracija (mol/kg) |- | '''[[Voda|H₂O]]''' || 53,6 |- | '''[[hlorid|Cl^–]]''' || 0,546 |- | '''[[natrij|Na⁺]]''' || 0,469 |- | '''[[Magnezij|Mg²⁺]]''' || 0,0528 |- | '''[[sulfat|SO^2–₄]]''' || 0,0282 |- | '''[[kalcij|Ca₂⁺]]''' || 0,0103 |- | '''[[kalij|K⁺]]''' || 0,0102 |- | '''[[ugljik|C_T]]''' (ukupni neorganski ugljik)|| 0,0206 |- | '''[[Brom|Br^–]]''' || 0,000844 |- | '''[[bor (element)|B_T]]''' (ukupni bor) || 0,000416 |- | '''[[Stroncij|Sr₂⁺)]]''' || 0,000091 |- | '''[[Fluor|F^–]]''' || 0,000068 |} ==Također pogledajte== *[[Bočata voda]] *[[Slatka voda]] *[[More]] *[[Okean]] *[[Talasoterapija]] ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== * [http://ioc-unesco.org/index.php?option=com_oe&task=viewDocumentRecord&docID=3939UNESCO Technical Papers in Marine Science 44, Algorithms for computation of fundamental properties of seawater, ioc-unesco.org, UNESCO 1983] Tables * [http://web.mit.edu/seawater/ Tables and software for thermophysical properties of seawater], MIT * {{cite book|url=http://www.kayelaby.npl.co.uk/general_physics/2_7/2_7_9.html|chapter=Physical properties of sea water|archive-url=https://web.archive.org/web/20190508003610/http://www.kayelaby.npl.co.uk/general_physics/2_7/2_7_9.html|archive-date=8. 5. 2019|title=Tables of physical and chemical constants|author=G. W. C Kaye, T. H. Laby|edition=16th|year=1995}} {{okeanografija|expanded=other}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Okeanografija]] [[Kategorija:Tečna voda]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Okeanografska terminologija]] [[Kategorija:Fizička okeanografija]] ib7s3qsvud3wjrj79ibm3ccs8t5jgm4 0 471115 3838706 3546749 2026-05-01T17:11:12Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838706 wikitext text/x-wiki [[Slika:Monodactylus argenteus.JPG|thumb|300px|Riba bočatih voda: ''[[Monodactylus argenteus]]'']] '''Bočata voda''' je [[slana voda]] nižeg [[salinitet]]a od [[morska voda|morske]]; nastaje miješanjem morske s tečnom vodom ili [[padavina|padavinskom]]. [[Rijeka]] [[Temza]] koja teče kroz [[London]] tipsko je [[ušće]] rijeke. Grad [[Tedington]], nekoliko milja zapadno od Londona označava granicu između [[plima|plimnih]] i neplimanih dijelova Temze, iako se još smatra slatkovodnom rijekom, otprilike istočno od [[Battersea]], utoliko što je prosječna slanost vrlo niska, a [[fauna]] [[riba]] pretežno se sastoji od slatkovodnih vrsta kao što su rod ''[[Rutilus]]'', [[šaran]], [[smuđ]] i [[štuka ( riba)|štuka]].<ref>http://www.eattilapia.com/tilapia-farming.php {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20100929170847/http://www.eattilapia.com/tilapia-farming.php |date=29. 9. 2010}}</ref> Naprimjer, farme [[losos|atlantskog lososa]] često se nalaze u estuarijima, iako je to izazvalo kontroverzu, jer uzgajivači ribe pritom izlažu divlju ribu koja migrira velikom broju vanjskih [[parazitizam|parazita]] kao što su morske uši, koje pobjegnu iz torova u kojima se uzgajaju tovne ribe.<ref>{{cite web|url=http://www.saveourseatrout.com/|title=脱毛の口コミまとめ|work=saveourseatrout.com|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20060717032912/http://www.saveourseatrout.com/|archive-date=17. 7. 2006}}</ref> [[Estuarij Temze]] postaje slan između Battersea i [[Gravesend, Kent|Gravesenda]], a raznolikost prisutnih slatkovodnih vrsta riba je manja, prvenstveno rutilusa i ; [[eurihalinost|eurihaline]] morske vrste kao što su [[iverak]], [[brancin|evropski brancin]], [[cipol]] i slične postaju mnogo češće. Dalje prema istoku, slanost se povećava i slatkovodne vrste riba u potpunosti se zamjenjuju morskim eurihalinim vrstama, sve dok rijeka ne dođe do Gravesenda, gdje uslovi postaju potpuno morski, a fauna riba nalikuje susjednoj [[Sjeverno more|Sjevernom moru]] i uključuje i eurihaline i [[stenohalinost|stenohaline]] morske vrste. Sličan obrazac zamjene može se primijetiti kod vodenih biljaka i [[beskičmenjak]]a koji žive u rijeci.<ref>[http://www.the-river-thames.co.uk/thames.htm The River Thames – its geology, geography and vital statistics from source to sea] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100516000937/http://www.the-river-thames.co.uk/thames.htm |date=16. 5. 2010}}, The-River-Thames.co.uk</ref><ref>[http://www.the-river-thames.co.uk/wildlife.htm The River Thames – its natural history] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060818220921/http://www.the-river-thames.co.uk/wildlife.htm |date=18. 8. 2006}} The-River-Thames.co.uk</ref> Bočate vode susreću se u tri karakteristična područja: * [[ušća]] [[rijeka]] u [[more]] * [[krš]]ki sistemi * slana [[jezera]]. Za razliku od morske i slatke vode, bočata ima umjereniji [[salinitet]], od 0,5 do 30 grama [[soli]] ([[NaCl]]) po litru. {| style="margin-left:auto; margin-right:auto;" |- ! style="background:lightblue;" colspan="10"| Postotak rastvorenih soli u litru vode |- ! style="background:#9cf;"| '''[[Slatka voda]]''' ! style="background:#9ce;"| '''Bočata voda''' ! style="background:#9cd;"| '''[[Morska voda]]''' ! style="background:#9cc;"| '''[[Slatina|Slatine]]''' |- ! style="background:#9cf;"| < 0,05 ! style="background:#9ce;"| 0,05–3 ! style="background:#9cd;"| 3–5 ! style="background:#9cc;"| > 5 |} == Ušća rijeka u more == Prilikom utjecanja slatke vode u more, najčešće se lakša [[slatka voda]] širi po površini, a [[morska voda|morska]] ostaje pri dnu; u kontaktnoj zoni miješanja stvaraa se sloj bočate vode. Širina prijelaznog sloja ovisi o snazi rijeke/[[potok]]a i [[salinitet]]u (slanosti) matičnog mora. Taj tip brakične vode vrlo je bogata [[život|živim svijetom]], te se u njoj posebno dobro uspijevaju [[školjke]] i [[plankton]]. U zoni bočate vode prevladavaju morske [[ribe]] (one koje imaju odgovarajuću [[osmoregulacija|osmoregulaciju]]), budući riječne u nju mnogo manje zalaze (zbog neadekvatne osmoregulacije). Posebni slučaj su [[vrulja|vrulje]], vrela sa dna mora kroz koja se ulijevaju pritoke [[ponornica|ponornice]]. == Krški sistemi == Kada priliv vode u krški sistem nije dovoljan da osigura stalni vodotok u [[more]] (u vrulje), u podzemlje počinje prodirati morska voda. Taj fenomen posebno se uočava na krškim otocima i poluotocima. Tu se stvara prijelazna zona podzemne bočate vode, koja usljed dužih perioda [[suša|suše]] ili crpljenja podzemne vode prodire u unutrašnjost polu)otoka. Neumjereno iskorištavanje vode može povući more u cijeli krški sistem i stvoriti dugotrajno bočate džepove podzemne vode. Bez osiromašivanja rezervoara podzemne vode to se teško može dogoditi, jer voda iz sistema isparava vrlo polahko, a more prodire odozdo i sa strane, tako da ga prve obilnije [[padavina|padavine]] isperu. == Slana jezera == U [[jezero|jezerima]] ili morskim [[zaliv]]ima, spojenim vrlo uskom vezom s [[more]]m (npr. [[Boka kotorska]] i [[Novigradsko more]], uz obilne padavine ili povećani dotok [[slatka voda|slatke vode]] može sniziti opću razinu saliniteta. U krajnjim slučajevima nivo slanosti se toliko spusti da izaziva ozbiljnije poremećeje u [[ekologija|ekološkim odnosima]] u datom [[ekosistem]]u. Neka mora i jezera su bočasta. [[Baltičko more]] je slankasto more koje se nadovezuje na [[Sjeverno more|Sjeverno]]. Prvobitno [[ušće]] [[Eridanos (geologija)|dva glavna riječna sistema]] prije [[pleistocen]]a, poplavilo je Sjeverno more, ali još uvijek prima toliko slatke vode iz susjednih zemalja da je voda bočata. Budući da je slana voda koja dolazi iz mora gušća od slatke, voda na Baltiku je stratifikovana, sa slanom vodom na dnu i slatkom vodom na vrhu. Ograničeno miješanje događa se zbog nedostatka plime i oseke, što rezultira time da je fauna riba na površini slatkovodnog sastava, dok je ono dolje više morska. [[Bakalar]] je primjer vrste koja se nalazi samo u dubokim vodama na Baltiku, dok je [[štuka|sjeverna štuka]] ograničena na manje [[morska voda|slane]] površinske vode. [[Kaspijsko more]] je najveće jezero na svijetu i sadrži slankastu vodu sa slanošću otprilike jedne trećine slanosti normalne [[morska voda|morske vode]]. Kaspijski kraj poznat je po svojoj neobičnoj životinjskoj fauni, uključujući jednog od nekoliko nemorskih [[tuljan]]a i velikih [[jesetra|jesetri]], glavnog izvora [[kavijar]]a.<ref>Lüning, K., Yarish, C. & Kirkman, H. ''Seaweeds: their environment, biogeography, and ecophysiology.'' Wiley-IEEE, 1990. p. 121. {{ISBN|978-0-471-62434-9}}</ref> Duboka, [[anoksičnost|anoksična]] voda [[Crno more|Crnog mora]] potiče od tople, slane vode [[Mediteran]]a.<ref>Malewitz, Jim (21 November 2013). [https://www.texastribune.org/2013/11/21/along-salty-red-river-communities-seek-feds-help/ "Communities Along Red River Seek Feds' Help."] ''The Texas Tribune''. Retrieved 25 December 2018.</ref><ref>[https://pubs.usgs.gov/fs/fs-170-97/FS_170-97.htm U.S. Geological Survey Fact Sheet 170-97]. Retrieved 25 December 2018.</ref> ==Također pogledajte== *[[Morska voda]] *[[Slatka voda]] ==Vanjski linkovi== [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Voda]] [[Kategorija:Ekologija vode]] o9cfowkai58g2ugzve1abudlrpayx16 0 485227 3838696 3481231 2026-05-01T16:55:01Z Panasko 146730 [[Kategorija:Prirodni materijali]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838696 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nematerijalna kulturna baština | vrsta_baštine = Suhozid | slika = Velebit Ljuotic Mataci.JPG | širina slike = | opis_slike = Suhozid na [[Velebit]]u | regija = Evropa | institucija = | država = {{ZID|Francuska}}<br/>{{ZID|Grčka}}<br/>{{ZID|Hrvatska}}<br/>{{ZID|Kipar}}<br/>{{ZID|Italija}}<br/>{{ZID|Slovenija}}<br/>{{ZID|Španija}}<br/>{{ZID|Švicarska}} | mjesto = | zajednica = | predlagač = [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske]] | kriterij = | datum_upisa_u_nkb = 2018. | lista_upisa_elementa = | unesco_oznaka = | unesco_datum_upisa = | lokacija_upisa = | veb-sajt = [https://ich.unesco.org/en/RL/art-of-dry-stone-walling-knowledge-and-techniques-01393 UNESCO] }} [[File:Inisheer Gardens 2002 dry-stone walls.jpg|mini|desno|Suhozid u Irskoj]] '''Suhozid''' je konstrukcija nastala slaganjem [[kamen]]a jedan na drugi, bez korištenja vezivnih materijala, osim ponekad suhe zemlje. Rasprostranjen je prvenstveno u ruralnim područjima – uglavnom na strmim terenima – i unutar i izvan naseljenih prostora.<ref>[https://ich.unesco.org/en/RL/art-of-dry-stone-walling-knowledge-and-techniques-01393 UNESCO: Umjetnost suhozida, znanja i tehnike]</ref> Stabilnost objekata osigurava se pažljivim odabirom i postavljanjem [[kamen]]a, a suhozidne konstrukcije oblikovale su brojne, raznolike pejzaže, formirajući različite načine stanovanja i [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] objekata. Postoje razne svrhe gradnje suhozida: * kao zid * kao ograda oranice ili pašnjaka * u gradnji bunara * u gradnji puteva. Ovakve strukture svjedoče o metodama i praksama koje su [[Čovjek|ljudi]] koristili od [[Prahistorija|prahistorije]] do danas da bi organizirali svoj životni i radni prostor optimizirajući lokalne prirodne i ljudske resurse. Suhozidi igraju važnu ulogu u sprječavanju klizišta, poplava i [[lavina]], te u borbi protiv [[erozija|erozije]], unapređenju [[Biološka raznolikost|bioraznolikost]]i i stvaranju adekvatnih [[Klima|mikroklimatskih]] uvjeta za poljoprivredu. U izradi učestvuje većina članova ruralnih zajednica u kojima je ovaj element duboko ukorijenjen, kao i profesionalci u građevinskom poslu. Konstrukcije od suhog kamena uvijek se izrađuju u savršenoj harmoniji s okolinom, a tehnika je primjer skladnog odnosa između čovjeka i prirode. == Svjetska baština == Zajednička kandidatura zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja ([[Francuska]], [[Grčka]], [[Hrvatska]], [[Kipar]], [[Italija]], [[Slovenija]], [[Španija]] i [[Švicarska]]) prihvaćena je 29. novembra 2018. i suhozid je upisan na [[UNESCO]]-ovu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine čovječanstva]]<ref>{{cite web |url= https://www.vecernji.hr/kultura/me-imursku-popevku-i-suhozid-unesco-stavio-na-popis-bastine-1285678 |title= Vijest na sajtu ''Večernjeg lista'']}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * Grupa autora, ''Gradimo u kamenu'', Slobodna Dalmacija, Split, 2012. {{ISBN|978-953-7088-73-6}}. == Vanjski linkovi == {{commonscat|Dry stone walls by country}} *[http://www.dragodid.org Udruga Dragodid] *[http://suhozid.geof.unizg.hr/ Otvoreni javni popis hrvatskih suhozida] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170204062737/http://suhozid.geof.unizg.hr/ |date=4. 2. 2017}}, Sveučilište u Zagrebu *Andro Nigoević: [https://hkm.hr/kulturni-biseri/suhozid-kameni-spomenik-zuljevitih-dlanova/ ''Suhozid - kameni spomenik žuljevitih dlanova''], Hrvatska katolička mreža [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Francuskoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Grčkoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština na Kipru]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Italiji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Sloveniji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Španiji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Švicarskoj]] [[Kategorija:Prirodni materijali]] 61hy341x280ytx7valku66fh3pq9nvc 3838698 3838696 2026-05-01T16:56:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kamen]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838698 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nematerijalna kulturna baština | vrsta_baštine = Suhozid | slika = Velebit Ljuotic Mataci.JPG | širina slike = | opis_slike = Suhozid na [[Velebit]]u | regija = Evropa | institucija = | država = {{ZID|Francuska}}<br/>{{ZID|Grčka}}<br/>{{ZID|Hrvatska}}<br/>{{ZID|Kipar}}<br/>{{ZID|Italija}}<br/>{{ZID|Slovenija}}<br/>{{ZID|Španija}}<br/>{{ZID|Švicarska}} | mjesto = | zajednica = | predlagač = [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske]] | kriterij = | datum_upisa_u_nkb = 2018. | lista_upisa_elementa = | unesco_oznaka = | unesco_datum_upisa = | lokacija_upisa = | veb-sajt = [https://ich.unesco.org/en/RL/art-of-dry-stone-walling-knowledge-and-techniques-01393 UNESCO] }} [[File:Inisheer Gardens 2002 dry-stone walls.jpg|mini|desno|Suhozid u Irskoj]] '''Suhozid''' je konstrukcija nastala slaganjem [[kamen]]a jedan na drugi, bez korištenja vezivnih materijala, osim ponekad suhe zemlje. Rasprostranjen je prvenstveno u ruralnim područjima – uglavnom na strmim terenima – i unutar i izvan naseljenih prostora.<ref>[https://ich.unesco.org/en/RL/art-of-dry-stone-walling-knowledge-and-techniques-01393 UNESCO: Umjetnost suhozida, znanja i tehnike]</ref> Stabilnost objekata osigurava se pažljivim odabirom i postavljanjem [[kamen]]a, a suhozidne konstrukcije oblikovale su brojne, raznolike pejzaže, formirajući različite načine stanovanja i [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] objekata. Postoje razne svrhe gradnje suhozida: * kao zid * kao ograda oranice ili pašnjaka * u gradnji bunara * u gradnji puteva. Ovakve strukture svjedoče o metodama i praksama koje su [[Čovjek|ljudi]] koristili od [[Prahistorija|prahistorije]] do danas da bi organizirali svoj životni i radni prostor optimizirajući lokalne prirodne i ljudske resurse. Suhozidi igraju važnu ulogu u sprječavanju klizišta, poplava i [[lavina]], te u borbi protiv [[erozija|erozije]], unapređenju [[Biološka raznolikost|bioraznolikost]]i i stvaranju adekvatnih [[Klima|mikroklimatskih]] uvjeta za poljoprivredu. U izradi učestvuje većina članova ruralnih zajednica u kojima je ovaj element duboko ukorijenjen, kao i profesionalci u građevinskom poslu. Konstrukcije od suhog kamena uvijek se izrađuju u savršenoj harmoniji s okolinom, a tehnika je primjer skladnog odnosa između čovjeka i prirode. == Svjetska baština == Zajednička kandidatura zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja ([[Francuska]], [[Grčka]], [[Hrvatska]], [[Kipar]], [[Italija]], [[Slovenija]], [[Španija]] i [[Švicarska]]) prihvaćena je 29. novembra 2018. i suhozid je upisan na [[UNESCO]]-ovu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine čovječanstva]]<ref>{{cite web |url= https://www.vecernji.hr/kultura/me-imursku-popevku-i-suhozid-unesco-stavio-na-popis-bastine-1285678 |title= Vijest na sajtu ''Večernjeg lista'']}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * Grupa autora, ''Gradimo u kamenu'', Slobodna Dalmacija, Split, 2012. {{ISBN|978-953-7088-73-6}}. == Vanjski linkovi == {{commonscat|Dry stone walls by country}} *[http://www.dragodid.org Udruga Dragodid] *[http://suhozid.geof.unizg.hr/ Otvoreni javni popis hrvatskih suhozida] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170204062737/http://suhozid.geof.unizg.hr/ |date=4. 2. 2017}}, Sveučilište u Zagrebu *Andro Nigoević: [https://hkm.hr/kulturni-biseri/suhozid-kameni-spomenik-zuljevitih-dlanova/ ''Suhozid - kameni spomenik žuljevitih dlanova''], Hrvatska katolička mreža [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Francuskoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Grčkoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština na Kipru]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Italiji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Sloveniji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Španiji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Švicarskoj]] [[Kategorija:Prirodni materijali]] [[Kategorija:Kamen]] llo43js1xekjxt02ypw79b3w60a5uoa 14 486474 3838704 3383672 2026-05-01T17:10:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838704 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Zaštićena područja]] [[Kategorija:Ekologija vode]] rg7ze6zcvcoru9mv0b2h3u2dm372kv6 0 490777 3838760 3709359 2026-05-01T20:11:59Z KWiki 9400 3838760 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Marcel Eckardt | slika = Marcel_Eckardt.jpg | opis = Eckardt 2020. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|10|27}} | mjesto_rođenja = [[Gera]], [[Njemačka]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = [[Nijemci|Nijemac]] | zanimanje = [[Snuker]]ski i [[bilijar]]ski sudija | godine_aktivnosti = 2013– | poznat_po = Finale [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetskog prvenstva]] }} '''Marcel Eckardt''' [[Njemačka|njemački]] je [[snuker]]ski i [[bilijar]]ski [[Spisak snukerskih sudija|sudija]]. Potječe iz [[Töppeln]]a kod [[Gera|Gere]].<ref name="PBC1">{{cite web |title= Marcel Eckardt schiedst Finale der PHC 2011 |website= pbc-erfurt.de |publisher= PBC Erfurt |url= http://www.pbc-erfurt.de/index.php/nachrichten/61-news/news-2011/199-marcel-eckardt-beim-qgerman-mastersq-dabei4 |access-date= 18. 2. 2015 |date= 2011 |language= de |archive-date= 19. 2. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150219024033/http://www.pbc-erfurt.de/index.php/nachrichten/61-news/news-2011/199-marcel-eckardt-beim-qgerman-mastersq-dabei4 |url-status= dead }}</ref> == Karijera == Kad je imao 13 godina, zainteresovao se za snuker gledajući ga na [[Eurosport]]u.<ref name="FFS">{{cite web |title= Meet Marcel |publisher= Fast & Furious Snooker |url= http://www.angelfire.com/punk/dumping_ground/ffsnookermag12.pdf |format=[[PDF]] |access-date= 18. 2. 2015 |author= Rachael Rodgers |date= 22. 3. 2012 |language= en}}</ref> Ne imajući ga gdje igrati blizu rodnog mjesta, počeo se baviti njime tek kasnije u životu te i dalje većinom igra [[bilijar]].<ref name="FFS"/> Godine 2008. završio je prvi kurs za snukerskog sudiju, zaradivši najprije C-licencu u [[Tiringija|Tiringiji]], a kasnije i nacionalnu B-licencu. Prvi je put sudio profesionalnim igračima 2010, na egzibicijskom turniru u [[Brugge]]u, na kojem su, između ostalih, učestvovali [[Stephen Hendry]] i [[Steve Davis]].<ref name="PBC2">{{cite web |title= Snookerstars in Erfurt |website= pbc-erfurt.de |publisher= PBC Erfurt |language= de |url= http://www.pbc-erfurt.de/index.php?option=com_content&view=article&id=94:snookerstars-in-erfurt&catid=34:news-2010&Itemid=92 |access-date= 18. 2. 2015 |date= 9. 5. 2010 |archive-date= 19. 2. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150219014259/http://www.pbc-erfurt.de/index.php?option=com_content&view=article&id=94:snookerstars-in-erfurt&catid=34:news-2010&Itemid=92 |url-status= dead }}</ref> Iste godine prijavio se da sudi na novom [[Players Tour Championship]]u (PTC) te stekao iskustvo na evropskim turnirima i u kvalifikacijskim mečevima za glavne turnire. Prvo finale PTC-ja sudio je na [[Paul Hunter Classic]]u [[European Tour 2012/2013 – prvi turnir|2012]],<ref name="PBC1"/> a prvi rangirni turnir bio mu je [[German Masters 2012.]] U sezoni [[Snukerska sezona 2013/2014.|2013/14.]] s 23 godine postao je najmlađi sudija A-klase,<ref name="akader">{{cite web |title= Snooker – Marcel Eckardt jetzt A-Kader-Schiri |website= de.eurosport.yahoo.com |publisher= Eurosport |url= https://de.eurosport.yahoo.com/news/snooker-marcel-eckardt-a-kader-schiri-131311553.html |url-status= |access-date= 18. 2. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150219020358/https://de.eurosport.yahoo.com/news/snooker-marcel-eckardt-a-kader-schiri-131311553.html |archive-date= 19. 2. 2015 |author= Rolf Kalb |date= 21. 5. 2013 |language=de}}</ref> tj. grupe od 12 sudija s licencom za suđenje u završnim fazama svih rangirnih turnira. Na [[German Masters 2015.|German Mastersu 2015.]] postao je najmlađa osoba koja je sudila finale nekog rangirnog turnira.<ref>Hans Moritz, ''Weltkarriere hinterm Grünen Tisch'', ''[[Märkische Oderzeitung]]'', 19. 1. 2019.</ref> Sudio je i finale [[European Masters 2016.|European Mastersa 2016.]] u [[Bukurešt]]u.<ref>{{cite web |title= Un roman arbitreaza finala turneului de snooker de la Bucuresti |website= onlinesport.ro |url= https://www.onlinesport.ro/alte-sporturi/snooker/un-roman-arbitreaza-finala-turneului-de-snooker-de-la-bucuresti-nid-128847 |date= 17. 3. 2018 |language= rumunski}}</ref> Godine [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2018.|2018.]] i [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2019.|2019.]] sudio je na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetskom prvenstvu]] u [[Sheffield]]u.<ref>{{cite web |title= Im feinen Zwirn zur WM: Deutscher richtet über die Snooker-Profis |website= n-tv.de |url= https://www.n-tv.de/sport/Deutscher-richtet-ueber-die-Snooker-Profis-article20406069.html |access-date= 29. 4. 2018 |author= Fabian Nitschmann |date= 26. 4. 2018}}</ref> Godine 2020. prvi je put sudio i [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2020.|finale]] tog najvećeg turnira.<ref>{{cite web |title= Eckardt to referee Crucible final| url= https://wst.tv/eckardt-to-referee-crucible-final/ |publisher= World Snooker}}</ref> Dosad je bio sudija u devet mečeva u kojima je postignut [[maksimalni brejk]], od kojih je najpoznatiji rekordni 15. maksimalni brejk [[Ronnie O'Sullivan|Ronnieja O'Sullivana]] na [[English Open 2018 (snuker)|English Openu 2018.]]<ref>{{cite web |title=147 Breaks |url=https://wpbsa.com/about-us/history/147-breaks/ |website=WPBSA}}</ref> == Izdvojena finala == {{col-begin}} {{col-break}} * [[German Masters 2015.]] * [[Welsh Open 2015 (snuker)|Welsh Open 2015.]] * [[Indian Open 2016.]] * [[European Masters 2016.]] * [[Northern Ireland Open 2017.]] * [[UK Championship 2018 (snuker)|UK Championship 2018.]] * [[Scottish Open 2019 (snuker)|Scottish Open 2019.]] * [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2020.|Svjetsko prvenstvo 2020.]] * [[Championship League 2020 (rangirni)]] {{col-break}} * [[Northern Ireland Open 2020.]] * [[German Masters 2022.]] * [[Masters 2023 (snuker)|Masters 2023.]] * [[Scottish Open 2023 (snuker)|Scottish Open 2023.]] * [[Championship League 2024 (rangirni)]] * [[English Open 2024 (snuker)|English Open 2024.]] * [[Tour Championship 2025.]] * [[Players Championship 2026 (snuker)|Players Championship 2026.]] {{col-end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Marcel Eckardt}} * [https://www.wst.tv/referees/marceleckardt/ Profil] na ''World Snooker Touru'' * Katharina Schneider, [https://de.eurosport.yahoo.com/news/snooker-marcel-eckardt-weltspitze-hause-174239934--spt.html Snooker – Marcel Eckardt – in der Weltspitze zu Hause], 18. 2. 2015; pristupljeno; 22. 3. 2014. {{de simbol}} {{DEFAULTSORT:Eckardt, Marcel}} [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biografije, Gera]] [[Kategorija:Bilijarske sudije i zvaničnici]] [[Kategorija:Snukerske sudije i zvaničnici]] [[Kategorija:Njemačke sportske sudije]] r2770appdwxus1ubdrlafnzlz9jskmd 0 494869 3838675 3544783 2026-05-01T14:10:04Z KWiki 9400 /* Lokacije snimanja */ 3838675 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Clint_Eastwood_-_1960s.JPG|mini| [[Clint Eastwood]] u [[Čovjek bez imena|ulozi Čovjeka bez imena]] u reklamnoj slici filma ''[[Za šaku dolara|A Fistful of Dollars]]'', u režiji [[Sergio Leone|Sergija Leonea]] (1964.)]] '''Špageti vestern''' je širok [[žanr|podžanr]] [[vestern (žanr)|vestern]] filmova proizvedenih u [[Evropa|Evropi]]. Pojavio se sredinom 1960-ih nakon filmskog stila [[Sergio Leone|Sergija Leonea]] i međunarodnog uspjeha na kino blagajnama.<ref>{{Cite web|url=https://www.spaghetti-western.net/index.php/The_Spaghetti_Westerns_of_Sergio_Leone|title=The Spaghetti Westerns of Sergio Leone|last=Nelson|first=Peter|date=9. 1. 2011|website=Spaghetti Western Database|archive-url=https://web.archive.org/web/20161021120014/https://www.spaghetti-western.net/index.php/The_Spaghetti_Westerns_of_Sergio_Leone|archive-date=21. 10. 2016|url-status=live|access-date=2. 5. 2021}}</ref> Taj izraz koristili su strani kritičari jer su većinu ovih vesterna [[Kino Italije|producirali i režirali Italijani]].<ref>{{Cite web|url=https://www.spaghetti-western.net/index.php/Introduction|title=Introduction|last=Gelten|first=Simon|last2=Lindberg|date=10. 11. 2015|website=Spaghetti Western Database|archive-url=https://web.archive.org/web/20170630005758/https://www.spaghetti-western.net/index.php/Introduction|archive-date=30. 6. 2017|url-status=live|access-date=2. 5. 2021}}</ref> Leoneovi filmovi i drugi ključni špageti vesterni često se opisuju kao da su izbjegavali, kritizirali ili čak "demitologizirali" <ref>{{Cite web|url=http://www.filmsite.org/westernfilms5.html|title=Westerns Films (part 5)|last=Dirks|first=Tim|website=Filmsite|publisher=American Movie Classics Company LLC|archive-url=https://web.archive.org/web/20090216215417/http://www.filmsite.org/westernfilms5.html|archive-date=16. 2. 2009|url-status=live|access-date=2. 5. 2021}}</ref> mnoge konvencije tradicionalnih američkih vesterna. To je dijelom bilo namjerno, a dijelom u kontekstu drugačije kulturne pozadine.<ref>Frayling (2006) pp. 39–67</ref> == Terminologija == Prema veteranu špageti vesterna [[Aldo Sambrell|Aldu Sambrelu]], frazu "špageti vestern" skovao je španski novinar Alfonso Sančez u odnosu na [[špagete]], [[Italijanska kuhinja|italijansku hranu]].<ref>Joyner, C. Courtney ''Aldo Sambrell Interview'' ''[https://books.google.cl/books?id=Cid8sExtrZgC&pg=PA180 The Westerners: Interviews with Actors, Directors, Writers and Producers] {{Webarchive}}'' McFarland, 14 October 2009, p. 180</ref> Špageti vesterni su također poznati kao '''italijanski vesterni''' ili, prvenstveno u Japanu, '''[[makaroni]] vesterni'''. U Italiji se žanr obično naziva '''western all'italiana''' (vestern u italijanskom stilu). '''Italo-Western''' se također koristi, posebno u Njemačkoj. === Slični koncepti === Termin '''Eurowesterns''' se koristi za široko označavanje svih neitalijanskih zapadnih filmova iz Evrope, uključujući [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačke]] [[Winnetou]]ove filmove ili filmove [[crveni vestern|crvenog vesterna]] [[istočni blok|istočnog bloka]]. '''[[Paella]] Western''' se koristi za označavanje zapadnjačkih filmova proizvedenih u Španiji, a ime je dobilo po španskom jelu od riže.<ref>p. xxi Frayling, Christopher ''Spaghetti Westerns: Cowboys and Europeans from Karl May to Sergio Leone'' I.B.Tauris, 27 Jan 2006</ref> == Proizvodnja == Većina filmova u žanru špageti vesterna zapravo su bile [[Međunarodna koprodukcija|međunarodne koprodukcije]] između Italije i Španije, a ponekad i Francuske, Zapadne Nemačke, Britanije, Portugala, Grčke, Izraela, Jugoslavije ili Sjedinjenih Država. Preko šest stotina evropskih vesterna napravljeno je između 1960. i 1978.<ref>Riling (2011) p. 334.</ref> Ovi filmovi su prvobitno objavljeni na italijanskom ili sa italijanskom [[Sinhronizacija (snimanje filmova)|sinhronizacijom]], ali kako je većina filmova imala višejezične glumce i zvuk je naknadno sinhronizovan, većina "zapadnih all'italiana" nema zvanični dominantni jezik.<ref>Frayling (2006) pp. 68-70</ref> Tipičan špageti vestern tim je bio sastavljen od italijanskog reditelja, italijansko-španskog <ref>Fridlund (2006) p.5</ref> tehničkog osoblja i glumačke ekipe italijanskih, španskih i (ponekad) zapadnonjemačkih i američkih glumaca. == Lokacije snimanja == [[Datoteka:Almeria_3.jpg|mini| Dekoracije iz filma ''[[Dobar, loš, zao|Dobar, loš i ružan]]'' [[Sergio Leone|Sergija Leonea]] u Almeriji, [[Andaluzija]], [[Španija]]]] Većina špageti vesterna snimljenih između 1964. i 1978. snimljena je uz niske budžete i snimana u [[Cinecittà|studijima Cinecittà]] i na raznim lokacijama širom južne Italije i Španije.<ref>{{Cite book|last=Moliterno|first=Gino|title=Historical Dictionaries of Literature and the Arts 28|date=2008|publisher=Scarecrow Press|pages=338–339|chapter=Western All'Italiana}}</ref> Mnoge od priča odvijaju se u suhim pejzažima [[američki jugozapad|američkog jugozapadnog]] i [[Sjeverni Meksiko|sjevernog Meksika]], stoga su uobičajene lokacije snimanja bile [[Tabernas Desert|pustinja Tabernas]] i [[prirodni park Cabo de Gata-Níjar]], područje vulkanskog porijekla poznato po širokim pješčanim plažama, koji se oba nalaze u [[Provincija Almería|provinciji Almerija]] na jugoistoku [[Španija|Španije]]. Neki setovi i studiji izgrađeni za špageti vesterne opstaju kao tematski parkovi, kao što su [[Texas Hollywood]], [[Mini Hollywood]] i [[Western Leone]], i nastavljaju se koristiti kao filmski setovi.<ref>{{Cite web|url=http://www.click2mojacar.co.uk/western.htm|title=Mini Hollywood Almeria, Wild West attraction in Spain|last=Curtis|first=Ken|website=www.click2mojacar.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20161202010517/http://www.click2mojacar.co.uk/western.htm|archive-date=2. 12. 2016|url-status=live|access-date=8. 5. 2018}}</ref> Ostale lokacije za snimanje bile su u [[Centralna Italija|centralnoj]] i [[Južna Italija|južnoj Italiji]], kao što su parkovi Valle del Treja (između Rima i [[Viterbo|Viterba]]), područje Camposecco (pored [[Camerata Nuova]], koje karakteriše [[Kras (geomorfologija)|kraška topografija]]), brda oko [[Castelluccio (Norcia)|Castelluccia]], područje oko planine [[Gran Sasso d'Italia|Gran Sasso]], kamenoloma [[Tivoli (Italija)|Tivoli]] i [[Sardinija|Sardinije]]. ''[[Božiji pištolj]]'' snimljen je u Izraelu.<ref>{{Cite web|url=https://www.spaghetti-western.net/index.php/Diamante_Lobo|title=Diamante Lobo - The Spaghetti Western Database|website=www.spaghetti-western.net|archive-url= https://web.archive.org/web/20161010004043/https://www.spaghetti-western.net/index.php/Diamante_Lobo |archive-date=10. 10. 2016|url-status=live|access-date=8. 5. 2018}}</ref> [[Datoteka:Sergio Leone.jpg|mini| [[Sergio Leone]], jedan od najreprezentativnijih režisera ovog žanra]] [[Datoteka:Ennio_Morricone_Cannes_2007.jpg|mini| Kompoziciju [[Ennio Morricone|Ennija Morriconea]] (''na slici'') "[[The Ecstasy of Gold]]" iz filma ''[[Dobar, loš, zao]]'' koristi američki [[heavy metal]] bend [[Metallica]] za otvaranje nekih koncerata]] == Bilješke == {{Refspisak|30em}} == Reference == * {{Cite book|last=Fisher|first=Austin|title=Radical Frontiers in the Spaghetti Western: Politics, Violence and Popular Italian Cinema|publisher=I.B. Tauris & Co Ltd|year=2011|isbn=978-1-84885-578-6|location=New York}} * {{Cite book|last=Frayling|first=Christopher|url=https://books.google.com/books?id=z9Tjh55dlDUC&q=Spaghetti%20Westerns&pg=PP1|title=Spaghetti westerns: cowboys and Europeans from Karl May to Sergio Leone|publisher=London, New York:I.B. Tauris & Co Ltd|year=2006|isbn=978-1-84511-207-3|edition=Revised paperback|access-date=27. 4. 2011}} * Frayling, Christopher: ''Sergio Leone: Something to Do with Death'' (London: Faber, 2000) * Fridlund, Bert: ''The Spaghetti Western. A Thematic Analysis''. Jefferson, NC and London: McFarland & Company Inc., 2006. Print. * {{Cite journal|last=Gale|first=Richard|date=Winter 2003|title=Spaghetti Westerns: Cowboys and Europeans from Karl May to Sergio Leone|journal=Journal of Popular Film & Television|volume=30|issue=4|pages=231|id={{ProQuest|199355725}}}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css" /> * Liehm, Mira. Passion and Defiance: Film in Italy from 1942 to the Present. Berkeley: U of California P, 1984. Print. * {{Cite journal|last=McClain|first=William|year=2010|title=Western, Go Home! Sergio Leone and the 'Death of the Western' in American Film Criticism|journal=Journal of Film & Video|volume=6|issue=1/2|pages=52–66|doi=10.5406/jfilmvideo.62.1-2.0052}} * Riling, Yngve P, ''The Spaghetti Western Bible. Limited Edition'', (Riling, 2011). Print * Weisser, Thomas, ''Spaghetti Westerns: the Good, the Bad and the Violent — 558 Eurowesterns and Their Personnel'', 1961–1977. (Jefferson, N.C.: McFarland, 1992) * {{Cite book|last=Magrin Haas|first=Alessandra|title="Silent Westerns Made in Italy:The Dawn of a Transnational Genre between US Imperial Narratives and Nationalistic Appropriations" in Transnationalism and Imperialism|publisher=University of Indiana Press|year=2022|isbn=978-0-253-06075-4|location=1320 East 10th Bloomington IN}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Vesterni po žanru]] [[Kategorija:Italijanski filmovi po žanru]] [[Kategorija:Filmski žanrovi]] [[Kategorija:Antivesterni]] 43av9dreczyiakd4i8x7k0udfd3xuov 0 499383 3838676 3663595 2026-05-01T14:10:31Z KWiki 9400 3838676 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Nacionalni park Bükk | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = II | slika = Heves megye, Bélapátfalva, Gyári-tó és Bél-kő.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Gora [[Bél-kő]] i rezervoar bivše fabrike [[cement]]a | karta = Mađarska | karta_alt = | opis_karte = Lokacija NP Bükk | veličina_karte = | reljef = da | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = {{coord|48|04|18|N|20|25|08|E|type:landmark|display=inline}} | koord_ref = | lokacija = [[Borsod-Abaúj-Zemplén]] | najbliži_grad = [[Miškolc]] | površina = 402,63 km² | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = 1977. | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = Direkcija za NP Bükk | upravnik = | operater = | vlasnik = | veb-sajt = | url = [https://www.bnpi.hu/en Službeni sajt] | dijete = | ugrađeno = <!-- {{Infokutija spisak dezignacija | ugradi=da | dezignacija1 = | dezignacija1_datum = | dezignacija1_vrsta = | dezignacija1_kriterij = | dezignacija1_broj = | dezignacija1_slobodno1naziv = | dezignacija1_slobodno1vrijednost = }} --> | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} '''Nacionalni park Bükk''' ({{hu|Bükki Nemzeti Park}}) smješten je u [[Bükk|istoimenom gorju]] na sjeveru [[Mađarska|Mađarske]], u blizini [[Miškolc]]a. Osnovan je 1977. kao treći nacionalni park u zemlji, a obuhvata 402,63&nbsp;km² (od čega je 37,74&nbsp;km² pod pojačanom zaštitom). Gorovit i šumovit, smjestio se između [[Szilvásvárad]]a i [[Lillafüred]]a. Važne [[Geologija|geološke]] karakteristike uključuju različite [[Kras (geomorfologija)|kraške]] formacije unutar njegovih [[Krečnjak|krečnjačkih]] planina – posebno pećine (nekad naseljene [[Prahistorija|prahistorijskim]] ljudima), [[Vrtača|vrtače]] i gudure. Najduža (4000 m) i najdublja (245 m) pećina u zemlji, [[Istvánlápa]], također je u parku. U njemu živi i 90 vrsta [[Ptice|ptica]] gnjezdarica, od kojih se neke smatraju ugroženima.<ref>{{Cite web |url= http://visit-hungary.com/about-hungary/national-parks/bukk-national-park |title= Bükk National Park – Karst plateau above the forests |access-date= 3. 11. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170322112634/http://visit-hungary.com/about-hungary/national-parks/bukk-national-park |archive-date= 22. 3. 2017 |url-status= dead |language= [[Engleski jezik|engleski]]}}</ref> [[Vatikanska klimatska šuma]] trebala je biti smještena unutar parka. Projekt "KlimaFa" ("Klimatsko drveće") pokrenuo je promotor iz [[San Francisco|San Franciska]] Russ George, koji je obećao projekt [[Nadoknada ugljika|nadoknade ugljika]], s namjenon kompenziranja [[Emisije stakleničkih plinova|emisijâ ugljik-dioksida]] u [[Vatikan]]u.<ref>{{Cite web |url= http://www.physorg.com/news103554442.html |title= The Vatican to go carbon neutral |access-date= 2. 8. 2007 |archive-date= 12. 1. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090112190438/http://www.physorg.com/news103554442.html |url-status= live |language= engleski}}</ref> Međutim, nijedno stablo nije zasađeno. U razgovoru za ''[[Christian Science Monitor]]'' Lajos Kiss, načelnik sela [[Tiszakeszi]], ukazao je na prazan prostor uz [[Tisa (rijeka)|Tisu]] gdje je trebalo biti zasađeno drveće. ''Monitor'' također navodi da Vatikan razmatra "pravnu akciju kako bi odbranio ugled Vatikana".<ref>{{Cite web |url= http://www.csmonitor.com/Environment/2010/0420/Carbon-offsets-How-a-Vatican-forest-failed-to-reduce-global-warming |title= Carbon offsets: How a Vatican forest failed to reduce global warming |access-date= 3. 11. 2013 |archive-date= 14. 4. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210414074849/https://www.csmonitor.com/Environment/2010/0420/Carbon-offsets-How-a-Vatican-forest-failed-to-reduce-global-warming |url-status= live |language= engleski}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Bükk National Park}} * [https://www.bnpi.hu/en Službeni sajt] {{hu simbol}} {{en simbol}} {{Nacionalni parkovi u Mađarskoj}} [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1977.]] 97ddri7d4n1p53r0j5e8to1p8p1szvs 2 513388 3838801 3837645 2026-05-02T08:56:43Z Tulum387 155909 3838801 wikitext text/x-wiki Oživljavanje portala poput Portal:Tramvajski promet, Portal:Nogomet, Portal:Košarka i sl (kroz projekte?) '''Standardizacija (transliteracija i transkripcija) stranih imena i naziva svih jezika u bosanskom jeziku''' (konsultovati kolege da se napravi podstranica sa najsveobuhvatnijim primjerima iz skoro svakog jezika svijeta, te primjere prikazati na istoj, pravila i iznimke) To-do listom predviđeni su članci kojima treba djelimična ili potpuna dorada ili koji trebaju biti kreirani na Wikipediji na bosanskom jeziku. {| class="wikitable" |+Imaš malo vremena? Iskoristi ga pametno :) !<5 minuta !>5 minuta !>30 minuta !>1 sata |- |[[Posebno:Nedavne izmjene]] |[[:Kategorija:Održavanje Wikipedije]] |Sređivanje početka članka, wikilinkovi, izvori, infokutije, kategorizacija |Započinjanje članka i finaliziranje istog nakon objavljivanja skice |- |[[Posebno:Nasumična stranica]] (proofreading) |Referenciranje postojećih članaka |Sistematsko sređivanje jedne kategorije (npr. politički pojmovi, zastave država) |Sve navedeno sa lijeve strane |- |Dodavanje barem jedne reference |Proofreading osnovnih pojmova i proširivanje |Kategorija:Posebno:A-Z |Planiranje WikiProjekata po temi |- |"Uvoz bookmarksa" na TDL |Linkovanje pojmova sa stranicama na dužim člancima |Samostalni projekat trčkaranja po započetim člancima i dokumentacija crvenih poveznica u TDL | |} [[Pucnjava u Pragu 2023.]] - doraditi '''Politika i država''': aktuelni i bivši predsjednici/e država, sve države svijeta (aktuelne, bivše, nepotvrđene i nepriznate zemlje i entiteti, zavisne teritorije i oblasti, samoproglašene, upitne teritorije), monarsi, kraljevi, kraljice, carevi, carice, premijeri i kancelari vlade, kolektivna vlast, izvršni odbori, vijeća, vršitelji dužnosti, guverneri anglofonskih država, politička teorija i sistemi, osnovni pojmovi države, država, suverenost, ustav, vladavina prava, sekularizam, legitimitet, oblici vlasti i režimi, republika, monarhija, unitarna država, federacija, demokratija, autoritarizam, totalitarizam, oligarhija, teokratija, hibridni režimi, podjela vlasti, izvršna vlast, premijer/predsjednik vlade, sudska vlast, vrhovni sud, niži sudovi, zakonodavna vlast, parlament, kongres, skupština, sistem međusobne kontrole vlasti (checks and balances), principi organizacije države, nezavisnost sudstva, transparentnost, odgovornost vlasti, de(centralizacija), javne institucije, birokratija, pravo glasa: kriterij, dob, izuzeci, ostvarivanje, podjela, izborni sistemi i tehnologije, većinsko (first past the post), proporcionalno, mješoviti, referendum: lokalni, državni, savjetodavni, mandat, trajanje funkcije, limit mandata, političke ideologije: liberalizam, konzervatizam, socijalizam, nacionalizam, populizam, fašizam, komunizam, anarhizam, socijalni liberalizam, politički sistemi najvećih država svijeta, vlasti najvećih država svijeta, opozicija najvećih država svijeta, zatvori najvećih država svijeta, mafija i organizovani kriminal u državama, politički akteri i praksa, nezavisni kandidat, ljevica, desnica, politički kompas, koalicije i savezi, lobiranje i interesne grupe, korupcija i transparentnost, propaganda, cenzura, aktivizam i građansko društvo, međunarodna politika i odnosi sa drugim državama, sa fokusom na ambasade BiH, diplomatija, ambasade i konzulati, ambasadori i konzuli, međunarodni ugovori i sporazumi, bilateralni ugovori vrijedni enciklopedije, zanimljivi slučajevi čije rješavanje je uključivalo saradnju 2 ili više država ili međunarodnu intervenciju, sankcije, embargo, soft power, hard power, ljudska prava i slobode, deklaracije, dekreti, UN (UNHCR, UNPROFOR, IFOR, SFOR), građanske slobode, individualne slobode, sloboda govora, sloboda medija, organizacije medija u BiH, pravo na protest, manjinska prava, diskriminacija i zaštita manjina, krize i vanredna stanja, državni udar, revolucija, građanski rat, ratno pravo, humanitarne intervencije, državni simboli, zastave država, grbovi, himne, glavni gradovi, nacionalni motoi, nacionalni praznici, nacionalne boje, nacionalni običaji, nacionalna kuhinja, granice jedne države sa drugom, premijeri Velike Britanije, Mihajlo Gruševski, Baaba Maal, Kulturna revolucija, Napad sarinom u tokijskom metrou, [[Netflix, Inc.|Netflix, Inc]]; Terapija imunoglobulinima, Istrazivacko dokumentacioni centar Sarajevo, Vlade država, [[:en:Islamic_honorifics|Islamic honorifics - Wikipedia]], Kognitivna disonanca (proširiti), Univerzitet u Prištini, Javno dobro, kulturna baština Simptomi: štucanje Opći izbori u Danskoj 2026. *Regencije u Indoneziji *Direktna akcija (direct action) *Nyam-Osoryn Uchral == Medicina i zdravlje == === Osnove medicine === * Apoteka * Dom zdravlja * Vitalni znaci * Simptomi i znakovi * Anatomija i fiziologija * Homeostaza * Septikemija * Bakterijemija === Anatomija i neuroznanost === * Nervni sistem * Neurofiziologija * Neuroimaging * Neurokognicija === Neurologija (posebna velika kategorija) === * Neurološka oboljenja * Neuroimunologija * Epilepsija i napadi * Kognitivni poremećaji === Dijagnostika i testovi === * Neuropsihološki testovi * MRI sekvence * Skale i score sistemi === Bolesti i sindromi (A–Z) === * Autoimune bolesti * Infekcije * Tumori * Genetski sindromi === Terapija i lijekovi === * Lijekovi * Vakcine * Hirurški zahvati * Farmakologija * Lamotrigin lacosamid levetiracetam antiepileptici david berkowitz spisak serijskih ubica norovirus rotavirus bakterioloske pretrage clostridium difficile zaboravnost izolacija (medicinski) pantoprazol kaliumbromid escitalopram mirtazapin rosuvastatin carbamazepin gabapentin ondansetron ibuprofen paracetamol lorazepam dimetinden malet - fenistil perampanel kalium verla bisohexal brivaracetam candesartan aspiirn pregabalin qutiapin memantin vit b12 dekristol ltyhroxin hydromorphon metamizol frisium fampridin cetirizin prednisolon cotrimazol losartan vancomycin, ciklofosfamid == Biografije, kultura i umjetnost == Kulturna baština === Biografije (A–Z) === * Političari * Umjetnici * Sportisti i stari sportski kolektivi (ugašeni) * Naučnici === Film i književnost === * Filmski festivali * Pisci i pjesnici * Pjesme i manifesti == Geografija, priroda i okolina == === Geografija svijeta === * Jezera (podjela prema veličini, dubini, vodi i po svemu ostalom što je moguće) * Rijeke (po veličini, ušću, top 100 po dužini, slivu, hidrologiji, njihovi bazeni itd) * Planine (podjela po kontinentima, top 100 po visini, najpoznatiji vrhovi, podjela po turizmu) === Priroda i biologija === * Vrste riba * Domorodački narodi * Nacionalni parkovi == Društvo, sociologija i svakodnevni život == === Društveni pojmovi === * Kusur [en: Change (money)] * Zavist, mržnja, ljubav * Grijeh, moral i etika === Stanovanje i infrastruktura === * Kuća, koliba, zgrada * Kredit * Državne institucije * Pošta === Sport i rekreacija === * Pogledati listu sportova na en.wiki * Reprezentacije država * Sportisti * Stadioni (fudbal, ragbi, američki fudbal) * Dvorane (košarka, rukomet, hokej) * Tereni (tenis, golf) == Referentni spiskovi i meta kategorije == * Spiskovi (A–Z) * Godine p.n.e / n.e * Latinski pravni termini * Saobraćajni znakovi Glumci i glumice, režiseri, scenaristi, Sabrina Ferilli, Mljeveno meso, Old School (film iz 2003.), Kritička teorija (Critical theory), Herbert Marcuse, Kolektivna tužba (Class action), Nekontaktirani narodi (Uncontacted peoples), Ishi, Opći izbori u BiH (sve godine preći), Željeznička stanica Santiago de Compostela, August Dillmann, Glamorgan, Morganucodon'','' Besançon'','' Poljski pokret otpora u Drugom svjetskom ratu, Bataljon lovaca Ardena, Andrzej Małkowski, Le Mourillon, Berducedo, Eddie Vedder, Karl Mannheim, Alain Bosquet, Francuski, italijanski, ruski i drugi evropski mislioci, pjesnici, sociolozi, filozofi, psiholozi, kritičari društva, profesori i ugledne ličnosti svog vremena, Odnosi između države A i države B Hrana i kuhinja, majonez, senf, kečap, povrće u ishrani, vegani, vegetarijanci, kulinarstvo, piskavica, zeleni začini, arapska, perzijska kuhinja, Pjesma o Sidu, pesto, riža, tjestenina, fast food, restorani, doner, bosanskohercegovačka kuhinja i kulinarstvo, Veb-kamera, kalendar, tastatura, miš, podloga za miš, Ciudad de la Paz, Zastava Ekvadora, Sudije, fudbaleri, golmani i treneri liga petica od 2000. do 2025., Luksuzni brendovi (Arc'teryx - Zegna), Geografija jedne države, Ekonomija jedne države, godine od 0-3000, Sreća, General Motors i drugi proizvođači motornih vozila, avioni, kamioni, Paradoks svemoći, opklade ateista, ateizam, agnosticizam, Gore Tex i slični materijali tipa Vibram, Christopher Isherwood, zimski sportovi i rezultati slaloma, neurološka oboljenja od mijastenije gravis pa nadalje, igrice. SKOKOVI!!!, Legislative districts of..., Ajdin Hrustić, Sportisti bosanskohercegovačkih korijena u dijaspori, Ortovox, Mammut, Marmot, Mermer i drugi materijali, Palliative care, palliative therapy (de), 1001 Books You Must Read Before You Die, filmovi i serije, Zulfikar Ali Bhutto, Hans-Joachim Marseille, Historija američkih domorodaca i proširivanje članaka od Bika Koji Sjedi, pa do Buffalo Billa, Svjetska sportska društa, Kviz, Transjugularni intrahepatični portosistemski šant, Nogometna reprezentacija Nizozemske, Islam u Bosni i Hercegovini - spisak džamija BiH, Squadrismo, Dorada članaka o seriji Supernatural skladno pravopisnim standardima u bosanskom jeziku. Najpoznatije zgrade od Bosne i Hercegovine, pa nadalje. Projekat 10 izmjena dnevno (deset dnevnih)? Projekat 100 izmjena dnevno (Stotka do 100 k)? ktoydz5ru2rghqntvp4sug0fs3axkdm 3838804 3838801 2026-05-02T09:12:19Z Tulum387 155909 3838804 wikitext text/x-wiki Oživljavanje portala poput Portal:Tramvajski promet, Portal:Nogomet, Portal:Košarka i sl (kroz projekte?) '''Standardizacija (transliteracija i transkripcija) stranih imena i naziva svih jezika u bosanskom jeziku''' (konsultovati kolege da se napravi podstranica sa najsveobuhvatnijim primjerima iz skoro svakog jezika svijeta, te primjere prikazati na istoj, pravila i iznimke) To-do listom predviđeni su članci kojima treba djelimična ili potpuna dorada ili koji trebaju biti kreirani na Wikipediji na bosanskom jeziku. {| class="wikitable" |+Imaš malo vremena? Iskoristi ga pametno :) !<5 minuta !>5 minuta !>30 minuta !>1 sata |- |[[Posebno:Nedavne izmjene]] |[[:Kategorija:Održavanje Wikipedije]] |Sređivanje početka članka, wikilinkovi, izvori, infokutije, kategorizacija |Započinjanje članka i finaliziranje istog nakon objavljivanja skice |- |[[Posebno:Nasumična stranica]] (proofreading) |Referenciranje postojećih članaka |Sistematsko sređivanje jedne kategorije (npr. politički pojmovi, zastave država) |Sve navedeno sa lijeve strane |- |Dodavanje barem jedne reference |Proofreading osnovnih pojmova i proširivanje |Kategorija:Posebno:A-Z |Planiranje WikiProjekata po temi |- |"Uvoz bookmarksa" na TDL |Linkovanje pojmova sa stranicama na dužim člancima |Samostalni projekat trčkaranja po započetim člancima i dokumentacija crvenih poveznica u TDL | |} [[Pucnjava u Pragu 2023.]] - doraditi '''Politika i država''': aktuelni i bivši predsjednici/e država, sve države svijeta (aktuelne, bivše, nepotvrđene i nepriznate zemlje i entiteti, zavisne teritorije i oblasti, samoproglašene, upitne teritorije), monarsi, kraljevi, kraljice, carevi, carice, premijeri i kancelari vlade, kolektivna vlast, izvršni odbori, vijeća, vršitelji dužnosti, guverneri anglofonskih država, politička teorija i sistemi, osnovni pojmovi države, država, suverenost, ustav, vladavina prava, sekularizam, legitimitet, oblici vlasti i režimi, republika, monarhija, unitarna država, federacija, demokratija, autoritarizam, totalitarizam, oligarhija, teokratija, hibridni režimi, podjela vlasti, izvršna vlast, premijer/predsjednik vlade, sudska vlast, vrhovni sud, niži sudovi, zakonodavna vlast, parlament, kongres, skupština, sistem međusobne kontrole vlasti (checks and balances), principi organizacije države, nezavisnost sudstva, transparentnost, odgovornost vlasti, de(centralizacija), javne institucije, birokratija, pravo glasa: kriterij, dob, izuzeci, ostvarivanje, podjela, izborni sistemi i tehnologije, većinsko (first past the post), proporcionalno, mješoviti, referendum: lokalni, državni, savjetodavni, mandat, trajanje funkcije, limit mandata, političke ideologije: liberalizam, konzervatizam, socijalizam, nacionalizam, populizam, fašizam, komunizam, anarhizam, socijalni liberalizam, politički sistemi najvećih država svijeta, vlasti najvećih država svijeta, opozicija najvećih država svijeta, zatvori najvećih država svijeta, mafija i organizovani kriminal u državama, politički akteri i praksa, nezavisni kandidat, ljevica, desnica, politički kompas, koalicije i savezi, lobiranje i interesne grupe, korupcija i transparentnost, propaganda, cenzura, aktivizam i građansko društvo, međunarodna politika i odnosi sa drugim državama, sa fokusom na ambasade BiH, diplomatija, ambasade i konzulati, ambasadori i konzuli, međunarodni ugovori i sporazumi, bilateralni ugovori vrijedni enciklopedije, zanimljivi slučajevi čije rješavanje je uključivalo saradnju 2 ili više država ili međunarodnu intervenciju, sankcije, embargo, soft power, hard power, ljudska prava i slobode, deklaracije, dekreti, UN (UNHCR, UNPROFOR, IFOR, SFOR), građanske slobode, individualne slobode, sloboda govora, sloboda medija, organizacije medija u BiH, pravo na protest, manjinska prava, diskriminacija i zaštita manjina, krize i vanredna stanja, državni udar, revolucija, građanski rat, ratno pravo, humanitarne intervencije, državni simboli, zastave država, grbovi, himne, glavni gradovi, nacionalni motoi, nacionalni praznici, nacionalne boje, nacionalni običaji, nacionalna kuhinja, granice jedne države sa drugom, premijeri Velike Britanije, Mihajlo Gruševski, Baaba Maal, Kulturna revolucija, Napad sarinom u tokijskom metrou, [[Netflix, Inc.|Netflix, Inc]]; Terapija imunoglobulinima, Istrazivacko dokumentacioni centar Sarajevo, Vlade država, [[:en:Islamic_honorifics|Islamic honorifics - Wikipedia]], Kognitivna disonanca (proširiti), Univerzitet u Prištini, Javno dobro, kulturna baština Simptomi: štucanje Opći izbori u Danskoj 2026. *Regencije u Indoneziji *Direktna akcija (direct action) *Nyam-Osoryn Uchral == Medicina i zdravlje == === Osnove medicine === * Apoteka * Dom zdravlja * Vitalni znaci * Simptomi i znakovi * Anatomija i fiziologija * Homeostaza * Septikemija * Bakterijemija === Anatomija i neuroznanost === * Nervni sistem * Neurofiziologija * Neuroimaging * Neurokognicija === Neurologija (posebna velika kategorija) === * Neurološka oboljenja * Neuroimunologija * Epilepsija i napadi * Kognitivni poremećaji === Dijagnostika i testovi === * Neuropsihološki testovi * MRI sekvence * Skale i score sistemi === Bolesti i sindromi (A–Z) === * Autoimune bolesti * Infekcije * Tumori * Genetski sindromi === Terapija i lijekovi === * Lijekovi * Vakcine * Hirurški zahvati * Farmakologija * Lamotrigin lacosamid levetiracetam antiepileptici david berkowitz spisak serijskih ubica norovirus rotavirus bakterioloske pretrage clostridium difficile zaboravnost izolacija (medicinski) pantoprazol kaliumbromid escitalopram mirtazapin rosuvastatin carbamazepin gabapentin ondansetron ibuprofen paracetamol lorazepam dimetinden malet - fenistil perampanel kalium verla bisohexal brivaracetam candesartan aspiirn pregabalin qutiapin memantin vit b12 dekristol ltyhroxin hydromorphon metamizol frisium fampridin cetirizin prednisolon cotrimazol losartan vancomycin, ciklofosfamid == Biografije, kultura i umjetnost == Kulturna baština === Biografije (A–Z) === * Političari * Umjetnici * Sportisti i stari sportski kolektivi (ugašeni) * Naučnici === Film i književnost === * Filmski festivali * Pisci i pjesnici * Pjesme i manifesti == Geografija, priroda i okolina == === Geografija svijeta === * Jezera (podjela prema veličini, dubini, vodi i po svemu ostalom što je moguće) * Rijeke (po veličini, ušću, top 100 po dužini, slivu, hidrologiji, njihovi bazeni itd) * Planine (podjela po kontinentima, top 100 po visini, najpoznatiji vrhovi, podjela po turizmu) === Priroda i biologija === * Vrste riba * Domorodački narodi * Nacionalni parkovi == Društvo, sociologija i svakodnevni život == === Društveni pojmovi === * Kusur [en: Change (money)] * Zavist, mržnja, ljubav * Grijeh, moral i etika === Stanovanje i infrastruktura === * Kuća, koliba, zgrada * Kredit * Državne institucije * Pošta === Sport i rekreacija === * Pogledati listu sportova na en.wiki * Reprezentacije država * Sportisti * Stadioni (fudbal, ragbi, američki fudbal) * Dvorane (košarka, rukomet, hokej) * Tereni (tenis, golf) == Referentni spiskovi i meta kategorije == * Spiskovi (A–Z) * Godine p.n.e / n.e * Latinski pravni termini * Saobraćajni znakovi Glumci i glumice, režiseri, scenaristi, Sabrina Ferilli, Mljeveno meso, Old School (film iz 2003.), Kritička teorija (Critical theory), Herbert Marcuse, Kolektivna tužba (Class action), Nekontaktirani narodi (Uncontacted peoples), Ishi, Opći izbori u BiH (sve godine preći), Željeznička stanica Santiago de Compostela, August Dillmann, Glamorgan, Morganucodon'','' Besançon'','' Poljski pokret otpora u Drugom svjetskom ratu, Bataljon lovaca Ardena, Andrzej Małkowski, Le Mourillon, Berducedo, Eddie Vedder, Karl Mannheim, Alain Bosquet, Francuski, italijanski, ruski i drugi evropski mislioci, pjesnici, sociolozi, filozofi, psiholozi, kritičari društva, profesori i ugledne ličnosti svog vremena, Odnosi između države A i države B Hrana i kuhinja, majonez, senf, kečap, povrće u ishrani, vegani, vegetarijanci, kulinarstvo, piskavica, zeleni začini, arapska, perzijska kuhinja, Pjesma o Sidu, pesto, riža, tjestenina, fast food, restorani, doner, bosanskohercegovačka kuhinja i kulinarstvo, Veb-kamera, kalendar, tastatura, miš, podloga za miš, Ciudad de la Paz, Zastava Ekvadora, Sudije, fudbaleri, golmani i treneri liga petica od 2000. do 2025., Luksuzni brendovi (Arc'teryx - Zegna), Geografija jedne države, Ekonomija jedne države, godine od 0-3000, Sreća, General Motors i drugi proizvođači motornih vozila, avioni, kamioni, Paradoks svemoći, opklade ateista, ateizam, agnosticizam, Gore Tex i slični materijali tipa Vibram, Christopher Isherwood, zimski sportovi i rezultati slaloma, neurološka oboljenja od mijastenije gravis pa nadalje, igrice. SKOKOVI!!!, Legislative districts of..., Ajdin Hrustić, Sportisti bosanskohercegovačkih korijena u dijaspori, Ortovox, Mammut, Marmot, Mermer i drugi materijali, Palliative care, palliative therapy (de), 1001 Books You Must Read Before You Die, filmovi i serije, Zulfikar Ali Bhutto, Hans-Joachim Marseille, Historija američkih domorodaca i proširivanje članaka od Bika Koji Sjedi, pa do Buffalo Billa, Svjetska sportska društa, Kviz, Transjugularni intrahepatični portosistemski šant, Nogometna reprezentacija Nizozemske, Islam u Bosni i Hercegovini - spisak džamija BiH, Squadrismo, Antički Rim Dorada članaka o seriji Supernatural skladno pravopisnim standardima u bosanskom jeziku. Najpoznatije zgrade od Bosne i Hercegovine, pa nadalje. Projekat 10 izmjena dnevno (deset dnevnih)? Projekat 100 izmjena dnevno (Stotka do 100 k)? 1ph5elqwgnbinqaa9634u53chdfnzbg 0 517027 3838766 3758366 2026-05-01T21:27:48Z Panasko 146730 3838766 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice |ime=Čedomir Domuz |jedinice = Diverzantsko-izviđačka jedinica ‘Igmanska praga’ |rod = Diverzanti|vojska=[[Armija RBiH]] |ratovi =[[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat u BiH 1992–95.]] |pripadnost={{ZD|BiH|1992}} [[Republika Bosna i Hercegovina]] |slika= |nadimak=Bato |puno ime=Čedomir Domuz |nacionalnost=[[Srbi]]n |mjesto smrti=[[Igman]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] |datum smrti={{Datum smrti i godine|1992|07|30|1960|03|30}} |mjesto rođenja=[[Binježevo]], [[FNRJ]] |datum rođenja={{Datum rođenja|1960|03|30}} |nagrade=''[[Zlatni ljiljan]]''<br>''[[Orden zlatnog grba sa mačevima]]''<br>''[[Policijska medalja za hrabrost]]''<ref name="issuu.com">{{Cite web |url=https://issuu.com/hitno/docs/monografija |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 2. 2025 |archive-date=9. 4. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250409141034/https://issuu.com/hitno/docs/monografija |url-status=dead }}</ref> }} '''Domuz Čedomir - Bato''' (30. mart 1960. – 30. juli 1992)<ref>https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/311945/vuk_sa_igmana_obiljezena_godisnjica_pogibije_legendarnog_komandanta_armijer_rbih_chedomira_domuza.html</ref> bio je pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i dobitnik vojnog priznanja [[Zlatni ljiljan]], [[Orden zlatnog grba sa mačevima]], [[Policijska medalja za hrabrost]].<ref name="issuu.com">{{Cite web |url=https://issuu.com/hitno/docs/monografija |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 2. 2025 |archive-date=9. 4. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250409141034/https://issuu.com/hitno/docs/monografija |url-status=dead }}</ref><ref>https://cedomir-domuz.com/</ref> == Biografija == Rođen je u mjestu Binježevo, 30. 3. 1960. kao prvi sin oca Stojka i majke Desanke. Otac mu je nastradao tokom izgradnje jednog od blokova [[Alipašino Polje|Alipašinog polja]] u Sarajevu. Domuz je na Brezovači oformio diverzantsko-izviđačku jedinicu "Igmanska praga" s 15-20 pripadnika, a baza im je bila u planinarskom domu. Poginuo je 30. 7. 1992. u akciji zauzimanja [[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnova]].<ref>{{Cite web|url=https://www.mcsarajevo.ba/post/godi%C5%A1njica-pogibije-igmanskog-vuka-%C4%8Dedomir-domuz-bato|title=Godišnjica pogibije Igmanskog Vuka - Čedomir Domuz Bato|last=press622|date=29. 7. 2024|website=mcsarajevo.ba|access-date=18. 2. 2025}}</ref> == Nagrade == * [[Zlatni ljiljan]] * [[Orden zlatnog grba sa mačevima]] * [[Policijska medalja za hrabrost]]. == Reference == {{reference}} {{DEFAULTSORT:Domuz Čedomir - Bato}} [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] [[Kategorija:Dobitnici Ordena zlatnog grba s mačevima]] [[Kategorija:Dobitnici Policijske medalje za hrabrost]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Biografije, Hadžići]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] ja5cp1h1qt0xpfrjng2df2k3fvh0qrh 3838767 3838766 2026-05-01T21:29:56Z Panasko 146730 3838767 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice |ime=Čedomir Domuz |jedinice = Diverzantsko-izviđačka jedinica ‘Igmanska praga’ |rod = Diverzanti|vojska=[[Armija RBiH]] |ratovi =[[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat u BiH 1992–95.]] |pripadnost={{ZD|BiH|1992}} [[Republika Bosna i Hercegovina]] |slika= |nadimak=Bato |puno ime=Čedomir Domuz |nacionalnost=[[Srbi]]n |mjesto smrti=[[Igman]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] |datum smrti={{Datum smrti i godine|1992|07|30|1960|03|30}} |mjesto rođenja=[[Binježevo]], [[FNRJ]] |datum rođenja={{Datum rođenja|1960|03|30}} |nagrade=''[[Zlatni ljiljan]]''<br>''[[Orden zlatnog grba sa mačevima]]''<br>''[[Policijska medalja za hrabrost]]''<ref name="issuu.com">{{Cite web |url=https://issuu.com/hitno/docs/monografija |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 2. 2025 |archive-date=9. 4. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250409141034/https://issuu.com/hitno/docs/monografija |url-status=dead }}</ref> }} '''Domuz Čedomir - Bato''' (30. mart 1960. – 30. juli 1992)<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/311945/vuk_sa_igmana_obiljezena_godisnjica_pogibije_legendarnog_komandanta_armijer_rbih_chedomira_domuza.html|title=VUK SA IGMANA: Obilježena godišnjica pogibije legendarnog komandanta Armijer RBiH Čedomira Domuza|website=slobodna-bosna.ba|access-date=2026-05-01}}</ref> bio je pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i dobitnik vojnog priznanja [[Zlatni ljiljan]], [[Orden zlatnog grba sa mačevima]], [[Policijska medalja za hrabrost]].<ref name="issuu.com">{{Cite web |url=https://issuu.com/hitno/docs/monografija |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 2. 2025 |archive-date=9. 4. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250409141034/https://issuu.com/hitno/docs/monografija |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://cedomir-domuz.com/|title=Udruženje "Grom u njedrima Igmana" {{!}}|access-date=2026-05-01}}</ref> == Biografija == Rođen je u mjestu Binježevo, 30. 3. 1960. kao prvi sin oca Stojka i majke Desanke. Otac mu je nastradao tokom izgradnje jednog od blokova [[Alipašino Polje|Alipašinog polja]] u Sarajevu. Domuz je na Brezovači oformio diverzantsko-izviđačku jedinicu "Igmanska praga" s 15-20 pripadnika, a baza im je bila u planinarskom domu. Poginuo je 30. 7. 1992. u akciji zauzimanja [[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnova]].<ref>{{Cite web|url=https://www.mcsarajevo.ba/post/godi%C5%A1njica-pogibije-igmanskog-vuka-%C4%8Dedomir-domuz-bato|title=Godišnjica pogibije Igmanskog Vuka - Čedomir Domuz Bato|last=press622|date=29. 7. 2024|website=mcsarajevo.ba|access-date=18. 2. 2025}}</ref> == Nagrade == * [[Zlatni ljiljan]] * [[Orden zlatnog grba sa mačevima]] * [[Policijska medalja za hrabrost]]. == Reference == {{reference}} {{DEFAULTSORT:Domuz Čedomir - Bato}} [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] [[Kategorija:Dobitnici Ordena zlatnog grba s mačevima]] [[Kategorija:Dobitnici Policijske medalje za hrabrost]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Biografije, Hadžići]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] rylf0u5beqwisg5lvpg7xovn60al4qe 0 517371 3838677 3712318 2026-05-01T14:10:52Z KWiki 9400 3838677 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonsko borilište | borilište = Biatlonski stadion Pokljuka | slika = Pokljuka biathlon world cup in 2010.jpg | opis_slike = Stadion Pokljuka [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010.]] | mjesto = Pokljuka | regija = Bohinj | država = Slovenija | koordinate = {{coord|46|20|42|N|13|55|20|E|display=inline,title}} | kapacitet = Stadion: 7000 <br/>Uz stazu:3000–8000 | strelišta = 30 | najniža_tačka = | najviša_tačka = 1378 | početak_gradnje = | završetak_gradnje = | saniranje = 2009. | vlasnik = | olimpijske_igre = | svjetska_prvenstva = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001.]] | svjetski_kup = Od [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992.]] | evropska_prvenstva = | ibu_kup = | fusnote = | aktualizirano = 10. 3. 2025. }} '''Biatlonski stadion Pokljuka''' smješten je na sjeverozapadu [[Slovenija|Slovenije]]. == Pozadina == Nazvan je po [[Pokljuka|istoimenoj]] [[Kras (geomorfologija)|kraškoj]] [[Visoravan|visoravni]]. Iako bi bilo pravilno pisati "''na'' Pokljuki", takmičenja se jednostavno nazivaju "Svjetski kup ''u'' Pokljuki", a nazivi koji se koriste za stadion također slijede taj obrazac. Organizacijski odbor takmičenja je u općini [[Šenčur]], udaljenoj 50&nbsp;km. Tokom nadmetanja većina učesnika i trenera smještena je na [[Bled]]u, koji je od stadiona udaljen 20&nbsp;km. Postoji [[autobus]]ki prijevoz za sportiste, trenere i gledaoce, s obzirom na to da je malo mjesta za parkiranje neposredno na stadionu. == Položaj == Stadion je u srcu visoravni Pokljuka, koja je dio [[Nacionalni park Triglav|Nacionalnog parka Triglav]] u [[Julijske Alpe|Julijskim Alpama]]. Smješten je u općini [[Bohinj]]. Zbog položaja iznad grada, do stadiona je teško doći pješke; putovanje automobilom ili autobusom traje 30 minuta. Objekt je na nadmorskoj visini 1345 m, najviša tačka staze je na 1378 m, a najniža na 1339 m. Može primiti do 7000 gledalaca, a uz stazu ima mjesta za još 3000 do 8000. == Historija == Od 1992. redovna je stanica za međunarodna takmičenja, a od [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999.]] i redovna stanica [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa]]. Tu su održane i obje utrke potjere u okviru [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|Svjetskog prvenstva 1998]], a domaćin potpunog prvenstva bio je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001.]]<ref>{{Cite web |url=http://www.wissenswertes.at/index.php?id=biathlon-pokljuka |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 3. 2025 |archive-date=3. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203033100/http://www.wissenswertes.at/index.php?id=biathlon-pokljuka |url-status=dead }}; pristupljeno: 30. 11. 2013. {{de simbol}}</ref> Prije sezone [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] borilište je uz pomoć fondova [[Evropska unija|Evropske unije]] prošireno i pretvoreno u moderan biatlonski stadion, a uoči sezone [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] obavljene su manje nadogradnje na glavnoj zgradi. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Biathlon on Pokljuka}} * [https://www.biathlon-pokljuka.com/ Zvanični sajt] {{sl simbol}} {{en simbol}} {{Staze Svjetskog kupa u biatlonu}} [[Kategorija:Biatlonski stadioni]] [[Kategorija:Stadioni u Sloveniji]] pq3437rhrsq69q9nv7r2mjku5t6lw4w 0 517386 3838678 3691989 2026-05-01T14:11:28Z KWiki 9400 3838678 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija rijeka | ime = Gornja Neretva | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = ''Nera''; ''Zelena ljepotica'' | slika = Kanon Neretvy, oblibeny vodacky raj z Cepy (1006 m).jpg | veličina_slike = | opis_slike = Dio kanjona Gornje Neretve (Ćepa, 1006&nbsp;m) | slika_karta = | veličina_karte = | karta_opis = | dužina = 90 | izvor = Gredelj (planine [[Lebršnik]] i [[Zelengora]]) | ušće = | ulijeva_se_u = | etimologija = | nadmorska visina izvora = 1227 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = 34,5 | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = Jezernica, Živašnica (Živanjski potok), Lađanica, [[Župski Krupac]], Bukovica, [[Šištica]], [[Konjička Bijela]] | desne_pritoke = Jezernica (Tatinac), Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], Jesenica, Bjelimićka Rijeka, Slatinica, Račica,[[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = [[Ulog]], [[Glavatičevo]], [[Konjic]] | sliv = [[Jadransko more|Jadranski]] | plovnost = Ne }} '''Gornja Neretva''' jest gornji tok [[Neretva|Neretve]], uključujući prostrano planinsko područje koje okružuje rijeku, s brojnim naseljima, vrhovima i [[šuma]]ma, [[Potok|potocima]] i [[izvor]]ima, tri velika [[Ledničko jezero|lednička jezera]] u blizini rijeke i još više njih po [[Treskavica|Treskavici]] i [[Zelengora|Zelengori]], u širem području, uključujući i [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]]. Sva ova prirodna baština, zajedno s kulturnom baštinom Gornje Neretve, čini dio bogatstva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], ali i [[Evropa|Evrope]]. Geografski i historijski, ovo područje ima izrazita obilježja, a Neretva se dijeli na tri hidrološka dijela: gornji, srednji i donji tok.<ref name="FHMZ">{{cite web |title= Hidrografske karakteristike BiH |url= http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |publisher= Federalni hidrometeorološki zavod |access-date= 10. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090323042120/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |archive-date= 23. 3. 2009 |url-status=dead}}</ref> Neretvu uveliko iskorištavaju i kontrolišu četiri [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] s velikim [[brana]]ma (višim od 15 m)<ref name="Methodology and Technical Notes">{{cite web |title= Methodology and Technical Notes |url= http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |publisher= [[IUCN]] |access-date= 15. 7. 2009 |quote= A large dam is defined by the industry as one higher than 15 meters high and a major dam as higher than 150.5 meters |archive-url= https://archive.today/20070704103642/http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |archive-date= 4. 7. 2007 |url-status=dead}}</ref> i njihovim akumulacijskim jezerima, ali je ipak prepoznata po svojoj prirodnoj ljepoti,<ref name="Transboundary management">{{cite web |language=en |title= Transboundary management of the lower Neretva valley – The Neretva river – background |url= http://www.ramsar.org/wn/w.n.neretva_workshop2.htm |publisher= [[Ramsarska konvencija]] |access-date= 18. 3. 2009 |quote= (...) international acknowledgement of the Neretva river unique beauty and the diversity of its landscape through Ramsar Convention – Neretva River (description can be read in the first sentence of the second paragraph)}}</ref> raznolikosti krajolika i vizualnoj atraktivnosti.<ref name="Transboundary management"/><ref name="Living Neretva">{{cite web |title= Living Neretva |url= http://www.panda.org/bs/living_neretva/ |publisher= [[Svjetski fond za prirodu]] |access-date= 18. 3. 2009 |language= en}}</ref> == Geografija i hidrografija == Neretva je najveća [[Kras (geomorfologija)|kraška]] [[rijeka]] u [[Dinaridi]]ma u cijelom istočnom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog sliva]]. Duga je 230&nbsp;km, od čega je 208&nbsp;km u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a 22&nbsp;km u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="FHMZ"/><ref name="Transboundary River Sub-basins">{{cite web |title= Neretva River Sub-basin |url= http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=152 |publisher= INWEB |access-date= 19. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090226214106/http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=152 |archive-date= 26. 2. 2009 |url-status=dead |language=en}}</ref> === Tok === Izvor Neretve duboko je u Dinaridima, u podnožju [[Zelengora|Zelengore]] i [[Lebršnik]]a, ispod sedla Gredelj. Odatle voda teče netaknutim brzacima i slapovima, urezujući strme klance koji dosežu dubinu 600–800 m kroz ovaj zabačeni i krševiti [[Krečnjak|krečnjački]] teren. Voda Neretve u gornjem toku prve je klase čistoće<ref name="Water Quality">{{cite web |title= Water Quality Protection Project – Environmental Assessment |url= https://documents.worldbank.org/en/publication/documents-reports/documentdetail/117101468201252639 |publisher= World Bank Group |access-date= 18. 6. 2009 |language=en}}</ref> i među hladnijim je riječnim vodama na svijetu, s [[Temperatura|temperaturom]] koja se često spušta do 7-8 [[Celzijev stepen|°C]] čak i u ljetnim mjesecima. Dužina gornjeg toka od izvora na 1227 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] do Konjica iznosi 90&nbsp;km,<ref name="FHMZ"/> a u njemu rijeka teče od juga prema sjeverozapadu, kao i većina rijeka u Bosni i Hercegovini koje pripadaju slivu [[Dunav]]a, a okolno područje zahvata približno 1390&nbsp;km². Neposredno ispod Konjica Neretva se nakratko širi u široku dolinu s plodnim poljoprivrednim zemljištem. Tu je [[Jablaničko jezero]], formirano izgradnjom [[Jablanička brana|brane]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]]. Druga dionica počinje od ušća [[Rama (rijeka)|Rame]] u Neretvu između Konjica i Jablanice, gdje Neretva naglo skreće na jug i ulazi u najveći kanjon u svom toku, dubok od 80 do 1200 m, probijajući se kroz strme padine [[Prenj]]a, [[Čvrsnica|Čvrsnice]] i [[Čabulja|Čabulje]]. Odavde Neretva teče prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. ==== Izvor ==== Izvor zapravo čini pet manjih izvora na šumovitim i strmim padinama Gredelja. Teško im je pristupiti, a još ih je teže naći u gustoj šumi. Na granici su [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]], najstarijeg u Bosni i Hercegovini, u kojem je i [[prašuma]] [[Perućica]], ali sami nikad nisu obuhvaćeni zaštitom. ==== Naselja i doline ==== Konjic je jedini [[grad]] u gornjem toku Neretve, a sljedeća najveća naselja su [[Ulog]] i [[Glavatičevo]], s nizom manjih, kao što su [[Bjelimići]], [[Obalj]], [[Lukomir]] i druga. ==== Borač ==== Klisura u izvorišnom dijelu Neretve zapravo je [[dolina]], široka do 1&nbsp;km i duga 20&nbsp;km, zvana Borač. Ipak, zbog svog položaja među velikim planinskim lancima, u srcu bosanskohercegovačkih Dinarida, Borač ima vrlo strmu padinu, a Neretva znatan visinski pad. Rijeku ovdje nadopunjuje nekoliko većih izvora, među kojima su najvažniji i s najvećom količinom vode Krupac i Pridvorica. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] dolina je bila naseljena većinom [[Muslimani (narod)|muslimanskim]] stanovništvom, čija su sela potpuno uništena, a ljudi pobijeni, zatvoreni u logor u [[Kalinovik]]u i deportovani uglavnom u treće zemlje u okviru [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] koje su počinile srpske paravojne snage. Neki od mještana sada se vraćaju na svoju zemlju, popravljaju i ponovo grade svoje kuće. Dolina Borač završava kilometar uzvodno od ulaza u [[Ulog]], gdje ujedno počinje Uloška dolina. ==== Ulog i Uloška dolina ==== Ulog je malo planinsko mjesto u gornjem toku Neretve, okruženo Zelengorom, [[Lelija|Lelijom]], [[Crvanj|Crvnjem]] i Treskavicom. Osnovale su ga [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], na starom karavanskom putu od [[Mostar]]a preko [[Nevesinje|Nevesinja]] za [[Istanbul]]. Nizvodno od Uloga pruža se široka Uloška dolina. U ratu 1990-ih mjesto je pretrpjelo velika razaranja od srpskih snaga, a njegovo civilno stanovništvo, uglavnom [[Bošnjaci]] i nešto [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], potpuno je uništeno iako u Ulogu i okolini nikad nije bilo većih bitaka ili vojnih sukoba. ==== Glavatičevo i Župa ==== [[Datoteka:Gornja Neretva 1.jpg|mini|desno|Kanjon Neretve sjeverno od Glavatičeva]] [[Glavatičevo]] je naselje 30&nbsp;km jugoistočno od Konjica, u prostranoj Župskoj dolini ([[Župa Komska]], Konjička Župa ili samo Župa) s obje strane Neretve, u općini Konjic. [[Pavao Anđelić]] u ''Spomenicima Konjica i okoline'' ustvrdio je da je nazvano po tamošnjem plemiću Glavat(ec)u. ===== Konjic ===== {{glavni|Konjic}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Upper Neretva}} {{Neretva}} [[Kategorija:Gornja Neretva| ]] [[Kategorija:Sliv Neretve]] [[Kategorija:Okoliš Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini]] dvya0n5sh4lxlrd02vw5xawjq0p39b2 0 527020 3838666 3809763 2026-05-01T13:09:21Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3838666 wikitext text/x-wiki [[Slika:Walter de Maria Vertikaler Erdkilometer.jpg|thumb| Dijete prstima pravi malu, kružnu rupu u pijesku, 1997.]] '''Razvoj djeteta''' uključuje [[biologija|biološke]], [[psihologija|psihološke]] i [[emocija|emocijske]] promjene koje se događaju kod ljudskih bića između rođenja i završetka [[adolescencija|mladalaštva]]. To je - posebno od rođenja do pete godine - temelj za prosperitetno i održivo [[društvo]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Adolescent health |url=https://www.who.int/health-topics/adolescent-health |access-date=1. 9. 2025 |website=www.who.int |language=en}}</ref> [[Djetinjstvo]] je podijeljeno u tri životne faze koje uključuju [[rano djetinjstvo]], srednje djetinjstvo i kasno djetinjstvo ([[predadolescencija]]).<ref name="Collins_1984">{{Cite book |title=Development During Middle Childhood: The Years From Six to Twelve. |collaboration=National Research Council (US) Panel to Review the Status of Basic Research on School-Age Children |date=1984 |publisher=National Academies Press (US) |veditors=Collins WA |language=en |chapter=Introduction |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK216770/}}</ref> Rano djetinjstvo obično traje od [[dojenče|dojenačke]] dobi do pet godina. [[Razvoj ranog djetinjstva|Tokom ovog perioda, razvoj]] je značajan, jer se mnoge životne prekretnice dešavaju tokom ovog perioda, kao što su prve riječi, [[učenje]] puzanja i učenje [[kretanje|hodanja]]. Srednje djetinjstvo/predadolescencija ili uzrast od pet do 12 godina univerzalno označavaju poseban period između glavnih razvojnih prelaznih tačaka.<ref name="Collins_1984" /> Adolescencija je životna faza koja obično počinje oko početka [[pubertet]]a, s markerima poput [[menarha|menarhe]] i [[spermarha|spermarhe]], koji se obično javljaju u dobi od 11 do 13 godina.<ref>{{Cite web |date=23. 9. 2021 |title=Child Development: Young Teens (12-14 years old) |url=https://www.cdc.gov/ncbddd/childdevelopment/positiveparenting/adolescence.html |website=U.S. Centers for Disease Control and Prevention (CDC)}}</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] definirala je tu dob od 10 do 19 godina.<ref name=":0" /> [[Faze razvoja djeteta|Tokom razvoja]], pojedinac [[čovjek]] napreduje od ovisnosti do rastuće [[autonomija|autonomije]]. To je kontinuirani proces s predvidljivim slijedom, ali ima jedinstven tok za svako dijete. Ne napreduje uvijek istom brzinom i na svaku fazu utiču prethodna razvojna iskustva. Budući da [[genetika|genetički]] faktori i događaji tokom prenatalnog života mogu snažno uticati na razvojne promjene, [[genetika]] i [[prenatalni razvoj]] obično čine dio proučavanja razvoja djeteta. Srodni termini uključuju [[razvojna biologija|razvojnu psihologiju]], koja se odnosi na razvoj od rođenja do [[smrt]]i, i [[pedijatrija|pedijatriju]], granu medicine koja se bavi brigom o djeci. Promjena u razvoju može se dogoditi kao rezultat genetički kontroliranih procesa, poznatih kao [[Razvojna biologija|sazrijevanje]],<ref name="Toga 2006">{{Cite journal |vauthors=Toga AW, Thompson PM, Sowell ER |date=mart 2006 |title=Mapping brain maturation |journal=Trends in Neurosciences |volume=29 |issue=3 |pages=148–159 |doi=10.1016/j.tins.2006.01.007 |pmc=3113697 |pmid=16472876}}</ref> ili faktori okoline i [[učenje]], ali najčešće uključuje interakciju između ta dva faktora. Razvoj se također može dogoditi kao rezultat ljudske prirode i ljudske sposobnosti da uči iz okoline. Postoje različite definicije perioda u djetetovom razvoju, budući da je svaki period kontinuum s individualnim razlikama u pogledu početka i završetka. Neki periodi razvoja povezani s dobi s definiranim intervalima uključuju: [[novorođenče]] (uzrast 0 – 2 mjeseca); [[dojenče]] (uzrast 3 – 11 mjeseci); malo [[dijete]] (uzrast 1 – 2 godine) [[predškolac]] (uzrast 3 – 4 godine); [[škola]]rac (5 – 12 godina); [[tinejdžer]] (13 – 19 godina) i [[adolescencija]] (10-19 godina).<ref>[https://choc.org/primary-care/ages-stages/6-to-12-years/ictionary.cambridge.org/dictionary/english/teens#:~:text=A%20person's%20teens%20are%20the,daughters%20are%20in%20their%20teens.]</ref><ref>[https://www.csap.cam.ac.uk/news/article-adolescent-brain-development/]</ref> [[Roditelj]]i imaju veliku ulogu u djetetovim aktivnostima, socijalizaciji i razvoju; imati više roditelja može dodati stabilnost djetetovom životu i stoga podstaknuti zdrav razvoj.<ref>{{Cite web |title=Parents Can Play Vital Role in Encouraging Children's Active, Healthy Lifestyles |url= https://www.cdc.gov/youthcampaign/pressroom/PDF/6.2.07-ParentsPlayRoleBG.pdf |archive-url= https://web.archive.org/web/20170620185534/https://www.cdc.gov/youthcampaign/pressroom/PDF/6.2.07-ParentsPlayRoleBG.pdf |archive-date=20. 6. 2017 |website=U.S. Centers for Disease Control and Prevention}}</ref> Odnos roditelj-dijete sa stabilnom osnovom stvara prostor u kojem se dijete osjeća i podržano i sigurno. Ovo okruženje uspostavljeno za izražavanje emocija je gradivni element koji vodi do toga da djeca efikasno regulišu emocije i unapređuju svoj [[rast i razvoj ljudskog organizma|razvoj]].<ref>{{Cite journal |last1=Morris |first1=Amanda S. |last2=Criss |first2=Michael M. |last3=Silk |first3=Jennifer S. |last4=Houltberg |first4=Benjamin J. |date=2017 |title=The Impact of Parenting on Emotion Regulation During Childhood and Adolescence |url=https://srcd.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/cdep.12238 |journal=Child Development Perspectives |language=en |volume=11 |issue=4 |pages=233–238 |doi=10.1111/cdep.12238 |issn=1750-8606|url-access=subscription }}</ref> Još jedan uticajni faktor u razvoju djece je kvalitet njihove brige. Programi brige o djeci mogu biti korisni za razvoj djece, kao što su sposobnosti učenja i socijalne vještine.<ref>{{cite journal | vauthors = Brundavani V, Murthy SR, Kurpad AV | title = Estimation of deep-abdominal-adipose-tissue (DAAT) accumulation from simple anthropometric measurements in Indian men and women | url = https://archive.org/details/sim_european-journal-of-clinical-nutrition_2006-05_60_5/page/658 | journal = European Journal of Clinical Nutrition | volume = 60 | issue = 5 | pages = 658–666 | date = maj 2006 | pmid = 16391572 | doi = 10.2307/1602366 | jstor = 1602366 }}</ref> Optimalni razvoj djece smatra se vitalnim za društvo i važno je razumjeti socijalni, kognitivni, emocionalni i obrazovni razvoj djece. Povećano istraživanje i interes u ovom području rezultirali su novim teorijama i strategijama, posebno u pogledu praksi koje promoviraju razvoj unutar školskih sistema. Neke teorije nastoje opisati niz stanja koja čine razvoj djeteta. {{TOC limit|3}} == Teorije == ===[[ekosistem|Ekološki sistemi]]=== {{Glavni|Teorija ekoloških sistema}} Također nazvana teorija "razvoja u kontekstu" ili "[[ekologija čovjeka]]", teoriju ekoloških sistema prvobitno je formulisao [[Urie Bronfenbrenner]]. Ona specificira četiri tipa ugniježđenih ekoloških sistema, sa dvosmjernim uticajima unutar i između sistema; to su mikrosistem, mezosistem, egzosistem i makrosistem. Svaki sistem sadrži uloge, norme i pravila koja mogu snažno oblikovati razvoj. Od svog objavljivanja 1979. godine, Bronfenbrennerova glavna izjava ove teorije, "Ekologija ljudskog razvoja",<ref>{{Cite book |title=The ecology of human development: experiments by nature and design |vauthors=Bronfenbrenner U |publisher=Harvard University Press |year=1979 |isbn=978-0-674-22456-8 |location=Cambridge |oclc=4515541}}</ref> imao je širok uticaj na način na koji psiholozi i drugi pristupaju proučavanju ljudskih bića i njihovog okruženja. Kao rezultat ove uticajne konceptualizacije razvoja, ova okruženja – od porodice do ekonomskih i političkih struktura – počela su se smatrati dijelom životnog toka od djetinjstva do odrasle dobi.<ref name="Smith, Cowie, Blades, 2011">{{Cite book |title=Understanding Children's Development |url=https://archive.org/details/understandingchi0000smit_t9n2 |vauthors=Blades M, Smith PK, Cowie H |publisher=Wiley-Blackwell |year=2011 |isbn=978-1-4051-7601-9 |oclc=620124946}}</ref> ===Piaget=== {{Glavni|Jean Piaget|Piagetova teorija kognitivnog razvoja }} Jean Piaget bio je švicarski naučnik koji je započeo svoja istraživanja [[Kognitivni razvoj|intelektualni razvoj]] 1920-ih. Zainteresovan za načine na koje se [[životinje]] prilagođavaju svom okruženju, svoj prvi naučni članak objavio je kada je imao 10 godina, a zatim je stekao doktorat iz [[zoologija|zoologije]], gdje se zainteresovao za epistemologiju.<ref name="SHAFFER">{{Cite book |title=Social and personality development |vauthors=Shaffer DR |publisher=Wadsworth |year=2009 |isbn=978-0-495-60038-1 |edition=6th |location=Australia}}</ref>[[Epistemologija]] se odvaja od [[filozofija|filozofije]] i bavi se porijeklom znanja, za koje je Piaget vjerovao da potiče iz [[psihologija|psihologije]]. Nakon putovanja u Pariz, počeo je raditi na prvom "standardiziranom testu inteligencije" u laboratorijama [[Alfred Binet|Alfreda Bineta]], što je uveliko uticalo na njegovu karijeru. Tokom ovog testiranja [[inteligencija|inteligencije]] počeo je razvijati duboko zanimanje za način na koji funkcionira dječji intelektualizam. Kao rezultat toga, razvio je vlastitu laboratoriju, gdje je godinama bilježio intelektualni rast djece i pokušavao otkriti kako se djeca razvijaju kroz različite faze razmišljanja. To je navelo Piageta da razvije četiri važne faze kognitivnog razvoja: senzomotornu fazu (od rođenja do 2. godine), predoperativnu fazu (od 2. do 7. godine), konkretno-operativnu fazu (od 7. do 12. godine) i formalno-operativnu fazu (od 11 do 12 godina i kasnije).<ref name="SHAFFER" /> Piaget je zaključio da se prilagođavanje okolini ([[ponašanje]]) odvija putem [[Jean Piaget|shema]], a prilagođavanje se događa putem ''asimilacije'' i ''akomodacije''''.<ref>{{Cite journal |vauthors=Huitt W, Hummel J |date=juli 2003 |title=Piaget's theory of cognitive development. |url=https://www.academia.edu/download/49688242/Piagets_Theory_of_Cognitive_Development.pdf |journal=Educational Psychology Interactive |volume=3 |issue=2 |pages=1–5}}</ref> ====Faze==== {{Glavni|Faze razvoja djeteta}} '''Senzomotorna:''' (od rođenja do otprilike 2. godine) U prvoj fazi, po Piagetovoj teoriji, [[dojenčad]] imaju sljedeća osnovna čula: [[vid]], [[sluh]] i motorne sposobnosti. U ovoj fazi, znanje o svijetu je ograničeno, ali se stalno razvija zahvaljujući djetetovim iskustvima i interakcijama.<ref>{{Cite encyclopedia |title=Cognitive Development - stages, meaning, average, Definition, Description, Common problems |encyclopedia=Encyclopedia of Children's Health |url=http://www.healthofchildren.com/C/Cognitive-Development.html}}</ref> Prema Piagetu, kada dojenče dostigne dob otprilike 7-9 mjeseci, ono počinje razvijati ono što je on nazvao [[trajnost objekta]], što znači da dijete sada ima sposobnost da shvati da objekti postoje čak i kada se ne mogu vidjeti. Primjer za to bi bilo skrivanje djetetove omiljene igračke ispod pokrivača, i iako je fizički ne može vidjeti, ono i dalje zna da pogleda ispod pokrivača.<ref>{{Cite book | vauthors = Stangor C, Walinga J |date=17. 10. 2014 | chapter = 7.2 Infancy and Childhood: Exploring and Learning | chapter-url = https://opentextbc.ca/introductiontopsychology/chapter/6-2-infancy-and-childhood-exploring-and-learning/ | title = Introduction to Psychology | edition = 1st Canadian | publisher = BCcampus |language=en }}</ref> :'''Preoperativna:''' (počinje otprilike u vrijeme kada dijete počne govoriti, oko 2. godine) Tokom ove faze, mala djeca počinju analizirati svoju okolinu koristeći mentalne simbole, uključujući riječi i slike; dijete će ih početi primjenjivati u svakodnevnom životu dok se susreće s različitim predmetima, događajima i situacijama.<ref name="SHAFFER" /> Međutim, Piagetov glavni fokus na ovoj fazi, i razlog zašto ju je nazvao "preoperativnom", jeste taj što djeca u ovom trenutku nisu u stanju primjenjivati specifične kognitivne operacije, kao što je [[Mentalno računanje|mentalna matematika]]. Pored simbolike, djeca počinju da se bave [[Igra pretvaranja|igrom pretvaranja]], pretvarajući se da su ljudi koji nisu, naprimjer učitelji ili superheroji; ponekad koriste različite rekvizite kako bi ovu igru pretvaranja učinili stvarnijom.<ref name="SHAFFER"/> Neke slabosti u ovoj fazi su da djeca koja imaju oko 3-4 godine često pokazuju ono što se naziva [[egocentrizam]], što znači da dijete nije u stanju vidjeti tuđu perspektivu i osjeća se kao da svaka druga osoba doživljava iste događaje i osjećanja kao i oni. Međutim, oko 7. godine, misaoni procesi djece više nisu egocentrični i više su [[Intuicija|intuitivni]], što znači da sada razmišljaju o tome kako nešto izgleda, iako još ne koriste [[Racionalnost|racionalno razmišljanje.]]<ref name="SHAFFER" /> '''Konkretna:''' (otprilike od prvog razreda do rane adolescencije) U ovoj fazi, djeca između 7 i 11 godina koriste odgovarajuću logiku za razvoj kognitivnih operacija i počinju primjenjivati ovaj novi način razmišljanja na različite događaje s kojima se susreću.<ref name="SHAFFER" /> Djeca u ovoj fazi uključuju [[induktivno zaključivanje]], što uključuje izvođenje zaključaka iz drugih zapažanja kako bi se napravila uopćavanja.<ref>{{Cite web |title=Deduction & Induction |url=http://www.socialresearchmethods.net/kb/dedind.php |access-date=24. 1. 2017 |website=www.socialresearchmethods.net}}</ref> Za razliku od predoperativne faze, djeca sada mogu mijenjati i preuređivati mentalne slike i simbole kako bi formirala logičnu misao, primjer za to je "reverzibilnost", gdje dijete sada zna da preokrene radnju radeći suprotno.<ref name="SHAFFER" /> '''Formalne operacije:''' (oko rane adolescencije do srednje/kasne adolescencije) Završna faza [[Piagetove teorije kognitivnog razvoja|Piagetovog kognitivnog razvoja]] definira dijete kao osobu koja sada ima sposobnost da "racionalnije i sistematičnije razmišlja o apstraktnim konceptima i hipotetičkim događajima".<ref name="SHAFFER" /> Neke snage tokom ovog perioda su da dijete ili adolescent počinju formirati svoj identitet i počinju razumijevati zašto se ljudi ponašaju onako kako se ponašaju. Dok neke slabosti uključuju razvoj nekih egocentričnih misli kod djeteta ili adolescenta, uključujući [[imaginarna publika|imaginarnu publiku]] i [[lična basna|ličnu basnu]].<ref name="SHAFFER" /> Imaginarna publika je kada adolescent osjeća da je svijet jednako zabrinut i osuđuje sve što adolescent radi kao i on sam; adolescent se može osjećati kao da je "na sceni" i da su svi kritičari, a oni su ti koji su kritikovani.<ref name="SHAFFER" /> Lična basna je kada adolescent osjeća da je jedinstvena osoba i da je sve što radi jedinstveno. Osjećaju se kao da su jedini koji su ikada doživjeli ono što oni doživljavaju i da su nepobjedivi i da im se ništa loše neće dogoditi, loše stvari se dešavaju samo drugim ljudima.<ref name="SHAFFER"/> ===Vigotski=== {{Glavni|Lev Vigotski|Kulturno-historijska psihologija}} Vigotski, ruski teoretičar, predložio je sociokulturnu teoriju dječjeg razvoja. Tokom 1920-ih i 1930-ih, dok je Piaget razvijao vlastitu teoriju, Vigotski je bio aktivan naučnik i u to vrijeme se za njegovu teoriju govorilo da je "novija" jer je prevedena s ruskog jezika i počela uticati na zapadno razmišljanje.<ref name="SHAFFER"/> Tvrdio je da djeca uče kroz praktično iskustvo, kako je Piaget sugerirao. Međutim, za razliku od Piageta, tvrdio je da pravovremena i osjetljiva intervencija odraslih kada je dijete na rubu učenja novog zadatka (nazvanog [[zona proksimalnog razvoja]]) može pomoći djeci da nauče nove zadatke. Ova tehnika, nazvana "skela", nadograđuje novo znanje na znanje koje djeca već imaju kako bi pomogla djetetu da uči.<ref name="Vygotsky, 1930; Cole, 1978">{{Cite book |url=https://archive.org/details/mindinsocietydev00vygo |title=Mind in society: the development of higher psychological processes |vauthors=Cole M, Vygotskiĭ LS |publisher=Harvard University Press |year=1978 |isbn=978-0-674-57628-5 |location=Cambridge |oclc=3517053 |url-access=registration |orig-date=Published originally in Russian in 1930}}</ref> Primjer za ovo može biti kada roditelj "pomaže" dojenčetu da plješće ili kotrlja ruke uz rimu [[kolačić]], sve dok samo ne bude moglo pljeskati i kotrljati [[ruka]]ma.<ref name="Vygotsky 1962 Expanded">{{Cite book |title=Thought and Language |vauthors=Kozulin A, Vygotsky LS |publisher=The MIT Press |year=2012 |isbn=978-0-262-51771-3 |location=Cambridge, Mass |oclc=768728899}}</ref><ref name="Wertsch, 1985">{{Cite book |title=Culture, communication, and cognition: Vygotskian perspectives |url=https://archive.org/details/culturecommunica0000unse |vauthors=Wertsch JV |publisher=Cambridge University Press |year=1985 |isbn=978-0-521-33830-1 |location=Cambridge, UK |oclc=715955821}}</ref> Vigotski je bio snažno fokusiran na ulogu kulture u određivanju obrasca razvoja djeteta.<ref name="Vygotsky, 1930; Cole, 1978"/> Tvrdio je da se "Svaka funkcija u kulturnom razvoju djeteta pojavljuje dva puta: prvo, na [[društvo|društvenom]], a kasnije, na individualnom nivou; prvo, između ljudi (interpsihološki), a zatim unutar djeteta (intrapsihološki). To se podjednako odnosi na voljnu pažnju, na logičko [[pamćenje]] i na formiranje koncepata. Sve više funkcije nastaju kao stvarni odnosi između pojedinaca."<ref name="Vygotsky, 1930; Cole, 1978"/> Vigotski je smatrao da je razvoj proces i uočio je da tokom perioda krize dolazi do kvalitativne transformacije u mentalnom funkcionisanju djeteta.<ref name="Vygotsky, 1998">{{Cite book |title=The collected works of L. S. Vygotsky. 5, Child psychology |vauthors=Carton AS, Vygotskiĭ LS, Rieber RW |publisher=Plenum Press |year=1987 |isbn=978-0-306-45707-4 |location=New York |oclc=312913751}}</ref> ===Vezanost=== {{Glavni|Teorija vezanosti}} Teorija vezanosti, koja potiče iz rada [[John Bowlby]] i koju je razvila [[Mary Ainsworth]], je [[psihologija|psihološka]], [[evolucija|evolucijska]] i [[etologija|etološka]] teorija koja pruža deskriptivni i objašnjavajući okvir za razumijevanje [[međuljudski odnos|međuljudskih odnosa]]. Bowlbyjeva zapažanja su ga navela da vjeruje da su bliske emocionalne veze ili "privrženosti" između dojenčeta i njegovog primarnog staratelja važan uslov za formiranje "normalnog socijalnog i emocijskog razvoja".<ref name="SHAFFER" /> ===Erik Erikson=== {{Glavni|Erik Erikson|Psihosocijalni razvoj}} [[Erik Erikson|Erikson]], sljedbenik [[Freud]]a, sintetizirao je svoje teorije s Freudovim kako bi stvorio ono što je poznato kao [[Psihosocijalni razvoj|"psihosocijalne"]] faze ljudskog razvoja. Od rođenja do smrti, oni se fokusiraju na "zadatke" u svakoj fazi koji se moraju obaviti kako bi se uspješno savladali životni izazovi.<ref name="Wood, Wood, Boyd, 2010">{{Cite book |title=Mastering the World of Psychology, Books a la Carte Edition |vauthors=Boyd D, Wood SH, Wood EM |publisher=Prentice Hall |year=2010 |isbn=978-0-205-00505-5 |edition=4th |location=Englewood Cliffs, N.J |oclc=660087952}}</ref> Eriksonovih osam faza sastoje se od sljedećeg:<ref>{{Cite journal |vauthors=Manning ML |date=septembar 1988 |title=Erikson's Psychosocial Theories Help Explain Early Adolescence |journal=NASSP Bulletin |volume=72 |issue=509 |pages=95–100 |doi=10.1177/019263658807250914 |s2cid=144082864}}</ref> *Povjerenje naspram nepovjerenja (dojenče) *Autonomija naspram srama (prohodala dob) *Inicijativa naspram krivnje (predškolsko dijete) *Marljivost naspram inferiornosti (mladi adolescent) *Identitet naspram zbunjenosti oko uloga (adolescent) *Intimnost naspram izolacije (mlada odrasla dob) *Generativnost naspram stagnacije (srednja odrasla dob) *Integritet ega naspram očaja (starost) ===[[ponašanje|Bihevioralno]]=== {{Glavni|Analiza ponašanja u razvoju djeteta}} Teorijom [[biheviorizam|biheviorizma]] [[John B. Watson]] čini osnovu [[Razvoj djeteta u teoriji analize ponašanja|bihevioralnog modela razvoja]].<ref>{{Cite book |title=Psychologies of 1925 |vauthors=Watson JB |publisher=Clark University Press |year=1926 |veditors=Murchison E |location=Clark University, Worcester, MA, US |pages=1–35 |chapter=What the nursery has to say about instincts. |doi=10.1037/11020-001}}</ref> Watson je objasnio ljudsku psihologiju kroz proces [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i vjerovao je da su sve individualne razlike u ponašanju posljedica različitih iskustava [[učenje|učenja]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Watson JB, Rayner R |date=februar 1920 |title=Conditioned emotional reactions. |url=http://psychclassics.yorku.ca/Watson/emotion.htm |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=3 |issue=1 |pages=1–14 |doi=10.1037/h0069608|hdl=21.11116/0000-0001-9171-B |hdl-access=free }}</ref> Opširno je pisao o razvoju djeteta i provodio istraživanja, kao što je eksperiment Little Albert, koji je pokazao da se fobija može stvoriti klasičnim uvjetovanjem. Watson je odigrao ključnu ulogu u modifikaciji pristupa toka svijesti Williama Jamesa kako bi konstruirao [[ponašanje|teoriju ponašanja]].<ref name="hergenhahn-2013">{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=6-FchL0K_ioC&q=%22stream%20of%20behavior%22%20watson&pg=PA398 |title=An Introduction to the History of Psychology |vauthors=Hergenhahn BR, Henley T |date=1. 3. 2013 |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-133-95809-3 |page=398 |language=en}}</ref> Također je pomogao u uvođenju perspektive prirodnih nauka u dječju psihologiju uvođenjem objektivnih istraživačkih metoda zasnovanih na uočljivom i mjerljivom ponašanju.<ref name="hergenhahn-2013"/> Sljedeći Watsonov primjer, [[B.F. Skinner]] je dalje proširio ovaj model kako bi obuhvatio [[operantno uslovljavanje]] i [[verbalno ponašanje]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Skinner BF |date=august 1963 |title=Operant behavior. |url=https://archive.org/details/sim_american-psychologist_1963-08_18_8/page/502 |journal=American Psychologist |volume=18 |issue=8 |pages=503–515 |doi=10.1037/h0045185 |issn=1935-990X |s2cid=51796099}}</ref> Skinner je koristio [[operantna komora|operantnu komoru]], ili [[Skinnerova kutija|Skinnerovu kutiju]], kako bi posmatrao ponašanje životinja u kontroliranoj situaciji i dokazao da na [[ponašanje]] utiče okolina. Nadalje, koristio je potkrepljenje i kažnjavanje kako bi oblikovao željeno ponašanje. Ponašanje djece može snažno zavisiti od njihovog psihološkog razvoja. ===Freud=== [[Sigmund Freud]] je podijelio razvoj, od djetinjstva nadalje, u pet faza.<ref>{{Cite book |title=Personality and personal growth |vauthors=Frager R, Fadiman J |date=2005 |publisher=Pearson Prentice Hall |isbn=978-0-13-144451-5 |edition=6th |location=Upper Saddle River, N.J. |oclc=57168823}}</ref> U skladu s njegovim stavom da je [[seksualni nagon]] osnovna ljudska motivacija,<ref>{{Cite book |title=Introductory Guide to Critical Theory |vauthors=Felluga D |date=11. 12. 2012 |publisher=Purdue University |chapter=Modules on Freud: On Psychosexual Development |access-date=8. 12. 2020 |chapter-url=http://www.cla.purdue.edu/english/theory/psychoanalysis/freud.html |archive-url=https://archive.today/20121211085920/http://www.cla.purdue.edu/english/theory/psychoanalysis/freud.html |archive-date=11. 12. 2012 }}</ref> svaka faza je usmjerena na zadovoljavanje [[libido|libida]] unutar određenog područja, ili erogene zone, tijela.<ref>{{Cite web |title=Freud and the Psychodynamic Perspective {{!}} Introduction to Psychology |url=https://courses.lumenlearning.com/atd-bhcc-intropsych/chapter/freud-and-the-psychodynamic-perspective/ |access-date=8. 12. 2020 |website=courses.lumenlearning.com}}</ref> Tvrdio je da se ljudi, kako se razvijaju, fiksiraju na različite i specifične objekte tokom svojih faza razvoja.<ref>{{Cite web |title=Definition: Fixation |url=https://cla.purdue.edu/academic/english/theory/psychoanalysis/definitions/fixation.html |access-date=8. 12. 2020 |website=Introduction to Psychoanalysis |publisher=Purdue University |vauthors=Felluga D}}</ref><ref>{{Cite book |title=Psychoanalytic theories of development: an integration |vauthors=Tyson P, Tyson RL |date=1990 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-04578-9 |location=New Haven, CT |oclc=21197269}}</ref> Svaka faza sadrži konflikt koji zahtijeva rješavanje kako bi se djetetu omogućio razvoj.<ref name="Lemma, 2007">{{Cite book |title=Handbook of individual therapy |vauthors=Lemma A |publisher=Sage |year=2002 |isbn=978-0-7619-6943-3 |veditors=Dryden W |location=Thousand Oaks, Calif |chapter=Psychodynamic Therapy: The Freudian Approach |oclc=50279223}}</ref> ===Ostalo=== Upotreba [[teorija dinamičkih sistema|teorije dinamičkih sistema]] kao okvira za razmatranje razvoja započela je početkom 1990-ih i nastavila se do danas.<ref>{{Cite book |title=A Dynamic systems approach to development applications |vauthors=Aslin RN |publisher=MIT Press |year=1993 |isbn=978-0-585-03867-4 |veditors=Thelen E, Smith LC |location=Cambridge, Mass |chapter=Commentary : the strange attractiveness of dynamic systems to development |oclc=42854628}}</ref> Ova teorija naglašava nelinearne veze (npr. između ranije i kasnije društvene asertivnosti) i sposobnost sistema da se reorganizuje kao fazni pomak koji je po prirodi sličan stadiju. Još jedan koristan koncept za developmentaliste je stanje privlačenja, stanje (kao što je nicanje zubića ili [[anksioznost]] od stranaca) koje pomaže u određivanju naizgled nepovezanih ponašanja, kao i onih povezanih.<ref>{{Cite book |title=Chaos: Making a New Science |vauthors=Gleick J |publisher=Penguin Books |year=1987}}</ref> Teorija dinamičkih sistema je široko primijenjena u proučavanju motoričkog razvoja; teorija je također snažno povezana s nekim Bowlbyjevim stavovima o sistemima vezanosti. Teorija dinamičkih sistema se također odnosi na koncept transakcijskog procesa,<ref>{{Cite book |title=Minimizing high-risk parenting: a review of what is known and consideration of appropriate preventive intervention |vauthors=Sameroff A |publisher=Johnson & Johnson Baby Products Company pediatric round table series |year=1983 |isbn=978-0-931562-07-5 |veditors=Hoekelman RA, Sasserath V |location=Radnor, Pa |chapter=Factors in predicting successful parenting. |oclc=8689673 |chapter-url=https://archive.org/details/minimizinghighri0000unse |chapter-url-access=registration}}</ref> međusobno interaktivan proces u kojem djeca i roditelji istovremeno utiču jedni na druge, što vremenom dovodi do razvojnih promjena kod oba [[spol]]a.<ref>{{Cite journal |vauthors=Thelen E |date=15. 4. 2005 |title=Dynamic Systems Theory and the Complexity of Change |journal=Psychoanalytic Dialogues |volume=15 |issue=2 |pages=255–283 |doi=10.1080/10481881509348831 |issn=1048-1885 |s2cid=1327081}}</ref> "Perspektiva temeljnog znanja" je [[evolucija|evolucijska teorija]] u razvoju djeteta koja tvrdi da "dojenčad započinje život s urođenim, posebnim sistemima znanja koji se nazivaju temeljnim domenima mišljenja".<ref name="berk-2009">{{Cite book |url=https://archive.org/details/childdevelopment02berk |title=Child development |vauthors=Berk LE |publisher=Pearson Education/Allyn & Bacon |year=2009 |isbn=978-0-205-61559-9 |location=Boston |oclc=232605723 |url-access=registration}}</ref> Ovih pet domena je ključno za preživljavanje i pripremaju nas da razvijemo ključne aspekte rane kognicije, a to su: fizička, numerička, lingvistička, psihološka i biološka.<ref name="berk-2009" /> == Početak kognicije == Najuticajnije teorije naglašavaju suštinski doprinos socijalne interakcije razvoju djeteta od rođenja (npr. teorije Bronfenbrennera,<ref name="Smith, Cowie, Blades, 2011"/> Piageta,<ref name="SHAFFER"/> Vygotsky<ref name="Vygotsky, 1930; Cole, 1978" />). To znači da organizmi sa jednostavnim [[refleks]]ima počinju da spoznaju okolinu u saradnji sa starateljima. Međutim, postoje različita gledišta o ovom pitanju - [[problem povezivanja]]<ref name="pmid10677031">{{cite journal | vauthors = Treisman A | title = Solutions to the binding problem: progress through controversy and convergence | journal = Neuron | volume = 24 | issue = 1 | pages = 105–10, 111–25 | date = septembar 1999 | pmid = 10677031 | doi = 10.1016/s0896-6273(00)80826-0 | doi-access = free }}</ref> i primarni problem unosa podataka<ref name="Val Danilov 2023 Theoretical Grounds">{{cite journal |title=Theoretical Grounds of Shared Intentionality for Neuroscience in Developing Bioengineering Systems |first=Igor |last=Val Danilov |journal=OBM Neurobiology |url= https://www.lidsen.com/journals/neurobiology/neurobiology-07-01-156 |date=17. 2. 2023 |volume=7 |issue=1 |page=156 |doi=10.21926/obm.neurobiol.2301156|doi-access=free }}</ref><ref>Val Danilov, Igor. (2022). Smartphone in Detecting Developmental Disability in Infancy: A Theoretical Approach to Shared Intentionality for Assessment Tool of Cognitive Decline and e-Learning. K. Arai (Ed.): Proceedings of the SAI 2022, LNNS 508, pp. 1–11, 2022. Springer Nature Switzerland AG 2022 DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-031-10467-1_19</ref> - izazvati sposobnost djece u ovoj fazi razvoja da smisleno komuniciraju s okolinom.<ref name="Val_Danilov_2023">{{Cite journal | vauthors = Val Danilov I |date= 2023|title=Low-Frequency Oscillations for Nonlocal Neuronal Coupling in Shared Intentionality Before and After Birth: Toward the Origin of Perception |url=https://www.lidsen.com/journals/neurobiology/neurobiology-07-04-192 |journal=OBM Neurobiology |language=en |volume=7 |issue=4 |pages=1–17 |doi=10.21926/obm.neurobiol.2304192|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Val Danilov I, Mihailova S | title = A New Perspective on Assessing Cognition in Children through Estimating Shared Intentionality | journal = Journal of Intelligence | volume = 10 | issue = 2 | page = 21 | date = mart 2022 | pmid = 35466234 | pmc = 9036231 | doi = 10.3390/jintelligence10020021 | doi-access = free }}</ref> Nedavni napredak u neuroznanosti i znanje stečeno u studijama fiziologije i fizike preispituju prazninu u znanju o tome kako socijalna interakcija omogućava kogniciju kod novorođenčadi i dojenčadi. Razvojni psiholog [[Michael Tomasello]] doprinio je znanju o porijeklu socijalne kognicije kod djece razvojem pojma [[Zajednička intencionalnost|zajedničke intencionalnosti]].<ref name="Tomasello_2019">{{cite book | vauthors = Tomasello M | date = 2019 | title = Becoming human: A theory of ontogeny. | location = Cambridge, Massachusetts, USA | publisher = Harvard University Press }}</ref> Iznio je ideje o nesvjesnim procesima tokom socijalnog učenja nakon rođenja kako bi objasnio procese u oblikovanju [[intencionalnost]]i.<ref name="Tomasello_2019"/> Drugi istraživači razvili su ovu ideju posmatrajući ovu kolaborativnu interakciju u psihofiziološkim istraživanjima.<ref>{{cite journal | vauthors = Val Danilov I, Mihailova S | title = Empirical Evidence of Shared Intentionality: Towards Bioengineering Systems Development. | journal = OBM Neurobiology | date = april 2023 | volume = 7 | issue = 2 | pages = 1–20 | doi = 10.21926/obm.neurobiol.2302167 | doi-access = free}}</ref><ref name="pmid28931743">{{cite journal | vauthors = McClung JS, Placì S, Bangerter A, Clément F, Bshary R | title = The language of cooperation: shared intentionality drives variation in helping as a function of group membership | journal = Proceedings. Biological Sciences | volume = 284 | issue = 1863 |date = septembar 2017 | pmid = 28931743 | pmc = 5627217 | doi = 10.1098/rspb.2017.1682}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Shteynberg G, Galinsky AD | title = Implicit coordination: Sharing goals with similar others intensifies goal pursuit. | journal = Journal of Experimental Social Psychology | date = novembar 2011 | volume = 47 | issue = 6 | pages = 1291–1294 | doi = 10.1016/j.jesp.2011.04.012 }}.</ref> Ovaj koncept je proširen na intrauterini period. Profesor istraživač u bioinženjerstvu na [https://www.liepu.lv/en Liepaja Univerzitet] Igor Val Danilov razvio je ideju Michaela Tomasella uvođenjem neurokognitivnog modela [[majka]]-[[fetus]]:<ref>Val Danilov I (2024). "Child Cognitive Development with the Maternal Heartbeat: A Mother-Fetus Neurocognitive Model and Architecture for Bioengineering Systems". In: Ben Ahmed M, Boudhir AA, Abd Elhamid Attia HF, Eštoková A, Zelenáková M. (eds) ''Information Systems and Technological Advances for Sustainable Development. DATA 2024. Lecture Notes in Information Systems and Organisation,'' vol 71. Springer, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-031-75329-9_24</ref> hipotezu o neurofiziološkim procesima koji se odvijaju tokom [[Zajednička intencionalnost|zajedničke intencionalnosti]].<ref name="Val Danilov 2023 Theoretical Grounds"/><ref name="Val_Danilov_2023"/><ref>{{Cite journal | vauthors = Val Danilov I |date= 2023|title=Shared Intentionality Modulation at the Cell Level: Low-Frequency Oscillations for Temporal Coordination in Bioengineering Systems |url=https://www.lidsen.com/journals/neurobiology/neurobiology-07-04-185 |journal=OBM Neurobiology |language=en |volume=7 |issue=4 |pages=1–17 |doi=10.21926/obm.neurobiol.2304185|doi-access=free }}</ref> Objašnjava početak razvoja u djetinjstvu, opisujući ovu kooperativnu interakciju na različitim nivoima složenosti biosistema, od interpersonalne dinamike do neuronskih interakcija.<ref name="Val_Danilov_2023"/> Hipoteza [[Zajedničke intencionalnosti]] tvrdi da sinhronizacija nervnog sistema omogućava nelokalno neuronsko spajanje u paru majka-dijete, doprinoseći pravilnom razvoju nervnog sistema djeteta od [[embrion]]a nadalje.<ref name="Val_Danilov_2023"/> Iz perspektive kognitivnog razvoja, ovo nelokalno [[neuron]]sko spajanje omogućava majci da djetetu ukaže na relevantni senzorni stimulus stvarnog kognitivnog problema, pomažući djetetu da shvati percepciju objekta.<ref name="Val_Danilov_2023"/> Ovaj preduvjet zajedničke intencionalnosti, preperceptivna multimodalna integracija, uspijeva zahvaljujući neuronskoj koherenciji u biosistemu majka-fetus, počevši od [[trudnoća]].<ref name="Reflexes Cognition" >Val Danilov I, Mihailova S (2025). "Reflexes and Shared Intentionality in the Origins of Emotions Development: A Scoping Review of Studies on Blinking in Infants". ''OBM Neurobiology'' 2025; 9(1): 263; doi:10.21926/obm.neurobiol.2501263 , https://www.lidsen.com/journals/neurobiology/neurobiology-09-01-263.</ref> Ove konjunkcije kognitivno-[[refleks]]nih i emocijsko-refleksnih stimulusa dalje formiraju urođene neuronske sklopove, oblikujući kognitivne i emocijske neuronske obrasce u statističkom učenju koji su, kako su empirijski dokazi pokazali, kontinuirano povezani s neuronskim putevima refleksa.<ref name="Reflexes Cognition"/> Prirodna neurostimulacija majčinog srca na embrionalnom [[nervni sistem|nervnom sistemu]] osigurava uravnoteženu arhitekturu nervnog sistema sa potrebnim kognitivnim funkcijama koje odgovaraju ekološkom kontekstu.<ref name="Val Danilov Origin Neurostimulation_2024">Val Danilov I (2024). "The Origin of Natural Neurostimulation: A Narrative Review of Noninvasive Brain Stimulation Techniques". ''OBM Neurobiology'' 2024; 8(4): 260; doi:10.21926/obm.neurobiol.2404260 , https://www.lidsen.com/journals/neurobiology/neurobiology-08-04-260 .</ref> [[Elektromagnetizam|Elektromagnetna]] svojstva majčinog [[srce|srca]] i njegova interakcija sa majčinim i fetusnim nervnim sistemom (fizički zakoni elektromagnetne interferencije) formiraju [[neuron]]sku koherenciju u [[biosistem]]u majka-fetus, pružajući predložak počevši od trudnoće.<ref name="Reflexes Cognition"/> Sve veći broj dokaza u neuroznanosti podržava pristup [[Zajednička intencionalnost]]. Istraživanja hiperskeniranja pokazuju koordiniranu aktivnost između mozga u uslovima bez komunikacije u parovima dok ispitanici rješavaju zajednički kognitivni zadatak.<ref name="pmid37563301">{{cite journal | vauthors = Liu J, Zhang R, Xie E, Lin Y, Chen D, Liu Y, Li K, Chen M, Li Y, Wang G, Li X | display-authors = 6 | title = Shared intentionality modulates interpersonal neural synchronization at the establishment of communication system | journal = Communications Biology | volume = 6 | issue = 1|number = 832 | date = august 2023 | pmid = 37563301 | pmc = 10415255 | doi = 10.1038/s42003-023-05197-z }}</ref><ref name="pmid34188170">{{cite journal | vauthors = Painter DR, Kim JJ, Renton AI, Mattingley JB | title = Joint control of visually guided actions involves concordant increases in behavioural and neural coupling | journal = Communications Biology | volume = 4 | issue = 1 | article-number = 816 | date = juni 2021 | pmid = 34188170 | pmc = 8242020 | doi = 10.1038/s42003-021-02319-3 }}</ref><ref name="pmid29292232">{{cite journal | vauthors = Hu Y, Pan Y, Shi X, Cai Q, Li X, Cheng X | title = Inter-brain synchrony and cooperation context in interactive decision making | journal = Biological Psychology | volume = 133 | issue = | pages = 54–62 | date = mart 2018 | pmid = 29292232 | doi = 10.1016/j.biopsycho.2017.12.005 | s2cid = 46859640 }}</ref><ref name="pmid30060130">{{cite journal | vauthors = Fishburn FA, Murty VP, Hlutkowsky CO, MacGillivray CE, Bemis LM, Murphy ME, Huppert TJ, Perlman SB | display-authors = 6 | title = Putting our heads together: interpersonal neural synchronization as a biological mechanism for shared intentionality | journal = Social Cognitive and Affective Neuroscience | volume = 13 | issue = 8 | pages = 841–849 | date = septembar 2018 | pmid = 30060130 | pmc = 6123517 | doi = 10.1093/scan/nsy060 }}</ref><ref name="pmid28284802">{{cite journal | vauthors = Szymanski C, Pesquita A, Brennan AA, Perdikis D, Enns JT, Brick TR, Müller V, Lindenberger U | display-authors = 6 | title = Teams on the same wavelength perform better: Inter-brain phase synchronization constitutes a neural substrate for social facilitation | journal = NeuroImage | volume = 152 | issue = | pages = 425–436 | date = maj 2017 | pmid = 28284802 | doi = 10.1016/j.neuroimage.2017.03.013 | hdl = 11858/00-001M-0000-002D-059A-1 | s2cid = 3807834 | hdl-access = free }}</ref><ref name="pmid20480221">{{cite journal | vauthors = Astolfi L, Toppi J, De Vico Fallani F, Vecchiato G, Salinari S, Mattia D, Cincotti F, Babiloni F | display-authors = 6 | title = Neuroelectrical hyperscanning measures simultaneous brain activity in humans | journal = Brain Topography | volume = 23 | issue = 3 | pages = 243–256 | date = septembar 2010 | pmid = 20480221 | doi = 10.1007/s10548-010-0147-9 | s2cid = 3488268 }}</ref> Ova povećana međumoždana aktivnost uočena je u parovima, što se razlikuje od rezultata u slučaju kada ispitanici sami rješavaju sličan zadatak. Značaj ovog znanja je u tome što, iako [[Zajednička intencionalnost]] omogućava postizanje društvene saradnje u nesvjesnom stanju ([[nesvijest]]i), ona konstituiše [[društvo]]. Dok ovaj modalitet društvene interakcije olakšava razvoj djeteta, on također doprinosi shvatanju društvenih normi i oblikovanju individualnih vrijednosti kod djece.<ref>"David E. Rumelhart Prize". CognitiveScienceSociety.org. Cognitive Science Society. 2022. [https://cognitivesciencesociety.org/rumelhart-prize/ "2022 Recipient – Michael Tomasello"] section. Retrieved 12 January 2024.</ref> == Kontinuitet i diskontinuitet == Iako je identifikacija razvojnih prekretnica od interesa za istraživače i pružatelje njege, mnogi aspekti razvoja su kontinuirani i ne pokazuju primjetne prekretnice.<ref name="Patterson, 2008">{{Cite book |url=https://archive.org/details/childdevelopment0000patt |title=Child development |vauthors=Patterson C |publisher=McGraw-Hill Higher Education |year=2008 |isbn=978-0-07-234795-1 |location=Boston |oclc=179102376 |url-access=registration}}</ref> Kontinuirane promjene, poput rasta visine, uključuju prilično postepen i predvidljiv napredak prema karakteristikama odrasle osobe. Međutim, kada su razvojne promjene diskontinuirane, istraživači mogu identificirati ne samo prekretnice u razvoju, već i povezane starosne periode koji se često nazivaju fazama. Ove faze su vremenski periodi, često povezani s poznatim starosnim rasponima, tokom kojih se [[ponašanje]] ili fizička karakteristika kvalitativno razlikuje od onoga što je u drugim starosnim dobima. Kada se starosni period naziva fazom, taj termin podrazumijeva ne samo tu kvalitativnu razliku, već i predvidljiv slijed razvojnih događaja, tako da svakoj fazi prethode i slijede specifični drugi periodi povezani s karakterističnim ponašanjem ili fizičkim kvalitetama.<ref name="gross">{{Cite book |title=Introducing Erik Erikson |url=https://archive.org/details/introducingerike0000gros |vauthors=Gross J |date=1987 |publisher=University Press of America |isbn=978-0-8191-5788-1 |location=Lanham, MD}}</ref> Faze razvoja mogu se preklapati ili biti povezane sa specifičnim drugim aspektima razvoja, kao što su [[govor]] ili [[kretanje]]. Čak i unutar određenog razvojnog područja, prelazak u jednu fazu ne mora značiti da je prethodna faza potpuno završena. Naprimjer, u Eriksonovim fazama, on sugerira da se cijeli život provodi u preradi problema koji su prvobitno bili karakteristični za fazu djetinjstva.<ref name="Erikson, 1968">{{Cite book |url=https://archive.org/details/identityyouthcri00erik |title=Identity: youth, and crisis |vauthors=Erikson EH |publisher=W.W. Norton |year=1968 |isbn=978-0-393-31144-0 |location=New York |oclc=750885788 |url-access=registration}}</ref> Slično tome, teoretičar kognitivnog razvoja, [[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|Piaget]], opisao je situacije u kojima djeca mogu riješiti jednu vrstu problema koristeći zrele vještine razmišljanja, ali to ne mogu postići za manje poznate probleme, [[fenomen]] koji je nazvao horizontalna dekalaga.<ref name="mercer">{{Cite book |url=https://archive.org/details/infantdevelopmen0000merc |title=Infant Development: A Multidisciplinary Introduction |vauthors=Mercer J |publisher=Brooks/Cole |year=1998 |isbn=978-0-534-33977-7 |location=Pacific Grove, CA}}</ref> === Mehanizmi === [[Slika:Guilianamoreno.jpg|thumb|200 px| [[Djevojčica]] se igra na igralištu]] {{glavni|Priroda nasuprot odgoju}} Iako se razvojne promjene odvijaju paralelno s hronološkom dobi,<ref name="feldman">{{Cite book |title=Development across the life span |vauthors=Feldman RS |date=2011 |publisher=Prentice Hall |isbn=978-0-205-80591-4 |edition=6th |location=Upper Saddle River, NJ}}</ref> sama dob ne može uzrokovati razvoj.<ref name="feldman"/> Osnovni uzroci razvojnih promjena su genetski i [[ekologija|okolišni faktori]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Plomin R, Asbury K |year=2005 |title=Nature and Nurture: Genetic and Environmental Influences on Behavior |journal=Annals of the American Academy of Political and Social Science |volume=600 |pages=86–98 |doi=10.1177/0002716205277184 |jstor=25046112 |s2cid=20315503}}</ref> [[genetika|Genetički faktori]] su odgovorni za ćelijske promjene poput ukupnog rasta, promjena u proporciji dijelova tijela i [[mozak|mozga]],<ref name="Tau 2010">{{Cite journal |vauthors=Tau GZ, Peterson BS |date=januar 2010 |title=Normal development of brain circuits |journal=Neuropsychopharmacology |volume=35 |issue=1 |pages=147–168 |doi=10.1038/npp.2009.115 |pmc=3055433 |pmid=19794405}}</ref> i sazrijevanje aspekata funkcije kao što su vid i prehrambene potrebe.<ref name="feldman"/> Budući da se geni mogu "isključiti" i "uključiti",<ref name="feldman"/> početni [[genotip]] pojedinca može se s vremenom mijenjati u funkciji, što dovodi do daljnjih razvojnih promjena. Faktori okoline koji utiču na razvoj mogu uključivati i prehranu i izloženost bolestima, kao i društvena, emocijska i kognitivna iskustva.<ref name="feldman"/> Međutim, ispitivanje faktora okoline također pokazuje da djeca mogu preživjeti prilično širok raspon iskustava iz okoline.<ref name="mercer"/> Umjesto da djeluju kao nezavisni mehanizmi, genetički i faktori okoline često međusobno djeluju kako bi izazvali razvojne promjene.<ref name="feldman" /> Neki aspekti dječjeg razvoja su značajni po svojoj [[Neuroplastičnost|plastičnosti]], ili mjeri u kojoj je smjer razvoja vođen faktorima okoline, kao i iniciran genetičkim faktorima.<ref name="feldman"/> Kada je aspekt razvoja snažno pogođen ranim iskustvom, kaže se da pokazuje visok stepen [[Neuroplastičnost|plastičnosti]]; kada je [[genotip|genetiči sastav]] primarni uzrok razvoja, kaže se da je plastičnost niska.<ref name="buchwald">{{Cite book |title=Infant Stimulation |url=https://archive.org/details/infantstimulatio0000unse |vauthors=Buchwald J |publisher=Johnson & Johnson |year=1987 |isbn=978-0-931562-15-0 |veditors=Gunzenhauser N |location=Skillman NJ |chapter=A comparison of plasticity in sensory and cognitive processing systems}}</ref> Plastičnost može uključivati vođenje [[endogen]]ih faktora poput [[hormon]]a, kao i egzogenih faktora poput [[infekcija]].<ref name="feldman"/> [[Slika:Soapbubbles-SteveEF.jpg|thumb|left| [[Dijete]] se igra s mjehurićima]] Jedan od načina na koji okolina usmjerava razvoj je kroz plastičnost zavisnu od iskustva, u kojoj se ponašanje mijenja kao rezultat učenja iz okoline. Plastičnost ovog tipa može se javljati tokom cijelog životnog vijeka i uključivati mnoge vrste ponašanja, uključujući neke emocijske reakcije.<ref name="feldman"/> Druga vrsta plastičnosti, plastičnost očekivana u iskustvu, uključuje snažan učinak specifičnih iskustava tokom ograničenih osjetljivih perioda razvoja.<ref name="feldman"/> Naprimjer, koordinirana upotreba dva oka i iskustvo jedne trodimenzijske slike, a ne dvodimenzijskih [[slika]] koje stvara svako [[oko]], zavisi od iskustava s vidom tokom druge polovine prve godine života.<ref name="feldman"/> Plastičnost očekivana u iskustvu djeluje na fino podešavanje aspekata razvoja koji ne mogu ići do optimalnih ishoda samo zbog genetičkih faktora.<ref name="Greenoug, 1987">{{Cite journal |vauthors=Greenough WT, Black JE, Wallace CS |date=juni 1987 |title=Experience and brain development |url=http://tm.ermarian.net/Academic%20Junk/Psychology/Neuroscience/Learning/Greenough,%20W.,%20Black,%20J.,%20Wallace%20C.%20%281987%29%20-%20Experience%20and%20Brain%20Development.pdf |journal=Child Development |volume=58 |issue=3 |pages=539–559 |doi=10.2307/1130197 |jstor=1130197 |pmid=3038480 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170810053121/http://tm.ermarian.net/Academic%20Junk/Psychology/Neuroscience/Learning/Greenough,%20W.,%20Black,%20J.,%20Wallace%20C.%20(1987)%20-%20Experience%20and%20Brain%20Development.pdf |archive-date=10. 8. 2017 |access-date=4. 8. 2012}}</ref><ref name="Johnson, 1993">{{Cite book |chapter-url=https://archive.org/details/braindevelopment0000unse/page/319 |title=Brain Development and Cognition |vauthors=Greenough W, Black J, Wallace C |publisher=Blackwell |year=1993 |isbn=978-0-631-18222-1 |veditors=Johnson M |location=Oxford |pages=[https://archive.org/details/braindevelopment0000unse/page/319 319–322] |chapter=Experience and brain development |oclc=25874371}}</ref> Pored plastičnosti, [[genetika|genetičko]]-[[ekologija|okolišne]] korelacije mogu funkcionirati na nekoliko načina kako bi odredile zrele karakteristike jedinke. Genetičko-okolišne korelacije su okolnosti u kojima genetički faktori djeluju u interakciji s okolinom kako bi povećali vjerovatnoću da se određena iskustva dogode.<ref name="feldman"/> U pasivnoj genetičko-okolišnoj [[korelacija|korelaciji]], dijete će vjerovatno iskusiti određeno okruženje jer [[genotip|genetički sastav]] njegovih ili njenih roditelja čini da su skloni da odaberu ili stvore takvo okruženje.<ref name="feldman"/> U evokativnoj genetičko-okolišnoj korelaciji, genetički proizvedene karakteristike djeteta uzrokuju da drugi ljudi reaguju na određene načine, pružajući drugačije okruženje nego što bi se moglo pojaviti za genetički drugačije dijete;<ref name="feldman"/> naprimjer, dijete sa [[Downov sindrom|Downovim sindromom]] može biti više zaštićeno i manje izazvano od djeteta bez Downovog sindroma.<ref name="feldman"/> Konačno, aktivna genetičko-okolišna [[korelacija]] je ona u kojoj dijete bira iskustva koja zauzvrat imaju svoj učinak,<ref name="feldman"/> naprimjer, mišićavo, aktivno dijete može odabrati [[sport]]ska iskustva nakon škole koja povećavaju atletske vještine, ali može odustati od časova [[muzika|muzike]]. U svim ovim slučajevima, postaje teško znati da li su djetetove karakteristike oblikovane genetičkim faktorima, iskustvima ili kombinacijom ta dva faktora.<ref name="berk">{{Cite book |url=https://archive.org/details/infantschildrena00berk_0 |title=Infants, Children, and Adolescents |vauthors=Berk L |publisher=Allyn & Bacons |year=2005 |isbn=978-0-205-51138-9 |location=Boston}}</ref> === Asinhroni razvoj === Asinhroni razvoj se javlja u slučajevima kada se kognitivni, fizički i/ili emocijski razvoj djeteta odvija različitim tempom. Ovo je uobičajeno za darovitu djecu kada njihov kognitivni razvoj nadmašuje njihovu fizičku i/ili emocijsku zrelost, kao što je slučaj kada je dijete akademski napredno i preskače školske razrede, a ipak plače zbog djetinjastih stvari i/ili i dalje izgleda kao da odgovara njihovim godinama. Asinhroni razvoj predstavlja izazove za škole, roditelje, braću i sestre, vršnjake i samu djecu, naprimjer, otežava djetetu da se uklopi ili frustrira odrasle koji su se navikli na djetetov napredak u drugim oblastima.<ref>{{Cite journal |vauthors=Rubenstein LD, Schelling N, Wilczynski SM, Hooks EN |date=oktobar 2015 |title=Lived experiences of parents of gifted students with autism spectrum disorder: The struggle to find appropriate educational experiences. |url=https://archive.org/details/sim_gifted-child-quarterly_2015-10_59_4/page/282 |journal=Gifted Child Quarterly |volume=59 |issue=4 |pages=283–298 |doi=10.1177/0016986215592193 |s2cid=146380252}}</ref> == Istraživačka pitanja i metodi == Istraživačka pitanja uključuju: # Šta se razvija? Koji se relevantni aspekti pojedinca mijenjaju tokom određenog vremenskog perioda? # Kolika je stopa i brzina razvoja? # Koji su mehanizmi razvoja – koji aspekti iskustva i nasljeđa uzrokuju razvojne promjene? # Postoje li tipične individualne razlike u relevantnim razvojnim promjenama? # Postoje li [[populacija|populacijske]] razlike u ovom aspektu razvoja (naprimjer, razlike u razvoju dječaka i djevojčica)? [[Empirijsko istraživanje]] koje pokušava odgovoriti na ova pitanja može slijediti niz obrazaca. U početku, [[Tehnika posmatranja|opservacijsko istraživanje]] u naturalističkim uslovima može biti potrebno za razvoj narativa koji opisuje i definira aspekt razvojne promjene, kao što su promjene u [[refleks]]nim reakcijama u prvoj godini.<ref>{{Cite web |title=Newborn Reflexes |url=https://www.healthychildren.org/English/ages-stages/baby/Pages/Newborn-Reflexes.aspx |access-date=24. 1. 2017 |website=HealthyChildren.org}}</ref> Opservacijska istraživanja mogu biti praćena [[korelacija|korelacijskim]] studijama, koje prikupljaju informacije o hronološkoj dobi i nekoj vrsti razvoja, kao što je povećanje vokabulara; takve studije ispituju karakteristike djece u različitim uzrastima.<ref>{{Cite book |title=Research in psychology: Methods and design |vauthors=Goodwin CJ |publisher=Wiley |year=2009}}</ref> Drugi metodi mogu uključivati [[Longitudinalna studija|longitudinalne studije]], u kojoj se grupa djece ponovo pregleda u više navrata kako odrastaju; [[Presječna studija|presječne studije]], gdje se grupe djece različite dobi testiraju jednom i međusobno upoređuju; ili može postojati kombinacija ovih pristupa. Neke studije razvoja djeteta koje ispituju efekte iskustva ili nasljeđa upoređujući karakteristike različitih grupa djece ne mogu koristiti [[Randomizirano kontrolirano ispitivanje|randomizirani dizajn]]; dok druge studije koriste randomizirane dizajne za poređenje ishoda za grupe djece koja primaju različite intervencije ili obrazovne tretmane.<ref name="mercer"/> === Metodi istraživanja dojenčadi === Prilikom provođenja psiholoških istraživanja na dojenčadi i djeci, potrebno je uzeti u obzir određene ključne aspekte.<ref name="siegler-2020">{{Cite book |title=How children develop |url=https://archive.org/details/howchildrendevel0000sieg_w9n1 |vauthors=Siegler RS, Gershoff ET, Saffran J, Eisenberg N, Leaper C |date=2020 |isbn=978-1-319-18456-8 |edition=Sixth |location=New York, New York | publisher = Worth Publishers, Macmillan Learning |oclc=1137233012}}</ref> To uključuje činjenicu da [[dojenčad]] ne mogu [[govor]]iti, ima ograničen repertoar ponašanja, ne može slijediti upute, ima kratak raspon pažnje i da, zbog brzine razvoja dojenčadi, metode treba ažurirati za različite uzraste i razvojne faze.<ref name="siegler-2020"/> Tehnika sisanja visoke amplitude (HAS) je uobičajen način istraživanja preferencija dojenčadi i prikladna je od rođenja do četiri mjeseca jer koristi prednosti dojenčadinog [[refleks sisanja|refleksa sisanja]].<ref>{{Cite encyclopedia |encyclopedia=Encyclopedia of Language Development |publisher=SAGE Publications, Inc. |location=Thousand Oaks |url=http://swbplus.bsz-bw.de/bsz409129410inh.htm |access-date=8. 5. 2022 |date=2014 |pages=263–264 |doi=10.4135/9781483346441 |isbn=978-1-4522-5876-8 |vauthors=Byers-Heinlein K |chapter=High-Amplitude Sucking Procedure |chapter-url=https://sk.sagepub.com/reference/encyclopedia-of-language-development/n83.xml}}</ref> Kada se ovo mjeri, istraživači će kodirati osnovnu brzinu sisanja za svaku bebu prije nego što je izlože predmetu koji ih zanima. Uobičajeni nalaz HAS-a pokazuje opuštenu, prirodnu brzinu sisanja kada je dojenče izloženo nečemu što je poznato, poput majčinog glasa, u poređenju sa povećanom brzinom sisanja oko novih stimulansa.<ref>{{Cite journal |vauthors=Butler SC, O'Sullivan LP, Shah BL, Berthier NE |date=novembar 2014 |title=Preference for infant-directed speech in preterm infants |journal=Infant Behavior & Development |volume=37 |issue=4 |pages=505–511 |doi=10.1016/j.infbeh.2014.06.007 |pmid=25009957}}</ref> [[Preferencijalno gledanje|Tehnika preferencijalnog gledanja]] bila je revolucionarni proboj koji je napravio [[Robert L. Fantz]] 1961. godine.<ref name="siegler-2020"/> U svojim eksperimentima, on bi dojenčadi u svojoj studiji pokazao dva različita stimulusa. Ako dojenče gleda jednu sliku duže od druge, mogu se zaključiti dvije stvari: dojenče može vidjeti da su to dvije različite slike i da dojenče pokazuje preferenciju prema jednoj slici u nekom svojstvu. Ovisno o eksperimentu, dojenčad može preferirati gledanje novog i zanimljivijeg stimulusa ili mogu gledati utješniju i poznatiju sliku.<ref>{{Cite journal |vauthors=Matsuda YT, Okamoto Y, Ida M, Okanoya K, Myowa-Yamakoshi M |date=oktobar 2012 |title=Infants prefer the faces of strangers or mothers to morphed faces: an uncanny valley between social novelty and familiarity |journal=Biology Letters |volume=8 |issue=5 |pages=725–728 |doi=10.1098/rsbl.2012.0346 |pmc=3440980 |pmid=22696289}}</ref> [[Praćenje pogledom]] je jednostavan način za proučavanje preferencija dojenčadi. Korištenjem [[softver]]a za praćenje pogleda, moguće je vidjeti da li dojenčad razumije često korištene imenice praćenjem njihovih očiju nakon što im se da znak ciljanom riječju.<ref>{{Cite journal |vauthors=Bergelson E, Swingley D |date=februar 2012 |title=At 6-9 months, human infants know the meanings of many common nouns |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=109 |issue=9 |pages=3253–3258 |bibcode=2012PNAS..109.3253B |doi=10.1073/pnas.1113380109 |jstor=41506937 |pmc=3295309 |pmid=22331874 |doi-access=free}}</ref> [[Slika:Yancey Habituation.png|thumb| Tipski obrazac navikavanja]] Još jedan jedinstven način proučavanja kognitivnih sposobnosti dojenčadi je putem [[habituacija]], što je proces ponovljenog pokazivanja stimulusa dojenčetu sve dok ono ne da nikakav odgovor.<ref name="daum-2017">{{Cite book |title=Cognitive development during infancy |vauthors=Daum MM |publisher=Cambridge University Press |year=2017 |veditors=Hopkins B, Geangu E, Linkenauger S |pages=277–287}}</ref> Zatim, kada se dojenčad suoči s novim stimulusom, ona pokazuju reakciju koja otkriva obrasce spoznaje i percepcije.<ref name="daum-2017"/> Korištenjem ove metode istraživanja mogu se proučavati mnoge različite kognitivne i perceptivne ideje. Vrijeme gledanja, uobičajena mjera navikavanja, proučava se bilježenjem koliko dugo [[dojenče]] gleda stimulus prije nego što se na njega navikne. Zatim, istraživači bilježe da li se dojenče [[Odvikavanje|odvikava]] od novog stimulusa. Ovaj metod se može koristiti za mjerenje preferencija dojenčadi, uključujući preferencije prema [[boja]]ma,<ref>{{Cite journal |vauthors=Skelton AE, Franklin A |date=februar 2020 |title=Infants look longer at colours that adults like when colours are highly saturated |journal=Psychonomic Bulletin & Review |volume=27 |issue=1 |pages=78–85 |doi=10.3758/s13423-019-01688-5 |pmc=7000485 |pmid=31848908 |s2cid=209407243}}</ref> i ostalim diskriminatornim zadacima, kao što je slušno razlikovanje između različitih muzičkih odlomaka.<ref>{{Cite journal |vauthors=Flom R, Pick AD |date=decembar 2012 |title=Dynamics of infant habituation: infants' discrimination of musical excerpts |journal=Infant Behavior & Development |volume=35 |issue=4 |pages=697–704 |doi=10.1016/j.infbeh.2012.07.022 |pmid=22982268}}</ref> Drugi način proučavanja djece je putem tehnologije snimanja mozga, kao što su [[magnetna rezonanca]] (MRI) i [[elektroencefalografija]] (EEG). MRI se može koristiti za praćenje moždane aktivnosti, rasta i povezanosti kod djece,<ref>{{Cite book |title=Magnetic resonance imaging (MRI) |vauthors=Thomason ME |publisher=Cambridge University Press |year=2017 |veditors=Hopkins B, Geangu E, Linkenauger S |edition=2nd |pages=121–128}}</ref> i može pratiti razvoj mozga od trenutka kada je dijete još [[fetus]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Giedd JN, Raznahan A, Alexander-Bloch A, Schmitt E, Gogtay N, Rapoport JL |date=januar 2015 |title=Child psychiatry branch of the National Institute of Mental Health longitudinal structural magnetic resonance imaging study of human brain development |journal=Neuropsychopharmacology |volume=40 |issue=1 |pages=43–49 |doi=10.1038/npp.2014.236 |pmc=4262916 |pmid=25195638}}</ref> EEG se može koristiti za dijagnosticiranje [[epilepsijski napad|napadaja]] i [[encefalopatija]], ali konceptualna dob dojenčeta mora se uzeti u obzir prilikom analize rezultata.<ref>{{Cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK390356/ |title=The Developmental EEG: Premature, Neonatal, Infant, and Children |vauthors=Britton JW, Frey LC, Hopp JL, Korb P, Koubeissi MZ, Lievens WE, Pestana-Knight EM |date=2016 |publisher=American Epilepsy Society |veditors=St Louis EK, Frey LC |language=en |display-authors=6}}</ref> === [[etika|Etička razmatranja]] === Većina [[Medicinska etika|etičkih izazova]] koji postoje u studijama s odraslima postoje i u proučavanju djece, s nekim značajnim razlikama.<ref name="aldridge-2015">{{Cite book |title=Participatory research: Working with vulnerable groups in research and practice |vauthors=Aldridge J |publisher=Bristol University Press |year=2015 |pages=31–64}}</ref><ref>{{Cite conference |date=2018 |title=Ethical Challenges in Researching with Children: An Application Adopting a Mixed Method Approach |conference=Second International Symposium on Qualitative Research (ISQR 2017) |series=Advances in Intelligent Systems and Computing |volume=621 |pages=91–100 |doi=10.1007/978-3-319-61121-1_8 |isbn=978-3-319-61120-4 |vauthors=Barbosa B, Brito PQ |book-title=Computer Supported Qualitative Research}}</ref> Naime, [[informirani pristanak]], jer iako je važno da djeca pristanu na učešće u istraživanju, ne mogu dati pravni pristanak; roditelji moraju dati informirani pristanak za svoju djecu. Djeca mogu dati neformalni pristanak, a njihov kontinuirani pristanak treba pouzdano provjeravati i verbalnim i neverbalnim znakovima tokom njihovog učešća. Također, zbog inherentne strukture moći u većini istraživačkih okruženja, istraživači moraju razmotriti dizajn studija koji štite djecu od osjećaja prisile.<ref name="aldridge-2015" /> == Prekretnice == {{glavni|Faze razvoja djeteta}} Prekretnice su promjene u specifičnim fizičkim i mentalnim sposobnostima (kao što su hodanje i razumijevanje jezika) koje označavaju kraj jednog razvojnog perioda i početak drugog;<ref name="CDC">{{Cite web |date=15. 2. 2017 |title=Child Development |url=https://www.cdc.gov/ncbddd/childdevelopment/facts.html |access-date=14. 2. 2018 |publisher=Centers for Disease Control and Prevention (CDC)}}</ref> za teorije stadija, prekretnice ukazuju na prelaz u stadij. Ove prekretnice, i [[životna dob|hronološka dob]] u kojoj se obično javljaju, utvrđene su proučavanjem kada se različiti razvojni zadaci izvršavaju. Međutim, postoje značajne varijacije u tome kada se prekretnice dostižu, čak i između djece koja se razvijaju unutar tipičnog raspona. Neke prekretnice su varijabilnije od drugih; naprimjer, indikatori receptivnog govora ne pokazuju velike varijacije među djecom s tipičnim sluhom, ali prekretnice ekspresivnog govora mogu biti prilično varijabilne.<ref>{{cite journal |last1=Kover |first1=Sara T. |last2=Edmunds |first2=Sarah R. |last3=Ellis Weismer |first3=Susan |title=Brief Report: Ages of Language Milestones as Predictors of Developmental Trajectories in Young Children with Autism Spectrum Disorder |journal=Journal of Autism and Developmental Disorders |date=juli 2016 |volume=46 |issue=7 |pages=2501–2507 |doi=10.1007/s10803-016-2756-y |pmid=26936159 |pmc=4903886 }}</ref> Uobičajena briga u razvoju djeteta su [[Globalno razvojno kašnjenje|odloženi razvoj]] razvojnih prekretnica specifičnih za uzrast. Sprečavanje i rana intervencija kod razvojnih kašnjenja značajna je tema u proučavanju razvoja djeteta. Razvojna kašnjenja karakteriziraju se poređenjem s varijabilnosti uzrasta prekretnice, a ne s obzirom na prosječnu dob pri postignuću.<ref>{{cite book | vauthors = Khan I, Leventhal BL |title=StatPearls |date=2023 |publisher=StatPearls Publishing |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK562231/ |access-date=25. 9. 2023 |chapter=Developmental Delay|pmid=32965902 }}</ref> ==Fizički aspekti razvoja== ===Fizički rast=== {{anchor|growth}} {| class="wikitable center" |- ! colspan=2 | Za sjevernoameričke, indo-iranske (Indija, Iran) i evropske ... |- ! djevojčice ! dječake |- | *[[Telarha]] (razvoj [[dojka|dojki]]) 10,5 g. (8 g.–13 g.) *[[Pubarha]] (stidne dlake) 11 g. (8,5 g.–13,5 g.) *Nagli rast 11,25 g. (10 g.–12,5 g.) *[[Menarha]] (prvo menstrualno [[krvarenje]]) 12,5 g. (10,5 g.–14,5 g.) *Izbijanje umnjaka 15,5 g. (14 g.–17 g.) *Dostizanje visine u odrasloj dobi sa 15,5 g. (14 g.–17 g.) | *[[Gonadarha]] (uvećanje testisa) 11,5 g. (9,5 g.–13,5 g.) *[[Pubarha]] (stidne dlake) 12 g. (10 g.–14 g.) *Nagli rast 13 g. (11 g.–15 g.) *[[Spermarha]] (prva [[ejakulacija]]) 13,5 g. (11,5 g.–15,5 g.) *Izbijanje umnjaka 17 g. (15 g.–19 g.) *Završetak rasta 17 g. (15 g.–19 g.) |} Fizički rast [[Ljudska visina|stature]] i težine odvija se 15-20 godina nakon rođenja, kako se jedinka mijenja od prosječne težine od 3,5&nbsp;kg i dužine od 50&nbsp;cm pri rođenju do konačne veličine odrasle osobe. Kako se stas i težina povećavaju, mijenjaju se i [[Proporcionalnost (matematika)|proporcije]], od relativno velike glave i malog [[torzo|torza]] i [[udovi (anatomija)|udova]] kod [[dojenče|novorođenčeta]], do relativno male glave i dugog torza i udova odrasle osobe.<ref name="tanner">{{Cite book |title=Fetus into Man |vauthors=Tanner JM |publisher=Harvard University Press |year=1990 |isbn=978-0-674-30692-9 |location=Cambridge MA}}</ref> U knjizi namijenjenoj pedijatrima piše da je obrazac djeteta u smjeru od glave do pete, ili cefalokaudalno, i u obrascu od unutra prema van (od centra tijela prema periferiji) koji se naziva proksimodistalni.<ref>{{Cite book |author1=Kristine M. Ruggiero |url=https://books.google.com/books?id=6j7ZDwAAQBAJ&dq=cephalocaudal+and+proximodistal+development+in+children&pg=PA9 |title=Fast Facts Handbook for Pediatric Primary Care: A Guide for Nurse Practitioners and Physician Assistants |author2=Michael Ruggiero |date=14. 9. 2020 |publisher=Springer Publishing Company |isbn=978-0-8261-5184-1 |language=en}}</ref> {{multiple image | width = 500 | align = center | header = Razvoj od djetinjstva do kraja [[pubertet]]a, od adolescentnog perioda | image1 = Adolescent Period Average boy 10 to 17 yo.jpg | caption1 = Razvoj dječaka od 10 do 17 godina | image2 = Adolescent Period Average girl 4 to 16 yo.jpg | caption2 = Razvoj djevojčice od 4 do 16 godina }} ==== Brzina i obrazac ==== Brzina fizičkog rasta je brza u mjesecima nakon rođenja, a zatim se usporava, tako da se porođajna težina udvostručuje u prva četiri mjeseca, utrostručuje do jedne godine, ali se ne učetverostručuje do dvije godine.<ref>{{Cite web | vauthors = Graber EG |title=Physical Growth of Infants and Children - Children's Health Issues |url=https://www.merckmanuals.com/home/children-s-health-issues/growth-and-development/physical-growth-of-infants-and-children |access-date=14. 11. 2020 |website=Merck Manuals Consumer Version |language=en-US}}</ref> Rast zatim napreduje sporo sve dok ne nastupi period brzog rasta neposredno prije puberteta (između otprilike devet i 15 godina starosti).<ref>{{Cite web |title=Puberty Definition, Stages, Duration, Signs for Boys & Girls |url=https://www.medicinenet.com/puberty/article.htm |access-date=14. 11. 2020 |website=MedicineNet |language=en}}</ref> Rast nije ujednačen po brzini i vremenu u svim dijelovima tijela. Pri rođenju, veličina glave je već relativno blizu veličine odrasle osobe, ali su donji dijelovi tijela mnogo manji od veličine odrasle osobe. Stoga, tokom razvoja, glava raste relativno malo, dok trup i udovi prolaze kroz veliki rast.<ref name="tanner" /> ==== Mehanizmi promjene ==== Genetski faktori igraju glavnu ulogu u određivanju stope rasta, posebno u karakterističnim promjenama proporcija tokom ranog ljudskog razvoja. Međutim, genetski faktori mogu proizvesti maksimalan rast samo ako su uslovi okoline adekvatni, jer loša ishrana, česte povrede ili bolesti mogu smanjiti visinu odrasle osobe; iako čak ni najbolje okruženje ne može uzrokovati rast do veće visine nego što je određeno nasljeđem.<ref name="tanner" /> ==== Individualne varijacije naspram bolesti ==== Individualne razlike u visini i težini tokom djetinjstva mogu biti značajne. Neke od ovih razlika su posljedica genetskih ili okolišnih faktora, ali individualne razlike u reproduktivnom sazrijevanju snažno utječu na razvoj u nekim tačkama.<ref name="tanner" /> Za osobe koje ne spadaju u ove tipične varijacije, [[Endokrinologija|Američko udruženje kliničkih endokrinologa]] definira [[nizak rast]] kao visinu više od dvija [[standardna devijacija|standardne devijacije]] ispod [[prosjek]]a za dob i [[spol]], što odgovara najnižih 2,3% osoba.<ref name="urlFDA Approves Humatrope for Short Stature">{{Cite web |date=25. 7. 2003 |title=FDA Approves Humatrope for Short Stature |url=https://www.fda.gov/bbs/topics/ANSWERS/2003/ANS01242.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20050214024746/https://www.fda.gov/bbs/topics/ANSWERS/2003/ANS01242.html |archive-date=14. 2. 2005 |access-date=13. 1. 2009 |publisher=U.S. Food and Drug Administration}}</ref> Nasuprot tome, [[neuspjeh u napredovanju]] se obično definira u smislu [[težina|težine]] i može se procijeniti ili niskom težinom za djetetovu dob ili niskom stopom dobivanja na težini.<ref name="urlFailure to Thrive: Miscellaneous Disorders in Infants and Children: Merck Manual Professional">{{Cite web | vauthors = Palumbo EJ |title=Failure to Thrive: Miscellaneous Disorders in Infants and Children | work = Merck Manual Professional | publisher = Merck Sharp & Dohme Corp. |url=http://155.91.16.2/mmpe/sec19/ch286/ch286b.html |archive-url=https://archive.today/20121129003957/http://155.91.16.2/mmpe/sec19/ch286/ch286b.html |archive-date=29. 11. 2012 |access-date=23. 3. 2010 }}</ref> Sličan termin, [[usporeni rast]], uglavnom se odnosi na smanjenu stopu rasta kao manifestaciju [[neuhranjenost]]i u ranom djetinjstvu.<ref>{{cite web |title=Stunting in a nutshell |url=https://www.who.int/news/item/19-11-2015-stunting-in-a-nutshell |website=www.who.int |access-date=28. 9. 2023 |language=en}}</ref> ===Motorne sposobnosti=== [[Slika:Early toddler.jpg|thumb|right|Dijete uči hodati]] Fizičke sposobnosti se mijenjaju tokom djetinjstva od uglavnom refleksnih (nenaučenih, nevoljnih) pokreta kod malih dojenčadi do visoko vještih voljnih pokreta karakterističnih za kasnije djetinjstvo i adolescenciju. ====Definicija==== "Motorno učenje se odnosi na sve veću prostornu i vremensku tačnost pokreta uz praksu".<ref name="Willingham 1999">{{Cite journal |vauthors=Willingham DB |year=1999 |title=The Neural Basis of Motor-Skill Learning |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=8 |issue=6 |pages=178–182 |doi=10.1111/1467-8721.00042 |s2cid=143942008}}</ref> [[Motorne vještine]] mogu se podijeliti u dvije kategorije: osnovne vještine potrebne za svakodnevni život i rekreativne vještine, uključujući vještine za zapošljavanje ili vještine zasnovane na interesima. ====Brzina i obrazac==== Brzina motornog razvoja je brza u ranom životu, jer se mnogi [[refleks]]i [[novorođenče]]ta mijenjaju ili nestaju u prvoj godini, a kasnije se usporavaju. Poput fizičkog rasta, motorički razvoj pokazuje predvidljive obrasce cefalokaudalnog (od glave do stopala) i proksimodistalnog (od torza do ekstremiteta) razvoja, s pokretima glave i u centralnijim područjima koji dolaze pod kontrolu prije onih donjeg dijela tijela ili ruku i stopala.<ref>{{Cite book | vauthors = Lang D |title=Individual and Family Development, Health, and Well-being |date=1. 8. 2022 |publisher=Iowa State University Digital Press|doi=10.31274/isudp.2022.122 }}</ref> Sposobnost [[kretanje|kretanja]] se razvija u sekvencama sličnim scenarijskim scenama,<ref name="Bayley 2005">{{Cite book |title=Bayley Scales of Infant and Toddler Development |vauthors=Bayley N |publisher=Harcourt Assessment |year=2005}}</ref> Na primjer: kretanje u dobi od 6-8 mjeseci uključuje puzanje na sve četiri, zatim prelazak na povlačenje do stajanja, "krstarenje" držeći se za predmet, [[hodanje]] držeći se za ruku odrasle osobe i konačno samostalno hodanje.<ref name="Bayley 2005"/> Do srednjeg djetinjstva i adolescencije, nove motorne vještine se stiču instrukcijama ili posmatranjem, a ne predvidljivim redoslijedom.<ref name="Patterson, 2008"/> Postoje [[izvršne funkcije]] mozga (radna [[memorija]], vremenska inhibicija i prebacivanje) koje se općenito smatraju bitnim za motorne vještine, iako neki tvrde obrnutu zavisnost - da su motorne vještine zapravo prethodnici izvršnih funkcija.<ref>{{cite journal |last1=Fathirezaie |first1=Zahra |last2=Matos |first2=Sérgio |last3=Khodadadeh |first3=Elham |last4=Clemente |first4=Filipe Manuel |last5=Badicu |first5=Georgian |last6=Silva |first6=Ana Filipa |last7=Zamani Sani |first7=Seyed Hojjat |last8=Nahravani |first8=Samaneh |title=The Relationship between Executive Functions and Gross Motor Skills in Rural Children Aged 8–10 Years |journal=Healthcare |date=25. 3. 2022 |volume=10 |issue=4 |page=616 |doi=10.3390/healthcare10040616 |doi-access=free |pmid=35455794 |pmc=9026807 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Cameron |first1=Claire E. |last2=Brock |first2=Laura L. |last3=Murrah |first3=William M. |last4=Bell |first4=Lindsay H. |last5=Worzalla |first5=Samantha L. |last6=Grissmer |first6=David |last7=Morrison |first7=Frederick J. |title=Fine Motor Skills and Executive Function Both Contribute to Kindergarten Achievement |journal=Child Development |date=juli 2012 |volume=83 |issue=4 |pages=1229–1244 |doi=10.1111/j.1467-8624.2012.01768.x |pmid=22537276 |pmc=3399936 |hdl=2027.42/92367 |hdl-access=free }}</ref> ====Mehanizmi==== Mehanizmi uključeni u motorički razvoj uključuju neke genetske komponente koje određuju aspekte snage mišića i kostiju, kao i fizičku veličinu dijelova tijela u određenoj dobi. Glavna područja mozga uključena u motorne vještine su [[čeoni režanj|frontalni korteks]], [[tjemeni režanj|parijetalni korteks]] i [[bazna ganglija]]. [[čeoni režanj|Prefrontalni korteks]] dorzolateralni [[čeoni režanj|frontalni korteks]] je odgovoran za strategijsku obradu, [[tjemeni režanj|parijetalni korteks]] je važan u kontroli perceptivno-motorne integracije, a banoj gangliji i suplementarni [[motorni korteks]] su odgovorni za motorne sekvence.<ref>{{cite journal |last1=Hertrich |first1=Ingo |last2=Dietrich |first2=Susanne |last3=Blum |first3=Corinna |last4=Ackermann |first4=Hermann |title=The Role of the Dorsolateral Prefrontal Cortex for Speech and Language Processing |journal=Frontiers in Human Neuroscience |date=17. 5. 2021 |volume=15 |doi=10.3389/fnhum.2021.645209 |doi-access=free |pmid=34079444 |pmc=8165195 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Ferrandez |first1=A.M |last2=Hugueville |first2=L |last3=Lehéricy |first3=S |last4=Poline |first4=J.B |last5=Marsault |first5=C |last6=Pouthas |first6=V |title=Basal ganglia and supplementary motor area subtend duration perception: an fMRI study |journal=NeuroImage |date=august 2003 |volume=19 |issue=4 |pages=1532–1544 |doi=10.1016/S1053-8119(03)00159-9 |pmid=12948709 }}</ref> Prema studiji koja pokazuje vezu između koordinacije i rasta udova kod dojenčadi, genetske komponente imaju ogroman utjecaj na motorički razvoj.<ref name="Piek_2002" /> Proučavane su korelacije unutar udova, poput udaljenosti između zglobova kuka i koljena, i dokazano je da utječu na način na koji će dojenče hodati. Postoje i genetski faktori poput sklonosti većem korištenju lijeve ili desne strane tijela (što omogućava rano predviđanje dominantne ruke). [[Uzorak]] [[Studentov t-test|t-testova]] pokazao je da je kod ženskih beba postojala značajna razlika između lijeve i desne strane u 18. sedmici i da je desna strana obično dominantna.<ref name="Piek_2002"/> Neki faktori su biološka ograničenja koja ne možemo kontrolirati, poput muške djece koja imaju tendenciju da imaju veće i duže ruke, ali imaju utjecaj na mjere poput dohvata dojenčeta. Sveukupno, postoje i sociološki i genetički faktori koji utiču na motorni razvoj.<ref name="Piek_2002">{{Cite journal |vauthors=Piek JP, Gasson N, Barrett N, Case I |date=decembar 2002 |title=Limb and gender differences in the development of coordination in early infancy |journal=Human Movement Science |volume=21 |issue=5–6 |pages=621–39 |doi=10.1016/s0167-9457(02)00172-0 |pmid=12620715}}</ref> Ishrana i vježbanje također određuju snagu, fleksibilnost, te lahkoću i preciznost kojom se dio tijela može pomicati.<ref name="Patterson, 2008"/><ref>{{Cite web |date=14. 6. 2011 |title=Flexibility diets |url=http://www.livestrong.com/article/307952-flexibility-diets/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20180628072328/http://www.livestrong.com/article/307952-flexibility-diets/ |archive-date=28. 6. 2018 |website=livestrong.com |vauthors=Bell S}}</ref> Također je pokazano da se frontalni režanj razvija posterio-anteriorno (od pozadi prema naprijed), što je značajno za motorički razvoj jer je poznato da zadnji dio frontalnog režnja kontrolira motoričke funkcije. Ovaj oblik razvoja (poznat kao "proporcionalni razvoj") objašnjava zašto se motoričke funkcije obično razvijaju relativno brzo tokom djetinjstva, dok se logika, koju kontroliraju srednji i prednji dijelovi [[čeoni režanj|frontalnog režnja]], obično neće razviti do kasnog djetinjstva ili rane [[adolescencija|adolescencije]].<ref name="Soska 2010">{{Cite journal |vauthors=Soska KC, Adolph KE, Johnson SP |date=januar 2010 |title=Systems in development: motor skill acquisition facilitates three-dimensional object completion |journal=Developmental Psychology |volume=46 |issue=1 |pages=129–138 |doi=10.1037/a0014618 |pmc=2805173 |pmid=20053012}}</ref> Mogućnosti izvođenja pokreta pomažu u uspostavljanju sposobnosti savijanja (pomjeranja prema trupu) i istezanja dijelova tijela; obje sposobnosti su neophodne za dobru motoričku sposobnost. Vješti voljni pokreti poput prenošenja predmeta iz ruke u ruku razvijaju se kao rezultat vježbe i učenja.<ref name="Patterson, 2008"/> Klima majstorstva je klima koja podržava autonomiju koju nastavnik može usvojiti kao predloženo uspješno okruženje za učenje djece kako bi promovirao i ojačao motorne vještine vlastitom motivacijom. Ovo promovira sudjelovanje i aktivno učenje kod djece, što je, prema [[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|Piagetovoj teoriji kognitivnog razvoja]] izuzetno važno u ranom djetinjstvu.<ref>{{Cite journal | vauthors = Rudisill ME, Johnson JL |date=24. 7. 2018 |title=Mastery Motivational Climates in Early Childhood Physical Education: What Have We Learned over the Years? |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/07303084.2018.1476940 |journal=Journal of Physical Education, Recreation & Dance |language=en |volume=89 |issue=6 |pages=26–32 |doi=10.1080/07303084.2018.1476940 |s2cid=150213725 |issn=0730-3084 |url-access=subscription}}</ref> ====Individualne razlike==== Individualne razlike u motornim sposobnostima su uobičajene i djelimično zavise od težine i građe djeteta. Dojenčad s manjom, vitkijom i zrelijom građom (proporcionalno) imaju tendenciju da puze i kreću se ranije od dojenčadi s robusnijom građom.<ref name="Piek_2002"/> Pokazalo se da dojenčad s više motornog iskustva ranije puze i kreću se po [[trbuh]]u. Nisu sva dojenčad puzala po trbuhu; međutim, oni koji preskoče ovu fazu nisu toliko vješti u puzanju na [[ruka]]ma i [[koljeno|koljenima]].<ref name="Adolph_1998">{{Cite journal |vauthors=Adolph KE, Vereijken B, Denny MA |date=oktobar 1998 |title=Learning to crawl |url=https://archive.org/details/sim_child-development_1998-10_69_5/page/1298 |journal=Child Development |volume=69 |issue=5 |pages=1299–312 |doi=10.2307/1132267 |jstor=1132267 |pmid=9839417}}</ref> Nakon perioda dojenčadi, individualne razlike su snažno pogođene prilikama za vježbanje, promatranje i podučavanje određenih pokreta. Atipičan motorički razvoj, poput upornih primitivnih refleksa nakon 4-6 mjeseci ili odgođenog hodanja, može biti pokazatelj globalnog razvojnog kašnjenja|kašnjenja u razvoju] ili stanja poput autizma, cerebralne paralize ili Downovog sindroma.<ref name="Patterson, 2008" /> Niža motorička koordinacija rezultira poteškoćama s brzinom i preciznošću te kompromisima u složenim zadacima. Poticanje djece da sudjeluju u aktivnostima koje odgovaraju njihovim jedinstvenim ličnostima učinkovit je način da im se pomogne u razvoju novih vještina i rastu u različitim okruženjima. Djeca mogu naučiti vrijedne lekcije o disciplini, predanosti i socijalizaciji izazivajući sebe da isprobaju nove stvari. Naprimjer, prirodno stidljivo dijete može imati koristi od sudjelovanja u dramskom klubu, gdje može naučiti samouvjereno se izražavati pred drugima. Slično tome, prirodno takmičarski nastrojeno dijete može napredovati u sportskom timu gdje može razumjeti vrijednost timskog rada i sportskog duha. Prihvatanjem svojih individualnih ličnosti i interesa, djeca se mogu razviti u svestrane, samouvjerene osobe s raznolikim vještinama i iskustvima. Organizirani sportovi mogu djetetu pružiti brojne prilike za razvoj bitnih životnih vještina, poput liderstva i timskog rada. Kao dio tima, dijete može naučiti vrijednost zajedničkog rada prema zajedničkom cilju i shvatiti da individualni uspjeh nije jedini fokus. Mogu vježbati razmišljanje izvan sebe i naučiti važnost razmatranja potreba drugih. Kroz bavljenje sportom, djeca mogu razviti snažan osjećaj odgovornosti, odgovornosti i poštovanja prema svojim saigračima, trenerima i protivnicima. Sveukupno, organizirani sportovi mogu ponuditi zabavno i obogaćujuće iskustvo, a istovremeno pomažu djeci da izgrade karakter i vrijedne životne vještine koje mogu ponijeti u odraslu dob. Na osnovu ličnog iskustva, rad tokom adolescencije pružio je priliku za razvoj vještina upravljanja vremenom i odgovornosti. Balansiranje školskih obaveza i posla zahtijevalo je efikasnu raspodjelu vremena i tačnost, uz dovoljnu odgovornost za komunikaciju s menadžerima u vezi sa sukobima vezanim za školu. Ove bitne prakse uticale su na brojne ljude u načinu na koji se oblikuju u odrasloj dobi. ====[[Invalid]]na djeca ==== Djeca s Downovim sindromom ili razvojnim poremećajem koordinacije kasne u razvoju glavnih motoričkih vještina poput sisanja, hvatanja, kotrljanja, sjedenja i hodanja, razvojne verbalne dispraksije, govora. Djeca s [[Downov sindrom|Downovim sindromom]] ponekad imaju srčane probleme, česte infekcije uha, hipotoniju ili nerazvijenu mišićnu masu. Djeci se također mogu dijagnosticirati tegobe u učenju, što su teškoće u bilo kojem od područja povezanih s jezikom, [[čitanje]]m i [[matematika|matematikom]], pri čemu su osnovne vještine čitanja najčešći oblik teškoće u učenju. Definicija teškoće u učenju fokusira se na razliku između akademskog postignuća djeteta i njegove prividne sposobnosti [[učenje|učenja]].<ref>{{Cite web |title=The Future of Children |url=http://futureofchildren.org/publications/journals/article/index.xml?journalid=57&articleid=340 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160604030230/http://futureofchildren.org/publications/journals/article/index.xml?journalid=57&articleid=340 |archive-date=4. 6. 2016 |access-date=5. 5. 2016 |website=futureofchildren.org |publisher=Princeton University}}</ref> ==== Populacijske razlike ==== Bez obzira na kulturu u kojoj se beba rodi, ona se rađa s nekoliko ključnih područja znanja koja joj omogućavaju da shvati svoju okolinu i uči na osnovu prethodnog iskustva, koristeći motoričke vještine poput hvatanja ili puzanja. Postoje neke razlike među populacijama u motoričkom razvoju, pri čemu djevojčice pokazuju neke prednosti u korištenju malih mišića, uključujući [[artikulacija (fonetika)|artikulaciju]] [[glas]]ova [[usna]]ma i [[jezik]]om. Prijavljene su etničke razlike u refleksnim pokretima novorođenčadi, što sugerira da je na djelu neki biološki faktor. Kulturne razlike mogu podstaknuti [[učenje]] motornih vještina poput korištenja lijeve ruke samo u sanitarne svrhe i desne ruke za sve ostale upotrebe, što stvara razliku među [[populacija]]ma.<ref>{{Cite journal |vauthors=Scharoun SM, Bryden PJ |date=18. 2. 2014 |title=Hand preference, performance abilities, and hand selection in children |journal=Frontiers in Psychology |volume=5 |page=82 |doi=10.3389/fpsyg.2014.00082 |pmc=3927078 |pmid=24600414 |doi-access=free}}</ref> Kulturni faktori igraju ulogu u vježbanju voljnih pokreta, kao što je korištenje stopala za vođenje fudbalske lopte ili ruke za vođenje košarkaške lopte.<ref name="Patterson, 2008" /> ==Mentalni i emocijski aspekti razvoja== ===Kognitivni/intelektualni=== [[Kognitivni razvoj]] se prvenstveno bavi načinima na koje mala djeca stiču, razvijaju i koriste unutrašnje mentalne sposobnosti kao što su [[rješavanje problema]], [[radna memorija|pamćenje]] i [[jezik]].<ref>{{Cite web |title=Cognitive Development Domain - Child Development (CA Dept of Education) |url=https://www.cde.ca.gov/sp/cd/re/itf09cogdev.asp |access-date=9. 1. 2024 |website=www.cde.ca.gov}}</ref> ====Mehanizmi==== [[Kognitivni razvoj]] ima [[genetika|genetičke]] i druge biološke mehanizme, što se vidi u mnogim genetskim uzrocima [[intelektualna invalidnost|intelektualne invalidnosti]]. Faktori okoline, uključujući hranu i [[hrana|ishranu]], odgovor [[roditelj]]a, [[ljubav]], svakodnevna iskustva i fizičku aktivnost, mogu uticati na rani razvoj mozga djece.<ref>{{Cite web |date=april 2005 |title=Understanding Brain Development in Young Children |url=http://www.ag.ndsu.edu/pubs/yf/famsci/fs609.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20141114054024/http://www.ag.ndsu.edu/pubs/yf/famsci/fs609.pdf |archive-date=14. 11. 2014 |publisher=NDSU Extension Service |vauthors=Brotherson SE |location=Fargo, ND}}</ref> Međutim, iako se pretpostavlja da [[mozak]] uzrokuje kogniciju, još uvijek nije moguće izmjeriti specifične promjene u mozgu i pokazati kognitivne promjene koje one uzrokuju. Razvojni napredak u [[kogniciji]] također je povezan s iskustvom i učenjem, posebno za sposobnosti višeg nivoa poput apstrakcije, koje u velikoj mjeri ovise o formalnom obrazovanju.<ref name="Patterson, 2008" /> ====Brzina i obrazac==== Sposobnost učenja vremenskih obrazaca u sekvencijalnim radnjama istraživana je kod djece osnovnoškolskog uzrasta. [[vremenska logika|Vremensko učenje]] zavisi od procesa integriranja vremenskih obrazaca sa sekvencama radnji. Djeca uzrasta 6-13 godina i mladi odrasli izvodili su serijski zadatak vremena odziva u kojem su odgovor i vremenski niz više puta predstavljeni na fazno usklađen način, omogućavajući [[multisenzorna integracija|integrativno učenje]]. Stepen integrativnog učenja mjeren je kao usporavanje performansi koje je nastalo faznim pomicanjem sekvenci. [[Učenje]] je u [[prosjek]]u bilo slično za djecu i odrasle, ali se kod djece povećavalo s godinama. Izvršna funkcija mjerena [[Test Wisconsinskih tabli (WCST)]] performansama, kao i mjera brzine odgovora, također su se poboljšavale s godinama. Konačno, WCST performanse i brzina odgovora predvidjele su vremensko učenje. Uzeti zajedno, rezultati pokazuju da se vremensko [[učenje]] nastavlja razvijati u predadolescenciji i da sazrijevanje izvršne funkcije ili brzine obrade može igrati važnu ulogu u usvajanju vremenskih obrazaca u sekvencnim radnjama i razvoju ove sposobnosti.<ref name="Shin 2011">{{Cite journal |vauthors=Shin JC |date=juni 2011 |title=The development of temporal coordination in children |journal=Brain and Cognition |volume=76 |issue=1 |pages=106–114 |doi=10.1016/j.bandc.2011.02.011 |pmid=21463915 |s2cid=20708124}}</ref> ====Individualne razlike==== Postoje tipične individualne razlike u dobi u kojoj se postižu specifične kognitivne sposobnosti, ali školovanje djece u industrijaliziranim zemljama zasniva se na pretpostavci da nema velikih razlika.<ref name="Patterson, 2008" /> Kašnjenja u kognitivnom razvoju su problematična za djecu u kulturama koje zahtijevaju napredne kognitivne vještine za rad i samostalan život.<ref name="Patterson, 2008"/> Svakodnevne kognitivne vještine uključuju rješavanje problema, rasuđivanje i apstraktno razmišljanje, između ostalog.<ref>{{Cite web |title=default - Stanford Medicine Children's Health |url=https://www.stanfordchildrens.org/en/topic/default?id=cognitive-development-90-P01594 |access-date=13. 4. 2023 |website=www.stanfordchildrens.org}}</ref> U nedostatku ovih [[životne vještine|životnih vještina]], djeca mogu imati poteškoća s blagovremenim završavanjem ili razumijevanjem određenih zadataka koji se od njih traže. Ako se primijeti kašnjenje, pregledi mogu potencijalno otkriti izvor problema;<ref name="Developmental Delay in Children">{{Cite web |title=Developmental Delay in Children |url=https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/14814-developmental-delay-in-children |access-date=13. 4. 2023 |website=Cleveland Clinic |language=en}}</ref> Ako ne postoji osnovni problem, važno je pomoći djetetu čitajući s njim, igrajući se s njim ili kontaktirajući stručnjake koji mogu pomoći. ====Razlike među [[populacija]]ma==== Postoji malo razlika u kognitivnom razvoju među populacijama: dječaci i djevojčice pokazuju neke razlike u svojim vještinama i preferencijama, ali postoji veliko preklapanje među njima.<ref name="Patterson, 2008"/> Neke razlike se vide u fluidnom rasuđivanju i vizualnoj obradi, jer do otprilike četvrte godine djevojčice nadmašuju dječake u testovima ovih vještina, ali do otprilike šest ili sedam godina dječaci i djevojčice postižu slične rezultate. To vrijedi i za [[Kvocijent inteligencije|IQ testove]] gdje djevojčice imaju tendenciju da nadmaše dječake, ali opet, kako stare, jaz se smanjuje.<ref>{{cite journal | vauthors = Buczyłowska D, Ronniger P, Melzer J, Petermann F | title = Sex Similarities and Differences in Intelligence in Children Aged Two to Eight: Analysis of SON-R 2-8 Scores | journal = Journal of Intelligence | volume = 7 | issue = 2 | page = 11 | date = maj 2019 | pmid = 31162390 | pmc = 6630280 | doi = 10.3390/jintelligence7020011 | doi-access = free }}</ref> Razlike u kognitivnim postignućima između različitih etničkih grupa izgleda da su rezultat kulturnih ili drugih faktora okoline.<ref name="Patterson, 2008" /> ===Socijalno-emocijski=== {{glavni|Socijalno-emocionalni razvoj}} ====Faktor==== Novorođenčad, čini se, ne osjećaju strah niti imaju preferencije za kontakt sa određenim ljudima. U prvih nekoliko mjeseci doživljavaju samo sreću, tugu i ljutnju.<ref>{{cite book | vauthors = Gu J, Bourne PE |title=Structural Bioinformatics |date=2009 |publisher=Wiley-Blackwell |location=Hoboken (N.J.) |isbn=978-0-470-18105-8 |edition=2nd}}</ref><ref>{{cite web |title=Infant Emotion: Lifespan Development | work = Open Education Resource |url=https://courses.lumenlearning.com/suny-lifespandevelopment/chapter/infant-emotions/ | publisher = Lumen Learning |access-date=3. 10. 2023}}</ref> Prvi osmijeh kod [[beba]] obično se javlja između šeste i 10. sedmice, budući da se to obično događa tokom društvenih interakcija, naziva se "društveni osmijeh".<ref>{{Cite journal |vauthors=Mendes DM, Seidl-de-Moura ML |date=novembar 2014 |title=Different kinds of infants' smiles in the first six months and contingency to maternal affective behavior |journal=The Spanish Journal of Psychology |volume=17 |pages=E80 |doi=10.1017/sjp.2014.86 |pmid=26055068 |s2cid=39470102}}</ref> Kod oko 8–12 mjeseca, prolaze kroz prilično brzu promjenu i postaju uplašeni [[percipirane prijetnje|percipiranih prijetnji]].<ref>{{cite web |title=Emotional and Social Development: 8 to 12 Months |url=https://www.healthychildren.org/English/ages-stages/baby/Pages/Emotional-and-Social-Development-8-12-Months.aspx |website=HealthyChildren.org |date=august 2009 |access-date=28. 9. 2023 |language=en}}</ref> Pri oko 6–36 mjeseci, bebe počinju preferirati poznate ljude i pokazuju [[anksioznost]] i uznemirenost kada su odvojene od njih i kada im priđu stranci.<ref>{{Cite journal |vauthors=Brooker RJ, Buss KA, Lemery-Chalfant K, Aksan N, Davidson RJ, Goldsmith HH |date=novembar 2013 |title=The development of stranger fear in infancy and toddlerhood: normative development, individual differences, antecedents, and outcomes |journal=Developmental Science |volume=16 |issue=6 |pages=864–878 |doi=10.1111/desc.12058 |pmc=4129944 |pmid=24118713}}</ref> [[Separacijska anksioznost]] je do određene mjere tipična faza razvoja. Udaranje [[noga]]ma, vrištanje i ispadi bijesa su normalni simptomi separacijske anksioznosti. Nivo intenziteta ovih simptoma može pomoći u određivanju da li dijete ima poremećaj separacijske anksioznosti, što je stanje kada dijete stalno i intenzivno odbija da se odvoji od roditelja.<ref>{{Cite web |date=2012 |title=Separation Anxiety in Children |url=http://www.helpguide.org/mental/separation_anxiety_causes_prevention_treatment.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20121106003518/http://www.helpguide.org/mental/separation_anxiety_causes_prevention_treatment.htm |archive-date=6. 11. 2012 |website=helpguide.org |vauthors=Robinson L}}</ref> Sposobnost za [[empatiju]] i razumijevanje društvenih pravila počinju u predškolskom periodu i nastavljaju se razvijati u odrasloj dobi. Srednje djetinjstvo karakteriziraju prijateljstva s vršnjacima, a adolescencija emocije povezane sa seksualnošću i počeci romantične ljubavi. Ljutnja se čini najintenzivnijom tokom perioda mališana i ranog predškolskog uzrasta, te tokom adolescencije.<ref name="Patterson, 2008" /> ====Brzina i obrazac==== Neki aspekti socijalno-emocijskog razvoja, poput [[empatija|empatije]], razvijaju se postepeno, ali drugi, poput straha, kao da uključuju prilično iznenadnu reorganizaciju emocionalnih iskustava djeteta.<ref name="Patterson, 2008"/> Seksualne i romantične emocije razvijaju se u vezi s fizičkim sazrijevanjem.<ref name="Patterson, 2008" /> ====Mehanizmi==== Čini se da genetski faktori regulišu neke od socio-emocionalnih razvoja koji se javljaju u predvidljivim godinama, kao što su plašljivost i [[Teorija vezanosti|vezivanje]] za poznate ljude. Iskustvo igra ulogu u određivanju koji su ljudi poznati, koja [[društvena pravila]] se poštuju i kako se izražava ljutnja.<ref name="Patterson, 2008" /> Pokazalo se da roditeljske prakse predviđaju emocionalnu [[inteligencija|inteligenciju]] djece. Količina vremena koju majke provode sa svojom djecom i kvalitet njihovih interakcija važni su u smislu emocionalne inteligencije djece, ne samo zato što ta vremena zajedničke aktivnosti odražavaju pozitivnije roditeljstvo, već i zato što vjerovatno promoviraju modeliranje, potkrepljenje, zajedničku pažnju i socijalnu saradnju.<ref>{{Cite journal |vauthors=Alegre A |year=2012 |title=The Relation Between the Time Mothers and Children Spent Together and the Children's Trait Emotional Intelligence |url=https://archive.org/details/sim_child-youth-care-forum_2012-10_41_5/page/492 |journal=Child & Youth Care Forum |volume=41 |issue=5 |pages=493–508 |doi=10.1007/s10566-012-9180-z |s2cid=144031333}}</ref> ====Populacijske razlike ==== Populacijske razike mogu se pojaviti kod starije djece, ako su, naprimjer, naučili da je prikladno da dječaci izražavaju emocije ili se ponašaju drugačije od djevojčica, ili ako su običaji koje su naučili djeca jedne etničke grupe drugačiji od onih koje su naučili drugi.<ref>{{Cite journal |vauthors=Vilhjalmsson R, Kristjansdottir G |date=januar 2003 |title=Gender differences in physical activity in older children and adolescents: the central role of organized sport |url=https://archive.org/details/sim_social-science-medicine_2003-01_56_2/page/362 |journal=Social Science & Medicine |volume=56 |issue=2 |pages=363–374 |doi=10.1016/S0277-9536(02)00042-4 |pmid=12473321 |s2cid=30233756}}</ref> Društvene i emocionalne razlike između dječaka i djevojčica iste dobi mogu biti povezane i s razlikama u vremenu [[pubertet]]a koje se primjećuju između dva spola.<ref name="Patterson, 2008" /> ==Razvoj jezika i komunikacije== {{glavni|Razvoj jezika}} ===Mehanizmi=== Jezik služi za komunikaciju kako bi se izrazio kroz sistematsku i konvencionalnu upotrebu zvukova, znakova ili pisanih simbola.<ref name="hoff2014">Hoff, E. (2014). Language Development. Belmont, CA: Wadsworth Cengage Learning</ref> Postoje četiri potkomponente koje dijete mora znati da bi steklo jezičku kompetenciju: [[fonologija|fonologiju]], leksiku, morfologiju i sintaksu te pragmatiku.<ref name="E Learn Portal">{{Cite web |title=The Four Language Systems |url=http://www.elearnportal.com/courses/education/methods-of-teaching-language-arts-in-public-schools/methods-of-teaching-language-arts-in-public-schools-four-language-systems |archive-url=https://web.archive.org/web/20121213063756/http://www.elearnportal.com/courses/education/methods-of-teaching-language-arts-in-public-schools/methods-of-teaching-language-arts-in-public-schools-four-language-systems |archive-date=13. 12. 2012 |access-date=5. 3. 2013 |publisher=The Learning House, Inc.}}</ref> Ove potkomponente se kombiniraju i formiraju komponente jezika: [[sociolingvistika]] i [[pismenost]].<ref name="hoff2014" /> Trenutno ne postoji jedinstvena prihvaćena teorija usvajanja jezika, ali su data različita objašnjenja jezičkog razvoja. ===Komponente=== Četiri komponente jezičkog razvoja uključuju: * [[Fonologija]] se bavi glasovima jezika.<ref>{{Cite book |title=Language acquisition |vauthors=de Villiers JG, de Villiers PA |date=1979 |publisher=Harvard Univ. Press |isbn=978-0-674-50931-3 |edition=3rd |location=Cambridge, Massachusetts |pages=7–16}}</ref> To je funkcija, [[ponašanje]] i organizacija zvukova kao [[ligvistika|lingvističkih]] jedinica.<ref>{{Cite book |title=Phonology: an introduction to basic concepts |vauthors=Lass R |date=1984 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-28183-6 |location=Cambridge |page=1}}</ref> Fonologija razmatra šta su glasovi jezika i koja su pravila za kombinovanje glasova. Fonološko usvajanje kod djece može se mjeriti učestalošću i tačnošću produkcije različitih [[samoglasnik]]a i [[suglasnik]]a, usvajanjem fonemskih kontrasta i prepoznatljivih karakteristika ili posmatranjem razvoja u pravilnim fazama i karakterizacijom sistematskih strategija koje usvajaju.<ref>{{Cite book |title=Language acquisition |vauthors=de Villiers JG, de Villiers PA |date=1979 |publisher=Harvard Univ. Press |isbn=978-0-674-50931-3 |edition=3rd |location=Cambridge, Massachusetts |pages=42–43}}</ref> 43}}<ref> * [[Leksikon]] je sličan vokabularu jer oba opisuju složeni rječnik riječi koje se koriste u produkciji i razumijevanju [[govor]]a.<ref>{{Cite book |title=Introduction to English linguistics |url=https://archive.org/details/introductiontoen0000plag |vauthors=Plag I, Braun M, Lappe S, Schramm M |date=2007 |publisher=Mouton de Gruyter |isbn=978-3-11-018969-8 |edition=1st |location=Berlin |page=[https://archive.org/details/introductiontoen0000plag/page/150 150]}}</ref> Leksikon jezika također uključuje morfeme tog jezika. Morfemi djeluju kao minimalni elementi koji nose značenje ili gradivni blokovi nečega u jeziku što ima smisla. Na primjer, u riječi "mačka", komponenta "mačka" ima smisla kao i "kod", ali "kad" ne znači isto što i "mačka". U ovom primjeru, "ca" ne znači ništa. * [[Morfologija (lingvistika)|Morfologija]] je proučavanje riječi i načina na koji se formiraju. Morfologija je također grana lingvistike koja se bavi riječima, njihovom unutrašnjom strukturom i načinom na koji se formiraju. To je također mentalni sistem uključen u formiranje riječi.<ref>{{Cite book |title=What is Morphology |vauthors=Aronoff M, Fudeman K |date=2011 |publisher=John Wiley & Sons |edition=2nd}}</ref> * * [[Pragmatika]] je proučavanje odnosa između jezičkih oblika i govornika jezika,<ref>{{Cite book |title=What is the matter with communicative competence?: an analysis to encourage teachers of English to assess the very basis of their teaching |vauthors=Peterwagner R |date=2005 |publisher=Lit-Verl. |isbn=978-3-8258-8487-1 |location=Münster |page=24}}</ref> također uključuje kako se [[govor]] koristi za obavljanje različitih funkcija. Pragmatika se može definirati kao sposobnost prenošenja vlastitih osjećaja i želja drugim.<ref>{{Cite book |title=Language acquisition |vauthors=de Villiers JG, de Villiers PA |date=1979 |publisher=Harvard Univ. Press |isbn=978-0-674-50931-3 |edition=3rd |location=Cambridge, Massachusetts |page=229}}</ref> Razvoj jezika kod djece također uključuje semantiku, što je pridavanje značenja riječima. To se događa u tri faze. Prvo, svaka riječ znači cijelu rečenicu. Naprimjer, malo dijete može reći "mama", ali dijete može misliti "Ovdje je mama", "Gdje je mama?" ili "Vidim mamu". U drugoj fazi, riječi imaju značenje, ali nemaju potpune definicije. Ova faza se javlja oko druge ili treće godine. Treće, oko sedme ili osme godine, riječi imaju definicije slične onima kod odraslih i njihova značenja su potpunija.<ref name="hopper1973">{{Cite book |title=Children's Speech |vauthors=Hopper R, Naremore RC |date=1973 |publisher=Harper & Row |location=New York, NY}}</ref> Dijete uči [[sintaksa|sintaksu]] svog jezika kada je u stanju spajati riječi u rečenice i razumjeti rečenice od više riječi koje izgovaraju drugi ljudi. Čini se da postoji šest glavnih faza u kojima se razvija usvajanje sintakse kod djeteta.<ref name="wood1976"/> Prva je upotreba riječi nalik [[rečenica]]ma kojima dijete komunicira koristeći jednu riječ s dodatnim vokalnim i tjelesnim znakovima. Ova faza se obično javlja između 12 i 18 mjeseci starosti. Drugo, između 18 mjeseci i dvije godine, postoji faza modifikacije u kojoj djeca komuniciraju koncepte modificiranjem tematske riječi. Treća faza, između dvije i tri godine, uključuje dijete koje koristi kompletne subjektno-predikatske strukture za komunikaciju koncepata. Četvrto, djeca mijenjaju osnovnu strukturu rečenica što im omogućava da komuniciraju složenije koncepte. Ova faza se javlja između dvije i po godine i četiri godine. Peta faza kategorizacije uključuje djecu od tri i po do sedam godina koja usavršavaju svoje rečenice svrsishodnijim izborom riječi koji odražava njihov složeni sistem kategorizacije vrsta riječi. Konačno, djeca koriste jezičke strukture koje uključuju složenije sintaksne odnose između pete i desete godine života.<ref name="wood1976">{{Cite book |title=Children and communication: verbal and nonverbal language development |vauthors=Wood BS |date=1976 |publisher=Prentice-Hall |location=Englewood Cliffs, N.J.}}</ref> ===Sekventne vještine i prekretnice=== {| class="wikitable" |+ Sekventne vještine u učenju govora <ref>{{Cite book |title=Developmental Change. The Social World of Children Learning to Talk |vauthors=Hart B, Risley TR |date=1999 |publisher=P.H. Brookes Pub. |location=Baltimore, Md. |page=271}}</ref> |- |Dob djeteta u mjesecima!! Jezičke vještine |- | 0–3 || Vokalna igra: plač, gugutanje, klokotanje, gunđanje |- | 3+ || Brbljanje: nediferencirani zvukovi |- | 6–10 || Brbljanje: kanonski/podvojeni slogovi |- | 9+ || Imitacija |- | 8–18 ||Prve riječi |- | 13–15|| Ekspresivni žargon, intonacijske rečenice |- | 13–19 || Vokabular od 10 riječi |- | 14–24 || Vokabular od 50 riječi |- | 13–27|| Faza od jedne riječi i nekoliko rečenica; kombinacije od 2-3 riječi; Članovi: Jednina; Množina: - |- | 23–24 || Nepravilno prošlo vrijeme: otišao, modalno i glagolsko vrijeme: moći/htjeti; vokabular od 28 do 436 riječi; 93–265 izjava po satu |- | 25–27 || Redovni prošli oblik:; Pomoćni "biti": biše, bili |- | 23–26 || Treće lice jednine:; vokabular od 896 do 1.507 riječi; 1.500 do 1.700 riječi na sat |} Dojenčad počinju s gugutanjem i tihim samoglasnicima. Ubrzo nakon rođenja, ovaj sistem se razvija kako dojenčad počinje shvatati da njihovi zvukovi, odnosno neverbalna komunikacija, dovode do reakcije od strane njihovog staratelja.<ref name="Hart and Risley">{{Cite book |title=The Social World of Children Learning to Talk |url=https://archive.org/details/socialworldofchi0000hart |vauthors=Hart B |date=1999 |publisher=P.H. Brookes Pub |isbn=978-1-55766-420-4 |location=Baltimore, Md. |pages=[https://archive.org/details/socialworldofchi0000hart/page/52 53]–72}}</ref> Ovo će zatim preći u brbljanje u dobi od oko pet mjeseci, pri čemu bebe prvo brbljaju suglasnike i samoglasnike zajedno koji mogu zvučati kao "ma" ili "da".<ref name="woolfolk2012">{{Cite book |title=Child and adolescent development |vauthors=Woolfolk A, Perry NE |date=2012 |publisher=Pearson Education |isbn=978-1-292-04106-3 |location=Upper Saddle River, NJ}}</ref> Sa dobi od oko osam mjeseci, brbljanje se povećava i uključuje ponavljanje glasova, kao što su "ma-ma" i "da-da". Otprilike u ovoj dobi dojenčad također uči oblike riječi i koji glasovi češće slijede druge glasove.<ref name="woolfolk2012" /> Oko 8 mjeseci starosti, brbljanje se povećava i uključuje ponavljanje glasova, kao što su "ma-ma" i "da-da". Otprilike u ovoj dobi dojenčad također uči oblike riječi i koji glasovi vjerovatnije slijede druge glasove.<ref name="woolfolk2012"/> U ovoj fazi, veliki dio djetetove komunikacije je otvoren za interpretaciju. Naprimjer, ako dijete kaže "ba" kada je u sobi s igračkama sa svojim starateljem, vjerovatno će se to protumačiti kao "lopta" jer je igračka u vidokrugu. Međutim, ako biste slušali istu "riječ" na snimljenoj kaseti bez poznavanja konteksta, možda nećete moći shvatiti šta je dijete pokušavalo reći.<ref name="Hart and Risley"/> [[Receptivni jezik]] djeteta, razumijevanje tuđeg [[govor]]a, ima postepeni razvoj koji počinje oko šest mjeseci.<ref name="pal2011">{{Cite book |title=Education Psychology |vauthors=Pal BK |date=2011 |publisher=Prerna Parkashan |location=Delhi}}</ref> Međutim, [[ekspresivni jezik]], proizvodnja riječi, brzo se kreće nakon svog početka oko godinu dana starosti, s "eksplozijom vokabulara" brzog usvajanja riječi koja se javlja sredinom druge godine.<ref name="pal2011" /> Gramatička pravila i kombinacije riječi pojavljuju se oko druge godine.<ref name="pal2011"/> Između 20 i 28 mjeseci, djeca prelaze s razumijevanja razlike između visokog i niskog, vrućeg i hladnog i počinju mijenjati "ne" u "čekaj malo", "ne sada" i "zašto". Na kraju, mogu dodavati zamjenice riječima i kombinirati ih kako bi formirali kratke rečenice.<ref name="Hart and Risley"/> Savladavanje vokabulara i gramatike nastavlja se postepeno kroz predškolski i školski uzrast, pri čemu adolescenti imaju manji vokabular od odraslih i imaju više poteškoća s konstrukcijama poput pasiva.<ref name="pal2011"/> Do prve godine života, djeca su u stanju izgovoriti 1-2 riječi, reagirati na svoje ime, imitirati poznate zvukove i slijediti jednostavne upute.<ref name="woolfolk2012" /> Između 1-2 godine, dijete koristi 5-20 riječi, izgovara rečenice od 2 riječi, izražava svoje želje izgovarajući riječi poput "više" ili "ap" i razumije riječ "no".<ref name="woolfolk2012"/> Između dvije i tri godine, dijete je u stanju da se nazove "ja", kombinira imenice i glagole, koristi kratke rečenice, koristi neke jednostavne množine, odgovara na pitanja "gdje" i ima vokabular od otprilike 450 riječi.<ref name="woolfolk2012" /> Do 4. godine, djeca su u stanju koristiti rečenice od 4-5 riječi i imaju vokabular od oko 1000 riječi.<ref name="woolfolk2012"/> Djeca između četiri i pet godina su u stanju koristiti prošlo vrijeme, imaju vokabular od oko 1.500 riječi i postavljati pitanja poput "zašto?". i "ko?".<ref name="woolfolk2012"/> Do 6. godine, dijete ima vokabular od 2.600 riječi, sposobno je formirati rečenice od 5-6 riječi i koristiti razne vrste [[rečenica]].<ref name="woolfolk2012" /> Do 5. ili 6. godine, većina djece savlada osnove svog maternjeg jezika.<ref name="woolfolk2012"/> Dojenčad, do 15 mjeseci, u početku ne može razumjeti poznate riječi na svom maternjem jeziku izgovorene s nepoznatim naglaskom.<ref name="apa.org">{{Cite journal |vauthors=van Heugten M, Johnson EK |date=februar 2014 |title=Learning to contend with accents in infancy: benefits of brief speaker exposure |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-experimental-psychology-general_2014-02_143_1/page/340 |journal=Journal of Experimental Psychology. General |volume=143 |issue=1 |pages=340–350 |doi=10.1037/a0032192 |pmid=23506084}}</ref> To znači da dojenče koje govori kanadski engleski ne može prepoznati poznate riječi izgovorene s australijskim engleskim naglaskom. Ova vještina se razvija blizu drugog rođendana.<ref name="apa.org" /> Međutim, ovo se može prevladati kada se prije testa pročita vrlo poznata priča s novim naglaskom, što sugerira da su osnovne funkcije osnovnog govornog jezika uspostavljene ranije nego što se ranije mislilo.<ref name="apa.org" /> Vokabular obično raste s oko 20 riječi u dobi od 18 mjeseci na oko 200 riječi u dobi od 21 mjesec. Počevši od otprilike 18 mjeseci, dijete počinje kombinirati riječi u rečenice od dvije riječi, koje odrasli obično proširuju kako bi razjasnili njihovo značenje. Do 24-27 mjeseci dijete proizvodi rečenice od tri ili četiri riječi koristeći logičnu, ako ne i strogo ispravnu, sintaksu.<ref name="pal2011"/> Teorija je da djeca primjenjuju osnovni skup pravila kao što je dodavanje oznake za množinu ili izmišljanje jednostavnijih riječi od riječi koje su previše komplicirane za ponavljanje poput "čoskit" za [[čokoladni keks]].<ref name="pal2011"/> Nakon toga dolazi do brze pojave gramatičkih pravila i redoslijeda rečenica.<ref name="pal2011"/> Često postoji interes za [[rimaa|rimu]], a maštovita igra često uključuje razgovore. Snimljeni dječiji monolozi daju uvid u razvoj procesa organiziranja informacija u smislene jedinice.<ref name="pal2011"/> Do treće godine dijete počinje koristiti složene rečenice, uključujući odnosne rečenice, iako još uvijek usavršava različite [[lingvistika|lingvističke]] sisteme. Do pete godine upotreba jezika je vrlo slično kao i kod odrasle osobe. Od otprilike treće godine djeca mogu ukazivati na fantazijsku ili izmišljenu lingvistiku, stvarati koherentne lične priče i fiktivne narative s počecima i završetcima.<ref name="pal2011" /> Tvrdi se da djeca smišljaju narativ kao način razumijevanja vlastitog iskustva i kao medij za prenošenje svog značenja drugima.<ref name="pal2011" /> Sposobnost uključivanja u prošireni diskurs pojavljuje se s vremenom iz redovnog razgovora s odraslima i vršnjacima. Za to dijete treba naučiti kombinirati svoju perspektivu s perspektivom drugih i s vanjskim događajima te naučiti koristiti lingvističke pokazatelje kako bi pokazalo da to radi. Također uče prilagođavati svoj jezik ovisno o tome s kim razgovaraju.<ref name="pal2011" /> Obično do otprilike 9. godine dijete može prepričati druge narative pored vlastitih iskustava, iz perspektive autora, likova u priči i vlastitih stavova.<ref name="pal2011" /> ===Teorije=== Iako je uloga govora odraslih važna u olakšavanju djetetovog učenja, postoji znatno neslaganje među teoretičarima o tome u kojoj mjeri on utječe na rana značenja i ekspresivne riječi kod djece. Nalazi o početnom mapiranju novih riječi, sposobnosti dekontekstualizacije riječi i preciziranju značenja riječi su različiti.<ref name="Smith, Cowie, Blades, 2011" /> Jedna hipoteza, poznata kao sintaktička hipoteza [[samostalno korištenje]], odnosi se na djetetovu sposobnost da zaključi značenje iz znakova koristeći gramatičke informacije iz strukture [[rečenica]].<ref name="gleitman">{{Cite journal |vauthors=Gleitman LR |year=1990 |title=The structural sources of verb meaning |url=https://archive.org/details/sim_studies-in-second-language-acquisition_1990-03_12_1/page/n5 |journal=Language Acquisition |volume=1 |issue=1 |pages=3–55 |doi=10.1207/s15327817la0101_2 |s2cid=144713838}}</ref> Druga teorija je model višestrukih ruta koji tvrdi da riječi vezane za kontekst i referentne riječi slijede različite rute; prve se mapiraju na reprezentacije događaja, a druge na mentalne reprezentacije. U ovom modelu, roditeljski unos ima ključnu ulogu, ali djeca se u konačnici oslanjaju na kognitivnu obradu kako bi uspostavila naknadnu upotrebu riječi.<ref name="Barrett">{{Cite journal |vauthors=Barrett M, Harris M, Chasin J |date=februar 1991 |title=Early lexical development and maternal speech: a comparison of children's initial and subsequent uses of words |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-child-language_1991-02_18_1/page/20 |journal=Journal of Child Language |volume=18 |issue=1 |pages=21–40 |doi=10.1017/S0305000900013271 |pmid=2010501 |s2cid=35724493}}</ref> Međutim, naturalistička istraživanja o razvoju jezika pokazala su da je vokabular predškolske djece snažno povezan s brojem riječi koje im odrasli govore.<ref name="hartris">{{Cite book |title=Meaningful Differences in the Everyday Experience of Young American Children |url=https://archive.org/details/meaningfuldiffer0000hart |vauthors=Hart B, Risley TR |date=1995 |publisher=P.H. Brookes |isbn=978-1-55766-197-5}}</ref> Ne postoji jedinstvena prihvaćena teorija usvajanja jezika. Umjesto toga, postoje trenutne teorije koje pomažu u objašnjavanju teorija jezika, teorija spoznaje i teorija razvoja. One uključuju generativističku teoriju, [[teorija socijalnog interakcionizma|teoriju socijalnog interakcionizma]], teoriju zasnovanu na upotrebi ([[Michael Tomasello|Tomasello]]), konekcionističku teoriju i biheviorističku teoriju ([[B. F. Skinner|Skinner]]). Generativističke teorije kažu da je [[univerzalna gramatika]] urođena i da jezičko iskustvo aktivira to urođeno znanje.<ref name="hoff2009">{{Cite book |title=Language development |vauthors=Hoff E |date=2009 |publisher=Wadsworth Cengage Learning |isbn=978-0-495-50820-5}}{{page needed|date=august 2022}}</ref> Socijalno-interakcionističke teorije definiraju jezik kao društveni fenomen gdje djeca usvajaju jezik jer žele komunicirati s drugima; ova teorija se uveliko zasniva na socijalno-kognitivnim sposobnostima koje pokreću proces usvajanja jezika.<ref name="hoff2009"/> Teorije zasnovane na upotrebi definiraju jezik kao skup formula koje proizlaze iz djetetovih sposobnosti učenja u korelaciji s njihovom socijalno-kognitivnom interpretacijom i razumijevanjem namjeravanih značenja govornika.<ref name="hoff2009"/> Konekcionistička teorija je postupak učenja obrazaca koji definira jezik kao sistem sastavljen od manjih podsistema ili obrazaca zvuka ili značenja.<ref name="hoff2009"/> [[ponašanje|Biheviorističke]] teorije definirale su jezik kao uspostavljanje [[pozitivno potkrepljenje|pozitivnog potkrepljenja]], ali se sada smatraju samo historijski značajnim.<ref name="hoff2009"/> ===Komunikacija=== [[Komunikacija]] se može definirati kao razmjena i pregovaranje informacija između dvije ili više osoba putem verbalnih i neverbalnih simbola, usmenih i pisanih (ili vizualnih) načina, te procesa proizvodnje i razumijevanja komunikacije.<ref name="richards1986">{{Cite book |title=Language and Communication |date=1986 |publisher=Longman Group Limited |veditors=Richards JC, Schmidt WR |location=USA}}</ref> Prema Prvom međunarodnom kongresu za proučavanje dječjeg jezika, "opća hipoteza [je da] je pristup društvenoj interakciji preduvjet za normalno usvajanje jezika".<ref name="Dale and Snow">{{Cite book |title=Child language, an international perspective: selected papers from the First International Congress for the Study of Child Language |url=https://archive.org/details/childlanguageint0000inte |vauthors=Dale PS, Ingram D, Snow CE |date=1981 |publisher=University Park Press |isbn=978-0-8391-1608-0 |location=Baltimore, Md. |pages=[https://archive.org/details/childlanguageint0000inte/page/194 195]–214 |chapter=Social Interaction and Language Acquisition.}}</ref> Principi razgovora uključuju fokusiranje dvije ili više osoba na jednu temu. Na sva pitanja u razgovoru treba odgovoriti, komentare treba razumjeti ili priznati, a sve upute treba, teoretski, slijediti. U slučaju male djece, očekuje se da ovi razgovori budu osnovni ili suvišni. Uloga staratelja tokom razvojnih faza je da prenese da razgovor treba imati svrhu, kao i da nauči djecu da prepoznaju emocije drugog govornika.<ref name="Dale and Snow" /> Komunikativni jezik je i [[Verbalna komunikacija|verbalna]] i [[Neverbalna komunikacija|neverbalna]], a da bi se postigla komunikacijska kompetencija, moraju se savladati četiri komponente. Ove komponente su: gramatička kompetencija, uključujući znanje vokabulara, pravila formiranja rečenica od riječi itd.; sociolingvistička kompetencija, ili odgovarajuća značenja i [[gramatika|gramatički]] oblici u različitim društvenim kontekstima; diskursna kompetencija, koja je posjedovanje znanja potrebnog za kombinovanje oblika i značenja; i strateška kompetencija u obliku znanja o verbalnim i neverbalnim komunikacijskim strategijama.<ref name="richards1986"/> Postizanje [[komunikacijska kompetencija|komunikacijske kompetencije]] je bitan dio stvarne komunikacije.<ref>{{Cite journal |vauthors=Burgoon KJ, Le Poire AB |year=1993 |title=Effects of Communication Expectancies, Actual Communication, and Expectancy Disconfirmation on Evaluations of Communicators and Their Communication Behavior |journal=Human Communication Research |volume=20 |pages=67–96 |doi=10.1111/j.1468-2958.1993.tb00316.x|doi-access=free }}</ref> Razvoj jezika se smatra motivom za komunikaciju, a komunikacijska funkcija jezika zauzvrat pruža motiv za razvoj jezika. Jean Piaget koristi termin "glumljeni razgovori" kako bi objasnio djetetov stil komunikacije koji se više oslanja na gestove i pokrete tijela nego na riječi.<ref name="wood1976" /> Mlađa djeca se oslanjaju na gestove za direktno prenošenje svoje poruke. Kako počinju usvajati više jezika, pokreti tijela preuzimaju drugačiju ulogu i počinju dopunjavati verbalnu poruku.<ref name="wood1976" /> Ovi neverbalni pokreti tijela omogućavaju djeci da izraze svoje emocije prije nego što ih mogu izraziti verbalno. Neverbalna komunikacija djetetovih osjećaja vidljiva je kod beba od 0 do 3 mjeseca koje koriste divlje, trzave pokrete tijela kako bi pokazale uzbuđenje ili uznemirenje.<ref name="wood1976" /> Ovo se razvija u ritmičnije pokrete cijelog tijela u dobi od 3 do 5 mjeseci kako bi se demonstrirala ljutnja ili oduševljenje djeteta.<ref name="wood1976" /> Između 9 i 12 mjeseci starosti, djeca sebe doživljavaju kao dio komunikacijskog svijeta.<ref name="hoff2014" /> Prije 9-12 mjeseci, bebe komuniciraju s predmetima i ljudima, ali ne komuniciraju s ljudima o predmetima. Ova razvojna promjena je promjena od primarne [[intersubjektivnosti]] (sposobnosti dijeljenja sebe s drugima) do sekundarne intersubjektivnosti (sposobnosti dijeljenja vlastitog iskustva), što mijenja dojenče od nedruštvenog do društveno angažovanog bića.<ref name="hoff2014" /> Oko 12 mjeseci starosti počinje upotreba komunikativnih gestova, uključujući komunikativno pokazivanje gdje dojenče pokazuje da nešto zatraži ili da pruži informaciju.<ref name="hoff2014" /> Drugi komunikativni gest se javlja oko 10. i 11. mjeseca starosti kada dojenčad počinje pratiti pogled, gledajući tamo gdje druga osoba gleda.<ref name="hoff2014" /> Ova [[zajednička pažnja]] rezultira promjenama u njihovim socijalno-kognitivnim vještinama između 9. i 15. mjeseca starosti, jer sve više vremena provode s drugima.<ref name="hoff2014" /> Korištenje neverbalnih komunikacijskih gestova kod djece predviđa budući jezički razvoj. Upotreba neverbalne komunikacije u obliku gestova ukazuje na djetetov interes za razvoj komunikacije, a značenja koja odaberu prenijeti ubrzo se otkrivaju kroz verbalizaciju jezika.<ref name="hoff2014" /> Usvajanje i razvoj jezika doprinose verbalnom obliku komunikacije. Djeca potiču s lingvističkim sistemom u kojem su riječi koje uče riječi koje se koriste za funkcionalno značenje.<ref name="hoff2009" /> Ovo podsticanje govora nazvano je pragmatičkim [[samostalno korištenje (lingvistika)|samostalno korištenje]]. Prema ovoj teoriji, djeca riječi smatraju sredstvom društvene veze, jer se riječi koriste za povezivanje komunikacijskih namjera govornika s novim riječima.<ref name="hoff2009"/> Dakle, kompetencija verbalne komunikacije putem jezika postiže se napretkom u [[sintaksa|sintaksi]] ili [[gramatika|gramatici]]. Druga funkcija komunikacije putem jezika povezana je s pragmatičnim razvojem.<ref>{{Cite book |title=Essays in Developmental Science. |vauthors=Ninio A, Snow EC |date=1996 |publisher=Westview Press |location=Boulder, CO, US}}</ref> Pragmatični razvoj uključuje djetetove namjere komunikacije prije nego što ono zna kako izraziti te namjere, a tokom prvih nekoliko godina života razvijaju se i jezik i komunikacijske funkcije.<ref name="hoff2009"/> Kada djeca usvoje jezik i nauče ga koristiti za komunikacijske funkcije ([[pragmatika]]), djeca također stiču znanje o tome kako sudjelovati u razgovorima i kako prenijeti prošla iskustva/događaje ([[diskurs|znanje o diskursu]]), kao i učenje kako koristiti jezik prikladno svojoj društvenoj situaciji ili društvenoj grupi ([[Sociolingvistika|sociolingvističko znanje]]).<ref name="hoff2009" /> U prve dvije godine života, djetetova jezička sposobnost napreduje i razvijaju se konverzacijske vještine, poput mehanike verbalne interakcije. Mehanika verbalne interakcije uključuje naizmjenično pokretanje tema, ispravljanje [[neispravne komunikacije]] i reagiranje radi produženja ili održavanja razgovora.<ref name="hoff2009" /> Razgovor je asimetričan kada dijete komunicira s odraslom osobom jer je odrasla osoba ta koja stvara strukturu u razgovoru i gradi na djetetovim doprinosima. U skladu s razvojem djetetovih konverzacijskih vještina, asimetrični razgovor između odrasle osobe i djeteta napreduje do jednakog [[temperament]]a razgovora. Ova promjena u ravnoteži razgovora sugerira razvoj [[narativni diskurs|narativnog diskursa]] u komunikaciji.<ref name="hoff2009"/> Obično su razvoj komunikacijske kompetencije i razvoj jezika međusobno povezani.<ref name="hoff2009"/> ====Individualne razlike==== Kašnjenja u jezičkim vještinama su najčešći tip razvojnog kašnjenja. Prema demografskim podacima, jedno od šest djece ima značajan jezički deficit;<ref>{{cite journal | vauthors = Sansavini A, Favilla ME, Guasti MT, Marini A, Millepiedi S, Di Martino MV, Vecchi S, Battajon N, Bertolo L, Capirci O, Carretti B, Colatei MP, Frioni C, Marotta L, Massa S, Michelazzo L, Pecini C, Piazzalunga S, Pieretti M, Rinaldi P, Salvadorini R, Termine C, Zuccarini M, D'Amico S, De Cagno AG, Levorato MC, Rossetto T, Lorusso ML | display-authors = 6 | title = Developmental Language Disorder: Early Predictors, Age for the Diagnosis, and Diagnostic Tools. A Scoping Review | journal = Brain Sciences | volume = 11 | issue = 5 | page = 654 | date = maj 2021 | pmid = 34067874 | pmc = 8156743 | doi = 10.3390/brainsci11050654 | doi-access = free }}</ref> [[Kašnjenje u razvoju]] govora/jezika je tri do četiri puta češće kod dječaka nego kod djevojčica.<ref>{{cite journal | vauthors = Leung AK, Kao CP | title = Evaluation and management of the child with speech delay | language = en-US | journal = American Family Physician | volume = 59 | issue = 11 | pages = 3121–8, 3135 | date = juni 1999 | pmid = 10392594 | url = https://www.aafp.org/pubs/afp/issues/1999/0601/p3121.html }}</ref> Neka djeca također pokazuju probleme u ponašanju zbog frustracije zbog nemogućnosti da izraze šta žele ili trebaju.<ref name="McLaughlin_2011">{{cite journal | vauthors = McLaughlin MR | title = Speech and language delay in children | language = en-US | journal = American Family Physician | volume = 83 | issue = 10 | pages = 1183–1188 | date = maj 2011 | pmid = 21568252 | url = https://www.aafp.org/pubs/afp/issues/2011/0515/p1183.html }}</ref> Jednostavna kašnjenja u razvoju govora su obično privremena. Većina slučajeva se rješava sama od sebe ili uz malo dodatne pažnje porodice. Dužnost je roditelja da ohrabruju svoju bebu da razgovara s njima gestama ili zvukovima i da ona provodi mnogo vremena igrajući se, čitajući joj i komunicirajući sa svojom bebom. U određenim okolnostima, roditelji će morati potražiti stručnu pomoć, kao što je logoped.<ref name="McLaughlin_2011" /> Važno je uzeti u obzir da ponekad kašnjenja mogu biti znak upozorenja na ozbiljnija stanja koja mogu uključivati poremećaje slušne obrade, gubitak sluha, razvojnu verbalnu dispraksiju, kašnjenje u razvoju u drugim oblastima ili poremećaj iz autističnog spektra (ASD).<ref name="McLaughlin_2011"/> ====Okolinski uzroci==== Postoje mnogi uzroci okoline koji su povezani sa kašnjenjima u razvoju jezika, uključujući situacije u kojima je dijete u potpunosti fokusirano na drugu vještinu, poput hodanja. Dijete može imati blizanca ili brata ili sestru slične dobi i možda ne dobija punu pažnju roditelja. Druga mogućnost je da je dijete u vrtiću s premalo odraslih koji bi mu mogli pružiti individualnu pažnju. Opći razvoj može biti pogođen ako dijete ne dobija adekvatnu nutritivnu ishranu.<ref>{{Cite journal |last1=Stanek |first1=Kaye |last2=Abbott |first2=Douglas |last3=Cramer |first3=Sheran |date=novembar 1990 |title=Diet quality and the eating environment of preschool children |journal=Journal of the American Dietetic Association |volume=90 |issue=11 |pages=1582–1584 |doi=10.1016/s0002-8223(21)01844-7 |pmid=2229855 |issn=0002-8223}}</ref> Možda najočigledniji uzrok iz okoline bilo bi dijete koje pati od psihosocijalne deprivacije poput siromaštva, loših stambenih uslova, zanemarivanja, neadekvatne jezičke stimulacije ili emocijskog [[stres]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Sunderajan T, Kanhere SV | title = Speech and language delay in children: Prevalence and risk factors | journal = Journal of Family Medicine and Primary Care | volume = 8 | issue = 5 | pages = 1642–1646 | date = maj 2019 | pmid = 31198730 | pmc = 6559061 | doi = 10.4103/jfmpc.jfmpc_162_19 | doi-access = free }}</ref> ====Neurološki uzroci==== Kašnjenje u razvoju jezika može biti uzrokovano značajnim brojem osnovnih poremećaja, kao što je [[intelektualna invalidnost]], koji čini više od 50 % kašnjenja u razvoju jezika. Kašnjenje u razvoju jezika je obično teže od drugih razvojnih kašnjenja kod djece s intelektualnim teškoćama i obično je prvi očigledan simptom intelektualner invalidmosti. Intelektualna invalidnost uzrokuje globalno kašnjenje u razvoju jezika, uključujući odgođeno slušno razumijevanje i odgođenu upotrebu gestikulacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Marrus N, Hall L | title = Intellectual Disability and Language Disorder | journal = Child and Adolescent Psychiatric Clinics of North America | volume = 26 | issue = 3 | pages = 539–554 | date = juli 2017 | pmid = 28577608 | pmc = 5801738 | doi = 10.1016/j.chc.2017.03.001 }}</ref> [[Oštećenje sluha]] je još jedan od najčešćih uzroka kašnjenja u razvoju jezika. Dijete koje ne može čuti ili obraditi govor na jasan i konzistentan način imat će kašnjenje u razvoju jezika, a čak i najmanje oštećenje sluha ili poremećaj slušne obrade može značajno uticati na razvoj jezika. Općenito, što je oštećenje teže, to je kašnjenje u razvoju jezika ozbiljnije.<ref>{{cite journal | vauthors = Lang-Roth R | title = Hearing impairment and language delay in infants: Diagnostics and genetics | journal = GMS Current Topics in Otorhinolaryngology, Head and Neck Surgery | volume = 13 | pages = Doc05 | date = 1. 12. 2014 | pmid = 25587365 | pmc = 4273166 | doi = 10.3205/cto000108 }}</ref> Ipak, [[gluhoća|gluha]] djeca rođena u porodicama koje koriste znakovni jezik razvijaju dojenačko brbljanje i koriste potpuno ekspresivan znakovni jezik istim tempom kao i djeca koja čuju.<ref>{{cite journal | vauthors = Caselli N, Pyers J, Lieberman AM | title = Deaf Children of Hearing Parents Have Age-Level Vocabulary Growth When Exposed to American Sign Language by 6 Months of Age | journal = The Journal of Pediatrics | volume = 232 | pages = 229–236 | date = maj 2021 | pmid = 33482219 | pmc = 8085057 | doi = 10.1016/j.jpeds.2021.01.029 }}</ref> [[Disleksija|Razvojna disleksija]] je razvojni poremećaj čitanja koji se javlja kada mozak ne prepoznaje i ne obrađuje pravilno grafičke simbole koji predstavljaju zvukove govora. Djeca s disleksijom mogu imati problema s rimovanjem i odvajanjem zvukova koji čine riječi, što je ključno za učenje čitanja, jer rane [[Čitanje (proces)|čitanje]] vještine uveliko zavise od prepoznavanja riječi. Prilikom korištenja [[abeceda|abecede]] [[sistem pisanja|sistema pisanja]] to uključuje sposobnost odvajanja zvukova u riječima i sposobnost njihovog spajanja sa slovom i grupama slova. Poteškoće u povezivanju zvukova jezika sa slovima riječi mogu rezultirati poteškoćama u razumijevanju rečenica. Može doći do zabune između sličnih slova, kao što su "b" i "d". Općenito, simptomi disleksije su: poteškoće u određivanju značenja jednostavne rečenice, učenju prepoznavanja pisanih riječi i poteškoće u [[rima|rimovanju]]. [[Autizam]] i kašnjenje govora obično su povezani. Problemi s verbalnim jezikom najčešći su znak autizma. Rana dijagnoza i liječenje autizma mogu značajno pomoći djetetu da poboljša svoje govorne vještine. Autizam je prepoznat kao jedan od pet pervazivnih razvojnih poremećaja, koji se odlikuju problemima s jezikom, govorom, komunikacijom i socijalnim vještinama koji se javljaju u ranom djetinjstvu. Neki uobičajeni tipovi jezičkih poremećaja su ograničen ili nikakav verbalni govor, [[eholalija]] ili ponavljanje riječi izvan konteksta, problemi s reagiranjem na verbalne upute i ignoriranje ljudi koji im se direktno obraćaju.<ref>{{cite journal | vauthors = Vogindroukas I, Stankova M, Chelas EN, Proedrou A | title = Language and Speech Characteristics in Autism | journal = Neuropsychiatric Disease and Treatment | volume = 18 | pages = 2367–2377 | date = 14. 10. 2022 | pmid = 36268264 | pmc = 9578461 | doi = 10.2147/NDT.S331987 | doi-access = free }}</ref> ==Other aspects of development== ==Ostali aspekti razvoja== === [[Spol]] === {{Glavni|Rodni identitet}} [[Rodni identitet]] podrazumijeva kako osoba sebe doživljava kao muško, žensko ili varijaciju ta dva spola. Djeca se mogu identificirati kao pripadnici određenog spola već sa dvije godine.<ref>{{Cite journal |vauthors=Halim ML |date=29. 3. 2016 |title=Princesses and Superheroes: Social-Cognitive Influences on Early Gender Rigidity |journal=Child Development Perspectives |language=en |volume=10 |issue=3 |pages=155–160 |doi=10.1111/cdep.12176 |issn=1750-8592}}</ref> ali kako se razvija rodni identitet je tema naučne debate. Nekoliko faktora je uključeno u određivanje spola pojedinca, uključujući neonatusne [[hormon]]e, postnatalnu socijalizaciju i [[genetika|gentičke]] uticaje.<ref name="steensma-2013">{{Cite journal |vauthors=Steensma TD, Kreukels BP, de Vries AL, Cohen-Kettenis PT |date=juli 2013 |title=Gender identity development in adolescence |journal=Hormones and Behavior |volume=64 |issue=2 |pages=288–297 |doi=10.1016/j.yhbeh.2013.02.020 |pmid=23998673 |s2cid=23056757}}</ref> Neki vjeruju da je rod prilagodljiv do kasnog djetinjstva,<ref name="steensma-2013"/> dok drugi tvrde da se rod uspostavlja rano i da obrasci socijalizacije određeni rodom ili pojačavaju ili ublažavaju pojam roda kod pojedinca.<ref name="maccoby-2000">{{Cite journal |vauthors=Maccoby EE |date=2. 12. 2000 |title=Perspectives on gender development |journal=International Journal of Behavioral Development |language=en |volume=24 |issue=4 |pages=398–406 |doi=10.1080/016502500750037946 |issn=0165-0254 |s2cid=143918530}}</ref> Budući da se većina ljudi identificira kao spol koji se obično povezuje s njihovim genitalijama, proučavanje utjecaja ovih faktora je teško. Dokazi ukazuju na to da [[Androgen|neonatalni androgeni]], muški spolni hormoni koji se proizvode u [[maternica|maternici]] tokom [[trudnoća]], imaju važnu ulogu. [[Testosteron]] u maternici direktno kodira [[mozak]] za razvoj tipičan za muškarce ili žene. To uključuje i fizičku strukturu mozga i karakteristike koje osoba izražava zbog toga. Ljudi izloženi visokim nivoima testosterona tokom trudnoće obično razvijaju muški rodni identitet, dok oni koji nisu izloženi testosteronu ili kojima nedostaju receptori potrebni za interakciju s njim, obično razvijaju ženski rodni identitet.<ref name="steensma-2013"/><ref name="roselli-2018">{{Cite journal |vauthors=Roselli CE |date=juli 2018 |title=Neurobiology of gender identity and sexual orientation |journal=Journal of Neuroendocrinology |volume=30 |issue=7 |number=e12562 |doi=10.1111/jne.12562 |pmc=6677266 |pmid=29211317}}</ref> Smatra se da geni pojedinca također interaguju s [[hormon]]ima tokom trudnoće i, zauzvrat, utiču na rodni identitet, ali [[gen]]i odgovorni za to i njihovi efekti nisu precizno dokumentovani i dokazi su ograničeni.<ref name="roselli-2018"/> Nije poznato da li [[socijalizacija]] ima ulogu u određivanju rodnog identiteta nakon rođenja. Dobro je dokumentovano da djeca aktivno traže informacije o tome kako pravilno komunicirati s drugima na osnovu svog spola,<ref name="maccoby-2000"/> ali stepen u kojem ovi uzori, koji mogu uključivati roditelje, prijatelje i TV likove, utiču na rodni identitet je manje jasan i nije postignut konsenzus. ===[[Rasa]]=== Pored toka razvoja, prethodna literatura je ispitivala kako su rasa, etnička pripadnost i socioekonomski status uticali na razvoj djeteta. Čini se da neke studije govore o važnosti nadzora odraslih nad adolescentnom omladinom.<ref>{{cite journal | vauthors = Quintana SM, Aboud FE, Chao RK, Contreras-Grau J, Cross WE, Hudley C, Hughes D, Liben LS, Nelson-Le Gall S, Vietze DL | display-authors = 6 | title = Race, ethnicity, and culture in child development: contemporary research and future directions | journal = Child Development | volume = 77 | issue = 5 | pages = 1129–1141 | date = 2006 | pmid = 16999787 | doi = 10.1111/j.1467-8624.2006.00951.x | url = https://srcd.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-8624.2006.00951.x | access-date = 18. 10. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220308163216/https://srcd.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-8624.2006.00951.x | archive-date = 8. 3. 2022 | url-access = subscription }}</ref> Literatura sugerira da se razvoj afroameričkog djeteta ponekad razlikuje između kulturne i rasne socijalizacije.<ref>{{cite journal |last1=Saleem |first1=Farzana T. |last2=English |first2=Devin |last3=Busby |first3=Danielle R. |last4=Lambert |first4=Sharon F. |last5=Harrison |first5=Aubrey |last6=Stock |first6=Michelle L. |last7=Gibbons |first7=Frederick X. |title=The Impact of African American Parents' Racial Discrimination Experiences and Perceived Neighborhood Cohesion on their Racial Socialization Practices |journal=Journal of Youth and Adolescence |date=juli 2016 |volume=45 |issue=7 |pages=1338–1349 |doi=10.1007/s10964-016-0499-x |pmid=27189721 |pmc=5192560 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Tang |first1=Sandra |last2=McLoyd |first2=Vonnie C. |last3=Hallman |first3=Samantha K. |title=Racial Socialization, Racial Identity, and Academic Attitudes Among African American Adolescents: Examining the Moderating Influence of Parent–Adolescent Communication |journal=Journal of Youth and Adolescence |date=juni 2016 |volume=45 |issue=6 |pages=1141–1155 |doi=10.1007/s10964-015-0351-8 |pmid=26369349 |pmc=5407464 }}</ref> Nadalje, druga studija je otkrila da većina mladih imigranata bira smjerove usmjerene na područja prirodnih [[nauka]] i [[matematika|matematike]].<ref>{{cite journal | vauthors = Rangel MA, Shi Y | title = Early patterns of skill acquisition and immigrants' specialization in STEM careers | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 116 | issue = 2 | pages = 484–489 | date = januar 2019 | pmid = 30598440 | pmc = 6329961 | doi = 10.1073/pnas.1812041116 | doi-access = free | bibcode = 2019PNAS..116..484R }}</ref> == Faktori rizika == Faktori rizika u razvoju djeteta uključuju: [[pothranjenost]], depresiju majke, upotrebu supstanci kod majke i bol u ranom djetinjstvu; iako je proučavano mnogo više faktora.<ref name="Mora">{{Cite journal |vauthors=Mora JO, Herrera MG, Suescun J, de Navarro L, Wagner M |date=septembar 1981 |title=The effects of nutritional supplementation on physical growth of children at risk of malnutrition |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-clinical-nutrition_1981-09_34_9/page/1884 |journal=The American Journal of Clinical Nutrition |volume=34 |issue=9 |pages=1885–1892 |doi=10.1093/ajcn/34.9.1885 |pmid=7282613}}</ref><ref name="Kurstjens">{{Cite journal |vauthors=Kurstjens S, Wolke D |date=juli 2001 |title=Effects of maternal depression on cognitive development of children over the first 7 years of life |journal=Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines |volume=42 |issue=5 |pages=623–636 |doi=10.1111/1469-7610.00758 |pmid=11464967}}</ref><ref name="Frank">{{Cite journal |vauthors=Frank DA, Augustyn M, Knight WG, Pell T, Zuckerman B |date=mart 2001 |title=Growth, development, and behavior in early childhood following prenatal cocaine exposure: a systematic review |url=https://archive.org/details/sim_jama_2001-03-28_285_12/page/1612 |journal=JAMA |volume=285 |issue=12 |pages=1613–1625 |doi=10.1001/jama.285.12.1613 |pmc=2504866 |pmid=11268270}}</ref><ref name=AAP20162020>{{cite journal |last1=American Academy of Pediatrics' Committee on Fetus and Newborn and Section on Anesthesiology and Pain Medicine|date=1. 2. 2016|title= Prevention and Management of Procedural Pain in the Neonate: An Update|url=https://publications.aap.org/pediatrics/article/137/2/e20154271/52762/Prevention-and-Management-of-Procedural-Pain-in|journal=Pediatrics |volume= 137|issue= 2|pages= e20154271|doi=10.1542/peds.2015-4271|pmid= 26810788|access-date=8. 9. 2024|url-access=subscription}}</ref> === Bol === {{glavni|Bol kod beba}} <blockquote>[[Liječenje boli kod djece|Prevencija i ublažavanje boli kod novorođenčadi]], posebno [[Prijevremeni porođaj|prijevremeno rođene djece]], važno je ne samo zato što je [[Medicinska etika|etički]], već i zato što je poznato da [[Trauma ranog djetinjstva|izloženost ponovljenim bolnim podražajima u ranom životu]] ima kratkoročne i dugoročne [[Neželjeni učinak|neželjene posljedice]]. Ove [[Posljedice|sequelae]] uključuju [[Homeostaza|fiziološku nestabilnost]], [[Razvoj nervnog sistema kod ljudi|izmijenjeni razvoj mozga i abnormalni neurološki razvoj]], [[Somatosenzorni sistem|somatosenzorni]] i [[Stres u ranom djetinjstvu|sistemi odgovora na stres]], koji mogu trajati i u djetinjstvu.^5,–15 [[Nocicepcija|nociceptivni]] putevi su aktivni i funkcionalni već od 25 sedmica [[Trudnoća|gestacije]] i mogu izazvati generaliziranu ili [[Hiperalgeziju|pretjerani odgovor]] na [[Štetni stimulus|štetne podražaje]] kod nezrelih novorođenčadi.¹⁶</blockquote><blockquote>[[Američka akademija za pedijatriju]] Izjava o politici iz februara 2016., potvrđena u julu 2020.</blockquote><ref name=AAP20162020/> === Post[[neonatus]]na depresija === {{glavni|Postporođajna depresija}} Iako postoji veliki broj studija o utjecaju majčine depresije i postporođajne depresije na različita područja razvoja dojenčadi, još uvijek nije postignut konsenzus o pravim efektima. Brojne studije ukazuju na poremećen razvoj, dok mnoge druge ne nalaze uticaj depresije na razvoj.<ref>{{cite journal |last1=Slomian |first1=Justine |last2=Honvo |first2=Germain |last3=Emonts |first3=Patrick |last4=Reginster |first4=Jean-Yves |last5=Bruyère |first5=Olivier |title=Consequences of maternal postpartum depression: A systematic review of maternal and infant outcomes |journal=Women's Health |date=januar 2019 |volume=15 |page=174550651984404 |doi=10.1177/1745506519844044|pmid=31035856 |pmc=6492376 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Parsons |first1=C. E. |last2=Young |first2=K. S. |last3=Rochat |first3=T. J. |last4=Kringelbach |first4=M. L. |last5=Stein |first5=A. |title=Postnatal depression and its effects on child development: a review of evidence from low- and middle-income countries |journal=British Medical Bulletin |date=1. 3. 2012 |volume=101 |issue=1 |pages=57–79 |doi=10.1093/bmb/ldr047 |pmid=22130907 }}</ref> Studija provedena na 18-mjesečnoj djeci čije su majke imale depresivne simptome dok su djeca imala šest sedmica i/ili šerst mjeseci pokazala je da majčina depresija nije imala uticaja na kognitivni razvoj djeteta. Nadalje, studija pokazuje da majčina depresija u kombinaciji s lošim kućnim okruženjem vjerovatnije utiče na kognitivni razvoj nego sama majčina depresija. Međutim, autori zaključuju da je moguće da kratkoročna depresija nema uticaja, ali da dugoročna može uzrokovati ozbiljnije probleme.<ref name="Piteo 2012">{{Cite journal |vauthors=Piteo AM, Yelland LN, Makrides M |date=august 2012 |title=Does maternal depression predict developmental outcome in 18 month old infants? |journal=Early Human Development |volume=88 |issue=8 |pages=651–655 |doi=10.1016/j.earlhumdev.2012.01.013 |pmid=22361258}}</ref> [[Longitudinalna studija]] koja je trajala sedam godina nije pronašla uticaj majčine depresije na kognitivni razvoj u cjelini, međutim, otkrila je da su dječaci podložniji kognitivnim razvojnim problemima kada su im majke imale [[drpresija (raspoloženje)|depresiju]].<ref name="Kurstjens"/> Ovaj trend se nastavlja u studiji djece do dvije godine, koja je otkrila značajnu razliku u kognitivnom razvoju između spolova, pri čemu su djevojčice imale viši rezultat; međutim, djevojčice su postigle viši rezultat bez obzira na majčinu historiju depresije. Dojenčad s hronično depresivnim majkama pokazala je značajno niže rezultate na motoričkim i mentalnim skalama, kao što je [[Bayleyeva skala razvoja dojenčadi]],<ref name="Cornish 2005">{{Cite journal |vauthors=Cornish AM, McMahon CA, Ungerer JA, Barnett B, Kowalenko N, Tennant C |year=2005 |title=Postnatal depression and infant cognitive and motor development in the second postnatal year: The impact of depression chronicity and infant gender |journal=Infant Behavior and Development |volume=28 |issue=4 |pages=407–417 |doi=10.1016/j.infbeh.2005.03.004}}</ref> u suprotnosti s mnogim starijim studijama.<ref name="Kurstjens"/><ref name="Piteo 2012"/> Sličan efekat je uočen i sa 11 godina: muška djeca depresivnih majki postižu u prosjeku 19,4 boda niži rezultat na testu inteligencije od vršnjaka zdravih majki, dok je ta razlika manje izražena kod djevojčica.<ref name="Hay 2001">{{Cite journal |vauthors=Hay DF, Pawlby S, Sharp D, Asten P, Mills A, Kumar R |date=oktobar 2001 |title=Intellectual problems shown by 11-year-old children whose mothers had postnatal depression |journal=Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines |volume=42 |issue=7 |pages=871–889 |doi=10.1111/1469-7610.00784 |pmid=11693583}}</ref> Tromjesečna djeca depresivnih majki pokazuju značajno niže rezultate na Griffithsovoj skali mentalnog razvoja, koja pokriva niz razvojnih područja, uključujući kognitivni, motorni i socijalni razvoj.<ref name="Galler 2000">{{Cite journal |vauthors=Galler JR, Harrison RH, Ramsey F, Forde V, Butler SC |date=septembar 2000 |title=Maternal depressive symptoms affect infant cognitive development in Barbados |journal=Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines |volume=41 |issue=6 |pages=747–757 |doi=10.1111/1469-7610.00662 |pmid=11039687}}</ref> Nadalje, interakcije između depresivnih majki i njihove djece mogu utjecati na društvene i kognitivne sposobnosti u kasnijem životu.<ref name="Field">{{Cite journal |vauthors=Field T, Healy B, Goldstein S, Guthertz M |year=1990 |title=Behaviour-state matching and synchrony in mother-infant interactions of nondepressed versus depressed dyads |url=https://archive.org/details/sim_developmental-psychology_1990-01_26_1/page/6 |journal=Developmental Psychology |volume=26 |issue=1 |pages=7–14 |doi=10.1037/0012-1649.26.1.7}}</ref> Dokazano je da majčina depresija utiče na interakciju majki s djetetom.<ref name="Reck 2004">{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Reck C, Hunt A, Fuchs T, Weiss R, Noon A, Moehler E, Downing G, Tronick EZ, Mundt C |year=2004 |title=Interactive regulation of affect in postpartum depressed mothers and their infants: an overview |journal=Psychopathology |volume=37 |issue=6 |pages=272–280 |doi=10.1159/000081983 |pmid=15539778 |s2cid=21040790}}</ref> Prilikom komunikacije sa svojim djetetom, depresivne majke ne uspijevaju promijeniti svoju [[intonacija (lingvistika)|vokalnu intonaciju]] i sklone su korištenju nestrukturiranog vokalnog ponašanja.<ref name="Bettes 1988">{{Cite journal |vauthors=Bettes BA |date=august 1988 |title=Maternal depression and motherese: temporal and intonational features |url=https://archive.org/details/sim_child-development_1988-08_59_4/page/1088 |journal=Child Development |volume=59 |issue=4 |pages=1089–1096 |doi=10.2307/1130275 |jstor=1130275 |pmid=3168616}}</ref> Nadalje, u poređenju sa interakcijom sa zdravim majkama, dojenčad koja komunicira sa depresivnim majkama pokazuje znakove [[stres]]a, poput ubrzanog [[puls]]a i povišenog nivoa [[kortizol]]a, te više koriste izbjegavajuća ponašanja, naprimjer skretanje pogleda.<ref name="Field"/> Pokazalo se da interakcija majke i dojenčeta u dobi od dva mjeseca utiče na kognitivne performanse djeteta u dobi od pet godina.<ref>{{Cite journal |vauthors=Murray L, Kempton C, Woolgar M, Hooper R |date=oktobar 1993 |title=Depressed mothers' speech to their infants and its relation to infant gender and cognitive development |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-child-psychology-and-psychiatry-and-allied-disciplines_1993-10_34_7/page/1082 |journal=Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines |volume=34 |issue=7 |pages=1083–1101 |doi=10.1111/j.1469-7610.1993.tb01775.x |pmid=8245134}}</ref> Studije su počele pokazivati da drugi oblici [[psihopatologija|psihopatologije]] (mentalnih bolesti) mogu nezavisno uticati na kasniji socioemocionalni razvoj dojenčadi i male djece uticajem na regulatorne procese unutar vezanosti dijete-roditelj.<ref>{{Cite journal |vauthors=Schechter DS, Willheim E |date=juli 2009 |title=Disturbances of attachment and parental psychopathology in early childhood |journal=Child and Adolescent Psychiatric Clinics of North America |volume=18 |issue=3 |pages=665–686 |doi=10.1016/j.chc.2009.03.001 |pmc=2690512 |pmid=19486844}}</ref> Naprimjer, [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP) povezan s majčinim interpersonalnim nasiljem povezan je s naknadnom disregulacijom [[emocija]] i agresije u dobi od četiri do sedam godina.<ref>{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Schechter DS, Zygmunt A, Coates SW, Davies M, Trabka K, McCaw J, Kolodji A, Robinson J |date=septembar 2007 |title=Caregiver traumatization adversely impacts young children's mental representations on the MacArthur Story Stem Battery |journal=Attachment & Human Development |volume=9 |issue=3 |pages=187–205 |doi=10.1080/14616730701453762 |pmc=2078523 |pmid=18007959}}</ref> ===Majčinska upotreba droga === ==== [[Kokain]] ==== {{glavni|Prenatalna izloženost kokainu}} Istraživanja su pružila oprečne dokaze o težini uticaja na razvoj djece koje imaju [[Droge u trudnoći|upotreba supstanci od strane majke]] tokom i nakon trudnoće.<ref name="Frank"/> Djeca izložena kokainu u maternici imaju manju težinu od one koja nisu izložena u dobi od šest do 30 mjeseci.<ref name="Hurt">{{Cite journal |vauthors=Hurt H, Brodsky NL, Betancourt L, Braitman LE, Malmud E, Giannetta J |date=februar 1995 |title=Cocaine-exposed children: follow-up through 30 months |journal=Journal of Developmental and Behavioral Pediatrics |volume=16 |issue=1 |pages=29–35 |doi=10.1097/00004703-199502000-00005 |pmid=7730454 |s2cid=241091}}</ref> Osim toga, studije pokazuju da je obim glave djece izložene kokainu manji od obima glave djece koja nisu izložena kokainu.<ref name="Hurt" /><ref>{{Cite journal |vauthors=Azuma SD, Chasnoff IJ |date=septembar 1993 |title=Outcome of children prenatally exposed to cocaine and other drugs: a path analysis of three-year data |url=https://archive.org/details/sim_pediatrics_1993-09_92_3/page/396 |journal=Pediatrics |volume=92 |issue=3 |pages=396–402 |pmid=7689727}}</ref> Međutim, dvije novije studije nisu pronašle značajne razlike ni u jednoj mjeri između onih koji su bili izloženi kokainu i onih koji nisu.<ref>{{Cite journal |vauthors=Richardson GA, Conroy ML, Day NL |year=1996 |title=Prenatal cocaine exposure: effects on the development of school-age children |journal=Neurotoxicology and Teratology |volume=18 |issue=6 |pages=627–634 |doi=10.1016/S0892-0362(96)00121-3 |pmid=8947939|bibcode=1996NTxT...18..627R }}</ref><ref name="Kilbride">{{Cite journal |vauthors=Kilbride H, Castor C, Hoffman E, Fuger KL |date=februar 2000 |title=Thirty-six-month outcome of prenatal cocaine exposure for term or near-term infants: impact of early case management |journal=Journal of Developmental and Behavioral Pediatrics |volume=21 |issue=1 |pages=19–26 |doi=10.1097/00004703-200002000-00004 |pmid=10706345 |s2cid=28960955}}</ref> Upotreba kokaina od strane majke može također uticati na kognitivni razvoj djeteta, pri čemu izložena djeca postižu niže rezultate na mjerama psihomotornog i mentalnog razvoja.<ref>{{Cite journal |vauthors=Singer LT, Yamashita TS, Hawkins S, Cairns D, Baley J, Kliegman R |date=maj 1994 |title=Increased incidence of intraventricular hemorrhage and developmental delay in cocaine-exposed, very low birth weight infants |journal=The Journal of Pediatrics |volume=124 |issue=5 Pt 1 |pages=765–771 |doi=10.1016/S0022-3476(05)81372-1 |pmc=4181569 |pmid=7513757}}</ref><ref>{{Cite journal |vauthors=Chasnoff IJ, Griffith DR, Freier C, Murray J |date=februar 1992 |title=Cocaine/polydrug use in pregnancy: two-year follow-up |url=https://archive.org/details/sim_pediatrics_1992-02_89_2/page/284 |journal=Pediatrics |volume=89 |issue=2 |pages=284–289 |doi=10.1542/peds.89.2.284 |pmid=1370867 |s2cid=245214695}}</ref> Međutim, opet postoje kontradiktorni dokazi, a brojne studije ne ukazuju na utjecaj majčine upotrebe kokaina na kognitivni razvoj djeteta.<ref>{{Cite journal |vauthors=Coles CD, Bard KA, Platzman KA, Lynch ME |year=1999 |title=Attentional response at eight weeks in prenatally drug-exposed and preterm infants |journal=Neurotoxicology and Teratology |volume=21 |issue=5 |pages=527–537 |doi=10.1016/S0892-0362(99)00023-9 |pmid=10492387|bibcode=1999NTxT...21..527C }}</ref><ref>{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Graham K, Feigenbaum A, Pastuszak A, Nulman I, Weksberg R, Einarson T, Goldberg S, Ashby S, Koren G |date=august 1992 |title=Pregnancy outcome and infant development following gestational cocaine use by social cocaine users in Toronto, Canada |journal=Clinical and Investigative Medicine |volume=15 |issue=4 |pages=384–394 |oclc=121200190 |pmid=1516296 |id={{INIST|5556914}}}}</ref> Nastavljajući trend, neke studije su otkrile da majčina [[Poremećaj upotrebe stimulansa|upotreba kokaina]] oštećuje motorni razvoj,<ref>{{Cite journal |vauthors=Fetters L, Tronick EZ |date=novembar 1996 |title=Neuromotor development of cocaine-exposed and control infants from birth through 15 months: poor and poorer performance |url=https://archive.org/details/sim_pediatrics_1996-11_98_5/page/938 |journal=Pediatrics |volume=98 |issue=5 |pages=938–943 |doi=10.1542/peds.98.5.938 |pmid=8909489 |s2cid=34639176}}</ref><ref>{{Cite journal |vauthors=Swanson MW, Streissguth AP, Sampson PD, Olson HC |date=oktobar 1999 |title=Prenatal cocaine and neuromotor outcome at four months: effect of duration of exposure |journal=Journal of Developmental and Behavioral Pediatrics |volume=20 |issue=5 |pages=325–334 |doi=10.1097/00004703-199910000-00007 |pmid=10533991}}</ref> dok drugi nisu pokazali uticaj upotrebe [[kokain]]a na motorni razvoj.<ref name="Hurt"/><ref name="Kilbride"/> ==== Ostalo ==== Korištenje kokaina kod trudnica nije jedina droga koja može imati negativan učinak na [[fetus]]. [[Duhan]], [[marihuana]] i opijati također mogu utjecati na kognitivni i razvoj [[ponašanje|ponašanja]] nerođenog djeteta.<ref name="Minnes">{{Cite journal |vauthors=Minnes S, Lang A, Singer L |date=juli 2011 |title=Prenatal tobacco, marijuana, stimulant, and opiate exposure: outcomes and practice implications |journal=Addiction Science & Clinical Practice |volume=6 |issue=1 |pages=57–70 |citeseerx=10.1.1.290.287 |pmc=3188826 |pmid=22003423}}</ref> Pušenje [[duhan]] povećava komplikacije u trudnoći, uključujući [[nisku porođajnu težinu]], prijevremeni porođaj, [[abrupciju posteljice]] i intrauterinu smrt. Nakon rođenja može poremetiti interakcije majke i djeteta, smanjiti IQ, povećati rizik od ADHD-a i dovesti do upotrebe duhana kod djeteta.<ref name="Minnes" /> Prenatalna izloženost [[kanabis|marihuani]] može imati dugoročne emocionalne i bihevioralne posljedice, jer su desetogodišnja djeca koja su bila izložena drogi tokom trudnoće prijavila više depresivnih simptoma od neizloženih vršnjaka. Neki drugi efekti uključuju oštećenje izvršnih funkcija, poteškoće s čitanjem i odgođenu emocionalnu regulaciju.<ref name="Minnes"/> [[Opijat]]na droga, poput [[heroin]]a, ''||in utero]]'' smanjuje porođajnu težinu, porođajnu dužinu i obim glave. Izloženost roditelja opijatima može utjecati na [[centralni nervni sistem]] i [[autonomni nervni sistem]] dojenčeta, iako su dokazi još nedosljedniji nego kod izloženosti roditelja kokainu. Postoje i neke neočekivane negativne posljedice po dijete, kao što su: manje ritmično [[gutanje]], [[strabizam]] i osjećaj odbačenosti.<ref name="Minnes"/> === [[Pothranjenost]] i [[neuhranjenost]] === Loša ishrana u ranom životu doprinosi [[usporeni rast|zastoju u razvoju]], a do druge ili treće godine života može biti povezana s kognitivnim deficitima, lošim školskim postignućima i, kasnije u životu, lošim društvenim odnosima.<ref>{{Cite journal |vauthors=Chilton M, Chyatte M, Breaux J |date=oktobar 2007 |title=The negative effects of poverty & food insecurity on child development |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=126 |issue=4 |pages=262–272 |pmid=18032801}}</ref> [[Pothranjenost]] je veliki problem u [[zemla u razvoju|zemljama u razvoju]] i ima važan uticaj na težinu i visinu male djece. Djeca koja pate od pothranjenosti u Kolumbiji težila su manje od one koja žive u višim klasnim uvjetima u dobi od 36 mjeseci ({{Convert|11,88|kg|lb|abbr=on|disp=sqbr}} u usporedbi s {{Convert|14|kg|lb|abbr=on|disp=sqbr}}), i bila su niža ({{Convert|85,3|cm|in|abbr=on|disp=sqbr}} naspram {{Convert|94|cm|in|abbr=on|disp=sqbr}}).<ref name="Mora"/> Pothranjenost tokom [[prvih 1000 dana]] djetetovog života može uzrokovati nepovratno fizičko i mentalno zaostajanje u razvoju.<ref>{{Cite book |title=BabyWASH and the 1,000 Days: A Practical Package for Stunting Reduction |vauthors=Dominguez EI |publisher=Action Against Hunger |year=2017 |location=London |language=English}}</ref> Infekcije i paraziti povezani s lošom sanitacijom i higijenom mogu utjecati na apsorpciju hranjivih tvari u crijevima.<ref name="budge-2019">{{Cite journal |vauthors=Budge S, Parker AH, Hutchings PT, Garbutt C |date=april 2019 |title=Environmental enteric dysfunction and child stunting |journal=Nutrition Reviews |volume=77 |issue=4 |pages=240–253 |doi=10.1093/nutrit/nuy068 |pmc=6394759 |pmid=30753710}}</ref> Adekvatna sanitacija i [[higijena]] (a ne samo pristup hrani) imaju ključnu ulogu u sprječavanju [[pothranjenost]]i, malnutricije i zaostajanja u rastu.<ref name="budge-2019"/><ref>{{Cite web |date=2015 |title=Nutrition Puzzles: The Shit Factor. |url=https://sanitationlearninghub.org/2015/05/11/nutrition-puzzles-the-shit-factor/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20211213112439/https://sanitationlearninghub.org/2015/05/11/nutrition-puzzles-the-shit-factor/ |archive-date=13. 12. 2021 |website=Blog on Sanitation Learning Hub Website |vauthors=Scoones I}}</ref><ref>{{Cite web |date=2. 5. 2012 |title=Sanitation and hygiene: undernutrition's blind spot |url=https://sanitationlearninghub.org/2012/05/02/sanitation-and-hygiene-undernutritions-blind-spot/ |access-date=13. 12. 2021 |website=Sanitation Learning Hub |language=en-GB |vauthors=Chambers R}}{{unreliable source?|date=august 2022}}</ref><ref>{{Cite journal |vauthors=Cumming O, Cairncross S |date=maj 2016 |title=Can water, sanitation and hygiene help eliminate stunting? Current evidence and policy implications |journal=Maternal & Child Nutrition |volume=12 |issue=Suppl 1 |pages=91–105 |doi=10.1111/mcn.12258 |pmc=5084825 |pmid=27187910}}</ref> i osiguravanje normalnog razvoja u ranom djetinjstvu.<ref>{{Cite journal |vauthors=Ngure FM, Reid BM, Humphrey JH, Mbuya MN, Pelto G, Stoltzfus RJ |date=januar 2014 |title=Water, sanitation, and hygiene (WASH), environmental enteropathy, nutrition, and early child development: making the links |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |volume=1308 |issue=1 |pages=118–128 |bibcode=2014NYASA1308..118N |doi=10.1111/nyas.12330 |pmid=24571214 |s2cid=21280033}}</ref> Pothranjenost je naznačena kao negativan utjecaj na djetinjstvo [[kvocijent inteligencije]] ([[IQ]]).<ref>{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Ivanovic DM, Leiva BP, Pérez HT, Olivares MG, Díaz NS, Urrutia MS, Almagià AF, Toro TD, Miller PT, Bosch EO, Larraín CG |year=2004 |title=Head size and intelligence, learning, nutritional status and brain development. Head, IQ, learning, nutrition and brain |url=https://archive.org/details/sim_neuropsychologia_2004_42_8/page/1118 |journal=Neuropsychologia |volume=42 |issue=8 |pages=1118–1131 |doi=10.1016/j.neuropsychologia.2003.11.022 |pmid=15093150 |s2cid=2114185}}</ref><ref name="pmid12796242">{{Cite journal |vauthors=Liu J, Raine A, Venables PH, Dalais C, Mednick SA |date=juni 2003 |title=Malnutrition at age 3 years and lower cognitive ability at age 11 years: independence from psychosocial adversity |journal=Archives of Pediatrics & Adolescent Medicine |volume=157 |issue=6 |pages=593–600 |doi=10.1001/archpedi.157.6.593 |pmc=3975917 |pmid=12796242}}</ref> Iako je također sugerirano da se ovaj učinak poništava kada se uzme u obzir IQ roditelja, što implicira da je ova razlika genetičke prirode.<ref name="Webb">{{Cite journal |vauthors=Webb KE, Horton NJ, Katz DL |date=april 2005 |title=Parental IQ and cognitive development of malnourished Indonesian children |journal=European Journal of Clinical Nutrition |volume=59 |issue=4 |pages=618–620 |doi=10.1038/sj.ejcn.1602103 |pmid=15688080 |doi-access=free}}</ref> ==== Specifični nutrijenti ==== Uticaj [[nedostatka željeza|niskog nivoa željeza]] na kognitivni razvoj i [[IQ]] još uvijek nije postignut konsenzus <ref>{{Cite journal |vauthors=Grantham-McGregor S, Ani C |date=februar 2001 |title=A review of studies on the effect of iron deficiency on cognitive development in children |journal=The Journal of Nutrition |volume=131 |issue=2S–2 |pages=649S–666S; discussion 666S–668S |doi=10.1093/jn/131.2.649S |pmid=11160596 |doi-access=free}}</ref> Neki dokazi ukazuju na to da čak i dobro uhranjena djeca s nižim nivoima željeza i [[nedostatask folata|folata]] (iako ne na takvom nivou da bi se smatralo [[avitainoza|deficitom]]) imaju niži IQ od one s višim nivoima željeza i folata.<ref>{{Cite journal |vauthors=Arija V, Esparó G, Fernández-Ballart J, Murphy MM, Biarnés E, Canals J |year=2006 |title=Nutritional status and performance in test of verbal and non-verbal intelligence in 6 year old children |journal=Intelligence |volume=34 |issue=2 |pages=141–149 |doi=10.1016/j.intell.2005.09.001}}</ref> Nadalje, [[anemija|anemična]] djeca postižu lošije kognitivne rezultate od djece koja nemaju anemiju.<ref>{{Cite journal |vauthors=Halterman JS, Kaczorowski JM,<ref>{{Cite journal |vauthors=Halterman JS, Kaczorowski JM, Aligne CA, Auinger P, Szilagyi PG |date=juni 2001 |title=Iron deficiency and cognitive achievement among school-aged children and adolescents in the United States |journal=Pediatrics |volume=107 |issue=6 |pages=1381–1386 |doi=10.1542/peds.107.6.1381 |pmid=11389261}}</ref> Ostali nutrijenti, uključujući [[jod]] i [[cink]], snažno su povezani s razvojem mozga.<ref>{{Cite journal |vauthors=Bryan J, Osendarp S, Hughes D, Calvaresi E, Baghurst K, van Klinken JW |date=august 2004 |title=Nutrients for cognitive development in school-aged children |journal=Nutrition Reviews |volume=62 |issue=8 |pages=295–306 |doi=10.1111/j.1753-4887.2004.tb00055.x |pmid=15478684|doi-access=free }}</ref> Jod je potreban za formiranje [[hormoni štitnjače|hormona štitnjače]] potrebnih za razvoj [[mozak|mozga]].<ref>Reavley N. (1998). ''Vitamins, etc.'' Melbourne: Bookman Media Pty Ltd</ref> [[Nedostatak joda]] može smanjiti IQ u prosjeku za 13,5 bodova u poređenju sa zdravom osobom.<ref>{{Cite book |title=The Damaged Brain of Iodine Deficiency: Cognitive, Behavioral, Neuromotor, Educative Aspects |vauthors=Bleichrodt N, Born MP |date=1994 |publisher=Cognizant Communication Corporation |isbn=978-1-882345-03-8 |veditors=Stanbury JB |location=New York |pages=195–200 |chapter=Chapter 19: A meta-analysis of research on iodine and its relationship to cognitive development |chapter-url=http://www.ceecis.org/iodine/04a_consequences/02_int/chapt_on_i_brain.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190130233020/http://www.ceecis.org/iodine/04a_consequences/02_int/chapt_on_i_brain.pdf |archive-date=30. 1. 2019}}</ref> [[Nedostatak cinka]] također je pokazao da usporava rast i razvoj djece.<ref>{{Cite journal |vauthors=Brown KH, Peerson JM, Rivera J, Allen LH |date=juni 2002 |title=Effect of supplemental zinc on the growth and serum zinc concentrations of prepubertal children: a meta-analysis of randomized controlled trials |journal=The American Journal of Clinical Nutrition |volume=75 |issue=6 |pages=1062–1071 |doi=10.1093/ajcn/75.6.1062 |pmid=12036814 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Bhutta ZA, Black RE, Brown KH, Gardner JM, Gore S, Hidayat A, Khatun F, Martorell R, Ninh NX, Penny ME, Rosado JL, Roy SK, Ruel M, Sazawal S, Shankar A |date=decembar 1999 |title=Prevention of diarrhea and pneumonia by zinc supplementation in children in developing countries: pooled analysis of randomized controlled trials. Zinc Investigators' Collaborative Group |journal=The Journal of Pediatrics |volume=135 |issue=6 |pages=689–697 |doi=10.1016/S0022-3476(99)70086-7 |pmid=10586170|doi-access=free }}</ref> Suplementacija [[cink]]om izgleda da je korisna za rast kod dojenčadi mlađe od šest mjeseci.<ref>{{Cite journal |vauthors=Lassi ZS, Kurji J, Oliveira CS, Moin A, Bhutta ZA |date=april 2020 |title=Zinc supplementation for the promotion of growth and prevention of infections in infants less than six months of age |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2020 |issue=4 |article-number=CD010205 |doi=10.1002/14651858.CD010205.pub2 |pmc=7140593 |pmid=32266964}}</ref> === [[Socioekonomski status]] === [[Socioekonomski status]] se mjeri prvenstveno na osnovu prihoda, obrazovanja i zanimanja.<ref>{{Cite web |title=Socioeconomic Status |url=http://www.apa.org/topics/socioeconomic-status/index.aspx |archive-url=https://web.archive.org/web/20190131005824/http://www.apa.org/topics/socioeconomic-status/index.aspx |archive-date=31. 1. 2019 |publisher=American Psychological Association}}</ref Istraživanja uloge socioekonomskih faktora na razvoj djeteta više puta pokazuju da kontinuirano siromaštvo štetnije utiče na [[koeficijent inteligencije]],<ref name="Smith">{{Cite book |title=Consequences of growing up poor |vauthors=Smith JR, Brooks-Gunn J, Klebanov P |date=1997 |publisher=Russell Sage Foundation |isbn=978-0-87154-143-7 |veditors=Duncan GJ, Brooks-Gunn J |location=New York |chapter=The consequences of living in poverty for young children's cognitive and verbal ability and early school achievement.}} {{page needed|date=august 2022}}</ref> i kognitivne sposobnosti <ref name="Schoon 2011">{{Cite journal |vauthors=Schoon I, Jones E, Cheng H, Maughan B |date=august 2012 |title=Family hardship, family instability, and cognitive development |journal=Journal of Epidemiology and Community Health |volume=66 |issue=8 |pages=716–722 |doi=10.1136/jech.2010.121228 |pmid=21507894 |s2cid=24683428}}</ref> nego kratkoročno siromaštvo. Djeca u porodicama koje doživljavaju trajne finansijske poteškoće i siromaštvo imaju značajno oštećene kognitivne sposobnosti u poređenju s onima u porodicama koje se ne suočavaju s ovim problemima.<ref name="Schoon 2011"/> Siromaštvo također može uzrokovati niz drugih faktora za koje se pokazalo da utiču na razvoj djeteta, kao što su loš akademski uspjeh, manja uključenost porodice, nedostatak željeza, infekcije, nedostatak stimulacije<ref>{{Cite journal |vauthors=Bradley RH, Corwyn RF |date=2002 |title=Socioeconomic status and child development |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-psychology_2002_53/page/370 |journal=Annual Review of Psychology |volume=53 |pages=371–399 |doi=10.1146/annurev.psych.53.100901.135233 |pmid=11752490}}</ref> i [[pothranjenost]]. Siromaštvo također povećava rizik od trovanja [[olovo]]m zbog olovne boje koja se nalazi na zidovima nekih kuća;<ref name="Brooks-Gunn 1997">{{Cite journal |vauthors=Brooks-Gunn J, Duncan GJ |year=1997 |title=The effects of poverty on children |url=https://www.princeton.edu/futureofchildren/publications/docs/07_02_03.pdf |journal=The Future of Children |volume=7 |issue=2 |pages=55–71 |doi=10.2307/1602387 |jstor=1602387 |pmid=9299837 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170617144312/http://www.princeton.edu/futureofchildren/publications/docs/07_02_03.pdf |archive-date=17. 6. 2017 |access-date=6. 12. 2012}}</ref> Nivo olova u krvi djece raste sa smanjenjem prihoda.<ref>{{Cite journal |vauthors=Brody DJ, Pirkle JL, Kramer RA, Flegal KM, Matte TD, Gunter EW, Paschal DC |date=juli 1994 |title=Blood lead levels in the US population. Phase 1 of the Third National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES III, 1988 to 1991) |url=https://archive.org/details/sim_jama_1994-07-27_272_4/page/n51 |journal=JAMA |volume=272 |issue=4 |pages=277–283 |doi=10.1001/jama.272.4.277 |pmid=8028140}}</ref> Siromaštvo na osnovu prihoda povezano je sa smanjenjem [[IQ]]-a za 6-13 bodova kod onih koji zarađuju polovinu [[prag siromaštva|praga siromaštva]] u poređenju sa onima koji zarađuju dvostruko više od praga, a djeca koja dolaze iz domaćinstava sa kontinuiranim ili privremenim siromaštvom postižu niže rezultate od djece iz porodica srednje klase.<ref name="Schoon 2011"/> [[obrazovna postignuća]] roditelja su najznačajniji socioekonomski faktor u predviđanju kognitivnih sposobnosti djeteta,<ref name="DeGarmo 2003">{{Cite journal |vauthors=DeGarmo DS, Forgatch MS, Martinez CR |year=2003 |title=Parenting of divorced mothers as a link between social status and boys' academic outcomes: unpacking the effects of socioeconomic status |journal=Child Development |volume=70 |issue=5 |pages=1231–1245 |doi=10.1111/1467-8624.00089 |pmid=10546342}}</ref> jer oni čija je majka s visokim IQ-om vjerovatno će i sami imati viši [[IQ]].<ref name="Webb" /><ref>{{Cite journal |vauthors=Honzik MP |date=juni 1957 |title=Developmental studies of parent-child resemblance in intelligence |url=https://archive.org/details/sim_child-development_1957-06_28_2/page/214 |journal=Child Development |volume=28 |issue=2 |pages=215–228 |doi=10.2307/1125882 |jstor=1125882 |pmid=13427072}}</ref> Slično tome, majčinski [[Rad (ljudska aktivnost)|zanimanje]] povezan je s boljim kognitivnim postignućima. Oni čiji posao majki uključuje rješavanje problema imaju veću [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] da dobiju stimulativne zadatke i igre, te imaju veću vjerovatnoću da postignu napredniju verbalnu kompetenciju.<ref name="Parcel 1990">{{Cite journal |vauthors=Ferguson MK |date=februar 2022 |title=Caustic Ingestion-The Haves and the Have Nots |journal=JAMA Surgery |volume=157 |issue=2 |page=119 |doi=10.2307/2786675 |jstor=2786675 |pmid=34878518}}</ref> S druge strane, zaposlenost majki povezana je s nešto nižim rezultatima testova, bez obzira na socioekonomski status. Suprotno intuiciji, zaposlenost majki rezultira većim nepovoljnim položajem što je viši socioekonomski status, jer se ova djeca uklanjaju iz [[Obogaćivanje okoline|obogaćujućeg okruženja]] kako bi bila smještena u [[briga o djeci|brigu o djeci]], iako se kvalitet brige o djeci mora uzeti u obzir. Djecu s niskim primanjima obično brinu bake i djedovi ili šira porodica.<ref name="Ruhm2004">{{Cite journal |vauthors=Ruhm CJ |date=2004 |title=Parental Employment and Child Cognitive Development |url=http://www.nber.org/papers/w7666.pdf |journal=The Journal of Human Resources |volume=39 |issue=1 |pages=155–192 |doi=10.2307/3559009 |jstor=3559009}}</ref> i stoga formiraju jake veze s porodicom. Djeca s visokim primanjima obično se brinu u vrtiću ili kod kuće, naprimjer uz pomoć dadilje. Ako je majka visokoobrazovana, to može biti nedostatak za dijete.<ref>{{cite journal | vauthors = Jackson M, Kiernan K, McLanahan S | title = Maternal Education, Changing Family Circumstances, and Children's Skill Development in the United States and UK | journal = The Annals of the American Academy of Political and Social Science | volume = 674 | issue = 1 | pages = 59–84 | date = novembar 2017 | pmid = 29563643 | pmc = 5857959 | doi = 10.1177/0002716217729471 }}</ref> Čak i uz kontrolu kvaliteta njege, studije su i dalje pokazale da je rad s punim radnim vremenom u prvoj godini povezan s negativnim utjecajima na razvoj djeteta.<ref name="Ruhm2004"/> Djeca čije majke rade također imaju manje šanse da redovno posjećuju ljekara i manje su sklona dojenju,<ref>{{Cite journal |author-link2=Jennifer Hill |vauthors=Berger LM, Hill J, Waldfogel J |date=februar 2005 |title=Maternity leave, early maternal employment and child health and development in the US. |journal=The Economic Journal |volume=115 |issue=501 |pages=29–47 |doi=10.1111/j.0013-0133.2005.00971.x |s2cid=80026676}}</ref> što je dokazano da poboljšava razvojne rezultate. Efekti se jače osjećaju kada žene nastave raditi puno radno vrijeme u prvoj godini djetetovog života.<ref>{{Cite journal |vauthors=Baum II CL |date=april 2003 |title=Does Early Maternal Employment Harm Child Development? An Analysis of the Potential Benefits of Leave Taking |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-labor-economics_2003-04_21_2/page/408 |journal=Journal of Labor Economics |volume=21 |issue=2 |pages=409–448 |doi=10.1086/345563 |s2cid=222330144}}</ref><ref>{{Cite journal |author-link=Jennifer Hill |vauthors=Hill JL, Waldfogel J, Brooks-Gunn J, Han WJ |date=novembar 2005 |title=Maternal employment and child development: a fresh look using newer methods |url=https://archive.org/details/sim_developmental-psychology_2005-11_41_6/page/832 |journal=Developmental Psychology |volume=41 |issue=6 |pages=833–850 |doi=10.1037/0012-1649.41.6.833 |pmid=16351331}}</ref> Ovi efekti mogu biti dijelom posljedica već postojećih razlika između majki koje se vraćaju na posao i onih koje se ne vraćaju, kao što su razlike u karakteru ili razlogu za povratak na posao.<ref>{{Cite journal |vauthors=Brooks-Gunn J, Han WJ, Waldfogel J |date=juli 2002 |title=Maternal employment and child cognitive outcomes in the first three years of life: the NICHD Study of Early Child Care. National Institute of Child Health and Human Development |journal=Child Development |volume=73 |issue=4 |pages=1052–1072 |doi=10.1111/1467-8624.00457 |pmid=12146733}}</ref> Porodice s niskim primanjima imaju manje šanse da svojoj djeci pruže stimulativno okruženje za učenje kod kuće zbog vremenskih ograničenja i finansijskog [[stres]]a.<ref>{{Cite book |title=Defending Childhood: Keeping the Promise of Early Education |vauthors=Bowman B, Ray A |date=2012 |publisher=Teachers College Press |veditors=Falk B |pages=63–85 |chapter=Low-Income Families and Young Children's Development and School Success}}</ref> U poređenju sa domaćinstvima sa dva roditelja, djeca iz domaćinstava sa jednim roditeljem imaju veću ekonomsku ranjivost i manje roditeljskog učešća, što dovodi do lošijih socijalnih, bihevioralnih, obrazovnih ili kognitivnih ishoda.<ref>{{Cite book |title=Building an Opportunity Society |vauthors=Solomon LD |date=2014 |publisher=Transaction Publishers |page=58 |chapter=Family Structure Trends and Child Well-Being}}</ref> Akademski uspjeh djeteta zavisi od obrazovnih dostignuća roditelja, [[stilovi roditeljstva|stil roditeljstva]] i roditeljskog ulaganja u kognitivni i obrazovni uspjeh svog djeteta. Porodice s višim prihodima mogu sebi priuštiti mogućnosti učenja i unutar i izvan [[učionica]].<ref>{{Cite book |title=Building an Opportunity Society |vauthors=Solomon LD |date=2014 |publisher=Transaction Publishers |page=27 |chapter=Economic Immobility and Income and Wealth Inequalities: Realities and Casual Factors}}</ref> Djeca pogođena siromaštvom imaju manje mogućnosti za stimulativne rekreativne aktivnosti, često propuštaju posjete bibliotekama ili muzejima i nemaju pristup tutoru koji bi im pomogao u problematičnim akademskim područjima.<ref>{{Cite journal |vauthors=Bradley RH, Corwyn RF, McAdoo HP, Coll CG |date=novembar 2001 |title=The home environments of children in the United States part I: variations by age, ethnicity, and poverty status |journal=Child Development |volume=72 |issue=6 |pages=1844–1867 |doi=10.1111/1467-8624.t01-1-00382 |pmid=11768149}}</ref> Dodatni faktor u obrazovnom postignuću djeteta uključuje školsko okruženje, tačnije očekivanja i stavove nastavnika.<ref name="McLoyd">{{Cite book |title=Social and Emotional Adjustment and Family Relations in Ethnic Minority Families |vauthors=McLoyd VC |date=2013 |publisher=Routledge |isbn=978-1-135-45262-9 |veditors=Taylor RD, Wang MC |pages=7–34 |chapter=The impact of poverty and low socioeconomic status on the socioemotional functioning of African-American children and adolescents: Mediating effects |chapter-url=https://books.google.com/books?id=A4UuAgAAQBAJ&pg=PT23}}</refAko nastavnici smatraju da djeca s niskim socioekonomskim statusom imaju manje akademskih sposobnosti, onda im mogu pružiti manje pažnje i podrške.<ref name="McLoyd"/> S druge strane, kada [[školea]] ulože napore da povećaju uključenost porodice i škole, djeca postižu bolje rezultate na državnim testovima..<ref>{{Cite book |title=Defending Childhood: Keeping the Promise of Early Education |vauthors=Bowman B, Ray A |date=2012 |publisher=Teachers College Press |isbn=978-0-8077-5310-1 |veditors=Falk B |pages=63–85 |chapter=Low-Income Families and Young Children's Development and School Success |chapter-url=https://books.google.com/books?id=Nmgk8h5GrbgC&pg=PA63}}</ref> === [[Parazit]]i === [[Dijareja]] uzrokovana parazitskom bolešću [[giardijaza]] povezana je s nižim IQ-om.<ref>{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Ajjampur SS, Koshy B, Venkataramani M, Sarkar R, Joseph AA, Jacob KS, Ward H, Kang G |year=2011 |title=Effect of cryptosporidial and giardial diarrhoea on social maturity, intelligence and physical growth in children in a semi-urban slum in south India |journal=Annals of Tropical Paediatrics |volume=31 |issue=3 |pages=205–212 |doi=10.1179/1465328111Y.0000000003 |pmid=21781414 |s2cid=4667351}}</ref> Parazitske gliste ([[helminti]]) povezani su s nutritivnim nedostacima za koje se zna da predstavljaju rizik za razvoj djeteta.<ref>{{Cite web |date=1987 |title=Prevention and control of intestinal parasitic infections |url=http://whqlibdoc.who.int/trs/WHO_TRS_749.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150226064637/http://whqlibdoc.who.int/trs/WHO_TRS_749.pdf |archive-date=26. 2. 2015 |website=World Health Organisation}}</ref> Crijevni [[parazitizam]] je jedna od najzanemarenijih tropskih bolesti u razvijenom svijetu, a prisustvo ovog parazita može imati nekoliko zdravstvenih implikacija kod djece koje negativno utiču na razvoj i morbiditet u djetinjstvu. Dugotrajna izloženost fekalno-oralnim [[infekcija]]ma, uključujući enteropatiju iz okoliša, druge crijevne infekcije i parazite tokom ranog djetinjstva, može dovesti do nepovratnog usporavanja rasta.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=Reframing Undernutrition: Faecally-Transmitted Infections and the 5 As |url=https://sanitationlearninghub.org/resource/reframing-undernutrition-faecally-transmitted-infections-and-the-5-as/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20211213112502/https://sanitationlearninghub.org/resource/reframing-undernutrition-faecally-transmitted-infections-and-the-5-as/ |archive-date=13. 12. 2021 |website=IDS Working Paper 450 |publisher=Institute of Development Studies |vauthors=Chambers R, von Medeazza G |location=Brighton}}</ref> Smanjenje prevalencije ovih parazita može biti korisno za rast, razvoj i obrazovne rezultate djeteta.<ref>{{Cite journal |vauthors=Opara KN, Udoidung NI, Opara DC, Okon OE, Edosomwan EU, Udoh AJ |year=2012 |title=The Impact of Intestinal Parasitic Infections on the Nutritional Status of Rural and Urban School-Aged Children in Nigeria |journal=International Journal of MCH and AIDS |volume=1 |issue=1 |pages=73–82 |doi=10.21106/ijma.8 |pmc=4948163 |pmid=27621960}}</ref> === Izloženost [[toksin]]ima === Visoki nivoi olova u krvi povezani su s deficitom pažnje,<ref name="Calderon 2001">{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Calderón J, Navarro ME, Jimenez-Capdeville ME, Santos-Diaz MA, Golden A, Rodriguez-Leyva I, Borja-Aburto V, Díaz-Barriga F |date=februar 2001 |title=Exposure to arsenic and lead and neuropsychological development in Mexican children |journal=Environmental Research |volume=85 |issue=2 |pages=69–76 |bibcode=2001ER.....85...69C |doi=10.1006/enrs.2000.4106 |pmid=11161656}}</ref> dok [[trovanje arsenom]] ima negativan učinak i na verbalni IQ i na ukupni [[koeficijent inteligencije]].<ref name="Calderon 2001"/>[[manganizam|Trovanje manganom]] zbog nivoa u vodi za piće također je povezano sa smanjenim [[IQ]]-om od 6,2 boda između najvišeg i najnižeg nivoa trovanja.<ref>{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Bouchard MF, Sauvé S, Barbeau B, Legrand M, Brodeur MÈ, Bouffard T, Limoges E, Bellinger DC, Mergler D |date=januar 2011 |title=Intellectual impairment in school-age children exposed to manganese from drinking water |journal=Environmental Health Perspectives |volume=119 |issue=1 |pages=138–143 |doi=10.1289/ehp.1002321 |pmc=3018493 |pmid=20855239|bibcode=2011EnvHP.119..138B }}</ref> Prenatalna izloženost raznim [[pesticid]]ima, uključujući organofosfate,<ref name="Bouchard 2011">{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Bouchard MF, Chevrier J, Harley KG, Kogut K, Vedar M, Calderon N, Trujillo C, Johnson C, Bradman A, Barr DB, Eskenazi B |date=august 2011 |title=Prenatal exposure to organophosphate pesticides and IQ in 7-year-old children |journal=Environmental Health Perspectives |volume=119 |issue=8 |pages=1189–1195 |doi=10.1289/ehp.1003185 |pmc=3237357 |pmid=21507776|bibcode=2011EnvHP.119.1189B }}</ref> i [[hlorpirifos]]<ref>{{Cite journal |vauthors=Rauh V, Arunajadai S, Horton M, Perera F, Hoepner L, Barr DB, Whyatt R |date=august 2011 |title=Seven-year neurodevelopmental scores and prenatal exposure to chlorpyrifos, a common agricultural pesticide |journal=Environmental Health Perspectives |volume=119 |issue=8 |pages=1196–1201 |doi=10.1289/ehp.1003160 |pmc=3237355 |pmid=21507777|bibcode=2011EnvHP.119.1196R }}</ref Također je povezano sa smanjenim IQ-om. [[Trovanje organofosfatima|Organofosfati]] su posebno povezani sa slabijim [[radnim pamćenjem]], verbalnim razumijevanjem, perceptivnim rasuđivanjem i brzinom obrade.<ref name="Bouchard 2011" /> === Ostalo === [[Intrauterino ograničenje rasta]] povezano je s deficitima u učenju u djetinjstvu i kao takvo, povezano je s nižim IQ-om.<ref name="Low 1992">{{Cite journal |vauthors=Low JA, Handley-Derry MH, Burke SO, Peters RD, Pater EA, Killen HL, Derrick EJ |date=decembar 1992 |title=Association of intrauterine fetal growth retardation and learning deficits at age 9 to 11 years |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_1992-12_167_6/page/1498 |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=167 |issue=6 |pages=1499–1505 |doi=10.1016/0002-9378(92)91727-R |pmid=1471654}}</ref> Kognitivni razvoj također može biti oštećen izloženošću nasilju i traumi u djetinjstvu, uključujući [[zlostavljanje supružnika]] između roditelja i [[seksualno zlostavljanje]].<ref name="Bosquet Enlow 2012">{{Cite journal |vauthors=Enlow MB, Egeland B, Blood EA, Wright RO, Wright RJ |date=novembar 2012 |title=Interpersonal trauma exposure and cognitive development in children to age 8 years: a longitudinal study |journal=Journal of Epidemiology and Community Health |volume=66 |issue=11 |pages=1005–1010 |doi=10.1136/jech-2011-200727 |pmc=3731065 |pmid=22493459}}</ref><ref>{{Cite book |title=Handbook of Infant Mental Health |vauthors=Schechter DS, Willheim E |date=2009 |publisher=Guilford Press, Inc |veditors=Zeanah CH |edition=3rd |location=New York |pages=197–214 |chapter=The Effects of Violent Experience and Maltreatment on Infants and Young Children}}</ref> == Zanemarivanje == Kada dijete nije u stanju da ostvari svoje razvojne ciljeve jer mu nije pružena odgovarajuća količina brige, stimulacije ili ishrane, ova situacija se obično naziva [[zanemarivanje djeteta]]. To je najrašireniji oblik [[zlostavljanje djece|zlostavljanja djece]], koji čini 78% svih slučajeva zlostavljanja djece u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] samo u 2010. godini. Naučne studije pokazuju da zanemarivanje djece može imati doživotne posljedice za djecu.<ref>{{Cite web |date=2015 |title=Neglect |url=https://developingchild.harvard.edu/science/deep-dives/neglect/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20180912022158/https://developingchild.harvard.edu/science/deep-dives/neglect/ |archive-date=12. 9. 2018 |website=Center on the Developing Child |publisher=Harvard University}}</ref> === Procjena i identifikacija === Procjena i identifikacija zanemarivanja predstavlja niz izazova za praktičare. S obzirom na to da je zanemarivanje dinamika između djetetovog razvoja i nivoa brige, pitanje prilikom identifikacije zanemarivanja postaje pitanje odakle početi, s djetetovim razvojem ili s nivoima brige?{{potreban citat|datum=juli 2023}} ==== Metode usmjerene na razvoj ==== Neki stručnjaci identificiraju zanemarivanje mjerenjem razvojnih nivoa djeteta, jer ako su ti nivoi normalni, po definiciji se može zaključiti da dijete nije zanemareno. Mjerena područja razvoja mogu uključivati težinu, visinu, izdržljivost, socijalne i emocionalne reakcije, govor i motorički razvoj. Budući da sve ove karakteristike ulaze u medicinsku procjenu o tome da li dijete napreduje, stručnjak koji želi započeti procjenu zanemarivanja mogao bi početi s [[informacija]]ma koje je prikupio ljekar.<ref name="McTavish_2020">{{cite journal | vauthors = McTavish JR, Gonzalez A, Santesso N, MacGregor JC, McKee C, MacMillan HL | title = Identifying children exposed to maltreatment: a systematic review update | journal = BMC Pediatrics | volume = 20 | issue = 1 | article-number = 113 | date = mart 2020 | pmid = 32145740 | pmc = 7060650 | doi = 10.1186/s12887-020-2015-4 | doi-access = free }}</ref> Dojenčad se često vaga i mjeri kada ih pregleda pedijatar radi sistematskih pregleda. [[Ljekar]] pokreće potpuniju procjenu kada se utvrdi da je razvoj i funkcioniranje dojenčeta usporeno. Tada osoblje socijalnog rada može konsultovati medicinske bilješke kako bi utvrdilo da li beba ili dijete ne napreduje, kao prvi korak na putu ka identifikaciji zanemarivanja. Ako su razvojni nivoi ispod normalnog, identifikacija zanemarivanja tada zahtijeva od stručnjaka da utvrdi da li se to može pripisati nivou brige koju dijete doživljava. Kašnjenja u razvoju uzrokovana genetičkim stanjima ili bolestima treba odbaciti, jer nemaju osnovu u nedostatku brige.<ref name="McTavish_2020"/> === Početak procjene === Osim rutinskih posjeta pedijatru, drugi način za početak procesa identifikacije zanemarivanja je utvrđivanje da li dijete doživljava nivo brige niži od onog koji se smatra potrebnim za podršku normalnom razvoju,<ref name="Daniel, B. 20112">{{Cite book |title=Recognizing and Helping the Neglected Child: Evidence-Based Practice for Assessment and Intervention |vauthors=Scott J, Daniel B, Taylor J, Derbyshire D, Neilson D |date=2011 |publisher=Jessica Kingsley Publishers |location=London}}</ref> što može biti jedinstveno za djetetovu dob, [[spol]] i druge faktore.<ref name="Daniel, B. 20112"/> Kako tačno utvrditi šta je određenom djetetu potrebno, bez pozivanja na njegov nivo razvoja, nije nešto o čemu teorija i politika o zanemarivanju nisu jasne. Nadalje, utvrđivanje da li dijete dobija potreban nivo brige mora uzeti u obzir ne samo intenzitet brige, već i njeno trajanje i učestalost. Djeca mogu iskusiti različite i niske nivoe određenih vrsta brige tokom dana i s vremena na vrijeme; međutim, nivoi brige nikada ne bi trebali prelaziti pragove intenziteta, trajanja i učestalosti. Iz tog razloga, stručnjaci moraju voditi detaljne historije pružanja njege, koje pokazuju trajanje subnormalne izloženosti brizi, stimulaciji i ishrani.<ref>{{cite journal | vauthors = Zeanah CH, Humphreys KL | title = Child Abuse and Neglect | journal = Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry | volume = 57 | issue = 9 | pages = 637–644 | date = septembar 2018 | pmid = 30196867 | pmc = 6615750 | doi = 10.1016/j.jaac.2018.06.007 }}</ref> Uobičajene smjernice sugeriraju da bi se stručnjaci trebali usredotočiti na nivo brige koju pružaju staratelji djeteta, budući da se zanemarivanje shvata kao problem ponašanja roditelja prema djetetu.<ref>{{Cite book |url=https://www.ojp.gov/ncjrs/virtual-library/abstracts/child-neglect-current-definitions-and-models-review-child-neglect |title=Child Neglect: Current Definitions and Models. A Review of the Literature, 1993-1998. |vauthors=Sullivan S |date=2000 |publisher=Family Violence Prevention Unit, Health Canada}}</ref> Neki autori smatraju da je utvrđivanje neuspjeha roditelja i staratelja u pružanju brige dovoljno da se zaključi da dolazi do zanemarivanja.<ref>{{Cite book |url=http://eprints.lincoln.ac.uk/id/eprint/4859/1/Hicks_and_Stein_Neglect_Matters.pdf |title=Neglect matters: a multi-agency guide for professionals working together on behalf of teenagers. |vauthors=Hicks L, Stein M |date=mart 2010 |publisher=Department for Children, Schools and Families |location=London}}</ref><ref>{{Cite web |date=2014 |title=Child Neglect: The Scandal That Never Breaks |url=https://www.actionforchildren.org.uk/media/3213/child-neglect-the-scandal-that-never-breaks_march2014.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20151120094034/https://www.actionforchildren.org.uk/media/3213/child-neglect-the-scandal-that-never-breaks_march2014.pdf |archive-date=20. 11. 2015 |website=Action for Children |location=London}}</ref> Jedna definicija je da "dijete doživljava zanemarivanje kada odrasli koji se brinu o njemu ne zadovolje njegove potrebe", što jasno definira zanemarivanje kao stvar roditeljskog učinka. Ovo postavlja pitanje o tome pod kojim nivoom brige mora pasti [[roditelj]] ili [[staratelj]] da bi izazvao razvojno kašnjenje i kako se to precizno mjeri. Ova definicija, koja se fokusira na stimulaciju koju pruža staratelj, može biti predmet kritike. Zanemarivanje se odnosi na to da nivo brige negativno utiče na razvoj djeteta, ali pružanje brige od strane staratelja nije uvijek dobar pokazatelj nivoa brige koju dijete prima. Zanemarivanje se može dešavati u školi, izvan roditeljske brige. Dijete može primati brigu od braće i sestara ili putem obrazovanja u internatu, što kompenzira nedostatak brige koju pružaju roditelji. === Povezivanje sa stimulacijom === Zanemarivanje je proces u kojem djeca doživljavaju [[Globalno razvojno kašnjenje|razvojno kašnjenje]] zbog nedovoljnog nivoa brige. U praksi to znači da prilikom započinjanja procjene zanemarivanja identificiranjem razvojnog kašnjenja, potrebno je provjeriti nivoe brige koje dijete prima. Dok neke smjernice o identificiranju zanemarivanja podstiču praktičare da mjere nivoe razvoja, druge smjernice se fokusiraju na to kako se nivoi razvoja mogu pripisati ponašanju roditelja.<ref>{{Cite report |title=Official Report |date=15. 1. 2013 |id=Col 1774 |work=Scottish Parliament Education and Culture Committee}}</ref> Jedna definicija je da "dijete doživljava zanemarivanje kada odrasli koji se brinu o njemu ne zadovolje njegove potrebe", što jasno definira zanemarivanje kao stvar roditeljskog učinka. Ovo postavlja pitanje o tome pod kojim nivoom brige mora pasti roditelj ili staratelj da bi izazvao razvojno kašnjenje i kako se to precizno mjeri. Ova definicija, koja se fokusira na stimulaciju koju pruža staratelj, može biti predmet kritike. Zanemarivanje se odnosi na to da nivo brige negativno utiče na razvoj djeteta, ali pružanje brige od strane staratelja nije uvijek dobar pokazatelj nivoa brige koju dijete prima. Zanemarivanje se može dešavati u školi, izvan roditeljske brige. Dijete može primati brigu od braće i sestara ili putem obrazovanja u internatu, što kompenzira nedostatak brige koju pružaju roditelji. === Povezivanje sa stimulacijom === Zanemarivanje je proces u kojem djeca doživljavaju [[Globalno razvojno kašnjenje|razvojno kašnjenje]] zbog nedovoljnog nivoa brige. U praksi to znači da prilikom započinjanja procjene zanemarivanja identificiranjem razvojnog kašnjenja, potrebno je provjeriti nivoe brige koje dijete prima. Dok neke smjernice o identificiranju zanemarivanja potiču praktičare da mjere nivoe razvoja, druge smjernice se fokusiraju na to kako se nivoi razvoja mogu pripisati ponašanju roditelja.<ref>{{Cite web |date=2015 |title=What is the Graded Care Profile Tool? |url=http://lutonlscb.org.uk/graded.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20151121053106/http://lutonlscb.org.uk/graded.html |archive-date=21. 11. 2015 |website=Luton Safeguarding Children's Board}}</ref> [[Skala procjene porodice Sjeverne Karoline]] je alat koji praktičar može koristiti kako bi istražio da li se zanemarivanje odvija u nizu oblasti porodičnog funkcioniranja.<ref>{{Cite web |date=2015 |title=Overview of Assessment Tools |url=http://www.nfpn.org/portals/0/documents/assessment_tools_overview.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20151120225552/http://www.nfpn.org/portals/0/documents/assessment_tools_overview.pdf |archive-date=20. 11. 2015 |website=National Family Preservation Network}}</ref> === Interventni programi === Programi i tretmani rane intervencije uključuju individualno savjetovanje, porodično i grupno savjetovanje, usluge socijalne podrške, programe obuke vještina ponašanja kako bi se eliminisalo problematično [[ponašanje]] i roditelji naučili odgovarajućem roditeljskom ponašanju.<ref>{{cite journal | vauthors = van der Put CE, Assink M, Gubbels J, Boekhout van Solinge NF | title = Identifying Effective Components of Child Maltreatment Interventions: A Meta-analysis | journal = Clinical Child and Family Psychology Review | volume = 21 | issue = 2 | pages = 171–202 | date = juni 2018 | pmid = 29204796 | pmc = 5899109 | doi = 10.1007/s10567-017-0250-5 }}</ref> [[Vođenje video interakcijom]] je [[intervencija video povratnih informacija]] putem koje "vodiča" pomaže klijentu da poboljša komunikaciju unutar odnosa. Klijent se vodi da analizira i razmišlja o video klipovima vlastitih interakcija.<ref>{{Cite web |date=17. 12. 2012 |title=What is Video Interaction Guidance? (VIG) |url=https://www.youtube.com/watch?v=YRVaL_ZlxHs |archive-url=https://web.archive.org/web/20160603013842/https://www.youtube.com/watch?v=YRVaL_ZlxHs |archive-date=3. 6. 2016 |access-date=31. 10. 2016 |website=YouTube}}</ref><ref>{{Cite web |date=18. 7. 2016 |title=Video Interaction Guidance (VIG) |url=http://vimeo.com/41413218 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160822174625/https://vimeo.com/41413218 |archive-date=22. 8. 2016 |access-date=31. 10. 2016 |website=North East Autism =Society |via=vimeo.com}}</ref> Smjernice za video interakciju korištene su tamo gdje je izražena zabrinutost zbog mogućeg roditeljskog zanemarivanja u slučajevima kada je dijete u fokusu uzrasta od dvije do 12 godina i kada dijete nije predmet plana zaštite djeteta.<ref>{{Cite report |url=https://letterfromsanta.nspcc.org.uk/globalassets/documents/evaluation-of-services/video-interactive-guidance-vig-evaluation-report.pdf |title=Child neglect and Video Interaction Guidance: key findings and executive summary of an NSPCC service offered to parents where initial concerns of neglect have been noted |publisher=National Society for the Prevention of Cruelty to Children |vauthors=Whalley P, Williams M |year=2015}} {{page needed|date=august 2022}}</ref> [[Program SafeCare]] je preventivni program koji radi s roditeljima djece mlađe od šest godina koja su u opasnosti od značajne štete zbog zanemarivanja. Program se provodi u kući od strane obučenih praktičara i sastoji se od 18 do 20 sesija usmjerenih na tri ključna područja: interakcija roditelja, dojenčeta/dijeteta, sigurnost doma i zdravlje djeteta.<ref name="nspcc.org.uk2">{{Cite report |url=https://library.nspcc.org.uk/HeritageScripts/Hapi.dll/retrieve2?SetID=4195141F-93F8-4BB2-BE96-4FEBD1B47706&SearchTerm0=SafeCare%3A%20evidence%20from%20a%20home%20based%20parenting%20programme%20for%20neglect&SearchPrecision=20&SortOrder=Y1&Offset=1&Direction=%2E&Dispfmt=F&Dispfmt_b=B27&Dispfmt_f=F13&DataSetName=LIVEDATA |title=SafeCare: evidence from a home based parenting programme for neglect |vauthors=Churchill G |year=2015}}</ref> [[Triple P (Program roditeljstva)]] je program pozitivnog roditeljstva. To je višeslojna strategija roditeljstva i podrške porodici. Ideja koja stoji iza njega je da bi, ako su roditelji educirani o pravilnom roditeljstvu i ako im se pruže odgovarajući resursi, to moglo pomoći u smanjenju broja slučajeva zanemarivanja djece.<ref name="nichd.nih.gov">{{Cite web |date=2006 |title=Descriptions of NICHD career development projects related to child abuse, child maltreatment, and child violence |url=https://www.nichd.nih.gov/sites/default/files/news/resources/spotlight/Documents/career_development_child_abuse.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20211010022842/https://www.nichd.nih.gov/sites/default/files/news/resources/spotlight/Documents/career_development_child_abuse.pdf |archive-date=10. 10. 2021 |website=National Institutes of Health |vauthors=Slack KS}}</ref> == Također pogledajte == {{Portal| Psihologija|Biologija}} {{div col|colwidth=25em}} *[[Teorija vezanosti]] *[[Red rođenja]] *[[Faze razvoja djeteta]] *[[Specijalista za život djeteta]] *[[Čudo od djeteta]] *[[Klinički socijalni rad]] *[[Kritični period]] *[[Razvojna psihologija]] *[[Razvojna psihobiologija]] *[[Razvojna psihopatologija]] *[[Rano obrazovanje i vaspitanje]] *[[Evolucijska razvojna psihologija]] *[[Pedagogija]] *[[Igra (aktivnost)|Igra]] *[[Psihoanalitičko posmatranje dojenčadi]] {{div col end}} == Reference == {{reflist|30em}} == Dopunska lieratura== {{refbegin|30em}} * {{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Berl MM, Duke ES, Mayo J, Rosenberger LR, Moore EN, VanMeter J, Ratner NB, Vaidya CJ, Gaillard WD |date=august 2010 |title=Functional anatomy of listening and reading comprehension during development |journal=Brain and Language |volume=114 |issue=2 |pages=115–125 |doi=10.1016/j.bandl.2010.06.002 |pmc=2962416 |pmid=20656105}} * {{Cite journal |vauthors=Bishop DV, Anderson M, Reid C, Fox AM |date=maj 2011 |title=Auditory development between 7 and 11 years: an event-related potential (ERP) study |journal=PLOS ONE |volume=6 |issue=5 |article-number=e18993 |bibcode=2011PLoSO...618993B |doi=10.1371/journal.pone.0018993 |pmc=3090390 |pmid=21573058 |doi-access=free |veditors=Koenig T}} * {{Cite journal |vauthors=Friederici AD, Brauer J, Lohmann G |year=2011 |title=Maturation of the language network: from inter- to intrahemispheric connectivities |journal=PLOS ONE |volume=6 |issue=6 |article-number=e20726 |bibcode=2011PLoSO...620726F |doi=10.1371/journal.pone.0020726 |pmc=3113799 |pmid=21695183 |doi-access=free |veditors=Rodriguez-Fornells A}} * {{Cite journal |vauthors=Giedd JN, Rapoport JL |date=septembar 2010 |title=Structural MRI of pediatric brain development: what have we learned and where are we going? |journal=Neuron |volume=67 |issue=5 |pages=728–734 |doi=10.1016/j.neuron.2010.08.040 |pmc=3285464 |pmid=20826305}} * {{Cite journal |vauthors=Hu Z, Chan RC, McAlonan GM |date=februar 2010 |title=Maturation of social attribution skills in typically developing children: an investigation using the social attribution task |journal=Behavioral and Brain Functions |volume=6 |article-number=10 |doi=10.1186/1744-9081-6-10 |pmc=2830993 |pmid=20181076 |doi-access=free }} * {{Cite journal |vauthors=Jolles DD, Crone EA |year=2012 |title=Training the developing brain: a neurocognitive perspective |journal=Frontiers in Human Neuroscience |volume=6 |page=76 |doi=10.3389/fnhum.2012.00076 |pmc=3321411 |pmid=22509161 |doi-access=free}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/theoriesofchildh00moon |title=Theories of Childhood: an Introduction to Dewey, Montessori, Erikson, Piaget & Vygotsky |vauthors=Mooney CG |publisher=Redleaf Press |year=2000 |isbn=978-1-884834-85-1}} *{{Cite book |title=Advances in Child Development and Behavior Volume 37 |vauthors=Poulin-Dubois D, Brooker I, Chow V |year=2009 |isbn=978-0-12-374470-8 |volume=37 |pages=55–104 |chapter=The developmental origins of naïve psychology in infancy |doi=10.1016/S0065-2407(09)03702-1 |pmid=19673160}} * {{Cite journal |vauthors=Stiles J, Jernigan TL |date=decembar 2010 |title=The basics of brain development |journal=Neuropsychology Review |volume=20 |issue=4 |pages=327–348 |doi=10.1007/s11065-010-9148-4 |pmc=2989000 |pmid=21042938}} * {{Cite journal |vauthors=Tau GZ, Peterson BS |date=januar 2010 |title=Normal development of brain circuits |journal=Neuropsychopharmacology |volume=35 |issue=1 |pages=147–168 |doi=10.1038/npp.2009.115 |pmc=3055433 |pmid=19794405}} * {{Cite journal |vauthors=Vannest J, Karunanayaka PR, Schmithorst VJ, Szaflarski JP, Holland SK |date=maj 2009 |title=Language networks in children: evidence from functional MRI studies |journal=AJR. American Journal of Roentgenology |volume=192 |issue=5 |pages=1190–1196 |doi=10.2214/AJR.08.2246 |pmc=2791163 |pmid=19380541}} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Library resources box|onlinebooks=yes}} * {{Cite web |date=15. 2. 2022 |title=Child development |url=https://www.cdc.gov/ncbddd/child/ |website=U.S. Centers for Disease Control and Prevention}} * {{Cite web |title=child development activities for parents |date=3. 6. 2024 |url=https://www.jointhegrave.com/top-10-child-development-activities-for-parents/}} * {{Cite web |title=The science of early childhood |url=http://developingchild.harvard.edu/science/ |website=Harvard University Center on the Developing Child}} * {{Cite web |title=World Association for Infant Mental Health |url=http://www.waimh.org/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20090130112913/http://www.waimh.org/ |archive-date=30. 1. 2009}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Razvoj djeteta| ]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Djetinjstvo]] nqts246qgeh2y8izt2g8g3of2z8t2oq 0 528361 3838719 3785088 2026-05-01T17:16:15Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838719 wikitext text/x-wiki [[Slika:Periphyton.jpg|thumb|right|300px| Perifiton u [[Everglades]]u]] [[Slika:Living Lobatus gigas.jpg|thumb|300px| Ljuska vrste ''[[Eustrombus gigas]]'' u njenom prirodnom staništu je prekrivena perifitonom.]] '''Perifiton''' je složena mješavina [[alge|algi]], [[cijanobakterija]], [[heterotrof]]nih [[mikrob]]a i [[detritus]]a, koja je pričvršćena za potopljene površine u većini vodenih [[ekosistem]]a. Srodni termin '''Aufwuchs''' ([[njemački jezik|njemački]] "površinski rast" ili "prerast", odnosi se na skup malih životinja i biljaka koje se prianjaju za otvorene površine u vodenim okruženjima, kao što su dijelovi biljaka s [[korijen]]jem. Perifiton služi kao važan izvor hrane za [[beskičmenjaci|beskičmenjake]], [[punoglavac|punoglavce]] i neke [[ribe]]. Također može apsorbirati [[zagađivač]]e, uklanjajući ih iz vodenog stupca i ograničavajući njihovo [[kretanje]] kroz okolinu. Perifiton je također važan pokazatelj [[kvalitet vode|kvaliteta vode]]; odgovori ove zajednice na [[zagađivač]]e mogu se mjeriti na različitim skalama koje predstavljaju [[fiziologija|fiziološke]] promjene na nivou zajednice. Perifiton se često koristio kao eksperimentalni sistem u, npr. studijama [[tolerancija zajednice izazvana zagađenjem|tolerancije zajednice izazvane zagađenjem]]. ==Sastav== I u morskom i u slatkovodnom okruženju, [[alge]] – posebno [[zelene alge]] i [[diatomeje]] – čine dominantnu komponentu zajednica koje rastu na površini. Mali [[rakovi]], [[rotifere]] i [[protozoe]] se također često nalaze u slatkoj vodi i moru, ali [[insekti|larve insekata]], [[oligohete]] i [[tardigrada]] su specifični za uzgoj faune. == Rast == Perifiton može sadržavati vrste [[cijanobakterija]] koje su toksične za ljude i druge [[životinje]].<ref>{{Cite journal |last=O’Neil |first=J. M. |last2=Davis |first2=T. W. |last3=Burford |first3=M. A. |last4=Gobler |first4=C. J. |date=1. 2. 2012 |title=The rise of harmful cyanobacteria blooms: The potential roles of eutrophication and climate change |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1568988311001557 |journal=Harmful Algae |series=Harmful Algae--The requirement for species-specific information |volume=14 |pages=313–334 |doi=10.1016/j.hal.2011.10.027 |issn=1568-9883|url-access=subscription }}</ref> [[slatka voda|U slatkoj vodi]], prekomjerni rast i naknadna smrt i raspadanje perifitona mogu imati neželjene efekte: smanjenje kisika u vodi, promjenu njenog [[pH]] i začepljenje prostora između šljunka i pijeska (hipoteična zona). Ovi efekti, poznati kao [[eutrofikacija]], mogu oštetiti ili ubiti [[ribe]] i druge životinje, smanjiti kvalitet vode za piće i učiniti vodene puteve neprivlačnim za rekreaciju. Sanacija štete nanesene [[biodiverzitet]]u i [[ekosistem]]ima uzrokovane prekomjernim rastom perifitona godišnje košta milijarde dolara.<ref>{{Cite journal |last=McDowell |first=R. W. |last2=Noble |first2=A. |last3=Pletnyakov |first3=P. |last4=Haggard |first4=B. E. |last5=Mosley |first5=L. M. |date=27. 2. 2020 |title=Global mapping of freshwater nutrient enrichment and periphyton growth potential |url=https://www.nature.com/articles/s41598-020-60279-w |journal=Scientific Reports |language=en |volume=10 |issue=1 |pages=3568 |doi=10.1038/s41598-020-60279-w |issn=2045-2322|pmc=7046692 }}</ref> Suprotno tome, perifiton može biti oštećen urbanizacijom: povećani nivoi mutnoće povezani sa širenjem urbanih područja mogu ugušiti perifiton, uzrokujući njegovo odvajanje od stijena na kojima živi. ==Upotreba== Perifitonske zajednice se koriste u [[lanac ishrane|sistemima proizvodnje hrane]] u akvakulturi za uklanjanje čvrstih i rastvorenih zagađivača. Njihova učinkovitost u filtraciji je utvrđena i istražuje se njihova primjena kao hrane za [[akvakultura|akvakulturu]]. Može biti važan za uklanjanje štetnih hemikalija i smanjenje mutnoće. == Kvalitet vode == Perifiton služi kao indikator kvaliteta vode<ref name="#1">[https://nepis.epa.gov/Exe/ZyPDF.cgi/20004OQK.PDF?Dockey=20004OQK.PDF], EPA - Periphyton Protocols</ref> jer: :*Prirodno ima veliki broj [[vrsta]]; :*Brzo reaguje na promjene; :*Lahko ga je uzorkovati; :*Poznat je po toleranciji/osjetljivosti na promjene. ==Izvor hrane== Mnoge vodene životinje se intenzivno hrane perifitonom. Ciklidi [[mbun]] iz [[jezero Malavi|jezera Malavi]] su posebno poznati primjeri riba prilagođenih za hranjenje perifitonom. Primjeri uključuju ''[[Labeotropheus trewavasae]]'' i ''[[Pseudotropheus zebra]]''. Imaju zube slične strugaču koji im omogućavaju da stružu perifiton sa stijena.<ref>[http://malawicichlids.com/mw01100.htm#aufw ''Aufwuchs'']</ref> U morskim zajednicama, perifitonski izvori hrane su važni za životinje poput priljepaka i [[Echinodermata|morskih ježeva]]. Još jedan vodozemac koji se hrani perifitonom su proljetne [[žabe]], male horske žabe koje naseljavaju mnoge bare širom [[Kanada|Kanade]] i istočnog dijela [[SAD|Sjedinjenih Država]].<ref name=":0">{{Cite journal |last=Skelly |first=David K. |date=1995 |title=Competition and the distribution of spring peeper larvae |url=http://link.springer.com/10.1007/BF00329081 |journal=Oecologia |language=en |volume=103 |issue=2 |pages=203–207 |doi=10.1007/BF00329081 |pmid=28306774 |bibcode=1995Oecol.103..203S |s2cid=22425047 |issn=0029-8549|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite web |date=17. 9. 2009 |title=Northern Spring Peeper / Rainette Crucifère |url=https://opinicon.wordpress.com/species-accounts/spring-peeper/ |access-date=29. 11. 2022 |website=Opinicon Natural History |language=en}}</ref> Proljetne [[ptice]] filtriraju perifiton sa površina svog [[staništa]].<ref name=":0"/> ==Također pogldajte== *[[Biofilm]] ==References== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * [https://web.archive.org/web/20071007120906/http://www.mbl.edu/mrc/outreach/sustainable_aquaculture/overview.html Marine Biological Laboratory Sustainable Aquaculture Initiative] Developing plant-based fish diets and pond management protocols for the Comprehensive Development Project (CODEP) in L’Acul, Haiti{{Dead link|date=august 2014}} * [https://web.archive.org/web/20110810221436/http://www2.fiu.edu/~algae/ Macrophyte and Periphyton lab] *[http://www.fishbase.org/Glossary/Glossary.cfm?TermEnglish=aufwuchs Fishbase definition of aufwuchs] [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Bioindikatori]] qwwzfspsi8ztx7koq6i8ms0zw8odcvp 0 528600 3838679 3786590 2026-05-01T14:12:02Z KWiki 9400 3838679 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nauru satellite.jpg|mini|Snimak Naurua iz zraka (2002). Zaljev Anibare na istočnoj je strani. Laguna Buada jest tamnije područje na jugozapadu.<ref name="climate">{{cite web |url= http://unfccc.int/resource/docs/natc/naunc1.pdf |title= Climate Change Response Under the United Nations Framework Convention on Climate Change |year=1999 |access-date= 3. 5. 2006 |language=en}}</ref>]] '''[[Nauru]]''' je smješten u istoimenom bazenu u [[Tihi okean|Tihom okeanu]], na dijelu [[Pacifička ploča|Pacifičke ploče]], koja se formirala na [[Srednjookeanski grebeni|srednjookeanskom grebenu]] prije 132 miliona godina.<ref name="Maharaj">{{cite web |url= http://www.sopac.int/data/virlib/MR/MR0506.pdf |title= Evaluation of Impacts of Harbour Engineering Anibare Bay, Republic of Nauru |last= Maharaj |first= Russell J. |date= maj 2003 |work= SOPAC Miscellaneous Report 506 |publisher= South Pacific Applied Geoscience Commission |page=5 |access-date= 4. 12. 2011 |language=en}}{{mrtav link|date=oktobar 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref> Od sredine [[eocen]]a (35&nbsp;miliona godina) do [[oligocen]]a [[podmorski vulkan]] izgradio se iznad [[Vruća tačka|vruće tačke]] i formirao [[Podmorska planina|podvodnu planinu]] sastavljenu od [[bazalt]]a.<ref name="Maharaj"/> Planina se uzdiže više od 4300&nbsp;m iznad okeanskog dna. Ta vruća tačka razvila se istovremeno s velikom reorganizacijom Pacifičke ploče.<ref name="Maharaj"/> Vulkan je erodirao do nivoa mora, a na vrhu je narastao [[atol]] do debljine približno 500&nbsp;m.<ref name="desert">{{cite web |url= http://www.unccd.int/cop/reports/asia/national/2002/nauru-eng.pdf |title= First National Report To the United Nations Convention to Combat Desertification (UNCCD) Republic of Nauru |last= Department of Economic Development and Environment |date= april 2003 |page=7 |access-date= 4. 12. 2011 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20070605000635/http://www.unccd.int/cop/reports/asia/national/2002/nauru-eng.pdf |archive-date= 5. 6. 2007 |language=en}}</ref> [[Korali|Koral]] blizu površine datiran je između pet i 0,3 miliona godina.<ref name="desert"/> Izvorni [[krečnjak]] [[Dolomitizacija|dolomitiziran]] je [[magnezij]]em iz [[Morska voda|morske vode]]. Koral se izdigao iznad nivoa mora otprilike 30&nbsp;m, a sada je izbočina dolomitnog krečnjaka koji je erodirao u klasičnom [[Kras (geomorfologija)|kraškom]] stilu u [[Šiljak (geologija)|šiljke]] visoke do 20&nbsp;m.<ref name="desert"/> Do dubine najmanje 55&nbsp;m krečnjak je rastvoren, stvarajući šupljine, vrtače i špilje.<ref name="desert"/> Na ostrvu je bilo leglo [[Morske ptice|morskih ptica]], a udubljenja na površini bila su ispunjena slojem [[Guano|guana]] bogatim [[fosfat]]ima, debelim i do nekoliko metara.<ref>{{cite book |last= Viviani |first= N. |title= Nauru: Phosphate and Political Progress |year=1970 |language=en |publisher= Australian National University Press |location=[[Canberra]].}}</ref> Zaljev [[Anibare (zaljev)|Anibare]] nastao je podvodnim urušavanjem istočne strane vulkana. Urušavanje je formiralo amfiteatralni oblik s lučno oblikovanim blokom koji se rotira prema vani u svojoj bazi od 900 do 1100&nbsp;m ispod nivoa mora. Ispod 1100&nbsp;m nanos se izbočuje do 2000&nbsp;m dubine.<ref name="Maharaj"/> U okrugu [[Ijuw]], sjeverno od zaljeva, mogu se naći [[lineament]]i, koji se protežu prema sjeverozapadu.<ref name="Maharaj"/> [[Laguna]] [[Buada (laguna)|Buada]] nastala je rastvaranjem krečnjaka kada je nivo mora bio niži, nakon čega se dogodilo urušavanje.<ref name="Nugent">{{cite journal |last= Nugent Jr. |first= L. E. |year=1948 |title= Emerged Phosphate Islands in Micronesia |journal= Bulletin of the Geological Society of America |language=en|volume=59|issue=10|pages=977–994|doi= 10.1130/0016-7606(1948)59[977:EPIIM]2.0.CO;2 |bibcode=1948GSAB...59..977N |url= http://gsabulletin.gsapubs.org/content/59/10/977.abstract |url-access=subscription}}</ref> Nauru se pomiče brzinom od 104&nbsp;mm godišnje prema sjeverozapadu zajedno s Pacifičkom pločom.<ref name="Maharaj"/> Potoci i rijeke ne postoje na Nauruu. Voda se skuplja iz krovnih sistema za skupljanje. Voda se dovozi kao balast na brodovima koji se vraćaju po tovare fosfata.<ref>{{Cite web |url= https://www.britannica.com/place/Yaren |title= Yaren {{!}} district, Nauru |work= [[Encyclopædia Britannica]] |access-date= 2. 9. 2019 |language=en}}</ref> Slatka voda može se naći u laguni Buada, a također u nekim bočatim ribnjacima u podnožju strmine u Ijuwu i [[Anabar (okrug)|Anabaru]] na sjeveroistoku.<ref name="wet">{{cite web |url= http://www.wetlands.org/RSIS/WKBASE/OceaniaDir/Nauru.htm |title= Nauru |work= A Directory of Wetlands in Oceania |access-date= 4. 12. 2011 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110805001528/http://www.wetlands.org/RSIS/WKBASE/OceaniaDir/Nauru.htm |archive-date= 5. 8. 2011 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |url= http://dev.sopac.org.fj/VirLib/JC0192.pdf |title= Integrated Water Management in Pacific Island Countries |access-date= 4. 12. 2011 |url-status= dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20120426020501/http://dev.sopac.org.fj/VirLib/JC0192.pdf |archive-date= 26. 4. 2012 |language=en}}</ref> U špiljama Moqua na jugoistoku postoji [[Moqua Well|podzemno jezero]]. == Također pogledajte == * [[Eskploatacija fosfata na Banabi i Nauruu]] == Reference == {{refspisak}} {{Nauru po temama}} {{Geologija Okeanije}} [[Kategorija:Geografija Naurua]] [[Kategorija:Geologija po državama]] btyxtwgi0qtkeqekfwp8kchlu2ffvvu 0 532810 3838762 3835223 2026-05-01T20:28:00Z Vogoje2 170692 3838762 wikitext text/x-wiki '''Aleksa Đukanović''' ([[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], 4. januara 1998) jest srbijanski književnik, književni i pozorišni kritičar, urednik i publicist. Dobitnik je više književnih priznanja, među kojima su dvije nagrade [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjete'']] i Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman''.<ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref><ref name="ArtAnima"/> Autor je više knjiga objavljenih u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="SinhroNadzi">{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Djela su mu prevođena na italijanski i engleski jezik.<ref>{{Cite web|url=https://www.aphorism.it/autori/aleksa-dukanovic/|title=Aleksa Đukanović @ Aphorism.it|website=Aphorism.it|language=it|access-date=14. 4. 2026}}</ref> [[Datoteka:Serbian writer Aleksa Đukanović.jpg|mini|Aleksa Đukanović, 2026.]] == Biografija == U [[Beograd]]u je završio osnovno i srednje obrazovanje te studije iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i državne uprave. Član je Društva književnika Vojvodine. Bio je urednik u književnim časopisima ''Sizif'' i ''Književni esnaf''. Prozu i poeziju objavljuje od 2019. godine.<ref name="Booke"/><ref>{{Cite web|url=https://strane.ba/aleksa-dukanovic-ginter/|title=Aleksa Đukanović: Ginter|website=Strane|language=hr|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Piše na više standardnih varijanata iz skupine BHSC jezika, uključujući srpski, hrvatski i bosanski. Tokom 2025. godine hrvatski izdavač ''Shura Publikacije'' iz [[Opatija|Opatije]] objavio je njegove ''Izabrane novele'' u dva sveska, dok je beogradski izdavač ''Presing'' iste godine objavio knjigu ''Izabrane priče 2015–2025: Laboratorijum''.<ref>{{Cite web|url=https://www.presing.org/aleksa-djukanovic-laboratorijum/|title=Aleksa Đukanović – Laboratorijum|website=Presing|access-date=31. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/07/novele-alekse-dukanovica-u-izdanju-presinga/|title=Novele Alekse Đukanovića u izdanju Presinga|website=Sinhro.rs|date=4. 7. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Objavljivao je prozu, eseje i književnu kritiku u listovima i časopisima kao što su ''Danas'', ''Politika'', ''NIN'', ''Večernje novosti'' i ''Književna republika''. Živi i radi u [[Zemun]]u.<ref name="Booke">{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|access-date=31. 3. 2026}}</ref> == Bibliografija == * ''[[Europa in extremis]]'', eseji i pjesme (Beograd, 2021) * ''[[Pali inkvizitor]]'', kraća novela (Beograd, 2021) * ''[[Knjiga eseja]]'', kulturološki eseji (Beograd, 2021) * ''[[Novele]]'', sabrane novele (Beograd, 2023) * ''[[Lirika, Eseji, Dnevnici]]'', pjesme, eseji i članci, te odlomci iz dnevničke proze (Beograd, 2023) * ''[[Štrausov solilokvij]]'', pripovijetke (Beograd, 2024) * ''[[Izabrane novele 1]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Izabrane novele 2]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Laboratorijum]]'', izabrane pripovijetke 2015–2025. (Beograd, 2025) == Nagrade == * 2021 — Književna nagrada ''Zvonimir Šubić'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH) <ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/kultura/pozoriste/aleksi-djukanovicu-iz-beograda-prva-nagrada-za-najbolju-pricu/386392|title=Aleksi Đukanoviću iz Beograda prva nagrada za najbolju priču|website=Glas Srpske|date=20. 11. 2021|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2022 — Nagrada ''Boško Milovanović'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH)<ref name="ArtAnima">{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|website=Art-Anima|date=19. 10. 2022|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2023 — [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman|Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'']] (Liban)<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/556373/Pisci-iz-Srbije-nagradeni-u-Libanu|title=Pisci iz Srbije nagrađeni u Libanu|last=R.|first=K.|website=Politika Online|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2025 — Nacionalna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)<ref name="KafkaItalia">{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|website=Franz Kafka Italia|language=it|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2025 — Nacionalna Počasna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)<ref>{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/,%20https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|language=it-IT|access-date=5. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Đukanović, Aleksa}} [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski pisci]] [[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]] [[Kategorija:Srbijanski publicisti]] [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] lk9fbmrvveo80h3uwk88a6eza5ye8ut 0 533340 3838712 3830942 2026-05-01T17:13:45Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838712 wikitext text/x-wiki [[Slika:Global areas of hypoxia.jpg|thumb|upright=1.45| Mapa niskih i opadajućih nivoa kisika u okeanu, 2009.,<ref name="Breitburg, D. 2018">Breitburg, D., Levin, L. A., Oschlies, A., Gregoire, M., Chavez, F. P., and Conley, D. J. (2018) "Declining oxygen in the global ocean and coastal waters". ''Science'', '''359''': eaam7240. {{doi|10.1126/science.aam7240}}.</ref> s obalnim lokacijama gdje su antropogeni [[nutrijent]]i uzrokovali ili pogoršali pad kisika na <2 mg/L (<63 μmol/L) (crveno), i okeanskim [[zona minimalne količine kisika|zonama minimalne količine kisika]] na 300 m (plavo).<ref name="Benway, H.M. 2019">Benway, H.M., Lorenzoni, L., White, A.E., Fiedler, B., Levine, N.M., Nicholson, D.P., DeGrandpre, M.D., Sosik, H.M., Church, M.J., O'Brien, T.D. and Leinen, M. (2019) "Ocean time series observations of changing marine ecosystems: an era of integration, synthesis, and societal applications", ''Frontiers in Marine Science'', '''6'''(393). {{doi|10.3389/fmars.2019.00393|doi-access=free}}.</ref>]] {{Zagađenje bočna traka|Voda}} '''Okolinska hipoksija''' ili '''okolišna hipoksija''' odnosi se na uslove niskog sadržaja [[kisik]]a. [[Hipoksija]] je problematična za organizme koji dišu vazduh, ali je neophodna za mnoge anaerobne organizme. Hipoksija se odnosi na mnoge situacije, ali se obično odnosi na atmosferu i prirodne vode.<ref name=Diaz/> ==Atmosferska hipoksija== Atmosferska hipoksija se prirodno javlja na velikim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. Ukupni [[atmosferski pritisak]] se smanjuje sa povećanjem nadmorske visine, što uzrokuje niži parcijalni pritisak kisika, što se definiše kao hipobarna hipoksija. Kisik ostaje na 20,9% ukupne smjese plinova, za razliku od hipoksijske hipoksije, gdje je procenat kiseonika u zraku (ili [[krv]]i) smanjen. Ovo je uobičajeno u zatvorenim jazbinama nekih podzemnih životinja, kao što su blesmolovi.<ref name=Roper2001>{{cite journal | author = Roper, T.J.| year = 2001 | title = Environmental conditions in burrows of two species of African mole-rat, ''Georychus capensis'' and ''Cryptomys damarensis'' | journal = Journal of Zoology | volume = 254 | issue = 1 | pages = 101–07 | doi = 10.1017/S0952836901000590|display-authors=etal}}</ref> Atmosferska hipoksija je također osnova [[trening na visini|treninga na visini]], koji je standardni dio treninga za elitne sportiate. Nekoliko kompanija oponaša hipoksiju koristeći normobaričnu [[Hipobarna komora|vještačka atmosfera]]. ==Vodena hipoksija== {{glavni|Deoksigenacija okeana}} Vodeni sistem kojem nedostaje rastvoreni kiseonik (0% zasićenja) naziva se anaerobni, [[Reducirajuća okolina|redukujući]] ili [[Anoksične vode|anoksični]]. U vodi, nivo kisika je približno 7 ppm ili 0,0007% u vodi dobrog kvaliteta, ali varira.<ref name="Dissolved Oxygen">{{cite web|title=Dissolved Oxygen |url=http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |work=Water Quality |publisher=Water on the Web |access-date=21. 12. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121213101908/http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |archive-date=13. 12. 2012 }}</ref> Mnogi organizmi zahtijevaju hipoksijske uslove. Kiseik je, naprimjer, otrovan za [[anaerobne bakterije]].<ref name=Diaz>{{cite journal |doi=10.1126/science.1156401 |title=Spreading Dead Zones and Consequences for Marine Ecosystems |date=2008 |last1=Diaz |first1=Robert J. |last2=Rosenberg |first2=Rutger |journal=Science |volume=321 |issue=5891 |pages=926–929 |pmid=18703733 |bibcode=2008Sci...321..926D |s2cid=32818786 }}</ref> '''Iscrpljivanje kisika''' se obično izražava kao postotak kisika koji bi se otopio u vodi na prevladavajućoj temperaturi i [[salinitet]]u. Sistem s niskom koncentracijom – u rasponu između 1 i 30% zasićenja – naziva se '''hipoksijski''' ili '''disoksijski'''. Većina [[riba]] ne može živjeti ispod 30% zasićenja jer se oslanjaju na kisik za dobijanje energije iz hranjivih tvari. Hipoksija dovodi do oštećene [[razmnožavanje|reprodukcije]] preostalih riba putem [[endokrini disruptor|endokrinog disruptora]].<ref name="researchgate.net">Wu, R. et al. 2003. [https://www.researchgate.net/publication/231277909_Aquatic_Hypoxia_Is_an_Endocrine_Disruptor_and_Impairs_Fish_Reproduction Aquatic Hypoxia Is an Endocrine Disruptor and Impairs Fish Reproduction]</ref> "Zdravo" vodeno okruženje rijetko bi trebalo imati zasićenje manje od 80%. '''Egzaerobna''' zona se nalazi na granici anoksičnih i hipoksijskih zona. Hipoksija se može javiti u cijelom vodenom stupcu, a također i na velikim nadmorskim visinama, kao i u blizini sedimenata na dnu. Obično se proteže kroz 20–50% vodenog stuba, ali ovisi o dubini vode i lokaciji piknoklina (brze promjene gustoće vode s dubinom). Može se javiti u 10–80% vodenog stuba. Naprimjer, u vodenom stubu od 10 metara, može doseći i do dva metra ispod površine. U vodenom stubu od 20 metara, može se protezati i do osam metara ispod površine.<ref name="oceanservice.noaa.gov">Rabalais, Nancy; Turner, R. Eugene; Justic´, Dubravko; Dortch, Quay; Wiseman, William J. Jr. Characterization of Hypoxia: Topic 1 Report for the Integrated Assessment on Hypoxia in the Gulf of Mexico. Ch. 3. NOAA Coastal Ocean Program, Decision Analysis Series No. 15. May 1999. < http://oceanservice.noaa.gov/products/hypox_t1final.pdf >. Retrieved February 11, 2009.</ref> === Sezonsko ubijanje === Iscrpanje kisika može dovesti do ljetnog i zimskog "ubijanja". Tokom ljetne [[stratifikacija (voda)|stratifikacije]], unosi organske materije i [[sedimentacija]] [[primarni producent|primarnih producenata]] mogu povećati stopu [[fiziologija disanja|disanja]] u [[hipolimnion]]u. Ako iscrpljivanje kisika postane ekstremno, aerobni organizmi, poput riba, mogu uginuti, što rezultira onim što je poznato kao "ljetno ubijanje".<ref name=Limnology>Wetzel, R. G. (2001). ''Limnology: Lake and river ecosystems''. San Diego: Academic Press.</ref> Iste pojave mogu se javiti i zimi, ali iz različitih razloga. Tokom zime, [[led]] i [[snijeg]] mogu [[Slabljenje|oslabiti]] [[svjetlost]] i stoga smanjiti brzinu [[fotosinteza|fotosinteze]]. Zamrzavanje jezera također sprječava interakcije zraka i vode koje omogućavaju razmjenu kisika. To stvara nedostatak kisika dok se disanje nastavlja. [Kada se kisik znatno iscrpi, [[anaerobni organizmi]] mogu uginuti, što rezultira "zimskim pokoljem".<ref name=Limnology /> ===Uzroci hipoksije=== [[Datoteka:Decline of oxygen saturation to anoxia at night Kiel Fjord Germany.png|thumb|280px|left|Pad zasićenosti kisikom do anoksije, izmjeren tokom noći u [[Kiel Fjord]], Njemačka. Dubina = 5 m]] Iscrpljivanje kisika može biti rezultat brojnih prirodnih faktora, ali najčešće je problem kao posljedica [[zagađenja]] i [[eutrofikacije]] u kojoj [[Hranljive tvari#Hranljive tvari i okoliš|hranjive tvari za biljke]] ulaze u rijeku, jezero ili okean, što potiče cvjetanje [[fitoplanktona]]. Dok fitoplankton, putem [[fotosinteze]], povećava zasićenost rastvorenim kisikom tokom dnevnih sati, gusta populacija [[Cvjetanja algi|cvjetanja]] smanjuje zasićenost rastvorenim kisikom tokom noći [[ćelijskim disanjem#Aerobno disanje|disanjem]]. Kada ćelije fitoplanktona uginu, one tonu prema dnu i razgrađuju se bakterijama, procesom koji dodatno smanjuje rastvoreni kisik u vodenom stupcu. Ako smanjenje kisika napreduje do hipoksije, može doći do uginuća riba, a mogu uginuti i beskičmenjaci poput crva i školjki na dnu. [[Slika:Fishkillk.jpg|thumb|left|Slika iz podvodnog videa morskog dna. Dno je prekriveno [[rakovi]]ma, [[riba]]ma i [[školjke|školjkama]] koje su očigledno mrtve ili umiru od nedostatka kisika.]] Hipoksija se može javiti i u odsustvu zagađivača. Naprimjer, u estuarijima, budući da je [[slatka voda]] koja teče iz rijeke u more manje gusta od [[slana voda|slane vode]], može doći do stratifikacije u vodenom stupcu. Vertikalno miješanje između vodenih tijela je stoga smanjeno, što ograničava dotok kisika iz površinskih voda u slanije vode na dnu. Koncentracija kisika u donjem sloju tada može postati dovoljno niska da dođe do hipoksije. Područja koja su posebno sklona ovome uključuju plitke vode poluzatvorenih vodenih tijela kao što su Waddenzee ili [[Meksički zaliv]], gdje je oticanje s kopna značajno. U ovim područjima može se stvoriti takozvana "[[mrtva zona (ekologija)|mrtva zona]]". Uslovi niskog rastvorenog kisika često su sezonski, kao što je slučaj u [[Hood Canal]] i područjima [[Puget Sound]], u državi Washington.<ref name="eopugetsound.org">Encyclopedia of Puget Sound: Hypoxia http://www.eopugetsound.org/science-review/section-4-dissolved-oxygen-hypoxia</ref> [[Svjetski institut za resurse]] je identificirao 375 hipoksijskih obalnih zona širom svijeta, koncentriranih u obalnim područjima zapadne Evrope, istočne i južne obale SAD-a i istočne Azije, posebno u Japanu.<ref name="Selman, Mindy 2007">Selman, Mindy (2007) ''Eutrophication: An Overview of Status, Trends, Policies, and Strategies.'' World Resources Institute.</ref> [[Slika:Jubilee-Mobile-Bay-Alabama-crabs-flounders.jpg|thumb|right| [[Jubilej Mobile Baya|Jubilej]] fotografija iz [[Mobile Baya]].]] Hipoksija bi također mogla biti objašnjenje za periodične pojave poput jubileja Mobile Baya, gdje vodeni život iznenada juri u plićak, možda pokušavajući pobjeći od vode osiromašene kisikom. Nedavni široko rasprostranjeni pomor školjki u blizini obala [[Oregon]]a i [[Washington]]a također se pripisuje cikličnoj [[ekologija|ekološkol]] [[mrtva zona (ekologija)|mrtvoj zoni]].<ref name="oregonstate.edu">[http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html oregonstate.edu] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901192135/http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html |date=1. 9. 2006 }} – Dead Zone Causing a Wave of Death Off Oregon Coast (8/9/2006)</ref> ==== Razgradnja fitoplanktona ==== [[Fitoplankton]] se uglavnom sastoji od [[lignin]]a i [[celuloza|celuloze]], koji se razgrađuju oksidativnim mehanizmom, pri čemu se troši kisik.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Gubernatorova|first1=T. N.|last2=Dolgonosov|first2=B. M.|date=1. 5. 2010|title=Modeling the biodegradation of multicomponent organic matter in an aquatic environment: 3. Analysis of lignin degradation mechanisms|journal=Water Resources|language=en|volume=37|issue=3|pages=332–346|doi=10.1134/S0097807810030085|bibcode=2010WRes...37..332G |s2cid=98068128|issn=0097-8078}}</ref> ===== Okolinski faktori ===== [[Datoteka:Drivers of hypoxia and acidification in upwelling shelf systems.svg|thumb|upright=1.8| Pokretači hipoksije i intenziviranja [[zakiseljavanje okeana|zakiseljavanja okeana]] u uzlaznim sistemima šelfa. Vjetrovi koji idu prema [[ekvator]]u pokreću [[uzlazni šelf]]. Vjetrovi koji idu prema ekvatoru pokreću uzlazni šelf sa niskim [[rastvoreni kisik|rastvorenim kisikom]] (DO), visokim sadržajem hranjivih tvari i visokim [[rastvoreni neorganski ugljik|rastvorenim neorganskim ugljikom]] (DIC) sadržajem iznad [[zona minimuma kisika|zone minimuma kisika]]. Gradijenti produktivnosti i vremena zadržavanja vode na dnu između šelfova pokreću jačinu smanjenja (povećanja) DO (DIC) dok voda prelazi preko produktivnog [[Kontinentalni ptag|kontinentalnog šelfa]].<ref name=Chan2019>Chan, F., Barth, J.A., Kroeker, K.J., Lubchenco, J. and Menge, B.A. (2019) "The dynamics and impact of ocean acidification and hypoxia". ''Oceanography'', '''32'''(3): 62–71. {{doi|10.5670/oceanog.2019.312}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref><ref name="Gewin, V. 2010">Gewin, V. (2010) "Oceanography: Dead in the water". ''Nature'', '''466'''(7308): 812. {{doi|10.1038/466812a}}.</ref>]] Razgradnja fitoplanktona u okolišu ovisi o prisutnosti kisika, a kada kisika više nema u vodenim površinama, ligninperoksidaze ne mogu nastaviti razgrađivati lignin. Kada kisika nema u vodi, vrijeme potrebno za razgradnju [[fitoplankt]]ona mijenja se sa 10,7 dana na ukupno 160 dana. Brzina razgradnje fitoplanktona može se predstaviti ovom jednačinom.: ;<math>G(t) = G(0)e^{-kt}</math> U ovoj jednačini, G(t) je ukupna količina čestica organskog ugljika (POC) u datom trenutku, t. G(0) je koncentracija POC-a prije nego što dođe do razgradnje. k je konstanta brzine u godini-1, a t je vrijeme u godinama. Za većinu POC-a fitoplanktona, k je oko 12,8 godina-1, ili oko 28 dana da se skoro 96% ugljika razgradi u ovim sistemima. Dok kod anoksičnih sistema razgradnja POC-a traje 125 dana, preko četiri puta duže.<ref name="Harvey 1995 3367–77">{{Cite journal|last=Harvey|first=H. Rodger|title=Kinetics of phytoplankton decay during simulated sedimentation: Changes in biochemical composition and microbial activity under oxic and anoxic conditions|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=59|issue=16|pages=3367–77|doi=10.1016/0016-7037(95)00217-n|year=1995|bibcode=1995GeCoA..59.3367H}}</ref> Potrebno je otprilike 1&nbsp;mg kisika da se razgradi 1&nbsp;mg POC-a u okolini, te stoga hipoksija nastaje brzo jer se kisik brzo troši za probavu POC-a. Oko 9% POC-a u fitoplanktonu može se razgraditi u jednom danu na 18&nbsp;°C. Stoga je potrebno oko jedanaest dana da se fitoplankton potpuno razgradi.<ref name="Jewell 1971 1457–67">{{Cite journal|last=Jewell|first=William J.|title=Aquatic Weed Decay: Dissolved Oxygen Utilization and Nitrogen and Phosphorus Regeneration|journal=Journal |publisher= Water Pollution Control Federation |year=1971|volume=43|issue=7|pages=1457–67|pmid=5568364}}</ref> Nakon što se POC razgradi, ove čestice se mogu pretvoriti u drugi rastvoreni ugljik, kao što su [[ugljik-dioksid]], [[bikarbonat]]ni ioni i [[karbonat]]. Čak 30% fitoplanktona može se razgraditi u rastvoreni ugljik. Kada ovaj čestični organski ugljik reaguje sa [[UV|ultraljubičastim svjetlom]] od 350&nbsp;nm, formira se rastvoreni neorganski ugljik, uklanjajući još više kisika iz okoline u obliku ugljik- dioksida, bikarbonatnih iona i karbonata. Rastvoreni neorganski ugljik se proizvodi brzinom od 2,3–6,5&nbsp;mg/(m³/dan).<ref name="Sophia C 2007">{{Cite journal|last1=Johannessen|first1=Sophia C.|last2=Peña|first2=M. Angelica|last3=Quenneville|first3=Melanie L.|title=Photochemical production of carbon dioxide during a coastal phytoplankton bloom|journal=Estuarine, Coastal and Shelf Science|volume=73|issue=1–2|pages=236–42|doi=10.1016/j.ecss.2007.01.006|year=2007|bibcode=2007ECSS...73..236J}}</ref> Kako se fitoplankton razgrađuje, slobodni fosfor i dušik postaju dostupni u okolišu, što također podstiče hipoksične uvjete. Kako se odvija razgradnja ovog fitoplanktona, više fosfora se pretvara u [[fosfat]]e, a dušika u [[nitrat]]e. To još više iscrpljuje kisik u okolišu, dodatno stvarajući hipoksijske zone u većim količinama. Kako se više [[mineral]]a poput [[fosfor]]a i [[dušik]]a istiskuje u ove vodene sisteme, rast fitoplanktona se znatno povećava, a nakon njihove smrti formiraju se hipoksične zone.<ref name="ReferenceA">{{Cite journal|last1=Conley|first1=Daniel J.|last2=Paerl|first2=Hans W.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Boesch|first4=Donald F.|last5=Seitzinger|first5=Sybil P.|author-link5=Sybil P. Seitzinger |last6=Havens|first6=Karl E.|last7=Lancelot|first7=Christiane|last8=Likens|first8=Gene E.|date=20. 2. 2009|title=Controlling Eutrophication: Nitrogen and Phosphorus|journal=Science|language=en|volume=323|issue=5917|pages=1014–15|doi=10.1126/science.1167755|issn=0036-8075|pmid=19229022|s2cid=28502866}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Cvjetanje algi]] * [[Anoksični događaj]] * [[Mrtva zona (ekologija)]] * [[Cvjetanje cijanobakterija]] * [[Denitrifikacija]] * [[Eutrofikacija]] * [[Hipoksija kod riba]] * [[Zona minimalnog kisika]] == Reference == {{reflist|2}} ===Dodatni izvori=== * {{cite journal |author=Kils, U., U. Waller, and P. Fischer |title=The Fish Kill of the Autumn 1988 in Kiel Bay |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1989/L:14 |year=1989 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=U. Kils |title=''In situ'' Investigations on Respiration and Behaviour of Stickleback ''Gasterosteus aculeatus'' and the Eelpout ''Zoaraes viviparus'' During Low Oxygen Stress |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1990/F:23 |year=1990 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=K. Rademacher |author3=U. Kils |title=''In situ'' investigations on the respiration and behaviour of the eelpout ''Zoarces viviparus'' under short term hypoxia |journal=Mar Ecol Prog Ser |volume=88 |pages=181–84 |year=1992 |doi=10.3354/meps088181 |bibcode=1992MEPS...88..181F |doi-access=free }} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20050216100846/http://www.nos.noaa.gov/products/pubs_hypox.html Hypoxia in the Gulf of Mexico] * [http://purl.access.gpo.gov/GPO/LPS125964 Scientific Assessment of Hypoxia in U.S. Coastal Waters] [[Council on Environmental Quality]] * [https://web.archive.org/web/20001002161825/http://www.ecoscope.com/oxygenny.htm Dead zone in front of Atlantic City] * [https://web.archive.org/web/20170413070854/http://www.piscoweb.org/research/science-by-discipline/coastal-oceanography/hypoxia Hypoxia in Oregon Waters] {{Zagađenje}} {{zagađenje mora}} {{teme o vodenim ekosistemima}} {{Authority control}} s at 300 m (blue).<ref name="Benway, H.M. 2019"/>]] {{Zagađenje bočna traka|Voda}} '''Hipoksija''' se odnosi na uslove niskog sadržaja [[kisik]]a. [[Hipoksija]] je problematična za organizme koji dišu vazduh, ali je neophodna za mnoge anaerobne organizme. Hipoksija se odnosi na mnoge situacije, ali se obično odnosi na atmosferu i prirodne vode.<ref name=Diaz/> ==Atmosferska hipoksija== Atmosferska hipoksija se prirodno javlja na velikim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. Ukupni [[atmosferski pritisak]] se smanjuje sa povećanjem nadmorske visine, što uzrokuje niži parcijalni pritisak kisika, što se definiše kao hipobarna hipoksija. Kisik ostaje na 20,9% ukupne smjese plinova, za razliku od hipoksijske hipoksije, gdje je procenat kiseonika u zraku (ili [[krv]]i) smanjen. Ovo je uobičajeno u zatvorenim jazbinama nekih podzemnih životinja, kao što su blesmolovi.<ref name=Roper2001>{{cite journal | author = Roper, T.J.| year = 2001 | title = Environmental conditions in burrows of two species of African mole-rat, ''Georychus capensis'' and ''Cryptomys damarensis'' | journal = Journal of Zoology | volume = 254 | issue = 1 | pages = 101–07 | doi = 10.1017/S0952836901000590|display-authors=etal}}</ref> Atmosferska hipoksija je također osnova [[trening na visini|treninga na visini]], koji je standardni dio treninga za elitne sportiate. Nekoliko kompanija oponaša hipoksiju koristeći normobaričnu [[Hipobarna komora|vještačka atmosfera]]. ==Vodena hipoksija== {{glavni|Deoksigenacija okeana}} Vodeni sistem kojem nedostaje rastvoreni kiseonik (0% zasićenja) naziva se anaerobni, [[Reducirajuća okolina|redukujući]] ili [[Anoksične vode|anoksični]]. U vodi, nivo kisika je približno 7 ppm ili 0,0007% u vodi dobrog kvaliteta, ali varira.<ref name="Dissolved Oxygen"/> Mnogi organizmi zahtijevaju hipoksijske uslove. Kiseik je, naprimjer, otrovan za [[anaerobne bakterije]].<ref name=Diaz>{{cite journal |doi=10.1126/science.1156401 |title=Spreading Dead Zones and Consequences for Marine Ecosystems |date=2008 |last1=Diaz |first1=Robert J. |last2=Rosenberg |first2=Rutger |journal=Science |volume=321 |issue=5891 |pages=926–929 |pmid=18703733 |bibcode=2008Sci...321..926D |s2cid=32818786 }}</ref> '''Iscrpljivanje kisika''' se obično izražava kao postotak kisika koji bi se otopio u vodi na prevladavajućoj temperaturi i [[salinitet]]u. Sistem s niskom koncentracijom – u rasponu između 1 i 30% zasićenja – naziva se '''hipoksijski''' ili '''disoksijski'''. Većina [[riba]] ne može živjeti ispod 30% zasićenja jer se oslanjaju na kisik za dobijanje energije iz hranjivih tvari. Hipoksija dovodi do oštećene [[razmnožavanje|reprodukcije]] preostalih riba putem [[endokrini disruptor|endokrinog disruptora]].<ref name="researchgate.net"/> "Zdravo" vodeno okruženje rijetko bi trebalo imati zasićenje manje od 80%. '''Egzaerobna''' zona se nalazi na granici anoksičnih i hipoksijskih zona. Hipoksija se može javiti u cijelom vodenom stupcu, a također i na velikim nadmorskim visinama, kao i u blizini sedimenata na dnu. Obično se proteže kroz 20–50% vodenog stuba, ali ovisi o dubini vode i lokaciji piknoklina (brze promjene gustoće vode s dubinom). Može se javiti u 10–80% vodenog stuba. Naprimjer, u vodenom stubu od 10 metara, može doseći i do dva metra ispod površine. U vodenom stubu od 20 metara, može se protezati i do osam metara ispod površine.<ref name="oceanservice.noaa.gov"/> === Sezonsko ubijanje === Iscrpanje kisika može dovesti do ljetnog i zimskog "ubijanja". Tokom ljetne [[stratifikacija (voda)|stratifikacije]], unosi organske materije i [[sedimentacija]] [[primarni producent|primarnih producenata]] mogu povećati stopu [[fiziologija disanja|disanja]] u [[hipolimnion]]u. Ako iscrpljivanje kisika postane ekstremno, aerobni organizmi, poput riba, mogu uginuti, što rezultira onim što je poznato kao "ljetno ubijanje".<ref name=Limnology>Wetzel, R. G. (2001). ''Limnology: Lake and river ecosystems''. San Diego: Academic Press.</ref> Iste pojave mogu se javiti i zimi, ali iz različitih razloga. Tokom zime, [[led]] i [[snijeg]] mogu [[Slabljenje|oslabiti]] [[svjetlost]] i stoga smanjiti brzinu [[fotosinteza|fotosinteze]]. Zamrzavanje jezera također sprječava interakcije zraka i vode koje omogućavaju razmjenu kisika. To stvara nedostatak kisika dok se disanje nastavlja. [Kada se kisik znatno iscrpi, [[anaerobni organizmi]] mogu uginuti, što rezultira "zimskim pokoljem".<ref name=Limnology /> ===Uzroci hipoksije=== [[Datoteka:Decline of oxygen saturation to anoxia at night Kiel Fjord Germany.png|thumb|280px|left|Pad zasićenosti kisikom do anoksije, izmjeren tokom noći u [[Kiel Fjord]], Njemačka. Dubina = 5 m]] Iscrpljivanje kisika može biti rezultat brojnih prirodnih faktora, ali najčešće je problem kao posljedica [[zagađenja]] i [[eutrofikacije]] u kojoj [[Hranljive tvari#Hranljive tvari i okoliš|hranjive tvari za biljke]] ulaze u rijeku, jezero ili okean, što potiče cvjetanje [[fitoplanktona]]. Dok fitoplankton, putem [[fotosinteze]], povećava zasićenost rastvorenim kisikom tokom dnevnih sati, gusta populacija [[Cvjetanja algi|cvjetanja]] smanjuje zasićenost rastvorenim kisikom tokom noći [[ćelijskim disanjem#Aerobno disanje|disanjem]]. Kada ćelije fitoplanktona uginu, one tonu prema dnu i razgrađuju se bakterijama, procesom koji dodatno smanjuje rastvoreni kisik u vodenom stupcu. Ako smanjenje kisika napreduje do hipoksije, može doći do uginuća riba, a mogu uginuti i beskičmenjaci poput crva i školjki na dnu. [[Slika:Fishkillk.jpg|thumb|left|Slika iz podvodnog videa morskog dna. Dno je prekriveno [[rakovi]]ma, [[riba]]ma i [[školjke|školjkama]] koje su očigledno mrtve ili umiru od nedostatka kisika.]] Hipoksija se može javiti i u odsustvu zagađivača. Naprimjer, u estuarijima, budući da je [[slatka voda]] koja teče iz rijeke u more manje gusta od [[slana voda|slane vode]], može doći do stratifikacije u vodenom stupcu. Vertikalno miješanje između vodenih tijela je stoga smanjeno, što ograničava dotok kisika iz površinskih voda u slanije vode na dnu. Koncentracija kisika u donjem sloju tada može postati dovoljno niska da dođe do hipoksije. Područja koja su posebno sklona ovome uključuju plitke vode poluzatvorenih vodenih tijela kao što su Waddenzee ili [[Meksički zaliv]], gdje je oticanje s kopna značajno. U ovim područjima može se stvoriti takozvana "[[mrtva zona (ekologija)|mrtva zona]]". Uslovi niskog rastvorenog kisika često su sezonski, kao što je slučaj u [[Hood Canal]] i područjima [[Puget Sound]], u državi Washington.<ref name="eopugetsound.org"/> [[Svjetski institut za resurse]] je identificirao 375 hipoksijskih obalnih zona širom svijeta, koncentriranih u obalnim područjima zapadne Evrope, istočne i južne obale SAD-a i istočne Azije, posebno u Japanu.<ref name="Selman, Mindy 2007"/> [[Slika:Jubilee-Mobile-Bay-Alabama-crabs-flounders.jpg|thumb|right| [[Jubilej Mobile Baya|Jubilej]] fotografija iz [[Mobile Baya]].]] Hipoksija bi također mogla biti objašnjenje za periodične pojave poput jubileja Mobile Baya, gdje vodeni život iznenada juri u plićak, možda pokušavajući pobjeći od vode osiromašene kisikom. Nedavni široko rasprostranjeni pomor školjki u blizini obala [[Oregon]]a i [[Washington]]a također se pripisuje cikličnoj [[ekologija|ekološkol]] [[mrtva zona (ekologija)|mrtvoj zoni]].<ref name="oregonstate.edu"/> ==== Razgradnja fitoplanktona ==== [[Fitoplankton]] se uglavnom sastoji od [[lignin]]a i [[celuloza|celuloze]], koji se razgrađuju oksidativnim mehanizmom, pri čemu se troši kisik.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Gubernatorova|first1=T. N.|last2=Dolgonosov|first2=B. M.|date=1. 5. 2010|title=Modeling the biodegradation of multicomponent organic matter in an aquatic environment: 3. Analysis of lignin degradation mechanisms|journal=Water Resources|language=en|volume=37|issue=3|pages=332–346|doi=10.1134/S0097807810030085|bibcode=2010WRes...37..332G |s2cid=98068128|issn=0097-8078}}</ref> ===== Okolinski faktori ===== [[Datoteka:Drivers of hypoxia and acidification in upwelling shelf systems.svg|thumb|upright=1.8| Pokretači hipoksije i intenziviranja [[zakiseljavanje okeana|zakiseljavanja okeana]] u uzlaznim sistemima šelfa. Vjetrovi koji idu prema [[ekvator]]u pokreću [[uzlazni šelf]]. Vjetrovi koji idu prema ekvatoru pokreću uzlazni šelf sa niskim [[rastvoreni kisik|rastvorenim kisikom]] (DO), visokim sadržajem hranjivih tvari i visokim [[rastvoreni neorganski ugljik|rastvorenim neorganskim ugljikom]] (DIC) sadržajem iznad [[zona minimuma kisika|zone minimuma kisika]]. Gradijenti produktivnosti i vremena zadržavanja vode na dnu između šelfova pokreću jačinu smanjenja (povećanja) DO (DIC) dok voda prelazi preko produktivnog [[Kontinentalni ptag|kontinentalnog šelfa]].<ref name=Chan2019>Chan, F., Barth, J.A., Kroeker, K.J., Lubchenco, J. and Menge, B.A. (2019) "The dynamics and impact of ocean acidification and hypoxia". ''Oceanography'', '''32'''(3): 62–71. {{doi|10.5670/oceanog.2019.312}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref><ref name="Gewin, V. 2010"/>]] Razgradnja fitoplanktona u okolišu ovisi o prisutnosti kisika, a kada kisika više nema u vodenim površinama, ligninperoksidaze ne mogu nastaviti razgrađivati lignin. Kada kisika nema u vodi, vrijeme potrebno za razgradnju [[fitoplankt]]ona mijenja se sa 10,7 dana na ukupno 160 dana. Brzina razgradnje fitoplanktona može se predstaviti ovom jednačinom.: ;<math>G(t) = G(0)e^{-kt}</math> U ovoj jednačini, G(t) je ukupna količina čestica organskog ugljika (POC) u datom trenutku, t. G(0) je koncentracija POC-a prije nego što dođe do razgradnje. k je konstanta brzine u godini-1, a t je vrijeme u godinama. Za većinu POC-a fitoplanktona, k je oko 12,8 godina-1, ili oko 28 dana da se skoro 96% ugljika razgradi u ovim sistemima. Dok kod anoksičnih sistema razgradnja POC-a traje 125 dana, preko četiri puta duže.<ref name="Harvey 1995 3367–77"/> Potrebno je otprilike 1&nbsp;mg kisika da se razgradi 1&nbsp;mg POC-a u okolini, te stoga hipoksija nastaje brzo jer se kisik brzo troši za probavu POC-a. Oko 9% POC-a u fitoplanktonu može se razgraditi u jednom danu na 18&nbsp;°C. Stoga je potrebno oko jedanaest dana da se fitoplankton potpuno razgradi.<ref name="Jewell 1971 1457–67"/> Nakon što se POC razgradi, ove čestice se mogu pretvoriti u drugi rastvoreni ugljik, kao što su [[ugljik-dioksid]], [[bikarbonat]]ni ioni i [[karbonat]]. Čak 30% fitoplanktona može se razgraditi u rastvoreni ugljik. Kada ovaj čestični organski ugljik reaguje sa [[UV|ultraljubičastim svjetlom]] od 350&nbsp;nm, formira se rastvoreni neorganski ugljik, uklanjajući još više kisika iz okoline u obliku ugljik- dioksida, bikarbonatnih iona i karbonata. Rastvoreni neorganski ugljik se proizvodi brzinom od 2,3–6,5&nbsp;mg/(m³/dan).<ref name="Sophia C 2007"/> Kako se fitoplankton razgrađuje, slobodni fosfor i dušik postaju dostupni u okolišu, što također podstiče hipoksične uvjete. Kako se odvija razgradnja ovog fitoplanktona, više fosfora se pretvara u [[fosfat]]e, a dušika u [[nitrat]]e. To još više iscrpljuje kisik u okolišu, dodatno stvarajući hipoksijske zone u većim količinama. Kako se više [[mineral]]a poput [[fosfor]]a i [[dušik]]a istiskuje u ove vodene sisteme, rast fitoplanktona se znatno povećava, a nakon njihove smrti formiraju se hipoksične zone.<ref name="ReferenceA"/> ==Također pogledajte== * [[Cvjetanje algi]] * [[Anoksični događaj]] * [[Mrtva zona (ekologija)]] * [[Cvjetanje cijanobakterija]] * [[Denitrifikacija]] * [[Eutrofikacija]] * [[Hipoksija kod riba]] * [[Zona minimalnog kisika]] == Reference == {{reflist|2}} ===Dodatni izvori=== * {{cite journal |author=Kils, U., U. Waller, and P. Fischer |title=The Fish Kill of the Autumn 1988 in Kiel Bay |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1989/L:14 |year=1989 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=U. Kils |title=''In situ'' Investigations on Respiration and Behaviour of Stickleback ''Gasterosteus aculeatus'' and the Eelpout ''Zoaraes viviparus'' During Low Oxygen Stress |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1990/F:23 |year=1990 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=K. Rademacher |author3=U. Kils |title=''In situ'' investigations on the respiration and behaviour of the eelpout ''Zoarces viviparus'' under short term hypoxia |journal=Mar Ecol Prog Ser |volume=88 |pages=181–84 |year=1992 |doi=10.3354/meps088181 |bibcode=1992MEPS...88..181F |doi-access=free }} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20050216100846/http://www.nos.noaa.gov/products/pubs_hypox.html Hypoxia in the Gulf of Mexico] * [http://purl.access.gpo.gov/GPO/LPS125964 Scientific Assessment of Hypoxia in U.S. Coastal Waters] [[Council on Environmental Quality]] * [https://web.archive.org/web/20001002161825/http://www.ecoscope.com/oxygenny.htm Dead zone in front of Atlantic City] * [https://web.archive.org/web/20170413070854/http://www.piscoweb.org/research/science-by-discipline/coastal-oceanography/hypoxia Hypoxia in Oregon Waters] {{Zagađenje}} {{zagađenje mora}} {{teme o vodenim ekosistemima}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Hemijska okeanografija]] [[Kategorija:Staništa]] [[Kategorija: [[Slika:Global areas of hypoxia.jpg|thumb|upright=1.45| Mapa niskih i opadajućih nivoa kisika u okeanu, 2009.,<ref name="Breitburg, D. 2018"/> with coastal sites where anthropogenic nutrients have caused or exacerbated oxygen declines to <2 mg/L (<63 μmol/L) (red), and ocean [[oxygen minimum zone]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Voda]] [[Kategorija:Kisik]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] a6fi278loe8r7jts89eydwladnwrvtj 3838750 3838712 2026-05-01T19:05:19Z ~2026-26633-09 180902 /* Također pogledajte */ 3838750 wikitext text/x-wiki [[Slika:Global areas of hypoxia.jpg|thumb|upright=1.45| Mapa niskih i opadajućih nivoa kisika u okeanu, 2009.,<ref name="Breitburg, D. 2018">Breitburg, D., Levin, L. A., Oschlies, A., Gregoire, M., Chavez, F. P., and Conley, D. J. (2018) "Declining oxygen in the global ocean and coastal waters". ''Science'', '''359''': eaam7240. {{doi|10.1126/science.aam7240}}.</ref> s obalnim lokacijama gdje su antropogeni [[nutrijent]]i uzrokovali ili pogoršali pad kisika na <2 mg/L (<63 μmol/L) (crveno), i okeanskim [[zona minimalne količine kisika|zonama minimalne količine kisika]] na 300 m (plavo).<ref name="Benway, H.M. 2019">Benway, H.M., Lorenzoni, L., White, A.E., Fiedler, B., Levine, N.M., Nicholson, D.P., DeGrandpre, M.D., Sosik, H.M., Church, M.J., O'Brien, T.D. and Leinen, M. (2019) "Ocean time series observations of changing marine ecosystems: an era of integration, synthesis, and societal applications", ''Frontiers in Marine Science'', '''6'''(393). {{doi|10.3389/fmars.2019.00393|doi-access=free}}.</ref>]] {{Zagađenje bočna traka|Voda}} '''Okolinska hipoksija''' ili '''okolišna hipoksija''' odnosi se na uslove niskog sadržaja [[kisik]]a. [[Hipoksija]] je problematična za organizme koji dišu vazduh, ali je neophodna za mnoge anaerobne organizme. Hipoksija se odnosi na mnoge situacije, ali se obično odnosi na atmosferu i prirodne vode.<ref name=Diaz/> ==Atmosferska hipoksija== Atmosferska hipoksija se prirodno javlja na velikim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. Ukupni [[atmosferski pritisak]] se smanjuje sa povećanjem nadmorske visine, što uzrokuje niži parcijalni pritisak kisika, što se definiše kao hipobarna hipoksija. Kisik ostaje na 20,9% ukupne smjese plinova, za razliku od hipoksijske hipoksije, gdje je procenat kiseonika u zraku (ili [[krv]]i) smanjen. Ovo je uobičajeno u zatvorenim jazbinama nekih podzemnih životinja, kao što su blesmolovi.<ref name=Roper2001>{{cite journal | author = Roper, T.J.| year = 2001 | title = Environmental conditions in burrows of two species of African mole-rat, ''Georychus capensis'' and ''Cryptomys damarensis'' | journal = Journal of Zoology | volume = 254 | issue = 1 | pages = 101–07 | doi = 10.1017/S0952836901000590|display-authors=etal}}</ref> Atmosferska hipoksija je također osnova [[trening na visini|treninga na visini]], koji je standardni dio treninga za elitne sportiate. Nekoliko kompanija oponaša hipoksiju koristeći normobaričnu [[Hipobarna komora|vještačka atmosfera]]. ==Vodena hipoksija== {{glavni|Deoksigenacija okeana}} Vodeni sistem kojem nedostaje rastvoreni kiseonik (0% zasićenja) naziva se anaerobni, [[Reducirajuća okolina|redukujući]] ili [[Anoksične vode|anoksični]]. U vodi, nivo kisika je približno 7 ppm ili 0,0007% u vodi dobrog kvaliteta, ali varira.<ref name="Dissolved Oxygen">{{cite web|title=Dissolved Oxygen |url=http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |work=Water Quality |publisher=Water on the Web |access-date=21. 12. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121213101908/http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |archive-date=13. 12. 2012 }}</ref> Mnogi organizmi zahtijevaju hipoksijske uslove. Kiseik je, naprimjer, otrovan za [[anaerobne bakterije]].<ref name=Diaz>{{cite journal |doi=10.1126/science.1156401 |title=Spreading Dead Zones and Consequences for Marine Ecosystems |date=2008 |last1=Diaz |first1=Robert J. |last2=Rosenberg |first2=Rutger |journal=Science |volume=321 |issue=5891 |pages=926–929 |pmid=18703733 |bibcode=2008Sci...321..926D |s2cid=32818786 }}</ref> '''Iscrpljivanje kisika''' se obično izražava kao postotak kisika koji bi se otopio u vodi na prevladavajućoj temperaturi i [[salinitet]]u. Sistem s niskom koncentracijom – u rasponu između 1 i 30% zasićenja – naziva se '''hipoksijski''' ili '''disoksijski'''. Većina [[riba]] ne može živjeti ispod 30% zasićenja jer se oslanjaju na kisik za dobijanje energije iz hranjivih tvari. Hipoksija dovodi do oštećene [[razmnožavanje|reprodukcije]] preostalih riba putem [[endokrini disruptor|endokrinog disruptora]].<ref name="researchgate.net">Wu, R. et al. 2003. [https://www.researchgate.net/publication/231277909_Aquatic_Hypoxia_Is_an_Endocrine_Disruptor_and_Impairs_Fish_Reproduction Aquatic Hypoxia Is an Endocrine Disruptor and Impairs Fish Reproduction]</ref> "Zdravo" vodeno okruženje rijetko bi trebalo imati zasićenje manje od 80%. '''Egzaerobna''' zona se nalazi na granici anoksičnih i hipoksijskih zona. Hipoksija se može javiti u cijelom vodenom stupcu, a također i na velikim nadmorskim visinama, kao i u blizini sedimenata na dnu. Obično se proteže kroz 20–50% vodenog stuba, ali ovisi o dubini vode i lokaciji piknoklina (brze promjene gustoće vode s dubinom). Može se javiti u 10–80% vodenog stuba. Naprimjer, u vodenom stubu od 10 metara, može doseći i do dva metra ispod površine. U vodenom stubu od 20 metara, može se protezati i do osam metara ispod površine.<ref name="oceanservice.noaa.gov">Rabalais, Nancy; Turner, R. Eugene; Justic´, Dubravko; Dortch, Quay; Wiseman, William J. Jr. Characterization of Hypoxia: Topic 1 Report for the Integrated Assessment on Hypoxia in the Gulf of Mexico. Ch. 3. NOAA Coastal Ocean Program, Decision Analysis Series No. 15. May 1999. < http://oceanservice.noaa.gov/products/hypox_t1final.pdf >. Retrieved February 11, 2009.</ref> === Sezonsko ubijanje === Iscrpanje kisika može dovesti do ljetnog i zimskog "ubijanja". Tokom ljetne [[stratifikacija (voda)|stratifikacije]], unosi organske materije i [[sedimentacija]] [[primarni producent|primarnih producenata]] mogu povećati stopu [[fiziologija disanja|disanja]] u [[hipolimnion]]u. Ako iscrpljivanje kisika postane ekstremno, aerobni organizmi, poput riba, mogu uginuti, što rezultira onim što je poznato kao "ljetno ubijanje".<ref name=Limnology>Wetzel, R. G. (2001). ''Limnology: Lake and river ecosystems''. San Diego: Academic Press.</ref> Iste pojave mogu se javiti i zimi, ali iz različitih razloga. Tokom zime, [[led]] i [[snijeg]] mogu [[Slabljenje|oslabiti]] [[svjetlost]] i stoga smanjiti brzinu [[fotosinteza|fotosinteze]]. Zamrzavanje jezera također sprječava interakcije zraka i vode koje omogućavaju razmjenu kisika. To stvara nedostatak kisika dok se disanje nastavlja. [Kada se kisik znatno iscrpi, [[anaerobni organizmi]] mogu uginuti, što rezultira "zimskim pokoljem".<ref name=Limnology /> ===Uzroci hipoksije=== [[Datoteka:Decline of oxygen saturation to anoxia at night Kiel Fjord Germany.png|thumb|280px|left|Pad zasićenosti kisikom do anoksije, izmjeren tokom noći u [[Kiel Fjord]], Njemačka. Dubina = 5 m]] Iscrpljivanje kisika može biti rezultat brojnih prirodnih faktora, ali najčešće je problem kao posljedica [[zagađenja]] i [[eutrofikacije]] u kojoj [[Hranljive tvari#Hranljive tvari i okoliš|hranjive tvari za biljke]] ulaze u rijeku, jezero ili okean, što potiče cvjetanje [[fitoplanktona]]. Dok fitoplankton, putem [[fotosinteze]], povećava zasićenost rastvorenim kisikom tokom dnevnih sati, gusta populacija [[Cvjetanja algi|cvjetanja]] smanjuje zasićenost rastvorenim kisikom tokom noći [[ćelijskim disanjem#Aerobno disanje|disanjem]]. Kada ćelije fitoplanktona uginu, one tonu prema dnu i razgrađuju se bakterijama, procesom koji dodatno smanjuje rastvoreni kisik u vodenom stupcu. Ako smanjenje kisika napreduje do hipoksije, može doći do uginuća riba, a mogu uginuti i beskičmenjaci poput crva i školjki na dnu. [[Slika:Fishkillk.jpg|thumb|left|Slika iz podvodnog videa morskog dna. Dno je prekriveno [[rakovi]]ma, [[riba]]ma i [[školjke|školjkama]] koje su očigledno mrtve ili umiru od nedostatka kisika.]] Hipoksija se može javiti i u odsustvu zagađivača. Naprimjer, u estuarijima, budući da je [[slatka voda]] koja teče iz rijeke u more manje gusta od [[slana voda|slane vode]], može doći do stratifikacije u vodenom stupcu. Vertikalno miješanje između vodenih tijela je stoga smanjeno, što ograničava dotok kisika iz površinskih voda u slanije vode na dnu. Koncentracija kisika u donjem sloju tada može postati dovoljno niska da dođe do hipoksije. Područja koja su posebno sklona ovome uključuju plitke vode poluzatvorenih vodenih tijela kao što su Waddenzee ili [[Meksički zaliv]], gdje je oticanje s kopna značajno. U ovim područjima može se stvoriti takozvana "[[mrtva zona (ekologija)|mrtva zona]]". Uslovi niskog rastvorenog kisika često su sezonski, kao što je slučaj u [[Hood Canal]] i područjima [[Puget Sound]], u državi Washington.<ref name="eopugetsound.org">Encyclopedia of Puget Sound: Hypoxia http://www.eopugetsound.org/science-review/section-4-dissolved-oxygen-hypoxia</ref> [[Svjetski institut za resurse]] je identificirao 375 hipoksijskih obalnih zona širom svijeta, koncentriranih u obalnim područjima zapadne Evrope, istočne i južne obale SAD-a i istočne Azije, posebno u Japanu.<ref name="Selman, Mindy 2007">Selman, Mindy (2007) ''Eutrophication: An Overview of Status, Trends, Policies, and Strategies.'' World Resources Institute.</ref> [[Slika:Jubilee-Mobile-Bay-Alabama-crabs-flounders.jpg|thumb|right| [[Jubilej Mobile Baya|Jubilej]] fotografija iz [[Mobile Baya]].]] Hipoksija bi također mogla biti objašnjenje za periodične pojave poput jubileja Mobile Baya, gdje vodeni život iznenada juri u plićak, možda pokušavajući pobjeći od vode osiromašene kisikom. Nedavni široko rasprostranjeni pomor školjki u blizini obala [[Oregon]]a i [[Washington]]a također se pripisuje cikličnoj [[ekologija|ekološkol]] [[mrtva zona (ekologija)|mrtvoj zoni]].<ref name="oregonstate.edu">[http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html oregonstate.edu] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901192135/http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html |date=1. 9. 2006 }} – Dead Zone Causing a Wave of Death Off Oregon Coast (8/9/2006)</ref> ==== Razgradnja fitoplanktona ==== [[Fitoplankton]] se uglavnom sastoji od [[lignin]]a i [[celuloza|celuloze]], koji se razgrađuju oksidativnim mehanizmom, pri čemu se troši kisik.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Gubernatorova|first1=T. N.|last2=Dolgonosov|first2=B. M.|date=1. 5. 2010|title=Modeling the biodegradation of multicomponent organic matter in an aquatic environment: 3. Analysis of lignin degradation mechanisms|journal=Water Resources|language=en|volume=37|issue=3|pages=332–346|doi=10.1134/S0097807810030085|bibcode=2010WRes...37..332G |s2cid=98068128|issn=0097-8078}}</ref> ===== Okolinski faktori ===== [[Datoteka:Drivers of hypoxia and acidification in upwelling shelf systems.svg|thumb|upright=1.8| Pokretači hipoksije i intenziviranja [[zakiseljavanje okeana|zakiseljavanja okeana]] u uzlaznim sistemima šelfa. Vjetrovi koji idu prema [[ekvator]]u pokreću [[uzlazni šelf]]. Vjetrovi koji idu prema ekvatoru pokreću uzlazni šelf sa niskim [[rastvoreni kisik|rastvorenim kisikom]] (DO), visokim sadržajem hranjivih tvari i visokim [[rastvoreni neorganski ugljik|rastvorenim neorganskim ugljikom]] (DIC) sadržajem iznad [[zona minimuma kisika|zone minimuma kisika]]. Gradijenti produktivnosti i vremena zadržavanja vode na dnu između šelfova pokreću jačinu smanjenja (povećanja) DO (DIC) dok voda prelazi preko produktivnog [[Kontinentalni ptag|kontinentalnog šelfa]].<ref name=Chan2019>Chan, F., Barth, J.A., Kroeker, K.J., Lubchenco, J. and Menge, B.A. (2019) "The dynamics and impact of ocean acidification and hypoxia". ''Oceanography'', '''32'''(3): 62–71. {{doi|10.5670/oceanog.2019.312}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref><ref name="Gewin, V. 2010">Gewin, V. (2010) "Oceanography: Dead in the water". ''Nature'', '''466'''(7308): 812. {{doi|10.1038/466812a}}.</ref>]] Razgradnja fitoplanktona u okolišu ovisi o prisutnosti kisika, a kada kisika više nema u vodenim površinama, ligninperoksidaze ne mogu nastaviti razgrađivati lignin. Kada kisika nema u vodi, vrijeme potrebno za razgradnju [[fitoplankt]]ona mijenja se sa 10,7 dana na ukupno 160 dana. Brzina razgradnje fitoplanktona može se predstaviti ovom jednačinom.: ;<math>G(t) = G(0)e^{-kt}</math> U ovoj jednačini, G(t) je ukupna količina čestica organskog ugljika (POC) u datom trenutku, t. G(0) je koncentracija POC-a prije nego što dođe do razgradnje. k je konstanta brzine u godini-1, a t je vrijeme u godinama. Za većinu POC-a fitoplanktona, k je oko 12,8 godina-1, ili oko 28 dana da se skoro 96% ugljika razgradi u ovim sistemima. Dok kod anoksičnih sistema razgradnja POC-a traje 125 dana, preko četiri puta duže.<ref name="Harvey 1995 3367–77">{{Cite journal|last=Harvey|first=H. Rodger|title=Kinetics of phytoplankton decay during simulated sedimentation: Changes in biochemical composition and microbial activity under oxic and anoxic conditions|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=59|issue=16|pages=3367–77|doi=10.1016/0016-7037(95)00217-n|year=1995|bibcode=1995GeCoA..59.3367H}}</ref> Potrebno je otprilike 1&nbsp;mg kisika da se razgradi 1&nbsp;mg POC-a u okolini, te stoga hipoksija nastaje brzo jer se kisik brzo troši za probavu POC-a. Oko 9% POC-a u fitoplanktonu može se razgraditi u jednom danu na 18&nbsp;°C. Stoga je potrebno oko jedanaest dana da se fitoplankton potpuno razgradi.<ref name="Jewell 1971 1457–67">{{Cite journal|last=Jewell|first=William J.|title=Aquatic Weed Decay: Dissolved Oxygen Utilization and Nitrogen and Phosphorus Regeneration|journal=Journal |publisher= Water Pollution Control Federation |year=1971|volume=43|issue=7|pages=1457–67|pmid=5568364}}</ref> Nakon što se POC razgradi, ove čestice se mogu pretvoriti u drugi rastvoreni ugljik, kao što su [[ugljik-dioksid]], [[bikarbonat]]ni ioni i [[karbonat]]. Čak 30% fitoplanktona može se razgraditi u rastvoreni ugljik. Kada ovaj čestični organski ugljik reaguje sa [[UV|ultraljubičastim svjetlom]] od 350&nbsp;nm, formira se rastvoreni neorganski ugljik, uklanjajući još više kisika iz okoline u obliku ugljik- dioksida, bikarbonatnih iona i karbonata. Rastvoreni neorganski ugljik se proizvodi brzinom od 2,3–6,5&nbsp;mg/(m³/dan).<ref name="Sophia C 2007">{{Cite journal|last1=Johannessen|first1=Sophia C.|last2=Peña|first2=M. Angelica|last3=Quenneville|first3=Melanie L.|title=Photochemical production of carbon dioxide during a coastal phytoplankton bloom|journal=Estuarine, Coastal and Shelf Science|volume=73|issue=1–2|pages=236–42|doi=10.1016/j.ecss.2007.01.006|year=2007|bibcode=2007ECSS...73..236J}}</ref> Kako se fitoplankton razgrađuje, slobodni fosfor i dušik postaju dostupni u okolišu, što također podstiče hipoksične uvjete. Kako se odvija razgradnja ovog fitoplanktona, više fosfora se pretvara u [[fosfat]]e, a dušika u [[nitrat]]e. To još više iscrpljuje kisik u okolišu, dodatno stvarajući hipoksijske zone u većim količinama. Kako se više [[mineral]]a poput [[fosfor]]a i [[dušik]]a istiskuje u ove vodene sisteme, rast fitoplanktona se znatno povećava, a nakon njihove smrti formiraju se hipoksične zone.<ref name="ReferenceA">{{Cite journal|last1=Conley|first1=Daniel J.|last2=Paerl|first2=Hans W.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Boesch|first4=Donald F.|last5=Seitzinger|first5=Sybil P.|author-link5=Sybil P. Seitzinger |last6=Havens|first6=Karl E.|last7=Lancelot|first7=Christiane|last8=Likens|first8=Gene E.|date=20. 2. 2009|title=Controlling Eutrophication: Nitrogen and Phosphorus|journal=Science|language=en|volume=323|issue=5917|pages=1014–15|doi=10.1126/science.1167755|issn=0036-8075|pmid=19229022|s2cid=28502866}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Cvjetanje algi]] * [[Anoksični događaj]] * [[Mrtva zona (ekologija)]] * [[Cvjetanje cijanobakterija]] * [[Denitrifikacija]] * [[Eutrofikacija]] * [[Anoksija]] * [[Zona minimalnog kisika]] == Reference == {{reflist|2}} ===Dodatni izvori=== * {{cite journal |author=Kils, U., U. Waller, and P. Fischer |title=The Fish Kill of the Autumn 1988 in Kiel Bay |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1989/L:14 |year=1989 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=U. Kils |title=''In situ'' Investigations on Respiration and Behaviour of Stickleback ''Gasterosteus aculeatus'' and the Eelpout ''Zoaraes viviparus'' During Low Oxygen Stress |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1990/F:23 |year=1990 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=K. Rademacher |author3=U. Kils |title=''In situ'' investigations on the respiration and behaviour of the eelpout ''Zoarces viviparus'' under short term hypoxia |journal=Mar Ecol Prog Ser |volume=88 |pages=181–84 |year=1992 |doi=10.3354/meps088181 |bibcode=1992MEPS...88..181F |doi-access=free }} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20050216100846/http://www.nos.noaa.gov/products/pubs_hypox.html Hypoxia in the Gulf of Mexico] * [http://purl.access.gpo.gov/GPO/LPS125964 Scientific Assessment of Hypoxia in U.S. Coastal Waters] [[Council on Environmental Quality]] * [https://web.archive.org/web/20001002161825/http://www.ecoscope.com/oxygenny.htm Dead zone in front of Atlantic City] * [https://web.archive.org/web/20170413070854/http://www.piscoweb.org/research/science-by-discipline/coastal-oceanography/hypoxia Hypoxia in Oregon Waters] {{Zagađenje}} {{zagađenje mora}} {{teme o vodenim ekosistemima}} {{Authority control}} s at 300 m (blue).<ref name="Benway, H.M. 2019"/>]] {{Zagađenje bočna traka|Voda}} '''Hipoksija''' se odnosi na uslove niskog sadržaja [[kisik]]a. [[Hipoksija]] je problematična za organizme koji dišu vazduh, ali je neophodna za mnoge anaerobne organizme. Hipoksija se odnosi na mnoge situacije, ali se obično odnosi na atmosferu i prirodne vode.<ref name=Diaz/> ==Atmosferska hipoksija== Atmosferska hipoksija se prirodno javlja na velikim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. Ukupni [[atmosferski pritisak]] se smanjuje sa povećanjem nadmorske visine, što uzrokuje niži parcijalni pritisak kisika, što se definiše kao hipobarna hipoksija. Kisik ostaje na 20,9% ukupne smjese plinova, za razliku od hipoksijske hipoksije, gdje je procenat kiseonika u zraku (ili [[krv]]i) smanjen. Ovo je uobičajeno u zatvorenim jazbinama nekih podzemnih životinja, kao što su blesmolovi.<ref name=Roper2001>{{cite journal | author = Roper, T.J.| year = 2001 | title = Environmental conditions in burrows of two species of African mole-rat, ''Georychus capensis'' and ''Cryptomys damarensis'' | journal = Journal of Zoology | volume = 254 | issue = 1 | pages = 101–07 | doi = 10.1017/S0952836901000590|display-authors=etal}}</ref> Atmosferska hipoksija je također osnova [[trening na visini|treninga na visini]], koji je standardni dio treninga za elitne sportiate. Nekoliko kompanija oponaša hipoksiju koristeći normobaričnu [[Hipobarna komora|vještačka atmosfera]]. ==Vodena hipoksija== {{glavni|Deoksigenacija okeana}} Vodeni sistem kojem nedostaje rastvoreni kiseonik (0% zasićenja) naziva se anaerobni, [[Reducirajuća okolina|redukujući]] ili [[Anoksične vode|anoksični]]. U vodi, nivo kisika je približno 7 ppm ili 0,0007% u vodi dobrog kvaliteta, ali varira.<ref name="Dissolved Oxygen"/> Mnogi organizmi zahtijevaju hipoksijske uslove. Kiseik je, naprimjer, otrovan za [[anaerobne bakterije]].<ref name=Diaz>{{cite journal |doi=10.1126/science.1156401 |title=Spreading Dead Zones and Consequences for Marine Ecosystems |date=2008 |last1=Diaz |first1=Robert J. |last2=Rosenberg |first2=Rutger |journal=Science |volume=321 |issue=5891 |pages=926–929 |pmid=18703733 |bibcode=2008Sci...321..926D |s2cid=32818786 }}</ref> '''Iscrpljivanje kisika''' se obično izražava kao postotak kisika koji bi se otopio u vodi na prevladavajućoj temperaturi i [[salinitet]]u. Sistem s niskom koncentracijom – u rasponu između 1 i 30% zasićenja – naziva se '''hipoksijski''' ili '''disoksijski'''. Većina [[riba]] ne može živjeti ispod 30% zasićenja jer se oslanjaju na kisik za dobijanje energije iz hranjivih tvari. Hipoksija dovodi do oštećene [[razmnožavanje|reprodukcije]] preostalih riba putem [[endokrini disruptor|endokrinog disruptora]].<ref name="researchgate.net"/> "Zdravo" vodeno okruženje rijetko bi trebalo imati zasićenje manje od 80%. '''Egzaerobna''' zona se nalazi na granici anoksičnih i hipoksijskih zona. Hipoksija se može javiti u cijelom vodenom stupcu, a također i na velikim nadmorskim visinama, kao i u blizini sedimenata na dnu. Obično se proteže kroz 20–50% vodenog stuba, ali ovisi o dubini vode i lokaciji piknoklina (brze promjene gustoće vode s dubinom). Može se javiti u 10–80% vodenog stuba. Naprimjer, u vodenom stubu od 10 metara, može doseći i do dva metra ispod površine. U vodenom stubu od 20 metara, može se protezati i do osam metara ispod površine.<ref name="oceanservice.noaa.gov"/> === Sezonsko ubijanje === Iscrpanje kisika može dovesti do ljetnog i zimskog "ubijanja". Tokom ljetne [[stratifikacija (voda)|stratifikacije]], unosi organske materije i [[sedimentacija]] [[primarni producent|primarnih producenata]] mogu povećati stopu [[fiziologija disanja|disanja]] u [[hipolimnion]]u. Ako iscrpljivanje kisika postane ekstremno, aerobni organizmi, poput riba, mogu uginuti, što rezultira onim što je poznato kao "ljetno ubijanje".<ref name=Limnology>Wetzel, R. G. (2001). ''Limnology: Lake and river ecosystems''. San Diego: Academic Press.</ref> Iste pojave mogu se javiti i zimi, ali iz različitih razloga. Tokom zime, [[led]] i [[snijeg]] mogu [[Slabljenje|oslabiti]] [[svjetlost]] i stoga smanjiti brzinu [[fotosinteza|fotosinteze]]. Zamrzavanje jezera također sprječava interakcije zraka i vode koje omogućavaju razmjenu kisika. To stvara nedostatak kisika dok se disanje nastavlja. [Kada se kisik znatno iscrpi, [[anaerobni organizmi]] mogu uginuti, što rezultira "zimskim pokoljem".<ref name=Limnology /> ===Uzroci hipoksije=== [[Datoteka:Decline of oxygen saturation to anoxia at night Kiel Fjord Germany.png|thumb|280px|left|Pad zasićenosti kisikom do anoksije, izmjeren tokom noći u [[Kiel Fjord]], Njemačka. Dubina = 5 m]] Iscrpljivanje kisika može biti rezultat brojnih prirodnih faktora, ali najčešće je problem kao posljedica [[zagađenja]] i [[eutrofikacije]] u kojoj [[Hranljive tvari#Hranljive tvari i okoliš|hranjive tvari za biljke]] ulaze u rijeku, jezero ili okean, što potiče cvjetanje [[fitoplanktona]]. Dok fitoplankton, putem [[fotosinteze]], povećava zasićenost rastvorenim kisikom tokom dnevnih sati, gusta populacija [[Cvjetanja algi|cvjetanja]] smanjuje zasićenost rastvorenim kisikom tokom noći [[ćelijskim disanjem#Aerobno disanje|disanjem]]. Kada ćelije fitoplanktona uginu, one tonu prema dnu i razgrađuju se bakterijama, procesom koji dodatno smanjuje rastvoreni kisik u vodenom stupcu. Ako smanjenje kisika napreduje do hipoksije, može doći do uginuća riba, a mogu uginuti i beskičmenjaci poput crva i školjki na dnu. [[Slika:Fishkillk.jpg|thumb|left|Slika iz podvodnog videa morskog dna. Dno je prekriveno [[rakovi]]ma, [[riba]]ma i [[školjke|školjkama]] koje su očigledno mrtve ili umiru od nedostatka kisika.]] Hipoksija se može javiti i u odsustvu zagađivača. Naprimjer, u estuarijima, budući da je [[slatka voda]] koja teče iz rijeke u more manje gusta od [[slana voda|slane vode]], može doći do stratifikacije u vodenom stupcu. Vertikalno miješanje između vodenih tijela je stoga smanjeno, što ograničava dotok kisika iz površinskih voda u slanije vode na dnu. Koncentracija kisika u donjem sloju tada može postati dovoljno niska da dođe do hipoksije. Područja koja su posebno sklona ovome uključuju plitke vode poluzatvorenih vodenih tijela kao što su Waddenzee ili [[Meksički zaliv]], gdje je oticanje s kopna značajno. U ovim područjima može se stvoriti takozvana "[[mrtva zona (ekologija)|mrtva zona]]". Uslovi niskog rastvorenog kisika često su sezonski, kao što je slučaj u [[Hood Canal]] i područjima [[Puget Sound]], u državi Washington.<ref name="eopugetsound.org"/> [[Svjetski institut za resurse]] je identificirao 375 hipoksijskih obalnih zona širom svijeta, koncentriranih u obalnim područjima zapadne Evrope, istočne i južne obale SAD-a i istočne Azije, posebno u Japanu.<ref name="Selman, Mindy 2007"/> [[Slika:Jubilee-Mobile-Bay-Alabama-crabs-flounders.jpg|thumb|right| [[Jubilej Mobile Baya|Jubilej]] fotografija iz [[Mobile Baya]].]] Hipoksija bi također mogla biti objašnjenje za periodične pojave poput jubileja Mobile Baya, gdje vodeni život iznenada juri u plićak, možda pokušavajući pobjeći od vode osiromašene kisikom. Nedavni široko rasprostranjeni pomor školjki u blizini obala [[Oregon]]a i [[Washington]]a također se pripisuje cikličnoj [[ekologija|ekološkol]] [[mrtva zona (ekologija)|mrtvoj zoni]].<ref name="oregonstate.edu"/> ==== Razgradnja fitoplanktona ==== [[Fitoplankton]] se uglavnom sastoji od [[lignin]]a i [[celuloza|celuloze]], koji se razgrađuju oksidativnim mehanizmom, pri čemu se troši kisik.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Gubernatorova|first1=T. N.|last2=Dolgonosov|first2=B. M.|date=1. 5. 2010|title=Modeling the biodegradation of multicomponent organic matter in an aquatic environment: 3. Analysis of lignin degradation mechanisms|journal=Water Resources|language=en|volume=37|issue=3|pages=332–346|doi=10.1134/S0097807810030085|bibcode=2010WRes...37..332G |s2cid=98068128|issn=0097-8078}}</ref> ===== Okolinski faktori ===== [[Datoteka:Drivers of hypoxia and acidification in upwelling shelf systems.svg|thumb|upright=1.8| Pokretači hipoksije i intenziviranja [[zakiseljavanje okeana|zakiseljavanja okeana]] u uzlaznim sistemima šelfa. Vjetrovi koji idu prema [[ekvator]]u pokreću [[uzlazni šelf]]. Vjetrovi koji idu prema ekvatoru pokreću uzlazni šelf sa niskim [[rastvoreni kisik|rastvorenim kisikom]] (DO), visokim sadržajem hranjivih tvari i visokim [[rastvoreni neorganski ugljik|rastvorenim neorganskim ugljikom]] (DIC) sadržajem iznad [[zona minimuma kisika|zone minimuma kisika]]. Gradijenti produktivnosti i vremena zadržavanja vode na dnu između šelfova pokreću jačinu smanjenja (povećanja) DO (DIC) dok voda prelazi preko produktivnog [[Kontinentalni ptag|kontinentalnog šelfa]].<ref name=Chan2019>Chan, F., Barth, J.A., Kroeker, K.J., Lubchenco, J. and Menge, B.A. (2019) "The dynamics and impact of ocean acidification and hypoxia". ''Oceanography'', '''32'''(3): 62–71. {{doi|10.5670/oceanog.2019.312}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref><ref name="Gewin, V. 2010"/>]] Razgradnja fitoplanktona u okolišu ovisi o prisutnosti kisika, a kada kisika više nema u vodenim površinama, ligninperoksidaze ne mogu nastaviti razgrađivati lignin. Kada kisika nema u vodi, vrijeme potrebno za razgradnju [[fitoplankt]]ona mijenja se sa 10,7 dana na ukupno 160 dana. Brzina razgradnje fitoplanktona može se predstaviti ovom jednačinom.: ;<math>G(t) = G(0)e^{-kt}</math> U ovoj jednačini, G(t) je ukupna količina čestica organskog ugljika (POC) u datom trenutku, t. G(0) je koncentracija POC-a prije nego što dođe do razgradnje. k je konstanta brzine u godini-1, a t je vrijeme u godinama. Za većinu POC-a fitoplanktona, k je oko 12,8 godina-1, ili oko 28 dana da se skoro 96% ugljika razgradi u ovim sistemima. Dok kod anoksičnih sistema razgradnja POC-a traje 125 dana, preko četiri puta duže.<ref name="Harvey 1995 3367–77"/> Potrebno je otprilike 1&nbsp;mg kisika da se razgradi 1&nbsp;mg POC-a u okolini, te stoga hipoksija nastaje brzo jer se kisik brzo troši za probavu POC-a. Oko 9% POC-a u fitoplanktonu može se razgraditi u jednom danu na 18&nbsp;°C. Stoga je potrebno oko jedanaest dana da se fitoplankton potpuno razgradi.<ref name="Jewell 1971 1457–67"/> Nakon što se POC razgradi, ove čestice se mogu pretvoriti u drugi rastvoreni ugljik, kao što su [[ugljik-dioksid]], [[bikarbonat]]ni ioni i [[karbonat]]. Čak 30% fitoplanktona može se razgraditi u rastvoreni ugljik. Kada ovaj čestični organski ugljik reaguje sa [[UV|ultraljubičastim svjetlom]] od 350&nbsp;nm, formira se rastvoreni neorganski ugljik, uklanjajući još više kisika iz okoline u obliku ugljik- dioksida, bikarbonatnih iona i karbonata. Rastvoreni neorganski ugljik se proizvodi brzinom od 2,3–6,5&nbsp;mg/(m³/dan).<ref name="Sophia C 2007"/> Kako se fitoplankton razgrađuje, slobodni fosfor i dušik postaju dostupni u okolišu, što također podstiče hipoksične uvjete. Kako se odvija razgradnja ovog fitoplanktona, više fosfora se pretvara u [[fosfat]]e, a dušika u [[nitrat]]e. To još više iscrpljuje kisik u okolišu, dodatno stvarajući hipoksijske zone u većim količinama. Kako se više [[mineral]]a poput [[fosfor]]a i [[dušik]]a istiskuje u ove vodene sisteme, rast fitoplanktona se znatno povećava, a nakon njihove smrti formiraju se hipoksične zone.<ref name="ReferenceA"/> ==Također pogledajte== * [[Cvjetanje algi]] * [[Anoksični događaj]] * [[Mrtva zona (ekologija)]] * [[Cvjetanje cijanobakterija]] * [[Denitrifikacija]] * [[Eutrofikacija]] * [[Hipoksija kod riba]] * [[Zona minimalnog kisika]] == Reference == {{reflist|2}} ===Dodatni izvori=== * {{cite journal |author=Kils, U., U. Waller, and P. Fischer |title=The Fish Kill of the Autumn 1988 in Kiel Bay |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1989/L:14 |year=1989 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=U. Kils |title=''In situ'' Investigations on Respiration and Behaviour of Stickleback ''Gasterosteus aculeatus'' and the Eelpout ''Zoaraes viviparus'' During Low Oxygen Stress |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1990/F:23 |year=1990 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=K. Rademacher |author3=U. Kils |title=''In situ'' investigations on the respiration and behaviour of the eelpout ''Zoarces viviparus'' under short term hypoxia |journal=Mar Ecol Prog Ser |volume=88 |pages=181–84 |year=1992 |doi=10.3354/meps088181 |bibcode=1992MEPS...88..181F |doi-access=free }} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20050216100846/http://www.nos.noaa.gov/products/pubs_hypox.html Hypoxia in the Gulf of Mexico] * [http://purl.access.gpo.gov/GPO/LPS125964 Scientific Assessment of Hypoxia in U.S. Coastal Waters] [[Council on Environmental Quality]] * [https://web.archive.org/web/20001002161825/http://www.ecoscope.com/oxygenny.htm Dead zone in front of Atlantic City] * [https://web.archive.org/web/20170413070854/http://www.piscoweb.org/research/science-by-discipline/coastal-oceanography/hypoxia Hypoxia in Oregon Waters] {{Zagađenje}} {{zagađenje mora}} {{teme o vodenim ekosistemima}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Hemijska okeanografija]] [[Kategorija:Staništa]] [[Kategorija: [[Slika:Global areas of hypoxia.jpg|thumb|upright=1.45| Mapa niskih i opadajućih nivoa kisika u okeanu, 2009.,<ref name="Breitburg, D. 2018"/> with coastal sites where anthropogenic nutrients have caused or exacerbated oxygen declines to <2 mg/L (<63 μmol/L) (red), and ocean [[oxygen minimum zone]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Voda]] [[Kategorija:Kisik]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] 7sqlhshrcutcybtdod3pkbu4bzv03ic 0 533380 3838726 3830929 2026-05-01T17:18:56Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838726 wikitext text/x-wiki [[Slika:Jet-d'eau-Genève.jpg|thumb|Fontane aeriraju vodu prskanjem u zrak.]] '''Aeracija vode''' je proces povećanja ili održavanja zasićenosti [[kisik]]om u vodi u prirodnim i vještačkim okruženjima. Tehnike aeracije se često koriste u upravljanju ribnjacima, jezerima i akumulacijama kako bi se riješili problemi niskog nivoa kisika ili [[cvjetanje algi|cvjetanja algi]].<ref>{{cite book |editor1-last=Cooke |editor1-first=G. Dennis |editor2-last=Welch |editor2-first=Eugene B. |editor3-last=Peterson |editor3-first=Spencer |editor4-last=Nichols |editor4-first=Stanley A. |title=Restoration and Management of Lakes and Reservoirs |date=2005 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton, FL |isbn=9781566706254 |page=616}}</ref> ==Kvalitet vode== Aeracija vode je često potrebna u vodenim tijelima koja pate od [[okolinska hipoksija|hipoksijskih]] ili anoksijskih uslova, često uzrokovanih uzvodnim ljudskim aktivnostima kao što su ispuštanje otpadnih voda, poljoprivredno otjecanje ili prekomjerno mamljenje ribarskog jezera. Aeracija se može postići ubacivanjem zraka u dno [[jezero|jezera]], [[laguna]] ili [[ribnjak]]a ili površinskim miješanjem iz fontane ili uređaja sličnog prskalici kako bi se omogućila izmjena kisika na površini i oslobađanje plinova kao što su [[ugljik-dioksid]], [[metan]] ili [[sumporovodik]].<ref name=Lackey1972a/> Smanjeni nivoi [[rastvoreni kisik|rastvorenog kisika]] (DO) su glavni uzrok lošeg kvaliteta vode. Ne samo da [[riba]]ma i većini drugih vodenih životinja treba kisik, [[aerobni organizam|aerobne bakterije]] pomažu u razgradnji organske materije. Kada koncentracije kisika postanu niske, mogu se razviti anoksjski uslovi koji mogu smanjiti sposobnost vodenog tijela da podrži život. ==Metode aeracije== Svaki postupak kojim se vodi dodaje kisik može se smatrati vrstom [[aeracija|aeracije]] vode. Postoji mnogo načina za aeraciju vode,<ref>[https://onegreenfilter.com/aerated-water/] aerate water</ref> Ali sve se to svrstava u dva široka područja – '''površinska aeracija''' i '''podpovršinska aeracija'''. Za oba pristupa dostupan je niz tehnika i [[tehnologija]]. ==Prirodna aeracija== Prirodna [[aeracija]] je vrsta i podzemne i površinske aeracije. Može se odvijati putem podzemnih vodenih biljaka. Kroz prirodni proces [[fotosinteza|fotosinteze]], [[vodene biljke]] oslobađaju kisik u vodu, osiguravajući joj kisik potreban za život riba i aerobnih [[bakterija]] za razgradnju viška hranjivih tvari.<ref name="Pearson Benjamin Cummings">{{cite book |last1=Brennan |first1=Scott |last2=Withgott |first2=Jay |title=Environment: the science behind the stories |date=2005 |publisher=Pearson (Benjamin Cummings) |location=Sun Francisco, Calif. |isbn=0-8053-4427-6 |pages=426}}</ref> Kisik se može unijeti u vodu kada [[vjetar]] uznemirava površinu vodenog tijela, a prirodno prozračivanje može se dogoditi i kretanjem vode uzrokovanim nadolazećim [[potok]]om, [[vodopad]]om ili čak jakom [[poplava|poplavom]]. U velikim vodenim tijelima u umjerenoj klimi, jesenji preokret može unijeti vodu bogatu kisikom u [[hipolimnion]] siromašan kisikom. ==Površinska aeracija== === Površinski aerator male brzine=== Površinski aerator male brzine je uređaj za biološku aeraciju s visokom efikasnošću. Ovi uređaji su često od čelika zaštićenog epoksidnim premazom i generiraju veliki obrtni moment. Miješanje volumena vode je odlično. Uobičajena snaga se kreće od 1 do 250&nbsp;kW po jedinici s efikasnošću (SOE) oko 2 kgO2/kw. Aeratori male brzine se uglavnom koriste za biološku aeraciju postrojenja za pročišćavanje vode. Što je veći [[prečnik]], to je veći SOE i miješanje.<ref name="Pearson Benjamin Cummings"/> ===Fontane=== [[Fontana]] se sastoji od sredstva za prskanje vode prema gore u zrak. Obično se to može učiniti pomoću motora koji pokreće rotirajući [[impeler]]. Impeler pumpa vodu s prvih nekoliko metara vode i izbacuje je u zrak.<ref name="Tucker">{{cite web |last=Tucker|first=Craig |url= https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |date=septembar 2005 |title=Pond Aeration |id=SRAC Publication No. 3700 |publisher=Southern Regional Aquaculture Center |archive-url= https://web.archive.org/web/20110717010755/https://srac.tamu.edu/index.cfm/event/getFactSheet/whichfactsheet/183/ |archive-date=17. 7. 2011 |url-status=dead}}</ref> Ovaj proces koristi kontakt zraka i vode za prijenos kisika. Kako se voda potiskuje u zrak, ona se razbija u male kapljice. Zajedno, ove male kapljice imaju veliku površinu kroz koju se kisik može prenositi. Po povratku, ove kapljice se miješaju s ostatkom vode i tako prenose kisik natrag u ekosistem. Fontane su popularna metoda za obezbjeđivanje površinske aeracije zbog estetskog izgleda koji nude. Međutim, većina fontana nije u stanju proizvesti veliku površinu vode bogate kisikom.<ref name="Tucker"/> Također, provođenje električne energije kroz vodu do fontane može predstavljati sigurnosni rizik. ===Plutajući površinski aeratori=== [[Datoteka:Surface Aerator.jpg|thumb|right|Tipičan mehanički površinski aerator na djelu. Često je ovoj vrsti mašine teško prozračiti cijeli vodeni stub.]] [[Slika:Paddlewheel aerator.jpg|right|thumb|Aerator s lopaticama od jedne konjske snage. Prskanje može povećati brzinu isparavanja vode i time povećati salinitet vodenog tijela.]] Plutajući površinski aeratori rade slično kao fontane, ali ne nude isti estetski izgled. Oni izvlače vodu s gornjih 30–60&nbsp;cm vodenog tijela i koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika. Umjesto da potiskuju vodu u zrak, oni remete vodu na površini vode. Plutajući površinski aeratori također se napajaju električnom energijom s kopna.<ref name="Tucker"/> Učinkovitost površinskog aeratora ograničena je na malo područje jer ne mogu dodati cirkulaciju ili kisik mnogo više od radijusa od 3 metra. Ova cirkulacija i oksigenacija tada su ograničeni na najgornji dio vodenog stupca, često ostavljajući donje dijelove nepromijenjenima. Površinski aeratori male brzine također se mogu instalirati na plovke. ===Aeratori s lopaticama=== Aeratori s lopaticama također koriste kontakt zrak-voda za prijenos kisika iz zraka u atmosferi u vodeno tijelo. Najčešće se koriste u području [[akvakultura|akvakulture]] (uzgoj vodenih životinja ili uzgoj vodenih biljaka za hranu). Izrađeni od glavčine s pričvršćenim lopaticama, ovi aeratori obično se pokreću pomoću traktorskog priključka snage ([[Priključak snage|PTO]]), [[benzinski motor|benzinskog motora]] ili [[električni motor|električnog motora]]. Obično se montiraju na [[Plovci (nautila)|plovci]]. Električna energija prisiljava lopatice da se okreću, mućkajući vodu i omogućavajući prijenos kisika putem kontakta zrak-voda.<ref name="Tucker"/> Kako se svaki novi dio vode mućka, on apsorbira kisik iz zraka, a zatim, po povratku u vodu, vraća ga u vodu. U tom smislu, aeracija s lopaticama funkcionira vrlo slično aeratorima s plutajućom površinom. ==Potpovršinska aeracija== Podpovršinska aeracija ima za cilj oslobađanje mjehurića na dnu vodenog tijela i omogućavanje njihovog podizanja silom uzgona. ''Difuzni sistemi aeracije'' koriste mjehuriće tečnosti za aeraciju, kao i za miješanje vode. Istiskivanje vode usljed izbacivanja mjehurića uzrokovat će miješanje, a kontakt između vode i mjehurića rezultirat će prijenosom kisika.<ref name="Bolles">{{cite web |author1=Bolles, Steven A. |title=Modeling Wastewater Aeration Systems to Discover Energy Savings Opportunities |url=http://www.processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |website=Process Energy Services, LLC |date= |access-date= |archive-date=29. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829142520/http://processenergy.com/Aeration%20Paper.pdf |url-status=dead }}</ref> ===Mlazna aeracija=== Podpovršinska aeracija može se postići upotrebom mlaznih aeratora, koji usisavaju zrak, pomoću principa Venturijevog efekta, i ubrizgavaju zrak u tekućinu. ===Aeracija grubim mjehurićima=== [[Aeracija]] grubim mjehurićima je vrsta podzemne aeracije u kojoj se zrak pumpa iz kompresora zraka na kopnu,<ref>{{cite web |url=http://www.epa.state.il.us/water/conservation/lake-notes/lake-aeration.pdf| title=Lake Aeration and Circulation| publisher= Illinois Environmental Protection Agency| access-date=13. 9. 2009}}</ref> kroz crijevo do jedinice postavljene na dnu vodenog tijela. Jedinica izbacuje "grube mjehuriće" (promjera više od 2&nbsp;mm),<ref name="epa">{{cite web |id=EPA 832-F-99-065 |date=septembar 1999 |url= http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |title=Wastewater Technology Fact Sheet: Fine Bubble Aeration |publisher= United States Environmental Protection Agency, Office of Water |location=Washington, DC |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110513155629/http://water.epa.gov/scitech/wastetech/upload/2002_06_28_mtb_fine.pdf |archive-date=13. 5. 2011}}</ref> koji oslobađaju kisik kada dođu u kontakt s vodom, što također doprinosi miješanju stratificiranih slojeva [[jezero|jezera]]. Oslobađanjem velikih mjehurića iz sistema, dolazi do turbulentnog pomjeranja vode što rezultira miješanjem vode.<ref name="Bolles"/> U poređenju s drugim tehnikama aeracije, [[aeracija]] grubim mjehurićima je vrlo neefikasna u načinu prijenosa kisika. To je zbog velikog promjera i relativno male kolektivne površine mjehurića.<ref name="Bolles"/> ===Aeracija finim mjehurićima=== [[Datoteka:Fine Bubble Aeration.jpg|thumb|right|Aeracija finim mjehurićima je efikasna tehnika aeracije u smislu prijenosa kisika zbog velike kolektivne površine mjehurića.]] Aeracija finim mjehurićima je efikasan način prijenosa kisika u vodeno tijelo.<ref>{{cite web |title=Reducing Phosphorus and Nitrogen- Watershed Management- Clean-Flo |url=https://www.clean-flo.com/watershed-management-study/ |website=www.clean-flo.com |access-date=25. 2. 2024 |date=2023}}</ref> Kompresor na obali pumpa zrak kroz crijevo koje je povezano s podvodnom aeracijskom jedinicom. Na jedinicu je pričvršćen niz difuzora. Ovi difuzori dolaze u obliku diskova, ploča, cijevi ili crijeva izrađenih od silicijevog dioksida vezanog staklom, porozne keramičke plastike, [[PVC]]-a ili perforiranih [[membrana]] napravljenih od [[EPDM-. guma]].<ref name="Tucker"/> Zrak koji se pumpa kroz difuzorske membrane ispušta se u vodu. Ovi mjehurići poznati su kao ''fini mjehurići''. [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država|EPA]] definira fini mjehurić kao bilo što manje od 2&nbsp;mm u promjeru.<ref name="epa"/> Ova vrsta aeracije ima vrlo visoku efikasnost prijenosa kisika (OTE), ponekad i do 15 funti kisika / (konjska snaga/sat) (9,1 kilogram kisika / ([[kilovat]]/ sat)).<ref name="Tucker"/> U [[prosjek]]u, difuzna aeracija zrakom difuzira približno 2–4 [[kubna stopa u minuti|cfm]] (kubnih stopa zraka u minuti) (56,6-113,3 litara zraka u minuti), ali neke rade na nivoima niskim kao 1 cfm (28,3 L/min) ili visokim kao 10 cfm (283 L/min). Difuzna aeracija finim mjehurićima može maksimizirati površinu mjehurića i na taj način prenijeti više kisika u vodu po volumenu mjehurića. Osim toga, manjim mjehurićima treba više vremena da dođu do površine, tako da se ne samo maksimizira površina, već se i vrijeme koje svaki mjehurić provodi u vodi, što mu daje više mogućnosti za prijenos kisika u vodu. Općenito, manji mjehurići i dublja tačka ispuštanja generirat će veću brzinu prijenosa kisika.<ref name="Taparhudee, Wara 2002">{{cite journal |last=Taparhudee|first=Wara |date=2002 |title=Applications of Paddle Wheel Aerators and Diffused-Air System in Closed Cycle Shrimp Farm System |journal=Witthayasan Kasetsart (Sakha Witthayasat) |volume=36|pages=408–419 |url= http://pirun.ku.ac.th/~fsciass/PDF/journal%20PDF/journal5(pp.435-440).pdf#page=86 |access-date=26. 4. 2020}}</ref> Jedan od nedostataka aeracije finim mjehurićima je taj što se membrane [[keramika|keramičkih]] difuzora ponekad mogu začepiti i moraju se čistiti kako bi radile optimalno. Također, ne posjeduju sposobnost miješanja vodenog stuba kao druge tehnike aeracije, poput aeracije grubim mjehurićima.<ref name="Tucker"/> ==Destratifikacija jezera== {{glavni|Stratifikacija jezera#Destratifikacija}} Cirkulatori se obično koriste za miješanje [[ribnjak]]a ili [[jezero|jezera]] i na taj način smanjuju termičku [[stratifikacija (voda)|stratifikaciju]]. Nakon što cirkulirajuća voda dosegne površinu, granica zrak-voda olakšava prijenos kisika u jezersku vodu. [[Prirodni resursi]] i upravitelji okoliša dugo su se suočavali s problemima uzrokovanim termalnom stratifikacijom jezera.<ref name=Lackey1972a/><ref name=Lackey1972b/> Pomor riba direktno je povezan s termalnim gradijentima, stagnacijom i ledenim pokrivačem.<ref name=LackeyHolmes1972/> Prekomjerni rast planktona može ograničiti rekreacijsko korištenje jezera i komercijalno korištenje jezerske vode.<ref name=Lackey1973a/> S jakom termalnom stratifikacijom u jezeru, kvalitet vode za piće također može biti negativno pogođen.<ref name=Lackey1973b/><ref name=Lackey1973c/> Za upravitelje [[ribarstvo|ribarstva]], prostorna distribucija [[riba]] unutar jezera često je negativno pogođena termalnom stratifikacijom i u nekim slučajevima može indirektno uzrokovati veliki pomor rekreacijski važnih riba.<ref name=LackeyHolmes1972/> Jedan od često korištenih alata za smanjenje ozbiljnosti ovih problema upravljanja jezerom je eliminacija ili smanjenje termalne stratifikacije putem aeracije.<ref name=Lackey1972a/> Mnoge vrste opreme za aeraciju korištene su za smanjenje ili eliminaciju termalne stratifikacije. Aeracija je postigla određeni uspjeh, iako se rijetko pokazala kao čarobni štapić.<ref name=Lackey1972b/> ==Veliki projekti== === Barže za oksigenaciju na Temzi === Tokom jakih kiša, [[london]]ske kanalizacijske cijevi prelijevaju se u [[Temza|rijeku Temzu]], što dovodi do naglog pada nivoa rastvorenog [[kisik]]a i prijetnje [[vrsta]]ma koje održava.<ref name="thames">{{cite news| url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/1287440.stm| title=A tale of two rivers| date=20. 4. 2001| publisher=BBC News| access-date=13. 9. 2009}}</ref> Dva namjenska plovila [[McTay Marine]], barže za oksigenaciju ''Thames Bubbler'' i ''Thames Vitality'', koriste se za obnavljanje nivoa kisika, kao dio tekuće borbe za čišćenje rijeke, koja sada podržava 115 vrsta riba i stotine drugih [[beskičmenjak]]a, [[biljke|biljaka]] i [[ptica]].<ref name="thames"/> === Cardiffski zaliv=== Koncentracija [[rastvoreni kisik|rastvorenog kisika]] u [[Cardiff Bay]]u u [[Wales]]u održava se na ili iznad 5&nbsp;mg/L. Komprimirani zrak se pumpa, sa pet lokacija oko zaliva, kroz niz gumenih cijevi ojačanih [[čelik]]om, položenih na korita zaljeva i rijeka Taff i Ely. Oni su povezani sa približno 800 difuzora. Ponekad to nije dovoljno i Uprava luke koristi mobilnu baržu za oksigenaciju koju je izgradio [[McTay Marine]] sa [[tečni kisik|tečnim kisikom]] uskladištenim u rezervoaru. Tečni kisik se propušta kroz električno zagrijani isparivač, a plin se ubrizgava u tok vode koji se pumpa iz zaliva i vraća u njega. Barža je sposobna da rastvori do 5 tona kiseonika u 24 sata.<ref>{{cite web|url= http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|title=Dissolved Oxygen in Cardiff Bay|location=UK|publisher=Environment Agency|access-date=7. 10. 2010|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20090608132459/http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/40495.aspx|archive-date=8. 6. 2009}}</ref> === Zaliv Chesapeake === Slične opcije su predložene kako bi se pomoglo u rehabilitaciji zaljeva Chesapeake u [[SAD]]-u, gdje je glavni problem nedostatak [[organizam]]a koji se hrane filtriranjem vode, poput ostriga, odgovornih za održavanje čistoće vode. Historijski gledano, [[populacija]] [[ostriga]] u zalivu bila je u desetinama milijardi, a one su cirkulirale cijelim volumenom zaliva za nekoliko dana. Zbog zagađenja, bolesti i prekomjernog izlova, njihova populacija je djelić historijskih nivoa. Voda koja je nekada bila bistra nekoliko metara sada je toliko mutna i puna sedimenta da ptica močvarica može izgubiti stopala iz vida prije nego što joj se koljena smoče. Kisik se obično snabdijeva potopljenom vodenom vegetacijom putem [[fotosinteza|fotosinteze]], ali zagađenje i sedimenti su smanjili populacije biljaka, što je rezultiralo smanjenjem nivoa rastvorenog kisika, čineći područja zaliva nepogodnim za aerobni vodeni život. U [[simbioza|simbiozi]], biljke obezbjeđuju kisik potreban za [[razmnožavanje]] podvodnih organizama, a zauzvrat, filteri održavaju vodu čistom i dovoljno bistrom da [[biljke]] imaju dovoljan pristup sunčevoj svjetlosti. Istraživači su predložili oksigenaciju vještačkim sredstvima kao rješenje za poboljšanje kvalitete vode. Aeracija hipoksičnih vodenih tijela čini se privlačnim rješenjem i mnogo puta je uspješno isprobana na slatkovodnim ribnjacima i malim jezerima. Međutim, niko nije poduzeo projekat aeracije veličine estuarija.<ref>{{cite web |author=The Scientific and Technical Advisory Committee (STAC) of the Chesapeake Bay Program |title=Can Windmills Save the Bay? |website=.chesapeake.org |url= http://www.chesapeake.org/pubs/windmillreview.pdf}}</ref> Dio zaliva od 353 hektara, povezan s [[Rock Creek]]om (pritoka [[Potomac|rijeke Potomac]]) i Rock Creekom, aerira se cijevima od 2016. godine. Sistem je započeo kao sistem s velikim mjehurićima namijenjen uglavnom za destratifikaciju, stvarajući oksičnu zonu od 74 hektara. U 2019., nadograđen je na injektore s finim mjehurićima kako bi se direktno osiguralo više kisika.<ref>{{cite journal |last1=Lapham |first1=Laura L. |last2=Hobbs |first2=Edward A. |last3=Testa |first3=Jeremy M. |last4=Heyes |first4=Andrew |last5=Forsyth |first5=Melinda K. |last6=Hodgkins |first6=Casey |last7=Szewczyk |first7=Curtis |last8=Harris |first8=Lora A. |title=The Effects of Engineered Aeration on Atmospheric Methane Flux From a Chesapeake Bay Tidal Tributary |journal=Frontiers in Environmental Science |date=11. 8. 2022 |volume=10 |doi=10.3389/fenvs.2022.866152 |doi-access=free |bibcode=2022FrEnS..1066152L }}</ref> ==Aeracija za tretman vode== Mnogi procesi [[tretmana vode]] koriste različite oblike aeracije za podršku biološkim oksidativnim procesima. Tipičan primjer je [[aktivni mulj]] koji može koristiti aeraciju finim ili grubim mjehurićima ili mehaničke aeracijske konuse koji uvlače miješanu tekućinu s dna spremnika za tretman i izbacuju je kroz zrak gdje se kisik veže u tekućinu. ==Također pogledajte== * [[Aerirana laguna]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Limnologija]] ==Reference== {{Reflist|35em|refs= <ref name=Lackey1972a>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05092.x |title=A Technique for Eliminating Thermal Stratification in Lakes |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=1 |pages=46–49 |bibcode=1972JAWRA...8...46L}}</ref> <ref name=Lackey1972b>{{cite journal |doi=10.1111/j.1752-1688.1972.tb05181.x |title=Response of Physical and Chemical Parameters to Eliminating Thermal Stratification in a Reservoir |year=1972 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Journal of the American Water Resources Association |volume=8|issue=3 |pages=589–599 |bibcode=1972JAWRA...8..589L}}</ref> <ref name=Lackey1973a>{{cite journal |jstor=25037806 |author=Lackey, Robert T. |title=Artificial reservoir destratification effects on phytoplankton |journal= Journal of the Water Pollution Control Federation |volume=45|issue=4 |pages= 668–673 |pmid=4697461 |year=1973}}</ref> <ref name=Lackey1973b>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8659(1973)102<450:EOADOZ>2.0.CO;2 |year=1973 |volume=102|pages=450–452 |title=Effects of Artificial Destratification on Zooplankton in Parvin Lake, Colorado |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Transactions of the American Fisheries Society |issue=2|bibcode=1973TrAFS.102..450L }}</ref> <ref name=Lackey1973c>{{cite journal |doi=10.1016/0043-1354(73)90011-0 |title=Bottom fauna changes during artificial reservoir destratification |year=1973 |last1=Lackey|first1=Robert T. |journal=Water Research |volume=7|issue=9 |pages=1349–1356|bibcode=1973WatRe...7.1349L }}</ref> <ref name=LackeyHolmes1972>{{cite journal |doi=10.1577/1548-8640(1972)34[175:EOTMOA]2.0.CO;2 |year=1972 |volume=34|pages=175 |title=Evaluation of Two Methods of Aeration to Prevent Winterkill |last1=Lackey|first1=Robert T. |last2=Holmes|first2=Donald W. |journal=The Progressive Fish-Culturist |issue=3}}</ref> }} {{bazen}} {{Akvakultura}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Water Aeration}} [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Okeani]] [[Kategorija:Voda]] t431bwfmdct75t05iz94n210ay1ixoe 0 533405 3838714 3831278 2026-05-01T17:14:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838714 wikitext text/x-wiki [[Slika:Primary_zones_of_a_lake.png|thumb|upright=1.5|{{center| Tri primarne jezerske zone }}]] '''Jezerski ekosistem''' ili '''lakustrijki ekosistem''' uključuje [[ekosistem|biotsku]] (žive) [[biljke]], [[životinje]] i [[mikroorganizmi| mikroorganizme]], kao i [[ekosistem|abiotsku]] (nežive) [[fizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije.<ref name="brown:1987">{{cite book | last = Brown | first = A. L. | title = Freshwater Ecology | publisher = Heinimann Educational Books, London | year = 1987 |isbn = 0435606220 | page = 163 }}</ref> Jezerski [[ekosistem]]i su glavni primjer '''lentičnih ekosistema''' (''lentički'' se odnosi na stacionarnu ili relativno mirnu [[slatka voda|slatkovodnu]], od [[latinski|latinskog]] ''lentus'', što znači "trom"), koji uključuju [[bare]], [[jezera]] i [[močvare]], a veliki dio ovog članka odnosi se na lentične ekosisteme općenito. Lentički ekosistemi se mogu uporediti sa [[riječni ekosistem|lotičkim ekosistemima]], koji uključuju tekuće kopnene vode kao što su [[rijeke]] i [[potoci]]. Zajedno, ova dva ekosistema su primjeri [[slatkovodni ekosistem|slatkovodnih ekosistema]]. Lentički sistemi su raznoliki, u rasponu od malog, privremenog bazena kišnice dubokog nekoliko centimetara do [[Bajkalsko jezero| Bajkalskog jezera]], koje ima maksimalnu dubinu od 1642 m.<ref name="bronmark:2005">{{cite book | last = Brönmark | first = C. |author2=L. A. Hansson | title = The Biology of Lakes and Ponds | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 2005 | isbn =0198516134 | page = 285 }}</ref> Opća razlika između [[bazen]]a/[[ribnjak]]a i [[jezero|jezera]] je nejasna, ali Brown<ref name="brown:1987"/> navodi da su cijele površine dna bazena i ribnjaka izložene [[svjetlost]]i, dok jezera nisu. Osim toga, neka jezera postaju sezonski stratificirana. Bare i bazeni imaju dva područja: pelagičnu zonu otvorenih voda i [[bentos]]ku zonu, koja obuhvata područja dna i obale. Budući da jezera imaju duboka dna koja nisu izložena svjetlosti, ovi sistemi imaju dodatnu zonu, [[profundalna zona|profundalnu]].<ref name="kalff:2002">{{cite book | last = Kalff | first = J. | title = Limnology | publisher = Prentice Hall, Upper Saddle, NJ | year = 2002 | isbn =0130337757 | page = 592 }}</ref> Ova tri područja mogu imati vrlo različite abiotske uvjete i, stoga, vrste domaćine koje su specifično prilagođene za tamošnji život.<ref name="brown:1987"/> Dvije važne potklase jezera su ribnjaci, koji su obično mala jezera koja se preklapaju s [[močvara]]ma, i vodeni rezervoari. Tokom dužih vremenskih perioda, jezera ili zalievi unutar njih mogu se postepeno obogaćivati [[nutrijent|hranjivim tvarima]] i polahko se puniti organskim sedimentima, proces koji se naziva sukcesija. Kada ljudi koriste sliv, količine sedimenta koje ulaze u jezero mogu ubrzati ovaj proces. Dodavanje sedimenata i hranjivih tvari u jezero poznato je kao [[eutrofikacija]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> == Zone == {{bočni stubac|teme o stratifikaciji jezera}} Jezerski ekosistemi se mogu podijeliti u zone. Jedan uobičajeni sistem dijeli jezera u tri zone. Prva, [[litoralna zona]], je plitka zona blizu obale.<ref>{{Cite book |title=eLS |date=2001-05-30 |publisher=Wiley |isbn=978-0-470-01617-6 |editor-last=John Wiley & Sons, Ltd |edition=1 |language=en |doi=10.1038/npg.els.0003191}}</ref> Ovdje se pojavljuju ukorijenjene močvarne biljke. Priobalni dio je podijeljen na dvije daljnje zone, zonu otvorene vode i zonu duboke vode. U zoni otvorene vode (ili fotičkoj zoni) sunčeva svjetlost podržava fotosintetske alge i vrste koje se njima hrane. U zoni duboke vode sunčeva svjetlost nije dostupna i lanac ishrane zasniva se na detritusu koji ulazi iz litoralne i fotičke zone. Neki sistemi koriste druga imena. Područja na otvorenom moru mogu se nazvati pelagična zona, fotička zona se može nazvati limnetička zona, a afotička zona se može nazvati profundalna zona. U unutrašnjosti od litoralne zone često se može identificirati i priobalna zona koja ima biljke koje su još uvijek pogođene prisustvom jezera - to može uključivati efekte od vjetroloma, proljetnih poplava i zimskih oštećenja ledom. Proizvodnja jezera u cjelini rezultat je proizvodnje biljaka koje rastu u litoralnoj zoni, u kombinaciji s proizvodnjom planktona koji raste u otvorenoj vodi. Močvarna područja mogu biti dio lentičnog sistema, jer se prirodno formiraju duž većine obala jezera, a širina močvarne i litoralne zone zavisi od nagiba obale i količine prirodnih promjena nivoa vode, unutar i između godina. Često se u ovoj zoni nakupljaju mrtva stabla, bilo od vjetropada na obali ili trupaca transportovanih na lokaciju tokom poplava. Ovi drvenasti ostaci pružaju važno stanište za ribe i ptice gniježđice, kao i štite obale od erozije. ==Abiotičke komponente== ===Svjetlost=== Svjetlost obezbjeđuje solarnu energiju potrebnu za pokretanje procesa fotosinteze, glavnog izvora energije lentičnih sistema.<ref name="bronmark:2005"/> Količina primljene svjetlosti zavisi od kombinacije nekoliko faktora. Mali ribnjaci mogu biti u zasjenjenju okolnim drvećem, dok oblačnost može uticati na dostupnost svjetlosti u svim sistemima, bez obzira na veličinu. Sezonski i dnevni faktori također igraju ulogu u dostupnosti svjetlosti jer što je plići ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, to se više svjetlosti gubi refleksijom. Ovo je poznato kao [[Beerov zakon]].<ref name="giller:1998"/> Nakon što [[svjetlost]] prodre kroz površinu, može se raspršiti i česticama suspendiranim u vodenom stubu. Ovo raspršenje smanjuje ukupnu količinu svjetlosti s povećanjem dubine.<ref name="kalff:2002"/><ref name="moss:1998"/> Jezera su podijeljena na [[fotička zona|fotičku]] i [[afotićka zona|afotičku]] regiju, pri čemu prva prima sunčevu svjetlost, a druga se nalazi ispod dubine prodiranja svjetlosti, što je čini lišenom [[fotosinteza|fotosintetskog]] kapaciteta.<ref name="bronmark:2005"/> U odnosu na zonaciju jezera, smatra se da pelagična i [[bentos]]ka zona leže unutar fotičke regije, dok se [[profundalna zona]] nalazi u afotičkoj regiji.<ref name="brown:1987"/> ===Temperatura=== [[Temperatura]] je važan abiotiski faktor u lentičnim ekosistemima jer je većina biote [[poikiloterm]]na, gdje su unutrašnje tjelesne temperature definirane okolnim sistemom. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem do ili iz zraka i okolnog supstrata.<ref name="giller:1998"/> Plitke bare često imaju kontinuirani temperaturni gradijent od toplijih voda na površini do hladnijih voda na dnu. Osim toga, temperaturne fluktuacije mogu se uveliko razlikovati u ovim sistemima, i dnevno i sezonski.<ref name="brown:1987"/> Temperaturni režimi su vrlo različiti u velikim jezerima. U umjerenim regijama, naprimjer, kako temperatura zraka raste, ledeni sloj formiran na površini jezera se raspada, ostavljajući vodu na približno 4°C. Ovo je temperatura na kojoj voda ima najveću gustoću. Kako sezona napreduje, više temperature zraka zagrijavaju površinske vode, čineći ih manje gustima. Dublje vode ostaju hladne i guste, zbog smanjenog prodiranja svjetlosti. Kako ljeto počinje, uspostavljaju se dva različita sloja, s tako velikom temperaturnom razlikom između njih da ostaju stratificirani. Najniža zona u jezeru je najhladnija i naziva se [[hipolimnion]]. Gornja topla zona naziva se [[epilimnion]]. Između ovih zona nalazi se pojas brzih promjena temperature koji se naziva [[termoklina]]. Tokom hladnije jesenje sezone, toplina se gubi na površini i epilimnion se hladi. Kada su temperature dvije zone dovoljno blizu, vode se ponovo počinju miješati, kako bi stvorile ujednačenu temperaturu, događaj koji se naziva jezeraski promet. Zimi dolazi do inverzne stratifikacije jer se voda blizu površine hladi i smrzava, dok toplija, ali gušća voda ostaje blizu dna. Uspostavlja se termo[[klina]] i ciklus se ponavlja.<ref name="brown:1987"/><ref name="bronmark:2005"/> [[Slika:LSE Stratification.png|1000px|thumb|<center> Sezonska stratifikacija u umjerenim jezerima</center>]] {{clear}} ===Vjetar=== [[Slika:Foamlines.png|right|thumb|upright=1.6| Ilustracija Langmuirovih rotacija; otvoreni krugovi = čestice s pozitivnim uzgonom, zatvoreni krugovi = čestice s negativnim uzgonom]] U izloženim sistemima, [[vjetar]] može stvoriti turbulentne, spiralno formirane površinske struje koje se nazivaju [[Langmuirova cirkulacija]]. Kako se tačno ove struje uspostavljaju još uvijek nije dobro shvaćeno, ali je očigledno da uključuje određenu interakciju između horizontalnih površinskih struja i površinskih gravitacijskih talasa. Vidljivi rezultat ovih rotacija, koji se može vidjeti u bilo kojem jezeru, su površinske linije pjene koje se protežu paralelno sa smjerom vjetra. Čestice s pozitivnim uzgonom i mali organizmi koncentriraju se u liniji pjene na površini, a objekti s negativnim uzgonom nalaze se u uzlaznoj struji između dvije rotacije. Objekti s neutralnim plovnim potencijalom imaju tendenciju da budu ravnomjerno raspoređeni u vodenom stubu.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Ova turbulencija cirkuliše hranjive tvari u vodenom stubu, što je čini ključnom za mnoge pelagične vrste; međutim, njen uticaj na bentoske i dubinske organizme je minimalan ili nepostojeći.<ref name="kalff:2002"/> Stepen cirkulacije [[nutrijent|hranjivih tvari]] je specifičan za sistem, jer zavisi od faktora kao što su jačina i trajanje vjetra, kao i dubina i produktivnost jezera ili bazena. ===Hemija=== {{glavni|Vodeno disanje}} [[Kisik]] je neophodan za organizamsko [[Disanje (fiziologija)|disanje]]. Količina kisika prisutnog u stajaćim vodama zavisi od: 1) površine prozirne vode izložene zraku, 2) cirkulacije vode unutar sistema i 3) količine kisika koju generiraju i koriste prisutni organizmi.<ref name="brown:1987"/> U plitkim, [[biljka]]ma bogatim bazenima mogu postojati velike fluktuacije kisika, s izuzetno visokim koncentracijama koje se javljaju tokom dana zbog [[fotosinteza|fotosinteze]] i vrlo niskim vrijednostima noću kada je disanje dominantan proces primarnih proizvođača. Termalna stratifikacija u većim sistemima također može uticati na količinu kisika prisutnog u različitim zonama. [[Epilimnion]] je bogat kisikom jer brzo cirkulira, dobijajući kisik putem kontakta sa zrakom. [[Hipolimnion]], međutim, cirkulira vrlo sporo i nema atmosferski kontakt. Osim toga, u hipolimnionu postoji manje [[kariofite|zelenih biljaka]], tako da se [[fotosinteza|fotosintezom]] oslobađa manje kisika. U [[proljeće]] i [[jesen]] kada se epilimnion i hipolimnion miješaju, kisik se ravnomjernije raspoređuje u sistemu. Nizak nivo kisika karakterističan je za profundalnu zonu zbog nakupljanja raspadajuće vegetacije i životinjske tvari koja "pada" iz pelagičnih i [[bentos]]kih zona i nemogućnosti podrške primarnim proizvođačima.<ref name="brown:1987"/> [[Fosfor]] je važan za sve organizme jer je komponenta [[DNK]] i [[RNK]] i uključen je u [[metabolizam]] ćelija kao komponenta [[ATP]]-a i [[ADP]]-a. Također, fosfor se ne nalazi u velikim količinama u slatkovodnim sistemima, što ograničava fotosintezu kod primarnih proizvođača, čineći ga glavnom odrednicom proizvodnje lentičnog sistema. Ciklus fosfora je složen, ali model opisan u nastavku opisuje osnovne puteve. Fosfor uglavnom ulazi u ribnjak ili jezero putem otjecanja iz sliva ili atmosferskim taloženjem. Po ulasku u sistem, reaktivni oblik fosfora obično apsorbiraju [[alge]] i makrofiti, koji oslobađaju nereaktivni spoj fosfora kao nusprodukt fotosinteze. Ovaj fosfor može driftati prema dolje i postati dio bentoskog ili profundalnog sedimenta, ili ga [[mikrobi]] u vodenom stupcu mogu [[remineralizacija|remineralizirati]] u reaktivni oblik. Slično tome, nereaktivni fosfor u sedimentu može se remineralizirati u reaktivni oblik.<ref name="bronmark:2005"/> Sedimenti su generalno bogatiji fosforom od jezerske vode, što ukazuje na to da ovaj [[nutrijent]] može imati dugo vrijeme zadržavanja tamo prije nego što se remineralizira i ponovo uvede u sistem.<ref name="kalff:2002"/> ==Biotske komponente== [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a lake.xcf|thumb|upright=1.6|[[Mreža zajedničkog pojavljivanja]] bakterijske zajednice u jezeru]] ===Bakterije=== [[Bakterije]] su prisutne u svim regijama lentičnih voda. Slobodnoživeći oblici povezani su s raspadajućim organskim materijalom, [[biofilm]]om na površinama stijena i biljaka, suspendiranim u vodenom stubu i u sedimentima bentoskih i profundalnih zona. Drugi oblici su također povezani s crijevima lentičnih životinja kao paraziti ili u [[komensalizam|komenzalnim]] odnosima.<ref name="kalff:2002"/> Bakterije imaju važnu ulogu u metabolizmu sistema putem recikliranja hranjivih tvari,<ref name="bronmark:2005"/> o čemu se raspravlja u odjeljku Trofički odnosi. ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Nelumbo nucifera LOTUS bud.jpg|thumb|upright|''[[Nelumbo nucifera]]'', vodena biljka.]] [[Alge]], uključujući i [[fitoplankton]] i [[perifiton]], glavni su [[fotosinteza|fotosintetizatori]] u [[bara]]ma i jezerima..<ref>{{Cite journal |last1=Cael |first1=B. B. |last2=Seekell |first2=David A. |date=2023 |title=How does lake primary production scale with lake size? |journal=Frontiers in Environmental Science |volume=11 |doi=10.3389/fenvs.2023.1103068 |issn=2296-665X |doi-access=free }}</ref> Fitoplankton se nalazi kako pluta u vodenom stubu pelagijske zone. Mnoge vrste imaju veću gustoću od vode, što bi trebalo uzrokovati da nenamjerno potonu u bentos. Da bi se suprotstavili ovome, fitoplankton je razvio mehanizme promjene gustoće, formiranjem [[vakuola]] i plinskih [[vezikula]], ili promjenom oblika kako bi izazvao otpor, čime se usporava njihovo spuštanje.<ref>{{Cite web |last=Smriti |first=Saifun Nahar |date=2023-10-05 |title=Adaptation of Phytoplankton to Float in Water |url=https://greenleen.com/adaptation-of-phytoplankton-to-float-in-water/ |access-date=2023-10-05 |website=GreenLeen.Com |language=en-US}}</ref> Vrlo sofisticirana [[adaptacija]] koju koristi mali broj [[vrsta]] je rep sličan [[flagela]]ma koji može podesiti vertikalni položaj i omogućiti [[kretanje]] u bilo kojem smjeru.<ref name="bronmark:2005"/> Fitoplankton također može održavati svoje prisustvo u vodenom stubu, cirkulirajući u [[Langmuiroca cirkulacija|Langmuirovim rotacijama]].<ref name="kalff:2002"/> Perifitske alge, s druge strane, pričvršćene su za supstrat. U [[jezero|jezerima]] i [[bara]]ma mogu prekriti sve [[bentos]]ke površine. Obje vrste planktona su važne kao izvori hrane i kao dobavljači kisika.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] žive i u bentoskoj i u pelagičnoj zoni i mogu se grupirati prema načinu rasta: ⑴ '''emergentne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s [[list]]ovima i [[cvijet|cvjetovima]] koji se protežu u zrak; ⑵ '''plutajuće-lisne''' = ukorijenjene u supstratu, ali s plutajućim listovima; ⑶ '''potopljeni''' = rastu ispod površine; ⑷ '''slobodno plutajući makrofiti''' = nisu ukorijenjeni u supstratu i plutaju na površini.<ref name="brown:1987"/> Ovi različiti oblici [[makrofit]]a uglavnom se javljaju u različitim područjima [[bentos]]ke zone, s emergentnom [[vegetacija|vegetacijom]] najbliže obali, zatim makrofitima s plutajućim listovima, a zatim potopljenom vegetacijom. Slobodno plutajući makrofiti mogu se pojaviti bilo gdje na površini sistema.<ref name="bronmark:2005"/> [[Vodene biljke]] su plutajuće od svojih kopnenih pandana jer [[slatka voda]] ima veću gustoću od zraka. Zbog toga strukturna krutost nije važna u jezerima i barama (osim u nadzemnim stabljikama i listovima). Dakle, listovi i stabljike većine vodenih biljaka koriste manje energije za izgradnju i održavanje drvenastog tkiva, ulažući tu energiju u brzi rast.<ref name="brown:1987"/> Da bi se nosile sa stresovima izazvanim vjetrom i valovima, biljke moraju biti i fleksibilne i žilave. Svjetlost, dubina vode i vrsta supstrata su najvažniji faktori koji kontrolišu distribuciju potopljenih vodenih biljaka.<ref name=Keddy>Keddy, P.A. (2010). Wetland Ecology: Principles and Conservation (2nd edition). Cambridge University Press, Cambridge, UK. {{ISBN|0521739675}}.</ref> Macrophytes are sources of food, oxygen, and habitat structure in the benthic zone, but cannot penetrate the depths of the euphotic zone, and hence are not found there.<ref name="brown:1987"/><ref name="moss:1998">{{cite book | last = Moss | first = B. | title = Ecology of Freshwaters: man and medium, past to future | publisher = Blackwell Science, London | year = 1998 | isbn = 0632035129 | page = [https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 557] | url = https://archive.org/details/ecologyoffreshwa0003moss/page/557 }}</ref> ===Beskičmenjeci=== [[Slika:Water strider G remigis.jpg|thumb|right|[[Gerridae|Vodene buhe]] su grabežljivi [[insekti]] koji se oslanjaju na [[površinska napetost| površinsku napetost]] da bi hodali po površini vode. [Žive na površini [[bara]], [[močvara]] i drugih mirnih voda. Mogu se kretati vrlo brzo, do 1,5&nbsp;[[metar u sekundi|m/s]].]] [[Zooplankton]] su sitne [[životinje]] koje lebde u vodenom stubu. Poput fitoplanktona, ove vrste su razvile mehanizme koji ih sprječavaju da potonu u dublje vode, uključujući oblike tijela koji izazivaju otpor i aktivno mahanje dodacima (kao što su antene ili bodlje).<ref name="brown:1987"/> Ostanak u vodenom stubu može imati svoje prednosti u smislu hranjenja, ali nedostatak utočišta u ovoj zoni ostavlja zooplankton ranjivim na [[predator]]e. Kao odgovor na to, neke vrste, posebno ''[[Daphnia]]'' sp., vrše dnevne vertikalne migracije u vodenom stubu pasivno tonući u tamnije niže dubine tokom dana i aktivno se krećući prema površini tokom noći. Također, budući da uslovi u lentičnom sistemu mogu biti prilično promjenjivi tokom godišnjih doba, zooplankton ima sposobnost prelaska sa polaganja običnih [[jaja]] na jaja u mirovanju kada nedostaje hrane, temperature padnu ispod 2°C ili ako je brojnost predatora velika. Ova jaja u mirovanju imaju [[dijapauza|dijapauzu]], ili period mirovanja, koji bi trebao omogućiti zooplanktonu da se susretne s uslovima koji su povoljniji za preživljavanje kada se konačno izlegu.<ref name="gliwicz:2004">Gliwicz, Z. M. "Zooplankton", pp. 461–516 in O'Sullivan (2005)</ref> The invertebrates that inhabit the benthic zone are numerically dominated by small species, and are species-rich compared to the zooplankton of the open water. They include: [[Crustacean]]s (e.g. [[crab]]s, [[crayfish]], and [[shrimp]]), [[Mollusca|molluscs]] (e.g. [[clam]]s and [[snail]]s), and numerous types of insects.<ref name="bronmark:2005"/> Ovi organizmi se uglavnom nalaze u područjima rasta makrofita, gdje se nalaze najbogatiji resursi, voda bogata kisikom i najtopliji dio ekosistema. Strukturno raznoliki slojevi makrofita važna su mjesta za akumulaciju organske tvari i pružaju idealno područje za kolonizaciju. Sedimenti i biljke također nude veliku zaštitu od grabežljivih riba.<ref name="kalff:2002"/> Vrlo malo beskičmenjaka može nastaniti hladnu, tamnu i kisikom siromašnu [[duboku zonu]]. Oni koji mogu, često su crvene boje, zbog prisustva velikih količina [[hemoglobina]], što znatno povećava količinu kisika koja se prenosi do ćelija.<ref name="brown:1987"/> Budući da je koncentracija kisika unutar ove zone niska, većina vrsta gradi tunele ili jazbine u kojima se mogu sakriti i koriste minimalnu količinu pokreta potrebnih za cirkulaciju vode, privlačeći kisik bez trošenja previše energije.<ref name="brown:1987"/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== Ribe imaju niz fizioloških tolerancija koje zavise od toga kojoj vrsti pripadaju. Imaju različite letalne temperature, potrebe za rastvorenim kisikom i potrebe za mriješćenjem koje se zasnivaju na njihovim nivoima aktivnosti i ponašanju. Budući da su ribe vrlo pokretne, one su u stanju da se nose s nepogodnim abiotičkim faktorima u jednoj zoni jednostavnim prelaskom u drugu. Na primjer, osoba koja se hrani detritusom u dubokoj zoni i koja utvrdi da je koncentracija kisika prenisko pala, može se hraniti bliže bentoskoj zoni. Riba također može promijeniti svoje prebivalište tokom različitih dijelova svog životnog ciklusa: izleganje u sedimentnom gnijezdu, zatim prelazak u zatravljenu bentosku zonu radi razvoja u zaštićenom okruženju s resursima hrane, i konačno u pelagijalnu zonu kao odrasla jedinka. I drugi taksoni kičmenjaka nastanjuju lentičke sisteme. To uključuje [[vodozemci|vodozemce]] (npr. [[daždevnjak]]e i [[žabe]]), [[gmizavci|gmizavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]] i [[aligatori|aligatore]]) i veliki broj [[vrsta]] vodenih [[ptica]].<ref name="moss:1998"/> Većina ovih kičmenjaka provodi dio svog vremena u kopnenim [[stanište|staništima]] i stoga nisu direktno pogođeni abiotičkim faktorima u jezeru ili ribnjaku. Mnoge vrste riba su važne i kao potrošači i kao plijen za gore spomenute veće [[kičmenjak]]e. ==Trofički odnosi== ===Primarni proizvođači=== Lentični sistemi većinu svoje energije dobijaju fotosintezom koju vrše vodene biljke i [[alge]].<ref>{{cite journal |last1=Zhang |first1=Ke |last2=Yang |first2=Xiangdong |last3=Kattel |first3=Giri |last4=Lin |first4=Qi |last5=Shen |first5=Ji |title=Freshwater lake ecosystem shift caused by social-economic transitions in Yangtze River Basin over the past century |journal=Scientific Reports |date=21 November 2018 |volume=8 |issue=1 |pages=17146 |doi=10.1038/s41598-018-35482-5 |pmid=30464220 |url=https://www.nature.com/articles/s41598-018-35482-5 |access-date=13 January 2024 |language=en |issn=2045-2322|hdl=11343/219728 |hdl-access=free |pmc=6249226 }}</ref> Ovaj [[autohtonost|autohtoni]] proces uključuje kombinaciju [[ugljik-dioksid]]a, [[voda|vode]] i [[sunčeva ennergija|sunčeve energije]] za proizvodnju [[ugljikohidrat]]a i rastvorenog kisika. Unutar jezera ili bare, potencijalna brzina fotosinteze uglavnom se smanjuje s dubinom zbog slabljenja [[svjetlost]]i.<ref>{{Cite journal |last=Pirc |first=Helmut |date=January 1986 |title=Seasonal aspects of photosynthesis in Posidonia oceanica: Influence of depth, temperature and light intensity |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0304377086900215 |journal=Aquatic Botany |language=en |volume=26 |pages=203–212 |doi=10.1016/0304-3770(86)90021-5|url-access=subscription }}</ref> Međutim, [[fotosinteza]] često je niska na gornjih nekoliko milimetara površine, vjerovatno zbog inhibicije [[UV|ultraljubičastim svjetlom]]. Tačna dubina i mjerenja brzine fotosinteze ove krivulje su specifična za sistem i zavise od: 1) ukupne [[biomasa|biomase]] fotosintetskih ćelija, 2) količine materijala koji slabe svjetlost i 3) obilja i frekventnog raspona [[pigment|pigmenata]] koji apsorbiraju svjetlost (tj. [[hlorofil]]a) unutar fotosintetskih ćelija.<ref name="moss:1998"/> [[Energija]] koju stvaraju ovi [[primarni proizvođač]]i važna je za zajednicu jer se prenosi na više trofičke nivoe putem potrošnje.<ref>{{cite journal |last1=Shimoda |first1=Yuko |last2=Azim |first2=M. Ekram |last3=Perhar |first3=Gurbir |last4=Ramin |first4=Maryam |last5=Kenney |first5=Melissa A. |last6=Sadraddini |first6=Somayeh |last7=Gudimov |first7=Alex |last8=Arhonditsis |first8=George B. |title=Our current understanding of lake ecosystem response to climate change: What have we really learned from the north temperate deep lakes? |journal=Journal of Great Lakes Research |date=1 March 2011 |volume=37 |issue=1 |pages=173–193 |doi=10.1016/j.jglr.2010.10.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0380133010002091 |access-date=13 January 2024 |issn=0380-1330|url-access=subscription }}</ref> ===Bakterije=== Velika većina [[bakterija]] u jezerima i [[bara]]ma dobija energiju razgradnjom vegetacije i životinjske materije. U pelagijalnoj zoni, mrtve ribe i povremeni [[alohtonost|alohtoni]] unos otpada su primjeri grubih čestica organske materije (CPOM>1 mm). [[Bakterije]] ih razgrađuju u fine čestice organske materije (FPOM<1 mm), a zatim dalje u upotrebljive [[nutrijent|hranjive tvari]]. Mali organizmi poput [[plankton]]a također su okarakterizirani kao FPOM. Vrlo niske koncentracije hranjivih tvari oslobađaju se tokom razgradnje jer ih bakterije koriste za izgradnju vlastite biomase. Međutim, bakterije konzumiraju [[protozoe]], koje zatim konzumiraju zooplankton, a zatim dalje na [[tofički nivo|trofičkim nivoima]]. Elementi osim [[ugljik]]a, posebno [[fosfor]] i [[dušik]], regeneriraju se kada se [[protozoe]] hrane bakterijskim [[plijen]]om. <ref>{{Cite journal|last=Pernthaler|first=Jakob|date=July 2005|title=Predation on prokaryotes in the water column and its ecological implications|url=https://www.nature.com/articles/nrmicro1180|journal=Nature Reviews Microbiology|language=en|volume=3|issue=7|pages=537–546|doi=10.1038/nrmicro1180|pmid=15953930 |s2cid=336473 |issn=1740-1534|url-access=subscription}}</ref> and this way, nutrients become once more available for use in the water column. This regeneration cycle is known as the [[microbial loop]]<ref>{{Cite journal|last1=Azam|first1=F|last2=Fenchel|first2=T|last3=Field|first3=Jg|last4=Gray|first4=Js|last5=Meyer-Reil|first5=La|last6=Thingstad|first6=F|date=1983|title=The Ecological Role of Water-Column Microbes in the Sea|url=http://www.int-res.com/articles/meps/10/m010p257.pdf|journal=Marine Ecology Progress Series|language=en|volume=10|pages=257–263|doi=10.3354/meps010257|bibcode=1983MEPS...10..257A|issn=0171-8630}}</ref> i ključna je komponenta lentičnih [[lanac ishrane|lanaca ishrane]].<ref name="bronmark:2005"/> Razgradnja organskih [[materija]]la može se nastaviti u bentoskim i profundalnim zonama ako materija pada kroz vodeni stub prije nego što je pelagične bakterije potpuno probave. Bakterije se ovdje nalaze u najvećoj količini u sedimentima, gdje su obično 2–1000 puta češće nego u vodenom stubu.<ref name="gliwicz:2004"/> ===Bentoski beskičmenjaci=== [[Bentoski beskičmenjaci]], zbog visokog nivoa bogatstva [[vrsta]], imaju mnogo metoda hvatanja plijena. [[Filterski hranitelj]]i stvaraju struje putem sifona ili udaranja [[cilija]], kako bi privukli vodu i njen nutritivni sadržaj prema sebi radi procijedivanja. [[Ispaša|Pašnjaci]] koriste adaptacije za struganje, grebanje i usitnjavanje, kako bi se hranili [[perifit]]skim [[alga]]ma i makrofitima. Članovi ceha sakupljača pretražuju [[sediment]]e, birajući specifične čestice grabljivim dodacima. [[Beskičmenjaci]] koji se hrane nanosima neselektivno konzumiraju sediment, probavljajući sav organski materijal koji on sadrži. Konačno, neki beskičmenjaci pripadaju grupi predatora, hvatajući i konzumirajući žive [[životinje]].<ref name="bronmark:2005"/><ref name="jonasson:2003">Jónasson, P. M. "Benthic Invertebrates", pp. 341–416 in O'Sullivan (2005)</ref> Profundalna zona je dom jedinstvene grupe riba koje se hrane filtriranjem i koriste male pokrete tijela kako bi privukle struju kroz rupe koje su stvorile u sedimentu. Ovaj način ushrane zahtijeva najmanje kretanja, što omogućava ovim [[vrsta]]ma da uštede energiju.<ref name="brown:1987"/> Mali broj beskičmenjaka su [[predator]]i u profundalnoj zoni. Ove vrste vjerovatno potiču iz drugih regija i dolaze na ove dubine samo da bi se hranile. Velika većina beskičmenjaka u ovoj zoni hrani se nanosima, crpeći energiju iz okolnih sedimenata.<ref name="jonasson:2003"/> ===Ribe=== Veličina, pokretljivost i senzorne sposobnosti [[riba]], omogućavaju im da iskoriste široku bazu [[plijen]]a, koja pokriva više zona. Poput beskičmenjaka, prehrambene navike riba mogu se podijeliti u cehove. U pelagijalnoj zoni, [[biljojedi]] pasu perifiton i makrofite ili skupljaju [[fitoplankton]] iz vodenog stupca. [[Mesojedi]] uključuju [[ribe]] koje se hrane zooplanktonom u vodenom stubu (zooplanktivori), insektima na površini vode, na bentoskim strukturama ili u sedimentu ([[insektivori]]), i one koje se hrane drugim ribama ([[piscivori]]). Ribe koje konzumiraju detritus i dobijaju energiju prerađujući njegov organski materijal nazivaju se [[detritivori]]. [[omnivori|Svejedi]] unose širok spektar plijena, koji obuhvata biljni, životinjski i [[detritus]]ni materijal. Konačno, članovi [[parazit]]skog ceha dobijaju hranu od vrste domaćina, obično druge ribe ili velikog kičmenjaka.<ref name="bronmark:2005"/> Pripadnici ribljih [[takson]]a fleksibilni su u svojim prehrambenim ulogama, mijenjajući svoju ishranu u zavisnosti od uslova okoline i dostupnosti plijena. Mnoge vrste također prolaze kroz promjenu ishrane kako se razvijaju. Stoga je vjerovatno da bilo koja pojedinačna riba zauzima više prehrambenih cehova tokom svog života.<ref name="windfield:2003">Winfield, I. J. "Fish Population Ecology", pp. 517–537 in O'Sullivan (2005)</ref> ===Lentične mreže ishrane=== Kao što je navedeno u prethodnim odjeljcima, lentična [[biota]] je povezana u složenu []mreža ishrane|mrežu trofičkih odnosa]]. Ovi organizmi se mogu smatrati labavo povezanim sa specifičnim trofičkim grupama (npr. primarni proizvođači, biljojedi, primarni mesojedi, sekundarni mesojedi, itd.). Naučnici su razvili nekoliko teorija kako bi razumjeli mehanizme koji kontrolišu brojnost i [[raznolikost]] unutar ovih grupa. Vrlo općenito, [[Ekologija|procesi odozgo prema dolje i odozdo prema gore]] diktiraju da brojnost taksona [[plijen]]a zavisi od djelovanja potrošača sa viših [[trofički nivo|trofičkih nivoa]]. Tipično, ovi procesi funkcionišu samo između dva trofička nivoa, bez uticaja na ostale. Međutim, u nekim slučajevima, vodeni sistemi doživljavaju [[trofička kaskada| trofičku kaskadu]]; naprimjer, to se može dogoditi ako [[primarni producenti]] imaju manje ispaše [[biljojed]]a jer ove biljojede potiskuju [[mesojedi]]. [[Odozgo prema dolje i odozdo prema gore#Ekologija|Odozdo prema gore]] procesi funkcioniraju kada brojnost ili raznolikost članova viših trofičkih nivoa ovisi o dostupnosti ili kvaliteti resursa s nižih nivoa. Konačno, kombinirana teorija regulacije, odozdo prema gore:odozgo prema dolje, kombinira predviđene utjecaje potrošača i dostupnosti resursa. Predviđa da će trofički nivoi blizu najnižih trofičkih nivoa biti najviše pod uticajem sila odozdo prema gore, dok bi efekti odozgo prema dolje trebali biti najjači na najvišim nivoima.<ref name="bronmark:2005"/> ==Obrasci zajednice i raznolikost== ===Lokalno bogatstvo vrsta=== [[Biodiverzitet]] lentičkog sistema raste s površinom jezera ili bare. To se pripisuje većoj vjerojatnosti da će djelomično kopnene vrste pronaći veći sistem. Također, budući da veći sistemi obično imaju veće [[populacije]], smanjuje se šansa za [[izumiranje]].<ref name="browne:1982">{{cite journal | last = Browne | first = R. A. | title = Lakes as islands: biogeographic distribution, turnover rates, and species composition in the lakes of central New York | journal = Journal of Biogeography | volume = 8 1| pages = 75–83 | year = 1981 | issue = 1 | jstor = 2844594| doi =10.2307/2844594}}</ref> Dodatni faktori, uključujući temperaturni režim, pH, dostupnost hranjivih tvari, složenost staništa, stope [[specijacija|specijacije]], [[kompeticija|konkurenciju]] i [[predatorstvo]], povezani su s brojem vrsta prisutnih unutar sistema.<ref name="bronmark:2005"/><ref name=Keddy/> ===Obrasci sukcesije u planktonskim zajednicama – PEG model=== [[Fitoplankton]]ske i [[zooplankton]]ske zajednice u jezerskim sistemima prolaze kroz sezonsku sukcesiju u odnosu na dostupnost [[nutrijent|hranjivih tvari]], [[predator]]stvo i konkurenciju. Sommer ''et al.''<ref name="sommer:1986">{{cite journal | last = Sommer | first = U. |author2=Z. M. Gliwicz |author3=W. Lampert |author4=A. Duncan | title = The PEG-model of seasonal succession of planktonic events in freshwaters | journal = Archiv für Hydrobiologie | volume = 106 | pages = 433–471 | year = 1986 | issue = 4 | doi = 10.1127/archiv-hydrobiol/106/1986/433 | s2cid = 84069604 }}</ref> opisali su ove obrasce kao dio modela Plankton Ecology Group ([[Model planktonske ekološke groupe|PEG]]), sa 24 tvrdnje konstruisane iz analize brojnih sistema. Slijedeće uključuje podskup ovih tvrdnji, kako su objasnili Brönmark i Hansson<ref name="bronmark:2005"/> ilustrujući sukcesiju kroz jedan sezonski ciklus: ''[[Zima]]''<br> 1. Povećana dostupnost hranjivih tvari i svjetlosti rezultira brzim rastom [[fitoplankton]]a pred kraj zime. Dominantne vrste, poput [[dijatomeja]], su male i imaju sposobnost brzog rasta. 2. [[Zooplankton]] konzumira ove [[plankton]]e, koji postaju dominantni planktonski taksoni. ''[[Proljeće]]''<br> 3. Nastaje [[faza bistre vode]], jer se populacije fitoplanktona smanjuju zbog povećanog predatorstva od strane rastućeg broja zooplanktona. ''[[Ljeto]]''<br> 4. Brojnost zooplanktona opada kao rezultat smanjenog plijena fitoplanktona i povećanog predatorstva od strane mladih [[riba]].<br> 5. S povećanom dostupnošću hranjivih tvari i smanjenim predatorstvom od strane zooplanktona, razvija se raznolika zajednica fitoplanktona.<br> 6. Kako ljeto odmiče, hranjive tvari se smanjuju predvidljivim redoslijedom: fosfor, [[silicij-dioksid]], a zatim [[dušik]]. Brojnost različitih vrsta fitoplanktona varira u odnosu na njihovu biološku potrebu za ovim hranjivim tvarima.<br> 7. Mali [[zooplankton]] postaje dominantna vrsta zooplanktona jer je manje osjetljiv na [[predator]]stvo riba. ''[[Jesen]]''<br> 8. Predatorstvo riba se smanjuje zbog nižih temperatura, a broj zooplanktona svih veličina se povećava. ''[[Zima]]''<br> 9. Hladne temperature i smanjena dostupnost svjetlosti rezultiraju nižim stopama primarne proizvodnje i smanjenim populacijama fitoplanktona. 10. Reprodukcija zooplanktona se smanjuje zbog nižih temperatura i manje plijena. PEG model predstavlja idealiziranu verziju ovog obrasca sukcesije, dok su prirodni sistemi poznati po svojim varijacijama.<ref name="bronmark:2005"/> ===Latitudinalni obrasci=== Postoji dobro dokumentiran globalni obrazac koji povezuje smanjenje biljne i životinjske raznolikosti s povećanjem geografske širine, odnosno, postoji manje vrsta kako se krećemo prema polovima. Uzrok ovog obrasca je jedna od najvećih zagonetki za ekologe danas. Teorije za objašnjenje uključuju dostupnost [[energija|energije]], [[klima]]tsku varijabilnost, poremećaje, konkurenciju itd.<ref name="bronmark:2005"/> Uprkos ovom globalnom gradijentu raznolikosti, ovaj obrazac može biti slab za slatkovodne sisteme u poređenju sa globalnim morskim i kopnenim sistemima.<ref name="hillebrand:2004">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. | title = On the generality of the latitudinal diversity gradient | journal = American Naturalist | volume = 163| pages = 192–211 | year = 2004 | pmid = 14970922 | doi = 10.1086/381004 | issue = 2| s2cid = 9886026 | url = http://oceanrep.geomar.de/4048/1/Hillebrand_2004_Amer_nat.pdf }}</ref> Ovo može biti povezano s veličinom, kao što su Hillebrand and Azovsky<ref name="hillebrand:2001">{{cite journal | last = Hillebrand | first = H. |author2=A. I. Azovsky | title = Body size determines the strength of the latitudinal diversity gradient | journal = Ecography | volume = 24 | pages = 251–256 | year = 2001 | doi =10.1034/j.1600-0587.2001.240302.x | issue = 3}}</ref> otkrili su da manji organizmi ([[protozoe]] i [[plankton]]) nisu snažno pratili očekivani trend, dok su veće vrste ([[kičmenjaci]]) pratile. To su pripisali boljoj sposobnosti širenja manjih organizama, što može rezultirati visokom globalnom rasprostranjenošću.<ref name="bronmark:2005"/> ==Životni ciklusi prirodnih jezera== ===Stvaranje jezera=== Jezera se mogu formirati na različite načine, ali najčešći su ukratko razmotreni u nastavku. Najstariji i najveći sistemi rezultat su [[tektonika|tektonskih]] aktivnosti. Jezera „Velike pukotine“ (''rift'') u Africi, naprimjer, rezultat su seizmičke aktivnosti duž mjesta razdvajanja dvije [[tektonska ploča|tektonske ploče]]. Jezera formirana ledom nastaju kada se [[glečeri]] povuku, ostavljajući za sobom abnormalnosti u obliku pejzaža koje se zatim pune vodom. Konačno, [[mrtvo jezero|mrtva jezera]] su [[fluvijal]] nogporijekla, nastaju kada se vijugavi riječni zavoj odvoji od glavnog korita.<ref name="bronmark:2005"/> ===Prirodno izumiranje=== Sva jezera i bare primaju sediment. Budući da se ovi sistemi zapravo ne šire, logično je pretpostaviti da će postajati sve plići, na kraju postajući močvare ili kopnena [[vegetacija]]. Dužina ovog procesa trebala bi zavisiti od kombinacije dubine i brzine sedimentacije. Moss<ref name="moss:1998"/> daje primjer [[Tanganjika|jezera Tanganjika]], koje dostiže dubinu od 1500 m i ima brzinu sedimentacije od 0,5 mm/god. Pod pretpostavkom da na sedimentaciju ne utiču antropogeni faktori, ovaj sistem bi trebao izumrijeti za otprilike tri miliona godina. Plitki lentični sistemi bi se također mogli popuniti kako močvare prodiru prema unutra od rubova. Ovi procesi se odvijaju u mnogo kraćem vremenskom periodu, potrebno je stotine do hiljade godina da se završi proces izumiranja.<ref name="moss:1998"/> ==Ljudski uticaji== ===Zakiseljavanje=== [[Sumpor-dioksid]] i [[dušik-oksidi]] se prirodno oslobađaju iz vulkana, organskih jedinjenja u tlu, močvarama i morskim sistemima, ali većina ovih jedinjenja potiče od sagorijevanja uglja, nafte, benzina i topljenja ruda koje sadrže [[sumpor]].<ref name="kalff:2002"/> Ove supstance se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u sočivaste sisteme kao [[kisele kiše]].<ref name="brown:1987"/> Jezera i bare koje sadrže temeljnu stijenu bogatu karbonatima imaju prirodni tampon, što rezultira nepromjenom pH vrijednosti. Međutim, sistemi bez ove podloge su vrlo osjetljivi na unos kiseline jer imaju nizak kapacitet neutralizacije, što rezultira padom pH vrijednosti čak i uz male unose kiseline.<ref name="kalff:2002"/> Pri [[pH]] vrijednosti od 5–6, raznolikost vrsta algi i [[biomasa]] znatno se smanjuju, što dovodi do povećanja prozirnosti vode – karakteristične osobine zakiseljenih jezera. Kako pH vrijednost nastavlja padati, sva [[fauna]] postaje manje raznolika. Najznačajnija karakteristika je poremećaj reprodukcije riba. Stoga se populacija na kraju sastoji od malog broja starih jedinki koje na kraju uginu i ostavljaju sisteme bez riba.<ref name="bronmark:2005"/><ref name="kalff:2002"/> Kisele kiše su bile posebno štetne za jezera u [[Skandinaviji]], zapadnoj [[Škotskoj]], zapadnom [[Walesu]] i sjeveroistočnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država. ===Eutrofikacija=== [[Eutrofikacija|Eutrofijski]] sistemi sadrže visoku koncentraciju [[fosfor]]a (~30&nbsp;μg/L), [[dušik]]a (~1500&nbsp;μg/L) ili oboje.<ref name="bronmark:2005"/> Fosfor ulazi u sočivaste vode iz efluenta [[otpadne vode|otpadnih voda]], ispuštanja iz sirove kanalizacije ili oticanja s poljoprivrednog zemljišta. Dušik uglavnom dolazi iz [[Gnojivo|poljoprivrednih gnojiva]] oticanja ili ispiranja i naknadnog toka [[podzemna voda|podzemnih voda]]. Ovo povećanje hranjivih tvari potrebnih primarnim proizvođačima rezultira masovnim povećanjem rasta fitoplanktona, što se naziva "[[Cvjetanje algi|cvjetanje planktona]]." Ovo cvjetanje smanjuje prozirnost vode, što dovodi do gubitka potopljenih biljaka.<ref>{{Cite journal |last1=Birk |first1=Sapriya |last2=Miller |first2=J. David |last3=MacMullin |first3=Aidan |last4=Patterson |first4=R. Timothy |last5=Villeneuve |first5=Paul J. |date=February 2023 |title=Perceptions of Freshwater Algal Blooms, Causes and Health among New Brunswick Lakefront Property Owners |journal=Environmental Management |language=en |volume=71 |issue=2 |pages=249–259 |doi=10.1007/s00267-022-01736-2 |issn=0364-152X|doi-access=free |pmid=36318287 |pmc=9628596 }}</ref> Rezultirajuće smanjenje strukture [[staništa]] ima negativan uticaj na vrste koje ga koriste za mriješćenje, sazrijevanje i opći opstanak. Osim toga, veliki broj kratkoživućih fitoplanktona rezultira taloženjem ogromne količine mrtve [[biomasa|biomase]] u sedimentu.<ref name="moss:1998"/> Bakterijama su potrebne velike količine kisika za razgradnju ovog materijala, čime se smanjuje koncentracija kisika u vodi. Ovo je posebno izraženo u [[Stratifikacija jezera|stratificirana jezera]], kada [[termoklina]] sprječava miješanje vode bogate kisikom s površine s nižim nivoima. Niski ili anoksijski uvjeti isključuju postojanje pripadnike mnogih [[takson]]a koji nisu fiziološki tolerantni na ove uvjete.<ref name="bronmark:2005"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lentične sisteme i namjernim događajima (npr. poribljavanje, unošenje divljači i prehrambenih vrsta) kao i nenamjernim događajima (npr. u [[balaszna voda|balastnim vodama]]). Ovi organizmi mogu uticati na autohtone životinje putem konkurencije za [[plijen]] ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name="giller:1998">{{cite book | last = Giller | first = S. |author2=B. Malmqvist | title = The Biology of Streams and Rivers | publisher = Oxford University Press, Oxford | year = 1998 | isbn =0198549776 | page = 296 }}</ref> Što se tiče domaćih vrsta, osvajači mogu uzrokovati promjene u veličini i starosnoj strukturi, rasprostranjenosti, gustoći, rastu populacije, pa čak i dovesti populacije do izumiranja.<ref name="bronmark:2005"/> Primjeri istaknutih osvajača lentičnih sistema uključuju [[zebrasta dagnja| zebrastu dagnju]] i [[morska paklara|morsku paklaru]] u [[Velika jezera|Velikim jezerima]]. ==Također pogledajte== {{portal|Biologija}} *[[Parametri kvalitete slatkovodne okoline]] *[[Aeracija jezera]] *[[Limnologija]] *[[Riječni ekosistem]] *[[Vještačka lentična vodena tijela Maharashtre]] *[[Ekološko ispuštanje]] == Reference == {{reflist|35em}} ===Dodatni izvori=== *{{cite book|author1=O'Sullivan, Patrick |author2=Reynolds, C. S. |title=The Lakes Handbook: Lake Restoration and Rehabilitation|url=https://books.google.com/books?id=LHc9uAAACAAJ|date=2005|publisher=Wiley|isbn=978-0-632-04795-6}} {{wiktionary|lentičnost}} {{teme vodenih ekosistema|state=expanded}} {{modeliranje ekosistema|expanded=none}} {{Ribnjak}} [[Kategorija:Vodeni biomi]] [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Ekosistemi]] 2su0qydnfml583tk14foraxa2xxv2aw 0 533436 3838722 3831288 2026-05-01T17:17:14Z Panasko 146730 −[[Kategorija:Ekologija slatkih voda]]; ±[[Kategorija:Ekologija]]→[[Kategorija:Ekologija vode]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838722 wikitext text/x-wiki [[Slika:Stream in the redwoods.jpg|thumb|upright=1.4|Ovaj [[potok]], koji djeluje zajedno sa svojom okolinom, može se smatrati dijelom riječnog ekosistema.]] '''Riječni ekosistemi''' su tekuće vode koje dreniraju krajolik i uključuju [[Biotaka komponenta|biotske]] (žive) interakcije među [[biljka]]ma, [[životinja]]ma i [[mikroorganizmi]]ma, kao i abioake (nežive) [[fizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije njegovih mnogih dijelova.<ref name=Ang>Angelier, E. 2003. Ecology of Streams and Rivers. Science Publishers, Inc., Enfield. Pp. 215.</ref><ref name=BiologyConcepts&Connections>"Biology Concepts & Connections Sixth Edition", Campbell, Neil A. (2009), page 2, 3 and G-9. Retrieved 2010-06-14.</ref> Riječni [[ekosistem]]i dio su većih mreža ili slivova, gdje se manji [[izvor]]i ulijevaju u srednje velike [[potok]]e, koji se progresivno ulijevaju u veće [[rijeka|riječne mreže]]. Glavne zone u riječnim ekosistemima određene su nagibom riječnog korita ili brzinom struje. Brže tekuća turbulentna voda obično sadrži veće koncentracije rastvorenog [[kisik]]a, što podržava veću [[bioraznolikost]] od sporo tekuće vode u [[bara]]ma. Ove razlike čine osnovu za podjelu rijeka na brdske i nizinske rijeke. Hranidbena baza potoka unutar priobalnih [[šuma]] uglavnom potiče od drveća, ali širi potoci i oni koji nemaju krošnju (šuma) većinu svoje prehrambene baze crpe iz [[alge|algi]]. Anadromne [[ribe]] su također važan izvor hranjivih tvari. Ekološke prijetnje rijekama uključuju gubitak vode, brane, hemijsko zagađenje i [[unesene vrste]]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> [[Brana]] proizvodi negativne efekte koji se nastavljaju niz sliv. Najvažniji negativni efekti su smanjenje proljetnih [[poplava]], koje oštećuju [[močvare]], i zadržavanje sedimenta, što dovodi do gubitka deltnih močvara.<ref name="Keddy">{{cite book|last=Keddy|first=Paul A.|title=Wetland Ecology. Principles and Conservation.|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=978-0-521-51940-3|page=497}}</ref> Riječni ekosistemi su glavni primjeri lotskih ekosistema. "Lotik" se odnosi na tekuću vodu, od latinske riječi [[latinski|lat. ''lotus'', što znači opran. Lotičke vode kreću se od izvora širokih samo nekoliko centimetara do velikih, kilometarake širine.<ref name=Allan>Allan, J.D. 1995. Ekologija potoka: struktura i funkcija tekućih voda. Chapman i Hall, London. Str. 388.</ref> Veliki dio ovog članka odnosi se na lotičke ekosisteme općenito, uključujući srodne lotičke sisteme kao što su potoci i izvori. Lotički ekosistemi mogu se uporediti s lentičkim ekosistemima, koji uključuju relativno mirne [[kopnene vode]] kao što su [[jezera]], [[bare]] i [[močvare]]. Lentički dolazi od [[latinski|lat.]] "lenis", što znači mirno. Zajedno, ova dva [[ekosistem]]a čine općitije područje proučavanja [[slatka voda|slatke vode]] ili vodne [[ekologija|ekologije]]. Međutim, ne postoji oštra granica između ta dva sistema.<ref>{{Cite book |last=Odum |first=Eugene P. |title=Fundamentals of Ecology |date=1953 |publisher=Saunders |year=1953 |pages=217-252 |language=English |lccn=53010484 |oclc=880892}}</ref> Sljedeće objedinjujuće karakteristike čine ekologiju tekućih voda jedinstvenom među vodenim staništima: tok je jednosmjeran, postoji stanje kontinuiranih fizičkih promjena i postoji visok stepen prostorne i vremenske heterogenosti na svim skalama ([[mikrostaništa]]), varijabilnost između lotičkih sistema je prilično visoka i biota je specijalizirana za život u uslovima protoka.<ref name="Gill">Giller, S. and B. Malmqvist. 1998. The Biology of Streams and Rivers. Oxford University Press, Oxford. Pp. 296.</ref> {{TOC level|3}} ==Abiotske (nežive) komponente == Nežive komponente ekosistema nazivaju se abiotske komponente. Npr. [[kamen]], [[zrak]], [[tlo]] itd. ===Protok vode=== [[Datoteka:Cooplacurripa R.JPG|thumb|right| Zamišljena rijeka Cooplacurripa, [[NSW]]]] [[Slika:Overlander Falls.JPG|thumb|right| Brzaci u [[Pokrajinsku park Mount Robson| Pokrajinskom parku Mount Robson]].]] Jednosmjerni tok vode je ključni faktor u lotičkim (riječnim) sistemima koji utiču na njihovu [[ekologija|ekologiju]]. Tok može biti kontinuiran ili povremen. Tok je rezultat sumarih unosa iz [[podzemne vode|podzemnih voda]], [[padavina]] i [[površinsko oticanje|kopnenog toka]]. Tok vode može varirati između sistema, od bujičnih brzaka do sporih rukavaca koji gotovo izgledaju kao [[ekosistent jezerskih ekosistema|lentni sistemi]]. Brzina toka vode u vodenom stubu također može varirati unutar sistema i podložna je haotičnoj turbulenciji, iako brzina vode ima tendenciju da bude najveća u srednjem dijelu korita [[potok]]a (poznatom kao [[Thalweg|thalveg]]). Ova turbulencija rezultira odstupanjima toka od srednjeg vektora toka nizbrdo, što je tipično za vrtložne struje. [[Vektor]] srednje brzine protoka zasniva se na varijabilnosti trenja o dno ili stranice kanala, [[sinusoznost]]i, preprekama i gradijentu nagiba.<ref name=Allan/> Pored toga, količina vode koja ulazi u sistem od direktnih padavina, [[topljenja snijega]] i/ili podzemnih voda može uticati na brzinu protoka. Količina vode u toku mjeri se kao [[Ispuštanje (hidrologija)|ispuštanje]] (zapremina po jedinici vremena). Kako voda teče nizvodno, potoci i rijeke najčešće dobijaju zapreminu vode, tako da pri [[Osnovni tok|osnovnom toku]] (tj. bez unosa [[oluja]]), manji izvori imaju vrlo nizak protok, dok veće rijeke imaju mnogo veći protok. "Režim protoka" rijeke ili potoka uključuje opće obrasce ispuštanja tokom godišnjih ili dekadnih vremenskih skala i može obuhvatiti sezonske promjene u protoku.<ref>{{Cite journal|title=Canadian Science Publishing|journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences|volume=46|issue=10|pages=1805–1818|doi=10.1139/f89-228|date=October 1989|last1=Poff|first1=N. Leroy|last2=Ward|first2=J. V.}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Poff|first1=N. LeRoy|last2=Allan|first2=J. David|last3=Bain|first3=Mark B.|last4=Karr|first4=James R.|last5=Prestegaard|first5=Karen L.|last6=Richter|first6=Brian D.|last7=Sparks|first7=Richard E.|last8=Stromberg|first8=Julie C.|date=December 1997|title=The Natural Flow Regime|journal=BioScience|language=en|volume=47|issue=11|pages=769–784|doi=10.2307/1313099|issn=0006-3568|jstor=1313099|doi-access=free}}</ref> Iako je protok vode snažno određen nagibom, tekuće vode mogu promijeniti opći oblik ili smjer korita potoka, karakteristika poznata i kao [[geomorfologija]]. Profil riječnog vodenog stuba sastoji se od tri primarna djelovanja: [[erozija]], [[transport]]a i [[taloženje|taloženja]]. [[Rijeke]] su opisane kao "oluci niz koje teku ruševine kontinenata".<ref>{{Cite web|url=http://store.doverpublications.com/0486685888.html|title=Fluvial Processes in Geomorphology|website=store.doverpublications.com|access-date=2018-11-26}}</ref> Rijeke kontinuirano [[Erozija|erodiraju]], transportuju i [[Taloženje (geologija)|talože]] supstrat, sediment i organski materijal. Kontinuirano [[kretanje]] vode i unesenog materijala stvara raznovrsna [[staništa]], uključujući [[bruska|bruske]], [[bakterijska klizalica|klizalice]] i [[Potočni bazen|bazene]]].<ref name="Cush">Cushing, C.E. and J.D. Allan. 2001. Streams: their ecology and life. Academic Press, San Diego. Pp. 366.</ref> ===Svjetlost=== '''[[Svjetlost]]''' je važna za lotičke sisteme, jer obezbjeđuje energiju potrebnu za pokretanje [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] putem [[fotosinteza|fotosinteze]], a također može pružiti utočište za vrste [[plijen]]a u sjenama koje baca. Količina svjetlosti koju sistem prima može biti povezana s kombinacijom unutrašnjih i vanjskih varijabli toka. Područje koje okružuje [[potok|potočić]], naprimjer, može biti u sjeni okolnih [[šuma]] ili zidova doline. Veći riječni sistemi obično su široki, tako da je uticaj vanjskih varijabli minimiziran, a [[Sunce|sunčeva svjetlist]] dopire do površine. Međutim, ove rijeke također imaju tendenciju da budu turbulentnije, a čestice u vodi sve više slabe svjetlost kako se dubina povećava.<ref name=Cush/> Sezonski i dnevni faktori također mogu imati ulogu u dostupnosti svjetlosti jer ugao upada, ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, može dovesti do gubitka svjetlosti zbog refleksije. Poznat kao [[Beersov zakon|Beerov zakon]], što je plići ugao, više [[svjetlost]]i reflektuje se i količina primljenog sunčevog zračenja [[logaritam]]ski opada s dubinom.<ref name=Gill/> Dodatni utjecaji na dostupnost svjetlosti uključuju oblačnost, nadmorsku visinu i geografski položaj.<ref name=Brown1987>Brown 1987</ref> ===Temperatura=== [[Datoteka:Castle Geyser, Yellowstone, 1874.jpg|thumb|right|[[Castle Geyser]], [[Yellowstone National Park]]]] [[Alika:Winter Forest Near Erzhausen II.jpg|thumb|right|280px| Šumski [[potok]] zimi u blizini [[Erzhausen[[a, [[Njemačka]],]] [[Slika:Gabas 007.jpg|thumb|right|280px| Kaskada u [[Pirineji]]ma]] Većina lotičkih vrsta su [[poikiloterm]]ne [[životinje]] čija se unutrašnja temperatura mijenja u zavisnosti od okoline, stoga je [[temperatura]] ključni abiotički faktor za njih. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem toplote u ili iz zraka i okolnog supstrata. Plitki potoci su obično dobro izmiješani i održavaju relativno ujednačenu temperaturu unutar područja. Međutim, u dubljim, sporije tekućim vodenim sistemima može se razviti velika razlika između temperature dna i površine. Sistemi koji se napajaju izvorima imaju male varijacije jer izvori obično potiču iz podzemnih voda, koje su često vrlo blizu temperaturi okoline.<ref name=Gill/> Mnogi sistemi pokazuju jake [[Dnevna varijacija temperature|dnevne]] fluktuacije, a sezonske varijacije su najekstremnije u [[Arktik|arktičkim]], [[oustinja|pustinjskim]] i umjerenim sistemima.<ref name=Gill/> Količina sjenčanja, [[klima]] i [[nadmorska visina]] također mogu uticati na temperaturu lotičkih sistema.<ref name=Allan/> ===Hemija=== [[Hemija]] vode u riječnim [[ekosistem]]ima varira ovisno o tome koje su rastvorene tvari i plinovi prisutni u [[vodeni stub|vodenom stubu]] potoka. Konkretno, riječna voda može uključivati, osim same vode, * rastvorene neorganske materije i glavne [[ion]]e ([[kalcij]], [[natrij]], [[magnezij]], [[kalij]], [[bikarbonat]], [[sulfid]], [[hlorid]]) * rastvorene neorganske hranjive tvari ([[dušik]], [[fosfor]], [[silicij-dioksid]]) * [[čestice organske materije|suspendovane]] i [[rastvorene organske materije]] * plinove ([[dušik]], [[dušik-oksid]], [[ugljik-dioksid]]], [[kisik]]) * tragove metala i zagađivača ==== Rastvoreni ioni i hranjive tvari ==== Rastvorene rastvorene tvari u [[potok]]u mogu se smatrati ili ''reaktivnim'' ili ''konzervativnim''. Reaktivne rastvorene tvari se lako biološki asimiliraju od strane [[autotrof]]ne i [[heterotrof]]ne biote potoka; Primjeri mogu uključivati neorganske vrste [[dušik]]a kao što su [[nitrat]] ili [[amonij]], neke oblike [[fosfor]]a (npr. [[rastvor]]ljivi reaktivni fosfor) i [[silicij-dioksid]]. Otale rastvorene materije mogu se smatrati konzervativnim, što ukazuje na to da se rastvorena materija ne apsorbuje i ne koristi biološki; [[hlorid]] se često smatra konzervativnom rastvorenom materijom. Konzervativne rastvorene materije se često koriste kao hidrološki traseri za kretanje i transport vode. I reaktivna i konzervativna hemija vode potoka prvenstveno je određena unosima iz geologije njenog [[drenažni bazen|sliva]] ili slivnog područja. Na hemiju vode potoka mogu uticati i padavine i dodavanje zagađivača iz ljudskih izvora.<ref name="Allan"/><ref name="Cush"/> Velike razlike u hemiji obično ne postoje unutar malih lotičkih sistema zbog velike brzine miješanja. Međutim, u većim riječnim sistemima, koncentracije većine hranjivih tvari, rastvorenih soli i [[pH-vrijednost]]i smanjuju se s povećanjem udaljenosti od riječnog izvora.<ref name="Gill"/> ==== Rastvoreni plinovi ==== Što se tiče rastvorenih gasova, [[kisik]] je vjerovatno najvažniji hemijski sastojak lotičkih sistema, jer je svim aerobnim organizmima potreban za preživljavanje. U vodu ulazi uglavnom putem difuzije na granici voda-zrak. Rastvorljivost kisika u vodi smanjuje se s porastom pH vrijednosti i temperature vode. Brzi, turbulentni tokovi izlažu veći dio površine vode zraku i obično imaju niske temperature, a samim tim i više kisika od sporih, [[rukavac]]a.<ref name="Gill"/> Kisik je nusprodukt [[fotosinteza|fotosinteze]]], tako da sistemi s velikom količinom vodenih algi i biljaka također mogu imati visoke koncentracije kiseonika tokom dana. Ovi nivoi mogu značajno pasti tokom noći kada primarni proizvođači prelaze na disanje. Kisik može biti ograničavajući ako je cirkulacija između površine i dubljih slojeva slaba, ako je aktivnost lotičkih životinja vrlo visoka ili ako dolazi do velike količine organskog raspadanja.<ref name="Cush"/> ==== Suspendovane materije ==== Rijeke također mogu prenositi suspendovane neorganske i organske materije. Ovi materijali mogu uključivati [[sediment]]<ref>{{Cite journal|last1=Dean|first1=David J.|last2=Topping|first2=David J.|last3=Schmidt|first3=John C.|last4=Griffiths|first4=Ronald E.|last5=Sabol|first5=Thomas A.|date=January 2016|title=Sediment supply versus local hydraulic controls on sediment transport and storage in a river with large sediment loads|journal=Journal of Geophysical Research: Earth Surface|language=en|volume=121|issue=1|pages=82–110|doi=10.1002/2015jf003436|bibcode=2016JGRF..121...82D |issn=2169-9003|url=https://digitalcommons.usu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1889&context=wats_facpub|doi-access=free}}</ref> ili organske materije kopnenog porijekla koje upadaju u korito [[potok]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J. R.|last2=Meyer|first2=J. L.|date=1997|title=Stream Organic Matter Budgets: An Introduction|journal=Journal of the North American Benthological Society|volume=16|issue=1|pages=3–13|doi=10.2307/1468223|jstor=1468223|s2cid=88167408 }}</ref> Često se organska materija prerađuje unutar potoka putem mehaničke fragmentacije, konzumiranja i ispaše od strane [[beskičmenjak]]a, te mikrobne razgradnje.<ref>{{Cite journal|url=https://www.researchgate.net/publication/270355611|title=A Perspective on Leaf Litter Breakdown in Streams {{!}} Request PDF|journal=Oikos|volume=85|issue=2|page=377|language=en|access-date=2018-11-27|doi=10.2307/3546505|jstor=3546505|year=1999|last1=Gessner|first1=Mark O.|last2=Chauvet|first2=Eric|last3=Dobson|first3=Mike}}</ref> Lišće i drvenasti ostaci, prepoznatljive grube čestice organske materije (CPOM), pretvaraju u čestice organske materije (POM), sve do finih [[čestica]] organske materije. [[drvenasta biljka|Drvenaste i nedrvenaste biljke]] imaju različite brzine razgradnje u struji vode, pri čemu se lisnate biljke ili dijelovi biljaka (npr. [[cvijet|cvjetne]] latice) razgrađuju brže od drvenastih [[trupac]]a ili [[grana]].<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J R|last2=Benfield|first2=E F|date=November 1986|title=Vascular Plant Breakdown in Freshwater Ecosystems| journal=Annual Review of Ecology and Systematics| language=en|volume=17|issue=1|pages=567–594|doi=10.1146/annurev.es.17.110186.003031|bibcode=1986AnRES..17..567W |issn=0066-4162}}</ref> ===Supstrat=== Neorganski [[Supstrat (morska biologija)|supstrat]] lotskih sistema sastoji se od [[geologija|geološkog]] materijala prisutnog u slivu koji erodira, transportuje, sortira i taloži struja. Neorganski supstrati se klasifikuju po veličini na [[Wentworthova skala|Wentworthovoj skali]], koja se kreće od gromada, preko oblutaka, [[šljunak|šljunka]], [[pjesak|pijeska]] i [[mulj]]a.<ref name=Gill/> Tipično, [[Veličina čestica (veličina zrna)|veličina čestica]] supstrata se smanjuje nizvodno s većim gromadama i kamenjem u planinskijim područjima i pjeskovitim dnom u nizinskim rijekama. To je zato što viši gradijenti planinskih potoka olakšavaju brži tok, pomjerajući manje materijale supstrata dalje nizvodno radi taloženja.<ref name=Cush/> Supstrat također može biti organski i može uključivati fine čestice, jesenje lišće koje je opalo, [[drvo|velike drvenaste ostatke]] poput potopljenih trupaca drveća, [[mahovine]] i poluvodnih [[biljke|biljaka]].<ref name=Allan/> Taloženje supstrata nije nužno trajan događaj, jer može biti podložno velikim modifikacijama tokom poplava.<ref name=Cush/> ==Biotske (žive) komponente == Žive komponente [[ekosistem]]a nazivaju se biotske komponente. Potoci imaju brojne vrste biotskih [[organizam]]a koji u njima žive, uključujući [[bakterije]], [[primarni producent|primarne proizvođače]], [[insekt]]e i ostale [[beskičmenjak]]e, kao i [[ribe]] i druge [[kičmenjak]]e. [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a stream.png|thumb|upright=1.7|[[Mreža istovremene pojave]] bakterijske zajednice u potoku<ref>{{cite journal |doi = 10.3390/w11081711|title = Impact of Nutrient and Stoichiometry Gradients on Microbial Assemblages in Erhai Lake and Its Input Streams|year = 2019|last1 = Liu|first1 = Yang|last2 = Qu|first2 = Xiaodong|last3 = Elser|first3 = James J.|last4 = Peng|first4 = Wenqi|last5 = Zhang|first5 = Min|last6 = Ren|first6 = Ze|last7 = Zhang|first7 = Haiping|last8 = Zhang|first8 = Yuhang|last9 = Yang|first9 = Hua|journal = Water|volume = 11|issue = 8|page = 1711|doi-access = free| bibcode=2019Water..11.1711L }}</ref>]] ===Mikroorganizmi=== [[Bakterije]] su prisutne u velikom broju u lotičkim vodama. Slobodnoživući oblici povezani su s raspadanjem organskog materijala, [[biofilm]]om na površinama stijena i vegetacije, između čestica koje čine supstrat i suspendirani u [[vodeni stub|vodenom stubu]]. Ostali oblici su također povezani s crijevima lotičkih organizama kao [[Parazitizam|paraziti]] ili u [[komensalizam|komenaalnim]] odnosima.<ref name=Gill/> Bakterije imaju veliku ulogu u recikliranju energije (vidi [[#Trofički odnosi|ispod]]).<ref name=Allan/> [[Dijatomeje]] su jedna od glavnih dominantnih grupa [[perifit]]skih [[alge|algi]] u lotičkim sistemima i široko se koriste kao efikasni indikatori kvalitete vode, jer brzo reagiraju na promjene u okolišu, posebno organsko zagađenje i [[eutrofikacijaa| eutrofikaciju]], sa širokim spektrom tolerancije na uvjete u rasponu od [[oligotrof]]nih do [[eutrof]]nih.<ref name=Heinrich2019 /><ref>{{cite book |doi = 10.1007/978-3-319-31984-1_11|chapter = Diatoms as Bioindicators in Rivers|title = River Algae|year = 2016|last1 = Lobo|first1 = Eduardo A.|last2 = Heinrich|first2 = Carla Giselda|last3 = Schuch|first3 = Marilia|last4 = Wetzel|first4 = Carlos Eduardo|last5 = Ector|first5 = Luc|pages = 245–271|isbn = 978-3-319-31983-4}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1590/S1519-69842011000500015 |title = Application of water quality biological indices using diatoms as bioindicators in the Gravataí river, RS, Brazil |year = 2011 |last1 = Salomoni |first1 = SE. |last2 = Rocha |first2 = O. |last3 = Hermany |first3 = G. |last4 = Lobo |first4 = EA. |journal = Brazilian Journal of Biology |volume = 71 |issue = 4 |pages = 949–959 |doi-access = free }}</ref> [[Fungi|Gljive]] su također vrlo često prisutne u lotičkim okruženjima. Uglavnom su [[mikroskop[[ske veličine i najčešće se nalaze kao aseksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|anamorfne]]) [[vodene hifomicete]] [[spore]], ili rjeđe kao seksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|teleomorfne]]) spore koje slobodno plutaju u vodi. Međutim, glavni dio gljiva, [[micelij]], slobodno živi u [[sediment]]u, na raspadajućem organskom materijalu,<ref name=":0">{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-030-72854-0 |title=The Ecology of Plant Litter Decomposition in Stream Ecosystems |date=2021 |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-030-72853-3 |editor-last=Swan |editor-first=Christopher M. |location=Cham |language=en |doi=10.1007/978-3-030-72854-0 |editor-last2=Boyero |editor-first2=Luz |editor-last3=Canhoto |editor-first3=Cristina}}</ref> kao [[parazit]]i na ili u drugim organizmima (kao što su na [[životinja]]ma ili [[alge|algama]]),<ref>{{Cite book |last1=Weiss |first1=Louis M. |title=Microsporidia: pathogens of opportunity |last2=Becnel |first2=James J. |date=2014 |publisher=Wiley Blackwell |isbn=978-1-118-39526-4 |location=Ames, Iowa}}</ref><ref>{{Cite book |title=Freshwater fungi and fungal-like organisms |publisher=Walter de Gruyter GmbH & Co. KG |isbn=978-3-11-039014-8 |editor-last=Jones |editor-first=E. B. Gareth |series=Marine and freshwater botany |date=27 August 2014 |location=Boston |editor-last2=Hyde |editor-first2=Kevin D. |editor-last3=Pang |editor-first3=Ka-lai}}</ref> as [[endophyte]]s,<ref>{{Cite journal |last1=Selosse |first1=Marc-André |last2=Vohník |first2=Martin |last3=Chauvet |first3=Eric |date=2008 |title=Out of the rivers: are some aquatic hyphomycetes plant endophytes? |url=https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |journal=New Phytologist |language=en |volume=178 |issue=1 |pages=3–7 |doi=10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |pmid=18315696 |bibcode=2008NewPh.178....3S |issn=1469-8137|url-access=subscription }}</ref> u biljkama, ili kao [[Mutualizam (biologija)|mutualisti]] u crijevima [[insekti|insekata]].<ref>{{Cite book |title=Fungus-insect relationships: perspectives in ecology and evolution |date=1984 |publisher=Columbia Univ. Pr |isbn=978-0-231-05695-3 |editor-last=Wheeler |editor-first=Quentin |location=New York, NY |editor-last2=Entomological Society of America}}</ref> === Biofilm === [[Slika:Biofilm components in streams.jpg|thumb|upright=1.7|right|Različite komponente biofilma u potocima.<ref name=Sabater2016 /> Glavne komponente su [[alge]] i [[bakterije]].]] [[Biofilm]] je kombinacija algi (dijatomeja itd.), gljiva, bakterija i drugih malih [[mikroorganizam]]a koji postoje u filmu duž [[korito potoka|korita potoka]] ili [[bentos]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Battin|first1=Tom J.|last2=Besemer|first2=Katharina|last3=Bengtsson|first3=Mia M.|last4=Romani|first4=Anna M.|last5=Packmann|first5=Aaron I.|date=April 2016|title=The ecology and biogeochemistry of stream biofilms|journal=Nature Reviews Microbiology|language=En|volume=14|issue=4|pages=251–263|doi=10.1038/nrmicro.2016.15|pmid=26972916 |s2cid=6573778 |issn=1740-1526|url=http://eprints.gla.ac.uk/118574/1/118574.pdf}}</ref> Sami biofilmovi su složeni,<ref>{{Cite journal|last1=Besemer|first1=Katharina|last2=Peter|first2=Hannes|last3=Logue|first3=Jürg B|last4=Langenheder|first4=Silke|last5=Lindström|first5=Eva S|last6=Tranvik|first6=Lars J|last7=Battin|first7=Tom J|date=August 2012|title=Unraveling assembly of stream biofilm communities|journal=The ISME Journal|volume=6|issue=8|pages=1459–1468|doi=10.1038/ismej.2011.205|issn=1751-7362|pmc=3400417|pmid=22237539|bibcode=2012ISMEJ...6.1459B }}</ref> i doprinose složenosti korita potoka. Različite komponente biofilma ([[alge]] i [[bakterije]] glavne su komponente) ugrađene su u [[egzopolisaharid]]nu matricu (EPS) i predstavljaju mrežne receptore neorganskih i organskih elemenata te ostaju podložne uticajima različitih faktora okoline.<ref name=Sabater2016>{{cite journal |doi = 10.3389/fenvs.2016.00014|title = Stream Biofilm Responses to Flow Intermittency: From Cells to Ecosystems|year = 2016|last1 = Sabater|first1 = Sergi|last2 = Timoner|first2 = Xisca|last3 = Borrego|first3 = Carles|last4 = Acuña|first4 = Vicenç|journal = Frontiers in Environmental Science|volume = 4| page=14 |s2cid = 18984955|doi-access = free| bibcode=2016FrEnS...4...14S |hdl = 10256/16946|hdl-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{multiple image | align = left | direction = horizontal | image1 = River diatoms.jpg | width1 = 280 | caption1 = [[Epilit]]na [[dijatomeje]] iz riječnog korita<ref name=Heinrich2019>{{cite journal |doi = 10.1590/2175-7860201970041|title = Epilithic diatom flora in Cali River hydrographical basin, Colombia|year = 2019|last1 = Heinrich|first1 = Carla Giselda|last2 = Palacios-Peñaranda|first2 = Martha L.|last3 = Peña-Salamanca|first3 = Enrique|last4 = Schuch|first4 = Marilia|last5 = Lobo|first5 = Eduardo A.|journal = Rodriguésia|volume = 70|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> (size bars are 30&nbsp;μm) | image2 = Slime on the cobbles of a streambed.jpg | width2 = 175 | caption2 = Ova [[sluz]] na koritu [[potok]]a je [[kaldrma (geologija)|kaldrma]] biofilma}} {{clear left}} .<ref>{{cite journal |doi = 10.1899/11-073.1|title = The relationship between epilithic biofilm stability and its associated meiofauna under two patterns of flood disturbance|year = 2012|last1 = Majdi|first1 = Nabil|last2 = Mialet|first2 = Benoît|last3 = Boyer|first3 = Stéphanie|last4 = Tackx|first4 = Michèle|last5 = Leflaive|first5 = Joséphine|last6 = Boulêtreau|first6 = Stéphanie|last7 = Ten-Hage|first7 = Loïc|last8 = Julien|first8 = Frédéric|last9 = Fernandez|first9 = Robert|last10 = Buffan-Dubau|first10 = Evelyne|journal = Freshwater Science|volume = 31| issue=1 |pages = 38–50| bibcode=2012FWSci..31...38M |s2cid = 3473853|url = http://oatao.univ-toulouse.fr/8842/1/Majdi_8842.pdf}}</ref> Biofilmovi su jedna od glavnih [[Interfaza|bioloških interfaza]] u riječnim ekosistemima, i vjerovatno najvažnija u [[povremenim rijekama]], gdje se značaj [[vodenog stuba]] smanjuje tokom produženih perioda niske aktivnosti [[hidrološkog ciklusa]].<ref name=Sabater2016 /> Biofilmovi se mogu shvatiti kao [[mikrobni konzorciji]] [[autotrof]]a i [[heterotrof]]a, koji koegzistiraju u matrici hidratiziranih [[vanćelijska polimerna supstanca| vanćelijskih polimernih supstanci]] (EPS). Ove dvije glavne biološke komponente su uglavnom [[alge]] i [[cijanobakterije]] s jedne strane, i [[bakterije]] i [[gljive]] s druge strane.<ref name=Sabater2016 /> [[Mikrofauna|Mikro]] – i [[mejofauna]] također nastanjuju [[biofilm]], hraneći se organizmima i organskim [[čestica]]ma i doprinoseći njegovoj [[evolucija|evoluciji]] i širenju<ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nrmicro2415|title = The biofilm matrix|year = 2010|last1 = Flemming|first1 = Hans-Curt|last2 = Wingender|first2 = Jost|journal = Nature Reviews Microbiology|volume = 8|issue = 9|pages = 623–633|pmid = 20676145|s2cid = 28850938}}</ref> EPS je u stanju da zadrži [[ekstracelularne enzime]] i stoga omogućava korištenje materijala iz okoline i transformaciju tih materijala u rastvorene hranjive tvari za upotrebu od strane algi i bakterija. Istovremeno, EPS doprinose zaštiti ćelija od isušivanja, kao i od drugih opasnosti (npr. [[biocid]], [[UV zračenje]], itd.) iz vanjskog svijeta.<ref name=Sabater2016 /> S druge strane, pakovanje i zaštitni sloj EPS-a ograničavaju difuziju plinova i hranjivih tvari, posebno za ćelije daleko od površine biofilma, a to ograničava njihov opstanak i stvara jake gradijente unutar biofilma. I fizička struktura biofilma i plastičnost [[organizam]]a koji u njemu žive osiguravaju i podržavaju njihov opstanak u teškim okruženjima ili pod promjenjivim uslovima okoline.<ref name=Sabater2016 /> ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Periphyton.jpg|thumb|Perifiton]] [[Slika:water hyacinth.jpg|thumb|Obični vodeni zumbul u cvijetu]] [[Alge]], koje se sastoje od [[fitoplankton]]a i [[perifiton]]a, najznačajniji su izvori primarne proizvodnje u većini [[potok]]a i [[rijeka]].<ref name=Gill/> Fitoplankton slobodno pluta u vodenom stubu i stoga nije u stanju održavati [[populacije]] u brzim tekućim potocima. Međutim, mogu razviti značajne populacije u sporo tekućim rijekama i rukavcima.<ref name=Allan/> Perifitonske alge su obično nitaste i bičaste alge koje se mogu pričvrstiti za predmete, kako bi izbjegle da ih odnesu brze struje. Na mjestima gdje su brzine protoka zanemarive ili ih nema, perifiton može formirati [[želatin]]oznu, neusidrenu plutajuću podlogu.<ref name=Cush/> [[Biljke]] pokazuju ograničene [[adaptacija|prilagodbe]] brzom toku i najuspješnije su u smanjenim strujama. Primitivnije biljke, poput [[mahovina]] i [[Marchantiophyta|jetrenjača]], pričvršćuju se za čvrste predmete. To se obično događa u hladnijim izvorištima gdje uglavnom [[kamen]]ita podloga nudi mjesta za pričvršćivanje. Neke biljke slobodno plutaju na površini vode u gustim prostirkama poput [[vodena leća| vodene leće]] ili [[vodeni zumbul|vodenog sumbula]]. Druge su ukorijenjene i mogu se klasificirati kao potopljene ili emergentne. Ukorijenjene biljke se obično javljaju u područjima slabije struje gdje se nalaze sitnozrnasta tla.<ref name=Brown1987/><ref name=Cush/> Ove ukorijenjene biljke su fleksibilne, s izduženim [[list]]ovima koji pružaju minimalan otpor struji.<ref name=Ang/> Život u tekućoj vodi može biti koristan za [[biljke]], uključujući i [[alge]], jer je struja obično dobro prozračena i osigurava kontinuiranu opskrbu hranjivim tvarima.<ref name=Cush/> Ovi organizmi su ograničeni protokom, svjetlošću, hemijom vode, supstratom i pritiskom ispaše.<ref name=Gill/> Alge i ostale biljke su važne za lotičke sisteme kao izvori energije, za formiranje mikrostaništa koja štite drugu faunu od [[predator]]a i struje, te kao izvor hrane.<ref name=Brown1987/> ===Insekti i drugi beskičmenjaci=== Do 90% [[beskičmenjak]]a u nekim lotičkim sistemima su [[insekti]]. Ove vrste pokazuju ogromnu raznolikost i mogu se naći na gotovo svakom dostupnom staništu, uključujući površine kamenja, duboko ispod supstrata u hipoteičnoj zoni, uvučene u struju i u površinskom biofilmu. Insekti su razvili nekoliko strategija za život u raznolikim tokovima lotičkih sistema. Neki izbjegavaju područja s jakim strujama, nastanjujući supstrat ili zaštićenu stranu stijena. Drugi imaju ravna tijela kako bi smanjili sile otpora koje doživljavaju živeći u tekućoj vodi.<ref name="Poff_2006">{{cite journal |title=Functional trait niches of North American lotic insects: traits-based ecological applications in light of phylogenetic relationships |last=Poff |first=N. LeRoy |display-authors=etal |date=2006 |journal=Journal of the North American Benthological Society | volume = 25 | issue = 4 | pages = 730–755 |doi=10.1899/0887-3593(2006)025[0730:FTNONA]2.0.CO;2 |s2cid=18882022 |url=https://bearworks.missouristate.edu/articles-cnas/2440 |doi-access=free }}</ref> Neki insekti, poput divovske vodene [[coleoptera|bube]] ([[Belostomatidae]]), izbjegavaju poplave tako što napuštaju potok kada osjete padanje kiše.<ref> {{cite journal | last = Lytle | first = David A. | date = 1999 | title = Use of Rainfall Cues by Abedus herberti (Hemiptera: Belostomatidae): A Mechanism for Avoiding Flash Floods | url = https://lytlelab.science.oregonstate.edu/sites/lytlelab/files/Lytle1999_JIB.pdf | journal = Journal of Insect Behavior | volume = 12 | issue = 1 | pages = 1–12 | access-date = 26 November 2018 | doi = 10.1023/A:1020940012775 | bibcode = 1999JIBeh..12....1L | s2cid = 25696846 }}</ref> Pored ovih [[ponašanja]] i oblika tijela, insekti imaju različite životne cikluse [[adaptacija]], kako bi se nosili s prirodno prisutnim fizičkim uvjetima potočnih okruženja.<ref> {{cite journal | last1 = Lytle | first1 = David A. | last2 = Poff | first2 = N. LeRoy | date = 2004 | title = Adaptation to natural flow regimes | journal = Trends in Ecology and Evolution | volume = 19 | issue = 2 | pages = 94–100 | doi = 10.1016/j.tree.2003.10.002 | pmid = 16701235 }}</ref> Neki insekti određuju vrijeme svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] na osnovu poplava i suša. Naprimjer, neki vodeni cvjetovi usklađuju vrijeme kada se pojavljuju kao leteći odrasli insekti s vremenom kada se obično javljaju poplave uzrokovane topljenjem [[snijeg]]a, u potocima u [[Colorado|Coloradu]]. Drugi insekti nemaju fazu leta i cijeli svoj životni ciklus provode u rijeci. Kao i većina primarnih potrošača, lotični [[beskičmenjaci]] često se uveliko oslanjaju na struju, kako bi im donijeli hranu i kisik.<ref name="CumminsKlug">{{cite journal | last1 = Cummins | first1 = Kenneth W. | last2 = Klug | first2 = Michael J. | date = 1979 | title = Feeding Ecology of Stream Invertebrates | journal = Annual Review of Ecology and Systematics | volume = 10 | issue = 1 | pages = 147–172 | doi = 10.1146/annurev.es.10.110179.001051 | jstor = 2096788 | bibcode = 1979AnRES..10..147C }}</ref> Uobičajeni [[red (biologija)|redovi]] insekata koji se nalaze u riječnim ekosistemima uključuju [[Ephemeroptera]] (također poznate kao [[vodena mušica]]), [[Trichoptera]] (također poznate kao [[Trichoptera|vodena mušica]]), [[Plecoptera]] (također poznate kao [[kamenkarica]], [[Diptera]] (također poznate kao prava [[muha]]), neke vrste [[Coleoptera]] (također poznate kao [[coleoptera|buba]]), [[Odonata]] (grupa koja uključuje [[vilin konjic]] i [[vilemjak]]), i neke vrste [[Hemiptera]] (također poznate kao prave stjenice). Dodatne beskičmenjačke [[taksone]] uobičajene za tekuće vode uključuju [[mekušce]] kao što su [[puževi]], [[priljepci]], [[školjke]], [[dagnje]], kao i [[rakovi]] poput [[rakušac]]a, [[amphipoda]] i ostaluh [[rakovi|rakova]].<ref name=Cush/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== [[Datoteka:New Zealand long fin eel.jpg|thumb|[[Novozelandska dugoperajna jegulja| Novozelandske dugoperajne jegulje]] mogu težiti preko 50 kilograma.]] [[Datoteka:Salvelinus fontinalis.jpg|thumb|[[Potočna pastrmka]] je porijeklom iz malih potoka, jezera i izvorskih bara.]] [[Ribe]] su vjerovatno najpoznatiji stanovnici lotičkih sistema. Sposobnost vrste ribe da živi u tekućim vodama zavisi od brzine kojom može plivati i trajanja održavanja te brzine. Ova sposobnost može uveliko varirati između [[vrsta]] i vezana je za [[stanište]] u kojem može preživjeti. Neprekidno plivanje troši ogromnu količinu [[energije]] i stoga ribe provode samo kratke periode u punoj struji. Umjesto toga, jedinke ostaju blizu dna ili obala, iza prepreka i zaštićene od struje, plivajući u struji samo da bi se hranile ili promijenile lokaciju.<ref name=Ang /> Neke vrste su se prilagodile životu samo na dnu sistema, nikada se ne upuštajući u otvoreni vodeni tok. Ove ribe su [[Anatomski termini lokacije#Dorzalno i ventralno|dorzo-ventralno]] spljoštene kako bi se smanjio otpor protoka i često imaju oči na vrhu glave kako bi posmatrale šta se dešava iznad njih. Neki također imaju senzorne cijevi postavljene ispod glave kako bi pomogle u testiranju supstrata.<ref name=Brown1987/> Lotički sistemi se obično povezuju jedan s drugim, formirajući put do okeana ([[izvor]] → [[potok]] → [[rijeka]] →[[jezero]]/[[ okean]]), a mnoge ribe imaju životne cikluse koji zahtijevaju faze i u slatkoj i u slanoj vodi. [[Losos]], naprimjer, je [[anadrom]]na vrsta koja se rađa u slatkoj vodi, ali većinu svog odraslog života provode u okeanu, vraćajući se u slatku vodu samo radi [[mrijest|mriještenja]]. Jegulje su katadromne vrste koje rade suprotno, živeći u slatkoj vodi kao odrasle jedinke, ali migrirajući u okean radi mrijesta.<ref name=Gill/> Pripadnici ostalih [[takson]]a [[kičmenjak]]a koji naseljavaju lotičke sisteme uključuju vodozemce, kao što su daždevnjaci, [[gmizavci|gmitavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]], [[krokodili]] i [[aligatori]]), razne vrste [[ptica]] i [[sisari]] (npr. [[vidre]], [[dabrovi]], [[nilski konj]]i i riječni [[delfin]]i). Izuzev nekoliko vrsta, ovi kičmenjaci nisu vezani za vodu kao ribe i dio vremena provode u kopnenim staništima.<ref name=Gill/> Mnoge vrste riba su važne kao potrošači i kao [[plijen]] za gore spomenute veće kičmenjake. == Dinamika trofičkog nivoa == Koncept [[trofički nivo|trofičkog nivoa]] koristi se u [[lanac ishrane|lancima ishrane]], kako bi se vizualizirao način na koji se [[energija]] prenosi iz jednog dijela ekosistema u drugi.<ref name=Lindeman1942>{{Cite journal|last=Lindeman|first=Raymond L.|date=1942|title=The Trophic-Dynamic Aspect of Ecology|url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1930126|journal=Ecology|language=en|volume=23|issue=4|pages=399–417|doi=10.2307/1930126|jstor=1930126 |bibcode=1942Ecol...23..399L |issn=1939-9170|url-access=subscription}}</ref> Trofičkim nivoima mogu se dodijeliti brojevi koji određuju koliko se organizam nalazi duž [[lanac ishrane|lanca ishrane]]. # Nivo jedan: [[Autotrofi|Proizvođači]], organizmi slični biljkama koji proizvode vlastitu hranu koristeći sunčevo zračenje, uključujući [[alge]], [[fitoplankton]], [[mahovine]] i [[lišaji|lišajeve]]. # Nivo dva: [[Konzumenti]], organizmi slični životinjama koji dobijaju energiju jedući proizvođače, kao što su [[zooplankton]], male [[ribe]] i [[rakovi]]. # Nivo tri: [[Razlagači]] ili reducenti, organizmi koji razgrađuju mrtvu materiju potrošača i proizvođača i vraćaju hranjive tvari natrag u sistem. Primjeri su [[bakterije]] i [[gljive]]. Sve energetske transakcije unutar [[ekosistem]]a potiču iz jednog vanjskog izvora [[energija|energije]], [[Sunce|sunčane]].<ref name=Lindeman1942 /> Dio ovog sunčevog zračenja proizvođači (biljke) koriste za pretvaranje neorganskih u organske supstance koje potrošači (životinje) mogu koristiti kao hranu.<ref name=Lindeman1942 /> Biljke oslobađaju dijelove ove energije nazad u ekosistem putem [[katabolizam|kataboličkog]] procesa. Životinje zatim konzumiraju potencijalnu energiju koja se oslobađa od proizvođača. Nakon ovog sistema slijedi smrt organizma potrošača koji zatim vraća hranjive tvari nazad u ekosistem. To omogućava daljnji rast biljaka i ciklus se nastavlja. Razdvajanje ciklusa na nivoe olakšava da se razumijw [[ekološka sukcesija]] kada posmatra prijenos energije unutar sistema.<ref name=Lindeman1942/> === Uticaj odozgo prema dolje i odozdo prema gore === [[Datoteka:The Flowing River.jpg|thumb|[[tekućica|Tekuće]] rijeke mogu djelovati kao [[vektori širenja]] za biljnu materiju i [[beskičmenjak]]e.]] Uobičajen problem s dinamikom trofičkog nivoa je način na koji su resursi i proizvodnja regulirani.<ref name=Hoekman2010>{{Cite journal|last=Hoekman|first=David|date=2010|title=Turning up the heat: Temperature influences the relative importance of top-down and bottom-up effects|journal=Ecology|language=en|volume=91|issue=10|pages=2819–2825|doi=10.1890/10-0260.1|pmid=21058543 |issn=1939-9170|doi-access=free|bibcode=2010Ecol...91.2819H }}</ref> Korištenje i interakcija između resursa imaju veliki utjecaj na strukturu lanaca ishrane u cjelini. [[Temperatura]] ima ulogu u interakcijama lanaca ishrane, uključujući sile odozgo prema dolje i odozdo prema gore unutar ekoloških zajednica. Regulacije odozdo prema gore unutar lanca ishrane javljaju se kada resurs dostupan u podnožju ili dnu lanca ishrane poveća produktivnost, što se zatim penje lancem i utiče na dostupnost [[Biomasa|biomase]] organizmima više trofičke razine.<ref name=Hoekman2010 /> Regulacije odozgo prema dolje javljaju se kada se poveća [[populacija]] [[predator]]a. To ograničava dostupnu populaciju plijena, što ograničava dostupnost energije za niže trofičke razine unutar lanca ishrane. Mnogi biotski i abiotski faktori mogu uticati na interakcije odozgo prema dolje i odozdo prema gore.<ref name=Estes2016>{{Cite journal|last1=Ripple|first1=William J.|last2=Estes|first2=James A.|last3=Schmitz|first3=Oswald J.|last4=Constant|first4=Vanessa|last5=Kaylor|first5=Matthew J.|last6=Lenz|first6=Adam|last7=Motley|first7=Jennifer L.|last8=Self|first8=Katharine E.|last9=Taylor|first9=David S.|last10=Wolf|first10=Christopher|date=2016|title=What is a Trophic Cascade?|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=31|issue=11|pages=842–849|doi=10.1016/j.tree.2016.08.010|pmid=27663836 |bibcode=2016TEcoE..31..842R |issn=0169-5347}}</ref> ===Trofička kaskada === Drugi primjer interakcija u lancima ishrane su [[Trofička kaskada|trofičke kaskade]]. Razumijevanje trofičkih kaskada omogućilo je da se bolje razumije struktura i dinamika lanaca ishrane unutar ekosistema.<ref name=Estes2016/> [[Fenomen]] trofičkih kaskada omogućava [[ključni predator|ključnim predatorima]] da strukturiraju cijeli [[lanac ishrane]] u smislu načina na koji interaguju sa svojim [[plijen]]om. Trofičke kaskade mogu uzrokovati drastične promjene u protoku energije unutar lanca ishrane.<ref name=Estes2016 /> Naprimjer, kada glavni ili ključni predator konzumira organizme ispod sebe u lancu ishrane, [[gustoća]] i [[ponašanje]] plijena će se promijeniti. To, zauzvrat, utiče na brojnost [[organizam]]a koji se konzumiraju dalje u lancu, što rezultira kaskadom niz trofičke nivoe. Međutim, empirijski dokazi pokazuju da su trofičke kaskade mnogo češće u kopnenim, nego u vodenim lancima ishrane.<ref name=Estes2016/> == Lanac ishrane == [[Datoteka:Aquatic food web.jpg|thumb|400px| Primjer riječne mreže ishrane. [[Gljive|Gljive]] ([[vodene hifomicete]]) i [[Bakterije]] mogu se vidjeti u crvenom okviru na dnu. Gljive i bakterije (i drugi razlagači, poput crva) razgrađuju i recikliraju hranjive tvari natrag u [[stanište]], što je prikazano svijetloplavim strelicama. Bez gljiva i bakterija, ostatak [[mreža ishrane|mreže ishrane]] bi gladovao, jer ne bi bilo dovoljno hranjivih tvari za životinje više u mreži . Tamnonarandžaste strelice pokazuju kako neke [[životinje]] konzumiraju druge u mreži ishrane. Naprimjer, [[jastog]]e mogu jesti [[ljudi]]. Tamnoplave strelice predstavljaju jedan kompletan [[lanac ishrane]], počevši od konzumiranja [[alge|algi]] od strane vodene buhe, ''[[dafnija|Dafnije]]'', koje konzumira mala riba, koju konzumira veća riba, a koju na kraju konzumira [[velika plava čaplja]].<ref>{{cite journal |doi = 10.3389/frym.2018.00004|title = The Unseen World in the River|year = 2018|last1 = Schulz|first1 = Kestin|last2 = Smit|first2 = Mariya W.|last3 = Herfort|first3 = Lydie|last4 = Simon|first4 = Holly M.|journal = Frontiers for Young Minds|volume = 6|s2cid = 3344238|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[Lanac ishrane]] je linearni sistem karika koji je dio lanca ishrane i predstavlja redoslijed kojim se organizmi konzumiraju od jednog trofičkog nivoa do drugog. Svaka karika u lancu ishrane povezana je s trofičkim nivoom u [[ekosistem]]u. Broj koraka potrebnih da početni izvor energije, počevši od dna, stigne do vrha lanca ishrane naziva se dužina lanca ishrane.<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/S0169-5347(02)02455-2|title = The long and short of food-chain length|year = 2002|last1 = Post|first1 = David M.|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 17|issue = 6|pages = 269–277}}</ref> Iako dužina lanca ishrane može varirati, vodeni ekosistemi počinju s primarnim proizvođačima koje konzumiraju [[primarni potrošač]]i koje konzumiraju [[sekundarni potrošač]]i, a te pak mogu konzumirati tercijarni potrošači i tako dalje, sve dok se ne dostigne vrh lanca ishrane.<ref>{{Cite journal |last1=Sommer |first1=U. |last2=Charalampous |first2=E. |last3=Scotti |first3=M. |last4=Moustaka-Gouni |first4=M. |date=December 2018 |title=Big fish eat small fish: implications for food chain length? |url=https://www.akademiai.com/doi/10.1556/168.2018.19.2.2 |journal=Community Ecology |language=en |volume=19 |issue=2 |pages=107–115 |doi=10.1556/168.2018.19.2.2 |bibcode=2018ComEc..19..107S |issn=1585-8553|url-access=subscription }}</ref> Kada se dostigne vrh, ili čak i prije toga, postoje [[razlagači]] koji koriste mrtvi organski materijal i oslobađaju hranjive tvari u okolinu, ili ih zatim ponovo pojedu drugi organizmi.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Seena |first1=Sahadevan |last2=Casotti |first2=Cinthia |last3=Cornut |first3=Julien |date=March 2020 |title=Inter- and intraspecific functional variability of aquatic fungal decomposers and freshwater ecosystem processes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0048969719355652 |journal=Science of the Total Environment |language=en |volume=707|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.135570|pmid=31784168 |bibcode=2020ScTEn.70735570S |url-access=subscription }}</ref> === Primarni proizvođači === [[Primarni proizvođači]] započinju svaki [[lanac ishrane]]. Njihova proizvodnja energije i hranjivih tvari dolazi od sunca putem [[fotosinteza|fotosinteze]]. [[Alge]] doprinose velikoj količini energije i hranjivih tvari u osnovi lanca ishrane, zajedno sa kopnenim [[otpad]]om koji ulazi u [[potok]] ili [[rijeka|rijeku]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1146/annurev.ecolsys.28.1.289|title = TOWARD AN INTEGRATION OF LANDSCAPE AND FOOD WEB ECOLOGY:The Dynamics of Spatially Subsidized Food Webs|year = 1997|last1 = Polis|first1 = Gary A.|last2 = Anderson|first2 = Wendy B.|last3 = Holt|first3 = Robert D.|journal = Annual Review of Ecology and Systematics|volume = 28| issue=1 |pages = 289–316| bibcode=1997AnRES..28..289P |hdl = 1808/8160|hdl-access = free}}</ref> Proizvodnja [[organski spoj|organskih spojeva]] poput [[ugljik|ugljikovih]] prenosi se uz lanac ishrane. Primarne proizvođače konzumiraju biljojedi [[beskičmenjaci]] koji djeluju kao [[primarni potrošači]]. Produktivnost ovih proizvođača i funkcija ekosistema u cjelini pod uticajem su organizma iznad njega u lancu ishrane.<ref name=Worm2003>{{cite journal |doi = 10.1016/j.tree.2003.09.003|title = Biodiversity, productivity and stability in real food webs|year = 2003|last1 = Worm|first1 = Boris|last2 = Duffy|first2 = J.Emmett|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 18|issue = 12|pages = 628–632| bibcode=2003TEcoE..18..628W }}</ref> === Primarni potrošači === [[Primarni potrošači]] su beskičmenjaci i makrobeskičmenjaci koji se hrane primarnim proizvođačima. Oni imaju važnu ulogu u pokretanju prijenosa energije s osnovnog trofičkog nivoa na sljedeći. Oni su regulatorni organizmi koji olakšavaju i kontroliraju brzinu [[Ciklus hranjivih tvari|kruženje hranjivih tvari]] i miješanje vodenih i kopnenih biljnih [[materija]]la.<ref name=Wallace1996>{{Cite journal|last1=Wallace|first1=J. Bruce|last2=Webster|first2=Jackson R.|date=1996|title=The Role of Macroinvertebrates in Stream Ecosystem Function|url=http://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.en.41.010196.000555|journal=Annual Review of Entomology|language=en|volume=41|issue=1|pages=115–139|doi=10.1146/annurev.en.41.010196.000555|pmid=15012327 |issn=0066-4170|url-access=subscription}}</ref> Oni također transportuju i zadržavaju neke od tih hranjivih tvari i materijala.<ref name=Wallace1996/> Postoji mnogo različitih funkcionalnih grupa ovih beskičmenjaka, uključujući organizme koji pasu, organizme koji se hrane alginim [[biofilm]]om koji se skuplja na potopljenim predmetima, usitnjivače koji se hrane velikim lišćem i detritusom i pomažu u razgradnji krupnog materijala. Također, [[filter]]e, makrobeskičmenjake koji se oslanjaju na protok potoka kako bi im isporučili fine [[čestica organske tvari| čestice organske tvari]] (FPOM) suspendirane u [[vodeni stub|stupcu vode]] i sakupljače koji se hrane FPOM-om koji se nalazi na supstratu [[rijeka]] ili [[potok]]a.<ref name=Wallace1996/> === Sekundarni potrošači === [[Sekundarni potrošači]] u riječnom ekosistemu su [[Predatori|predatori]] primarnih potrošača. To uglavnom uključuje [[Insektivori|insektojedne]] [[ribe]].<ref name=Power1990>{{cite journal |doi = 10.1126/science.250.4982.811|title = Effects of Fish in River Food Webs|year = 1990|last1 = Power|first1 = M. E.|journal = Science|volume = 250|issue = 4982|pages = 811–814|pmid = 17759974|bibcode = 1990Sci...250..811P| s2cid=24780727 }}</ref> Konzumacija hrane od strane beskičmenjaka i makrobeskičmenjaka je još jedan korak u protoku energije uz [[lanac ishrane]]. Ovisno o njihovoj brojnosti, ovi grabežljivi potrošači mogu oblikovati ekosistem načinom na koji utiču na trofičke nivoe ispod njih. Kada su [[ribe]] u velikoj brojnosti i jedu mnogo beskičmenjaka, tada je [[biomasa]] algi i primarna proizvodnja u potoku veća, a kada sekundarni potrošači nisu prisutni, tada se biomasa algi može smanjiti zbog velike brojnosti primarnih potrošača.<ref name=Power1990/> [[Energija[[ i [[nutrijent|hranjive tvari]] koje počinju s primarnim proizvođačima nastavljaju svoj put uz lanac ishrane i, ovisno o ekosistemu, mogu završiti s ovim grabežljivim ribama. === Razgrađujući organizmi === Razlažući organizmi ili reducenti u riječnom sistemu sastoje se od [[bakterija]], [[gljive|gljiva]], [[protist]]a i mnogih [[beskičmenjak]]a poput [[insekti|insekata]] i [[puževi|puževa]]. Oni su ključni za [[bentos]]ke prehrambene mreže i za riječni ekosistem u cjelini.<ref>{{Citation |title=Litter Decomposition as an Indicator of Stream Ecosystem Functioning at Local-to-Continental Scales: Insights from the European RivFunction Project |date=2016-01-01 |work=Advances in Ecological Research |volume=55 |pages=99–182 |url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/bookseries/abs/pii/S0065250416300216 |access-date=2026-03-30 |publisher=Academic Press |language=en-US |doi=10.1016/bs.aecr.2016.08.006}}</ref> Gljive i bakterije u riječnim ekosistemima uglavnom žive od raspadajuće organske materije iz životinja i biljaka. Razlažuće gljive u riječnim ekosistemima uključuju [[saprofit]]ne saprotrofe, koji žive na biljnom opadu i potopljenom drvetu, te drugim mrtvim organskim materijalima.<ref name=":0"/> [[Protisti]] uključuju pseudogljive poput oomiceta koje se također nalaze na lišću i potopljenom biljnom materijalu. [[Beskičmenjaci]] uključuju člankonošce i [[mehkušci|mehkušce]]. Većina insekata bentoske zone i određeni puževi funkcionalno su klasifikovani kao "''usitnjivači''" koji razgrađuju biljni materijal.<ref>{{Cite journal |last1=Graça |first1=Manuel A. S. |last2=Ferreira |first2=Verónica |last3=Canhoto |first3=Cristina |last4=Encalada |first4=Andrea C. |last5=Guerrero-Bolaño |first5=Francisco |last6=Wantzen |first6=Karl M. |last7=Boyero |first7=Luz |date=February 2015 |title=A conceptual model of litter breakdown in low order streams |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/iroh.201401757 |journal=International Review of Hydrobiology |language=en |volume=100 |issue=1 |pages=1–12 |doi=10.1002/iroh.201401757 |bibcode=2015IRH...100....1G |hdl=10316/98689 |issn=1434-2944|hdl-access=free }}</ref> == Složenost mreža ishrane == [[Raznolikost vrsta|Raznolikost]], [[Produktivnost (ekologija)|produktivnost]], [[bogatstvo vrsta]], [[Sastav vrsta|sastav]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]] su međusobno povezani nizom povratnih petlji. Zajednice mogu imati niz složenih, direktnih i/ili indirektnih odgovora na velike promjene u [[bioraznolikost]]i.<ref name=Worm2003 /> Mreže ishrane mogu uključivati širok spektar varijabli, tri glavne varijable koje ekolozi proučavaju u vezi s [[ekosistemim]]a uključuju bogatstvo vrsta, [[Produktivnost (ekologija)|Biomasu produktivnosti]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]]/otpornost na promjene.<ref name=Worm2003 /> Kada se [[vrsta]] doda ili ukloni iz ekosistema, to će imati utjecaj na preostali lanac ishrane, a intenzitet ovog efekta povezan je s povezanošću vrsta i robusnošću lanca ishrane.<ref name=Dunne2002>{{Cite journal|last1=Dunne|first1=Jennifer A.|last2=Williams|first2=Richard J.|last3=Martinez|first3=Neo D.|date=2002|title=Network structure and biodiversity loss in food webs: robustness increases with connectance|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|journal=Ecology Letters|language=en|volume=5|issue=4|pages=558–567|doi=10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|bibcode=2002EcolL...5..558D |s2cid=2114852 |issn=1461-0248|url-access=subscription}}</ref> Kada se nova vrsta doda u riječni ekosistem, intenzitet efekta povezan je s robusnošću ili otpornošću na promjene trenutnog lanca ishrane.<ref name=Dunne2002 /> Kada se vrsta ukloni iz riječnog ekosistema, intenzitet efekta povezan je s povezanošću vrste s mrežom ishrane.<ref name=Dunne2002 /> [[Invazivna vrsta]] može se ukloniti s malim ili nikakvim efektom, ali ako se uklone važni i autohtoni primarni proizvođači, plijen ili ribe grabljivice, mogli biste imati negativnu trofičku kaskadu.<ref name=Dunne2002 /> Jedna vrlo varijabilna komponenta riječnih ekosistema je zaliha hrane ([[Biomasa|biomasa]] primarnih proizvođača).<ref name=Young2020>{{Cite journal|last1=Young|first1=Matthew|last2=Howe|first2=Emily|last3=O'Rear|first3=Teejay|last4=Berridge|first4=Kathleen|last5=Moyle|first5=Peter|date=2020-07-11|title=Food Web Fuel Differs Across Habitats and Seasons of a Tidal Freshwater Estuary|journal=Estuaries and Coasts|volume=44 |pages=286–301 |language=en|doi=10.1007/s12237-020-00762-9|issn=1559-2731|doi-access=free}}</ref> Food supply or type of producers is ever changing with the seasons and differing habitats within the river ecosystem.<ref name=Young2020 /> Another highly variable component to river ecosystems is nutrient input from wetland and terrestrial [[detritus]].<ref name=Young2020 /> Food and nutrient supply variability is important for the [[Ecological succession|succession]], [[Ecological robustness|robustness]] and connectedness of river ecosystem organisms.<ref name=Young2020 /> ==Trofički međuodnosi== ===Unosi energije=== [[Datoteka:ElodeaCanadensis.jpg|thumb|[[Elodea canadensis| Ribnjačka trava]] je autohtoni izvor energije.]] Izvori energije mogu biti [[autohtoni (ekologija)|autohtoni]] ili alohtoni. * '''Autohtoni''' (od [[latinski|latinskog]] "auto" = samostalni) izvori energije su oni koji potiču iz lotičkog sistema. Tokom [[fotosinteza| fotosinteze]], naprimjer, [[primarni producenti]] formiraju organska ugljična jedinjenja iz [[ugljik-dioksid]]a i neorganske materije. [[Energija]] koju proizvode važna je za zajednicu jer se može prenijeti na više [[trofički nivo|trofičke nivoe]] putem konzumacije. Osim toga, visoke stope [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] mogu uvesti [[rastvorena organska materija|rastvorenu organsku materiju]] (DOM) u vode. <ref name=Cush/> Drugi oblik autohtone energije dolazi od razgradnje mrtvih organizama i [[izmet]]a koji potiču iz lotičkog sistema. U ovom slučaju, bakterije razgrađuju [[detritus]] ili grubi [[čestica|čestični]] organski materijal (CPOM; komadići >1 mm) u fine čestice organske materije (FPOM; komadići <1 mm), a zatim dalje u neorganska jedinjenja koja su potrebna za fotosintezu.<ref name="Allan"/><ref name=Cush/><ref>{{Cite journal|last1=Tank|first1=Jennifer L.|author-link=Jennifer Tank|last2=Rosi-Marshall|first2=Emma J.|last3=Griffiths|first3=Natalie A.|last4=Entrekin|first4=Sally A.|last5=Stephen|first5=Mia L.|date=March 2010|title=A review of allochthonous organic matter dynamics and metabolism in streams|journal=Journal of the North American Benthological Society|language=en|volume=29|issue=1|pages=118–146|doi=10.1899/08-170.1|s2cid=54609464 |issn=0887-3593}}</ref> Ovaj proces je detaljnije objašnjen u nastavku. [[Datoteka:Stream at the Walhalla ravine.jpg|thumb| Otpad lišća je alohtoni izvor energije.]] * '''[[alohtona vrsta|Alohtoni]]''' izvori energije su oni koji potiču izvan lotičkog sistema, odnosno iz kopnenog okruženja. Lišće, grančice, plodovi itd. su tipični oblici kopnene CPOM-a koji su ušli u vodu direktnim padom otpada ili bočnim udarom lišća.<ref name=Gill/> Osim toga, materijali kopnenog životinjskog porijekla, poput izmeta ili lešina, koji su dodani u sistem, primjeri su alohtone CPOM-a. CPOM prolazi kroz specifičan proces razgradnje. Allan navodi primjer lista koji je pao u potok.<ref name=Allan/> Prvo, rastvorljive hemikalije se rastvaraju i ispužavaju iz lista nakon njegovog zasićenja vodom. Ovo povećava opterećenje DOM-om u sistemu. Zatim [[mikrobi]] poput [[bakterija]] i [[gljiva]] [[kolonizacija|koloniziraju]] list, omekšavajući ga kako [[micelij]]i gljive raste u njemu. Na sastav mikrobne zajednice utiče vrsta drveta s kojeg otpada lišće (Rubbo i Kiesecker 2004). Ova kombinacija bakterija, gljivica i lista je izvor hrane za beskičmenjake koji usitnjavaju lišće,<ref>{{cite web|last=U.S. EPA|title=Classifications of Macroinvertebrates|url=http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-url=https://archive.today/20030511092425/http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-date=May 11, 2003|access-date=3 July 2012}}</ref> koji nakon konzumacije ostavljaju samo FPOM. Ove fine čestice mogu ponovo kolonizirati mikrobi ili poslužiti kao izvor hrane za životinje koje konzumiraju FPOM. Organska materija također može ući u lotički sistem već u fazi FPOM-a vjetrom, [[površinsko oticanje| površinskim oticanjem]], [[obalom (geografija)|obalom]] [[erozija]]ma ili [[podzemne vode|podzemnim vodama]]. Slično tome, DOM se može unijeti putem kapanja sa [[krošnja (biologija)|krošnji]] od kiše ili iz površinskih tokova.<ref name=Gill/> ===Beskičmenjaci=== [[Beskičmenjaci]] se mogu organizirati u mnoge [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]] u lotičkim sistemima. Neke vrste su usitnjivači, koji koriste velike i snažne dijelove usta za hranjenje nedrvenastim CPOM-om i s njima povezanim mikroorganizmima. Drugi su [[filterski hranitelji|hranitelji suspenzijom]], koji koriste svoje [[seta|sete]], filterske aparate, mreže ili čak sekrete za sakupljanje FPOM-a i [[mikrob]]a iz vode. Ove vrste mogu biti pasivni sakupljači, koristeći prirodni tok sistema, ili mogu generirati vlastiti tok za crpljenje vode, a također i FPOM u Allanu.<ref name=Allan/> Članovi ceha sakupljača–prikupljača aktivno traže FPOM ispod stijena i na drugim mjestima gdje je tok potoka dovoljno oslabio da omogući taloženje.<ref name=Cush/> Beskičmenjaci koji pasu koriste adaptacije za struganje, grebanje i brisanje kako bi se hranili [[perifiton]]om i [[detritus]]om. Konačno, nekoliko porodica su grabežljivi, hvatajući i konzumirajući životinjski plijen. I broj vrsta i brojnost jedinki unutar svakog ceha uveliko zavise od dostupnosti hrane. Dakle, ove vrijednosti mogu varirati tokom oba godišnja doba i sistema.<ref name=Allan/> ===Ribe=== [[Ribe]] se također mogu svrstati u [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]]. Planktivori biraju [[plankton]] iz [[vodeni stub|vodenog stuba]]. [[Biljojedi]]–[detritivori]] su vrste [[bentos|vrste koje se hrane po dnu]] koje neselektivno unose i [[perifiton]] i [[detritus]]. Površinski i oni koji se hrane po vodenom stubu hvataju površinski plijen (uglavnom kopnene i insekte koji izlaze) i plutaju ([bentos]]ke beskičmenjake koji plutaju nizvodno). Bentoski beskičmenjaci koji se hrane prvenstveno se hrane nezrelim [[insekti[[ma, ali će konzumirati i druge bentoske beskičmenjake. [[Vrhunski predator|Gornji predatori]] konzumiraju ribe i/ili velike beskičmenjake. [[Svaštojedi]] unose širok spektar plijena. To mogu biti [[cvijet|cvjetni]], [[fauna|faunski]] i/ili detritusni oblici. Konačno, [[paraziti]] žive od vrsta domaćina, obično drugih riba.<ref name=Allan/> Ribe su fleksibilne u svojim prehrambenim ulogama, hvatajući različit plijen u skladu sa sezonskom dostupnošću i vlastitom razvojnom fazom. Stoga mogu zauzeti više prehrambenih cehova tokom svog života. Broj vrsta u svakom cehu može se uveliko razlikovati između sistema, pri čemu umjereno topli potoci imaju najviše bentoskih beskičmenjaka koji se hrane, a tropski sistemi imaju veliki broj onih koji se hrane detritusom zbog visokih stopa alohtonog unosa.<ref name=Cush/> ==Obrasci i raznolikost zajednice== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Iguacu-004.jpg | caption1 = Vodopadi Iguazu]]{{snd}}, ekstremno lotičko okruženje | image2 = Beaver Run looking downstream near its mouth.JPG | caption2 = [[Dabarski trk]]{{snd}}, mirno lotičko okruženje }} ===Lokalna raznolikost vrsta=== Velike rijeke imaju relativno više vrsta od malih potoka. Mnogi ovaj obrazac povezuju s većom površinom i volumenom većih sistema, kao i s povećanjem raznolikosti staništa. Međutim, neki sistemi pokazuju slabu usklađenost između veličine sistema i [[bogatstva vrsta]]. U ovim slučajevima, kombinacija faktora kao što su historijske stope [[specijacija|specijacije]] i [[izumiranje|zumiranja]], vrsta [[supstrat (biologija)|supstrata]], dostupnost [[mikrostanište|mikrostaništa]], hemizam vode, temperatura i poremećaji poput [[poplava]] čine se važnima.<ref name=Gill/> ===Podjela resursa=== Iako je postulirano mnogo alternativnih teorija o sposobnosti [[ceh (ekologija)|cehovskih sugrađana]] da koegzistiraju (vidi Morin 1999), [[podjela resursa]] je dobro dokumentirana u lotičkim sistemima kao sredstvo za smanjenje konkurencije. Tri glavna tipa podjele resursa uključuju segregaciju [[staništa]], ishrane i vremensku segregaciju.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Segregacija staništa]] utvrđena je kao najčešći tip podjele resursa u prirodnim sistemima (Schoener, 1974). U lotičkim sistemima, mikrostaništa pružaju nivo fizičke složenosti koji može podržati raznolik niz organizama (Vincin i Hawknis, 1998). Razdvajanje vrsta prema preferencijama supstrata dobro je dokumentirano kod beskičmenjaka. Ward (1992) je uspio podijeliti stanovnike supstrata u šest širokih skupina, uključujući one koji žive u: grubom supstratu, šljunku, pijesku, blatu, drvenastom otpadu i onima povezanim s biljkama, pokazujući jedan sloj segregacije. U manjoj mjeri, daljnja podjela staništa može se dogoditi na ili oko jednog supstrata, kao što je komad [[šljunak|šljunka]]. Neki [[beskičmenjaci]] preferiraju područja s visokim protokom na izloženom vrhu šljunka, dok drugi žive u pukotinama između jednog komada šljunka i sljedećeg, dok treći žive na dnu ovog komada šljunka.<ref name=Gill/> Segregacija prehrane je drugi najčešći tip podjele resursa.<ref name=Gill/> Visoki stepeni [[Diferencijacija niša|morfološke specijalizacije]] ili razlike u ponašanju omogućavaju organizmima da koriste specifične resurse. Veličina mreža koje grade neke vrste beskičmenjaka [[Filterski hranitelj|suspenzijski hranilac]], na primjer, može filtrirati različite veličine čestica FPOM-a iz vode (Edington et al. 1984). Slično tome, članovi ceha ispaše mogu se specijalizirati za sakupljanje algi ili detritusa ovisno o morfologiji njihovog aparata za struganje. Osim toga, čini se da određene vrste pokazuju sklonost prema specifičnim vrstama algi.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Vremenska segregacija]] je manje uobičajen oblik podjele resursa, ali je ipak uočena pojava.<ref name=Gill/> Tipično, objašnjava koegzistenciju povezujući je s razlikama u obrascima životnog ciklusa i vremenom maksimalnog rasta među članovima ceha. Tropske ribe u [[Borneo| Borneu]], naprimjer, prešle su na kraći životni vijek kao odgovor na smanjenje [[ekološka niša|ekološke niše]] koje se osjeća s povećanjem nivoa bogatstva vrsta u njihovom ekosistemu (Watson i Balon 1984). ===Perzistentnost i sukcesija=== Na dugim vremenskim skalama, postoji tendencija da sastav vrsta u netaknutim sistemima ostane u stabilnom stanju.<ref>Hildrew, A.&nbsp;G. and P.&nbsp;S. Giller. 1994. Patchiness, species interactions and disturbance in the stream [[benthos]]. In Aquatic Ecology: scale pattern and process. P.&nbsp;S. Giller, A.&nbsp;G. Hildrew, and D.&nbsp;G. Rafaelli (eds.). Blackwell, Oxford. Pp.&nbsp;21–62.</ref> Ovo je utvrđeno i za vrste beskičmenjaka i za ribe.<ref name=Gill/> Međutim, na kraćim vremenskim skalama, varijabilnost protoka i neobični obrasci padavina smanjuju stabilnost staništa i mogu dovesti do smanjenja nivoa perzistencije. Sposobnost održavanja ove perzistencije na dugim vremenskim skalama povezana je sa sposobnošću lotičkih sistema da se relativno brzo vrate u prvobitnu konfiguraciju zajednice nakon poremećaja (Townsend et al. 1987). Ovo je jedan primjer vremenske sukcesije, promjene u zajednici specifične za lokaciju koja uključuje promjene u sastavu vrsta tokom vremena. Drugi oblik vremenske sukcesije može se pojaviti kada se novo stanište otvori za [[kolonizacija|kolonizaciju]]]. U tim slučajevima, može se uspostaviti potpuno nova zajednica koja je dobro prilagođena uslovima koji se nalaze u ovom novom području.<ref name=Gill/> ===Koncept riječnog kontinuuma=== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Waikato Waitomo Area Stream.jpg | caption1 = Vijugavi [[potok]] u [[Waitomo]]u, [[Novi Zeland]] | image2 = River Gryffe Renfrewshire.jpg | caption2 = Rijeka Gryffe u [[Škotska|Škotskoj]] | image3 = Hawaii Creek.jpg | caption3 = Kameniti potok na [[Havaji]]ma }} [[Koncept riječnog kontinuuma]] (RCC) bio je pokušaj konstruiranja jedinstvenog okvira za opis funkcije umjerenih lotičkih ekosistema od izvorišta do većih rijeka i povezivanje ključnih karakteristika s promjenama u biotskoj zajednici.<ref name=":2">{{Cite journal |last=Vannote |first=R. L. |date=1980 |title=The River Continuum Concept |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |volume=37 |issue=1 |pages=130–137 |doi=10.1139/f80-017 |bibcode=1980CJFAS..37..130V |s2cid=40373623 |via=Canadian Science Publishing}}</ref> Fizička osnova za RCC je veličina i lokacija duž nagiba od malog [[potok]]a koji se na kraju povezuje s velikom rijekom. Redoslijed potoka (vidi [[Potok|karakteristike potoka]]) koristi se kao fizička mjera položaja duž RCC-a. Prema RCC-u, nisko uređena mjesta su mali zasjenjeni potoci gdje su alohtoni unosi CPOM-a neophodan resurs za potrošače. Kako se rijeka širi na srednje uređenim mjestima, energetski unosi bi se trebali mijenjati. Obilna [[sunčeva svjetlost]] trebala bi doprijeti do dna u ovim sistemima kako bi podržala značajnu proizvodnju [[perifiton]]a. Osim toga, očekuje se da će biološka obrada unosa CPOM-a (grube čestice organske materije veće od 1 mm) na uzvodnim mjestima rezultirati transportom velikih količina FPOM-a (fine čestice organske materije manje od 1 mm) u ove nizvodne ekosisteme. Biljke bi trebale postati obilnije na rubovima rijeke s povećanjem veličine rijeke, posebno u nizinskim [[rijeka]]ma gdje su taloženi finiji sedimenti i olakšavaju ukorjenjivanje. Glavni kanali vjerovatno imaju preveliku struju i zamućenost, te nedostatak supstrata za podršku biljkama ili perifitonu. [[Fitoplankton]] bi ovdje trebao proizvoditi jedine autohtone unose, ali će fotosintetske stope biti ograničene zbog zamućenosti i miješanja. Stoga se očekuje da će alohtoni unos biti primarni izvor energije za velike rijeke. Ovaj FPOM će dolaziti i sa uzvodnih lokacija putem procesa razgradnje i putem lateralnih unosa iz poplavnih područja. Biota bi se trebala promijeniti s ovom promjenom energije od izvorišta do ušća ovih sistema. Naime, usitnjivači bi trebali napredovati u sistemima niskog reda, a pašnjaci u sistemima srednjeg reda. [[Mikrob]]na razgradnja bi trebala igrati najveću ulogu u proizvodnji energije za lokacije niskog reda i velike rijeke, dok će fotosinteza, pored degradiranih alohtonih unosa iz uzvodnih, biti bitna u sistemima srednjeg reda. Budući da će lokacije srednjeg reda teorijski primati najveću raznolikost energetskih unosa, može se očekivati da će biti domaćini najveće [[bioraznolikost]]i.<ref name=":2" /><ref name=Allan/><ref name=Gill/> Koliko dobro RCC zapravo odražava obrasce u prirodnim sistemima je neizvjesno i njegova općenitost može biti hendikep kada se primjenjuje na raznolike i specifične situacije.<ref name=Allan/> Najznačajnije kritike RCC-a su: 1. Uglavnom se fokusira na [[makrobeskičmenjaci|makrobeskičmenjake]], zanemarujući da je raznolikost [[plankton]]a i riba najveća u višim redovima; 2. U velikoj mjeri se oslanja na činjenicu da lokacije niskog reda imaju visoke unose CPOM-a, iako mnogim potocima nedostaju priobalna [[staništa]]; 3. Zasnovan je na netaknutim sistemima, koji danas rijetko postoje; i 4. Usredsređen je na funkcionisanje umjerenih potoka. Uprkos svojim nedostacima, RCC ostaje korisna ideja za opisivanje kako se obrasci ekoloških funkcija u lotičkom sistemu mogu razlikovati od izvora do ušća.<ref name=Allan/> Poremećaji poput zagušenja [[brana]]ma ili prirodni događaji poput poplava obale nisu uključeni u RCC model.<ref name="Junk J.W. 1989">Junk J.&nbsp;W., P.&nbsp;B. Bayley, R.&nbsp;E. Sparks: "The flood pulse concept in river flood plain systems". Canadian Special Publications of Fisheries and Aquatic Sciences. 106. 1989.</ref> Razni istraživači su od tada proširili model kako bi uzeli u obzir takve nepravilnosti. Naprimjer, J.V. Ward i J.A. Stanford su 1983. godine osmislili koncept serijskog diskontinuiteta, koji se bavi uticajem [[geomorfologija|geomorfoloških]] poremećaja poput zagušenja i integriranih dotoka. Isti autori su 1993. godine predstavili koncept hiporejskog koridora, u kojem su povezane vertikalna (u dubini) i lateralna (od obale do obale) strukturna složenost rijeke.<ref>Ward J.&nbsp;V., J.&nbsp;A. Stanford: The Serial Discontinuity Concept of River Ecosystems. T.&nbsp;D. Fontaine, S.&nbsp;M. Bartell: "Dynamics of Lotic Ecosystems". Science Publications, Ann Arbor Mich, 29–42. 1983.</ref> Koncept pulsa poplave, koji je razvio W. J. Junk 1989. godine, a zatim ga dodatno modificirali P. B. Bayley 1990. i K. Tockner 2000., uzima u obzir veliku količinu hranjivih tvari i organskog materijala koji dospijeva u rijeku iz sedimenta okolnog poplavljenog zemljišta.<ref name="Junk J.W. 1989"/> ==Ljudski uticaji== [[Datoteka:Human impact factors on river–floodplain systems.jpg|thumb|upright=2.0| Antropogeni uticaji na riječne sisteme.<ref name="Maaß2021">{{cite journal | last1=Maaß | first1=Anna-Lisa | last2=Schüttrumpf | first2=Holger | last3=Lehmkuhl | first3=Frank | title=Human impact on fluvial systems in Europe with special regard to today's river restorations | journal=Environmental Sciences Europe | publisher=Springer Science and Business Media LLC | volume=33 | issue=1 | date=2021-10-16 | issn=2190-4707 | doi=10.1186/s12302-021-00561-4| doi-access=free }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Materijal je kopiran iz ovog izvora, koji je dostupan pod [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Primjeri su uglavnom iz okruženja sa skromnim tehnološkim utjecajem, posebno u periodu od oko 10.000 do 4000 kalorijskih godina prije move ere]] Ljudi vrše [[geomorf]]nu silu koja sada konkurira prirodnoj [[Zemlja|Zemlji]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1130/0091-7613(2000)28<843:OTHOHA>2.0.CO;2|issn = 0091-7613|year = 2000|volume = 28|page = 843|title = On the history of humans as geomorphic agents|last1 = Hooke|first1 = Roger LeB.|journal = Geology|issue = 9|bibcode = 2000Geo....28..843L}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1130/G21108.1|title = Humans as geologic agents: A deep-time perspective|year = 2005|last1 = Wilkinson|first1 = Bruce H.|journal = Geology|volume = 33|issue = 3|page = 161|bibcode = 2005Geo....33..161W}}</ref> Period ljudske dominacije nazvan je antropocen, a za njegov početak predloženo je nekoliko datuma. Mnogi istraživači su naglasili dramatične promjene povezane s [[industrijska revolucija| industrijskom revolucijom]] u Evropi nakon otprilike 1750. godine nove ere (naše ere) i velikim ubrzanjem tehnologije oko 1950. nove ere..<ref>{{cite journal |doi = 10.1579/0044-7447(2007)36[614:TAAHNO]2.0.CO;2|issn = 0044-7447|year = 2007|volume = 36|title = The Anthropocene: Are Humans Now Overwhelming the Great Forces of Nature|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Crutzen|first2 = Paul J.|last3 = McNeill|first3 = John R.|journal = Ambio: A Journal of the Human Environment|issue = 8|pages = 614–21|pmid = 18240674|hdl = 1885/29029| s2cid=16218015 |hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614564785|title = The trajectory of the Anthropocene: The Great Acceleration|year = 2015|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Broadgate|first2 = Wendy|last3 = Deutsch|first3 = Lisa|last4 = Gaffney|first4 = Owen|last5 = Ludwig|first5 = Cornelia|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 81–98| bibcode=2015AntRv...2...81S |hdl = 1885/66463|s2cid = 131524600|hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aad2622|title = The Anthropocene is functionally and stratigraphically distinct from the Holocene|year = 2016|last1 = Waters|first1 = C. N.|last2 = Zalasiewicz|first2 = J.|last3 = Summerhayes|first3 = C.|last4 = Barnosky|first4 = A. D.|last5 = Poirier|first5 = C.|last6 = Ga Uszka|first6 = A.|last7 = Cearreta|first7 = A.|last8 = Edgeworth|first8 = M.|last9 = Ellis|first9 = E. C.|last10 = Ellis|first10 = M.|last11 = Jeandel|first11 = C.|author-link11=Catherine Jeandel|last12 = Leinfelder|first12 = R.|last13 = McNeill|first13 = J. R.|last14 = Richter|first14 = D. d.|last15 = Steffen|first15 = W.|last16 = Syvitski|first16 = J.|last17 = Vidas|first17 = D.|last18 = Wagreich|first18 = M.|last19 = Williams|first19 = M.|last20 = Zhisheng|first20 = A.|last21 = Grinevald|first21 = J.|last22 = Odada|first22 = E.|last23 = Oreskes|first23 = N.|author23-link=Naomi Oreskes|last24 = Wolfe|first24 = A. P.|journal = Science|volume = 351|issue = 6269|pmid = 26744408| bibcode=2016Sci...351.2622W |s2cid = 206642594}}</ref><ref name= Waters2016>{{cite journal |doi = 10.1038/415023a|title = Geology of mankind|year = 2002|last1 = Crutzen|first1 = Paul J.|journal = Nature|volume = 415|issue = 6867|page = 23|pmid = 11780095|bibcode = 2002Natur.415...23C|s2cid = 9743349|doi-access = free}}</ref><ref name=Gibling2018>{{cite journal |doi = 10.3390/quat1030021|title = River Systems and the Anthropocene: A Late Pleistocene and Holocene Timeline for Human Influence|year = 2018|last1 = Gibling|first1 = Martin R.|journal = Quaternary|volume = 1|issue = 3|page = 21|doi-access = free| bibcode=2018Quat....1...21G }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Međutim, primjetan ljudski utjecaj na okoliš proteže se hiljadama godina unazad,<ref>{{cite journal |doi = 10.1111/j.1466-8238.2010.00587.x|title = The HYDE 3.1 spatially explicit database of human-induced global land-use change over the past 12,000 years|year = 2011|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Van Drecht|first3 = Gerard|last4 = De Vos|first4 = Martine|journal = Global Ecology and Biogeography|volume = 20| issue=1 |pages = 73–86| bibcode=2011GloEB..20...73K }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1080/1747423X.2017.1354938|title = Per-capita estimations of long-term historical land use and the consequences for global change research|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Dekker|first2 = Stefan C.|last3 = Van Zanden|first3 = Jan Luiten|journal = Journal of Land Use Science|s2cid = 133825138|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.5194/essd-9-927-2017|title = Anthropogenic land use estimates for the Holocene – HYDE 3.2|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Doelman|first3 = Jonathan|last4 = Stehfest|first4 = Elke|journal = Earth System Science Data|volume = 9|issue = 2|pages = 927–953|bibcode = 2017ESSD....9..927K|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.12952/journal.elementa.000018|title = Dating the Anthropocene: Towards an empirical global history of human transformation of the terrestrial biosphere|year = 2013|last1 = Ellis|first1 = Erle C.|last2 = Fuller|first2 = Dorian Q.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Lutters|first4 = Wayne G.|journal = Elementa: Science of the Anthropocene|volume = 1| page=000018 |doi-access = free| bibcode=2013EleSA...1.0018E }}</ref> a naglasak na nedavnim promjenama minimizira ogromnu transformaciju pejzaža koju su ljudi uzrokovali u antici.<ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aaa7297|title = Defining the epoch we live in|year = 2015|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|last2 = Ellis|first2 = Erle C.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Fuller|first4 = Dorian Q.|journal = Science|volume = 348|issue = 6230|pages = 38–39|pmid = 25838365|bibcode = 2015Sci...348...38R|s2cid = 36804466}}</ref> Važni raniji ljudski uticaji sa značajnim posljedicama po okoliš uključuju [[izumiranje megafaune]] između 14.000 i 10.500 kalorijskih godina prije nove ere<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.08.003|title = Human acceleration of animal and plant extinctions: A Late Pleistocene, Holocene, and Anthropocene continuum|year = 2013|last1 = Braje|first1 = Todd J.|last2 = Erlandson|first2 = Jon M.|journal = Anthropocene|volume = 4|pages = 14–23| bibcode=2013Anthr...4...14B }}</ref> [[pripitomljavanje biljaka]] i [[pripitomljavanje životinja|životinja]] blizu početka [[holocen]]a prije 11.700 kalorijskih godina; poljoprivredne prakse i deforestacija prije 10.000 do 5000 kalorijskih godina; i široko rasprostranjeno stvaranje antropogenih tala prije oko 2000 kalorijskih godina.<ref name= Waters2016 /><ref>{{cite journal |doi = 10.1023/B:CLIM.0000004577.17928.fa|title = The Anthropogenic Greenhouse Era Began Thousands of Years Ago|year = 2003|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|journal = Climatic Change|volume = 61|issue = 3|pages = 261–293|s2cid = 2501894|doi-access = free| bibcode=2003ClCh...61..261R }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/0959683611408454|title = Anthropogenic soils are the golden spikes for the Anthropocene|year = 2011|last1 = Certini|first1 = Giacomo|last2 = Scalenghe|first2 = Riccardo|journal = The Holocene|volume = 21|issue = 8|pages = 1269–1274|bibcode = 2011Holoc..21.1269C|s2cid = 128818837}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614529263|title = Does pre-industrial warming double the anthropogenic total?|year = 2014|last1 = Ruddiman|first1 = William|last2 = Vavrus|first2 = Steve|last3 = Kutzbach|first3 = John|last4 = He|first4 = Feng|journal = The Anthropocene Review|volume = 1|issue = 2|pages = 147–153| bibcode=2014AntRv...1..147R |s2cid = 129727301}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614565394|title = Diachronous beginnings of the Anthropocene: The lower bounding surface of anthropogenic deposits|year = 2015|last1 = Edgeworth|first1 = Matt|last2 = Deb Richter|first2 = Dan|last3 = Waters|first3 = Colin|last4 = Haff|first4 = Peter|last5 = Neal|first5 = Cath|last6 = Price|first6 = Simon James|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 33–58| bibcode=2015AntRv...2...33E |s2cid = 131236197|url = http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/509573/1/Diachronous%20beginnings%20_for%20NORA.pdf}}</ref> Ključni dokazi rane antropogene aktivnosti kodirani su u ranim [[fluvijalni proces|fluvijalnim sukcesijama]],<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.06.002|title = Geomorphology of the Anthropocene: Time-transgressive discontinuities of human-induced alluviation|year = 2013|last1 = Brown|first1 = Antony|last2 = Toms|first2 = Phillip|last3 = Carey|first3 = Chris|last4 = Rhodes|first4 = Eddie|journal = Anthropocene|volume = 1|pages = 3–13| bibcode=2013Anthr...1....3B }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1002/esp.3943|title = The geomorphology of the Anthropocene: Emergence, status and implications|year = 2017|last1 = Brown|first1 = Antony G.|last2 = Tooth|first2 = Stephen|last3 = Bullard|first3 = Joanna E.|last4 = Thomas|first4 = David S. G.|last5 = Chiverrell|first5 = Richard C.|last6 = Plater|first6 = Andrew J.|last7 = Murton|first7 = Julian|last8 = Thorndycraft|first8 = Varyl R.|last9 = Tarolli|first9 = Paolo|last10 = Rose|first10 = James|last11 = Wainwright|first11 = John|last12 = Downs|first12 = Peter|last13 = Aalto|first13 = Rolf|journal = Earth Surface Processes and Landforms|volume = 42|issue = 1|pages = 71–90|bibcode = 2017ESPL...42...71B|s2cid = 55224176|url = https://figshare.com/articles/The_geomorphology_of_the_Anthropocene_emergence_status_and_implications/9482729|hdl = 11577/3199318|hdl-access = free}}</ref> long predating [[Human impact on the environment|anthropogenic effects]] that have intensified over the past centuries and led to the modern worldwide river crisis.<ref>Wong, C.M., Williams, C.E., Collier, U., Schelle, P. and Pittock, J.(2007) [https://wwf.panda.org/?108620/Worlds-Top-10-Rivers-at-Risk World's top 10 rivers at risk] ''World Wildlife Fund''.</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nature09440|title = Global threats to human water security and river biodiversity|year = 2010|last1 = Vörösmarty|first1 = C. J.|last2 = McIntyre|first2 = P. B.|last3 = Gessner|first3 = M. O.|last4 = Dudgeon|first4 = D.|last5 = Prusevich|first5 = A.|last6 = Green|first6 = P.|last7 = Glidden|first7 = S.|last8 = Bunn|first8 = S. E.|last9 = Sullivan|first9 = C. A.|last10 = Liermann|first10 = C. Reidy|last11 = Davies|first11 = P. M.|journal = Nature|volume = 467|issue = 7315|pages = 555–561|pmid = 20882010|bibcode = 2010Natur.467..555V|s2cid = 4422681|url = https://www.dora.lib4ri.ch/eawag/islandora/object/eawag%3A6427}}</ref><ref name=Gibling2018 /> ===Zagađenje=== Zagađenje [[rijeka]] može uključivati, ali nije ograničeno na: povećanje izvoza sedimenta, višak hranjivih tvari iz gnojiva ili gradskog otjecanja,<ref>{{Cite news|url=https://www.scientificamerican.com/article/fertilizer-runoff-overwhelms-streams/|title=Fertilizer Runoff Overwhelms Streams and Rivers--Creating Vast "Dead Zones"|last=Biello|first=David|work=Scientific American|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> kanalizacijski i sepsni ulaz,<ref>{{Cite news|url=https://msutoday.msu.edu/news/2015/septic-tanks-arent-keeping-poo-out-of-rivers-and-lakes/|title=Septic tanks aren't keeping poo out of rivers and lakes|last=University|first=Michigan State|work=MSUToday|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[zagađenje plastikom]],<ref>{{Cite news|url=https://www.maritime-executive.com/editorials/growing-concern-over-plastic-pollution-in-rivers-and-lakes|title=Growing Concern over Plastic Pollution in Rivers and Lakes|work=The Maritime Executive|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> nanočesticama, farmaceutskim proizvodima i proizvodima za ličnu njegu,<ref>{{Cite journal|last1=Kolpin|first1=Dana W.|last2=Furlong|first2=Edward T.|last3=Meyer|first3=Michael T.|last4=Thurman|first4=E. Michael|last5=Zaugg|first5=Steven D.|last6=Barber|first6=Larry B.|last7=Buxton|first7=Herbert T.|date=March 2002|title=Pharmaceuticals, Hormones, and Other Organic Wastewater Contaminants in U.S. Streams, 1999−2000: A National Reconnaissance|journal=Environmental Science & Technology|language=en|volume=36|issue=6|pages=1202–1211|doi=10.1021/es011055j|pmid=11944670 |bibcode=2002EnST...36.1202K |issn=0013-936X|url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1064&context=usgsstaffpub|url-access=subscription}}</ref> synthetic chemicals,<ref>{{Cite journal|last1=Bernhardt|first1=Emily S|last2=Rosi|first2=Emma J|last3=Gessner|first3=Mark O|date=2017-01-24|title=Synthetic chemicals as agents of global change|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|language=en|volume=15|issue=2|pages=84–90|doi=10.1002/fee.1450|bibcode=2017FrEE...15...84B |s2cid=90620297 |issn=1540-9295}}</ref> road salt,<ref>{{Cite news|url=https://phys.org/news/2018-04-rivers-saltier-roads-winter.html|title=U.S. rivers are becoming saltier – and it's not just from treating roads in winter|access-date=2018-11-27}}</ref> neorganskim zagađivačima (npr. [[teški metali]]), pa čak i toplota putem termalnih zagađenja.<ref>{{Cite journal|date=October 2016|title=Heat-polluted rivers ranked|journal=Nature|language=En|volume=538|issue=7626|page=431|doi=10.1038/538431d|pmid=27786199|issn=0028-0836|doi-access=free}}</ref> Efekti zagađenja često zavise od konteksta i materijala, ali mogu smanjiti [[funkcionisanje ekosistema|funkcionisanje ekosistema]], ograničiti [[usluge ekosistema]], smanjiti [[bioraznolikost]] vodotoka i uticati na ljudsko zdravlje.<ref>{{Cite news|url=https://www.nrdc.org/stories/water-pollution-everything-you-need-know|title=Water Pollution: Everything You Need to Know|work=NRDC|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> Izvore zagađivača lotičkih sistema teško je kontrolisati jer se mogu širiti, često u malim količinama, na vrlo širokom području i ući u sistem na mnogim lokacijama duž njegove dužine. Iako je direktno zagađenje lotičkih sistema znatno smanjeno u Sjedinjenim Državama prema vladinom [[Zakon o čistoj vodi| Zakonu o čistoj vodi]], zagađivači iz difuznih, netačkastih izvora ostaju veliki problem.<ref name=Cush/> Poljoprivredna polja, uključujući i [[BiH|bosanskohercegovačka]], često isporučuju velike količine sedimenata, hranjivih tvari i hemikalija u obližnje [[potok]]e i [[rijeke]]. Urbana i stambena područja također mogu doprinijeti ovom zagađenju kada se zagađivači nakupljaju na nepropusnim površinama poput puteva i parkirališta, koji se zatim ulijevaju u sistem. Povišene koncentracije hranjivih tvari, posebno [[dušik]]a i [[fosfor]]a, koji su ključne komponente gnojiva, mogu povećati rast [[perifiton]]a, što može biti posebno opasno u sporo tekućim potocima.<ref name="Cush" /> Još jedan zagađivač, [[kisela kiša]], nastaje iz [[sumpor-dioksid]]a i [[dušik-oksid]]a, koji se emituju iz fabrika i elektrana. Ove supstance lahko se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u lotičke sisteme putem padavina. Ovo može sniziti [[pH vrijednost]] ovih mjesta, utičući na sve trofičke nivoe, od algi do kičmenjaka.<ref name=Brown1987/> Prosječno bogatstvo vrsta i ukupan broj vrsta unutar sistema smanjuju se sa smanjenjem pH vrijednosti.<ref name="Gill"/> ===Modifikacija vodotoka=== [[Datoteka:River Calder Weir.JPG|thumb|right|[[Pregrada]] na rijeci Calder, Zapadni [[Yorkshir]]e Modifikacija protoka može se dogoditi kao rezultat izgradnje [[brana]], regulacije i crpljenja vode, modifikacije kanala i uništavanja poplavne ravnice rijeke i susjednih priobalnih zona.<ref>{{Cite news|url=https://www.niwa.co.nz/our-science/freshwater/tools/kaitiaki_tools/impacts/in-stream-barriers/changes-in-flow|title=Altered water flow (hydrology)|date=2009-07-06|work=NIWA|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[Brane]] mijenjaju protok, temperaturu i sedimentni režim lotičkih sistema.<ref name="Gill"/> Osim toga, mnoge rijeke su pregrađene branama na više lokacija, što pojačava utjecaj. Brane mogu uzrokovati povećanu bistrinu i smanjenu varijabilnost protoka, što zauzvrat uzrokuje povećanje brojnosti perifitona. Beskičmenjaci neposredno ispod brane mogu pokazati smanjenje bogatstva vrsta zbog ukupnog smanjenja heterogenosti staništa.<ref name="Cush"/> Također, termalne promjene mogu uticati na razvoj insekata, pri čemu neuobičajeno tople zimske temperature zamagljuju znakove za razbijanje jaja [[dijapauza]], a previše hladne ljetne temperature ostavljaju premalo prihvatljivih dana za završetak rasta.<ref name="Allan" /> Konačno, brane fragmentiraju riječne sisteme, izolirajući prethodno kontinuirane populacije i sprječavajući migracije anadromnih i katadromnih vrsta.<ref name="Cush"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lotičke sisteme i putem namjernih događaja (npr. poribljavanje. unošenje divljači i vrsta hrane), kao i nenamjernih događaja (npr. [[autostoper]]i na čamcima ili ribarski čamci). Ovi organizmi mogu uticati na [[autohtone vrste]] putem konkurencije za plijen ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name=Gill/> Nakon što se uspostave, ove vrste može biti teško kontrolirati ili iskorijeniti, posebno zbog povezanosti lotičkih sistema. Invazivne vrste mogu biti posebno štetne u područjima koja imaju [[ugrožema vrsta|ugroženu]] biotu, poput dagnji na jugoistoku [[SAD|Sjedinjenih Država]] ili onih koja imaju lokalizirane [[Endem|endemske]] vrste, poput lotičkih sistema zapadno od Stjenovitih planina, gdje su se mnoge vrste razvile u izolaciji. ==Također pogledajte== {{portal|Biologija}} {{Div col|colwidth=20em}} * [[Bettyin mozak]] {{ndash}} softver koji "uči" o riječnim ekosistemima * [[Koncept pulsa poplave]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Reofil]] * [[Priobalna zona]] * [[Koncept kontinuuma rijeke]] * [[Sistem odvodnjavanja (geomorfologija)|Sistem odvodnjavanja rijeka]] * [[RIVPACS]] * ''[[Čuvari rijeka]]'' * [[Visoko i nizinsko područje (ekologija slatke vode)|Visoko i nizinske rijeke]] {{Div col end}} ==Reference== {{reflist|33em}} ==Dodatni izvori== {{refbegin|2}} * Brown, A. L. 1987. Freshwater Ecology. Heinimann Educational Books, London. P.&nbsp;163. * Carlisle, D. M. and M. D. Woodside. 2013. [https://purl.fdlp.gov/GPO/gpo41741 Ecological health in the nation's streams], [[United States Geological Survey]]. P.&nbsp;6. * Edington, J. M., Edington, M. A., and J. A. Dorman. 1984. Habitat partitioning amongst hydrophyschid larvae of a Malaysian stream. Entomologica 30: 123–129. * Hynes, H. B. N. 1970. Ecology of Running Waters. Originally published in Toronto by University of Toronto Press, 555&nbsp;p. * Morin, P. J. 1999. Community Ecology. Blackwell Science, Oxford. P.&nbsp;424. * {{cite journal | last1 = Power | first1 = M. E. | year = 1990 | title = Effects of fish in river food webs | url = http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20130524034630/http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-date = 2013-05-24 | journal = Science | volume = 250 | issue = 4982 | pages = 811–814 | doi = 10.1126/science.250.4982.811 | pmid = 17759974 | bibcode = 1990Sci...250..811P | s2cid = 24780727 }} * {{cite journal | last1 = Rubbo | first1 = M. J. | last2 = Kiesecker | first2 = J. M. | year = 2004 | title = Leaf litter composition and community structure: translating regional species changes into local dynamics | journal = Ecology | volume = 85 | issue = 9 | pages = 2519–2525 | doi = 10.1890/03-0653 | doi-access = free | bibcode = 2004Ecol...85.2519R }} * {{cite journal | last1 = Schoener | first1 = T. W. | author-link = Thomas W. Schoener | year = 1974 | title = Resource partitioning in ecological communities | journal = Science | volume = 2 | issue = 4145 | pages = 369–404 | doi = 10.1126/science.185.4145.27 | pmid = 17779277 | bibcode = 1974Sci...185...27S | s2cid = 43846597 }} * {{cite journal | last1 = Townsend | first1 = C. R. | last2 = Hildrew | first2 = A. G. | last3 = Schofield | first3 = K. | year = 1987 | title = Persistence of stream invertebrate communities in relation to environmental variability | journal = Animal Ecology | volume = 56 | issue = 2 | pages = 597–613 | doi = 10.2307/5071 | jstor = 5071 | bibcode = 1987JAnEc..56..597T }} * {{cite journal | last1 = Vannote | first1 = R. L. | last2 = Minshall | first2 = G. W. | last3 = Cummins | first3 = K. W. | last4 = Sedell | first4 = J. R. | last5 = Cushing | first5 = C. E. | year = 1980 | title = The river continuum concept | journal = Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences | volume = 37 | pages = 130–137 | doi = 10.1139/f80-017 | bibcode = 1980CJFAS..37..130V | s2cid = 40373623 }} * {{cite journal | last1 = Vinson | first1 = M. R. | last2 = Hawkins | first2 = C. P. | year = 1998 | title = Biodiversity of stream insects: variation at local, basin, and regional scales | journal = Annual Review of Entomology | volume = 43 | pages = 271–293 | doi = 10.1146/annurev.ento.43.1.271 | pmid = 15012391 }} * Ward, J. V. 1992. Aquatic Insect Ecology: biology and habitat. Wiley, New York. P.&nbsp;456. * {{cite journal | last1 = Watson | first1 = D. J. | last2 = Balon | first2 = E. K. | year = 1984 | title = Ecomorphological analysis of fish taxocenes in rainforest streams of northern Borneo | journal = Journal of Fish Biology | volume = 25 | issue = 3 | pages = 371–384 | doi = 10.1111/j.1095-8649.1984.tb04885.x | bibcode = 1984JFBio..25..371W }} {{refend}} ==Vanjski linkuvi== {{commons category|Rivers}} {{commons category|Streams}} {{commons category|Springs}} {{wiktionary|lotic}} * [https://waterdata.usgs.gov/nwis/rt USGS real time stream flow data for gauged systems nationwide] {{ rijeke, potoci i izvori |state=expanded}} {{ teme vodenih ekosistema |expanded=none}} {{ modeliranje ekosistema |expanded=none}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Voda]] [[Kategorija:Rijeke]] [[Kategorija:Staništa]] nqysovhprgwz781q3ptmhl32mr6vwzl 3838723 3838722 2026-05-01T17:17:58Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija slatkih voda]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838723 wikitext text/x-wiki [[Slika:Stream in the redwoods.jpg|thumb|upright=1.4|Ovaj [[potok]], koji djeluje zajedno sa svojom okolinom, može se smatrati dijelom riječnog ekosistema.]] '''Riječni ekosistemi''' su tekuće vode koje dreniraju krajolik i uključuju [[Biotaka komponenta|biotske]] (žive) interakcije među [[biljka]]ma, [[životinja]]ma i [[mikroorganizmi]]ma, kao i abioake (nežive) [[fizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije njegovih mnogih dijelova.<ref name=Ang>Angelier, E. 2003. Ecology of Streams and Rivers. Science Publishers, Inc., Enfield. Pp. 215.</ref><ref name=BiologyConcepts&Connections>"Biology Concepts & Connections Sixth Edition", Campbell, Neil A. (2009), page 2, 3 and G-9. Retrieved 2010-06-14.</ref> Riječni [[ekosistem]]i dio su većih mreža ili slivova, gdje se manji [[izvor]]i ulijevaju u srednje velike [[potok]]e, koji se progresivno ulijevaju u veće [[rijeka|riječne mreže]]. Glavne zone u riječnim ekosistemima određene su nagibom riječnog korita ili brzinom struje. Brže tekuća turbulentna voda obično sadrži veće koncentracije rastvorenog [[kisik]]a, što podržava veću [[bioraznolikost]] od sporo tekuće vode u [[bara]]ma. Ove razlike čine osnovu za podjelu rijeka na brdske i nizinske rijeke. Hranidbena baza potoka unutar priobalnih [[šuma]] uglavnom potiče od drveća, ali širi potoci i oni koji nemaju krošnju (šuma) većinu svoje prehrambene baze crpe iz [[alge|algi]]. Anadromne [[ribe]] su također važan izvor hranjivih tvari. Ekološke prijetnje rijekama uključuju gubitak vode, brane, hemijsko zagađenje i [[unesene vrste]]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> [[Brana]] proizvodi negativne efekte koji se nastavljaju niz sliv. Najvažniji negativni efekti su smanjenje proljetnih [[poplava]], koje oštećuju [[močvare]], i zadržavanje sedimenta, što dovodi do gubitka deltnih močvara.<ref name="Keddy">{{cite book|last=Keddy|first=Paul A.|title=Wetland Ecology. Principles and Conservation.|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=978-0-521-51940-3|page=497}}</ref> Riječni ekosistemi su glavni primjeri lotskih ekosistema. "Lotik" se odnosi na tekuću vodu, od latinske riječi [[latinski|lat. ''lotus'', što znači opran. Lotičke vode kreću se od izvora širokih samo nekoliko centimetara do velikih, kilometarake širine.<ref name=Allan>Allan, J.D. 1995. Ekologija potoka: struktura i funkcija tekućih voda. Chapman i Hall, London. Str. 388.</ref> Veliki dio ovog članka odnosi se na lotičke ekosisteme općenito, uključujući srodne lotičke sisteme kao što su potoci i izvori. Lotički ekosistemi mogu se uporediti s lentičkim ekosistemima, koji uključuju relativno mirne [[kopnene vode]] kao što su [[jezera]], [[bare]] i [[močvare]]. Lentički dolazi od [[latinski|lat.]] "lenis", što znači mirno. Zajedno, ova dva [[ekosistem]]a čine općitije područje proučavanja [[slatka voda|slatke vode]] ili vodne [[ekologija|ekologije]]. Međutim, ne postoji oštra granica između ta dva sistema.<ref>{{Cite book |last=Odum |first=Eugene P. |title=Fundamentals of Ecology |date=1953 |publisher=Saunders |year=1953 |pages=217-252 |language=English |lccn=53010484 |oclc=880892}}</ref> Sljedeće objedinjujuće karakteristike čine ekologiju tekućih voda jedinstvenom među vodenim staništima: tok je jednosmjeran, postoji stanje kontinuiranih fizičkih promjena i postoji visok stepen prostorne i vremenske heterogenosti na svim skalama ([[mikrostaništa]]), varijabilnost između lotičkih sistema je prilično visoka i biota je specijalizirana za život u uslovima protoka.<ref name="Gill">Giller, S. and B. Malmqvist. 1998. The Biology of Streams and Rivers. Oxford University Press, Oxford. Pp. 296.</ref> {{TOC level|3}} ==Abiotske (nežive) komponente == Nežive komponente ekosistema nazivaju se abiotske komponente. Npr. [[kamen]], [[zrak]], [[tlo]] itd. ===Protok vode=== [[Datoteka:Cooplacurripa R.JPG|thumb|right| Zamišljena rijeka Cooplacurripa, [[NSW]]]] [[Slika:Overlander Falls.JPG|thumb|right| Brzaci u [[Pokrajinsku park Mount Robson| Pokrajinskom parku Mount Robson]].]] Jednosmjerni tok vode je ključni faktor u lotičkim (riječnim) sistemima koji utiču na njihovu [[ekologija|ekologiju]]. Tok može biti kontinuiran ili povremen. Tok je rezultat sumarih unosa iz [[podzemne vode|podzemnih voda]], [[padavina]] i [[površinsko oticanje|kopnenog toka]]. Tok vode može varirati između sistema, od bujičnih brzaka do sporih rukavaca koji gotovo izgledaju kao [[ekosistent jezerskih ekosistema|lentni sistemi]]. Brzina toka vode u vodenom stubu također može varirati unutar sistema i podložna je haotičnoj turbulenciji, iako brzina vode ima tendenciju da bude najveća u srednjem dijelu korita [[potok]]a (poznatom kao [[Thalweg|thalveg]]). Ova turbulencija rezultira odstupanjima toka od srednjeg vektora toka nizbrdo, što je tipično za vrtložne struje. [[Vektor]] srednje brzine protoka zasniva se na varijabilnosti trenja o dno ili stranice kanala, [[sinusoznost]]i, preprekama i gradijentu nagiba.<ref name=Allan/> Pored toga, količina vode koja ulazi u sistem od direktnih padavina, [[topljenja snijega]] i/ili podzemnih voda može uticati na brzinu protoka. Količina vode u toku mjeri se kao [[Ispuštanje (hidrologija)|ispuštanje]] (zapremina po jedinici vremena). Kako voda teče nizvodno, potoci i rijeke najčešće dobijaju zapreminu vode, tako da pri [[Osnovni tok|osnovnom toku]] (tj. bez unosa [[oluja]]), manji izvori imaju vrlo nizak protok, dok veće rijeke imaju mnogo veći protok. "Režim protoka" rijeke ili potoka uključuje opće obrasce ispuštanja tokom godišnjih ili dekadnih vremenskih skala i može obuhvatiti sezonske promjene u protoku.<ref>{{Cite journal|title=Canadian Science Publishing|journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences|volume=46|issue=10|pages=1805–1818|doi=10.1139/f89-228|date=October 1989|last1=Poff|first1=N. Leroy|last2=Ward|first2=J. V.}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Poff|first1=N. LeRoy|last2=Allan|first2=J. David|last3=Bain|first3=Mark B.|last4=Karr|first4=James R.|last5=Prestegaard|first5=Karen L.|last6=Richter|first6=Brian D.|last7=Sparks|first7=Richard E.|last8=Stromberg|first8=Julie C.|date=December 1997|title=The Natural Flow Regime|journal=BioScience|language=en|volume=47|issue=11|pages=769–784|doi=10.2307/1313099|issn=0006-3568|jstor=1313099|doi-access=free}}</ref> Iako je protok vode snažno određen nagibom, tekuće vode mogu promijeniti opći oblik ili smjer korita potoka, karakteristika poznata i kao [[geomorfologija]]. Profil riječnog vodenog stuba sastoji se od tri primarna djelovanja: [[erozija]], [[transport]]a i [[taloženje|taloženja]]. [[Rijeke]] su opisane kao "oluci niz koje teku ruševine kontinenata".<ref>{{Cite web|url=http://store.doverpublications.com/0486685888.html|title=Fluvial Processes in Geomorphology|website=store.doverpublications.com|access-date=2018-11-26}}</ref> Rijeke kontinuirano [[Erozija|erodiraju]], transportuju i [[Taloženje (geologija)|talože]] supstrat, sediment i organski materijal. Kontinuirano [[kretanje]] vode i unesenog materijala stvara raznovrsna [[staništa]], uključujući [[bruska|bruske]], [[bakterijska klizalica|klizalice]] i [[Potočni bazen|bazene]]].<ref name="Cush">Cushing, C.E. and J.D. Allan. 2001. Streams: their ecology and life. Academic Press, San Diego. Pp. 366.</ref> ===Svjetlost=== '''[[Svjetlost]]''' je važna za lotičke sisteme, jer obezbjeđuje energiju potrebnu za pokretanje [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] putem [[fotosinteza|fotosinteze]], a također može pružiti utočište za vrste [[plijen]]a u sjenama koje baca. Količina svjetlosti koju sistem prima može biti povezana s kombinacijom unutrašnjih i vanjskih varijabli toka. Područje koje okružuje [[potok|potočić]], naprimjer, može biti u sjeni okolnih [[šuma]] ili zidova doline. Veći riječni sistemi obično su široki, tako da je uticaj vanjskih varijabli minimiziran, a [[Sunce|sunčeva svjetlist]] dopire do površine. Međutim, ove rijeke također imaju tendenciju da budu turbulentnije, a čestice u vodi sve više slabe svjetlost kako se dubina povećava.<ref name=Cush/> Sezonski i dnevni faktori također mogu imati ulogu u dostupnosti svjetlosti jer ugao upada, ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, može dovesti do gubitka svjetlosti zbog refleksije. Poznat kao [[Beersov zakon|Beerov zakon]], što je plići ugao, više [[svjetlost]]i reflektuje se i količina primljenog sunčevog zračenja [[logaritam]]ski opada s dubinom.<ref name=Gill/> Dodatni utjecaji na dostupnost svjetlosti uključuju oblačnost, nadmorsku visinu i geografski položaj.<ref name=Brown1987>Brown 1987</ref> ===Temperatura=== [[Datoteka:Castle Geyser, Yellowstone, 1874.jpg|thumb|right|[[Castle Geyser]], [[Yellowstone National Park]]]] [[Alika:Winter Forest Near Erzhausen II.jpg|thumb|right|280px| Šumski [[potok]] zimi u blizini [[Erzhausen[[a, [[Njemačka]],]] [[Slika:Gabas 007.jpg|thumb|right|280px| Kaskada u [[Pirineji]]ma]] Većina lotičkih vrsta su [[poikiloterm]]ne [[životinje]] čija se unutrašnja temperatura mijenja u zavisnosti od okoline, stoga je [[temperatura]] ključni abiotički faktor za njih. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem toplote u ili iz zraka i okolnog supstrata. Plitki potoci su obično dobro izmiješani i održavaju relativno ujednačenu temperaturu unutar područja. Međutim, u dubljim, sporije tekućim vodenim sistemima može se razviti velika razlika između temperature dna i površine. Sistemi koji se napajaju izvorima imaju male varijacije jer izvori obično potiču iz podzemnih voda, koje su često vrlo blizu temperaturi okoline.<ref name=Gill/> Mnogi sistemi pokazuju jake [[Dnevna varijacija temperature|dnevne]] fluktuacije, a sezonske varijacije su najekstremnije u [[Arktik|arktičkim]], [[oustinja|pustinjskim]] i umjerenim sistemima.<ref name=Gill/> Količina sjenčanja, [[klima]] i [[nadmorska visina]] također mogu uticati na temperaturu lotičkih sistema.<ref name=Allan/> ===Hemija=== [[Hemija]] vode u riječnim [[ekosistem]]ima varira ovisno o tome koje su rastvorene tvari i plinovi prisutni u [[vodeni stub|vodenom stubu]] potoka. Konkretno, riječna voda može uključivati, osim same vode, * rastvorene neorganske materije i glavne [[ion]]e ([[kalcij]], [[natrij]], [[magnezij]], [[kalij]], [[bikarbonat]], [[sulfid]], [[hlorid]]) * rastvorene neorganske hranjive tvari ([[dušik]], [[fosfor]], [[silicij-dioksid]]) * [[čestice organske materije|suspendovane]] i [[rastvorene organske materije]] * plinove ([[dušik]], [[dušik-oksid]], [[ugljik-dioksid]]], [[kisik]]) * tragove metala i zagađivača ==== Rastvoreni ioni i hranjive tvari ==== Rastvorene rastvorene tvari u [[potok]]u mogu se smatrati ili ''reaktivnim'' ili ''konzervativnim''. Reaktivne rastvorene tvari se lako biološki asimiliraju od strane [[autotrof]]ne i [[heterotrof]]ne biote potoka; Primjeri mogu uključivati neorganske vrste [[dušik]]a kao što su [[nitrat]] ili [[amonij]], neke oblike [[fosfor]]a (npr. [[rastvor]]ljivi reaktivni fosfor) i [[silicij-dioksid]]. Otale rastvorene materije mogu se smatrati konzervativnim, što ukazuje na to da se rastvorena materija ne apsorbuje i ne koristi biološki; [[hlorid]] se često smatra konzervativnom rastvorenom materijom. Konzervativne rastvorene materije se često koriste kao hidrološki traseri za kretanje i transport vode. I reaktivna i konzervativna hemija vode potoka prvenstveno je određena unosima iz geologije njenog [[drenažni bazen|sliva]] ili slivnog područja. Na hemiju vode potoka mogu uticati i padavine i dodavanje zagađivača iz ljudskih izvora.<ref name="Allan"/><ref name="Cush"/> Velike razlike u hemiji obično ne postoje unutar malih lotičkih sistema zbog velike brzine miješanja. Međutim, u većim riječnim sistemima, koncentracije većine hranjivih tvari, rastvorenih soli i [[pH-vrijednost]]i smanjuju se s povećanjem udaljenosti od riječnog izvora.<ref name="Gill"/> ==== Rastvoreni plinovi ==== Što se tiče rastvorenih gasova, [[kisik]] je vjerovatno najvažniji hemijski sastojak lotičkih sistema, jer je svim aerobnim organizmima potreban za preživljavanje. U vodu ulazi uglavnom putem difuzije na granici voda-zrak. Rastvorljivost kisika u vodi smanjuje se s porastom pH vrijednosti i temperature vode. Brzi, turbulentni tokovi izlažu veći dio površine vode zraku i obično imaju niske temperature, a samim tim i više kisika od sporih, [[rukavac]]a.<ref name="Gill"/> Kisik je nusprodukt [[fotosinteza|fotosinteze]]], tako da sistemi s velikom količinom vodenih algi i biljaka također mogu imati visoke koncentracije kiseonika tokom dana. Ovi nivoi mogu značajno pasti tokom noći kada primarni proizvođači prelaze na disanje. Kisik može biti ograničavajući ako je cirkulacija između površine i dubljih slojeva slaba, ako je aktivnost lotičkih životinja vrlo visoka ili ako dolazi do velike količine organskog raspadanja.<ref name="Cush"/> ==== Suspendovane materije ==== Rijeke također mogu prenositi suspendovane neorganske i organske materije. Ovi materijali mogu uključivati [[sediment]]<ref>{{Cite journal|last1=Dean|first1=David J.|last2=Topping|first2=David J.|last3=Schmidt|first3=John C.|last4=Griffiths|first4=Ronald E.|last5=Sabol|first5=Thomas A.|date=January 2016|title=Sediment supply versus local hydraulic controls on sediment transport and storage in a river with large sediment loads|journal=Journal of Geophysical Research: Earth Surface|language=en|volume=121|issue=1|pages=82–110|doi=10.1002/2015jf003436|bibcode=2016JGRF..121...82D |issn=2169-9003|url=https://digitalcommons.usu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1889&context=wats_facpub|doi-access=free}}</ref> ili organske materije kopnenog porijekla koje upadaju u korito [[potok]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J. R.|last2=Meyer|first2=J. L.|date=1997|title=Stream Organic Matter Budgets: An Introduction|journal=Journal of the North American Benthological Society|volume=16|issue=1|pages=3–13|doi=10.2307/1468223|jstor=1468223|s2cid=88167408 }}</ref> Često se organska materija prerađuje unutar potoka putem mehaničke fragmentacije, konzumiranja i ispaše od strane [[beskičmenjak]]a, te mikrobne razgradnje.<ref>{{Cite journal|url=https://www.researchgate.net/publication/270355611|title=A Perspective on Leaf Litter Breakdown in Streams {{!}} Request PDF|journal=Oikos|volume=85|issue=2|page=377|language=en|access-date=2018-11-27|doi=10.2307/3546505|jstor=3546505|year=1999|last1=Gessner|first1=Mark O.|last2=Chauvet|first2=Eric|last3=Dobson|first3=Mike}}</ref> Lišće i drvenasti ostaci, prepoznatljive grube čestice organske materije (CPOM), pretvaraju u čestice organske materije (POM), sve do finih [[čestica]] organske materije. [[drvenasta biljka|Drvenaste i nedrvenaste biljke]] imaju različite brzine razgradnje u struji vode, pri čemu se lisnate biljke ili dijelovi biljaka (npr. [[cvijet|cvjetne]] latice) razgrađuju brže od drvenastih [[trupac]]a ili [[grana]].<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J R|last2=Benfield|first2=E F|date=November 1986|title=Vascular Plant Breakdown in Freshwater Ecosystems| journal=Annual Review of Ecology and Systematics| language=en|volume=17|issue=1|pages=567–594|doi=10.1146/annurev.es.17.110186.003031|bibcode=1986AnRES..17..567W |issn=0066-4162}}</ref> ===Supstrat=== Neorganski [[Supstrat (morska biologija)|supstrat]] lotskih sistema sastoji se od [[geologija|geološkog]] materijala prisutnog u slivu koji erodira, transportuje, sortira i taloži struja. Neorganski supstrati se klasifikuju po veličini na [[Wentworthova skala|Wentworthovoj skali]], koja se kreće od gromada, preko oblutaka, [[šljunak|šljunka]], [[pjesak|pijeska]] i [[mulj]]a.<ref name=Gill/> Tipično, [[Veličina čestica (veličina zrna)|veličina čestica]] supstrata se smanjuje nizvodno s većim gromadama i kamenjem u planinskijim područjima i pjeskovitim dnom u nizinskim rijekama. To je zato što viši gradijenti planinskih potoka olakšavaju brži tok, pomjerajući manje materijale supstrata dalje nizvodno radi taloženja.<ref name=Cush/> Supstrat također može biti organski i može uključivati fine čestice, jesenje lišće koje je opalo, [[drvo|velike drvenaste ostatke]] poput potopljenih trupaca drveća, [[mahovine]] i poluvodnih [[biljke|biljaka]].<ref name=Allan/> Taloženje supstrata nije nužno trajan događaj, jer može biti podložno velikim modifikacijama tokom poplava.<ref name=Cush/> ==Biotske (žive) komponente == Žive komponente [[ekosistem]]a nazivaju se biotske komponente. Potoci imaju brojne vrste biotskih [[organizam]]a koji u njima žive, uključujući [[bakterije]], [[primarni producent|primarne proizvođače]], [[insekt]]e i ostale [[beskičmenjak]]e, kao i [[ribe]] i druge [[kičmenjak]]e. [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a stream.png|thumb|upright=1.7|[[Mreža istovremene pojave]] bakterijske zajednice u potoku<ref>{{cite journal |doi = 10.3390/w11081711|title = Impact of Nutrient and Stoichiometry Gradients on Microbial Assemblages in Erhai Lake and Its Input Streams|year = 2019|last1 = Liu|first1 = Yang|last2 = Qu|first2 = Xiaodong|last3 = Elser|first3 = James J.|last4 = Peng|first4 = Wenqi|last5 = Zhang|first5 = Min|last6 = Ren|first6 = Ze|last7 = Zhang|first7 = Haiping|last8 = Zhang|first8 = Yuhang|last9 = Yang|first9 = Hua|journal = Water|volume = 11|issue = 8|page = 1711|doi-access = free| bibcode=2019Water..11.1711L }}</ref>]] ===Mikroorganizmi=== [[Bakterije]] su prisutne u velikom broju u lotičkim vodama. Slobodnoživući oblici povezani su s raspadanjem organskog materijala, [[biofilm]]om na površinama stijena i vegetacije, između čestica koje čine supstrat i suspendirani u [[vodeni stub|vodenom stubu]]. Ostali oblici su također povezani s crijevima lotičkih organizama kao [[Parazitizam|paraziti]] ili u [[komensalizam|komenaalnim]] odnosima.<ref name=Gill/> Bakterije imaju veliku ulogu u recikliranju energije (vidi [[#Trofički odnosi|ispod]]).<ref name=Allan/> [[Dijatomeje]] su jedna od glavnih dominantnih grupa [[perifit]]skih [[alge|algi]] u lotičkim sistemima i široko se koriste kao efikasni indikatori kvalitete vode, jer brzo reagiraju na promjene u okolišu, posebno organsko zagađenje i [[eutrofikacijaa| eutrofikaciju]], sa širokim spektrom tolerancije na uvjete u rasponu od [[oligotrof]]nih do [[eutrof]]nih.<ref name=Heinrich2019 /><ref>{{cite book |doi = 10.1007/978-3-319-31984-1_11|chapter = Diatoms as Bioindicators in Rivers|title = River Algae|year = 2016|last1 = Lobo|first1 = Eduardo A.|last2 = Heinrich|first2 = Carla Giselda|last3 = Schuch|first3 = Marilia|last4 = Wetzel|first4 = Carlos Eduardo|last5 = Ector|first5 = Luc|pages = 245–271|isbn = 978-3-319-31983-4}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1590/S1519-69842011000500015 |title = Application of water quality biological indices using diatoms as bioindicators in the Gravataí river, RS, Brazil |year = 2011 |last1 = Salomoni |first1 = SE. |last2 = Rocha |first2 = O. |last3 = Hermany |first3 = G. |last4 = Lobo |first4 = EA. |journal = Brazilian Journal of Biology |volume = 71 |issue = 4 |pages = 949–959 |doi-access = free }}</ref> [[Fungi|Gljive]] su također vrlo često prisutne u lotičkim okruženjima. Uglavnom su [[mikroskop[[ske veličine i najčešće se nalaze kao aseksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|anamorfne]]) [[vodene hifomicete]] [[spore]], ili rjeđe kao seksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|teleomorfne]]) spore koje slobodno plutaju u vodi. Međutim, glavni dio gljiva, [[micelij]], slobodno živi u [[sediment]]u, na raspadajućem organskom materijalu,<ref name=":0">{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-030-72854-0 |title=The Ecology of Plant Litter Decomposition in Stream Ecosystems |date=2021 |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-030-72853-3 |editor-last=Swan |editor-first=Christopher M. |location=Cham |language=en |doi=10.1007/978-3-030-72854-0 |editor-last2=Boyero |editor-first2=Luz |editor-last3=Canhoto |editor-first3=Cristina}}</ref> kao [[parazit]]i na ili u drugim organizmima (kao što su na [[životinja]]ma ili [[alge|algama]]),<ref>{{Cite book |last1=Weiss |first1=Louis M. |title=Microsporidia: pathogens of opportunity |last2=Becnel |first2=James J. |date=2014 |publisher=Wiley Blackwell |isbn=978-1-118-39526-4 |location=Ames, Iowa}}</ref><ref>{{Cite book |title=Freshwater fungi and fungal-like organisms |publisher=Walter de Gruyter GmbH & Co. KG |isbn=978-3-11-039014-8 |editor-last=Jones |editor-first=E. B. Gareth |series=Marine and freshwater botany |date=27 August 2014 |location=Boston |editor-last2=Hyde |editor-first2=Kevin D. |editor-last3=Pang |editor-first3=Ka-lai}}</ref> as [[endophyte]]s,<ref>{{Cite journal |last1=Selosse |first1=Marc-André |last2=Vohník |first2=Martin |last3=Chauvet |first3=Eric |date=2008 |title=Out of the rivers: are some aquatic hyphomycetes plant endophytes? |url=https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |journal=New Phytologist |language=en |volume=178 |issue=1 |pages=3–7 |doi=10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |pmid=18315696 |bibcode=2008NewPh.178....3S |issn=1469-8137|url-access=subscription }}</ref> u biljkama, ili kao [[Mutualizam (biologija)|mutualisti]] u crijevima [[insekti|insekata]].<ref>{{Cite book |title=Fungus-insect relationships: perspectives in ecology and evolution |date=1984 |publisher=Columbia Univ. Pr |isbn=978-0-231-05695-3 |editor-last=Wheeler |editor-first=Quentin |location=New York, NY |editor-last2=Entomological Society of America}}</ref> === Biofilm === [[Slika:Biofilm components in streams.jpg|thumb|upright=1.7|right|Različite komponente biofilma u potocima.<ref name=Sabater2016 /> Glavne komponente su [[alge]] i [[bakterije]].]] [[Biofilm]] je kombinacija algi (dijatomeja itd.), gljiva, bakterija i drugih malih [[mikroorganizam]]a koji postoje u filmu duž [[korito potoka|korita potoka]] ili [[bentos]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Battin|first1=Tom J.|last2=Besemer|first2=Katharina|last3=Bengtsson|first3=Mia M.|last4=Romani|first4=Anna M.|last5=Packmann|first5=Aaron I.|date=April 2016|title=The ecology and biogeochemistry of stream biofilms|journal=Nature Reviews Microbiology|language=En|volume=14|issue=4|pages=251–263|doi=10.1038/nrmicro.2016.15|pmid=26972916 |s2cid=6573778 |issn=1740-1526|url=http://eprints.gla.ac.uk/118574/1/118574.pdf}}</ref> Sami biofilmovi su složeni,<ref>{{Cite journal|last1=Besemer|first1=Katharina|last2=Peter|first2=Hannes|last3=Logue|first3=Jürg B|last4=Langenheder|first4=Silke|last5=Lindström|first5=Eva S|last6=Tranvik|first6=Lars J|last7=Battin|first7=Tom J|date=August 2012|title=Unraveling assembly of stream biofilm communities|journal=The ISME Journal|volume=6|issue=8|pages=1459–1468|doi=10.1038/ismej.2011.205|issn=1751-7362|pmc=3400417|pmid=22237539|bibcode=2012ISMEJ...6.1459B }}</ref> i doprinose složenosti korita potoka. Različite komponente biofilma ([[alge]] i [[bakterije]] glavne su komponente) ugrađene su u [[egzopolisaharid]]nu matricu (EPS) i predstavljaju mrežne receptore neorganskih i organskih elemenata te ostaju podložne uticajima različitih faktora okoline.<ref name=Sabater2016>{{cite journal |doi = 10.3389/fenvs.2016.00014|title = Stream Biofilm Responses to Flow Intermittency: From Cells to Ecosystems|year = 2016|last1 = Sabater|first1 = Sergi|last2 = Timoner|first2 = Xisca|last3 = Borrego|first3 = Carles|last4 = Acuña|first4 = Vicenç|journal = Frontiers in Environmental Science|volume = 4| page=14 |s2cid = 18984955|doi-access = free| bibcode=2016FrEnS...4...14S |hdl = 10256/16946|hdl-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{multiple image | align = left | direction = horizontal | image1 = River diatoms.jpg | width1 = 280 | caption1 = [[Epilit]]na [[dijatomeje]] iz riječnog korita<ref name=Heinrich2019>{{cite journal |doi = 10.1590/2175-7860201970041|title = Epilithic diatom flora in Cali River hydrographical basin, Colombia|year = 2019|last1 = Heinrich|first1 = Carla Giselda|last2 = Palacios-Peñaranda|first2 = Martha L.|last3 = Peña-Salamanca|first3 = Enrique|last4 = Schuch|first4 = Marilia|last5 = Lobo|first5 = Eduardo A.|journal = Rodriguésia|volume = 70|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> (size bars are 30&nbsp;μm) | image2 = Slime on the cobbles of a streambed.jpg | width2 = 175 | caption2 = Ova [[sluz]] na koritu [[potok]]a je [[kaldrma (geologija)|kaldrma]] biofilma}} {{clear left}} .<ref>{{cite journal |doi = 10.1899/11-073.1|title = The relationship between epilithic biofilm stability and its associated meiofauna under two patterns of flood disturbance|year = 2012|last1 = Majdi|first1 = Nabil|last2 = Mialet|first2 = Benoît|last3 = Boyer|first3 = Stéphanie|last4 = Tackx|first4 = Michèle|last5 = Leflaive|first5 = Joséphine|last6 = Boulêtreau|first6 = Stéphanie|last7 = Ten-Hage|first7 = Loïc|last8 = Julien|first8 = Frédéric|last9 = Fernandez|first9 = Robert|last10 = Buffan-Dubau|first10 = Evelyne|journal = Freshwater Science|volume = 31| issue=1 |pages = 38–50| bibcode=2012FWSci..31...38M |s2cid = 3473853|url = http://oatao.univ-toulouse.fr/8842/1/Majdi_8842.pdf}}</ref> Biofilmovi su jedna od glavnih [[Interfaza|bioloških interfaza]] u riječnim ekosistemima, i vjerovatno najvažnija u [[povremenim rijekama]], gdje se značaj [[vodenog stuba]] smanjuje tokom produženih perioda niske aktivnosti [[hidrološkog ciklusa]].<ref name=Sabater2016 /> Biofilmovi se mogu shvatiti kao [[mikrobni konzorciji]] [[autotrof]]a i [[heterotrof]]a, koji koegzistiraju u matrici hidratiziranih [[vanćelijska polimerna supstanca| vanćelijskih polimernih supstanci]] (EPS). Ove dvije glavne biološke komponente su uglavnom [[alge]] i [[cijanobakterije]] s jedne strane, i [[bakterije]] i [[gljive]] s druge strane.<ref name=Sabater2016 /> [[Mikrofauna|Mikro]] – i [[mejofauna]] također nastanjuju [[biofilm]], hraneći se organizmima i organskim [[čestica]]ma i doprinoseći njegovoj [[evolucija|evoluciji]] i širenju<ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nrmicro2415|title = The biofilm matrix|year = 2010|last1 = Flemming|first1 = Hans-Curt|last2 = Wingender|first2 = Jost|journal = Nature Reviews Microbiology|volume = 8|issue = 9|pages = 623–633|pmid = 20676145|s2cid = 28850938}}</ref> EPS je u stanju da zadrži [[ekstracelularne enzime]] i stoga omogućava korištenje materijala iz okoline i transformaciju tih materijala u rastvorene hranjive tvari za upotrebu od strane algi i bakterija. Istovremeno, EPS doprinose zaštiti ćelija od isušivanja, kao i od drugih opasnosti (npr. [[biocid]], [[UV zračenje]], itd.) iz vanjskog svijeta.<ref name=Sabater2016 /> S druge strane, pakovanje i zaštitni sloj EPS-a ograničavaju difuziju plinova i hranjivih tvari, posebno za ćelije daleko od površine biofilma, a to ograničava njihov opstanak i stvara jake gradijente unutar biofilma. I fizička struktura biofilma i plastičnost [[organizam]]a koji u njemu žive osiguravaju i podržavaju njihov opstanak u teškim okruženjima ili pod promjenjivim uslovima okoline.<ref name=Sabater2016 /> ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Periphyton.jpg|thumb|Perifiton]] [[Slika:water hyacinth.jpg|thumb|Obični vodeni zumbul u cvijetu]] [[Alge]], koje se sastoje od [[fitoplankton]]a i [[perifiton]]a, najznačajniji su izvori primarne proizvodnje u većini [[potok]]a i [[rijeka]].<ref name=Gill/> Fitoplankton slobodno pluta u vodenom stubu i stoga nije u stanju održavati [[populacije]] u brzim tekućim potocima. Međutim, mogu razviti značajne populacije u sporo tekućim rijekama i rukavcima.<ref name=Allan/> Perifitonske alge su obično nitaste i bičaste alge koje se mogu pričvrstiti za predmete, kako bi izbjegle da ih odnesu brze struje. Na mjestima gdje su brzine protoka zanemarive ili ih nema, perifiton može formirati [[želatin]]oznu, neusidrenu plutajuću podlogu.<ref name=Cush/> [[Biljke]] pokazuju ograničene [[adaptacija|prilagodbe]] brzom toku i najuspješnije su u smanjenim strujama. Primitivnije biljke, poput [[mahovina]] i [[Marchantiophyta|jetrenjača]], pričvršćuju se za čvrste predmete. To se obično događa u hladnijim izvorištima gdje uglavnom [[kamen]]ita podloga nudi mjesta za pričvršćivanje. Neke biljke slobodno plutaju na površini vode u gustim prostirkama poput [[vodena leća| vodene leće]] ili [[vodeni zumbul|vodenog sumbula]]. Druge su ukorijenjene i mogu se klasificirati kao potopljene ili emergentne. Ukorijenjene biljke se obično javljaju u područjima slabije struje gdje se nalaze sitnozrnasta tla.<ref name=Brown1987/><ref name=Cush/> Ove ukorijenjene biljke su fleksibilne, s izduženim [[list]]ovima koji pružaju minimalan otpor struji.<ref name=Ang/> Život u tekućoj vodi može biti koristan za [[biljke]], uključujući i [[alge]], jer je struja obično dobro prozračena i osigurava kontinuiranu opskrbu hranjivim tvarima.<ref name=Cush/> Ovi organizmi su ograničeni protokom, svjetlošću, hemijom vode, supstratom i pritiskom ispaše.<ref name=Gill/> Alge i ostale biljke su važne za lotičke sisteme kao izvori energije, za formiranje mikrostaništa koja štite drugu faunu od [[predator]]a i struje, te kao izvor hrane.<ref name=Brown1987/> ===Insekti i drugi beskičmenjaci=== Do 90% [[beskičmenjak]]a u nekim lotičkim sistemima su [[insekti]]. Ove vrste pokazuju ogromnu raznolikost i mogu se naći na gotovo svakom dostupnom staništu, uključujući površine kamenja, duboko ispod supstrata u hipoteičnoj zoni, uvučene u struju i u površinskom biofilmu. Insekti su razvili nekoliko strategija za život u raznolikim tokovima lotičkih sistema. Neki izbjegavaju područja s jakim strujama, nastanjujući supstrat ili zaštićenu stranu stijena. Drugi imaju ravna tijela kako bi smanjili sile otpora koje doživljavaju živeći u tekućoj vodi.<ref name="Poff_2006">{{cite journal |title=Functional trait niches of North American lotic insects: traits-based ecological applications in light of phylogenetic relationships |last=Poff |first=N. LeRoy |display-authors=etal |date=2006 |journal=Journal of the North American Benthological Society | volume = 25 | issue = 4 | pages = 730–755 |doi=10.1899/0887-3593(2006)025[0730:FTNONA]2.0.CO;2 |s2cid=18882022 |url=https://bearworks.missouristate.edu/articles-cnas/2440 |doi-access=free }}</ref> Neki insekti, poput divovske vodene [[coleoptera|bube]] ([[Belostomatidae]]), izbjegavaju poplave tako što napuštaju potok kada osjete padanje kiše.<ref> {{cite journal | last = Lytle | first = David A. | date = 1999 | title = Use of Rainfall Cues by Abedus herberti (Hemiptera: Belostomatidae): A Mechanism for Avoiding Flash Floods | url = https://lytlelab.science.oregonstate.edu/sites/lytlelab/files/Lytle1999_JIB.pdf | journal = Journal of Insect Behavior | volume = 12 | issue = 1 | pages = 1–12 | access-date = 26 November 2018 | doi = 10.1023/A:1020940012775 | bibcode = 1999JIBeh..12....1L | s2cid = 25696846 }}</ref> Pored ovih [[ponašanja]] i oblika tijela, insekti imaju različite životne cikluse [[adaptacija]], kako bi se nosili s prirodno prisutnim fizičkim uvjetima potočnih okruženja.<ref> {{cite journal | last1 = Lytle | first1 = David A. | last2 = Poff | first2 = N. LeRoy | date = 2004 | title = Adaptation to natural flow regimes | journal = Trends in Ecology and Evolution | volume = 19 | issue = 2 | pages = 94–100 | doi = 10.1016/j.tree.2003.10.002 | pmid = 16701235 }}</ref> Neki insekti određuju vrijeme svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] na osnovu poplava i suša. Naprimjer, neki vodeni cvjetovi usklađuju vrijeme kada se pojavljuju kao leteći odrasli insekti s vremenom kada se obično javljaju poplave uzrokovane topljenjem [[snijeg]]a, u potocima u [[Colorado|Coloradu]]. Drugi insekti nemaju fazu leta i cijeli svoj životni ciklus provode u rijeci. Kao i većina primarnih potrošača, lotični [[beskičmenjaci]] često se uveliko oslanjaju na struju, kako bi im donijeli hranu i kisik.<ref name="CumminsKlug">{{cite journal | last1 = Cummins | first1 = Kenneth W. | last2 = Klug | first2 = Michael J. | date = 1979 | title = Feeding Ecology of Stream Invertebrates | journal = Annual Review of Ecology and Systematics | volume = 10 | issue = 1 | pages = 147–172 | doi = 10.1146/annurev.es.10.110179.001051 | jstor = 2096788 | bibcode = 1979AnRES..10..147C }}</ref> Uobičajeni [[red (biologija)|redovi]] insekata koji se nalaze u riječnim ekosistemima uključuju [[Ephemeroptera]] (također poznate kao [[vodena mušica]]), [[Trichoptera]] (također poznate kao [[Trichoptera|vodena mušica]]), [[Plecoptera]] (također poznate kao [[kamenkarica]], [[Diptera]] (također poznate kao prava [[muha]]), neke vrste [[Coleoptera]] (također poznate kao [[coleoptera|buba]]), [[Odonata]] (grupa koja uključuje [[vilin konjic]] i [[vilemjak]]), i neke vrste [[Hemiptera]] (također poznate kao prave stjenice). Dodatne beskičmenjačke [[taksone]] uobičajene za tekuće vode uključuju [[mekušce]] kao što su [[puževi]], [[priljepci]], [[školjke]], [[dagnje]], kao i [[rakovi]] poput [[rakušac]]a, [[amphipoda]] i ostaluh [[rakovi|rakova]].<ref name=Cush/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== [[Datoteka:New Zealand long fin eel.jpg|thumb|[[Novozelandska dugoperajna jegulja| Novozelandske dugoperajne jegulje]] mogu težiti preko 50 kilograma.]] [[Datoteka:Salvelinus fontinalis.jpg|thumb|[[Potočna pastrmka]] je porijeklom iz malih potoka, jezera i izvorskih bara.]] [[Ribe]] su vjerovatno najpoznatiji stanovnici lotičkih sistema. Sposobnost vrste ribe da živi u tekućim vodama zavisi od brzine kojom može plivati i trajanja održavanja te brzine. Ova sposobnost može uveliko varirati između [[vrsta]] i vezana je za [[stanište]] u kojem može preživjeti. Neprekidno plivanje troši ogromnu količinu [[energije]] i stoga ribe provode samo kratke periode u punoj struji. Umjesto toga, jedinke ostaju blizu dna ili obala, iza prepreka i zaštićene od struje, plivajući u struji samo da bi se hranile ili promijenile lokaciju.<ref name=Ang /> Neke vrste su se prilagodile životu samo na dnu sistema, nikada se ne upuštajući u otvoreni vodeni tok. Ove ribe su [[Anatomski termini lokacije#Dorzalno i ventralno|dorzo-ventralno]] spljoštene kako bi se smanjio otpor protoka i često imaju oči na vrhu glave kako bi posmatrale šta se dešava iznad njih. Neki također imaju senzorne cijevi postavljene ispod glave kako bi pomogle u testiranju supstrata.<ref name=Brown1987/> Lotički sistemi se obično povezuju jedan s drugim, formirajući put do okeana ([[izvor]] → [[potok]] → [[rijeka]] →[[jezero]]/[[ okean]]), a mnoge ribe imaju životne cikluse koji zahtijevaju faze i u slatkoj i u slanoj vodi. [[Losos]], naprimjer, je [[anadrom]]na vrsta koja se rađa u slatkoj vodi, ali većinu svog odraslog života provode u okeanu, vraćajući se u slatku vodu samo radi [[mrijest|mriještenja]]. Jegulje su katadromne vrste koje rade suprotno, živeći u slatkoj vodi kao odrasle jedinke, ali migrirajući u okean radi mrijesta.<ref name=Gill/> Pripadnici ostalih [[takson]]a [[kičmenjak]]a koji naseljavaju lotičke sisteme uključuju vodozemce, kao što su daždevnjaci, [[gmizavci|gmitavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]], [[krokodili]] i [[aligatori]]), razne vrste [[ptica]] i [[sisari]] (npr. [[vidre]], [[dabrovi]], [[nilski konj]]i i riječni [[delfin]]i). Izuzev nekoliko vrsta, ovi kičmenjaci nisu vezani za vodu kao ribe i dio vremena provode u kopnenim staništima.<ref name=Gill/> Mnoge vrste riba su važne kao potrošači i kao [[plijen]] za gore spomenute veće kičmenjake. == Dinamika trofičkog nivoa == Koncept [[trofički nivo|trofičkog nivoa]] koristi se u [[lanac ishrane|lancima ishrane]], kako bi se vizualizirao način na koji se [[energija]] prenosi iz jednog dijela ekosistema u drugi.<ref name=Lindeman1942>{{Cite journal|last=Lindeman|first=Raymond L.|date=1942|title=The Trophic-Dynamic Aspect of Ecology|url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1930126|journal=Ecology|language=en|volume=23|issue=4|pages=399–417|doi=10.2307/1930126|jstor=1930126 |bibcode=1942Ecol...23..399L |issn=1939-9170|url-access=subscription}}</ref> Trofičkim nivoima mogu se dodijeliti brojevi koji određuju koliko se organizam nalazi duž [[lanac ishrane|lanca ishrane]]. # Nivo jedan: [[Autotrofi|Proizvođači]], organizmi slični biljkama koji proizvode vlastitu hranu koristeći sunčevo zračenje, uključujući [[alge]], [[fitoplankton]], [[mahovine]] i [[lišaji|lišajeve]]. # Nivo dva: [[Konzumenti]], organizmi slični životinjama koji dobijaju energiju jedući proizvođače, kao što su [[zooplankton]], male [[ribe]] i [[rakovi]]. # Nivo tri: [[Razlagači]] ili reducenti, organizmi koji razgrađuju mrtvu materiju potrošača i proizvođača i vraćaju hranjive tvari natrag u sistem. Primjeri su [[bakterije]] i [[gljive]]. Sve energetske transakcije unutar [[ekosistem]]a potiču iz jednog vanjskog izvora [[energija|energije]], [[Sunce|sunčane]].<ref name=Lindeman1942 /> Dio ovog sunčevog zračenja proizvođači (biljke) koriste za pretvaranje neorganskih u organske supstance koje potrošači (životinje) mogu koristiti kao hranu.<ref name=Lindeman1942 /> Biljke oslobađaju dijelove ove energije nazad u ekosistem putem [[katabolizam|kataboličkog]] procesa. Životinje zatim konzumiraju potencijalnu energiju koja se oslobađa od proizvođača. Nakon ovog sistema slijedi smrt organizma potrošača koji zatim vraća hranjive tvari nazad u ekosistem. To omogućava daljnji rast biljaka i ciklus se nastavlja. Razdvajanje ciklusa na nivoe olakšava da se razumijw [[ekološka sukcesija]] kada posmatra prijenos energije unutar sistema.<ref name=Lindeman1942/> === Uticaj odozgo prema dolje i odozdo prema gore === [[Datoteka:The Flowing River.jpg|thumb|[[tekućica|Tekuće]] rijeke mogu djelovati kao [[vektori širenja]] za biljnu materiju i [[beskičmenjak]]e.]] Uobičajen problem s dinamikom trofičkog nivoa je način na koji su resursi i proizvodnja regulirani.<ref name=Hoekman2010>{{Cite journal|last=Hoekman|first=David|date=2010|title=Turning up the heat: Temperature influences the relative importance of top-down and bottom-up effects|journal=Ecology|language=en|volume=91|issue=10|pages=2819–2825|doi=10.1890/10-0260.1|pmid=21058543 |issn=1939-9170|doi-access=free|bibcode=2010Ecol...91.2819H }}</ref> Korištenje i interakcija između resursa imaju veliki utjecaj na strukturu lanaca ishrane u cjelini. [[Temperatura]] ima ulogu u interakcijama lanaca ishrane, uključujući sile odozgo prema dolje i odozdo prema gore unutar ekoloških zajednica. Regulacije odozdo prema gore unutar lanca ishrane javljaju se kada resurs dostupan u podnožju ili dnu lanca ishrane poveća produktivnost, što se zatim penje lancem i utiče na dostupnost [[Biomasa|biomase]] organizmima više trofičke razine.<ref name=Hoekman2010 /> Regulacije odozgo prema dolje javljaju se kada se poveća [[populacija]] [[predator]]a. To ograničava dostupnu populaciju plijena, što ograničava dostupnost energije za niže trofičke razine unutar lanca ishrane. Mnogi biotski i abiotski faktori mogu uticati na interakcije odozgo prema dolje i odozdo prema gore.<ref name=Estes2016>{{Cite journal|last1=Ripple|first1=William J.|last2=Estes|first2=James A.|last3=Schmitz|first3=Oswald J.|last4=Constant|first4=Vanessa|last5=Kaylor|first5=Matthew J.|last6=Lenz|first6=Adam|last7=Motley|first7=Jennifer L.|last8=Self|first8=Katharine E.|last9=Taylor|first9=David S.|last10=Wolf|first10=Christopher|date=2016|title=What is a Trophic Cascade?|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=31|issue=11|pages=842–849|doi=10.1016/j.tree.2016.08.010|pmid=27663836 |bibcode=2016TEcoE..31..842R |issn=0169-5347}}</ref> ===Trofička kaskada === Drugi primjer interakcija u lancima ishrane su [[Trofička kaskada|trofičke kaskade]]. Razumijevanje trofičkih kaskada omogućilo je da se bolje razumije struktura i dinamika lanaca ishrane unutar ekosistema.<ref name=Estes2016/> [[Fenomen]] trofičkih kaskada omogućava [[ključni predator|ključnim predatorima]] da strukturiraju cijeli [[lanac ishrane]] u smislu načina na koji interaguju sa svojim [[plijen]]om. Trofičke kaskade mogu uzrokovati drastične promjene u protoku energije unutar lanca ishrane.<ref name=Estes2016 /> Naprimjer, kada glavni ili ključni predator konzumira organizme ispod sebe u lancu ishrane, [[gustoća]] i [[ponašanje]] plijena će se promijeniti. To, zauzvrat, utiče na brojnost [[organizam]]a koji se konzumiraju dalje u lancu, što rezultira kaskadom niz trofičke nivoe. Međutim, empirijski dokazi pokazuju da su trofičke kaskade mnogo češće u kopnenim, nego u vodenim lancima ishrane.<ref name=Estes2016/> == Lanac ishrane == [[Datoteka:Aquatic food web.jpg|thumb|400px| Primjer riječne mreže ishrane. [[Gljive|Gljive]] ([[vodene hifomicete]]) i [[Bakterije]] mogu se vidjeti u crvenom okviru na dnu. Gljive i bakterije (i drugi razlagači, poput crva) razgrađuju i recikliraju hranjive tvari natrag u [[stanište]], što je prikazano svijetloplavim strelicama. Bez gljiva i bakterija, ostatak [[mreža ishrane|mreže ishrane]] bi gladovao, jer ne bi bilo dovoljno hranjivih tvari za životinje više u mreži . Tamnonarandžaste strelice pokazuju kako neke [[životinje]] konzumiraju druge u mreži ishrane. Naprimjer, [[jastog]]e mogu jesti [[ljudi]]. Tamnoplave strelice predstavljaju jedan kompletan [[lanac ishrane]], počevši od konzumiranja [[alge|algi]] od strane vodene buhe, ''[[dafnija|Dafnije]]'', koje konzumira mala riba, koju konzumira veća riba, a koju na kraju konzumira [[velika plava čaplja]].<ref>{{cite journal |doi = 10.3389/frym.2018.00004|title = The Unseen World in the River|year = 2018|last1 = Schulz|first1 = Kestin|last2 = Smit|first2 = Mariya W.|last3 = Herfort|first3 = Lydie|last4 = Simon|first4 = Holly M.|journal = Frontiers for Young Minds|volume = 6|s2cid = 3344238|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[Lanac ishrane]] je linearni sistem karika koji je dio lanca ishrane i predstavlja redoslijed kojim se organizmi konzumiraju od jednog trofičkog nivoa do drugog. Svaka karika u lancu ishrane povezana je s trofičkim nivoom u [[ekosistem]]u. Broj koraka potrebnih da početni izvor energije, počevši od dna, stigne do vrha lanca ishrane naziva se dužina lanca ishrane.<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/S0169-5347(02)02455-2|title = The long and short of food-chain length|year = 2002|last1 = Post|first1 = David M.|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 17|issue = 6|pages = 269–277}}</ref> Iako dužina lanca ishrane može varirati, vodeni ekosistemi počinju s primarnim proizvođačima koje konzumiraju [[primarni potrošač]]i koje konzumiraju [[sekundarni potrošač]]i, a te pak mogu konzumirati tercijarni potrošači i tako dalje, sve dok se ne dostigne vrh lanca ishrane.<ref>{{Cite journal |last1=Sommer |first1=U. |last2=Charalampous |first2=E. |last3=Scotti |first3=M. |last4=Moustaka-Gouni |first4=M. |date=December 2018 |title=Big fish eat small fish: implications for food chain length? |url=https://www.akademiai.com/doi/10.1556/168.2018.19.2.2 |journal=Community Ecology |language=en |volume=19 |issue=2 |pages=107–115 |doi=10.1556/168.2018.19.2.2 |bibcode=2018ComEc..19..107S |issn=1585-8553|url-access=subscription }}</ref> Kada se dostigne vrh, ili čak i prije toga, postoje [[razlagači]] koji koriste mrtvi organski materijal i oslobađaju hranjive tvari u okolinu, ili ih zatim ponovo pojedu drugi organizmi.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Seena |first1=Sahadevan |last2=Casotti |first2=Cinthia |last3=Cornut |first3=Julien |date=March 2020 |title=Inter- and intraspecific functional variability of aquatic fungal decomposers and freshwater ecosystem processes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0048969719355652 |journal=Science of the Total Environment |language=en |volume=707|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.135570|pmid=31784168 |bibcode=2020ScTEn.70735570S |url-access=subscription }}</ref> === Primarni proizvođači === [[Primarni proizvođači]] započinju svaki [[lanac ishrane]]. Njihova proizvodnja energije i hranjivih tvari dolazi od sunca putem [[fotosinteza|fotosinteze]]. [[Alge]] doprinose velikoj količini energije i hranjivih tvari u osnovi lanca ishrane, zajedno sa kopnenim [[otpad]]om koji ulazi u [[potok]] ili [[rijeka|rijeku]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1146/annurev.ecolsys.28.1.289|title = TOWARD AN INTEGRATION OF LANDSCAPE AND FOOD WEB ECOLOGY:The Dynamics of Spatially Subsidized Food Webs|year = 1997|last1 = Polis|first1 = Gary A.|last2 = Anderson|first2 = Wendy B.|last3 = Holt|first3 = Robert D.|journal = Annual Review of Ecology and Systematics|volume = 28| issue=1 |pages = 289–316| bibcode=1997AnRES..28..289P |hdl = 1808/8160|hdl-access = free}}</ref> Proizvodnja [[organski spoj|organskih spojeva]] poput [[ugljik|ugljikovih]] prenosi se uz lanac ishrane. Primarne proizvođače konzumiraju biljojedi [[beskičmenjaci]] koji djeluju kao [[primarni potrošači]]. Produktivnost ovih proizvođača i funkcija ekosistema u cjelini pod uticajem su organizma iznad njega u lancu ishrane.<ref name=Worm2003>{{cite journal |doi = 10.1016/j.tree.2003.09.003|title = Biodiversity, productivity and stability in real food webs|year = 2003|last1 = Worm|first1 = Boris|last2 = Duffy|first2 = J.Emmett|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 18|issue = 12|pages = 628–632| bibcode=2003TEcoE..18..628W }}</ref> === Primarni potrošači === [[Primarni potrošači]] su beskičmenjaci i makrobeskičmenjaci koji se hrane primarnim proizvođačima. Oni imaju važnu ulogu u pokretanju prijenosa energije s osnovnog trofičkog nivoa na sljedeći. Oni su regulatorni organizmi koji olakšavaju i kontroliraju brzinu [[Ciklus hranjivih tvari|kruženje hranjivih tvari]] i miješanje vodenih i kopnenih biljnih [[materija]]la.<ref name=Wallace1996>{{Cite journal|last1=Wallace|first1=J. Bruce|last2=Webster|first2=Jackson R.|date=1996|title=The Role of Macroinvertebrates in Stream Ecosystem Function|url=http://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.en.41.010196.000555|journal=Annual Review of Entomology|language=en|volume=41|issue=1|pages=115–139|doi=10.1146/annurev.en.41.010196.000555|pmid=15012327 |issn=0066-4170|url-access=subscription}}</ref> Oni također transportuju i zadržavaju neke od tih hranjivih tvari i materijala.<ref name=Wallace1996/> Postoji mnogo različitih funkcionalnih grupa ovih beskičmenjaka, uključujući organizme koji pasu, organizme koji se hrane alginim [[biofilm]]om koji se skuplja na potopljenim predmetima, usitnjivače koji se hrane velikim lišćem i detritusom i pomažu u razgradnji krupnog materijala. Također, [[filter]]e, makrobeskičmenjake koji se oslanjaju na protok potoka kako bi im isporučili fine [[čestica organske tvari| čestice organske tvari]] (FPOM) suspendirane u [[vodeni stub|stupcu vode]] i sakupljače koji se hrane FPOM-om koji se nalazi na supstratu [[rijeka]] ili [[potok]]a.<ref name=Wallace1996/> === Sekundarni potrošači === [[Sekundarni potrošači]] u riječnom ekosistemu su [[Predatori|predatori]] primarnih potrošača. To uglavnom uključuje [[Insektivori|insektojedne]] [[ribe]].<ref name=Power1990>{{cite journal |doi = 10.1126/science.250.4982.811|title = Effects of Fish in River Food Webs|year = 1990|last1 = Power|first1 = M. E.|journal = Science|volume = 250|issue = 4982|pages = 811–814|pmid = 17759974|bibcode = 1990Sci...250..811P| s2cid=24780727 }}</ref> Konzumacija hrane od strane beskičmenjaka i makrobeskičmenjaka je još jedan korak u protoku energije uz [[lanac ishrane]]. Ovisno o njihovoj brojnosti, ovi grabežljivi potrošači mogu oblikovati ekosistem načinom na koji utiču na trofičke nivoe ispod njih. Kada su [[ribe]] u velikoj brojnosti i jedu mnogo beskičmenjaka, tada je [[biomasa]] algi i primarna proizvodnja u potoku veća, a kada sekundarni potrošači nisu prisutni, tada se biomasa algi može smanjiti zbog velike brojnosti primarnih potrošača.<ref name=Power1990/> [[Energija[[ i [[nutrijent|hranjive tvari]] koje počinju s primarnim proizvođačima nastavljaju svoj put uz lanac ishrane i, ovisno o ekosistemu, mogu završiti s ovim grabežljivim ribama. === Razgrađujući organizmi === Razlažući organizmi ili reducenti u riječnom sistemu sastoje se od [[bakterija]], [[gljive|gljiva]], [[protist]]a i mnogih [[beskičmenjak]]a poput [[insekti|insekata]] i [[puževi|puževa]]. Oni su ključni za [[bentos]]ke prehrambene mreže i za riječni ekosistem u cjelini.<ref>{{Citation |title=Litter Decomposition as an Indicator of Stream Ecosystem Functioning at Local-to-Continental Scales: Insights from the European RivFunction Project |date=2016-01-01 |work=Advances in Ecological Research |volume=55 |pages=99–182 |url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/bookseries/abs/pii/S0065250416300216 |access-date=2026-03-30 |publisher=Academic Press |language=en-US |doi=10.1016/bs.aecr.2016.08.006}}</ref> Gljive i bakterije u riječnim ekosistemima uglavnom žive od raspadajuće organske materije iz životinja i biljaka. Razlažuće gljive u riječnim ekosistemima uključuju [[saprofit]]ne saprotrofe, koji žive na biljnom opadu i potopljenom drvetu, te drugim mrtvim organskim materijalima.<ref name=":0"/> [[Protisti]] uključuju pseudogljive poput oomiceta koje se također nalaze na lišću i potopljenom biljnom materijalu. [[Beskičmenjaci]] uključuju člankonošce i [[mehkušci|mehkušce]]. Većina insekata bentoske zone i određeni puževi funkcionalno su klasifikovani kao "''usitnjivači''" koji razgrađuju biljni materijal.<ref>{{Cite journal |last1=Graça |first1=Manuel A. S. |last2=Ferreira |first2=Verónica |last3=Canhoto |first3=Cristina |last4=Encalada |first4=Andrea C. |last5=Guerrero-Bolaño |first5=Francisco |last6=Wantzen |first6=Karl M. |last7=Boyero |first7=Luz |date=February 2015 |title=A conceptual model of litter breakdown in low order streams |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/iroh.201401757 |journal=International Review of Hydrobiology |language=en |volume=100 |issue=1 |pages=1–12 |doi=10.1002/iroh.201401757 |bibcode=2015IRH...100....1G |hdl=10316/98689 |issn=1434-2944|hdl-access=free }}</ref> == Složenost mreža ishrane == [[Raznolikost vrsta|Raznolikost]], [[Produktivnost (ekologija)|produktivnost]], [[bogatstvo vrsta]], [[Sastav vrsta|sastav]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]] su međusobno povezani nizom povratnih petlji. Zajednice mogu imati niz složenih, direktnih i/ili indirektnih odgovora na velike promjene u [[bioraznolikost]]i.<ref name=Worm2003 /> Mreže ishrane mogu uključivati širok spektar varijabli, tri glavne varijable koje ekolozi proučavaju u vezi s [[ekosistemim]]a uključuju bogatstvo vrsta, [[Produktivnost (ekologija)|Biomasu produktivnosti]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]]/otpornost na promjene.<ref name=Worm2003 /> Kada se [[vrsta]] doda ili ukloni iz ekosistema, to će imati utjecaj na preostali lanac ishrane, a intenzitet ovog efekta povezan je s povezanošću vrsta i robusnošću lanca ishrane.<ref name=Dunne2002>{{Cite journal|last1=Dunne|first1=Jennifer A.|last2=Williams|first2=Richard J.|last3=Martinez|first3=Neo D.|date=2002|title=Network structure and biodiversity loss in food webs: robustness increases with connectance|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|journal=Ecology Letters|language=en|volume=5|issue=4|pages=558–567|doi=10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|bibcode=2002EcolL...5..558D |s2cid=2114852 |issn=1461-0248|url-access=subscription}}</ref> Kada se nova vrsta doda u riječni ekosistem, intenzitet efekta povezan je s robusnošću ili otpornošću na promjene trenutnog lanca ishrane.<ref name=Dunne2002 /> Kada se vrsta ukloni iz riječnog ekosistema, intenzitet efekta povezan je s povezanošću vrste s mrežom ishrane.<ref name=Dunne2002 /> [[Invazivna vrsta]] može se ukloniti s malim ili nikakvim efektom, ali ako se uklone važni i autohtoni primarni proizvođači, plijen ili ribe grabljivice, mogli biste imati negativnu trofičku kaskadu.<ref name=Dunne2002 /> Jedna vrlo varijabilna komponenta riječnih ekosistema je zaliha hrane ([[Biomasa|biomasa]] primarnih proizvođača).<ref name=Young2020>{{Cite journal|last1=Young|first1=Matthew|last2=Howe|first2=Emily|last3=O'Rear|first3=Teejay|last4=Berridge|first4=Kathleen|last5=Moyle|first5=Peter|date=2020-07-11|title=Food Web Fuel Differs Across Habitats and Seasons of a Tidal Freshwater Estuary|journal=Estuaries and Coasts|volume=44 |pages=286–301 |language=en|doi=10.1007/s12237-020-00762-9|issn=1559-2731|doi-access=free}}</ref> Food supply or type of producers is ever changing with the seasons and differing habitats within the river ecosystem.<ref name=Young2020 /> Another highly variable component to river ecosystems is nutrient input from wetland and terrestrial [[detritus]].<ref name=Young2020 /> Food and nutrient supply variability is important for the [[Ecological succession|succession]], [[Ecological robustness|robustness]] and connectedness of river ecosystem organisms.<ref name=Young2020 /> ==Trofički međuodnosi== ===Unosi energije=== [[Datoteka:ElodeaCanadensis.jpg|thumb|[[Elodea canadensis| Ribnjačka trava]] je autohtoni izvor energije.]] Izvori energije mogu biti [[autohtoni (ekologija)|autohtoni]] ili alohtoni. * '''Autohtoni''' (od [[latinski|latinskog]] "auto" = samostalni) izvori energije su oni koji potiču iz lotičkog sistema. Tokom [[fotosinteza| fotosinteze]], naprimjer, [[primarni producenti]] formiraju organska ugljična jedinjenja iz [[ugljik-dioksid]]a i neorganske materije. [[Energija]] koju proizvode važna je za zajednicu jer se može prenijeti na više [[trofički nivo|trofičke nivoe]] putem konzumacije. Osim toga, visoke stope [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] mogu uvesti [[rastvorena organska materija|rastvorenu organsku materiju]] (DOM) u vode. <ref name=Cush/> Drugi oblik autohtone energije dolazi od razgradnje mrtvih organizama i [[izmet]]a koji potiču iz lotičkog sistema. U ovom slučaju, bakterije razgrađuju [[detritus]] ili grubi [[čestica|čestični]] organski materijal (CPOM; komadići >1 mm) u fine čestice organske materije (FPOM; komadići <1 mm), a zatim dalje u neorganska jedinjenja koja su potrebna za fotosintezu.<ref name="Allan"/><ref name=Cush/><ref>{{Cite journal|last1=Tank|first1=Jennifer L.|author-link=Jennifer Tank|last2=Rosi-Marshall|first2=Emma J.|last3=Griffiths|first3=Natalie A.|last4=Entrekin|first4=Sally A.|last5=Stephen|first5=Mia L.|date=March 2010|title=A review of allochthonous organic matter dynamics and metabolism in streams|journal=Journal of the North American Benthological Society|language=en|volume=29|issue=1|pages=118–146|doi=10.1899/08-170.1|s2cid=54609464 |issn=0887-3593}}</ref> Ovaj proces je detaljnije objašnjen u nastavku. [[Datoteka:Stream at the Walhalla ravine.jpg|thumb| Otpad lišća je alohtoni izvor energije.]] * '''[[alohtona vrsta|Alohtoni]]''' izvori energije su oni koji potiču izvan lotičkog sistema, odnosno iz kopnenog okruženja. Lišće, grančice, plodovi itd. su tipični oblici kopnene CPOM-a koji su ušli u vodu direktnim padom otpada ili bočnim udarom lišća.<ref name=Gill/> Osim toga, materijali kopnenog životinjskog porijekla, poput izmeta ili lešina, koji su dodani u sistem, primjeri su alohtone CPOM-a. CPOM prolazi kroz specifičan proces razgradnje. Allan navodi primjer lista koji je pao u potok.<ref name=Allan/> Prvo, rastvorljive hemikalije se rastvaraju i ispužavaju iz lista nakon njegovog zasićenja vodom. Ovo povećava opterećenje DOM-om u sistemu. Zatim [[mikrobi]] poput [[bakterija]] i [[gljiva]] [[kolonizacija|koloniziraju]] list, omekšavajući ga kako [[micelij]]i gljive raste u njemu. Na sastav mikrobne zajednice utiče vrsta drveta s kojeg otpada lišće (Rubbo i Kiesecker 2004). Ova kombinacija bakterija, gljivica i lista je izvor hrane za beskičmenjake koji usitnjavaju lišće,<ref>{{cite web|last=U.S. EPA|title=Classifications of Macroinvertebrates|url=http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-url=https://archive.today/20030511092425/http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-date=May 11, 2003|access-date=3 July 2012}}</ref> koji nakon konzumacije ostavljaju samo FPOM. Ove fine čestice mogu ponovo kolonizirati mikrobi ili poslužiti kao izvor hrane za životinje koje konzumiraju FPOM. Organska materija također može ući u lotički sistem već u fazi FPOM-a vjetrom, [[površinsko oticanje| površinskim oticanjem]], [[obalom (geografija)|obalom]] [[erozija]]ma ili [[podzemne vode|podzemnim vodama]]. Slično tome, DOM se može unijeti putem kapanja sa [[krošnja (biologija)|krošnji]] od kiše ili iz površinskih tokova.<ref name=Gill/> ===Beskičmenjaci=== [[Beskičmenjaci]] se mogu organizirati u mnoge [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]] u lotičkim sistemima. Neke vrste su usitnjivači, koji koriste velike i snažne dijelove usta za hranjenje nedrvenastim CPOM-om i s njima povezanim mikroorganizmima. Drugi su [[filterski hranitelji|hranitelji suspenzijom]], koji koriste svoje [[seta|sete]], filterske aparate, mreže ili čak sekrete za sakupljanje FPOM-a i [[mikrob]]a iz vode. Ove vrste mogu biti pasivni sakupljači, koristeći prirodni tok sistema, ili mogu generirati vlastiti tok za crpljenje vode, a također i FPOM u Allanu.<ref name=Allan/> Članovi ceha sakupljača–prikupljača aktivno traže FPOM ispod stijena i na drugim mjestima gdje je tok potoka dovoljno oslabio da omogući taloženje.<ref name=Cush/> Beskičmenjaci koji pasu koriste adaptacije za struganje, grebanje i brisanje kako bi se hranili [[perifiton]]om i [[detritus]]om. Konačno, nekoliko porodica su grabežljivi, hvatajući i konzumirajući životinjski plijen. I broj vrsta i brojnost jedinki unutar svakog ceha uveliko zavise od dostupnosti hrane. Dakle, ove vrijednosti mogu varirati tokom oba godišnja doba i sistema.<ref name=Allan/> ===Ribe=== [[Ribe]] se također mogu svrstati u [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]]. Planktivori biraju [[plankton]] iz [[vodeni stub|vodenog stuba]]. [[Biljojedi]]–[detritivori]] su vrste [[bentos|vrste koje se hrane po dnu]] koje neselektivno unose i [[perifiton]] i [[detritus]]. Površinski i oni koji se hrane po vodenom stubu hvataju površinski plijen (uglavnom kopnene i insekte koji izlaze) i plutaju ([bentos]]ke beskičmenjake koji plutaju nizvodno). Bentoski beskičmenjaci koji se hrane prvenstveno se hrane nezrelim [[insekti[[ma, ali će konzumirati i druge bentoske beskičmenjake. [[Vrhunski predator|Gornji predatori]] konzumiraju ribe i/ili velike beskičmenjake. [[Svaštojedi]] unose širok spektar plijena. To mogu biti [[cvijet|cvjetni]], [[fauna|faunski]] i/ili detritusni oblici. Konačno, [[paraziti]] žive od vrsta domaćina, obično drugih riba.<ref name=Allan/> Ribe su fleksibilne u svojim prehrambenim ulogama, hvatajući različit plijen u skladu sa sezonskom dostupnošću i vlastitom razvojnom fazom. Stoga mogu zauzeti više prehrambenih cehova tokom svog života. Broj vrsta u svakom cehu može se uveliko razlikovati između sistema, pri čemu umjereno topli potoci imaju najviše bentoskih beskičmenjaka koji se hrane, a tropski sistemi imaju veliki broj onih koji se hrane detritusom zbog visokih stopa alohtonog unosa.<ref name=Cush/> ==Obrasci i raznolikost zajednice== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Iguacu-004.jpg | caption1 = Vodopadi Iguazu]]{{snd}}, ekstremno lotičko okruženje | image2 = Beaver Run looking downstream near its mouth.JPG | caption2 = [[Dabarski trk]]{{snd}}, mirno lotičko okruženje }} ===Lokalna raznolikost vrsta=== Velike rijeke imaju relativno više vrsta od malih potoka. Mnogi ovaj obrazac povezuju s većom površinom i volumenom većih sistema, kao i s povećanjem raznolikosti staništa. Međutim, neki sistemi pokazuju slabu usklađenost između veličine sistema i [[bogatstva vrsta]]. U ovim slučajevima, kombinacija faktora kao što su historijske stope [[specijacija|specijacije]] i [[izumiranje|zumiranja]], vrsta [[supstrat (biologija)|supstrata]], dostupnost [[mikrostanište|mikrostaništa]], hemizam vode, temperatura i poremećaji poput [[poplava]] čine se važnima.<ref name=Gill/> ===Podjela resursa=== Iako je postulirano mnogo alternativnih teorija o sposobnosti [[ceh (ekologija)|cehovskih sugrađana]] da koegzistiraju (vidi Morin 1999), [[podjela resursa]] je dobro dokumentirana u lotičkim sistemima kao sredstvo za smanjenje konkurencije. Tri glavna tipa podjele resursa uključuju segregaciju [[staništa]], ishrane i vremensku segregaciju.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Segregacija staništa]] utvrđena je kao najčešći tip podjele resursa u prirodnim sistemima (Schoener, 1974). U lotičkim sistemima, mikrostaništa pružaju nivo fizičke složenosti koji može podržati raznolik niz organizama (Vincin i Hawknis, 1998). Razdvajanje vrsta prema preferencijama supstrata dobro je dokumentirano kod beskičmenjaka. Ward (1992) je uspio podijeliti stanovnike supstrata u šest širokih skupina, uključujući one koji žive u: grubom supstratu, šljunku, pijesku, blatu, drvenastom otpadu i onima povezanim s biljkama, pokazujući jedan sloj segregacije. U manjoj mjeri, daljnja podjela staništa može se dogoditi na ili oko jednog supstrata, kao što je komad [[šljunak|šljunka]]. Neki [[beskičmenjaci]] preferiraju područja s visokim protokom na izloženom vrhu šljunka, dok drugi žive u pukotinama između jednog komada šljunka i sljedećeg, dok treći žive na dnu ovog komada šljunka.<ref name=Gill/> Segregacija prehrane je drugi najčešći tip podjele resursa.<ref name=Gill/> Visoki stepeni [[Diferencijacija niša|morfološke specijalizacije]] ili razlike u ponašanju omogućavaju organizmima da koriste specifične resurse. Veličina mreža koje grade neke vrste beskičmenjaka [[Filterski hranitelj|suspenzijski hranilac]], na primjer, može filtrirati različite veličine čestica FPOM-a iz vode (Edington et al. 1984). Slično tome, članovi ceha ispaše mogu se specijalizirati za sakupljanje algi ili detritusa ovisno o morfologiji njihovog aparata za struganje. Osim toga, čini se da određene vrste pokazuju sklonost prema specifičnim vrstama algi.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Vremenska segregacija]] je manje uobičajen oblik podjele resursa, ali je ipak uočena pojava.<ref name=Gill/> Tipično, objašnjava koegzistenciju povezujući je s razlikama u obrascima životnog ciklusa i vremenom maksimalnog rasta među članovima ceha. Tropske ribe u [[Borneo| Borneu]], naprimjer, prešle su na kraći životni vijek kao odgovor na smanjenje [[ekološka niša|ekološke niše]] koje se osjeća s povećanjem nivoa bogatstva vrsta u njihovom ekosistemu (Watson i Balon 1984). ===Perzistentnost i sukcesija=== Na dugim vremenskim skalama, postoji tendencija da sastav vrsta u netaknutim sistemima ostane u stabilnom stanju.<ref>Hildrew, A.&nbsp;G. and P.&nbsp;S. Giller. 1994. Patchiness, species interactions and disturbance in the stream [[benthos]]. In Aquatic Ecology: scale pattern and process. P.&nbsp;S. Giller, A.&nbsp;G. Hildrew, and D.&nbsp;G. Rafaelli (eds.). Blackwell, Oxford. Pp.&nbsp;21–62.</ref> Ovo je utvrđeno i za vrste beskičmenjaka i za ribe.<ref name=Gill/> Međutim, na kraćim vremenskim skalama, varijabilnost protoka i neobični obrasci padavina smanjuju stabilnost staništa i mogu dovesti do smanjenja nivoa perzistencije. Sposobnost održavanja ove perzistencije na dugim vremenskim skalama povezana je sa sposobnošću lotičkih sistema da se relativno brzo vrate u prvobitnu konfiguraciju zajednice nakon poremećaja (Townsend et al. 1987). Ovo je jedan primjer vremenske sukcesije, promjene u zajednici specifične za lokaciju koja uključuje promjene u sastavu vrsta tokom vremena. Drugi oblik vremenske sukcesije može se pojaviti kada se novo stanište otvori za [[kolonizacija|kolonizaciju]]]. U tim slučajevima, može se uspostaviti potpuno nova zajednica koja je dobro prilagođena uslovima koji se nalaze u ovom novom području.<ref name=Gill/> ===Koncept riječnog kontinuuma=== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Waikato Waitomo Area Stream.jpg | caption1 = Vijugavi [[potok]] u [[Waitomo]]u, [[Novi Zeland]] | image2 = River Gryffe Renfrewshire.jpg | caption2 = Rijeka Gryffe u [[Škotska|Škotskoj]] | image3 = Hawaii Creek.jpg | caption3 = Kameniti potok na [[Havaji]]ma }} [[Koncept riječnog kontinuuma]] (RCC) bio je pokušaj konstruiranja jedinstvenog okvira za opis funkcije umjerenih lotičkih ekosistema od izvorišta do većih rijeka i povezivanje ključnih karakteristika s promjenama u biotskoj zajednici.<ref name=":2">{{Cite journal |last=Vannote |first=R. L. |date=1980 |title=The River Continuum Concept |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |volume=37 |issue=1 |pages=130–137 |doi=10.1139/f80-017 |bibcode=1980CJFAS..37..130V |s2cid=40373623 |via=Canadian Science Publishing}}</ref> Fizička osnova za RCC je veličina i lokacija duž nagiba od malog [[potok]]a koji se na kraju povezuje s velikom rijekom. Redoslijed potoka (vidi [[Potok|karakteristike potoka]]) koristi se kao fizička mjera položaja duž RCC-a. Prema RCC-u, nisko uređena mjesta su mali zasjenjeni potoci gdje su alohtoni unosi CPOM-a neophodan resurs za potrošače. Kako se rijeka širi na srednje uređenim mjestima, energetski unosi bi se trebali mijenjati. Obilna [[sunčeva svjetlost]] trebala bi doprijeti do dna u ovim sistemima kako bi podržala značajnu proizvodnju [[perifiton]]a. Osim toga, očekuje se da će biološka obrada unosa CPOM-a (grube čestice organske materije veće od 1 mm) na uzvodnim mjestima rezultirati transportom velikih količina FPOM-a (fine čestice organske materije manje od 1 mm) u ove nizvodne ekosisteme. Biljke bi trebale postati obilnije na rubovima rijeke s povećanjem veličine rijeke, posebno u nizinskim [[rijeka]]ma gdje su taloženi finiji sedimenti i olakšavaju ukorjenjivanje. Glavni kanali vjerovatno imaju preveliku struju i zamućenost, te nedostatak supstrata za podršku biljkama ili perifitonu. [[Fitoplankton]] bi ovdje trebao proizvoditi jedine autohtone unose, ali će fotosintetske stope biti ograničene zbog zamućenosti i miješanja. Stoga se očekuje da će alohtoni unos biti primarni izvor energije za velike rijeke. Ovaj FPOM će dolaziti i sa uzvodnih lokacija putem procesa razgradnje i putem lateralnih unosa iz poplavnih područja. Biota bi se trebala promijeniti s ovom promjenom energije od izvorišta do ušća ovih sistema. Naime, usitnjivači bi trebali napredovati u sistemima niskog reda, a pašnjaci u sistemima srednjeg reda. [[Mikrob]]na razgradnja bi trebala igrati najveću ulogu u proizvodnji energije za lokacije niskog reda i velike rijeke, dok će fotosinteza, pored degradiranih alohtonih unosa iz uzvodnih, biti bitna u sistemima srednjeg reda. Budući da će lokacije srednjeg reda teorijski primati najveću raznolikost energetskih unosa, može se očekivati da će biti domaćini najveće [[bioraznolikost]]i.<ref name=":2" /><ref name=Allan/><ref name=Gill/> Koliko dobro RCC zapravo odražava obrasce u prirodnim sistemima je neizvjesno i njegova općenitost može biti hendikep kada se primjenjuje na raznolike i specifične situacije.<ref name=Allan/> Najznačajnije kritike RCC-a su: 1. Uglavnom se fokusira na [[makrobeskičmenjaci|makrobeskičmenjake]], zanemarujući da je raznolikost [[plankton]]a i riba najveća u višim redovima; 2. U velikoj mjeri se oslanja na činjenicu da lokacije niskog reda imaju visoke unose CPOM-a, iako mnogim potocima nedostaju priobalna [[staništa]]; 3. Zasnovan je na netaknutim sistemima, koji danas rijetko postoje; i 4. Usredsređen je na funkcionisanje umjerenih potoka. Uprkos svojim nedostacima, RCC ostaje korisna ideja za opisivanje kako se obrasci ekoloških funkcija u lotičkom sistemu mogu razlikovati od izvora do ušća.<ref name=Allan/> Poremećaji poput zagušenja [[brana]]ma ili prirodni događaji poput poplava obale nisu uključeni u RCC model.<ref name="Junk J.W. 1989">Junk J.&nbsp;W., P.&nbsp;B. Bayley, R.&nbsp;E. Sparks: "The flood pulse concept in river flood plain systems". Canadian Special Publications of Fisheries and Aquatic Sciences. 106. 1989.</ref> Razni istraživači su od tada proširili model kako bi uzeli u obzir takve nepravilnosti. Naprimjer, J.V. Ward i J.A. Stanford su 1983. godine osmislili koncept serijskog diskontinuiteta, koji se bavi uticajem [[geomorfologija|geomorfoloških]] poremećaja poput zagušenja i integriranih dotoka. Isti autori su 1993. godine predstavili koncept hiporejskog koridora, u kojem su povezane vertikalna (u dubini) i lateralna (od obale do obale) strukturna složenost rijeke.<ref>Ward J.&nbsp;V., J.&nbsp;A. Stanford: The Serial Discontinuity Concept of River Ecosystems. T.&nbsp;D. Fontaine, S.&nbsp;M. Bartell: "Dynamics of Lotic Ecosystems". Science Publications, Ann Arbor Mich, 29–42. 1983.</ref> Koncept pulsa poplave, koji je razvio W. J. Junk 1989. godine, a zatim ga dodatno modificirali P. B. Bayley 1990. i K. Tockner 2000., uzima u obzir veliku količinu hranjivih tvari i organskog materijala koji dospijeva u rijeku iz sedimenta okolnog poplavljenog zemljišta.<ref name="Junk J.W. 1989"/> ==Ljudski uticaji== [[Datoteka:Human impact factors on river–floodplain systems.jpg|thumb|upright=2.0| Antropogeni uticaji na riječne sisteme.<ref name="Maaß2021">{{cite journal | last1=Maaß | first1=Anna-Lisa | last2=Schüttrumpf | first2=Holger | last3=Lehmkuhl | first3=Frank | title=Human impact on fluvial systems in Europe with special regard to today's river restorations | journal=Environmental Sciences Europe | publisher=Springer Science and Business Media LLC | volume=33 | issue=1 | date=2021-10-16 | issn=2190-4707 | doi=10.1186/s12302-021-00561-4| doi-access=free }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Materijal je kopiran iz ovog izvora, koji je dostupan pod [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Primjeri su uglavnom iz okruženja sa skromnim tehnološkim utjecajem, posebno u periodu od oko 10.000 do 4000 kalorijskih godina prije move ere]] Ljudi vrše [[geomorf]]nu silu koja sada konkurira prirodnoj [[Zemlja|Zemlji]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1130/0091-7613(2000)28<843:OTHOHA>2.0.CO;2|issn = 0091-7613|year = 2000|volume = 28|page = 843|title = On the history of humans as geomorphic agents|last1 = Hooke|first1 = Roger LeB.|journal = Geology|issue = 9|bibcode = 2000Geo....28..843L}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1130/G21108.1|title = Humans as geologic agents: A deep-time perspective|year = 2005|last1 = Wilkinson|first1 = Bruce H.|journal = Geology|volume = 33|issue = 3|page = 161|bibcode = 2005Geo....33..161W}}</ref> Period ljudske dominacije nazvan je antropocen, a za njegov početak predloženo je nekoliko datuma. Mnogi istraživači su naglasili dramatične promjene povezane s [[industrijska revolucija| industrijskom revolucijom]] u Evropi nakon otprilike 1750. godine nove ere (naše ere) i velikim ubrzanjem tehnologije oko 1950. nove ere..<ref>{{cite journal |doi = 10.1579/0044-7447(2007)36[614:TAAHNO]2.0.CO;2|issn = 0044-7447|year = 2007|volume = 36|title = The Anthropocene: Are Humans Now Overwhelming the Great Forces of Nature|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Crutzen|first2 = Paul J.|last3 = McNeill|first3 = John R.|journal = Ambio: A Journal of the Human Environment|issue = 8|pages = 614–21|pmid = 18240674|hdl = 1885/29029| s2cid=16218015 |hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614564785|title = The trajectory of the Anthropocene: The Great Acceleration|year = 2015|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Broadgate|first2 = Wendy|last3 = Deutsch|first3 = Lisa|last4 = Gaffney|first4 = Owen|last5 = Ludwig|first5 = Cornelia|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 81–98| bibcode=2015AntRv...2...81S |hdl = 1885/66463|s2cid = 131524600|hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aad2622|title = The Anthropocene is functionally and stratigraphically distinct from the Holocene|year = 2016|last1 = Waters|first1 = C. N.|last2 = Zalasiewicz|first2 = J.|last3 = Summerhayes|first3 = C.|last4 = Barnosky|first4 = A. D.|last5 = Poirier|first5 = C.|last6 = Ga Uszka|first6 = A.|last7 = Cearreta|first7 = A.|last8 = Edgeworth|first8 = M.|last9 = Ellis|first9 = E. C.|last10 = Ellis|first10 = M.|last11 = Jeandel|first11 = C.|author-link11=Catherine Jeandel|last12 = Leinfelder|first12 = R.|last13 = McNeill|first13 = J. R.|last14 = Richter|first14 = D. d.|last15 = Steffen|first15 = W.|last16 = Syvitski|first16 = J.|last17 = Vidas|first17 = D.|last18 = Wagreich|first18 = M.|last19 = Williams|first19 = M.|last20 = Zhisheng|first20 = A.|last21 = Grinevald|first21 = J.|last22 = Odada|first22 = E.|last23 = Oreskes|first23 = N.|author23-link=Naomi Oreskes|last24 = Wolfe|first24 = A. P.|journal = Science|volume = 351|issue = 6269|pmid = 26744408| bibcode=2016Sci...351.2622W |s2cid = 206642594}}</ref><ref name= Waters2016>{{cite journal |doi = 10.1038/415023a|title = Geology of mankind|year = 2002|last1 = Crutzen|first1 = Paul J.|journal = Nature|volume = 415|issue = 6867|page = 23|pmid = 11780095|bibcode = 2002Natur.415...23C|s2cid = 9743349|doi-access = free}}</ref><ref name=Gibling2018>{{cite journal |doi = 10.3390/quat1030021|title = River Systems and the Anthropocene: A Late Pleistocene and Holocene Timeline for Human Influence|year = 2018|last1 = Gibling|first1 = Martin R.|journal = Quaternary|volume = 1|issue = 3|page = 21|doi-access = free| bibcode=2018Quat....1...21G }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Međutim, primjetan ljudski utjecaj na okoliš proteže se hiljadama godina unazad,<ref>{{cite journal |doi = 10.1111/j.1466-8238.2010.00587.x|title = The HYDE 3.1 spatially explicit database of human-induced global land-use change over the past 12,000 years|year = 2011|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Van Drecht|first3 = Gerard|last4 = De Vos|first4 = Martine|journal = Global Ecology and Biogeography|volume = 20| issue=1 |pages = 73–86| bibcode=2011GloEB..20...73K }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1080/1747423X.2017.1354938|title = Per-capita estimations of long-term historical land use and the consequences for global change research|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Dekker|first2 = Stefan C.|last3 = Van Zanden|first3 = Jan Luiten|journal = Journal of Land Use Science|s2cid = 133825138|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.5194/essd-9-927-2017|title = Anthropogenic land use estimates for the Holocene – HYDE 3.2|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Doelman|first3 = Jonathan|last4 = Stehfest|first4 = Elke|journal = Earth System Science Data|volume = 9|issue = 2|pages = 927–953|bibcode = 2017ESSD....9..927K|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.12952/journal.elementa.000018|title = Dating the Anthropocene: Towards an empirical global history of human transformation of the terrestrial biosphere|year = 2013|last1 = Ellis|first1 = Erle C.|last2 = Fuller|first2 = Dorian Q.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Lutters|first4 = Wayne G.|journal = Elementa: Science of the Anthropocene|volume = 1| page=000018 |doi-access = free| bibcode=2013EleSA...1.0018E }}</ref> a naglasak na nedavnim promjenama minimizira ogromnu transformaciju pejzaža koju su ljudi uzrokovali u antici.<ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aaa7297|title = Defining the epoch we live in|year = 2015|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|last2 = Ellis|first2 = Erle C.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Fuller|first4 = Dorian Q.|journal = Science|volume = 348|issue = 6230|pages = 38–39|pmid = 25838365|bibcode = 2015Sci...348...38R|s2cid = 36804466}}</ref> Važni raniji ljudski uticaji sa značajnim posljedicama po okoliš uključuju [[izumiranje megafaune]] između 14.000 i 10.500 kalorijskih godina prije nove ere<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.08.003|title = Human acceleration of animal and plant extinctions: A Late Pleistocene, Holocene, and Anthropocene continuum|year = 2013|last1 = Braje|first1 = Todd J.|last2 = Erlandson|first2 = Jon M.|journal = Anthropocene|volume = 4|pages = 14–23| bibcode=2013Anthr...4...14B }}</ref> [[pripitomljavanje biljaka]] i [[pripitomljavanje životinja|životinja]] blizu početka [[holocen]]a prije 11.700 kalorijskih godina; poljoprivredne prakse i deforestacija prije 10.000 do 5000 kalorijskih godina; i široko rasprostranjeno stvaranje antropogenih tala prije oko 2000 kalorijskih godina.<ref name= Waters2016 /><ref>{{cite journal |doi = 10.1023/B:CLIM.0000004577.17928.fa|title = The Anthropogenic Greenhouse Era Began Thousands of Years Ago|year = 2003|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|journal = Climatic Change|volume = 61|issue = 3|pages = 261–293|s2cid = 2501894|doi-access = free| bibcode=2003ClCh...61..261R }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/0959683611408454|title = Anthropogenic soils are the golden spikes for the Anthropocene|year = 2011|last1 = Certini|first1 = Giacomo|last2 = Scalenghe|first2 = Riccardo|journal = The Holocene|volume = 21|issue = 8|pages = 1269–1274|bibcode = 2011Holoc..21.1269C|s2cid = 128818837}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614529263|title = Does pre-industrial warming double the anthropogenic total?|year = 2014|last1 = Ruddiman|first1 = William|last2 = Vavrus|first2 = Steve|last3 = Kutzbach|first3 = John|last4 = He|first4 = Feng|journal = The Anthropocene Review|volume = 1|issue = 2|pages = 147–153| bibcode=2014AntRv...1..147R |s2cid = 129727301}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614565394|title = Diachronous beginnings of the Anthropocene: The lower bounding surface of anthropogenic deposits|year = 2015|last1 = Edgeworth|first1 = Matt|last2 = Deb Richter|first2 = Dan|last3 = Waters|first3 = Colin|last4 = Haff|first4 = Peter|last5 = Neal|first5 = Cath|last6 = Price|first6 = Simon James|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 33–58| bibcode=2015AntRv...2...33E |s2cid = 131236197|url = http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/509573/1/Diachronous%20beginnings%20_for%20NORA.pdf}}</ref> Ključni dokazi rane antropogene aktivnosti kodirani su u ranim [[fluvijalni proces|fluvijalnim sukcesijama]],<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.06.002|title = Geomorphology of the Anthropocene: Time-transgressive discontinuities of human-induced alluviation|year = 2013|last1 = Brown|first1 = Antony|last2 = Toms|first2 = Phillip|last3 = Carey|first3 = Chris|last4 = Rhodes|first4 = Eddie|journal = Anthropocene|volume = 1|pages = 3–13| bibcode=2013Anthr...1....3B }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1002/esp.3943|title = The geomorphology of the Anthropocene: Emergence, status and implications|year = 2017|last1 = Brown|first1 = Antony G.|last2 = Tooth|first2 = Stephen|last3 = Bullard|first3 = Joanna E.|last4 = Thomas|first4 = David S. G.|last5 = Chiverrell|first5 = Richard C.|last6 = Plater|first6 = Andrew J.|last7 = Murton|first7 = Julian|last8 = Thorndycraft|first8 = Varyl R.|last9 = Tarolli|first9 = Paolo|last10 = Rose|first10 = James|last11 = Wainwright|first11 = John|last12 = Downs|first12 = Peter|last13 = Aalto|first13 = Rolf|journal = Earth Surface Processes and Landforms|volume = 42|issue = 1|pages = 71–90|bibcode = 2017ESPL...42...71B|s2cid = 55224176|url = https://figshare.com/articles/The_geomorphology_of_the_Anthropocene_emergence_status_and_implications/9482729|hdl = 11577/3199318|hdl-access = free}}</ref> long predating [[Human impact on the environment|anthropogenic effects]] that have intensified over the past centuries and led to the modern worldwide river crisis.<ref>Wong, C.M., Williams, C.E., Collier, U., Schelle, P. and Pittock, J.(2007) [https://wwf.panda.org/?108620/Worlds-Top-10-Rivers-at-Risk World's top 10 rivers at risk] ''World Wildlife Fund''.</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nature09440|title = Global threats to human water security and river biodiversity|year = 2010|last1 = Vörösmarty|first1 = C. J.|last2 = McIntyre|first2 = P. B.|last3 = Gessner|first3 = M. O.|last4 = Dudgeon|first4 = D.|last5 = Prusevich|first5 = A.|last6 = Green|first6 = P.|last7 = Glidden|first7 = S.|last8 = Bunn|first8 = S. E.|last9 = Sullivan|first9 = C. A.|last10 = Liermann|first10 = C. Reidy|last11 = Davies|first11 = P. M.|journal = Nature|volume = 467|issue = 7315|pages = 555–561|pmid = 20882010|bibcode = 2010Natur.467..555V|s2cid = 4422681|url = https://www.dora.lib4ri.ch/eawag/islandora/object/eawag%3A6427}}</ref><ref name=Gibling2018 /> ===Zagađenje=== Zagađenje [[rijeka]] može uključivati, ali nije ograničeno na: povećanje izvoza sedimenta, višak hranjivih tvari iz gnojiva ili gradskog otjecanja,<ref>{{Cite news|url=https://www.scientificamerican.com/article/fertilizer-runoff-overwhelms-streams/|title=Fertilizer Runoff Overwhelms Streams and Rivers--Creating Vast "Dead Zones"|last=Biello|first=David|work=Scientific American|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> kanalizacijski i sepsni ulaz,<ref>{{Cite news|url=https://msutoday.msu.edu/news/2015/septic-tanks-arent-keeping-poo-out-of-rivers-and-lakes/|title=Septic tanks aren't keeping poo out of rivers and lakes|last=University|first=Michigan State|work=MSUToday|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[zagađenje plastikom]],<ref>{{Cite news|url=https://www.maritime-executive.com/editorials/growing-concern-over-plastic-pollution-in-rivers-and-lakes|title=Growing Concern over Plastic Pollution in Rivers and Lakes|work=The Maritime Executive|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> nanočesticama, farmaceutskim proizvodima i proizvodima za ličnu njegu,<ref>{{Cite journal|last1=Kolpin|first1=Dana W.|last2=Furlong|first2=Edward T.|last3=Meyer|first3=Michael T.|last4=Thurman|first4=E. Michael|last5=Zaugg|first5=Steven D.|last6=Barber|first6=Larry B.|last7=Buxton|first7=Herbert T.|date=March 2002|title=Pharmaceuticals, Hormones, and Other Organic Wastewater Contaminants in U.S. Streams, 1999−2000: A National Reconnaissance|journal=Environmental Science & Technology|language=en|volume=36|issue=6|pages=1202–1211|doi=10.1021/es011055j|pmid=11944670 |bibcode=2002EnST...36.1202K |issn=0013-936X|url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1064&context=usgsstaffpub|url-access=subscription}}</ref> synthetic chemicals,<ref>{{Cite journal|last1=Bernhardt|first1=Emily S|last2=Rosi|first2=Emma J|last3=Gessner|first3=Mark O|date=2017-01-24|title=Synthetic chemicals as agents of global change|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|language=en|volume=15|issue=2|pages=84–90|doi=10.1002/fee.1450|bibcode=2017FrEE...15...84B |s2cid=90620297 |issn=1540-9295}}</ref> road salt,<ref>{{Cite news|url=https://phys.org/news/2018-04-rivers-saltier-roads-winter.html|title=U.S. rivers are becoming saltier – and it's not just from treating roads in winter|access-date=2018-11-27}}</ref> neorganskim zagađivačima (npr. [[teški metali]]), pa čak i toplota putem termalnih zagađenja.<ref>{{Cite journal|date=October 2016|title=Heat-polluted rivers ranked|journal=Nature|language=En|volume=538|issue=7626|page=431|doi=10.1038/538431d|pmid=27786199|issn=0028-0836|doi-access=free}}</ref> Efekti zagađenja često zavise od konteksta i materijala, ali mogu smanjiti [[funkcionisanje ekosistema|funkcionisanje ekosistema]], ograničiti [[usluge ekosistema]], smanjiti [[bioraznolikost]] vodotoka i uticati na ljudsko zdravlje.<ref>{{Cite news|url=https://www.nrdc.org/stories/water-pollution-everything-you-need-know|title=Water Pollution: Everything You Need to Know|work=NRDC|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> Izvore zagađivača lotičkih sistema teško je kontrolisati jer se mogu širiti, često u malim količinama, na vrlo širokom području i ući u sistem na mnogim lokacijama duž njegove dužine. Iako je direktno zagađenje lotičkih sistema znatno smanjeno u Sjedinjenim Državama prema vladinom [[Zakon o čistoj vodi| Zakonu o čistoj vodi]], zagađivači iz difuznih, netačkastih izvora ostaju veliki problem.<ref name=Cush/> Poljoprivredna polja, uključujući i [[BiH|bosanskohercegovačka]], često isporučuju velike količine sedimenata, hranjivih tvari i hemikalija u obližnje [[potok]]e i [[rijeke]]. Urbana i stambena područja također mogu doprinijeti ovom zagađenju kada se zagađivači nakupljaju na nepropusnim površinama poput puteva i parkirališta, koji se zatim ulijevaju u sistem. Povišene koncentracije hranjivih tvari, posebno [[dušik]]a i [[fosfor]]a, koji su ključne komponente gnojiva, mogu povećati rast [[perifiton]]a, što može biti posebno opasno u sporo tekućim potocima.<ref name="Cush" /> Još jedan zagađivač, [[kisela kiša]], nastaje iz [[sumpor-dioksid]]a i [[dušik-oksid]]a, koji se emituju iz fabrika i elektrana. Ove supstance lahko se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u lotičke sisteme putem padavina. Ovo može sniziti [[pH vrijednost]] ovih mjesta, utičući na sve trofičke nivoe, od algi do kičmenjaka.<ref name=Brown1987/> Prosječno bogatstvo vrsta i ukupan broj vrsta unutar sistema smanjuju se sa smanjenjem pH vrijednosti.<ref name="Gill"/> ===Modifikacija vodotoka=== [[Datoteka:River Calder Weir.JPG|thumb|right|[[Pregrada]] na rijeci Calder, Zapadni [[Yorkshir]]e Modifikacija protoka može se dogoditi kao rezultat izgradnje [[brana]], regulacije i crpljenja vode, modifikacije kanala i uništavanja poplavne ravnice rijeke i susjednih priobalnih zona.<ref>{{Cite news|url=https://www.niwa.co.nz/our-science/freshwater/tools/kaitiaki_tools/impacts/in-stream-barriers/changes-in-flow|title=Altered water flow (hydrology)|date=2009-07-06|work=NIWA|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[Brane]] mijenjaju protok, temperaturu i sedimentni režim lotičkih sistema.<ref name="Gill"/> Osim toga, mnoge rijeke su pregrađene branama na više lokacija, što pojačava utjecaj. Brane mogu uzrokovati povećanu bistrinu i smanjenu varijabilnost protoka, što zauzvrat uzrokuje povećanje brojnosti perifitona. Beskičmenjaci neposredno ispod brane mogu pokazati smanjenje bogatstva vrsta zbog ukupnog smanjenja heterogenosti staništa.<ref name="Cush"/> Također, termalne promjene mogu uticati na razvoj insekata, pri čemu neuobičajeno tople zimske temperature zamagljuju znakove za razbijanje jaja [[dijapauza]], a previše hladne ljetne temperature ostavljaju premalo prihvatljivih dana za završetak rasta.<ref name="Allan" /> Konačno, brane fragmentiraju riječne sisteme, izolirajući prethodno kontinuirane populacije i sprječavajući migracije anadromnih i katadromnih vrsta.<ref name="Cush"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lotičke sisteme i putem namjernih događaja (npr. poribljavanje. unošenje divljači i vrsta hrane), kao i nenamjernih događaja (npr. [[autostoper]]i na čamcima ili ribarski čamci). Ovi organizmi mogu uticati na [[autohtone vrste]] putem konkurencije za plijen ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name=Gill/> Nakon što se uspostave, ove vrste može biti teško kontrolirati ili iskorijeniti, posebno zbog povezanosti lotičkih sistema. Invazivne vrste mogu biti posebno štetne u područjima koja imaju [[ugrožema vrsta|ugroženu]] biotu, poput dagnji na jugoistoku [[SAD|Sjedinjenih Država]] ili onih koja imaju lokalizirane [[Endem|endemske]] vrste, poput lotičkih sistema zapadno od Stjenovitih planina, gdje su se mnoge vrste razvile u izolaciji. ==Također pogledajte== {{portal|Biologija}} {{Div col|colwidth=20em}} * [[Bettyin mozak]] {{ndash}} softver koji "uči" o riječnim ekosistemima * [[Koncept pulsa poplave]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Reofil]] * [[Priobalna zona]] * [[Koncept kontinuuma rijeke]] * [[Sistem odvodnjavanja (geomorfologija)|Sistem odvodnjavanja rijeka]] * [[RIVPACS]] * ''[[Čuvari rijeka]]'' * [[Visoko i nizinsko područje (ekologija slatke vode)|Visoko i nizinske rijeke]] {{Div col end}} ==Reference== {{reflist|33em}} ==Dodatni izvori== {{refbegin|2}} * Brown, A. L. 1987. Freshwater Ecology. Heinimann Educational Books, London. P.&nbsp;163. * Carlisle, D. M. and M. D. Woodside. 2013. [https://purl.fdlp.gov/GPO/gpo41741 Ecological health in the nation's streams], [[United States Geological Survey]]. P.&nbsp;6. * Edington, J. M., Edington, M. A., and J. A. Dorman. 1984. Habitat partitioning amongst hydrophyschid larvae of a Malaysian stream. Entomologica 30: 123–129. * Hynes, H. B. N. 1970. Ecology of Running Waters. Originally published in Toronto by University of Toronto Press, 555&nbsp;p. * Morin, P. J. 1999. Community Ecology. Blackwell Science, Oxford. P.&nbsp;424. * {{cite journal | last1 = Power | first1 = M. E. | year = 1990 | title = Effects of fish in river food webs | url = http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20130524034630/http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-date = 2013-05-24 | journal = Science | volume = 250 | issue = 4982 | pages = 811–814 | doi = 10.1126/science.250.4982.811 | pmid = 17759974 | bibcode = 1990Sci...250..811P | s2cid = 24780727 }} * {{cite journal | last1 = Rubbo | first1 = M. J. | last2 = Kiesecker | first2 = J. M. | year = 2004 | title = Leaf litter composition and community structure: translating regional species changes into local dynamics | journal = Ecology | volume = 85 | issue = 9 | pages = 2519–2525 | doi = 10.1890/03-0653 | doi-access = free | bibcode = 2004Ecol...85.2519R }} * {{cite journal | last1 = Schoener | first1 = T. W. | author-link = Thomas W. Schoener | year = 1974 | title = Resource partitioning in ecological communities | journal = Science | volume = 2 | issue = 4145 | pages = 369–404 | doi = 10.1126/science.185.4145.27 | pmid = 17779277 | bibcode = 1974Sci...185...27S | s2cid = 43846597 }} * {{cite journal | last1 = Townsend | first1 = C. R. | last2 = Hildrew | first2 = A. G. | last3 = Schofield | first3 = K. | year = 1987 | title = Persistence of stream invertebrate communities in relation to environmental variability | journal = Animal Ecology | volume = 56 | issue = 2 | pages = 597–613 | doi = 10.2307/5071 | jstor = 5071 | bibcode = 1987JAnEc..56..597T }} * {{cite journal | last1 = Vannote | first1 = R. L. | last2 = Minshall | first2 = G. W. | last3 = Cummins | first3 = K. W. | last4 = Sedell | first4 = J. R. | last5 = Cushing | first5 = C. E. | year = 1980 | title = The river continuum concept | journal = Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences | volume = 37 | pages = 130–137 | doi = 10.1139/f80-017 | bibcode = 1980CJFAS..37..130V | s2cid = 40373623 }} * {{cite journal | last1 = Vinson | first1 = M. R. | last2 = Hawkins | first2 = C. P. | year = 1998 | title = Biodiversity of stream insects: variation at local, basin, and regional scales | journal = Annual Review of Entomology | volume = 43 | pages = 271–293 | doi = 10.1146/annurev.ento.43.1.271 | pmid = 15012391 }} * Ward, J. V. 1992. Aquatic Insect Ecology: biology and habitat. Wiley, New York. P.&nbsp;456. * {{cite journal | last1 = Watson | first1 = D. J. | last2 = Balon | first2 = E. K. | year = 1984 | title = Ecomorphological analysis of fish taxocenes in rainforest streams of northern Borneo | journal = Journal of Fish Biology | volume = 25 | issue = 3 | pages = 371–384 | doi = 10.1111/j.1095-8649.1984.tb04885.x | bibcode = 1984JFBio..25..371W }} {{refend}} ==Vanjski linkuvi== {{commons category|Rivers}} {{commons category|Streams}} {{commons category|Springs}} {{wiktionary|lotic}} * [https://waterdata.usgs.gov/nwis/rt USGS real time stream flow data for gauged systems nationwide] {{ rijeke, potoci i izvori |state=expanded}} {{ teme vodenih ekosistema |expanded=none}} {{ modeliranje ekosistema |expanded=none}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Voda]] [[Kategorija:Rijeke]] [[Kategorija:Staništa]] [[Kategorija:Ekologija slatkih voda]] 6tes7kk3ros8hxh8p9d24xzio747u7e 0 533450 3838725 3836411 2026-05-01T17:18:42Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838725 wikitext text/x-wiki [[Slika:Runoff.jpg|thumb|upright|Otjecanje u odvod [[oborinska voda|oborinskih voda]].]] '''Površinsko otjecanje''' (također poznato kao '''kopneni tok''' ili '''zemaljsko otjecanje''') neograničeni je tok vode preko površine tla, za razliku od ''[[kanalsko otjecanje|kanalskog otjecanja]]'' (ili ''potočnog toka''). Do njega dolazi kada višak [[kiše]], oborinske vode, otopljene vode ili drugih izvora više ne može dovoljno brzo prodrijeti u [[tlo]]. To se može dogoditi kada je tlo zasićeno vodom u punom kapacitetu, a kiša stiže brže nego što je tlo može apsorbirati. Površinsko otjecanje često se javlja jer nepropusna područja (kao što su krovovi i kolovoz) ne dozvoljavaju vodi da prodre u tlo. Nadalje, otjecanje se može dogoditi prirodnim ili ljudskim procesima.<ref>Cite web|date=2011-01-21|title=runoff|url=http://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/runoff/|access-date=2021-02-19|website=National Geographic Society|language=en|archive-date=2021-01-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210128031258/https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/runoff/|url-status=live}}</ref> Površinsko otjecanje je glavna komponenta [[ciklus vode u prirodi|ciklusa vode u prirodi]]. Ono je primarni uzročnik [[Erozija|erozije tla vodom]].<ref>Ronnie Wilson, ''The Horton Papers'' (1933)</ref><ref>[[Keith Beven]], ''[[Robert E. Horton]]'s perceptual model of infiltration processes'', Hydrological Processes, Wiley Intersciences DOI 10:1002 hyp 5740 (2004)</ref> Kopneno područje koje proizvodi otjecanje koje se slijeva u zajedničku tačku naziva se [[drenažni bazen]]. Otjecanje koje se odvija na površini tla prije nego što dostigne kanal može biti difuzni izvor zagađenja, jer može nositi zagađivače koje je stvorio čovjek ili prirodne oblike zagađenja (kao što je trulo lišće). Zagađivači koje je stvorio čovjek u otjecanju uključuju [[nafta|naftu]], [[pesticid]]e, [[gnojivo||gnojiva]] i druge.<ref>L. Davis Mackenzie and Susan J. Masten, ''Principles of Environmental Engineering and Science'' ISBN|0-07-235053-9}}</ref> Veliki dio [[poljoprivreda|poljoprivrednog]] zagađenja pogoršava se površinskim otjecanjem, što dovodi do niza nizvodnih utjecaja, uključujući [[zagađenje hranjivim tvarima]] koje uzrokuje [[eutrofikacija| eutrofikaciju]]. Osim što uzrokuje [[erozija|eroziju]] i zagađenje vodom, površinsko [[urbano otjecanje|otjecanje u urbanim područjima]] je primarni uzrok [[urbana poplava|urbanih poplava]], što može rezultirati oštećenjem imovine, vlagom i plijesni u [[podrum]]ima i poplavama [[ulica]]. ==Generacija== [[Datoteka:Runoffrazorback.jpg|thumb|right|Površinsko otjecanje s padine nakon što je tlo zasićeno]] Površinsko otjecanje definira se kao [[padavine]] ([[kiša]], [[snijeg]], susnježica ili grad<ref>cite book |editor1-last=Jackson |editor1-first=Julia A. |title=Glossary of geology. |date=1997 |publisher=American Geological Institute |location=Alexandria, Virginia |isbn=0922152349 |edition=Fourth |chapter=precipitation}}</ref>) koji dospijeva do površinskog [[potok]]a, a da nikada ne prođe ispod površine [[tlo|tla]].sfn|Jackson|1997|loc="surface runoff"}} Razlikuje se od '''direktnog otjecanja''', koje predstavlja otjecanje koje dospijeva u površinske tokove odmah nakon kiše ili topljenja snijega i isključuje otjecanje nastalo topljenjem snježnog pokrivača ili [[glečer]]a.sfn|Jackson|1997|loc="direct runoff"}} Topljenje [[snijeg]]a i glečera se javlja samo u područjima koja su dovoljno hladna da se trajno formiraju. Tipično, topljenje snijega dostiže vrhunac u [[proljeće]].<ref>cite web |title=Snowmelt Runoff and the Water Cycle |url=https://www.usgs.gov/special-topic/water-science-school/science/snowmelt-runoff-and-water-cycle?qt-science_center_objects=0#qt-science_center_objects |publisher=United States Geological Survey |access-date=5 November 2021 |archive-date=6 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211106053350/https://www.usgs.gov/special-topic/water-science-school/science/snowmelt-runoff-and-water-cycle?qt-science_center_objects=0#qt-science_center_objects |url-status=live }}</ref> and glacier melt in the summer,<ref>cite journal |last1=Koboltschnig |first1=Gernot R. |last2=Schöner |first2=Wolfgang |last3=Zappa |first3=Massimiliano |last4=Holzmann |first4=Hubert |title=Contribution of glacier melt to stream runoff: if the climatically extreme summer of 2003 had happened in 1979… |journal=Annals of Glaciology |date=2007 |volume=46 |issue=1 |pages=303–308 |doi=10.3189/172756407782871260|bibcode=2007AnGla..46..303K |s2cid=129207404 |doi-access=free }}</ref> što dovodi do izraženih maksimuma protoka u [[rijeka]]ma na koje utječu.<ref>cite web |last1=Huston |first1=Mike |title=Snowmelt and Peak Streamflow Relationships for the Big Wood River in Southeast Idaho |url=https://www.weather.gov/media/wrh/online_publications/TAs/TA1801.pdf |publisher=National Weather Service |access-date=5 November 2021 |archive-date=6 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211106051850/https://www.weather.gov/media/wrh/online_publications/TAs/TA1801.pdf |url-status=live }}</ref> Odlučujući faktor brzine topljenja snijega ili glečera je i temperatura zraka i trajanje sunčeve [[svjetlost]]i.<ref>cite book |last1=Van Mullem |first1=Joseph A. |last2=Garen |first2=David |title=National Engineering Handbook |volume=630 |publisher=U.S. Department of Agriculture |url=https://directives.sc.egov.usda.gov/OpenNonWebContent.aspx?content=17753.wba |access-date=5 November 2021 |chapter=Snowmelt |archive-date=6 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211106051851/https://directives.sc.egov.usda.gov/OpenNonWebContent.aspx?content=17753.wba |url-status=dead }}</ref> U visokoplaninskim regijama, potoci često rastu tokom sunčanih dana, a padaju tokom oblačnih, iz tog razloga. U područjima gdje nema snijega otjecanje će dolaziti od [[padavina]]. Međutim, neće sve padavine proizvesti otjecanje jer skladištenje iz tla može apsorbirati lagane pljuskove. Na izuzetno drevnim tlima [[Australija|Australije]] i [[Južna Afrika|Južne Afrike]],<ref>McMahon T.A. and Finlayson, B.; ''Global Runoff: Continental Comparisons of Annual Flows and Peak Discharges'' ISBN|3-923381-27-1}}</ref> [[proteoidni korijen]] sa svojim izuzetno gustim mrežama korijenovih dlačica može apsorbirati toliko kišnice da spriječi otjecanje čak i uz značajne količine padavina. U ovim regijama, čak i na manje neplodnim [[Vertisol|pucajućim glinovitim tlima]], potrebne su velike količine padavina i potencijalno isparavanje za generiranje površinskog otjecanja, što dovodi do specijaliziranih [[adaptacija]] na izuzetno promjenjive (obično kratkotrajne) tokove. ===Infiltracija prekomjernog protoka preko kopna=== [[Datoteka:Runoff and filtersoxx.ogv|thumb|thumbtime=28| Upravljanje oborinskim vodama pomoću drveća (animacija)]] Ovo se dešava kada količina padavina na površini premaši brzinu kojom voda može prodrijeti u [[tlo]], a svako skladištenje u depresiji je već popunjeno. Ovo se naziva i Hortonov kopneni tok (prema [[Robert E. Horton|Robertu E. Hortonu]]),<ref name="FailacheZuquette2018">cite journal |last1=Failache |first1=Moisés Furtado |last2=Zuquette |first2=Lázaro Valentin |title=Geological and geotechnical land zoning for potential Hortonian overland flow in a basin in southern Brazil |journal=Engineering Geology |date=November 2018 |volume=246 |pages=107–122 |doi=10.1016/j.enggeo.2018.09.032|bibcode=2018EngGe.246..107F |s2cid=134802244 }}</ref> ili nezasićeni kopneni tok.<ref name="CallesKulander1994">cite journal |last1=Calles |first1=Bengt |last2=Kulander |first2=Lena |title=Rainfall Erosivity at Roma, Lesotho |journal=Geografiska Annaler: Series A, Physical Geography |date=April 1994 |volume=76 |issue=1–2 |pages=121–129 |doi=10.1080/04353676.1994.11880411|bibcode=1994GeAnA..76..121C }}</ref> Ovo se češće dešava u [[suša|sušnim]] i [[suša|polusušnim]] regijama, gdje je intenzitet padavina visok, a kapacitet infiltracije tla smanjen zbog [[površinska nepropusnost| površinske nepropusnosti]], ili u urbanim područjima gdje kolovozi sprječavaju infiltraciju vode.<ref name="StewartEtal2019">cite journal |last1=Stewart |first1=Ryan D. |last2=Bhaskar |first2=Aditi S. |last3=Parolari |first3=Anthony J. |last4=Herrmann |first4=Dustin L. |last5=Jian |first5=Jinshi |last6=Schifman |first6=Laura A. |last7=Shuster |first7=William D. |title=An analytical approach to ascertain saturation-excess versus infiltration-excess overland flow in urban and reference landscapes |journal=Hydrological Processes |date=30 December 2019 |volume=33 |issue=26 |pages=3349–3363 |doi=10.1002/hyp.13562|pmid=32831472 |pmc=7433200 |bibcode=2019HyPr...33.3349S }}</ref> ===Prekomjerni protok zasićenja preko kopna=== Kada je [[tlo]] zasićeno i akumulacija u depresiji popunjena, a kiša nastavi padati, padavine će odmah proizvesti površinski oticaj. Nivo prethodne vlažnosti tla je jedan od faktora koji utječe na vrijeme dok tlo ne postane zasićeno. Ovaj oticaj se naziva prekomjerni protok zasićenja preko kopna,<ref name="StewartEtal2019"/> zasićeni kopneni tok,<ref>cite journal |last1=Tyrrel |first1=S.F. |last2=Quinton |first2=J.N. |year=2003 |title=Overland flow transport of pathogens from agricultural land receiving faecal wastes |journal=Journal of Applied Microbiology |volume=94 |pages=87–93 |doi=10.1046/j.1365-2672.94.s1.10.x |pmid=12675940 |s2cid=12129544 |url=http://lshs.tamu.edu/docs/lshs/end-notes/overland%20flow%20transport%20of%20pathogens%20from%20agricultural%20lan-2833823514/overland%20flow%20transport%20of%20pathogens%20from%20agricultural%20land%20receiving%20fecal%20wastes.pdf |access-date=6 November 2021 |archive-date=19 January 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220119135424/http://lshs.tamu.edu/docs/lshs/end-notes/overland%20flow%20transport%20of%20pathogens%20from%20agricultural%20lan-2833823514/overland%20flow%20transport%20of%20pathogens%20from%20agricultural%20land%20receiving%20fecal%20wastes.pdf |url-status=live }}</ref> ili Dunneov oticaj.<ref name="ZhenghuiEtal2003">cite journal |last1=Zhenghui |first1=Xie |last2=Fengge |first2=Su |last3=Xu |first3=Liang |last4=Qingcun |first4=Zeng |last5=Zhenchun |first5=Hao |last6=Yufu |first6=Guo |title=Applications of a surface runoff model with horton and dunne runoff for VIC |journal=Advances in Atmospheric Sciences |date=June 2003 |volume=20 |issue=2 |pages=165–172 |doi=10.1007/s00376-003-0001-z|s2cid=123701438 }}</ref> ===Prethodna vlažnost tla=== Tlo zadržava određeni stepen vlage nakon [[kiša]]. Ova preostala vlažnost vode utječe na [[kapacitet infiltracije]] tla. Tokom sljedeće kiše, kapacitet infiltracije će uzrokovati zasićenje tla drugačijom brzinom. Što je viši nivo prethodne vlažnosti tla, to brže tlo postaje zasićeno. Nakon što je tlo zasićeno, događa se otjecanje. Stoga je površinsko otjecanje važan faktor u kontroli vlažnosti tla nakon [[oluja]] srednjeg i niskog intenziteta.<ref>Cite journal|last1=Castillo|first1=V. M|last2=Gómez-Plaza|first2=A|last3=Martı́nez-Mena|first3=M|date=2003-12-22|title=The role of antecedent soil water content in the runoff response of semiarid catchments: a simulation approach|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022169403002646|journal=Journal of Hydrology|language=en|volume=284|issue=1|pages=114–130|doi=10.1016/S0022-1694(03)00264-6|bibcode=2003JHyd..284..114C|issn=0022-1694|url-access=subscription}}</ref> ===Potpovršinski povratni tok=== Nakon što [[voda]] prodre u tlo na uzbrdici brda, voda može teći bočno kroz tlo i izliti se (istjecati iz tla) bliže kanalu. To se naziva podzemni povratni tok ili [[protok]]. Dok teče, količina otjecanja može se smanjiti na više mogućih načina: mali dio može [[evapotranspiriracija|isparavati]]; voda se može privremeno pohraniti u mikrotopografskim udubljenjima; a dio može [[infiltrirati (hidrologija)|infiltrirati]] dok teče preko kopna. Preostala površinska voda na kraju se ulijeva u [[površinska voda|prijemno tijelo]] kao što su [[rijeka]], [[jezero]], [[estuarij]] ili [[okean]].<ref>Nelson, R. (2004). ''The Water Cycle.'' Minneapolis: Lerner. ISBN|0-8225-4596-9}}</ref> ==Ljudski utjecaj== [[Datoteka:Stormwater Diagram.svg|thumb|280px| Padavine zagađuju lokalne [[potok]]e]] [[Datoteka:View of urban runoff discharging to coastal waters.jpg|right|thumb|280px|Otjecanje površinskih voda u urbanim područjima]] [[Urbanizacija]] povećava površinsko otjecanje stvaranjem više [[nepropusna površina|nepropusnih površina]] kao što su [[pločnik|pločnici]] i zgrade koje ne dozvoljavaju [[procjeđivanje]] vode kroz tlo do [[vodnosni sloj|vodnosni sloj]]. Umjesto toga, voda se direktno usmjerava u potoke ili [[odvod oborinskih voda|odvode oborinskih voda]], gdje [[erozija]] i [[zamuljivanje]] mogu biti veliki problemi, čak i kada nema [[poplava]]. Povećano otjecanje smanjuje obnavljanje podzemnih voda, čime se snižava nivo [[podzemne vode| podzemnih voda]] i pogoršava [[suša]], posebno za poljoprivrednike i druge koji zavise od [[bunar]]a.<ref name="Han Currell Cao Hall 2017 pp. 545–557">cite journal | last1=Han | first1=Dongmei | last2=Currell | first2=Matthew J. | last3=Cao | first3=Guoliang | last4=Hall | first4=Benjamin | title=Alterations to groundwater recharge due to anthropogenic landscape change | journal=Journal of Hydrology | publisher=Elsevier BV | volume=554 | year=2017 | issn=0022-1694 | doi=10.1016/j.jhydrol.2017.09.018 | pages=545–557| bibcode=2017JHyd..554..545H | hdl=10072/424092 | hdl-access=free }}</ref> Kada se antropogeni zagađivači [[rastvor]]e ili suspenduju u otjecanju, ljudski utjecaj se proširuje i stvara zagađenje vode. Ovo zagađenje može dospjeti u različite prijemne vode kao što su potoci, rijeke, jezera, estuariji i okeani, što rezultira promjenama hemije vode u tim vodnim sistemima i njihovim povezanim [[ekosistem]]ima.<ref name="Vila-Costa Cerro-Gálvez Martínez-Varela Casas 2020 pp. 2646–2648">cite journal | last1=Vila-Costa | first1=Maria | last2=Cerro-Gálvez | first2=Elena | last3=Martínez-Varela | first3=Alicia | last4=Casas | first4=Gemma | last5=Dachs | first5=Jordi | title=Anthropogenic dissolved organic carbon and marine microbiomes | journal=The ISME Journal | publisher=Oxford University Press (OUP) | volume=14 | issue=10 | date=2020-07-09 | issn=1751-7362 | doi=10.1038/s41396-020-0712-5 | pages=2646–2648| pmid=32647311 | pmc=7490696 | bibcode=2020ISMEJ..14.2646V | hdl=10261/219916 | hdl-access=free }}</ref> Kako ljudi nastavljaju mijenjati klimu dodavanjem [[staklenički plin|stakleničkih plinova]] u [[Zemljina atmosfera|atmosferu]], očekuje se da će se obrasci padavina promijeniti kako se povećava atmosferski kapacitet za vodenu paru. To će imati direktne posljedice na količinu otjecanja..<ref>Cite journal|title = Influences of precipitation changes and direct CO2 effects on streamflow|last = Wigley T.M.L & Jones P.D|date = 1985|journal = Letters to Nature|volume = 314|issue = 6007|pages = 149–152|doi = 10.1038/314149a0|bibcode = 1985Natur.314..149W|s2cid = 4306175}}</ref> === Gradsko otjecanje === [[Datoteka:Fascine49.jpg|thumb|upright=1.4|Živa ograda od [[vrba]]m ojačana sa [[fašina]]ma za ograničavanje otjecanja na sjeveru Francuske]] [[Datoteka:Wassererosion Acker.jpg|thumb|upright=1.3|[[Erozija|Erozija tla vodom]] na intenzivno obrađenom poljoprivrednom zemljištu]] === Industrijsko otjecanje === {{glavni|Industrijske oborinske vode}} == Efekti površinskog otjecanja == ===Erozija i taloženje=== Površinsko otjecanje može uzrokovati [[erotija|eroziju]] Zemljine površine; [[sediment|erodirani materijal]] može biti [[taloženje (geologija)|taložen]] na znatnoj udaljenosti. Postoje četiri glavne vrste erozije tla vodom: erozija prskanjem, erozija ploča, erozija rovovima i erozija jarugama. Erozija prskanjem je rezultat mehaničkog sudara kišnih kapi s površinom tla: čestice tla koje se odvoje udarom kreću se s površinskim otjecanjem. Erozija ploča je kopneni transport sedimenta otjecanjem bez dobro definiranog kanala. Hrapavost površine tla može uzrokovati koncentraciju otjecanja u uže puteve toka: kako se oni urežu, mali, ali dobro definirani kanali koji se formiraju poznati su kao [[rov]]ovi. Ovi kanali mogu biti široki samo jedan centimetar ili veliki i do nekoliko metara. Ako otjecanje nastavi urezivati i širiti rovove, oni na kraju mogu prerasti u jaruge. [[Erozija]] [[jaruga]]ma može transportirati velike količine erodiranog materijala u kratkom vremenskom periodu. Smanjena produktivnost usjeva obično je posljedica erozije, a ovi efekti se proučavaju u području očuvanja tla. Čestice tla koje se prenose otjecanjem variraju u veličini u [[promjer]]u od oko 0,001 milimetra do 1,0 milimetra. Veće čestice se talože na kratkim udaljenostima, dok se male čestice mogu prenositi na velike udaljenosti suspendirane u vodenom stubu. Erozija muljevitog tla koje sadrži manje čestice stvara zamućenost i smanjuje propusnost svjetlosti, što remeti [[riječni ekosistem|vodene ekosisteme]]. Cijeli dijelovi zemalja postali su neproduktivni zbog erozije. Na visokoj centralnoj visoravni [[Madagaskar]]a, otprilike deset posto kopnene površine te zemlje, gotovo cijeli krajolik je bez vegetacije, s erozivnim brazdama jaruga koje su obično dublje od 50 metara i široke jedan kilometar. Pomicanje obrade tla je poljoprivredni sistem koji u nekim regijama svijeta ponekad uključuje metodu sječe i paljenja. [[Erozija]] uzrokuje gubitak plodnog površinskog sloja tla i smanjuje njegovu plodnost i kvalitet poljoprivrednih proizvoda. Moderna industrijska [[poljoprivreda]] još je jedan glavni uzrok erozije. Preko trećine američkog kukuruznog pojasa potpuno je izgubilo svoj površinski sloj tla]].<ref>Cite web|date=2021-02-16|title=Study: Over a third of U.S. Corn Belt has lost its carbon-rich topsoil|url=https://www.agdaily.com/crops/third-u-s-corn-belt-lost-carbon-rich-topsoil/|access-date=2021-02-26|website=AGDAILY|language=en-US|archive-date=2021-03-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20210308023144/https://www.agdaily.com/crops/third-u-s-corn-belt-lost-carbon-rich-topsoil/|url-status=live}}</ref> Prelazak na praksu [[bezorbena poljoprivred|bezorbene poljoprivrede]] smanjio bi eroziju tla na poljoprivrednim poljima u SAD-u za više od 70 %.<ref>Cite journal|last1=Lee|first1=Sanghyun|last2=Chu|first2=Maria L.|last3=Guzman|first3=Jorge A.|last4=Botero-Acosta|first4=Alejandra|date=2021-02-01|title=A comprehensive modeling framework to evaluate soil erosion by water and tillage|journal=Journal of Environmental Management|language=en|volume=279|doi=10.1016/j.jenvman.2020.111631|pmid=33213990|s2cid=227077676|issn=0301-4797|doi-access=free|bibcode=2021JEnvM.27911631L }}</ref> ===Utjecaji na okolinu=== Glavni ekološki problemi povezani s otjecanjem su utjecaji na površinske vode, [[podzemne vode]] i [[tlo]] putem transporta zagađivača vode u ove sisteme. U konačnici, ove posljedice se prenose na rizik po ljudsko zdravlje, poremećaj ekosistema i estetski utjecaj na vodne resurse. Neki od zagađivača koji stvaraju najveći utjecaj na površinske vode uslijed otjecanja su [[nfta|naftne supstance]], [[herbicidi]] i gnojiva. Kvantitativna apsorpcija pesticida i drugih zagađivača površinskim otjecanjem proučava se od 1960-ih, a poznato je da rani kontakt pesticida s vodom povećava [[toksičnost|fitotoksičnost]].<ref>W.F. Spencer, ''Distribution of Pesticides between Soil, Water and Air'', International symposium on Pesticides in the Soil, February 25–27, 1970, Michigan State University, East Lansing, Michigan</ref> U slučaju površinskih voda, utjecaji se prenose na [[zagađenje vode|zagađenje vode]], budući da su potoci i rijeke primili otjecanje koje nosi različite hemikalije ili sedimente. Kada se [[površinske vode]] koriste kao zalihe [[voda za piće| vode za piće]], mogu biti ugrožene u pogledu procjene rizika i estetike čiste vode za piće (tj. efekata mirisa, boje i zamućenosti). Kontaminirane površinske vode rizikuju promjenu metaboličkih procesa vodenih vrsta kojima su domaćini; ove promjene mogu dovesti do smrti, kao što je uginuće [[riba]], ili promijeniti ravnotežu prisutnih [[populacija]]. Drugi specifični utjecaji su na parenje životinja, mriješćenje, održivost [[jaja]] i [[larva|larvi]], preživljavanje mladih i produktivnost biljaka. Neka istraživanja pokazuju da površinsko otjecanje pesticida, kao što je [[DDT]], može genetički promijeniti spol ribljih vrsta, što transformiše mužjake u ženke riba.<ref>''Science News.'' [http://www.sciencenews.org/view/generic/id/160/title/DDT_treatment_turns_male_fish_into_mothers "DDT treatment turns male fish into mothers."] Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120926103458/http://www.sciencenews.org/view/generic/id/160/title/DDT_treatment_turns_male_fish_into_mothers |date=2012-09-26 }} 2000-02-05. (By subscription only.)</ref> Površinsko otjecanje unutar [[šuma]] može opskrbiti jezera visokim količinama mineralnog [[dušik]]a i [[fosfor]]a, što dovodi do [[eutrofikacija]]. Otjecanje unutar umjerenih četinarskih šuma također je obogaćeno huminskim kiselinama i može dovesti do humifikacije vodenih tijela. <ref>Klimaszyk Piotr, Rzymski Piotr "Surface Runoff as a Factor Determining Trophic State of Midforest Lake" Polish Journal of Environmental Studies, 2011, 20(5), 1203-1210</ref> Otjecanje sedimentnih hranjivih tvari, [[ugljik]]a i zagađivača s kopna može imati veliki utjecaj na globalne [[biogeohemijski ciklus| biogeohemijske cikluse]] te morske i obalne [[ekosistem]]e.<ref>Renee K. Takesue,Curt D. Storlazzi. Sources and dispersal of land-based runoff from small Hawaiian drainages to a coral reef: Insights from geochemical signatures. Estuarine, Coastal and Shelf Science Journal. 2/13/17</ref> U slučaju podzemnih voda, glavni problem je kontaminacija vode za piće, ako se [[vodonosni sloj]] zahvata za ljudsku upotrebu. Što se tiče [[kontaminacija tla]], oticajne vode mogu imati dva važna puta zabrinutosti. Prvo, te vode mogu izvući zagađivače iz tla i prenijeti ih u obliku zagađenja vode u još osjetljivija vodena staništa. Drugo, otjecanje može taložiti zagađivače na netaknutom tlu, stvarajući zdravstvene ili ekološke posljedice. ====Poljoprivredni problemi==== Drugi kontekst [[utjecaj poljoprivrede na okoliš|poljoprivrednih problema]] uključuje transport [[poljoprivredne hemikalije| poljoprivrednih hemikalija]] ([[nitrati]], [[fosfati]], [[pesticidi]], uključujući i [[herbicidi|herbicide]] itd.) putem površinskog otjecanja. Ovaj rezultat se javlja kada je upotreba hemikalija prekomjerna ili loše tempirana s obzirom na velike padavine. Rezultirajuće kontaminirano otjecanje ne predstavlja samo rasipanje poljoprivrednih hemikalija, već i ekološku prijetnju nizvodnim [[ekosistem]]ima. Borove slamke se često koriste za zaštitu tla od [[erozija tla]] i rasta [[korov]]a.<ref>Cite journal |author=Pote, D.H. |author2=Grigg, B.C. |author3=Blanche, C.A. |author4=Daniel, T.C. |title=Effects of pine straw harvesting on quantity and quality of surface runoff |url=https://www.jswconline.org/content/59/5/197 |url-access=subscription |journal=Journal of Soil and Water Conservation |date=September–October 2004 |volume=59 |issue=5 |pages=197+ |doi=10.1080/00224561.2004.12435746 |access-date=2021-04-07 |archive-date=2021-01-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210127133410/https://www.jswconline.org/content/59/5/197 |url-status=live }}</ref> Međutim, žetva ovih usjeva može dovesti do povećanja erozije tla. === Ekonomska pitanja === [[Datoteka:Runoff of soil & fertilizer.jpg|thumb|Otjecanje s poljoprivrednog zemljišta]] Površinsko otjecanje rezultira znatnim ekonomskim efektima. Borova slama isplativ je način rješavanja površinskog otjecanja. Štaviše, ono se može ponovo koristiti kroz rast slonove trave. U [[Nigerija|Nigeriji]] se [[slonova trava]] smatra ekonomičnim načinom smanjenja površinskog otjecanja i [[erozija]].<ref>Cite journal|last1=Adekalu|first1=K. O.|last2=Olorunfemi|first2=I. A.|last3=Osunbitan|first3=J. A.|date=2007-03-01|title=Grass mulching effect on infiltration, surface runoff and soil loss of three agricultural soils in Nigeria|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0960852406001052|journal=Bioresource Technology|language=en|volume=98|issue=4|pages=912–917|doi=10.1016/j.biortech.2006.02.044|pmid=16678407|bibcode=2007BiTec..98..912A |issn=0960-8524|access-date=2021-04-07|archive-date=2022-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20220303121201/https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0960852406001052|url-status=live|url-access=subscription}}</ref> Također, [[Kina]] je pretrpjela znatan utjecaj površinskog otjecanja na većinu svojih ekonomski isplativih usjeva, poput [[povrće|povrća]]. Stoga je poznato da su primijenili sistem koji je smanjio gubitak hranjivih tvari ([[dušik]]a i [[fosfor]]a) u [[zemljište|zemljuštu]].<ref>Cite journal |author=Bo Yi |author2=Qichun Zhang |author3=Chao Gu |author4=Jiangye Li |author5=Touqeer Abbas |author6=Hongjie Di |date=November 2018 |title=Effects of different fertilization regimes on nitrogen and phosphorus losses by surface runoff and bacterial community in a vegetable soil |journal=Journal of Soils and Sediments |volume=18 |issue=11 |pages=3186–3196 |doi=10.1007/s11368-018-1991-6|bibcode=2018JSoSe..18.3186Y |s2cid=102946799 }}</ref> ===Poplave=== [[Poplave]] se javljaju kada vodotok nije u stanju da prenese količinu otjecanja nizvodno. Učestalost kojom se ovo dešava opisana je povratnim periodom. Poplave su prirodni proces koji održava sastav i procese [[ekosistem]]a, ali se mogu promijeniti i promjenama u korištenju zemljišta, kao što je uređenje [[rijeka]]. Poplave mogu biti korisne za društva ili uzrokovati štetu. [[Poljoprivreda]] duž poplavne ravnice [[Nil]]a iskoristila je sezonske poplave koje su taložile hranjive tvari korisne za usjeve. Međutim, kako se broj i podložnost naselja povećavaju, poplave sve više postaju prirodna opasnost. U urbanim područjima, površinsko otjecanje je primarni uzrok urbanih poplava, poznatih po svom ponavljajućem i skupom utjecaju na zajednice.<ref>Center for Neighborhood Technology, Chicago IL [http://www.cnt.org/media/CNT_PrevalenceAndCostOfUrbanFlooding.pdf “The Prevalence and Cost of Urban Flooding.”] Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131004213341/http://www.cnt.org/media/CNT_PrevalenceAndCostOfUrbanFlooding.pdf |date=2013-10-04 }} May 2013</ref> Negativni utjecaji obuhvataju gubitak života, materijalnu štetu, kontaminaciju zaliha vode, gubitak [[usjev]]a, te socijalnu dislokaciju i privremeni beskućništvo. Poplave su među najrazornijim prirodnim katastrofama. Upotreba [[Navodnjavanje|dodatnog navodnjavanja]] je također prepoznata kao značajan način na koji usjevi poput kukuruza mogu zadržati [[Gnojivo|dušična đubriva]] u tlu, što rezultira poboljšanjem dostupnosti vode [[usjevi]]ma.<ref>Cite journal|last1=Barron|first1=Jennie|last2=Okwach|first2=George|date=2005-05-30|title=Run-off water harvesting for dry spell mitigation in maize (Zea mays L.): results from on-farm research in semi-arid Kenya|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0378377404003178|journal=Agricultural Water Management|language=en|volume=74|issue=1|pages=1–21|doi=10.1016/j.agwat.2004.11.002|bibcode=2005AgWM...74....1B |issn=0378-3774|url-access=subscription}}</ref> ==Ublažavanje i tretman== [[Datoteka:North-Bend-Uplands-Runoff-pond-3942.jpg|thumb|right|Ribnjaci za zadržavanje otjecanja (susjedstvo Uplands u [[North Bend]], [[Washington]])]] Ublažavanje negativnih utjecaja otjecanja može imati nekoliko oblika: * [[Korištenje zemljišta]]: Kontrole razvoja usmjerene na minimiziranje [[nepropusna površina|nepropusnih površina]] u urbanim područjima * [[Kontrola erozije]] za [[poljoprivreda|poljoprivredna]] područja i [[gradilišta]] * Programi kontrole [[poplava]] i sanacije, kao što je [[zelena infrastruktura]] * Kontrole upotrebe i rukovanja hemikalijama u [[poljoprivreda|poljoprivredi]], [[održavanje krajolika|održavanju krajolika]], industrijskoj upotrebi itd. '''Kontrole korištenja zemljišta.''' Mnoge svjetske regulatorne agencije podstiču istraživanje metoda minimiziranja ukupnog površinskog otjecanja, izbjegavanjem nepotrebnih [[tvrda površina|tvrdih površina]].<ref>U.S. Environmental Protection Agency (EPA). [http://web.archive.org/web/20110719192449/http://www.epa.gov/ATHENS/research/impervious/ "Impervious Cover."] Ecosystems Research Division, Athens, GA. 2009-02-24.</ref> Mnoge općine su izradile smjernice i propise ([[zoniranje]] i srodne [[lokalna uredba|uredbe]]) za investitore u zemljište koji potiču izgradnju [[trotoar]]a minimalne širine, upotrebu [[popločavanje|pločnika]] postavljenih u zemlju za [[prilaz]]e i [[pješačka staza| pješačke staze]] i ostale tehnike projektovanja kako bi se omogućila maksimalna [[infiltracija (hidrologija)|infiltracija]] vode u urbanim okruženjima. Primjer lokalnog programa koji specificira zahtjeve projektovanja, građevinske prakse i zahtjeve održavanja za zgrade i nekretnine je u [[Santa Monica (Kalifornija)|Santa Monici]] ([[Kalifornija]]).<ref>cite web |title=City of Santa Monica Urban Runoff Management Program |url=https://cfpub.epa.gov/npstbx/files/santamonica_urbrochure.pdf |date=2001 |publisher=City of Santa Monica Environmental & Public Works Management |location=Santa Monica, CA |id=Brochure |access-date=2022-02-12 |archive-date=2022-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220320000952/https://cfpub.epa.gov/npstbx/files/santamonica_urbrochure.pdf |url-status=dead }}</ref> glavni| Razvoj s niskim utjecajem (Kanada/SAD)}} glavni|Sakupljanje kišnice}} '''Kontrole erozije''' pojavljuju se još od srednjeg vijeka kada su farmeri shvatili važnost konturne poljoprivrede za zaštitu zemljišnih resursa. Počevši od 1950-ih, ove poljoprivredne metode postale su sve sofisticiranije. U 1960-ima neke [[američke savezne države|države]] i [[lokalna samouprava|lokalne samouprave]] počele su usmjeravati svoje napore na ublažavanje otjucanja građevinskih voda zahtijevajući od graditelja da implementiraju [[kontrola erozije|erozije]] i [[kontrols sedimenta|kontrolu sedimenta]] (ESC). To je uključivalo tehnike kao što su: korištenje [[bale slame]] i barijera za usporavanje otjecanja na [[padina]]ma, postavljanje [[ograda od mulja]], programiranje izgradnje za mjesece s manje padavina i minimiziranje obima i trajanja izloženih niveliranih područja. Okrug Montgomery, Maryland, [[Maryland]] je prvi lokalni vladin program kontrole sedimenta implementirao 1965. godine, a nakon toga je uslijedio program na nivou cijele države Maryland u 1970.<ref>Maryland Department of Environment. Baltimore, MD. [http://mdspe.org/2007_SSA_History.pdf "Erosion and Sediment Control and Stormwater Management in Maryland."] 2007. webarchive |url=https://web.archive.org/web/20080912203809/http://mdspe.org/2007_SSA_History.pdf |date=September 12, 2008 }}</ref> '''Programi kontrole poplava''' već u prvoj polovini dvadesetog stoljeća postali su kvantitativni u predviđanju vršnih protoka riječnih sistema. Postepeno su razvijene strategije za minimiziranje vršnih protoka, a također i za smanjenje brzina u kanalima. Neke od tehnika koje se obično primjenjuju su: izgradnja zadržavajućih bazena (također nazvanih retencijski bazeni ili balansirajuća jezera) za ublažavanje vršnih riječnih protoka, korištenje disipatora energije u kanalima za smanjenje brzine toka i kontrola korištenja zemljišta za minimiziranje otjecanja.<ref>''Channel Stability Assessment for Flood Control Projects'' U.S. Army Corps of Engineers, (1996) ISBN|0-7844-0201-9}}</ref> '''[[hemijski spoj|Hemikalijska]] upotreba i rukovanje.''' Nakon donošenja američkog [[Zakona o očuvanju i oporavku resursa]] (RCRA) 1976. godine, a kasnije i [[Zakona o čistoj vodi|Zakona o kvaliteti vode iz 1987. godine]], države i gradovi postali su oprezniji u kontroli zadržavanja i skladištenja toksičnih hemikalija, čime se sprječava ispuštanje i curenje. Metode koje se obično primjenjuju su: zahtjevi za dvostruko zadržavanje [[podzemnih rezervoara za skladištenje]], registracija upotrebe [[opasnih materijala]], smanjenje broja dozvoljenih pesticida i stroža regulacija gnojiva i herbicida u održavanju krajolika. U mnogim industrijskim slučajevima potrebna je prethodna obrada otpada kako bi se smanjilo ispuštanje zagađivača u [[sanitarnu kanalizaciju|sanitarne]] ili [[oborinsku kanalizaciju|oborinsku kanalizaciju]]. Američki [[Zakon o čistoj vodi]] (CWA) zahtijeva da lokalne vlasti u [[gradsko područje|urbaniziranim područjima]] (kako je definirano od strane [[Zavod za popis stanovništva|Zavoda za popis stanovništva]]]) dobiju dozvole za ispuštanje [[oborinske vode]] za svoje drenažne sisteme.<ref>United States. ''Code of Federal Regulations'', [http://www.access.gpo.gov/nara/cfr/waisidx_07/40cfr122_07.html 40 CFR 122.26] Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071107031536/http://www.access.gpo.gov/nara/cfr/waisidx_07/40cfr122_07.html |date=2007-11-07 }}</ref><ref>EPA. Washington, D.C. [http://cfpub.epa.gov/npdes/stormwater/munic.cfm "Stormwater Discharges From Municipal Separate Storm Sewer Systems (MS4s)."] Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011010413/http://cfpub.epa.gov/npdes/stormwater/munic.cfm |date=2007-10-11 }} 2009-03-11.</ref> U suštini, ovo znači da lokalna zajednica mora provoditi program upravljanja oborinskim vodama za sve površinske otjecanje koje ulaze u odvojeni sistem oborinske kanalizacije ("MS4"). EPA i državni propisi i srodne publikacije opisuju šest osnovnih komponenti koje svaki lokalni program mora sadržavati: * Edukacija javnosti (informiranje pojedinaca, domaćinstava i preduzeća o načinima izbjegavanja zagađenja oborinskim vodama) * Uključivanje javnosti (podrška učešću javnosti u implementaciji lokalnih programa) * Detekcija i eliminacija ilegalnog ispuštanja (uklanjanje kanalizacije ili drugih priključaka koji nisu vezani za oborinske vode na MS4) * Kontrole otjecanja na gradilištu (tj. kontrola [[erozija]] i [[sediment|sefimenata]]) * Kontrole upravljanja oborinskim vodama nakon izgradnje (tj. trajne) * Sprječavanje zagađenja (npr. poboljšano rukovanje hemikalijama, uključujući upravljanje motornim gorivima i uljem, gnojivima, pesticidima i sredstvima za odleđivanje puteva)) i mjere "dobrog održavanja" (npr. održavanje sistema). Drugi vlasnici nekretnina koji upravljaju sistemima za odvodnju oborinskih voda sličnim općinama, kao što su sistemi državnih autoputeva, univerziteti, vojne baze i zatvori, također podliježu zahtjevima za MS4 dozvolu. ==Mjerenje i matematičko modeliranje== Otjecanje se analizira korištenjem matematičkih modela u kombinaciji s različitim metodama [[uzorak|uzorkovanja]] kvaliteta vode. Mjerenja se mogu vršiti korištenjem kontinuiranih automatiziranih instrumenata za analizu kvaliteta vode usmjerenih na zagađivače kao što su specifični [[organski spoj]]evi ili neorganske hemikalije, [[pH]], mutnoća itd., ili usmjereni na sekundarne indikatore kao što je rastvoreni kisik. Mjerenja se također mogu vršiti u serijama vađenjem jednog uzorka vode i provođenjem hemijskih ili fizičkih testova na tom uzorku. U 1950-im ili ranije, pojavili su se modeli hidrološkog transporta za izračunavanje količina otjecanja, prvenstveno za prognoziranje poplava. Počevši od ranih 1970-ih, razvijeni su kompjuterski modeli za analizu transporta otjecanja koje nosi zagađivače vode. Ovi modeli su razmatrali brzine rastvaranja različitih hemikalija, infiltraciju (hidrologiju) u tla i konačno opterećenje zagađivačima dostavljenim u površinske vode i prijemne vode. Jedan od najranijih modela koji se bavi rastvaranjem hemikalija u otjecanju i rezultirajućim transportom razvijen je početkom 1970-ih pod ugovorom s Američkom agencijom za zaštitu okoliša (EPA)..<ref>C.M. Hogan, Leda Patmore, Gary Latshaw, Harry Seidman et al. Computer modeling of pesticide transport in soil for five instrumented watersheds, [[United States Environmental Protection Agency|U.S. Environmental Protection Agency]] Southeast Water laboratory, Athens, Ga. by [[ESL Inc.]], Sunnyvale, California (1973)</ref> Ovaj [[računarski model]] je činio osnovu većeg dijela studije ublažavanja koja je dovela do strategija za [[korištenje zemljišta]] i kontrolu rukovanja hemikalijama. Sve više praktičara koji se bave oborinskim vodama prepoznaju potrebu za [[Monte Carlo]] modelima za simuliranje procesa oborinskih voda zbog prirodnih varijacija u više varijabli koje utječu na kvalitet i količinu otjecanja. Prednost Monte Carlo analize nije smanjenje nesigurnosti u ulaznim [[statistika]]ma, već predstavljanje različitih kombinacija varijabli koje određuju potencijalne rizike od odstupanja kvaliteta vode. Jedan primjer ove vrste modela oborinskih voda je „stohastički empirijski model opterećenja i razrjeđivanja“ (SELDM)<ref name ="SELDM-Manual">Granato, G.E., 2013, Stochastic empirical loading and dilution model (SELDM) version 1.0.0: U.S. Geological Survey Techniques and Methods, book 4, chap. C3, 112 p. https://pubs.usgs.gov/tm/04/c03/ Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200824221159/https://pubs.usgs.gov/tm/04/c03/ |date=2020-08-24 }}</ref><ref>Granato, G.E., 2014, SELDM: Stochastic Empirical Loading and Dilution Model version 1.0.3 Software support page available at https://doi.org/10.5066/F7TT4P3G</ref> je model kvaliteta [[oborinska voda|oborinskih voda]]. SELDM je [[dizajn]]iran da transformiše složene naučne podatke u značajne informacije o riziku od negativnih efekata otjecanja na prijemne vode, potencijalnoj potrebi za mjerama ublažavanja i efikasnosti takvih mjera upravljanja za smanjenje ovih rizika. SELDM pruža metodu za brzu procjenu [[informacija]] koje je inače teško ili nemoguće dobiti jer modelira interakcije između [[hidrologija|hidroloških varijabli]] (s različitim distribucijama vjerovatnoće), što rezultira populacijom vrijednosti koje predstavljaju vjerovatne dugoročne ishode procesa otjecanja i potencijalne efekte različitih mjera ublažavanja. SELDM također pruža sredstva za brzo izvođenje analiza osjetljivosti kako bi se utvrdili mogući efekti različitih pretpostavki ulaza na rizike od odstupanja kvaliteta vode. Razvijeni su i drugi računarski modeli (kao što je DSSAM model) koji omogućavaju praćenje površinskog otjecanja kroz riječni tok kao reaktivnih zagađivača vode. U ovom slučaju, površinsko otjecanje se može smatrati linijskim izvorom zagađenja vode prijemnim vodama.<ref>C.M.Hogan, Marc Papineau et al. ''Development of a dynamic water quality simulation model for the Truckee River'', Earth Metrics Inc., Environmental Protection Agency Technology Series, Washington D.C. (1987)</ref> ==Također pogledajte== *[[Zagađenje vode|Poljoprivredne otpadne vode]] *[[Otjecanje gnojiva|Otjecanje hranjivih tvari iz poljoprivrede]] *[[Slivne vode]] *[[Efluent]] *[[Bujične poplave]] * [[HydroCAD]] softverski alat za H&H modeliranje *[[Hidrološki model]] *[[Zagađenje iz difuznih izvora]] *[[Kišni vrt]] *[[Broj krivulje otjecanja]] *[[Model otjecanja (akumulacija)]] *[[Sigurna voda]] *[[Stohastički empirijski model opterećenja i razrjeđivanja]] *[[Indeks trofičkog stanja]] ==Reference== {{reflist}} ==Dodatni izvori== {{refbegin}} *Gebert, W. A., D.J. Graczyk, and W.R. Krug. (1987). ''Average annual runoff in the United States, 1951-80'' [Hydrologic Investigations Atlas HA-710]. Reston, Va.: U.S. Department of the Interior, U.S. Geological Survey. }} * Shodor Education Foundation (1998).[http://www.shodor.org/Master/environmental/water/runoff/ "Surface Water Runoff Modeling." }} Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190405070454/http://www.shodor.org/Master/environmental/water/runoff/ |date=2019-04-05 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Wiktionary }} *[https://www.usgs.gov/SELDM/ Stormwater Model] USGS [[Stochastic Empirical Loading and Dilution Model}} (SELDM)*USDA NRCS National Engineering Handbook, [https://web.archive.org/web/20060924192257/http://www.info.usda.gov/CED/ftp/CED/neh630-ch14.pdf Stage Discharge Relationships, Ch. 14 }} *[https://web.archive.org/web/20100711020653/http://www.nutrientnet.org/ NutrientNet], an online nutrient trading tool developed by [http://www.wri.org/ the World Resources Institute], designed to address water quality issues related to surface runoff and other pollution. See also the [https://web.archive.org/web/20160303235455/http://pa.nutrientnet.org/ PA NutrientNet] website designed for Pennsylvania's nutrient trading program. *[http://www.filterra.com/index.php/about/ Bioretention] as a Low-impact development (Canada/US) method of treating surface runoff * {{cite journal|title=Automatic Calibration of a Rainfall-Runoff Model Using a Fast and Elitist Multi-objective Particle Swarm Algorithm |journal=Expert Systems with Applications |volume=36 |issue=5 |pages=9533–9538 |doi=10.1016/j.eswa.2008.10.086 |year=2009 |last1=Liu |first1=Yang }} *{{cite journal|title=Automatic calibration of a rapid flood spreading model using multiobjective optimisations|journal=Soft Computing|volume=17|issue=4|pages=713–724|doi=10.1007/s00500-012-0944-z|year=2013|last1=Liu|first1=Yang|last2=Pender|first2=Gareth|s2cid=27947972]]}} * {{cite journal|title= Sensitivity analysis and automatic calibration of a rainfall-runoff model using multi-objectives|journal= Ecological Informatics|volume= 5|issue= 4|pages= 304–310|doi= 10.1016/j.ecoinf.2010.04.006|year= 2010|last1= Liu|first1= Yang|last2= Sun|first2= Fan|bibcode= 2010EcInf...5..304L Otpadne vode}} [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Zemaljski fenomeni]] [[Kategorija:Hemija]] [[Kategorija:Erozija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Navodnjavanje]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Hidrografija]] [[Kategorija:Voda]] [[Kategorija:Okeani]] [[Kategorija:Rijeke]] rscl1d3v85x2tzihraeunyf8g8st0c1 14 533470 3838814 3831450 2026-05-02T11:06:55Z Z1KA 87045 3838814 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|LG Cup (association football)}} {{Kategorija|LG kup (nogomet)}} [[Kategorija:Sportska takmičenja korporacije LG]] [[Kategorija:Evropska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Afrička nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] prfeer0x6brmd1js1f3bewj5wgh12va 0 533478 3838811 3838420 2026-05-02T11:05:12Z Z1KA 87045 /* Reference */ 3838811 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = LG kup | logo = [[Datoteka:LG logo (2014).svg|150px]] | tekst = Logo [[LG (korporacija)|korporacije LG]]. | osnovano = 1997. | ukinuto = 2019. | regija = [[Svijet]] | broj ekipa = 4 <br>5 {{Malo|([[LG kup 2002 (Vijetnam)|2002]])}}<br>3 {{Malo|([[LG kup 2006 (Jordan)|2006]])}}<br>2 {{Malo|([[LG kup 2011 (Kenija)|2011]])}} | trenutni šampioni = {{NOG|KAM}} {{Malo|(1. titula)}} | najuspješniji klub = {{NOG|IRN}} {{Malo|(4 titule)}} | emiteri = | moto = | internet stranica = | trenutno = [[LG kup 2011 (Maroko)|2011 (Maroko)]] }} '''LG kup''' bivši je prijateljski međunarodni [[nogomet]]ni turnir kojeg je organizovao [[LG Electronics]], [[Južna Koreja|južnokorejska]] kompanija. [[LG (korporacija)|LG]] je opisao takmičenje kao "eksperiment [[Društveni marketing|društvenog marketinga]]". [[Iran]] je bio domaćin najviše puta i ima najviše osvojenih titula na ovom međunarodnom turniru. Takmičenja su održavana između 1997. i 2011. Prvo je održano 1997. u [[Tunis (grad)|Tunisu]], [[Tunis]], a posljednje u [[Marrakech]]u, [[Maroko]].<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesl/lgcup.html|title=LG Cup Four Nations Tournament|last=Karel Stokkermans|date=18. 5. 2007|website=[[RSSSF]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220714181113/https://www.rsssf.org/tablesl/lgcup.html|archive-date=14 July 2022|url-status=live|access-date=27. 3. 2012}}</ref> == Izdanja == {| class="wikitable" !# !Godina !Domaćin !Učesnici !Stadion(i) !Osvajač |- !1. |[[LG kup 1997 (Tunis)|1997.]] |{{ZID|Tunis|1959}} | * {{NOG|Tunis|1959}} * {{NOG|Nigerija}} * {{NOG|Zambija}} * {{NOG|Kamerun}} |[[Stadion El Menzah]] ([[Tunis]]) |{{NOG|Tunis|1959}} |- !2. |[[LG kup 1998 (Iran)|1998.]] |{{ZID|Iran}} | * {{NOG|Iran}} * {{NOG|Jamajka}} * {{NOG|Mađarska}} * {{NOG|Sjeverna Makedonija|ime=Makedonija}} |[[Stadion Azadi]] ([[Teheran|Tehran]]) |{{NOG|Mađarska}} |- !3. |[[LG kup 1999 (Maroko)|1999.]] |{{ZID|Maroko}} | * {{NOG|Maroko}} * {{NOG|Francuska}} * {{NOG|Kamerun}} * {{NOG|Gvineja}} |[[Stade Mohammed V]] ([[Casablanca]]) |{{NOG|Francuska}} |- !4. |[[LG kup 2000 (Iran)|2000.]] |{{ZID|Iran}} | * {{NOG|Iran}} * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|Egipat}} * {{NOG|Sjeverna Makedonija|ime=Makedonija}} |[[Stadion Azadi]] ([[Teheran|Tehran]]) |{{NOG|Južna Koreja}} |- !5. |[[LG kup 2000 (Ujedinjeni Arapski Emirati)|2000.]] |{{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}} | * {{NOG|Ujedinjeni Arapski Emirati}} * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|Australija}} * {{NOG|Kuvajt}} |[[Stadion Al-Maktoum]] ([[Dubai]]) |{{NOG|Ujedinjeni Arapski Emirati}} |- !6. |[[LG kup 2001 (Egipat)|2001.]] |{{ZID|Egipat}} | * {{NOG|Egipat}} * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|Iran}} * {{NOG|Kanada}} |[[Međunarodni stadion Kairo]] ([[Kairo]]) |{{NOG|Južna Koreja}} |- !7. |[[LG kup 2001 (Iran)|2001.]] |{{ZID|Iran}} | * {{NOG|Iran}} * {{NOG|JAR}} * {{NOG|Oman}} * {{NOG|BIH}} |[[Stadion Azadi]] ([[Teheran|Tehran]]) |{{NOG|Iran}} |- !8. |[[LG kup 2002 (Rusija)|2002.]] |{{ZID|Rusija}} | * {{NOG|Rusija}} * {{NOG|Bjelorusija|1995}} * {{NOG|Ukrajina}} * {{NOG|SRJ}} |[[Stadion Dinamo (Moskva)|Stadion Dinamo]] ([[Moskva]]) |{{NOG|Bjelorusija|1995}} |- !9. |[[LG kup 2002 (Vijetnam)|2002.]] |{{ZID|Vijetnam}} | * {{NOGU|23|Singapur}} * {{NOGU|23|Indija}} * {{NOGU|23|Vijetnam}} * {{NOG|Vijetnam}} * {{NOGU|20|Tajland}} * [[Persegres Gresik United]] |[[Stadion Thống Nhất]] ([[Hồ Chí Minh (grad)|Hồ Chí Minh]]) |{{NOGU|23|Indija}}<ref>{{Cite web|url=https://timesofindia.indiatimes.com/india-beat-Vijetnam-to-win-lg-cup-football/articleshow/18684987.cms|title=India beat Vijetnam to win LG Cup football|last=TOI|first=Press Trust of India|date=10. 8. 2002|website=timesofindia. indiatimes.com|publisher=[[The Times of India]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211207133818/https://timesofindia.indiatimes.com/india-beat-vietnam-to-win-lg-cup-football/articleshow/18684987.cms|archive-date=7. 12. 2021|url-status=live|access-date=1. 10. 2021}}</ref> |- !10. |[[LG kup 2002 (Maroko)|2002.]] |{{ZID|Maroko}} | * {{NOG|Maroko}} * {{NOG|Alžir}} * {{NOG|Iran}} * {{NOG|Venecuela|1930}} |[[Stade Mohammed V]] ([[Casablanca]]) |{{NOG|Iran}} |- !11. |[[LG kup 2002 (Iran)|2002.]] |{{ZID|Iran}} | * {{NOG|Iran}} * {{NOG|Paragvaj|1990}} * {{NOG|Maroko}} * {{NOG|JAR}} |[[Stadion Takhti (Tabriz)|Stadion Takhti]] ([[Tabriz]]) |{{NOG|Iran}} |- !12. |[[LG kup 2003 (Nigerija)|2003.]] |{{ZID|Nigerija}} | * {{NOG|Nigerija}} * {{NOG|Kamerun}} * {{NOG|Iran}} * {{NOG|Gana}} |[[Nacionalni stadion Abuja]] ([[Abuja]])<br>[[Nacionalni stadion Lagos]] ([[Lagos]]) |{{NOG|Nigerija}} |- !13. |[[LG kup 2003 (Iran)|2003.]] |{{ZID|Iran}} | * {{NOG|Iran}} * {{NOG|Urugvaj}} * {{NOG|Kamerun}} * {{NOG|Irak|1991}} |[[Stadion Azadi]] ([[Teheran|Tehran]]) |{{NOG|Urugvaj}} |- !14. |[[LG kup 2004 (Nigerija)|2004.]] |{{ZID|Nigerija}} | * {{NOG|Nigerija}} * {{NOGU|23|Senegal}} * {{NOG|Libija|1977}} * {{NOG|Jordan}} |[[Nacionalni stadion Lagos]] ([[Lagos]]) |{{NOGU|23|Senegal}} |- !15. |[[LG kup 2004 (Libija)|2004.]] |{{ZID|Libija|1977}} <ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesl/lgcup3-04.html|title=LG Cup Four Nations Tournament (Libija) 2004|last=|date=31. 12. 2005|website=[[RSSSF]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220714181013/https://www.rsssf.org/tablesl/lgcup3-04.html|archive-date=14. 7. 2022|url-status=live|access-date=19. 2. 2019}}</ref> | * {{NOG|Libija|1977}} * {{NOG|Ekvador|1900}} * {{NOG|Jordan}} * {{NOG|Nigerija}} |[[Stadion 11. juni]] ([[Tripoli]]) |{{NOG|Libija|1977}}<ref>{{Cite web|url=https://www.albawaba.com/news/Libija-wins-first-lg-cup|title=Libija wins first LG Cup|last=|date=28 October 2004|website=|publisher=albawaba.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200731181530/https://www.albawaba.com/news/Libija-wins-first-lg-cup|archive-date=31. 7. 2020|url-status=live|access-date=19. 2. 2019}}</ref> |- !16. |[[LG kup 2005 (Egipat)|2005.]] |{{ZID|Egipat}} | * {{NOG|Egipat}} * {{NOG|Senegal}} * {{NOG|Ekvador|1900}} * {{NOG|Uganda}} |[[Međunarodni stadion Kairo]] ([[Kairo]]) |{{NOG|Egipat}} |- !17. |[[LG kup 2006 (Saudijska Arabija)|2006.]] |{{ZID|Saudijska Arabija}} | * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|Grčka}} * {{NOG|Saudijska Arabija}} * {{NOG|Finska}} |[[Sportski gradski stadion princa Faisala bin Fahda]] ([[Rijad]]) |{{ZID|Južna Koreja}} |- !18. |[[LG kup 2006 (Tunis)|2006.]] |{{ZID|Tunis}} | * {{NOG|Tunis}} * {{NOG|Urugvaj}} * {{NOG|Bjelorusija|1995}} * {{NOG|Libija|1977}} |[[Stadion Hammadi Agrebi]] ([[Tunis]]) |{{ZID|Urugvaj}} |- !19. |[[LG kup 2006 (Jordan)|2006.]] |{{ZID|Jordan}} | * {{NOG|Jordan}} * {{NOG|Iran}} * {{NOG|Irak|2004}} |[[Međunarodni stadion Amman]] ([[Amman]]) |{{NOG|Iran}} |- !20. |[[LG kup 2011 (Kenija)|2011.]] |{{ZID|Kenija}} | * {{NOG|Kenija}} * {{NOG|Sudan}} |[[Nacionalni stadion Nyayo]] ([[Nairobi]]) |{{NOG|Sudan}} |- !21. |[[LG kup 2011 (Maroko)|2011.]] |{{ZID|Maroko}} | * {{NOG|Kamerun}} * {{NOG|Maroko}} * {{NOG|Sudan}} * {{NOG|Uganda}} |[[Stadion Marrakesh]] ([[Marrakech|Marrakesh]]) |{{NOG|Kamerun}} |} == Statistika == === Najuspješnije konfederacije === {| class="wikitable" !# !Konfederacija !Skr. ! style="background:gold; text-align:center;" |1. ! style="background:silver; text-align:center;" |2. ! style="background:#CD7F32; text-align:center;" |3. !Ukupno |- !1. |[[Afrička nogometna konfederacija]] |CAF |style="background:gold; text-align:center;" |6 |style="background:silver; text-align:center;" |9 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |8 !23 |- !2. |[[Azijska nogometna konfederacija]] |AFC |style="background:gold; text-align:center;" |8 |style="background:silver; text-align:center;" |4 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |6 !18 |- !3. |[[UEFA|Evropska nogometna konfederacija]] |UEFA |style="background:gold; text-align:center;" |3 |style="background:silver; text-align:center;" |4 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 !8 |- !4. |[[Južnoamerička nogometna konfederacija]] |CONMEBOL |style="background:gold; text-align:center;" |2 |style="background:silver; text-align:center;" |1 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 !4 |- !5. |[[CONCACAF|Nogometna konfederacija Sjeverne, Srednje Amerike i Kariba]] |CONCACAF |style="background:gold; text-align:center;" |0 |style="background:silver; text-align:center;" |0 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 !1 |} === Najuspješnije reprezentacije === {| class="wikitable" !# !Reprezentacija !Broj osvajanja |- !1. |'''{{NOG|IRN}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |4 |- !2. |'''{{NOG|KOR}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |3 |- ! rowspan="2" |3. |'''{{NOG|URU}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |2 |- |'''{{NOG|EGY}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |2 |- ! rowspan="11" |5. |'''{{NOG|FRA}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOG|TUN|1959}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOG|HUN}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOG|UAE}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOG|BEL}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOGU|23|IND}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOG|NGA}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOGU|23|SEN}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOG|LIB|1977}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOG|SUD}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOG|KAM}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |} == Galerija == <gallery> Datoteka:LG Cup 2011.jpg|[[LG kup 2011 (Maroko)|LG kup 2011]], posljednji LG kup. Datoteka:LG Cup Africa 2011 Kenya vs Sudan.jpg|[[LG kup 2011 (Maroko)|LG kup 2011]], [[Kenija]] protiv [[Sudan]]<nowiki/>a. Datoteka:LG Cup Africa 2011 Kenya vs Sudan (2).jpg|[[LG kup 2011 (Maroko)|LG kup 2011]], [[Kenija]] protiv [[Sudan]]<nowiki/>a. Datoteka:LG Cup Africa 2011 Best Player.jpg|[[Dennis Oliech]], najbolji igrač na [[LG kup 2011 (Maroko)|LG kupu 2011]]. </gallery> == Također pogledajte == * [[LG (korporacija)]] * [[Kirin kup]] * [[Merdeka turnir]] == Reference == === Opće === * [https://www.rsssf.org/tablesl/lgcup.html RSSSF.org] * {{cite web|url=http://www.futbolplanet.de/africa/friendly_tournaments/lg_cup_2011_marrakech.htm|work=futbolplanet.de|author=futbolplanet.de|title=Marrakech LG Cup Africa 2011 - Maroko|date=27. 8. 2001|accessdate=27. 3. 2012}} * {{cite web|url=http://jason.soffe.free.fr/asian-zone/iran/iriff-lg-cup-2001.php|work=jason.soffe.free.fr|author=jason.soffe.free.fr|title=IRIFF LG Cup Iran 2001|date=27. 8. 2001|accessdate=27. 3. 2012}} * {{cite web|url=http://jason.soffe.free.fr/asian-zone/iran/iriff-lg-4-nations-cup-iran-2001.php|work=jason.soffe.free.fr|author=jason.soffe.free.fr|title=IRIFF LG 4 Nations Cup Iran 2001|date=27. 8. 2001|accessdate=27. 3. 2012}} * {{cite web|url=https://www.rsssf.org/tablest/tehran01.html|work=[[RSSSF]]|author=rsssf.com|title=LG Cup Four Nations Tournament (Tehran) 2001|date=27. 8. 2001|accessdate=27. 3. 2012}} === Konkretne === {{Refspisak}} {{LG kup (nogomet)}} [[Kategorija:LG kup (nogomet)|*]] [[Kategorija:Sportska takmičenja korporacije LG]] [[Kategorija:Evropska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Afrička nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] iznhh8mo8kprhxzbgenjsi9ceh6wy1e 3838813 3838811 2026-05-02T11:06:41Z Z1KA 87045 /* Galerija */ 3838813 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = LG kup | logo = [[Datoteka:LG logo (2014).svg|150px]] | tekst = Logo [[LG (korporacija)|korporacije LG]]. | osnovano = 1997. | ukinuto = 2019. | regija = [[Svijet]] | broj ekipa = 4 <br>5 {{Malo|([[LG kup 2002 (Vijetnam)|2002]])}}<br>3 {{Malo|([[LG kup 2006 (Jordan)|2006]])}}<br>2 {{Malo|([[LG kup 2011 (Kenija)|2011]])}} | trenutni šampioni = {{NOG|KAM}} {{Malo|(1. titula)}} | najuspješniji klub = {{NOG|IRN}} {{Malo|(4 titule)}} | emiteri = | moto = | internet stranica = | trenutno = [[LG kup 2011 (Maroko)|2011 (Maroko)]] }} '''LG kup''' bivši je prijateljski međunarodni [[nogomet]]ni turnir kojeg je organizovao [[LG Electronics]], [[Južna Koreja|južnokorejska]] kompanija. [[LG (korporacija)|LG]] je opisao takmičenje kao "eksperiment [[Društveni marketing|društvenog marketinga]]". [[Iran]] je bio domaćin najviše puta i ima najviše osvojenih titula na ovom međunarodnom turniru. Takmičenja su održavana između 1997. i 2011. Prvo je održano 1997. u [[Tunis (grad)|Tunisu]], [[Tunis]], a posljednje u [[Marrakech]]u, [[Maroko]].<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesl/lgcup.html|title=LG Cup Four Nations Tournament|last=Karel Stokkermans|date=18. 5. 2007|website=[[RSSSF]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220714181113/https://www.rsssf.org/tablesl/lgcup.html|archive-date=14 July 2022|url-status=live|access-date=27. 3. 2012}}</ref> == Izdanja == {| class="wikitable" !# !Godina !Domaćin !Učesnici !Stadion(i) !Osvajač |- !1. |[[LG kup 1997 (Tunis)|1997.]] |{{ZID|Tunis|1959}} | * {{NOG|Tunis|1959}} * {{NOG|Nigerija}} * {{NOG|Zambija}} * {{NOG|Kamerun}} |[[Stadion El Menzah]] ([[Tunis]]) |{{NOG|Tunis|1959}} |- !2. |[[LG kup 1998 (Iran)|1998.]] |{{ZID|Iran}} | * {{NOG|Iran}} * {{NOG|Jamajka}} * {{NOG|Mađarska}} * {{NOG|Sjeverna Makedonija|ime=Makedonija}} |[[Stadion Azadi]] ([[Teheran|Tehran]]) |{{NOG|Mađarska}} |- !3. |[[LG kup 1999 (Maroko)|1999.]] |{{ZID|Maroko}} | * {{NOG|Maroko}} * {{NOG|Francuska}} * {{NOG|Kamerun}} * {{NOG|Gvineja}} |[[Stade Mohammed V]] ([[Casablanca]]) |{{NOG|Francuska}} |- !4. |[[LG kup 2000 (Iran)|2000.]] |{{ZID|Iran}} | * {{NOG|Iran}} * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|Egipat}} * {{NOG|Sjeverna Makedonija|ime=Makedonija}} |[[Stadion Azadi]] ([[Teheran|Tehran]]) |{{NOG|Južna Koreja}} |- !5. |[[LG kup 2000 (Ujedinjeni Arapski Emirati)|2000.]] |{{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}} | * {{NOG|Ujedinjeni Arapski Emirati}} * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|Australija}} * {{NOG|Kuvajt}} |[[Stadion Al-Maktoum]] ([[Dubai]]) |{{NOG|Ujedinjeni Arapski Emirati}} |- !6. |[[LG kup 2001 (Egipat)|2001.]] |{{ZID|Egipat}} | * {{NOG|Egipat}} * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|Iran}} * {{NOG|Kanada}} |[[Međunarodni stadion Kairo]] ([[Kairo]]) |{{NOG|Južna Koreja}} |- !7. |[[LG kup 2001 (Iran)|2001.]] |{{ZID|Iran}} | * {{NOG|Iran}} * {{NOG|JAR}} * {{NOG|Oman}} * {{NOG|BIH}} |[[Stadion Azadi]] ([[Teheran|Tehran]]) |{{NOG|Iran}} |- !8. |[[LG kup 2002 (Rusija)|2002.]] |{{ZID|Rusija}} | * {{NOG|Rusija}} * {{NOG|Bjelorusija|1995}} * {{NOG|Ukrajina}} * {{NOG|SRJ}} |[[Stadion Dinamo (Moskva)|Stadion Dinamo]] ([[Moskva]]) |{{NOG|Bjelorusija|1995}} |- !9. |[[LG kup 2002 (Vijetnam)|2002.]] |{{ZID|Vijetnam}} | * {{NOGU|23|Singapur}} * {{NOGU|23|Indija}} * {{NOGU|23|Vijetnam}} * {{NOG|Vijetnam}} * {{NOGU|20|Tajland}} * [[Persegres Gresik United]] |[[Stadion Thống Nhất]] ([[Hồ Chí Minh (grad)|Hồ Chí Minh]]) |{{NOGU|23|Indija}}<ref>{{Cite web|url=https://timesofindia.indiatimes.com/india-beat-Vijetnam-to-win-lg-cup-football/articleshow/18684987.cms|title=India beat Vijetnam to win LG Cup football|last=TOI|first=Press Trust of India|date=10. 8. 2002|website=timesofindia. indiatimes.com|publisher=[[The Times of India]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211207133818/https://timesofindia.indiatimes.com/india-beat-vietnam-to-win-lg-cup-football/articleshow/18684987.cms|archive-date=7. 12. 2021|url-status=live|access-date=1. 10. 2021}}</ref> |- !10. |[[LG kup 2002 (Maroko)|2002.]] |{{ZID|Maroko}} | * {{NOG|Maroko}} * {{NOG|Alžir}} * {{NOG|Iran}} * {{NOG|Venecuela|1930}} |[[Stade Mohammed V]] ([[Casablanca]]) |{{NOG|Iran}} |- !11. |[[LG kup 2002 (Iran)|2002.]] |{{ZID|Iran}} | * {{NOG|Iran}} * {{NOG|Paragvaj|1990}} * {{NOG|Maroko}} * {{NOG|JAR}} |[[Stadion Takhti (Tabriz)|Stadion Takhti]] ([[Tabriz]]) |{{NOG|Iran}} |- !12. |[[LG kup 2003 (Nigerija)|2003.]] |{{ZID|Nigerija}} | * {{NOG|Nigerija}} * {{NOG|Kamerun}} * {{NOG|Iran}} * {{NOG|Gana}} |[[Nacionalni stadion Abuja]] ([[Abuja]])<br>[[Nacionalni stadion Lagos]] ([[Lagos]]) |{{NOG|Nigerija}} |- !13. |[[LG kup 2003 (Iran)|2003.]] |{{ZID|Iran}} | * {{NOG|Iran}} * {{NOG|Urugvaj}} * {{NOG|Kamerun}} * {{NOG|Irak|1991}} |[[Stadion Azadi]] ([[Teheran|Tehran]]) |{{NOG|Urugvaj}} |- !14. |[[LG kup 2004 (Nigerija)|2004.]] |{{ZID|Nigerija}} | * {{NOG|Nigerija}} * {{NOGU|23|Senegal}} * {{NOG|Libija|1977}} * {{NOG|Jordan}} |[[Nacionalni stadion Lagos]] ([[Lagos]]) |{{NOGU|23|Senegal}} |- !15. |[[LG kup 2004 (Libija)|2004.]] |{{ZID|Libija|1977}} <ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesl/lgcup3-04.html|title=LG Cup Four Nations Tournament (Libija) 2004|last=|date=31. 12. 2005|website=[[RSSSF]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220714181013/https://www.rsssf.org/tablesl/lgcup3-04.html|archive-date=14. 7. 2022|url-status=live|access-date=19. 2. 2019}}</ref> | * {{NOG|Libija|1977}} * {{NOG|Ekvador|1900}} * {{NOG|Jordan}} * {{NOG|Nigerija}} |[[Stadion 11. juni]] ([[Tripoli]]) |{{NOG|Libija|1977}}<ref>{{Cite web|url=https://www.albawaba.com/news/Libija-wins-first-lg-cup|title=Libija wins first LG Cup|last=|date=28 October 2004|website=|publisher=albawaba.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200731181530/https://www.albawaba.com/news/Libija-wins-first-lg-cup|archive-date=31. 7. 2020|url-status=live|access-date=19. 2. 2019}}</ref> |- !16. |[[LG kup 2005 (Egipat)|2005.]] |{{ZID|Egipat}} | * {{NOG|Egipat}} * {{NOG|Senegal}} * {{NOG|Ekvador|1900}} * {{NOG|Uganda}} |[[Međunarodni stadion Kairo]] ([[Kairo]]) |{{NOG|Egipat}} |- !17. |[[LG kup 2006 (Saudijska Arabija)|2006.]] |{{ZID|Saudijska Arabija}} | * {{NOG|Južna Koreja}} * {{NOG|Grčka}} * {{NOG|Saudijska Arabija}} * {{NOG|Finska}} |[[Sportski gradski stadion princa Faisala bin Fahda]] ([[Rijad]]) |{{ZID|Južna Koreja}} |- !18. |[[LG kup 2006 (Tunis)|2006.]] |{{ZID|Tunis}} | * {{NOG|Tunis}} * {{NOG|Urugvaj}} * {{NOG|Bjelorusija|1995}} * {{NOG|Libija|1977}} |[[Stadion Hammadi Agrebi]] ([[Tunis]]) |{{ZID|Urugvaj}} |- !19. |[[LG kup 2006 (Jordan)|2006.]] |{{ZID|Jordan}} | * {{NOG|Jordan}} * {{NOG|Iran}} * {{NOG|Irak|2004}} |[[Međunarodni stadion Amman]] ([[Amman]]) |{{NOG|Iran}} |- !20. |[[LG kup 2011 (Kenija)|2011.]] |{{ZID|Kenija}} | * {{NOG|Kenija}} * {{NOG|Sudan}} |[[Nacionalni stadion Nyayo]] ([[Nairobi]]) |{{NOG|Sudan}} |- !21. |[[LG kup 2011 (Maroko)|2011.]] |{{ZID|Maroko}} | * {{NOG|Kamerun}} * {{NOG|Maroko}} * {{NOG|Sudan}} * {{NOG|Uganda}} |[[Stadion Marrakesh]] ([[Marrakech|Marrakesh]]) |{{NOG|Kamerun}} |} == Statistika == === Najuspješnije konfederacije === {| class="wikitable" !# !Konfederacija !Skr. ! style="background:gold; text-align:center;" |1. ! style="background:silver; text-align:center;" |2. ! style="background:#CD7F32; text-align:center;" |3. !Ukupno |- !1. |[[Afrička nogometna konfederacija]] |CAF |style="background:gold; text-align:center;" |6 |style="background:silver; text-align:center;" |9 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |8 !23 |- !2. |[[Azijska nogometna konfederacija]] |AFC |style="background:gold; text-align:center;" |8 |style="background:silver; text-align:center;" |4 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |6 !18 |- !3. |[[UEFA|Evropska nogometna konfederacija]] |UEFA |style="background:gold; text-align:center;" |3 |style="background:silver; text-align:center;" |4 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 !8 |- !4. |[[Južnoamerička nogometna konfederacija]] |CONMEBOL |style="background:gold; text-align:center;" |2 |style="background:silver; text-align:center;" |1 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 !4 |- !5. |[[CONCACAF|Nogometna konfederacija Sjeverne, Srednje Amerike i Kariba]] |CONCACAF |style="background:gold; text-align:center;" |0 |style="background:silver; text-align:center;" |0 |style="background:#CD7F32; text-align:center;" |1 !1 |} === Najuspješnije reprezentacije === {| class="wikitable" !# !Reprezentacija !Broj osvajanja |- !1. |'''{{NOG|IRN}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |4 |- !2. |'''{{NOG|KOR}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |3 |- ! rowspan="2" |3. |'''{{NOG|URU}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |2 |- |'''{{NOG|EGY}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |2 |- ! rowspan="11" |5. |'''{{NOG|FRA}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOG|TUN|1959}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOG|HUN}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOG|UAE}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOG|BEL}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOGU|23|IND}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOG|NGA}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOGU|23|SEN}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOG|LIB|1977}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOG|SUD}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |- |'''{{NOG|KAM}}''' | style="background:gold; text-align:center;" |1 |} == Galerija == {{Commonscat|LG Cup (association football)}} <gallery> Datoteka:LG Cup 2011.jpg|[[LG kup 2011 (Maroko)|LG kup 2011]], posljednji LG kup. Datoteka:LG Cup Africa 2011 Kenya vs Sudan.jpg|[[LG kup 2011 (Maroko)|LG kup 2011]], [[Kenija]] protiv [[Sudan]]<nowiki/>a. Datoteka:LG Cup Africa 2011 Kenya vs Sudan (2).jpg|[[LG kup 2011 (Maroko)|LG kup 2011]], [[Kenija]] protiv [[Sudan]]<nowiki/>a. Datoteka:LG Cup Africa 2011 Best Player.jpg|[[Dennis Oliech]], najbolji igrač na [[LG kup 2011 (Maroko)|LG kupu 2011]]. </gallery> == Također pogledajte == * [[LG (korporacija)]] * [[Kirin kup]] * [[Merdeka turnir]] == Reference == === Opće === * [https://www.rsssf.org/tablesl/lgcup.html RSSSF.org] * {{cite web|url=http://www.futbolplanet.de/africa/friendly_tournaments/lg_cup_2011_marrakech.htm|work=futbolplanet.de|author=futbolplanet.de|title=Marrakech LG Cup Africa 2011 - Maroko|date=27. 8. 2001|accessdate=27. 3. 2012}} * {{cite web|url=http://jason.soffe.free.fr/asian-zone/iran/iriff-lg-cup-2001.php|work=jason.soffe.free.fr|author=jason.soffe.free.fr|title=IRIFF LG Cup Iran 2001|date=27. 8. 2001|accessdate=27. 3. 2012}} * {{cite web|url=http://jason.soffe.free.fr/asian-zone/iran/iriff-lg-4-nations-cup-iran-2001.php|work=jason.soffe.free.fr|author=jason.soffe.free.fr|title=IRIFF LG 4 Nations Cup Iran 2001|date=27. 8. 2001|accessdate=27. 3. 2012}} * {{cite web|url=https://www.rsssf.org/tablest/tehran01.html|work=[[RSSSF]]|author=rsssf.com|title=LG Cup Four Nations Tournament (Tehran) 2001|date=27. 8. 2001|accessdate=27. 3. 2012}} === Konkretne === {{Refspisak}} {{LG kup (nogomet)}} [[Kategorija:LG kup (nogomet)|*]] [[Kategorija:Sportska takmičenja korporacije LG]] [[Kategorija:Evropska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Afrička nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] ju9vqvef2lj538ynhxjuq87eqacd5hp 0 533507 3838711 3837183 2026-05-01T17:13:24Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekologija]] uklonjena; [[Kategorija:Ekologija vode]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838711 wikitext text/x-wiki [[Slika:Ocean_world_Earth.jpg|thumb|upright=1.6|Dio [[Zemlja|Zemlje]] [[Pacifik|Tihog okeana]], kako ga je snimila posada [[Apollo 11| Apolla 11]] 1969.]] '''Hidrosfera''' ([[etimologija]]: [[grčki|grč]] ὕδωρ – hidro = voda + [[grčki|grč]] σφαῖρα = sfera ili okriženje)<ref>[https://wwwdoc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Du%28%2Fdwr ὕδωρ]{{Mrtav link}}, Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'', on Perseus Project</ref><ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsfai%3Dra^ σφαῖρα], Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'', on Perseus Project</ref> je kombinovana masa vode koja se nalazi na, ispod i iznad površine Planete, manje [[planeta|planete]] ili prirodnog [[satelit]]a. Iako hidrosfera Zemlje postoji već oko četiri milijarde godina,<ref>Encyclopædia Britannica, 'Hydrosphere': https://www.britannica.com/science/hydrosphere/Origin-and-evolution-of-the-hydrosphere</ref><ref>{{cite journal |last1=Albarède |first1=Francis |last2=Blichert-Toft |first2=Janne |title=The split fate of the early Earth, Mars, Venus, and Moon |journal=Comptes Rendus Geoscience |date=November 2007 |volume=339 |issue=14–15 |pages=917–927 |doi=10.1016/j.crte.2007.09.006 |bibcode=2007CRGeo.339..917A |url=https://comptes-rendus.academie-sciences.fr/geoscience/articles/10.1016/j.crte.2007.09.006/ |url-access=subscription }}</ref> nastavlja mijenjati oblik. To je uzrokovano [[širenje morskog dna| širenjem morskog dna]] i [[pomicanje kontinenata| širenjem morskog dna]], što preuređuje kopno i okean.<ref name="Our Changing Planet 2011, pp. 88">"Our Changing Planet: an Introduction to Earth System Science and Global Environmental Change." Our Changing Planet: an Introduction to Earth System Science and Global Environmental Change, by Fred T. Mackenzie, 2nd ed., Pearson Education, 2011, pp. 88–91.</ref> Procijenjeno je da na Zemlji postoji 1,386 milijardi kubnih kilometara (333 miliona kubnih milja) vode..<ref name="USGS">[https://web.archive.org/web/20131214091601/http://ga.water.usgs.gov/edu/earthwherewater.html Where is Earth's water?], United States Geological Survey.</ref><ref>Eakins, B.W. and G.F. Sharman, [https://www.ncei.noaa.gov/products/etopo-global-relief-model Volumes of the World's Oceans from ETOPO1], NOAA National Geophysical Data Center, Boulder, Colorado, 2010.</ref><ref>[https://www.academia.edu/902661/Water_in_Crisis_Chapter_2_Oxford_University_Press_1993 Water in Crisis: Chapter 2], Peter H. Gleick, Oxford University Press, 1993.</ref> Uključuje vodu u plinovitom, tečnom i smrznutom obliku kao vlažnost tla, [[podzemne vode]] i permafrost u Zemvaraljinoj kori (do dubine od dva km); [[okean]]e i [[more|mora]], [[jezero|jezera]], [[rijeke]] i [[potok]]e, [[barfe]] i [[močvara|močvare]], [[glečer]]e, [[led]]eni i [[snijeg|snježni]] pokrivač na Zemljinoj površini; [[vodena para|paru]], kapljice i [[kristal]]e u zraku; i dio živih biljaka, [[životinja]] i jednoćelijskih organizama biosfere. [[Slana voda]] čini 97,5% ove količine, dok [[slatka voda|slatka]] čini samo 2,5%. Od ove slatke vode, 68,9% je u obliku leda i trajnog snježnog pokrivača na [[Arktik]]u, [[Antarktik]]u i planinskim glečerima; 30,8% je u obliku slatke podzemne vode; i samo 0,3% slatke vode na Zemlji nalazi se u lahko dostupnim jezerima, rezervoarima i [[riječni ekosistem|riječnim sistemima]].<ref name="Shiklomanov1998">{{cite report|url=http://webworld.unesco.org/water/ihp/publications/waterway/webpc/world_water_resources.html|title=World Water Resources: A New Appraisal and Assessment for the 21st Century|date=1998|publisher=UNESCO|access-date=13 June 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130927160221/http://webworld.unesco.org/water/ihp/publications/waterway/webpc/world_water_resources.html|archive-date=27 September 2013|url-status=dead}}</ref> Ukupna masa Zemljine hidrosfere iznosi oko 1,4 × 10¹⁸ [[tona]], što je oko 0,023% ukupne Zemljine mase. U bilo kojem trenutku, oko 2 × 10¹³ tona od ovoga je u obliku [[vodena para| vodene pare]] u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] (u praktične svrhe, jedan kubni metar vode teži jednu tonu). Otprilike 71% Zemljine površine, od oko 361 milion kvadratnih kilometara (139,5 miliona kvadratnih milja), prekriveno je globalnim [[okean]]om. Prosječni [[salinitet]] Zemljinih okeana je oko 35 grama [[soli]] po kilogramu morske vode (3,5%).<ref>{{cite book|first=Michael J.|last=Kennish|year=2001|title=Practical handbook of marine science|page=35|edition=3rd|publisher=CRC Press|series=Marine science series|isbn=0-8493-2391-6}}</ref> ==Historija== Prema Merriami Webster, riječ hidrosfera uvedena je u engleski jezik 1887. godine, kao prevod njemačkog termina ''hydrosphäre'', koji je uveo [[Eduard Suess]].<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/hydrosphere|title=Definition of HYDROSPHERE}}</ref> ==Kruženje vode== {{Glavni|Cuklus vode}} [[Datoteka:Watercyclesummary.jpg|right|393x393px]] „Kruženje vode u prirodi“ odnosi se na prenos vode iz jednog stanja ili rezervoara u drugi. Rezervoari uključuju [[Vodena para|atmosferski vlagu]] ([[snijeg]], [[kiša]] i [[oblaci]]), [[potok]]e i [[rijeke]], [[okean]]e, [[jezera]], [[podzemne vode]], [[wikt:subterranean#English|podzemni]] [[vodonosni sloj]], [[polarne ledene kape]] i zasićeno tlo. [[Sunčeva energija]], u obliku toplote i svjetlosti ([[insolacija]]), i [[gravitacija]] uzrokuju prenos iz jednog stanja u drugo tokom perioda od nekoliko sati do hiljada godina. Većina [[isparavanje|isparavanja]]] dolazi iz okeana i vraća se na Zemlju kao [[snijeg]] [[kiša]] ili ostale [[padavine]].< ref name=deVilliersWater2003 />{{rp|27}} [[Sublimacija]] se odnosi na [[evaporaija|isparavanje]] iz [[snijeg]]a i leda. [[Transpiracija]] je izbacivanje vode kroz sitne pore ili [[billjke|biljne]] [[stoma|stome. [[Evapotranspiracija]] je termin koji koriste [[hidrografija|hidrografi]] u odnosu na tri procesa zajedno, transpiraciju, sublimaciju i isparavanje.<ref name=deVilliersWater2003 /> [[Marq de Villiers]] je opisao hidrosferu kao [[zatvoreni sistem]], u kojem postoji voda. Hidrosfera je složena, kompleksna, međuzavisna, sveprisutna, stabilna i "čini se da je namjenski izgrađena za regulaciju vode .<ref name=deVilliersWater2003>{{cite book|author= Marq de Villiers|title= Water: The Fate of Our Most Precious Resource|year=2003|publisher= McClelland & Stewart|location=Toronto, Ontario|isbn=978-0-7710-2641-6|oclc = 43365804|edition=2|pages=453}}, revised 2003|Governor General's Award for English-language non-fiction (1999)</ref>{{rp|26}} De Villiers je tvrdio da se "na Zemlji ukupna količina vode gotovo sigurno nije promijenila od ranih geoloških vremena: ono što smo imali tada, još uvijek imamo. Voda se može zagađivati, zloupotrebljavati i pogrešno koristiti, ali se ne stvara niti uništava, već samo migrira. Nema dokaza da [[vodena para]] izlazi u svemir."<ref name=deVilliersWater2003 />{{rp|26}}<blockquote>Svake godine promet vode na Zemlji uključuje 577.000 km³ vode. To je voda koja isparava s površine okeana (502.800 km³) i s kopna (74.200 km³). Ista količina vode padne kao atmosferske padavine, 458.000 km³ na okean i 119.000 km³ na kopno. Razlika između padavina i isparavanja sa površine kopna (119.000 − 74.200 = 44.800 km³/god.) predstavlja ukupni oticaj Zemljinih rijeka (42.700 km³/god.) i direktno oticanje podzemnih voda u okean (2100 km³/god.). Ovo su glavni izvori slatke vode za podršku životnim potrebama i ekonomskim aktivnostima čovjeka.<ref name="Shiklomanov1998" /></blockquote>Voda je osnovna životna potreba. Budući da su dvije trećine Zemlje prekrivene vodom, Zemlja se naziva i Plava planeta i Vodena planeta.<ref group=" notes">Prema planetarnom geologu, [[Ronaldu Greeleyju]], "voda je vrlo česta u vanjskom Sunčevom sistemu. Samo [[Evropa]] sadrži više vode nego Zemljini okeani. Hidrosfera ima važnu ulogu u postojanju atmosfere u njenom sadašnjem obliku. Okeani su važni u tom pogledu. ]]Kada je [[Zemlja]] formirana, imala je samo vrlo tanku atmosferu bogatu [[vodik]]om i [[helij]]em, sličnu sadašnjoj atmosferi [[Merkur]]a. Kasnije su plinovi vodik i helij izbačeni iz atmosfere.Plinovi i vodena para oslobođeni su dok se Zemlja hladila u postali su njena sadašnja atmosfera. Ostali [[plinovi]] i [[vodena para]], koje su oslobodili [[vulkan]]i također su ušli u atmosferu. Kako se Zemlja hladila, vodena para u atmosferi se kondenzovala i padala kao kiša. Atmosfera se dalje hladila, kako se atmosferski [[ugljik-dioksid]] rastvarao u kišnici. To je zauzvrat dodatno uzrokovalo kondenzaciju vodene pare i njen pad kao kiša. Ova [[kišnica]] ispunila je udubljenja na Zemljinoj površini i formirala okeane. Procjenjuje se da se to dogodilo prije otprilike 4000 miliona godina. Prvi oblici života nastali su u okeanima. Ovi organizmi nisu udisali kisik. Kasnije, kada su se razvile [[cijanobakterije]], započeo je proces pretvaranja ugljik-dioksida u hranu i kisik. Kao rezultat toga, [[Zemljina atmosfera]] ima znatno drugačiji sastav od atmosfere drugih planeta i omogućila je da se na Zemlji razvije [[život]]. Ljudska aktivnost je uticala na [[ciklus vode]]. Infrastruktura, poput brana, ima jasan, direktan uticaj na ciklus vode, blokiranjem i preusmjeravanjem vodenih puteva. Zagađenje uzrokovano ljudskim djelovanjem promijenilo je [[biogeohemijski ciklus| biogeohemijske cikluse]] nekih vodenih sistema, a [[klimatske promjene]] značajno su promijenile vremenske obrasce.<ref>{{cite journal |last1=Western |first1=David |title=Human-Modified Ecosystems and Future Evolution |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=2001 |volume=98 |issue=10 |pages=5458–5465 |doi=10.1073/pnas.101093598 |jstor=3055648 |pmid=11344294 |pmc=33234 |bibcode=2001PNAS...98.5458W |doi-access=free }}</ref> Water withdrawals have exponentially increased because of agriculture, state and domestic use, and infrastructure.<ref>{{cite journal |last1=Haddeland |first1=Ingjerd |last2=Heinke |first2=Jens |last3=Biemans |first3=Hester |last4=Eisner |first4=Stephanie |last5=Flörke |first5=Martina |last6=Hanasaki |first6=Naota |last7=Konzmann |first7=Markus |last8=Ludwig |first8=Fulco |last9=Masaki |first9=Yoshimitsu |last10=Schewe |first10=Jacob |last11=Stacke |first11=Tobias |last12=Tessler |first12=Zachary D. |last13=Wada |first13=Yoshihide |last14=Wisser |first14=Dominik |title=Global water resources affected by human interventions and climate change |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=2014 |volume=111 |issue=9 |pages=3251–3256 |doi=10.1073/pnas.1222475110 |jstor=23770678 |pmid=24344275 |pmc=3948259 |bibcode=2014PNAS..111.3251H |doi-access=free }}</ref> ==Punjenje rezervoara== Prema [[Igor A. Šiklomanov| Igoru A. Šiklomanovu]], potrebno je 2500 godina za potpuno punjenje i obnavljanje okeanskih voda, 10.000 godina za [[permafrost]] i led, 1500 godina za duboke podzemne vode i planinske [[glečer]]e, 17 godina u jezerima i 16 dana u rijekama.<ref name=Shiklomanov1998 /> ==Specifična dostupnost slatke vode== "Specifična dostupnost vode je preostala (nakon upotrebe) količina slatke vode po glavi stanovnika."<ref name=Shiklomanov1998 /> Resursi slatke vode su neravnomjerno raspoređeni u smislu prostora i vremena i mogu preći od poplava do nestašice vode u roku od nekoliko mjeseci na istom području. Godine 1998. 76% ukupnog stanovništva imalo je specifičnu [[Vodni resursi|dostupnost vode]] manju od 5,0 hiljada m³ godišnje po glavi stanovnika. Već do 1998. godine, 35% svjetske populacije patilo je od "vrlo niskih ili katastrofalno niskih zaliha vode", a Šiklomanov je predvidio da će se situacija pogoršati u dvadeset prvom vijeku, s "većinom Zemljine populacije koja će živjeti u uslovima niske ili katastrofalno niske zalihe vode" do 2025. godine. Samo 2,5% vode u hidrosferi je [[slatka voda|slatka]], a samo 0,25% te vode je dostupno za našu upotrebu. ==Ljudski uticaj== Aktivnosti modernih ljudi imaju drastične posljedice na hidrosferu. Naprimjer, preusmjeravanje vode, ljudski razvoj i zagađenje utiču na hidrosferu i prirodne procese u njoj. Ljudi crpe vodu iz vodonosnika i preusmjeravaju rijeke neviđenom brzinom. [[Ogallala Aquifer]] se koristi za poljoprivredu u Sjedinjenim Državama; ako se vodonosnik presuši, sa svjetskih tržišta će nestati hrane i vlakana u vrijednosti od preko 20 milijardi dolara.<ref>{{cite journal |url= https://www.scientificamerican.com/article/the-ogallala-aquifer/ |title= The Ogallala Aquifer: Saving a Vital U.S. Water Source |last= Braxton |first= Jane |date= March 1, 2009 |website= Scientific American |doi= 10.1038/scientificamericanearth0309-32 |doi-broken-date= 12 July 2025 |access-date= March 26, 2020|url-access= subscription |journal=|archive-url=https://web.archive.org/web/20180603163200/https://doi.org/10.1038%2Fscientificamericanearth0309-32|archive-date=2018-06-03}}</ref> Vodonosni sloj se iscrpljuje mnogo brže nego što se obnavlja da će se na kraju isušiti. Osim toga, samo jedna trećina rijeka slobodno teče zbog opsežne upotrebe brana, nasipa, hidroenergije i degradacije [[staništa]].<ref>{{cite web|last=Carrington|first=Damian|date=May 8, 2019|title=Only a third of world's great rivers remain free-flowing, analysis finds|url=https://www.theguardian.com/environment/2019/may/08/only-a-third-of-worlds-great-rivers-remain-free-flowing-analysis-finds|access-date=March 26, 2020|website=The Guardian}}</ref> Prekomjerna upotreba vode također je uzrokovala isušivanje povremenih potoćića, što je opasno jer su izuzetno važni za pročišćavanje vode i [[stanište]].<ref>{{cite journal |last1=Stokstad |first1=Erik |title=Streams that flow only part of the year are getting even drier |journal=Science |date=13 August 2021 |volume=373 |issue=6556 |pages=724 |doi=10.1126/science.373.6556.724 |pmid=34385373 |bibcode=2021Sci...373..724S |s2cid=236998854 }}</ref> Ostali načini na koje ljudi utiču na hidrosferu uključuju [[eutrofikacija| eutrofikaciju]], [[kisele kiše]] i [[zakiseljavanje okeana]]. Ljudi se također oslanjaju na zdravlje hidrosfere. Koristi se za vodosnabdijevanje, [[navigacija|navigaciju]], [[ribolov]], [[poljoprivreda| poljoprivredu]], [[energija|energiju]] i [[rekreacija| rekreaciju]].<ref>{{Cite book |last=Klige |first=R. K. |title=Global Studies Encyclopedic Dictionary |publisher=Value Inquiry Book Series |year=2014 |pages=–269}}</ref> ==Također pogldajte== {{Div col|small=yes}} * [[Vodeni ekosistem]] * [[Biosfera]] * [[Klimatski sistem]] * [[Kriosfera]] * [[Litosfera]] * [[Svjetski okean]] * [[Pedosfera]] * [[Kruženje vode u prirodi]] * {{section link|Vodena para|Vanzemaljski}} * [[Vanzemaljska tečna voda]] * [[Lista najvećih jezera i mora u Sunčevom sistemu]] * [[Okeanski svijet]] {{Div col end}} ==Bilješke== {{Reflist|group=notes}} ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkpvi== {{Wiktionary}} * [http://capp.water.usgs.gov/GIP/gw_gip/index.html Ground Water - USGS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509072507/http://capp.water.usgs.gov/GIP/gw_gip/index.html |date=2008-05-09 }} {{Prirodni resursi}} {{Voda}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Fizička geografija]] [[Kategorija:Globalno prirodno okruženje]] [[Kategorija:Voda]] [[Kategorija:Hidrogeologija]] 5x0oztmy0740mw2fi4p5pxsaog5zmeb 0 533513 3838761 3835277 2026-05-01T20:21:58Z ~2026-26524-37 180904 3838761 wikitext text/x-wiki {{Relevantnost}} {{Infokutija muzičar | ime = Ramiz Selak | slika = RamizSelakphoto.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1998|11|3}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = Pjevač | žanr = [[Pop-folk]], [[Pop muzika|Pop]] | instrument = Vokal | aktivni_period = 2018 – danas | izdavač = [[Hayat Production]] }} '''Ramiz Selak''' (rođen 3. novembra 1998) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[pjevač]] pop-folk muzike. Široj javnosti postao je poznat kao finalista muzičkog takmičenja ''Zvijezda možeš biti ti'' (ZMBT) te po saradnji s autorima poput [[Eldin Huseinbegović|Eldina Huseinbegovića]].<ref name="avaz">{{Citiranje weba|url=https://avaz.ba|title=Pjevač Ramiz Selak za Avaz|publisher=Dnevni avaz|accessdate=2024-05-22}}</ref> == Biografija == Rođen je i odrastao u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Završio je Srednju elektrotehničku školu, a potom je diplomirao i magistrirao na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], stekavši zvanje magistra sigurnosnih studija.<ref name="face">{{Citiranje weba|url=https://face.ba|title=Ramiz Selak: Svaka moja pjesma je moja lična karta|publisher=Face TV|accessdate=2024-05-22}}</ref> Prije profesionalne muzičke karijere, radio je kao PR menadžer. == Karijera == Muzičku karijeru započeo je učešćem u 10. sezoni takmičenja ''Zvijezda možeš biti ti'' (2018/2019), gdje je stigao do finala. Godine 2019. pobijedio je na [[Ilidžanski festival|Ilidžanskom festivalu]] narodne muzike (nagrada publike) sa pjesmom "San o Mostaru".<ref name="patria">{{Citiranje weba|url=https://nap.ba|title=Ramiz Selak pobjednik Ilidžanskog festivala|publisher=Novinska agencija Patria|accessdate=2024-05-22}}</ref> U izdavačkoj je kući [[Hayat Production]].<ref name="amra">{{Citiranje weba|url=https://amrakumro.com|title=Ramiz Selak o saradnji sa Hayat produkcijom|publisher=Amra Kumro Blog|accessdate=2024-05-22}}</ref> Njegov stil karakterišu moderne balade, a najznačajniju saradnju ostvario je sa [[Eldin Huseinbegović|Eldinom Huseinbegovićem]], koji potpisuje njegove najnovije hitove poput pjesme "Lijek za zauvijek".<ref name="hayat-lijek">{{Citiranje weba|url=https://hayat.ba|title=Novi singl Lijek za zauvijek|publisher=Hayat.ba|accessdate=2024-05-22}}</ref> == Diskografija == === Singlovi === * "San o Mostaru" (2019) * "Kada pojaviš se ti" (2022) * "Sudija" (2022)<ref name="radio">{{Citiranje weba|url=https://radioilijas.ba|title=Predstavljanje pjesme Sudija|publisher=Radio Ilijaš|accessdate=2024-05-22}}</ref> * "Pečat" (2023) * "Prodali ljubav" (2023) * "Ide nam" (2024) * "Nezaboravljen" (2025)<ref name="avaz2025">{{Citiranje weba|url=https://avaz.ba|title=Selak o novom singlu Nezaboravljen|publisher=Dnevni avaz|accessdate=2024-05-22}}</ref> * "Lijek za zauvijek" (2025) == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] pngz16sj5fhwhg6wz269grh92267lue 3838763 3838761 2026-05-01T20:33:48Z ~2026-26524-37 180904 3838763 wikitext text/x-wiki {{Relevantnost}} {{Infokutija muzičar | ime = Ramiz Selak | slika = RamizSelakphoto.jpg | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1998|11|3}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = Pjevač | žanr = [[Zabavna]], [[Pop muzika|pop]] | instrument = Vokal | aktivni_period = 2018 – danas | izdavač = [[Hayat Production]] }} '''Ramiz Selak''' (rođen 3. novembra 1998) bosanskohercegovački je pjevač zabavne i pop muzike. Poznat je kao finalista muzičkog takmičenja ''Zvijezda možeš biti ti'' (ZMBT).<ref name="avaz">{{Citiranje weba|url=https://avaz.ba/|title=Pjevač Ramiz Selak za Avaz|publisher=Dnevni avaz|access-date=2024-05-22}}</ref> == Biografija == Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Završio je Srednju elektrotehničku školu, a potom diplomirao i magistrirao na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="face">{{Citiranje weba|url=https://face.ba/|title=Ramiz Selak: Svaka moja pjesma je moja lična karta|publisher=Face TV|access-date=2024-05-22}}</ref> == Karijera == Učestvovao je u 10. sezoni takmičenja ''Zvijezda možeš biti ti'' (2018/2019), gdje je bio finalist. Godine 2019. osvojio je nagradu publike na [[Ilidžanski festival|Ilidžanskom festivalu]] narodne muzike sa pjesmom "San o Mostaru".<ref name="patria">{{Citiranje weba|url=https://nap.ba/|title=Ramiz Selak pobjednik Ilidžanskog festivala|publisher=Novinska agencija Patria|access-date=2024-05-22}}</ref> Pjesma "San o Mostaru" nastala je u saradnji sa [[Armin Šaković]] (tekst) i [[Amil Lojo]] (aranžman i produkcija).<ref name="san">{{Citiranje weba|url=https://www.shazam.com/song/1608363970/san-o-mostaru|title=San o Mostaru – credits|publisher=Shazam|access-date=2024-05-22}}</ref> Singl "Sudija" realizovan je u saradnji sa [[Zaim Poturić]], koji potpisuje tekst i muziku.<ref name="sudija">{{Citiranje weba|url=https://hayatproduction.ba/2022/04/08/ramiz-selak-spreman-da-predstavi-novi-hit-sudija/|title=Ramiz Selak – Sudija|publisher=Hayat Production|access-date=2024-05-22}}</ref> U izdavačkoj je kući [[Hayat Production]]. == Diskografija == === Singlovi === * "San o Mostaru" (2019) * "Kada pojaviš se ti" (2022) * "Sudija" (2022) * "Pečat" (2023) * "Prodali ljubav" (2023) * "Ide nam" (2024) * "Nezaboravljen" (2025) * "Lijek za zauvijek" (2025) == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Ljudi iz Sarajeva]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] fjzfeczy6yy1gp6ycabygolbsmolw6a 0 533555 3838665 3836962 2026-05-01T13:08:37Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3838665 wikitext text/x-wiki '''Razvojna psihologija''' je naučna disciplina [[Psihologija|psihologije]] koja proučava kako i zašto se ljudski um razvija, mijenja i prilagođava tokom čitavog životnog vijeka. Iako je u početku bila usmjerena prvenstveno na djetinjstvo i rani razvoj, savremeni pristupi obuhvataju i [[Adolescencija|adolescenciju]], odraslo doba, proces starenja i cjelokupan životni tok.<ref name="Graber_BrooksGunn_1996">{{cite journal |last1=Graber |first1=Julia A. |last2=Brooks-Gunn |first2=Jeanne |date=1996 |title=Transitions and turning points: Navigating the passage from childhood through adolescence |journal=Developmental Psychology |volume=32 |issue=4 |pages=768–776 |doi=10.1037/0012-1649.32.4.768 |url=https://www.researchgate.net/publication/232582968_Transitions_and_turning_points_Navigating_the_passage_from_childhood_through_adolescence |publisher=American Psychological Association |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> Razvojni psiholozi nastoje objasniti promjene u mišljenju, osjećanjima i [[Ponašanje|ponašanju]] koje se javljaju tokom života. Ova disciplina proučava razvoj<ref name="Palgrave_Possible_2022">{{cite book |editor-last=Glăveanu |editor-first=Vlad P. |date=2022 |title=The Palgrave Encyclopedia of the Possible |publisher=Palgrave Macmillan |location=Cham |isbn=978-3-319-98390-5 |doi=10.1007/978-3-319-98390-5 |language=en}}</ref> kroz pet osnovnih dimenzija: tjelesni (fizički), spoznajni (kognitivni ili initelektualni), emocionalni, socijalni i moralni razvoj.<ref name="APA_Developmental">{{cite web |url=http://www.apa.org/action/science/developmental/index.aspx |title=Developmental Psychology Studies Human Development Across the Lifespan |work=American Psychological Association |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20140709054242/http://www.apa.org/action/science/developmental/index.aspx |archive-date=9. juli 2014 |access-date=24. april 2026}}</ref><ref name="Burman_2017">{{cite book |last=Burman |first=Erica |date=2017 |title=Deconstructing Developmental Psychology |url=https://drive.google.com/file/d/0ByWbJDys22SeWk5raHlOUk5XdkU/view |publisher=Routledge |location=New York, NY |isbn=978-1-138-84695-1 |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> Ovi aspekti uključuju različite procese, kao što su razvoj motoričkih sposobnosti, izvršnih funkcija, moralnog rasuđivanja, usvajanje jezika, oblikovanje ličnosti, emocionalni razvoj, kao i razvoj slike o sebi i identiteta. Razvojna psihologija proučava međudjelovanje naslijeđenih (bioloških) i sredinskih faktora u oblikovanju ljudskog razvoja, kao i procese promjena koji se odvijaju u različitim životnim kontekstima kroz vrijeme. Posebna pažnja posvećuje se odnosu između individualnih karakteristika, ponašanja pojedinca i utjecaja okoline, uključujući društveni kontekst i okruženje. U okviru ove discipline vode se brojne teorijske rasprave, među kojima se ističu suprotstavljena gledišta o značaju biološkog determinizma nasuprot sposobnosti mozga za promjene ([[Neuroplastičnost|neuroplastičnost]]), kao i rasprave između teorija koje razvoj posmatraju kroz jasno definisane faze i onih koje naglašavaju dinamične i kontinuirane procese razvoja. Iako istraživanja u razvojnoj psihologiji imaju određena metodološka ograničenja, savremene studije nastoje objasniti na koji način prijelazi između životnih faza i biološki faktori utječu na ljudsko ponašanje i razvoj.<ref name="Kobak_et_al_2017">{{cite journal |last1=Kobak |first1=Roger |last2=Abbott |first2=Caroline |last3=Zisk |first3=Abigail |last4=Bounoua |first4=Nadia |date=juni 2017 |title=Adapting to the changing needs of adolescents: parenting practices and challenges to sensitive attunement |journal=Current Opinion in Psychology |volume=15 |pages=137–142 |doi=10.1016/j.copsyc.2017.02.018 |pmid=28813254 |pmc=5886742 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5886742/ |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> Razvojna psihologija obuhvata niz povezanih naučnih oblasti,<ref name="Palgrave_Possible_2022" /> među kojima su [[edukacijska psihologija]], [[dječija psihopatologija]], [[forenzička razvojna psihologija]], [[kognitivna psihologija]], [[ekološka psihologija]] i [[kulturalna psihologija]]. Među najutjecajnijim razvojnim psiholozima 20. vijeka izdvajaju se [[Urie Bronfenbrenner]], [[Erik Erikson]], [[Sigmund Freud]], [[Anna Freud]], [[Jean Piaget]], [[Barbara Rogoff]], [[Esther Thelen]] i [[Lev Vygotsky]], čiji su teorijski pristupi značajno oblikovali savremeno razumijevanje razvoja čovjeka.<ref name="Brown_2012">{{cite book |last=Brown |first=Carol |date=2012 |title=Developmental Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781849203463_A24190063/preview-9781849203463_A24190063.pdf |publisher=SAGE Publications |location=London |isbn=978-1-84920-346-3 |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> == Historijski pregled == [[Jean-Jacques Rousseau]] i [[John B. Watson]] često se navode kao važni prethodnici savremene razvojne psihologije.<ref name="Kazdin_2000">{{cite book |editor-last=Kazdin |editor-first=Alan E. |date=2000 |title=Encyclopedia of Psychology |url=https://archive.org/details/encyclopediaofps0000unse |publisher=American Psychological Association & Oxford University Press |location=Washington, D.C. |isbn=978-1-55798-187-5 |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> Sredinom 18. stoljeća, Jean-Jacques Rousseau je u djelu ''[[Emil ili o odgoju]]'' opisao tri faze razvoja: dojenačka dob, djetinjstvo i adolescenciju. Njegove ideje imale su značajan utjecaj na tadašnje obrazovne pristupe i prihvatili su ih brojni [[Pedagogija|pedagozi]] tog vremena. Razvojna psihologija proučava kako i zašto se određene promjene (kognitivne, socijalne, emocionalne) javljaju tokom životnog vijeka čovjeka. Brojni teoretičari dali su značajan doprinos razvoju ove discipline. Među njima se posebno ističe Erik Erikson, koji je razvio model od osam faza psihosocijalnog razvoja.<ref name="Orenstein_Erikson_2024">{{cite book |last1=Orenstein |first1=Derani G. |last2=Lewis |first2=Lindsay |date=2024 |title=Erikson's Stages of Psychosocial Development |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK556096/ |work=StatPearls |publisher=StatPearls Publishing |location=Treasure Island, FL |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> Prema njegovoj teoriji, pojedinci prolaze kroz različite životne faze, od kojih svaka uključuje specifičnu razvojnu krizu koja utječe na oblikovanje ličnosti i ponašanja. Krajem 19. stoljeća, psiholozi pod utjecajem [[Teorija evolucije|teorije evolucije]] [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]] počeli su razvijati evolucijska objašnjenja psihološkog razvoja.<ref name="Kazdin_2000" /> Među njima se istakao [[Granville Stanley Hall]], koji je nastojao povezati faze dječijeg razvoja s ranijim fazama razvoja čovječanstva. [[James Mark Baldwin]], također, je dao važan doprinos razvoju ove oblasti kroz radove o imitaciji i kognitivnom razvoju djeteta. Značajan historijski utjecaj na razvojnu psihologiju imao je i [[Sigmund Freud]], čija je psihoseksualna teorija razvoja bila među prvim sistematskim pristupima razumijevanju razvoja ličnosti, iako njeni pojedini dijelovi nisu potvrđeni savremenim empirijskim istraživanjima. <ref name="Shaffer_Kipp_2014">{{cite book |last1=Shaffer |first1=David R. |last2=Kipp |first2=Katherine |date=2014 |title=Developmental Psychology: Childhood and Adolescence |url=https://archive.org/details/developmentalpsy04edshaf_w8x1 |publisher=Cengage Learning |location=Belmont, CA |isbn=978-1-133-49125-5 |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.srcd.org/ Društvo za istraživanje razvoja djeteta (SRCD)] * [https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/o-odsjeku-psihologija Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu] * [https://ff.unibl.org/studij/psihologija/ Studijski program Psihologija Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci] * [http://www.devpsy.org/ Razvojna psihologija]: Resursi za podučavanje i učenje razvojne psihologije * [https://journals.plos.org/plosone/browse/developmental_psychology Razvojna psihologija] – stranica sa naučnim radovima na portalu PLOS {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Psihologija}} {{Društvene nauke}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Razvojna psihologija| ]] [[Kategorija:Nauke o ponašanju]] 6ztouym3wts1olq1cq5f9xiuvzoof1x 0 533662 3838668 3838520 2026-05-01T13:11:58Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3838668 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Urie Bronfenbrenner | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1917|4|29}} | mjesto_rođenja = [[Moskva]], [[Ruska Imperija]] | datum_smrti = {{Datum smrti|2005|9|25|1917|4|29}} | mjesto_smrti = [[Ithaca (New York)|Ithaca]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Razvojna psihologija]] | radna_institucija = [[Univerzitet Cornell]] | alma_mater = [[Univerzitet Cornell]]<br />[[Univerzitet Harvard]]<br />[[Univerzitet u Michiganu]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = [[Lev Vygotsky]]<br />Kurt Lewin | poznat_po = [[Teorija ekoloških sistema]]; suosnivač programa [[Head Start (program)|Head Start]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = Anisfield-Wolfova književna nagrada za publicistiku<br />Nagrada James McKeen Cattell | religija = | fusnote = Supruga: Liese Price; Djeca: 6 (uključujući [[Kate Bronfenbrenner]]) }} '''Urie Bronfenbrenner''' (29. april 1917 – 25. septembar 2005) bio je američki psiholog ruskog porijekla, najpoznatiji po razvoju kontekstualnog pristupa razumijevanju ljudskog razvoja.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006">{{cite journal |last=Ceci |first=Stephen J. |date=2006 |title=Urie Bronfenbrenner (1917–2005) |url=http://doi.apa.org/getdoi.cfm?doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |journal=American Psychologist |volume=61 |issue=2 |pages=173–174 |doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegov teorijski okvir, poznat kao [[teorija ekoloških sistema]], prvi put je sistematski predstavljen u članku objavljenom 1977. u časopisu ''American Psychologist'',<ref name="Bronfenbrenner_1977">{{cite journal |last=Bronfenbrenner |first=Urie |date=1977 |title=Toward an experimental ecology of human development |journal=American Psychologist |volume=32 |issue=7 |pages=513–531 |doi=10.1037/0003-066X.32.7.513 |url=https://files.commons.gc.cuny.edu/wp-content/blogs.dir/17937/files/2021/08/Bronfenbrenner-1977.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> a potom detaljno razrađen u njegovom najpoznatijem djelu ''The Ecology of Human Development'' (1979).<ref name="ecology1979">{{cite book |last=Bronfenbrenner |first=Urie |year=1979 |title=The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |url=https://archive.org/details/ecologyofhumande00urie |access-date=27. april 2026 |isbn=978-0674224513 |language=en}}</ref> Kasnije je ovaj pristup dodatno proširen kroz [[bioekološki model ljudskog razvoja]], razvijen u saradnji sa Pamelom A. Morris i objavljen u okviru djela ''Handbook of Child Psychology''.<ref name="Bronfenbrenner_Morris_2006">{{cite book |last1=Bronfenbrenner |first1=Urie |last2=Morris |first2=Pamela A. |year=2006 |title=The Bioecological Model of Human Development |work=Handbook of Child Psychology |publisher=John Wiley & Sons |doi=10.1002/9780470147658.chpsy0114 |url=http://childhelp.org/wp-content/uploads/2015/07/Bronfenbrenner-U.-and-P.-Morris-2006-The-Bioecological-Model-of-Human-Development.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Bronfenbrenner je zastupao stav da prirodni eksperimenti i primijenjene razvojne intervencije predstavljaju važan izvor naučnih saznanja o ljudskom razvoju.<ref name="Bronfenbrenner_1977" /> Ovaj pristup bio je vidljiv i u njegovom učešću u razvoju američkog programa [[Head Start (program)|Head Start]] 1965., jednog od najznačajnijih programa ranog obrazovanja i podrške djeci i porodicama u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005">{{cite web |last=Los Angeles Times |date=2005 |title=Urie Bronfenbrenner, 88; Co-founder of Head Start Urged Closer Family Ties |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2005-sep-27-me-bronfen27-story.html |website=Los Angeles Times |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegovi radovi, posebno oni koji ukazuju na ograničenja laboratorijskih istraživanja u proučavanju dječijeg razvoja i važnost društvenog i kulturnog konteksta za razvojne procese, značajno su utjecali na promjenu teorijskog usmjerenja razvojne psihologije u drugoj polovini 20. vijeka.<ref name="ecology1979" /><ref name="Bronfenbrenner_2005">{{cite book |editor-last=Bronfenbrenner |editor-first=Urie |title=Making Human Beings Human: Bioecological Perspectives on Human Development |date=2005 |publisher=Sage Publications |location=Thousand Oaks |isbn=978-0-7619-2711-2 |url=https://archive.org/details/makinghumanbeing0000unse |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Urie Bronfenbrenner rođen je 29. aprila 1917. u [[Moskva|Moskvi]], u porodici ruskih [[Jevreji|Jevreja]].<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005">{{cite news |last=Fox |first=Margalit |date=2005 |title=Urie Bronfenbrenner, 88, an Authority on Child Development |url=https://faculty.weber.edu/eamsel/Classes/Applying%20Psychology/Adolescence%203140/Readings/Bronfenbrenner%20obit.doc |newspaper=The New York Times |access-date=27. april 2026 |language=en }}</ref> Njegovi roditelji bili su [[Patologija|patolog]] Alexander Bronfenbrenner i Eugenie Kamenetski.<ref name="Panken_2005">{{cite journal |last=Panken |first=Jaffa |year=2005 |title=Behind the Mirror Image: Urie Bronfenbrenner in the Soviet Union |url=https://www.academia.edu/860712/Behind_the_Mirror_Image_Urie_Bronfenbrenner_in_the_Soviet_Union |journal=Academia.edu |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Kada je imao šest godina, njegova porodica emigrirala je u [[Sjedinjene Američke Države]], najprije u [[Pittsburgh]], a godinu kasnije u ruralni dio savezne države [[New York (savezna država)|New York]].<ref name="NWE_Bronfenbrenner">{{cite web |url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Urie_Bronfenbrenner |title=Urie Bronfenbrenner |publisher=New World Encyclopedia |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegov otac radio je kao neuropatolog u ustanovi Letchworth Village u okrugu Rockland, [[New York (savezna država)|New York (savezna država)]], specijaliziranoj za brigu o osobama s intelektualnim i razvojnim teškoćama. Bronfenbrenner je 1938. diplomirao [[Psihologija|psihologiju]] i [[Muzika|muziku]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]].<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Magistrirao je obrazovanje na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1940., a doktorat iz razvojne psihologije stekao je 1942. na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]].<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> == Karijera == Neposredno nakon stjecanja doktorata, Bronfenbrenner je pristupio vojsci Sjedinjenih Američkih Država, gdje je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] djelovao kao psiholog u različitim vojnim strukturama.<ref name="APS_Observer_2005">{{cite journal |url=http://www.psychologicalscience.org/index.php/uncategorized/in-appreciation-urie-bronfenbrenner.html |title=In Appreciation: Urie Bronfenbrenner |journal=APS Observer |date=2005 |volume=18 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka rata kratko je radio kao pomoćnik glavnog [[Klinička psihologija|kliničkog psihologa]] u Programu obuke kliničkih psihologa pri novoosnovanom Ministarstvu za pitanja veterana Sjedinjenih Američkih Država u [[Washington|Washington, D.C.]]<ref name="APS_Observer_2005" /> Poslije dvogodišnjeg rada kao docent na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]], 1948. prelazi na [[Univerzitet Cornell|Univerzitet Cornell]], gdje je imenovan za docenta na Odsjeku za razvoj djeteta i porodične odnose (danas Odsjek za humani razvoj).<ref name="APS_Observer_2005" /> Ovaj odsjek bio je dio Koledž za porodične studije i imao je izraženu primijenjenu i interdisciplinarnu orijentaciju, okupljajući stručnjake iz oblasti [[Psihologija|psihologije]], [[Sociologija|sociologije]] i [[Historija|historije]].<ref name="Cornell_HomeEc_2000">{{cite web |last=Lang |first=Susan S. |date=2000 |title=Home economics was historical gateway for women into higher education, science and professional careers |url=https://news.cornell.edu/stories/2000/10/home-economics-was-historical-gateway-women |website=Cornell Chronicle |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom rada na Cornellu njegovo istraživanje bilo je usmjereno na dječiji razvoj i utjecaj društvenih i okolinskih faktora na razvojne procese, što je ostalo središte njegovog naučnog rada tokom cijele karijere.<ref name="Cornell_BCTR">{{cite web |url=https://www.bctr.cornell.edu/about-us/urie-bronfenbrenner/ |title=Urie Bronfenbrenner |publisher=Bronfenbrenner Center for Translational Research, Cornell University |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom 1964. i 1965. godine bio je član Federalne komisije za istraživanje razvoja djece iz siromašnih porodica, čiji je rad doprinio osnivanju programa [[Head Start (program)|Head Start]] 1965. godine.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Bronfenbrenner je objavio više od 300 naučnih radova i 14 knjiga,<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> a na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] stekao je zvanje profesora [[Emeritus|emeritusa]] humanog razvoja (Jacob Gould Schurman Professor Emeritus).<ref name="APS_Observer_2005" /> == Privatni život == Bronfenbrenner je bio u braku s Liese Price, s kojom je imao šestero djece.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Prema publikaciji Univerziteta Cornell povodom 150. godišnjice osnivanja Studija humane ekologije, Bronfenbrenner je još od djetinjstva s ocem Alexanderom provodio vrijeme u prirodi, pješačeći i istražujući okolinu, najprije u okolini [[Moskva|Moskve]], a nakon preseljenja porodice u Sjedinjene Američke Države u Pittsburghu i sjevernom dijelu savezne države New York. Ova rana iskustva u interakciji s prirodnim i društvenim okruženjem kasnije su utjecala na oblikovanje njegovih teorijskih pogleda na ljudski razvoj. == Smrt == Bronfenbrenner je preminuo u svom domu u Ithaca, [[New York (savezna država)|New York (savezna država)]], 25. septembra 2005. u 88. godini života, od komplikacija izazvanih dijabetesom.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> == Pogledi na ljudski razvoj i teorija ekoloških sistema == Bronfenbrenner je ljudski razvoj posmatrao kao proces koji nastaje kroz stalnu interakciju između pojedinca i njegovog okruženja.<ref name="ecology1979" /> Smatrao je da na razvojni put pojedinca utječu različiti aspekti okoline, uključujući porodicu, vršnjake, školu, radno okruženje, kulturu i šire društvene uslove.<ref name="ecology1979" /> Kritikovao je tadašnju razvojnu psihologiju zbog toga što je, prema njegovom mišljenju, proučavala razvoj u umjetnim i ograničenim uslovima, često zanemarujući stvarni kontekst u kojem dijete živi. U tom smislu je naveo da je razvojna psihologija ″nauka o čudnom ponašanju djece u čudnim situacijama s čudnim odraslima u najkraćim mogućim vremenskim intervalima″.<ref name="ecology1979" /> Na osnovu takvog pristupa razvio je svoju teoriju ljudskog razvoja, poznatu kao [[teorija ekoloških sistema]]. Ova teorija polazi od pretpostavke da na razvoj djeteta djeluje više nivoa okruženja — od neposrednih odnosa s porodicom i institucijama, do šireg kulturnog i društvenog konteksta.<ref name="ecology1979" /> Kasnije je u teoriju uključio i vremensku dimenziju, odnosno utjecaj životnih događaja i društvenih promjena kroz vrijeme, što je označeno pojmom hronosistem.<ref name="Berger_2015">{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |year=2015 |title=The Developing Person Through Childhood and Adolescence |edition=10. |publisher=Worth Publishers |location=New York |isbn=978-1-4641-7595-4 |language=en}}</ref> U završnoj fazi razvoja svog teorijskog modela Bronfenbrenner je pristup proširio u pravcu [[bioekološki model ljudkog razvoja|bioekološkog modela ljudskog razvoja]], kako bi naglasio važnost bioloških procesa u razvoju.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006" /> Međutim, biološke faktore je posmatrao kao potencijal koji se ostvaruje ili ne ostvaruje u zavisnosti od uticaja okoline i društvenih faktora.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006" /> == Head Start program == Godine 1964. Bronfenbrenner je svjedočio pred kongresnim odborom tokom rasprave o zakonu za borbu protiv siromaštva, ističući da se mjere trebaju usmjeriti na djecu kako bi se smanjili negativni efekti siromaštva na njihov razvoj.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Ovakav stav bio je suprotan tada dominantnom shvatanju da je dječiji razvoj isključivo biološki uslovljen, bez značajnog utjecaja iskustva i okoline.<ref name="APA_HeadStart">{{cite web |url=https://www.apa.org/research/action/early |title=The man who gave Head Start a start |publisher=American Psychological Association |date=2008 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Zbog njegovog svjedočenja, pozvan je u [[Bijela kuća|Bijelu kuću]] na razgovor s [[Claudijom Altom ″Lady Bird″ Johnson]], s kojom je razmatrao programe brige o djeci u drugim državama.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Također je bio član Federalne komisije zadužene za razvoj mjera za ublažavanje posljedica dječijeg siromaštva i izjednačavanje obrazovnih mogućnosti djece iz siromašnijih i bogatijih porodica.<ref name="APA_HeadStart" /> U radu Komisije učestvovalo je 13 stručnjaka iz različitih oblasti, uključujući [[Mentalno zdravlje|mentalno]] i fizičko zdravlje, [[obrazovanje]], socijalni rad i [[Razvojna psihologija|razvojnu psihologiju]]. Bronfenbrenner je zagovarao pristup koji uključuje porodicu i zajednicu u intervencije, kao i šire poboljšanje uslova u kojima se dijete razvija.<ref name="APA_HeadStart" /> Preporuke ove komisije dovele su do osnivanja programa Head Start 1965.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Njegov doprinos vjerovatno je utjecao na razvoj programskih komponenti usmjerenih na okruženje djeteta, uključujući podršku porodici, kućne posjete i edukaciju roditelja.<ref name="APA_HeadStart" /> == Naslijeđe == Prema sociologu Melvinu L. Kohnu sa Univerziteta Johns Hopkins, Bronfenbrenner je imao značajnu ulogu u tome da društveni naučnici prepoznaju kako ″međuljudski odnosi, čak i na najnižem nivou odnosa roditelj–dijete, ne postoje u društvenom vakuumu, već su ugrađeni u šire društvene strukture zajednice, društva, ekonomije i politike″.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Njegova teorija doprinijela je usmjeravanju razvojnih istraživanja ka sistematskom posmatranju i eksperimentalnom proučavanju utjecaja različitih okolinskih faktora na ljudski razvoj.<ref name="Cornell_HomeEc_2000" /> Također je imao značajan utjecaj na oblikovanje i razvoj programa Head Start (vidjeti odjeljak iznad).<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Tokom akademskog rada na Univerzitetu Cornell, Bronfenbrenner je obrazovao veliki broj istraživača iz oblasti razvojne psihologije, od kojih su mnogi, prema navodima Univerziteta, postali vodeći stručnjaci u toj oblasti.<ref name="Cornell_HomeEc_2000" /> == Nagrade i priznanja == * Djelo Ekologija ljudskog razvoja ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Ecology of Human Development'') dobilo je 1980. Anisfield-Wolfovu književnu nagradu za publicistiku.<ref name="Anisfield_Wolf_1980">{{cite web |url=https://www.anisfield-wolf.org/winners/the-ecology-of-human-development/ |title=The Ecology of Human Development: Urie Bronfenbrenner |publisher=Anisfield-Wolf Book Awards |year=1980 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> * Dobitnik je nagrade James McKeen Cattell od Američkog psihološkog društva.<ref name="APS_Cattell_Award">{{cite web |url=https://www.psychologicalscience.org/members/awards-and-honors/cattell-award/past-award-winners/bronfenbrenner |title=James McKeen Cattell Fellow Award: Urie Bronfenbrenner |publisher=Association for Psychological Science |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> * [[Američko psihološko udruženje]] je svoju nagradu ″Nagrada za životno djelo u razvoju psihologije u službi nauke i društva" preimenovala u "Bronfenbrenner Award" u njegovu čast.<ref name="APS_Observer_2005" /> * Bio je predsjedavajući Konferencije Bijele kuće o djeci 1970.<ref name="TIME_Family_1970">{{cite magazine |url=https://time.com/archive/6877363/behavior-the-american-family-future-uncertain/ |title=Behavior: The American Family: Future Uncertain |magazine=TIME |date=1970 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Publikacije == * Dva svijeta djetinjstva: SAD i SSSR ([[Engleski jezik|eng.]] ''Two Worlds of Childhood: US and USSR''). New York: Simon & Schuster, 1970. * Utjecanje na ljudski razvoj ([[Engleski jezik|eng.]] ''Influencing Human Development''). New York: Holt, Rinehart & Winston, 1973. * Utjecaji na ljudski razvoj ([[Engleski jezik|eng.]] ''Influences on Human Development''). New York: Holt, Rinehart & Winston, 1975. * Ekologija ljudskog razvoja: eksperimenti prirode i dizajna ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design''). Cambridge, MA: Harvard University Press, 1979. * Stanje Amerikanaca: ova generacija i sljedeća (eng. ''The State of Americans: This Generation and the Next''). New York: Free Press, 1996. * Činiti ljude ljudima: bioekološke perspektive ljudskog razvoja ([[Engleski jezik|eng.]] ''Making Human Beings Human: Bioecological Perspectives on Human Development''). Thousand Oaks, CA: Sage Publications, 2005. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Library resources box|by=yes|onlinebooks=no|about=yes|wikititle=Urie Bronfenbrenner}} * [https://rmc.library.cornell.edu/EAD/htmldocs/RMA00954.html Vodič za Bronfenbrennerove radove] {{en simbol}} * [http://www.boston.com/news/globe/obituaries/articles/2005/09/29/urie_bronfenbrenner_theories_altered_approach_to_child_development_at_88/ Obituary: "Urie Bronfenbrenner; theories altered approach to child development; at 88", Elaine Woo, Los Angeles Times, 29. 9. 2005.] {{en simbol}} * [https://www.news.cornell.edu/stories/Sept05/Bronfenbrenner.ssl.html Cornellovo saopćenje povodom Bronfenbrennerove smrti] {{en simbol}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{DEFAULTSORT:Bronfenbrenner, Urie}} [[Kategorija:Rođeni 1917.]] [[Kategorija:Umrli 2005.]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] ar5hfhkm5t5ui4reh9akh12plbn4x16 3838669 3838668 2026-05-01T13:12:15Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3838669 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Urie Bronfenbrenner | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1917|4|29}} | mjesto_rođenja = [[Moskva]], [[Ruska Imperija]] | datum_smrti = {{Datum smrti|2005|9|25|1917|4|29}} | mjesto_smrti = [[Ithaca (New York)|Ithaca]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Razvojna psihologija]] | radna_institucija = [[Univerzitet Cornell]] | alma_mater = [[Univerzitet Cornell]]<br />[[Univerzitet Harvard]]<br />[[Univerzitet u Michiganu]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = [[Lev Vygotsky]]<br />Kurt Lewin | poznat_po = [[Teorija ekoloških sistema]]; suosnivač programa [[Head Start (program)|Head Start]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = Anisfield-Wolfova književna nagrada za publicistiku<br />Nagrada James McKeen Cattell | religija = | fusnote = Supruga: Liese Price; Djeca: 6 (uključujući [[Kate Bronfenbrenner]]) }} '''Urie Bronfenbrenner''' (29. april 1917 – 25. septembar 2005) bio je američki psiholog ruskog porijekla, najpoznatiji po razvoju kontekstualnog pristupa razumijevanju ljudskog razvoja.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006">{{cite journal |last=Ceci |first=Stephen J. |date=2006 |title=Urie Bronfenbrenner (1917–2005) |url=http://doi.apa.org/getdoi.cfm?doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |journal=American Psychologist |volume=61 |issue=2 |pages=173–174 |doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegov teorijski okvir, poznat kao [[teorija ekoloških sistema]], prvi put je sistematski predstavljen u članku objavljenom 1977. u časopisu ''American Psychologist'',<ref name="Bronfenbrenner_1977">{{cite journal |last=Bronfenbrenner |first=Urie |date=1977 |title=Toward an experimental ecology of human development |journal=American Psychologist |volume=32 |issue=7 |pages=513–531 |doi=10.1037/0003-066X.32.7.513 |url=https://files.commons.gc.cuny.edu/wp-content/blogs.dir/17937/files/2021/08/Bronfenbrenner-1977.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> a potom detaljno razrađen u njegovom najpoznatijem djelu ''The Ecology of Human Development'' (1979).<ref name="ecology1979">{{cite book |last=Bronfenbrenner |first=Urie |year=1979 |title=The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |url=https://archive.org/details/ecologyofhumande00urie |access-date=27. april 2026 |isbn=978-0674224513 |language=en}}</ref> Kasnije je ovaj pristup dodatno proširen kroz [[bioekološki model ljudskog razvoja]], razvijen u saradnji sa Pamelom A. Morris i objavljen u okviru djela ''Handbook of Child Psychology''.<ref name="Bronfenbrenner_Morris_2006">{{cite book |last1=Bronfenbrenner |first1=Urie |last2=Morris |first2=Pamela A. |year=2006 |title=The Bioecological Model of Human Development |work=Handbook of Child Psychology |publisher=John Wiley & Sons |doi=10.1002/9780470147658.chpsy0114 |url=http://childhelp.org/wp-content/uploads/2015/07/Bronfenbrenner-U.-and-P.-Morris-2006-The-Bioecological-Model-of-Human-Development.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Bronfenbrenner je zastupao stav da prirodni eksperimenti i primijenjene razvojne intervencije predstavljaju važan izvor naučnih saznanja o ljudskom razvoju.<ref name="Bronfenbrenner_1977" /> Ovaj pristup bio je vidljiv i u njegovom učešću u razvoju američkog programa [[Head Start (program)|Head Start]] 1965., jednog od najznačajnijih programa ranog obrazovanja i podrške djeci i porodicama u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005">{{cite web |last=Los Angeles Times |date=2005 |title=Urie Bronfenbrenner, 88; Co-founder of Head Start Urged Closer Family Ties |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2005-sep-27-me-bronfen27-story.html |website=Los Angeles Times |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegovi radovi, posebno oni koji ukazuju na ograničenja laboratorijskih istraživanja u proučavanju dječijeg razvoja i važnost društvenog i kulturnog konteksta za razvojne procese, značajno su utjecali na promjenu teorijskog usmjerenja razvojne psihologije u drugoj polovini 20. vijeka.<ref name="ecology1979" /><ref name="Bronfenbrenner_2005">{{cite book |editor-last=Bronfenbrenner |editor-first=Urie |title=Making Human Beings Human: Bioecological Perspectives on Human Development |date=2005 |publisher=Sage Publications |location=Thousand Oaks |isbn=978-0-7619-2711-2 |url=https://archive.org/details/makinghumanbeing0000unse |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Urie Bronfenbrenner rođen je 29. aprila 1917. u [[Moskva|Moskvi]], u porodici ruskih [[Jevreji|Jevreja]].<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005">{{cite news |last=Fox |first=Margalit |date=2005 |title=Urie Bronfenbrenner, 88, an Authority on Child Development |url=https://faculty.weber.edu/eamsel/Classes/Applying%20Psychology/Adolescence%203140/Readings/Bronfenbrenner%20obit.doc |newspaper=The New York Times |access-date=27. april 2026 |language=en }}</ref> Njegovi roditelji bili su [[Patologija|patolog]] Alexander Bronfenbrenner i Eugenie Kamenetski.<ref name="Panken_2005">{{cite journal |last=Panken |first=Jaffa |year=2005 |title=Behind the Mirror Image: Urie Bronfenbrenner in the Soviet Union |url=https://www.academia.edu/860712/Behind_the_Mirror_Image_Urie_Bronfenbrenner_in_the_Soviet_Union |journal=Academia.edu |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Kada je imao šest godina, njegova porodica emigrirala je u [[Sjedinjene Američke Države]], najprije u [[Pittsburgh]], a godinu kasnije u ruralni dio savezne države [[New York (savezna država)|New York]].<ref name="NWE_Bronfenbrenner">{{cite web |url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Urie_Bronfenbrenner |title=Urie Bronfenbrenner |publisher=New World Encyclopedia |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegov otac radio je kao neuropatolog u ustanovi Letchworth Village u okrugu Rockland, [[New York (savezna država)|New York (savezna država)]], specijaliziranoj za brigu o osobama s intelektualnim i razvojnim teškoćama. Bronfenbrenner je 1938. diplomirao [[Psihologija|psihologiju]] i [[Muzika|muziku]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]].<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Magistrirao je obrazovanje na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1940., a doktorat iz razvojne psihologije stekao je 1942. na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]].<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> == Karijera == Neposredno nakon stjecanja doktorata, Bronfenbrenner je pristupio vojsci Sjedinjenih Američkih Država, gdje je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] djelovao kao psiholog u različitim vojnim strukturama.<ref name="APS_Observer_2005">{{cite journal |url=http://www.psychologicalscience.org/index.php/uncategorized/in-appreciation-urie-bronfenbrenner.html |title=In Appreciation: Urie Bronfenbrenner |journal=APS Observer |date=2005 |volume=18 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka rata kratko je radio kao pomoćnik glavnog [[Klinička psihologija|kliničkog psihologa]] u Programu obuke kliničkih psihologa pri novoosnovanom Ministarstvu za pitanja veterana Sjedinjenih Američkih Država u [[Washington|Washington, D.C.]]<ref name="APS_Observer_2005" /> Poslije dvogodišnjeg rada kao docent na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]], 1948. prelazi na [[Univerzitet Cornell|Univerzitet Cornell]], gdje je imenovan za docenta na Odsjeku za razvoj djeteta i porodične odnose (danas Odsjek za humani razvoj).<ref name="APS_Observer_2005" /> Ovaj odsjek bio je dio Koledž za porodične studije i imao je izraženu primijenjenu i interdisciplinarnu orijentaciju, okupljajući stručnjake iz oblasti [[Psihologija|psihologije]], [[Sociologija|sociologije]] i [[Historija|historije]].<ref name="Cornell_HomeEc_2000">{{cite web |last=Lang |first=Susan S. |date=2000 |title=Home economics was historical gateway for women into higher education, science and professional careers |url=https://news.cornell.edu/stories/2000/10/home-economics-was-historical-gateway-women |website=Cornell Chronicle |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom rada na Cornellu njegovo istraživanje bilo je usmjereno na dječiji razvoj i utjecaj društvenih i okolinskih faktora na razvojne procese, što je ostalo središte njegovog naučnog rada tokom cijele karijere.<ref name="Cornell_BCTR">{{cite web |url=https://www.bctr.cornell.edu/about-us/urie-bronfenbrenner/ |title=Urie Bronfenbrenner |publisher=Bronfenbrenner Center for Translational Research, Cornell University |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom 1964. i 1965. godine bio je član Federalne komisije za istraživanje razvoja djece iz siromašnih porodica, čiji je rad doprinio osnivanju programa [[Head Start (program)|Head Start]] 1965. godine.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Bronfenbrenner je objavio više od 300 naučnih radova i 14 knjiga,<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> a na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] stekao je zvanje profesora [[Emeritus|emeritusa]] humanog razvoja (Jacob Gould Schurman Professor Emeritus).<ref name="APS_Observer_2005" /> == Privatni život == Bronfenbrenner je bio u braku s Liese Price, s kojom je imao šestero djece.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Prema publikaciji Univerziteta Cornell povodom 150. godišnjice osnivanja Studija humane ekologije, Bronfenbrenner je još od djetinjstva s ocem Alexanderom provodio vrijeme u prirodi, pješačeći i istražujući okolinu, najprije u okolini [[Moskva|Moskve]], a nakon preseljenja porodice u Sjedinjene Američke Države u Pittsburghu i sjevernom dijelu savezne države New York. Ova rana iskustva u interakciji s prirodnim i društvenim okruženjem kasnije su utjecala na oblikovanje njegovih teorijskih pogleda na ljudski razvoj. == Smrt == Bronfenbrenner je preminuo u svom domu u Ithaca, [[New York (savezna država)|New York (savezna država)]], 25. septembra 2005. u 88. godini života, od komplikacija izazvanih dijabetesom.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> == Pogledi na ljudski razvoj i teorija ekoloških sistema == Bronfenbrenner je ljudski razvoj posmatrao kao proces koji nastaje kroz stalnu interakciju između pojedinca i njegovog okruženja.<ref name="ecology1979" /> Smatrao je da na razvojni put pojedinca utječu različiti aspekti okoline, uključujući porodicu, vršnjake, školu, radno okruženje, kulturu i šire društvene uslove.<ref name="ecology1979" /> Kritikovao je tadašnju razvojnu psihologiju zbog toga što je, prema njegovom mišljenju, proučavala razvoj u umjetnim i ograničenim uslovima, često zanemarujući stvarni kontekst u kojem dijete živi. U tom smislu je naveo da je razvojna psihologija ″nauka o čudnom ponašanju djece u čudnim situacijama s čudnim odraslima u najkraćim mogućim vremenskim intervalima″.<ref name="ecology1979" /> Na osnovu takvog pristupa razvio je svoju teoriju ljudskog razvoja, poznatu kao [[teorija ekoloških sistema]]. Ova teorija polazi od pretpostavke da na razvoj djeteta djeluje više nivoa okruženja — od neposrednih odnosa s porodicom i institucijama, do šireg kulturnog i društvenog konteksta.<ref name="ecology1979" /> Kasnije je u teoriju uključio i vremensku dimenziju, odnosno utjecaj životnih događaja i društvenih promjena kroz vrijeme, što je označeno pojmom hronosistem.<ref name="Berger_2015">{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |year=2015 |title=The Developing Person Through Childhood and Adolescence |edition=10. |publisher=Worth Publishers |location=New York |isbn=978-1-4641-7595-4 |language=en}}</ref> U završnoj fazi razvoja svog teorijskog modela Bronfenbrenner je pristup proširio u pravcu [[bioekološki model ljudkog razvoja|bioekološkog modela ljudskog razvoja]], kako bi naglasio važnost bioloških procesa u razvoju.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006" /> Međutim, biološke faktore je posmatrao kao potencijal koji se ostvaruje ili ne ostvaruje u zavisnosti od uticaja okoline i društvenih faktora.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006" /> == Head Start program == Godine 1964. Bronfenbrenner je svjedočio pred kongresnim odborom tokom rasprave o zakonu za borbu protiv siromaštva, ističući da se mjere trebaju usmjeriti na djecu kako bi se smanjili negativni efekti siromaštva na njihov razvoj.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Ovakav stav bio je suprotan tada dominantnom shvatanju da je dječiji razvoj isključivo biološki uslovljen, bez značajnog utjecaja iskustva i okoline.<ref name="APA_HeadStart">{{cite web |url=https://www.apa.org/research/action/early |title=The man who gave Head Start a start |publisher=American Psychological Association |date=2008 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Zbog njegovog svjedočenja, pozvan je u [[Bijela kuća|Bijelu kuću]] na razgovor s [[Claudijom Altom ″Lady Bird″ Johnson]], s kojom je razmatrao programe brige o djeci u drugim državama.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Također je bio član Federalne komisije zadužene za razvoj mjera za ublažavanje posljedica dječijeg siromaštva i izjednačavanje obrazovnih mogućnosti djece iz siromašnijih i bogatijih porodica.<ref name="APA_HeadStart" /> U radu Komisije učestvovalo je 13 stručnjaka iz različitih oblasti, uključujući [[Mentalno zdravlje|mentalno]] i fizičko zdravlje, [[obrazovanje]], socijalni rad i [[Razvojna psihologija|razvojnu psihologiju]]. Bronfenbrenner je zagovarao pristup koji uključuje porodicu i zajednicu u intervencije, kao i šire poboljšanje uslova u kojima se dijete razvija.<ref name="APA_HeadStart" /> Preporuke ove komisije dovele su do osnivanja programa Head Start 1965.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Njegov doprinos vjerovatno je utjecao na razvoj programskih komponenti usmjerenih na okruženje djeteta, uključujući podršku porodici, kućne posjete i edukaciju roditelja.<ref name="APA_HeadStart" /> == Naslijeđe == Prema sociologu Melvinu L. Kohnu sa Univerziteta Johns Hopkins, Bronfenbrenner je imao značajnu ulogu u tome da društveni naučnici prepoznaju kako ″međuljudski odnosi, čak i na najnižem nivou odnosa roditelj–dijete, ne postoje u društvenom vakuumu, već su ugrađeni u šire društvene strukture zajednice, društva, ekonomije i politike″.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Njegova teorija doprinijela je usmjeravanju razvojnih istraživanja ka sistematskom posmatranju i eksperimentalnom proučavanju utjecaja različitih okolinskih faktora na ljudski razvoj.<ref name="Cornell_HomeEc_2000" /> Također je imao značajan utjecaj na oblikovanje i razvoj programa Head Start (vidjeti odjeljak iznad).<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Tokom akademskog rada na Univerzitetu Cornell, Bronfenbrenner je obrazovao veliki broj istraživača iz oblasti razvojne psihologije, od kojih su mnogi, prema navodima Univerziteta, postali vodeći stručnjaci u toj oblasti.<ref name="Cornell_HomeEc_2000" /> == Nagrade i priznanja == * Djelo Ekologija ljudskog razvoja ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Ecology of Human Development'') dobilo je 1980. Anisfield-Wolfovu književnu nagradu za publicistiku.<ref name="Anisfield_Wolf_1980">{{cite web |url=https://www.anisfield-wolf.org/winners/the-ecology-of-human-development/ |title=The Ecology of Human Development: Urie Bronfenbrenner |publisher=Anisfield-Wolf Book Awards |year=1980 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> * Dobitnik je nagrade James McKeen Cattell od Američkog psihološkog društva.<ref name="APS_Cattell_Award">{{cite web |url=https://www.psychologicalscience.org/members/awards-and-honors/cattell-award/past-award-winners/bronfenbrenner |title=James McKeen Cattell Fellow Award: Urie Bronfenbrenner |publisher=Association for Psychological Science |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> * [[Američko psihološko udruženje]] je svoju nagradu ″Nagrada za životno djelo u razvoju psihologije u službi nauke i društva" preimenovala u "Bronfenbrenner Award" u njegovu čast.<ref name="APS_Observer_2005" /> * Bio je predsjedavajući Konferencije Bijele kuće o djeci 1970.<ref name="TIME_Family_1970">{{cite magazine |url=https://time.com/archive/6877363/behavior-the-american-family-future-uncertain/ |title=Behavior: The American Family: Future Uncertain |magazine=TIME |date=1970 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Publikacije == * Dva svijeta djetinjstva: SAD i SSSR ([[Engleski jezik|eng.]] ''Two Worlds of Childhood: US and USSR''). New York: Simon & Schuster, 1970. * Utjecanje na ljudski razvoj ([[Engleski jezik|eng.]] ''Influencing Human Development''). New York: Holt, Rinehart & Winston, 1973. * Utjecaji na ljudski razvoj ([[Engleski jezik|eng.]] ''Influences on Human Development''). New York: Holt, Rinehart & Winston, 1975. * Ekologija ljudskog razvoja: eksperimenti prirode i dizajna ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design''). Cambridge, MA: Harvard University Press, 1979. * Stanje Amerikanaca: ova generacija i sljedeća (eng. ''The State of Americans: This Generation and the Next''). New York: Free Press, 1996. * Činiti ljude ljudima: bioekološke perspektive ljudskog razvoja ([[Engleski jezik|eng.]] ''Making Human Beings Human: Bioecological Perspectives on Human Development''). Thousand Oaks, CA: Sage Publications, 2005. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Library resources box|by=yes|onlinebooks=no|about=yes|wikititle=Urie Bronfenbrenner}} * [https://rmc.library.cornell.edu/EAD/htmldocs/RMA00954.html Vodič za Bronfenbrennerove radove] {{en simbol}} * [http://www.boston.com/news/globe/obituaries/articles/2005/09/29/urie_bronfenbrenner_theories_altered_approach_to_child_development_at_88/ Obituary: "Urie Bronfenbrenner; theories altered approach to child development; at 88", Elaine Woo, Los Angeles Times, 29. 9. 2005.] {{en simbol}} * [https://www.news.cornell.edu/stories/Sept05/Bronfenbrenner.ssl.html Cornellovo saopćenje povodom Bronfenbrennerove smrti] {{en simbol}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bronfenbrenner, Urie}} [[Kategorija:Rođeni 1917.]] [[Kategorija:Umrli 2005.]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] 6ciw1o72jyl3gsgdtsdt3hh3hrzibxa 0 533670 3838670 3837678 2026-05-01T13:18:45Z KWiki 9400 /* Reference */ 3838670 wikitext text/x-wiki '''Teorija ekoloških sistema''' je teorijski model u okviru [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]] koji ljudski razvoj objašnjava kao rezultat uzajamnog djelovanja pojedinca i njegovog okruženja.<ref name="Lightfoot_Cole_2009">{{cite book |last1=Lightfoot |first1=Cynthia |last2=Cole |first2=Michael |last3=Cole |first3=Sheila R. |date=2009 |title=The Development of Children |edition=6. |publisher=Worth Publishers |location=New York |url=https://archive.org/details/developmentofchi0000ligh_6thed/mode/2up |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Teoriju je razvio američki psiholog ruskog porijekla [[Urie Bronfenbrenner]], koji ju je oblikovao i razvijao tokom cijele svoje akademske karijere.<ref name="Darling_2007">{{cite journal |last=Darling |first=Nancy |date=2007 |title=Ecological Systems Theory: The Person in the Center of the Circles |url=https://www.researchgate.net/publication/241730257_Ecological_Systems_Theory_The_Person_in_the_Center_of_the_Circles |journal=Research in Human Development |volume=4 |issue=3–4 |pages=203–217 |doi=10.1080/15427600701663023 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Prvi put ju je sistematski predstavio 1977. u časopisu ''American Psychologist''.<ref name="Bronfenbrenner_1977">{{cite journal |last=Bronfenbrenner |first=Urie |date=1977 |title=Toward an experimental ecology of human development |journal=American Psychologist |volume=32 |issue=7 |pages=513–531 |doi=10.1037/0003-066X.32.7.513 |url=https://files.commons.gc.cuny.edu/wp-content/blogs.dir/17937/files/2021/08/Bronfenbrenner-1977.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Teoriju je dodatno razradio u djelu ''Ekologija ljudskog razvoja'' ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Ecology of Human Development''), a kasnije je proširio u okviru [[bioekološki model ljudskog razvoja|bioekološkog modela ljudskog razvoja]].<ref name="Bronfenbrenner_1979">{{cite book |last=Bronfenbrenner |first=Urie |year=1979 |title=The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design |url=https://archive.org/details/ecologyofhumande00urie |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0674224513 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bronfenbrenner_Morris_2006">{{cite book |last1=Bronfenbrenner |first1=Urie |last2=Morris |first2=Pamela A. |year=2006 |title=The Bioecological Model of Human Development |work=Handbook of Child Psychology |publisher=John Wiley & Sons |doi=10.1002/9780470147658.chpsy0114 |url=http://childhelp.org/wp-content/uploads/2015/07/Bronfenbrenner-U.-and-P.-Morris-2006-The-Bioecological-Model-of-Human-Development.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Osnovni doprinos teorije ekoloških sistema ogleda se u sistematskom proučavanju utjecaja različitih kontekstualnih faktora na razvoj pojedinca. U kasnijim fazama razvoja teorije poseban naglasak stavljen je na aktivnu ulogu pojedinca u vlastitom razvoju, kao i na razumijevanje razvojnih procesa kao centralnog predmeta analize, umjesto isključivog oslanjanja na društvene kategorije poput spola ili etničke pripadnosti kao osnovnih objašnjenja razvojnih ishoda.<ref name="Rosa_Tudge_2013">{{cite journal |last1=Rosa |first1=Edinete Maria |last2=Tudge |first2=Jonathan |date=2013 |title=Urie Bronfenbrenner's Theory of Human Development: Its Evolution From Ecology to Bioecology |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/jftr.12022 |journal=Journal of Family Theory & Review |volume=5 |issue=4 |pages=243–258 |doi=10.1111/jftr.12022 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Pregled == Teorija ekoloških sistema predstavlja naučni pristup proučavanju ljudskog razvoja tokom cijelog životnog vijeka, s posebnim naglaskom na međusobnu povezanost različitih razvojnih procesa, uključujući kognitivni, socijalni i biološki razvoj.<ref name="Rosa_Tudge_2013" /> Ovaj teorijski okvir karakterizira oslanjanje na naturalističke i kvazieksperimentalne studije,<ref name="Rosa_Tudge_2013" /> iako su neka značajna istraživanja provedena i eksperimentalnim metodama.<ref name="Darling_2007" /> Prema ovoj teoriji, razvojni procesi imaju univerzalna obilježja, ali se njihovo ispoljavanje razlikuje u zavisnosti od društvenog, kulturnog i institucionalnog konteksta. Takvi procesi mogu imati različite obrasce u različitim okruženjima i različito utjecati na pojedince. Zbog toga istraživači u okviru ovog teorijskog pristupa analiziraju individualne i kontekstualne razlike kako bi bolje razumjeli opće zakonitosti ljudskog razvoja.<ref name="Rosa_Tudge_2013" /> Dijelovi teorije ekoloških sistema vidljivi su kroz cjelokupan naučni rad [[Urie Bronfenbrenner|Urieja Bronfenbrennera]].<ref name="Darling_2007" /> Tokom 1950-ih godina analizirao je historijske i klasne razlike u roditeljskim praksama,<ref name="Newcomb_Hartley_1947">{{cite book |last1=Newcomb |first1=Theodore M. |last2=Hartley |first2=Eugene L. |date=1947 |title=Readings in Social Psychology |publisher=Henry Holt and Company |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.187150 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> dok je tokom 1960-ih proučavao rodne razlike, s posebnim fokusom na različita kulturna značenja istih roditeljskih postupaka prema dječacima i djevojčicama.<ref>{{Cite book |last=Bronfenbrenner |first=Urie |title=Leadership and interpersonal behavior |year=1961 |editor-last=Petrullo |editor-first=L. |pages=239–271 |chapter=Some familial antecedents of responsibility and leadership in adolescents |editor-last2=Bass |editor-first2=B.M.}}</ref> Tokom 1970-ih upoređivao je odgojne prakse u Sjedinjenim Američkim Državama i Sovjetskom Savezu, analizirajući na koji način kulturne razlike i usklađenost vrijednosti unutar društvenih institucija utječu na roditeljski utjecaj i razvoj djece.<ref name="Bronfenbrenner_Condry_1972">{{cite book |last1=Bronfenbrenner |first1=Urie |last2=Condry |first2=John C. |date=1972 |title=Two Worlds of Childhood: US and USSR |url=https://www.russellsage.org/sites/default/files/Bronfenbrenner%26Condry_Two%20Worlds_0.pdf |publisher=Simon and Schuster |location=New York |isbn=0-671-21238-9 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Teorija ekoloških sistema razvijala se postepeno kroz tri glavne faze Bronfenbrennerovog naučnog rada.<ref name="Rosa_Tudge_2013" /> Njeno prvo sistematsko teorijsko oblikovanje objavljeno je 1977. u časopisu ''American Psychologist'', gdje je Bronfenbrenner kritikovao tada dominantne laboratorijske pristupe u istraživanju dječijeg razvoja, smatrajući da oni pružaju ograničen uvid u stvarne razvojne procese jer zanemaruju prirodni društveni i porodični kontekst razvoja.<ref name="Bronfenbrenner_1977" /> U djelu ''Ekologija ljudskog razvoja'' iz 1979. Bronfenbrenner je dodatno razradio teoriju kroz niz definicija, pretpostavki i hipoteza koje objašnjavaju kako različiti nivoi okruženja utječu na razvoj pojedinca.<ref name="Bronfenbrenner_1979" /> U tom okviru razvoj se posmatra kao rezultat međusobnog djelovanja ličnih karakteristika pojedinca i različitih sistema okruženja — od neposrednih odnosa, kao što su [[porodica]] i [[škola]], do širih društvenih struktura, uključujući radno okruženje roditelja, državne politike i kulturne vrijednosti.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006">{{cite journal |last=Ceci |first=Stephen J. |date=2006 |title=Urie Bronfenbrenner (1917–2005) |url=http://doi.apa.org/getdoi.cfm?doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |journal=American Psychologist |volume=61 |issue=2 |pages=173–174 |doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> U kasnijem razvoju teorije Bronfenbrenner je sve više naglašavao aktivnu ulogu pojedinca u vlastitom razvoju, pri čemu razvojni procesi nisu shvaćeni kao jednostavna posljedica društvenih kategorija poput [[Spol|spola]] ili etničke pripadnosti, nego kao rezultat dinamične interakcije između osobe i njenog okruženja.<ref name="Rosa_Tudge_2013" /> Konačna faza razvoja teorije oblikovana je u [[Bioekološki model ljudskog razvoja|bioekološki model ljudskog razvoja]], razvijen u saradnji sa Stephenom J. Cecijem. Ovaj model dodatno je istakao značaj individualnih razlika, bioloških predispozicija i uzajamnog djelovanja razvojnih procesa unutar specifičnih životnih konteksta.<ref name="Bronfenbrenner_Morris_2006" /><ref name="Rosa_Tudge_2013" /> Bronfenbrenner je zagovarao primjenu društvenih politika kao praktičnog sredstva za unapređenje dječijeg razvoja, smatrajući da intervencije u društvenom okruženju mogu imati značajan utjecaj na razvojne ishode. Primjena ovih principa vidljiva je, između ostalog, u američkom programu ranog obrazovanja ''Head Start''.<ref name="Zigler_Muenchow_1992">{{cite book |last1=Zigler |first1=Edward |last2=Muenchow |first2=Susan |date=1992 |title=Head Start: The Inside Story of America's Most Successful Educational Experiment |url=https://archive.org/details/headstart00edwa |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0465028825 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Pet sistema == Bronfenbrennerova teorija ekoloških sistema razlikuje pet međusobno povezanih nivoa okruženja koji utječu na ljudski razvoj: * '''Mikrosistem''': Predstavlja neposredno okruženje pojedinca i obuhvata odnose i institucije s kojima osoba svakodnevno ostvaruje direktan kontakt, kao što su [[porodica]], [[škola]], vršnjaci i lokalna zajednica. Mikrosistem ima najneposredniji utjecaj na razvoj pojedinca. * '''Mezosistem''': Odnosi se na međusobne veze između različitih mikrosistema. To uključuje, na primjer, odnos između porodice i škole ili interakciju između roditelja i vršnjaka djeteta. Kvalitet tih povezanosti može značajno utjecati na razvojne ishode. * '''Egzosistem''': Obuhvata društvene strukture i okolnosti u kojima pojedinac ne učestvuje neposredno, ali koje posredno utječu na njegov razvoj. Primjer za to su radni uslovi roditelja, koji mogu utjecati na porodične odnose i time oblikovati razvoj djeteta. * '''Makrosistem''': Predstavlja širi društveni i kulturni okvir u kojem su ugrađeni svi ostali sistemi. Uključuje društvene vrijednosti, norme, zakone, običaje i ekonomske uslove koji oblikuju život pojedinca i zajednice.<ref name="Kail_Cavanaugh_2010">{{cite book |last1=Kail |first1=Robert V. |last2=Cavanaugh |first2=John C. |date=2010 |title=Human Development: A Life-span View |edition=5. |publisher=Wadsworth Cengage Learning |location=Belmont, CA |url=https://archive.org/details/humandevelopment0000kail |isbn=978-0495600374 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> * '''Hronosistem''': Odnosi se na vremensku dimenziju razvoja i uključuje životne promjene i historijske okolnosti koje utječu na pojedinca. To mogu biti lični događaji, poput razvoda roditelja, ali i šire društvene promjene, kao što su promjene u društvenim ulogama žena ili tehnološki napredak.<ref name="Santrock_2007">{{cite book |last=Santrock |first=John W. |date=2007 |title=A Topical Approach to Life-Span Development |url=https://studentebookhub.com/wp-content/uploads/2024/preview/9781260726817.pdf |publisher=McGraw-Hill |location=New York |isbn=978-0073382647 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> U kasnijim fazama razvoja teorije Bronfenbrenner je u model uključio i biološke faktore, zbog čega se teorija u kasnijoj literaturi često označava kao [[Bioekološki model ljudskog razvoja|bioekološki model ljudskog razvoja]].<ref name="Bronfenbrenner_Morris_2006" /> Time je dodatno naglašeno da ljudski razvoj proizlazi iz uzajamnog djelovanja bioloških predispozicija i različitih nivoa okruženja. Prema ovom teorijskom okviru, svaki sistem sadrži specifične društvene uloge, norme i pravila koji mogu utjecati na psihološki razvoj pojedinca. Različiti društveni i životni uslovi stvaraju različite razvojne okolnosti, pa tako socioekonomski status, porodična struktura i karakteristike lokalne zajednice mogu oblikovati iskustva i razvojne mogućnosti pojedinca na različite načine.<ref name="Vander_Zanden_1989">{{cite book |last=Vander Zanden |first=James Wilfrid |date=1989 |title=Human Development |url=https://archive.org/details/humandevelopment0000vand_y0t2 |publisher=Knopf |location=New York |isbn=978-0394380636 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Od objavljivanja 1979., Bronfenbrennerovo djelo ''Ekologija ljudskog razvoja'' imalo je značajan utjecaj na [[Razvojna psihologija|razvojnu psihologiju]] i srodne discipline, posebno u razumijevanju odnosa između pojedinca i njegovog okruženja.<ref name="Bronfenbrenner_1979" /><ref name="Jeronimus_et_al_2014">{{cite journal |last1=Jeronimus |first1=Bertus F. |last2=Riese |first2=Harriëtte |last3=Sanderman |first3=Robbert |last4=Ormel |first4=Johan |date=2014 |title=Mutual Reinforcement Between Neuroticism and Life Experiences: A Five-Wave, 16-Year Study to Test Reciprocal Causation |url=https://www.researchgate.net/publication/264627671_Mutual_Reinforcement_Between_Neuroticism_and_Life_Experiences_A_Five-Wave_16-Year_Study_to_Test_Reciprocal_Causation |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=107 |issue=4 |pages=751–764 |doi=10.1037/a0037009 |pmid=25111305 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegov teorijski pristup doprinio je širenju razumijevanja ljudskog razvoja, pri čemu se okruženje — od porodičnih odnosa do ekonomskih i političkih struktura — posmatra kao sastavni dio životnog razvoja od djetinjstva do odraslog doba. Bronfenbrenner je kao značajne osobe koje su utjecale na njegov naučni razvoj navodio sovjetskog razvojnog psihologa [[Lev Vygotski|Leva Vygotskog]] i njemačko-američkog psihologa [[Kurt Lewin|Kurta Lewina]]. Njegov rad predstavlja i jednu od teorijskih osnova ekološkog savjetovanja, pristupa koji naglašava važnost društvenog i životnog konteksta u procesu psihološkog savjetovanja. [[Teorija humane ekologije]], kao dio šireg polja teorija ljudskog razvoja, posebno naglašava značaj okolinskih faktora kao sastavnog dijela razvojnih procesa.<ref name="Santrock_2007" /> == Reference == {{refspisak}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Psihološke teorije]] [[Kategorija:Psihološke škole]] [[Kategorija:Naučne teorije]] mahpxtgj70xfc71owlvhvesogstfmxx 1 533696 3838756 3837851 2026-05-01T19:55:16Z Z1KA 87045 ispravka 3838756 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} eyc4aek6p4nqz518mwkx7enejhrttoj 0 533765 3838672 3838625 2026-05-01T13:38:19Z KWiki 9400 3838672 wikitext text/x-wiki {{Infokutija oblik reljefa | ime = Kras | slika = Kras.jpg | opis_slike = Krš u Dalmaciji | vrsta = [[geomorfologija|geomorfološki]] reljefni tip | drugi_naziv = Krš }} '''Kras''' ili '''krš''' jest tip [[Reljef (geografija)|reljefa]] koji nastaje pretežno otapanjem rastvorljivih stijena, naročito [[krečnjak]]a, [[dolomit]]a i [[gips]]a.<ref name="USGS">{{cite web |title=Karst Landscapes |url=https://www.usgs.gov/special-topics/water-science-school/science/karst-landscapes |website=U.S. Geological Survey |access-date=1. 5. 2026}}</ref> U [[geomorfologija|geomorfologiji]] označava područja u kojima voda hemijski razgrađuje stijensku podlogu i stvara posebne površinske i podzemne oblike.<ref name="Britannica">{{cite web |title=Karst |url=https://www.britannica.com/science/karst-geology |website= [[Encyclopaedia Britannica]] |access-date=1. 5. 2026}}</ref> Naziv potječe od područja [[Kras (regija)|Kras]] na prostoru današnje [[Slovenija|Slovenije]] i [[Italija|Italije]], koje je postalo klasičan primjer takvog reljefa.<ref name="Britannica"/> Najčešći površinski oblici krasa jesu [[škrape]], [[vrtača|vrtače]], uvale, polja u kršu, ponori i suhe doline.<ref name="Ford">{{cite book |last1=Ford |first1=Derek |last2=Williams |first2=Paul |title=Karst Hydrogeology and Geomorphology |publisher= Wiley |year=2007 |isbn=978-0-470-84996-5}}</ref> Podzemni kras obuhvata [[pećina|pećine]], jame, kanale, podzemne rijeke i složene sisteme kraške cirkulacije vode.<ref name="USGS"/> Voda u krasu često brzo ponire kroz pukotine i kanale, pa su površinski tokovi slabije razvijeni nego u nepropusnim terenima.<ref name="USGS"/> Zbog takve građe kraški izvori mogu imati veliku izdašnost, ali su kraške podzemne vode osjetljive na zagađenje jer se voda često slabo filtrira.<ref name="USGS"/> Kras je naročito rasprostranjen u [[Dinarske Alpe|Dinarskim Alpama]], gdje oblikuje velike dijelove [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i susjednih područja.<ref name="Ford"/> U Bosni i Hercegovini kraški reljef posebno je razvijen u [[Hercegovina|Hercegovini]], zapadnoj Bosni i planinskim područjima dinarskog pojasa. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kras}} [[Kategorija:Kras| ]] [[Kategorija:Geomorfologija]] [[Kategorija:Geologija]] okw8sszhucfxa8dferrqh2bg8hph8va 3838673 3838672 2026-05-01T13:38:45Z KWiki 9400 3838673 wikitext text/x-wiki {{Infokutija oblik reljefa | ime = Kras | slika = Kras.jpg | opis_slike = Krš u Dalmaciji | vrsta = [[geomorfologija|geomorfološki]] reljefni tip | drugi_naziv = Krš }} '''Kras''' ili '''krš''' jest tip [[Reljef (geografija)|reljefa]] koji nastaje pretežno otapanjem rastvorljivih stijena, naročito [[krečnjak]]a, [[dolomit]]a i [[gips]]a.<ref name="USGS">{{cite web |title=Karst Landscapes |url=https://www.usgs.gov/special-topics/water-science-school/science/karst-landscapes |website=U.S. Geological Survey |access-date=1. 5. 2026}}</ref> U [[geomorfologija|geomorfologiji]] označava područja u kojima voda hemijski razgrađuje stijensku podlogu i stvara posebne površinske i podzemne oblike.<ref name="Britannica">{{cite web |title=Karst |url=https://www.britannica.com/science/karst-geology |website= [[Encyclopaedia Britannica]] |access-date=1. 5. 2026}}</ref> Naziv potječe od područja [[Kras (regija)|Kras]] na prostoru današnje [[Slovenija|Slovenije]] i [[Italija|Italije]], koje je postalo klasičan primjer takvog reljefa.<ref name="Britannica"/> Najčešći površinski oblici krasa jesu [[škrape]], [[vrtača|vrtače]], uvale, polja u kršu, ponori i suhe doline.<ref name="Ford">{{cite book |last1=Ford |first1=Derek |last2=Williams |first2=Paul |title=Karst Hydrogeology and Geomorphology |publisher= Wiley |year=2007 |isbn=978-0-470-84996-5}}</ref> Podzemni kras obuhvata [[pećina|pećine]], jame, kanale, podzemne rijeke i složene sisteme kraške cirkulacije vode.<ref name="USGS"/> Voda u krasu često brzo ponire kroz pukotine i kanale, pa su površinski tokovi slabije razvijeni nego u nepropusnim terenima.<ref name="USGS"/> Zbog takve građe kraški izvori mogu imati veliku izdašnost, ali su kraške podzemne vode osjetljive na zagađenje jer se voda često slabo filtrira.<ref name="USGS"/> Kras je naročito rasprostranjen u [[Dinaridi]]ma, gdje oblikuje velike dijelove [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i susjednih područja.<ref name="Ford"/> U Bosni i Hercegovini kraški reljef posebno je razvijen u [[Hercegovina|Hercegovini]], zapadnoj Bosni i planinskim područjima dinarskog pojasa. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kras}} [[Kategorija:Kras| ]] [[Kategorija:Geomorfologija]] [[Kategorija:Geologija]] qi6836rc6caey6mkvkpmmm1bkksqadi 0 533767 3838635 2026-05-01T12:19:56Z Mhare 481 + 3838635 wikitext text/x-wiki {{Infokutija spomenik | naziv = Gradina | lokacija = [[Kopači (Visoko)|Kopači]], [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]] | tip = arheološki lokalitet; utvrda }} '''Gradina''' je arheološki lokalitet i ostatak [[Tvrđava|srednjovjekovne utvrde]] u naselju [[Kopači (Visoko)|Kopači]], na području grada [[Visoko]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se na desnoj obali [[Bosna (rijeka)|Bosne]], istočno od starog visočkog središta, i u stručnoj literaturi se ubraja među utvrđene lokalitete koji su činili širi [[Visoko u srednjem vijeku|prostorni sistem srednjovjekovnog Visokog]].<ref name="andjelic1984">{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |chapter=Srednji vijek – doba stare bosanske države |title=Visoko i okolina kroz historiju 1 |publisher=Skupština Općine Visoko |location=Visoko |year=1984 |pages=184–187, 189–192, 302–303}}</ref><ref name="mijocevic2020">{{cite journal |last=Mijočević |first=Goran |title=Razvoj urbanih naselja u Bosanskom Kraljevstvu |journal=Hercegovina |volume=6 |year=2020 |pages=191–208 |url=https://hrcak.srce.hr/file/354398 |access-date=1. 5. 2026}}</ref> Lokalitet nije sistematski [[Arheologija|arheološki]] istražen, ali se u pregledima srednjovjekovne baštine visočkog kraja vodi kao utvrda I kategorije.<ref name="al1988">{{cite encyclopedia |last=Anđelić |first=Pavao |encyclopedia=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine |title=Gradina (Kopači, Visoko) |volume=2 |publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1988}}</ref> == Položaj == Gradina se nalazi u Kopačima, naselju u sastavu grada Visokog, u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]]. Lokalitet je smješten na desnoj obali rijeke Bosne, približno 2 km istočno od Visokog prema starijim pregledima spomeničke građe, odnosno oko 4 km istočno od starog grada Visokog.<ref name="al1988"/><ref name="mijocevic2020"/> Takav položaj vezao ga je za komunikacijski pravac koji je iz visočke doline vodio prema istočnim područjima i prostoru [[Vrhbosna|Vrhbosne]].<ref name="mijocevic2020"/> U srednjovjekovnom prostornom rasporedu visočkog kraja Gradina se navodi uz druge utvrđene lokalitete oko centralnog naselja Visoko, među kojima su [[Čajangrad]], [[Bedem (Visoko)|Bedem]] u [[Grajani|Grajanima]], Grad kod [[Dobrinje (Visoko)|Dobrinja]] i [[Sebinjski grad]].<ref name="andjelic1984"/><ref name="mijocevic2020"/> == Historijski i arheološki kontekst == Visoko je u srednjem vijeku bilo jedno od bitnih područja [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]], s gradom Visokim, podgrađem [[Podvisoki|Podvisokim]], [[Mile (Visoko)|Milima]], [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]] i drugim lokalitetima u neposrednoj okolini.<ref name="andjelic1984"/> U takvom okruženju Gradina u Kopačima imala je ulogu jedne od manjih utvrda ili nadzornih tačaka na rubu centralnog prostora. Prema interpretaciji Mijočevića, put prema istočnim krajevima prolazio je kroz područje Gradine u Kopačima, čime se lokalitet može dovesti u vezu s kontrolom komunikacije između Visokog i Vrhbosne.<ref name="mijocevic2020"/> Nisu vršena sistematska istraživanja i zbog toga nisu pouzdano utvrđeni oblik, tačna hronologija gradnje, unutrašnja organizacija ni faze korištenja. Njegovo datiranje i funkcija uglavnom se određuju prema položaju u mreži srednjovjekovnih utvrda visočkog kraja i prema poređenju s drugim, bolje poznatim lokalitetima u okolini. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] hp9tr2zn8xwm8j62y0nszs044f1rpt5 3838637 3838635 2026-05-01T12:23:18Z Mhare 481 3838637 wikitext text/x-wiki {{Infokutija spomenik | naziv = Gradina | lokacija = [[Kopači (Visoko)|Kopači]], [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]] | tip = arheološki lokalitet; utvrda }} '''Gradina''' je arheološki lokalitet i ostatak [[Spisak tvrđava u Bosni i Hercegovini|srednjovjekovne utvrde]] u naselju [[Kopači (Visoko)|Kopači]], na području grada [[Visoko]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se na desnoj obali [[Bosna (rijeka)|Bosne]], istočno od starog visočkog središta, i u stručnoj literaturi se ubraja među utvrđene lokalitete koji su činili širi [[Visoko u srednjem vijeku|prostorni sistem srednjovjekovnog Visokog]].<ref name="andjelic1984">{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |chapter=Srednji vijek – doba stare bosanske države |title=Visoko i okolina kroz historiju 1 |publisher=Skupština Općine Visoko |location=Visoko |year=1984 |pages=184–187, 189–192, 302–303}}</ref><ref name="mijocevic2020">{{cite journal |last=Mijočević |first=Goran |title=Razvoj urbanih naselja u Bosanskom Kraljevstvu |journal=Hercegovina |volume=6 |year=2020 |pages=191–208 |url=https://hrcak.srce.hr/file/354398 |access-date=1. 5. 2026}}</ref> Lokalitet nije sistematski [[Arheologija|arheološki]] istražen, ali se u pregledima srednjovjekovne baštine visočkog kraja vodi kao utvrda I kategorije.<ref name="al1988">{{cite encyclopedia |last=Anđelić |first=Pavao |encyclopedia=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine |title=Gradina (Kopači, Visoko) |volume=2 |publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1988}}</ref> == Položaj == Gradina se nalazi u Kopačima, naselju u sastavu grada Visokog, u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]]. Lokalitet je smješten na desnoj obali rijeke Bosne, približno 2 km istočno od Visokog prema starijim pregledima spomeničke građe, odnosno oko 4 km istočno od starog grada Visokog.<ref name="al1988"/><ref name="mijocevic2020"/> Takav položaj vezao ga je za komunikacijski pravac koji je iz visočke doline vodio prema istočnim područjima i prostoru [[Vrhbosna|Vrhbosne]].<ref name="mijocevic2020"/> U srednjovjekovnom prostornom rasporedu visočkog kraja Gradina se navodi uz druge utvrđene lokalitete oko centralnog naselja Visoko, među kojima su [[Čajangrad]], [[Bedem (Visoko)|Bedem]] u [[Grajani|Grajanima]], Grad kod [[Dobrinje (Visoko)|Dobrinja]] i [[Sebinjski grad]].<ref name="andjelic1984"/><ref name="mijocevic2020"/> == Historijski i arheološki kontekst == Visoko je u srednjem vijeku bilo jedno od bitnih područja [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]], s gradom Visokim, podgrađem [[Podvisoki|Podvisokim]], [[Mile (Visoko)|Milima]], [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]] i drugim lokalitetima u neposrednoj okolini.<ref name="andjelic1984"/> U takvom okruženju Gradina u Kopačima imala je ulogu jedne od manjih utvrda ili nadzornih tačaka na rubu centralnog prostora. Prema interpretaciji Mijočevića, put prema istočnim krajevima prolazio je kroz područje Gradine u Kopačima, čime se lokalitet može dovesti u vezu s kontrolom komunikacije između Visokog i Vrhbosne.<ref name="mijocevic2020"/> Nisu vršena sistematska istraživanja i zbog toga nisu pouzdano utvrđeni oblik, tačna hronologija gradnje, unutrašnja organizacija ni faze korištenja. Njegovo datiranje i funkcija uglavnom se određuju prema položaju u mreži srednjovjekovnih utvrda visočkog kraja i prema poređenju s drugim, bolje poznatim lokalitetima u okolini. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] 02hfqicd7bzs6vojmoty7ii9tbkojf1 3838658 3838637 2026-05-01T12:43:20Z Mhare 481 3838658 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Gradina | izvorni_naziv = | slika = | opis_slike = | lokacija = [[Kopači (Visoko)|Kopači]], [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = | status = ruševine | tip = srednjovjekovna utvrda | namjena = odbrambena građevina | stil = srednjovjekovna fortifikacijska arhitektura | materijal = kamen }} '''Gradina''' je arheološki lokalitet i ostatak [[Spisak tvrđava u Bosni i Hercegovini|srednjovjekovne utvrde]] u naselju [[Kopači (Visoko)|Kopači]], na području grada [[Visoko]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se na desnoj obali [[Bosna (rijeka)|Bosne]], istočno od starog visočkog središta, i u stručnoj literaturi se ubraja među utvrđene lokalitete koji su činili širi [[Visoko u srednjem vijeku|prostorni sistem srednjovjekovnog Visokog]].<ref name="andjelic1984">{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |chapter=Srednji vijek – doba stare bosanske države |title=Visoko i okolina kroz historiju 1 |publisher=Skupština Općine Visoko |location=Visoko |year=1984 |pages=184–187, 189–192, 302–303}}</ref><ref name="mijocevic2020">{{cite journal |last=Mijočević |first=Goran |title=Razvoj urbanih naselja u Bosanskom Kraljevstvu |journal=Hercegovina |volume=6 |year=2020 |pages=191–208 |url=https://hrcak.srce.hr/file/354398 |access-date=1. 5. 2026}}</ref> Lokalitet nije sistematski [[Arheologija|arheološki]] istražen, ali se u pregledima srednjovjekovne baštine visočkog kraja vodi kao utvrda I kategorije.<ref name="al1988">{{cite encyclopedia |last=Anđelić |first=Pavao |encyclopedia=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine |title=Gradina (Kopači, Visoko) |volume=2 |publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1988}}</ref> == Položaj == Gradina se nalazi u Kopačima, naselju u sastavu grada Visokog, u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]]. Lokalitet je smješten na desnoj obali rijeke Bosne, približno 2 km istočno od Visokog prema starijim pregledima spomeničke građe, odnosno oko 4 km istočno od starog grada Visokog.<ref name="al1988"/><ref name="mijocevic2020"/> Takav položaj vezao ga je za komunikacijski pravac koji je iz visočke doline vodio prema istočnim područjima i prostoru [[Vrhbosna|Vrhbosne]].<ref name="mijocevic2020"/> U srednjovjekovnom prostornom rasporedu visočkog kraja Gradina se navodi uz druge utvrđene lokalitete oko centralnog naselja Visoko, među kojima su [[Čajangrad]], [[Bedem (Visoko)|Bedem]] u [[Grajani|Grajanima]], Grad kod [[Dobrinje (Visoko)|Dobrinja]] i [[Sebinjski grad]].<ref name="andjelic1984"/><ref name="mijocevic2020"/> == Historijski i arheološki kontekst == Visoko je u srednjem vijeku bilo jedno od bitnih područja [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]], s gradom Visokim, podgrađem [[Podvisoki|Podvisokim]], [[Mile (Visoko)|Milima]], [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]] i drugim lokalitetima u neposrednoj okolini.<ref name="andjelic1984"/> U takvom okruženju Gradina u Kopačima imala je ulogu jedne od manjih utvrda ili nadzornih tačaka na rubu centralnog prostora. Prema interpretaciji Mijočevića, put prema istočnim krajevima prolazio je kroz područje Gradine u Kopačima, čime se lokalitet može dovesti u vezu s kontrolom komunikacije između Visokog i Vrhbosne.<ref name="mijocevic2020"/> Nisu vršena sistematska istraživanja i zbog toga nisu pouzdano utvrđeni oblik, tačna hronologija gradnje, unutrašnja organizacija ni faze korištenja. Njegovo datiranje i funkcija uglavnom se određuju prema položaju u mreži srednjovjekovnih utvrda visočkog kraja i prema poređenju s drugim, bolje poznatim lokalitetima u okolini. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] hi9jyymkb60x6wbebldwhie66qh9kjg 0 533768 3838643 2026-05-01T12:29:38Z Mhare 481 + 3838643 wikitext text/x-wiki {{Infokutija spomenik | naziv = Grad | lokacija = [[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]], [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]] | tip = arheološki lokalitet; srednjovjekovna utvrda }} '''Grad''' je arheološki lokalitet i ostatak [[Spisak tvrđava u Bosni i Hercegovini|srednjovjekovne utvrde]] u naselju [[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]], na području grada [[Visoko]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Smješten je na desnoj obali [[Bosna (rijeka)|Bosne]], sjeverozapadno od Visokog, i ubraja se među utvrđena mjesta koja su činila širi prostorni sistem [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovne visočke oblasti]].<ref name="al">{{cite encyclopedia |last=Anđelić |first=Pavao |title=Grad, Dobrinje, Visoko |encyclopedia=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine |volume=2 |publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1988 |page=18}}</ref><ref name="andjelic1984">{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |chapter=Srednji vijek – doba stare bosanske države |title=Visoko i okolina kroz historiju 1 |publisher=Skupština Općine Visoko |location=Visoko |year=1984 |pages=184–187, 189–192}}</ref> Lokalitet je u pregledima kulturno-historijskog naslijeđa označen kao utvrda I kategorije, ali na njemu nisu vršena sistematska arheološka istraživanja.<ref name="al"/> == Položaj == Grad se nalazi kod sela Dobrinje, sjeverozapadno od Visokog. U starijim pregledima spomeničke građe lokalitet se navodi kao Zavidovići, na desnoj obali Bosne, oko 7 km sjeverozapadno od Visokog, dok novija prostorno-historijska literatura utvrdu smješta oko 9 km sjeverozapadno od starog grada Visokog.<ref name="al"/> Položaj na rubu visočke doline vezuje ga za pravce koji su iz srednjovjekovnog Visokog vodili prema sjeverozapadnim krajevima Bosne.<ref name="mijocevic">{{cite journal |last=Mijočević |first=Goran |title=Razvoj urbanih naselja u Bosanskom Kraljevstvu – primjer Visokoga |journal=Hercegovina |volume=6 |year=2020 |pages=191–208 |url=https://hrcak.srce.hr/file/354398 |access-date=1. 5. 2026}}</ref> U prostornoj organizaciji srednjovjekovnog Visokog Grad kod Dobrinja navodi se zajedno s [[Gradina (Kopači, Visoko)|Gradinom]] u [[Kopači (Visoko)|Kopačima]], [[Čajan-Grad (Visoko)|Čajangradom]], [[Bedem (Visoko)|Bedemom]] u Grajanima i Sebinjskim gradom.<ref name="andjelic1984"/> Ti lokaliteti su u literaturi opisani kao manja utvrđena mjesta kružno raspoređena oko centralnog naselja Visoko, pri čemu su pojedinačno nadzirala pristupe dolini i puteve prema okolnim oblastima. == Historijski kontekst == Visoko je u srednjem vijeku bilo jedno od političkih, privrednih i sakralnih središta [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Uz kraljevski grad [[Stari grad Visoki|Visoki]], podgrađe [[Podvisoki]], [[Mile (Visoko)|Mile]], Moštre i [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupiće]], u njegovoj okolini razvila se mreža manjih utvrđenja i naselja koja su služila za nadzor prostora i puteva.<ref name="andjelic1984"/><ref name="mijocevic"/> Ruševine lokaliteta opisane su kao ostaci srednjovjekovnog grada na planinskom obronku. Prema podacima iz ''Arheološkog leksikona Bosne i Hercegovine'', perimetralni zidovi, vjerovatno zemljano-kameni nasipi, upućuju na fortifikacijski karakter lokaliteta.<ref name="al"/> U Dobrinju se bilježe i srednjovjekovne nekropole sa [[stećak|stećcima]], među kojima se navodi lokalitet Dobrinjac uz put prema [[Buzići|Buzićima]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Grad, Dobrinje}} [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] b8qfg5bmqiwq6pdsxn5q2v7zd9unb1i 3838644 3838643 2026-05-01T12:30:14Z Mhare 481 3838644 wikitext text/x-wiki {{Infokutija spomenik | naziv = Grad | lokacija = [[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]], [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]] | tip = arheološki lokalitet; srednjovjekovna utvrda }} '''Grad''' je arheološki lokalitet i ostatak [[Spisak tvrđava u Bosni i Hercegovini|srednjovjekovne utvrde]] u naselju [[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]], na području grada [[Visoko]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Smješten je na desnoj obali [[Bosna (rijeka)|Bosne]], sjeverozapadno od Visokog, i ubraja se među utvrđena mjesta koja su činila širi prostorni sistem [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovne visočke oblasti]].<ref name="al">{{cite encyclopedia |last=Anđelić |first=Pavao |title=Grad, Dobrinje, Visoko |encyclopedia=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine |volume=2 |publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1988 |page=18}}</ref><ref name="andjelic1984">{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |chapter=Srednji vijek – doba stare bosanske države |title=Visoko i okolina kroz historiju 1 |publisher=Skupština Općine Visoko |location=Visoko |year=1984 |pages=184–187, 189–192}}</ref> Lokalitet je u pregledima kulturno-historijskog naslijeđa označen kao utvrda I kategorije, ali na njemu nisu vršena sistematska arheološka istraživanja.<ref name="al"/> == Položaj == Grad se nalazi kod sela Dobrinje, sjeverozapadno od Visokog. U starijim pregledima spomeničke građe lokalitet se navodi kao Zavidovići, na desnoj obali Bosne, oko 7 km sjeverozapadno od Visokog, dok novija prostorno-historijska literatura utvrdu smješta oko 9 km sjeverozapadno od starog grada Visokog.<ref name="al"/> Položaj na rubu visočke doline vezuje ga za pravce koji su iz srednjovjekovnog Visokog vodili prema sjeverozapadnim krajevima Bosne.<ref name="mijocevic">{{cite journal |last=Mijočević |first=Goran |title=Razvoj urbanih naselja u Bosanskom Kraljevstvu – primjer Visokoga |journal=Hercegovina |volume=6 |year=2020 |pages=191–208 |url=https://hrcak.srce.hr/file/354398 |access-date=1. 5. 2026}}</ref> U prostornoj organizaciji srednjovjekovnog Visokog Grad kod Dobrinja navodi se zajedno s [[Gradina (Kopači, Visoko)|Gradinom]] u [[Kopači (Visoko)|Kopačima]], [[Čajangrad|Čajangradom]], [[Bedem (Visoko)|Bedemom]] u [[Grajani|Grajanima]] i [[Sebinjski grad|Sebinjskim gradom]].<ref name="andjelic1984"/> Ti lokaliteti su u literaturi opisani kao manja utvrđena mjesta kružno raspoređena oko centralnog naselja Visoko, pri čemu su pojedinačno nadzirala pristupe dolini i puteve prema okolnim oblastima. == Historijski kontekst == Visoko je u srednjem vijeku bilo jedno od političkih, privrednih i sakralnih središta [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Uz kraljevski grad [[Stari grad Visoki|Visoki]], podgrađe [[Podvisoki]], [[Mile (Visoko)|Mile]], Moštre i [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupiće]], u njegovoj okolini razvila se mreža manjih utvrđenja i naselja koja su služila za nadzor prostora i puteva.<ref name="andjelic1984"/><ref name="mijocevic"/> Ruševine lokaliteta opisane su kao ostaci srednjovjekovnog grada na planinskom obronku. Prema podacima iz ''Arheološkog leksikona Bosne i Hercegovine'', perimetralni zidovi, vjerovatno zemljano-kameni nasipi, upućuju na fortifikacijski karakter lokaliteta.<ref name="al"/> U Dobrinju se bilježe i srednjovjekovne nekropole sa [[stećak|stećcima]], među kojima se navodi lokalitet Dobrinjac uz put prema [[Buzići|Buzićima]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Grad, Dobrinje}} [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] 9zffgc28scdi3lxb3d9v1k775fa80m3 3838657 3838644 2026-05-01T12:42:56Z Mhare 481 3838657 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Grad | izvorni_naziv = | slika = | opis_slike = | lokacija = [[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]], [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = | status = ruševine | tip = srednjovjekovna utvrda | namjena = odbrambena građevina | stil = srednjovjekovna fortifikacijska arhitektura | materijal = kamen }} '''Grad''' je arheološki lokalitet i ostatak [[Spisak tvrđava u Bosni i Hercegovini|srednjovjekovne utvrde]] u naselju [[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]], na području grada [[Visoko]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Smješten je na desnoj obali [[Bosna (rijeka)|Bosne]], sjeverozapadno od Visokog, i ubraja se među utvrđena mjesta koja su činila širi prostorni sistem [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovne visočke oblasti]].<ref name="al">{{cite encyclopedia |last=Anđelić |first=Pavao |title=Grad, Dobrinje, Visoko |encyclopedia=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine |volume=2 |publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1988 |page=18}}</ref><ref name="andjelic1984">{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |chapter=Srednji vijek – doba stare bosanske države |title=Visoko i okolina kroz historiju 1 |publisher=Skupština Općine Visoko |location=Visoko |year=1984 |pages=184–187, 189–192}}</ref> Lokalitet je u pregledima kulturno-historijskog naslijeđa označen kao utvrda I kategorije, ali na njemu nisu vršena sistematska arheološka istraživanja.<ref name="al"/> == Položaj == Grad se nalazi kod sela Dobrinje, sjeverozapadno od Visokog. U starijim pregledima spomeničke građe lokalitet se navodi kao Zavidovići, na desnoj obali Bosne, oko 7 km sjeverozapadno od Visokog, dok novija prostorno-historijska literatura utvrdu smješta oko 9 km sjeverozapadno od starog grada Visokog.<ref name="al"/> Položaj na rubu visočke doline vezuje ga za pravce koji su iz srednjovjekovnog Visokog vodili prema sjeverozapadnim krajevima Bosne.<ref name="mijocevic">{{cite journal |last=Mijočević |first=Goran |title=Razvoj urbanih naselja u Bosanskom Kraljevstvu – primjer Visokoga |journal=Hercegovina |volume=6 |year=2020 |pages=191–208 |url=https://hrcak.srce.hr/file/354398 |access-date=1. 5. 2026}}</ref> U prostornoj organizaciji srednjovjekovnog Visokog Grad kod Dobrinja navodi se zajedno s [[Gradina (Kopači, Visoko)|Gradinom]] u [[Kopači (Visoko)|Kopačima]], [[Čajangrad|Čajangradom]], [[Bedem (Visoko)|Bedemom]] u [[Grajani|Grajanima]] i [[Sebinjski grad|Sebinjskim gradom]].<ref name="andjelic1984"/> Ti lokaliteti su u literaturi opisani kao manja utvrđena mjesta kružno raspoređena oko centralnog naselja Visoko, pri čemu su pojedinačno nadzirala pristupe dolini i puteve prema okolnim oblastima. == Historijski kontekst == Visoko je u srednjem vijeku bilo jedno od političkih, privrednih i sakralnih središta [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Uz kraljevski grad [[Stari grad Visoki|Visoki]], podgrađe [[Podvisoki]], [[Mile (Visoko)|Mile]], Moštre i [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupiće]], u njegovoj okolini razvila se mreža manjih utvrđenja i naselja koja su služila za nadzor prostora i puteva.<ref name="andjelic1984"/><ref name="mijocevic"/> Ruševine lokaliteta opisane su kao ostaci srednjovjekovnog grada na planinskom obronku. Prema podacima iz ''Arheološkog leksikona Bosne i Hercegovine'', perimetralni zidovi, vjerovatno zemljano-kameni nasipi, upućuju na fortifikacijski karakter lokaliteta.<ref name="al"/> U Dobrinju se bilježe i srednjovjekovne nekropole sa [[stećak|stećcima]], među kojima se navodi lokalitet Dobrinjac uz put prema [[Buzići|Buzićima]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Grad, Dobrinje}} [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Tvrđave u Visokom]] 7zbdlrwqwekfh88she7gz2m7a8vib40 10 533769 3838664 2026-05-01T13:06:44Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Navkutija | ime = Ljudski psihološki razvoj | naslov = [[Razvojna psihologija|Ljudski psihološki razvoj]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = [[Razvojna psihologija|Razvojna<br/>psihologija]] | podaci1 = * [[Prenatalna i perinatalna psihologija|Prenatalna i perinatalna]] * [[Kognitivni razvoj novorođenčadi]] * [[Razvoj djeteta]] * [[Pozitivni razvoj omladine]] * [[Mladi odrasli]] * [[Razvoj odraslih]] * [[Pozitivni razvoj odraslih]] * [[Zrelost]] | grupa2 =... 3838664 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Ljudski psihološki razvoj | naslov = [[Razvojna psihologija|Ljudski psihološki razvoj]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = [[Razvojna psihologija|Razvojna<br/>psihologija]] | podaci1 = * [[Prenatalna i perinatalna psihologija|Prenatalna i perinatalna]] * [[Kognitivni razvoj novorođenčadi]] * [[Razvoj djeteta]] * [[Pozitivni razvoj omladine]] * [[Mladi odrasli]] * [[Razvoj odraslih]] * [[Pozitivni razvoj odraslih]] * [[Zrelost]] | grupa2 = {{longitem|Teoretičari<br/>[[Teorije o fazama razvoja|i teorije]]}} | podaci2 = * [[Sigmund Freud|Freud]]&nbsp;(1856–1939) ([[Psihoseksualni razvoj]]) * [[Jean Piaget|Piaget]]&nbsp;(1896–1980) ([[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|Teorija kognitivnog razvoja]]) * [[Lav Vigocki|Vigocki]]&nbsp;(1896–1934) ([[Kulturno-historijska psihologija]]) * [[Erik Erikson|Erikson]]&nbsp;(1902–1994) ([[Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja|Psihosocijalni razvoj]]) * [[John Bowlby|Bowlby]]&nbsp;(1907–1990) ([[Teorija vezanosti]]) * [[Urie Bronfenbrenner|Bronfenbrenner]]&nbsp;(1917–2005) ([[Teorija ekoloških sistema]]) * [[Lawrence Kohlberg|Kohlberg]]&nbsp;(1927–1987) ([[Kohlbergove faze moralnog razvoja|Faze moralnog razvoja]]) * [[Michael Commons|Commons]]&nbsp;(r. 1939), [[Kurt W. Fischer|Fischer]]&nbsp;(1943–2020), [[Robert Kegan|Kegan]]&nbsp;(r. 1946), [[Andreas Demetriou|Demetriou]]&nbsp;(r. 1950) i drugi ([[Neopjažeovske teorije kognitivnog razvoja]]) * [[Evolucijska razvojna psihologija]] }}<noinclude>[[Kategorija:Šabloni za psihologiju]]</noinclude> oqpi8b0uagw2w74f3wptydp9tu43qio 3838671 3838664 2026-05-01T13:20:10Z KWiki 9400 3838671 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Ljudski psihološki razvoj | naslov = [[Razvojna psihologija|Ljudski psihološki razvoj]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = [[Razvojna psihologija|Razvojna<br/>psihologija]] | podaci1 = * [[Prenatalna i perinatalna psihologija]] * [[Kognitivni razvoj novorođenčadi]] * [[Razvoj djeteta]] * [[Pozitivni razvoj omladine]] * [[Mladi odrasli]] * [[Razvoj odraslih]] * [[Pozitivni razvoj odraslih]] * [[Zrelost]] | grupa2 = {{longitem|Teoretičari<br/>[[Teorije o fazama razvoja|i teorije]]}} | podaci2 = * [[Sigmund Freud|Freud]]&nbsp;(1856–1939) ([[Psihoseksualni razvoj]]) * [[Jean Piaget|Piaget]]&nbsp;(1896–1980) ([[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|Teorija kognitivnog razvoja]]) * [[Lav Vigocki|Vigocki]]&nbsp;(1896–1934) ([[Kulturno-historijska psihologija]]) * [[Erik Erikson|Erikson]]&nbsp;(1902–1994) ([[Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja|Psihosocijalni razvoj]]) * [[John Bowlby|Bowlby]]&nbsp;(1907–1990) ([[Teorija vezanosti]]) * [[Urie Bronfenbrenner|Bronfenbrenner]]&nbsp;(1917–2005) ([[Teorija ekoloških sistema]]) * [[Lawrence Kohlberg|Kohlberg]]&nbsp;(1927–1987) ([[Kohlbergove faze moralnog razvoja|Faze moralnog razvoja]]) * [[Michael Commons|Commons]]&nbsp;(r. 1939), [[Kurt W. Fischer|Fischer]]&nbsp;(1943–2020), [[Robert Kegan|Kegan]]&nbsp;(r. 1946), [[Andreas Demetriou|Demetriou]]&nbsp;(r. 1950) i drugi ([[Neopjažeovske teorije kognitivnog razvoja]]) * [[Evolucijska razvojna psihologija]] }}<noinclude>[[Kategorija:Šabloni za psihologiju]]</noinclude> l7a9cy99hft0p9o5bv3fux3laaph03s 0 533770 3838680 2026-05-01T14:12:26Z KWiki 9400 Preusmjereno na [[Kras (geomorfologija)]] 3838680 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kras (geomorfologija)]] hv7e83dn8tt6o03o1nffgo0zo5gjhg3 0 533771 3838736 2026-05-01T17:29:56Z ALLAHZADE 180899 Nova stranica: {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Terapija hipotermijom za neonatusnu encefalopatiju |sinonimi= [[Terapija hipotermijom za novorođenačku encefalopatiju]], [[hipotermijska terapija neonatusne encefalopatije]] |slika = HypothermiaAge.jpg | opis_slike = Stopa smrtnosti od hipotermije u Sjedinjenim Američkim Državama je snažno povezana sa starošću. |specijalnost= [[Neonatologija]], [[pedijatrija]] |simptomi =[[Hipertermija]], medicinski tretman |liječenje= Standar... 3838736 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Terapija hipotermijom za neonatusnu encefalopatiju |sinonimi= [[Terapija hipotermijom za novorođenačku encefalopatiju]], [[hipotermijska terapija neonatusne encefalopatije]] |slika = HypothermiaAge.jpg | opis_slike = Stopa smrtnosti od hipotermije u Sjedinjenim Američkim Državama je snažno povezana sa starošću. |specijalnost= [[Neonatologija]], [[pedijatrija]] |simptomi =[[Hipertermija]], medicinski tretman |liječenje= Standardizirani tretman nakon umjerene do teške hipoksijsko-ishemijske encefalopatije }} Blaga [[hipotermija]] cijelog tijela, izazvana hlađenjem bebe na 33–34°C tokom tri dana nakon rođenja, danas je standardizirani tretman nakon umjerene do teške hipoksijsko-ishemijske encefalopatije kod [[novorođenčad]]i ,rođenih u terminu i pred termin.<ref>{{cite journal | vauthors = Azzopardi D, Brocklehurst P, Edwards D, Halliday H, Levene M, Thoresen M, Whitelaw A | title = The TOBY Study. Whole body hypothermia for the treatment of perinatal asphyxial encephalopathy: a randomised controlled trial | journal = BMC Pediatrics | volume = 8 | issue = 1 | article-number = 17 | date = April 2008 | pmid = 18447921 | doi = 10.1186/1471-2431-8-17 | pmc = 2409316 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Shankaran S, Laptook AR, Ehrenkranz RA, Tyson JE, McDonald SA, Donovan EF, Fanaroff AA, Poole WK, Wright LL, Higgins RD, Finer NN, Carlo WA, Duara S, Oh W, Cotten CM, Stevenson DK, Stoll BJ, Lemons JA, Guillet R, Jobe AH | display-authors = 6 | title = Whole-body hypothermia for neonates with hypoxic-ischemic encephalopathy | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 353 | issue = 15 | pages = 1574–1584 | date = October 2005 | pmid = 16221780 | doi = 10.1056/nejmcps050929 | doi-access = free }}</ref> Nedavno je dokazano da je to jedina medicinska intervencija koja smanjuje oštećenje mozga i poboljšava šanse za preživljavanje dojenčeta te smanjuje invaliditet. [[neonatusna encefalopatija|Hipoksijslo-ishemijska encefalopatija]] ima mnogo uzroka i u suštini se definira kao smanjenje dotoka krvi ili kisika u bebin [[mozak]] prije, tokom ili čak nakon rođenja. To je glavni uzrok smrti i invalidnosti, javlja se kod otprilike 2–3 na 1000 porođaja i uzrokuje oko 20% svih slučajeva cerebralne paralize. Cochraneov pregled iz 2013. godine otkrio je da je terapijska hipotermija korisna kod donošenih beba s encefalopatijom.<ref>{{cite journal | vauthors = Jacobs SE, Berg M, Hunt R, Tarnow-Mordi WO, Inder TE, Davis PG | title = Cooling for newborns with hypoxic ischaemic encephalopathy | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 1 | issue = 1 | date = January 2013 | pmid = 23440789 | pmc = 7003568 | doi = 10.1002/14651858.CD003311.pub3 }}</ref> ==Medicinska upotreba== ===Produženo praćenje učesnika ispitivanja=== Provedene su studije kako bi se utvrdili efekti [[hipotermija|hipotermije]] nakon ranog djetinjstva. Učesnici u ispitivanjima [[Neonatusna encefalopatija|CoolCap]], [[NICHD]] i TOBY uključeni su u proširene programe praćenja. Nijedan od ovih programa nema dovoljnu snagu da bi se dale pouzdane procjene dugoročnog efekta hipotermije, međutim čak i ove studije slabe snage daju važne informacije o tome da li su terapijski efekti hlađenja održivi nakon prve dvije godine nakon rođenja. Najznačajnija studija praćenja objavljena do sada je procjena učesnika NICHD ispitivanja u dobi od 6– 7 godina.<ref>{{cite journal | vauthors = Shankaran S, Pappas A, McDonald SA, Vohr BR, Hintz SR, Yolton K, Gustafson KE, Leach TM, Green C, Bara R, Petrie Huitema CM, Ehrenkranz RA, Tyson JE, Das A, Hammond J, Peralta-Carcelen M, Evans PW, Heyne RJ, Wilson-Costello DE, Vaucher YE, Bauer CR, Dusick AM, Adams-Chapman I, Goldstein RF, Guillet R, Papile LA, Higgins RD | display-authors = 6 | title = Childhood outcomes after hypothermia for neonatal encephalopathy | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 366 | issue = 22 | pages = 2085–2092 | date = May 2012 | pmid = 22646631 | pmc = 3459579 | doi = 10.1056/NEJMoa1112066 | collaboration = Eunice Kennedy Shriver NICHD Neonatal Research Network }}</ref> Od 208 učesnika ispitivanja, podaci o primarnim ishodima bili su dostupni za 190. Od 97 djece u grupi s hipotermijom i 93 djece u kontrolnoj grupi, smrt ili [[IQ]] rezultat ispod 70 nastupili su kod 46 (47%) odnosno 58 (62%) ([[p-vrijednost|P]]=0,06); smrt se dogodila kod 27 (28%) i 41 (44%) (P=0,04); a smrt ili teša invalidnost nastupili su kod 38 (41%) i 53 (60%) (P=0,03). Studija CoolCap prikupila je podatke koristeći WeeFim upitnik u dobi od 7–8 godina, ali je prikupila informacije samo o 62 (32 hlađena; 30 standardna njega) od 135 preživjele djece koja su imala neurološki razvojni pregled u 18 mjeseci. Status invalidnosti nakon 18 mjeseci bio je snažno povezan s WeeFIM ocjenama (P < 0,001), što ukazuje na to da je [[terapeutski učinak]] opstao, ali nije bilo značajnog učinka liječenja (P = 0,83).<ref>{{cite journal | vauthors = Guillet R, Edwards AD, Thoresen M, Ferriero DM, Gluckman PD, Whitelaw A, Gunn AJ | title = Seven- to eight-year follow-up of the CoolCap trial of head cooling for neonatal encephalopathy | journal = Pediatric Research | volume = 71 | issue = 2 | pages = 205–209 | date = February 2012 | pmid = 22258133 | doi = 10.1038/pr.2011.30 | doi-access = free }}</ref> Ovi rezultati nisu bili sasvim konačni, jer se čini da je učinak u NICHD studiji usmjeren na [[smrtnost]], a ne na nervnu funkciju, ali su dali znatno povjerenje da se terapijski učinci hipotermije nakon asfiksije pri rođenju održavaju u kasnijem djetinjstvu, a kada je praćenje djetinjstva iz Toby studije objavljeno u časopisu ''New England Journal of Medicine'', potvrđena je trajnost učinka. <ref>Azzopardi D, Strohm B, Marlow N, Brocklehurst P, Deierl A, Eddama O, Goodwin J, Halliday HL, Juszczak E, Kapellou O, Levene M, Linsell L, Omar O, Thoresen M, Tusor N, Whitelaw A, Edwards AD; TOBY Study Group. Effects of hypothermia for perinatal asphyxia on childhood outcomes. N Engl J Med. 2014 Jul 10;371(2):140-9. doi: 10.1056/NEJMoa1315788. PMID 25006720.</ref> === Aktuelno stanje dokaza === Terapija hipotermijskog neurospašavanja je klinički tretman zasnovan na dokazima koji povećava šanse teško povrijeđenog dojenčeta rođenog u terminu da preživi bez oštećenja mozga koje se može otkriti sa 18 mjeseci za oko 50%, efekat koji se čini da se održava u kasnijem djetinjstvu. Postojeći podaci se odnose samo na dojenčad rođenu u terminu, a sve studije liječenja hipotermijom na ljudima do sada su bile ograničene na dojenčad >36 sedmica od očekivanih 40 sedmica gestacije. Postoji i više potencijalnih nuspojava na prijevremeni porođaj kod djeteta rođenog u razvoju sa plućnom bolešću, a postoji i očiglednija zaštita hipotermijom kada se aktivno razvija veći volumen složenog mozga. Tokom sredine gestacije do kasnog termina, fetusni mozak prolazi kroz sve složeniji progresivni rast prvo [[srednji mozak| srednjeg mozga]], a zatim razvoja [[korteks]]a i "viših" centara. Efekti fetusne asfiksije na mozak u razvoju kod ovaca zavise od gestacijske starosti, pri čemu fetusi rođeni u terminu pokazuju i manju toleranciju na asfiksiju i maksimalno oštećenje u brzo rastućem korteksu; dok fetusi prije posljednje trećine razvoja doživljavaju dužu toleranciju asfiksije s maksimalnim efektima na rastući srednji mozak. Model asfiksije fetusa [[ovca|ovaca]] također sugerira šestosatni prozor nakon asfiksije u kojem će hipotermija imati najveću korist. Budući da preduslovi u vezi s neposrednom bliskošću nakon [[porođaj]]a radikalno mijenjaju, istraživači su postali znatiželjni u vezi s iskustvima roditelja i kako poboljšati njegu oko posljedica za porodice. U intervjuima koje su obavili različiti istraživači u različitim zemljama bilo je jasno da roditelji žele jasnu komunikaciju s osobljem intenzivne njege novorođenčadi, ali i između osoblja intenzivne njege novorođenčadi i osoblja [[akušerstvo| akušerstva]].<ref>{{cite journal | vauthors = Craig AK, Gerwin R, Bainter J, Evans S, James C | title = Exploring parent expectations of neonatal therapeutic hypothermia | journal = Journal of Perinatology | volume = 38 | issue = 7 | pages = 857–864 | date = July 2018 | pmid = 29740186 | pmc = 6486821 | doi = 10.1038/s41372-018-0117-8 }}</ref> They also described a strong wish touching and being really close to their baby but also actively participate in the baby's care <ref>{{cite journal | vauthors = Bäcke P, Hjelte B, Hellström Westas L, Ågren J, Thernström Blomqvist Y | title = When all I wanted was to hold my baby-The experiences of parents of infants who received therapeutic hypothermia | journal = Acta Paediatrica | volume = 110 | issue = 2 | pages = 480–486 | date = February 2021 | pmid = 32564441 | doi = 10.1111/apa.15431 | s2cid = 219974541 | doi-access = free }}</ref> Mnogo toga ostaje nepoznato. Prepoznavanje dojenčadi s marginalnim vanjskim znacima asfikcijskog oštećenja pri rođenju, koja i dalje razvijaju umjerenu hipoksijsko-ishemijsku encefalopatiju, bilo bi poboljšano pronalaženjem pouzdanijih [[biomarker]]a ili fizioloških testova koji precizno predviđaju rizik od progresivnog oštećenja. Ovi testovi bi također mogli spriječiti nepotrebno i skupo liječenje mnogih dojenčadi. Dugoročno praćenje tek treba pokazati trajnu korist, ali dostupni podaci, zajedno sa studijom snimanja ugniježđenom u TOBY, također su otkrili smanjeno oštećenje moždanog tkiva kod ohlađene dojenčadi.<ref>{{cite journal | vauthors = Rutherford M, Ramenghi LA, Edwards AD, Brocklehurst P, Halliday H, Levene M, Strohm B, Thoresen M, Whitelaw A, Azzopardi D | display-authors = 6 | title = Assessment of brain tissue injury after moderate hypothermia in neonates with hypoxic-ischaemic encephalopathy: a nested substudy of a randomised controlled trial | journal = The Lancet. Neurology | volume = 9 | issue = 1 | pages = 39–45 | date = January 2010 | pmid = 19896902 | pmc = 2795146 | doi = 10.1016/S1474-4422(09)70295-9 }}</ref> Jednostavnost koja je prije nekoliko stoljeća privukla empiričare hlađenju sada čini hipotermijsko neurospašavanje s preciznim odabirom pacijenata potencijalno transformirajućom terapijom za okruženja s niskim resursima gdje asfiksija pri rođenju ostaje glavni uzrok smrti i invalidnosti. Ironično, ovo vraća problem hlađenja novorođenčadi u okruženju gdje moderna reanimacija i intenzivna njega nisu dostupni.<ref>{{cite journal | vauthors = Robertson NJ, Nakakeeto M, Hagmann C, Cowan FM, Acolet D, Iwata O, Allen E, Elbourne D, Costello A, Jacobs I | display-authors = 6 | title = Therapeutic hypothermia for birth asphyxia in low-resource settings: a pilot randomised controlled trial | journal = Lancet | volume = 372 | issue = 9641 | pages = 801–803 | date = September 2008 | pmid = 18774411 | doi = 10.1016/S0140-6736(08)61329-X | s2cid = 5604408 | doi-access = free }}</ref> == Mehanizmi djelovanja == Veći dio onoga što se zna o mehanizmima hipotermijske neuroprotekcije prikupljen je iz studija na zrelim i odraslim modelima. U nastavku se koriste neki od ovih podataka, a fokus se stavlja na nezreli mozak. === Hipoksija-ishemija === [[Cerebralna hipoksija]]-[[cerebralna ishemija|ishemija]] rezultira smanjenim cerebralnim [[oksidativni metabolizam|oksidativnim metabolizmom]], cerebralnom [[acidoza|laktatnom acidozom]] i [[ćelijska membrana|ćelijskom membranom]] neuspjehom ionskog transporta; ako se produži, dolazi do [[nekroza|nekrotske]] [[ćelijska smrt| ćelijske smrti]]. <ref>{{cite journal | vauthors = Siesjö BK, Katsura K, Kristián T | title = The biochemical basis of cerebral ischemic damage | journal = Journal of Neurosurgical Anesthesiology | volume = 7 | issue = 1 | pages = 47–[52 | date = January 1995 | pmid = 7881240 | doi = 10.1097/00008506-199501000-00009 | s2cid = 30811605 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Siesjö BK | title = Cell damage in the brain: a speculative synthesis | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 1 | issue = 2 | pages = 155–185 | year = 1981 | pmid = 6276420 | doi = 10.1038/jcbfm.1981.18 | doi-access = free }}</ref> Iako se nakon uspješne reanimacije događa brz oporavak cerebralnog energetskog [[metabpčizam|metabolizma]], nekoliko sati kasnije slijedi sekundarni pad cerebralnih visokoenergetskih [[fosfat]]a praćen porastom unutarćelijskog [[pH]], a karakterističan cerebralni biohemijski poremećaj u ovoj fazi je [[laktat]]na [[alkaloza]].<ref>{{cite journal | vauthors = Taylor DL, Edwards AD, Mehmet H | title = Oxidative metabolism, apoptosis and perinatal brain injury | journal = Brain Pathology | volume = 9 | issue = 1 | pages = 93–117 | date = January 1999 | pmid = 9989454 | pmc = 8098214 | doi = 10.1111/j.1750-3639.1999.tb00213.x | s2cid = 28853873 }}</ref> Kod novorođenčadi, težina ovog sekundarnog oštećenja cerebralnog metabolizma povezana je s abnormalnim naknadnim nervim razvojem i smanjenim rastom glave.<ref>{{cite journal | vauthors = Roth SC, Edwards AD, Cady EB, Delpy DT, Wyatt JS, Azzopardi D, Baudin J, Townsend J, Stewart AL, Reynolds EO | display-authors = 6 | title = Relation between cerebral oxidative metabolism following birth asphyxia, and neurodevelopmental outcome and brain growth at one year | journal = Developmental Medicine and Child Neurology | volume = 34 | issue = 4 | pages = 285–295 | date = April 1992 | pmid = 1572514 | doi = 10.1111/j.1469-8749.1992.tb11432.x | s2cid = 6823414 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Robertson NJ, Cox IJ, Cowan FM, Counsell SJ, Azzopardi D, Edwards AD | title = Cerebral intracellular lactic alkalosis persisting months after neonatal encephalopathy measured by magnetic resonance spectroscopy | journal = Pediatric Research | volume = 46 | issue = 3 | pages = 287–296 | date = September 1999 | pmid = 10473043 | doi = 10.1203/00006450-199909000-00007 | doi-access = free }}</ref> Nekoliko neželjenih bioloških događaja doprinosi ovom sekundarnom pogoršanju, uključujući: oslobađanje ekscitatornih aminokiselina koje aktiviraju [[N-metil-D-aspartat]] (NMDA) i amino-3-hidroksi-5-metil-4-izoksazolpropionatne (AMPA) receptore na [[neuron]]ima (30,37) i oligodendroglijalnim prekursorima, akumulaciju ekscitcijsih [[neurotransmiter]]a, stvaranje reaktivnih kisikovih radikala, intraćelijsku akumulaciju kalcija i mitohondrijsku disfunkciju.<ref>{{cite book | vauthors = Siesjö BK, Elmér E, Janelidze S, Keep M, Kristián T, Ouyang YB, Uchino H | chapter = Role and Mechanisms of Secondary Mitochondrial Failure | title = Current Progress in the Understanding of Secondary Brain Damage from Trauma and Ischemia | journal = Acta Neurochirurgica. Supplement | volume = 73 | pages = 7–13 | year = 1999 | pmid = 10494335 | doi = 10.1007/978-3-7091-6391-7_2 | isbn = 978-3-7091-7312-1 }}</ref> Iako je nekrozna [[ćelijska smrt]] istaknuta u neposrednoj i akutnoj fazi teških cerebralnih oštećenja, čini se da je apoptoza predominantni način smrti tokom odložene faze oštećenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Northington FJ, Ferriero DM, Graham EM, Traystman RJ, Martin LJ | title = Early Neurodegeneration after Hypoxia-Ischemia in Neonatal Rat Is Necrosis while Delayed Neuronal Death Is Apoptosis | journal = Neurobiology of Disease | volume = 8 | issue = 2 | pages = 207–219 | date = April 2001 | pmid = 11300718 | doi = 10.1006/nbdi.2000.0371 | s2cid = 22151962 }}</ref> Neuroprotektivni mehanizmi moraju interagovati s ovim mehanizmima da bi imali blagotvoran učinak. Hipoksijsko-ishemijska povreda mozga kod [[novorođenče]]ta razlikuje se od povrede u mozgu odraslih na nekoliko načina: toksičnost [[NMDA-receptor]]a je mnogo veća u nezrelom mozgu.<ref>{{cite journal | vauthors = McDonald JW, Johnston MV | title = Physiological and pathophysiological roles of excitatory amino acids during central nervous system development | journal = Brain Research. Brain Research Reviews | volume = 15 | issue = 1 | pages = 41–70 | year = 1990 | pmid = 2163714 | doi = 10.1016/0165-0173(90)90011-C | hdl-access = free | s2cid = 16878464 | hdl = 2027.42/28778 }}</ref> Apoptski mehanizmi, uključujući aktivaciju [[kaspaza]], translokaciju faktora koji induciraju [[apoptoza| apoptozu]] i oslobađanje [[citohrom-c| citohroma-c]], mnogo su veći kod nezrelih nego kod odraslih.<ref>{{cite journal | vauthors = Wang X, Carlsson Y, Basso E, Zhu C, Rousset CI, Rasola A, Johansson BR, Blomgren K, Mallard C, Bernardi P, Forte MA, Hagberg H | display-authors = 6 | title = Developmental shift of cyclophilin D contribution to hypoxic-ischemic brain injury | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 29 | issue = 8 | pages = 2588–2596 | date = February 2009 | pmid = 19244535 | pmc = 3049447 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.5832-08.2009 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Northington FJ, Ferriero DM, Flock DL, Martin LJ | title = Delayed neurodegeneration in neonatal rat thalamus after hypoxia-ischemia is apoptosis | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 21 | issue = 6 | pages = 1931–1938 | date = March 2001 | pmid = 11245678 | pmc = 6762598 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.21-06-01931.2001 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Gill R, Soriano M, Blomgren K, Hagberg H, Wybrecht R, Miss MT, Hoefer S, Adam G, Niederhauser O, Kemp JA, Loetscher H | display-authors = 6 | title = Role of caspase-3 activation in cerebral ischemia-induced neurodegeneration in adult and neonatal brain | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 22 | issue = 4 | pages = 420–430 | date = April 2002 | pmid = 11919513 | doi = 10.1097/00004647-200204000-00006 | doi-access = free }}</ref> Aktivacija upale je drugačija, s manjim doprinosom polimorfonuklearnih ćelija.<ef>{{cite journal | vauthors = Bona E, Andersson AL, Blomgren K, Gilland E, Puka-Sundvall M, Gustafson K, Hagberg H | title = Chemokine and inflammatory cell response to hypoxia-ischemia in immature rats | journal = Pediatric Research | volume = 45 | issue = 4 Pt 1 | pages = 500–509 | date = April 1999 | pmid = 10203141 | doi = 10.1203/00006450-199904010-00008 | doi-access = free }}</ref> i istaknutiju ulogu [[interleukina 18|IL-18]]<ref>{{cite journal | vauthors = Hedtjärn M, Leverin AL, Eriksson K, Blomgren K, Mallard C, Hagberg H | title = Interleukin-18 involvement in hypoxic-ischemic brain injury | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 22 | issue = 14 | pages = 5910–5919 | date = July 2002 | pmid = 12122053 | pmc = 6757918 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.22-14-05910.2002 }}</ref> dok je [[porodica interleukina-1|IL-1]], koji je ključan za [[mozak]] odraslih,<ref>{{cite journal | vauthors = Boutin H, LeFeuvre RA, Horai R, Asano M, Iwakura Y, Rothwell NJ | title = Role of IL-1alpha and IL-1beta in ischemic brain damage | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 21 | issue = 15 | pages = 5528–5534 | date = August 2001 | pmid = 11466424 | pmc = 6762680 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.21-15-05528.2001 }}</ref> manje je važno.<ref>{{cite journal | vauthors = Hedtjärn M, Mallard C, Iwakura Y, Hagberg H | title = Combined deficiency of IL-1beta18, but not IL-1alphabeta, reduces susceptibility to hypoxia-ischemia in the immature brain | journal = Developmental Neuroscience | volume = 27 | issue = 2–4 | pages = 143–148 | year = 2005 | pmid = 16046848 | doi = 10.1159/000085986 | s2cid = 85288351 }}</ref> [[Antioksidativ]]ni sistem je nerazvijen sa smanjenim kapacitetom za inaktivaciju [[vodik-peroksid]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Ferriero DM | title = Neonatal brain injury | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 351 | issue = 19 | pages = 1985–1995 | date = November 2004 | pmid = 15525724 | doi = 10.1056/NEJMra041996 }}</ref> === Djelovanje hipotermije === Blaga hipotermija pomaže u sprječavanju poremećaja cerebralnog metabolizma tokom i nakon cerebralnih oštećenja. [[Hipotermija]] smanjuje brzinu cerebralnog metabolizma [[glukoza|glukoze]] i kisika i smanjuje gubitak visokoenergetskih fosfata tokom hipoksije-ishemije. <ref>{{cite journal | vauthors = Erecinska M, Thoresen M, Silver IA | title = Effects of hypothermia on energy metabolism in Mammalian central nervous system | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 23 | issue = 5 | pages = 513–530 | date = May 2003 | pmid = 12771566 | doi = 10.1097/01.WCB.0000066287.21705.21 | doi-access = free }}</ref> and during secondary cerebral energy failure,<ref name="ReferenceA"/> and reduces delayed cerebral lactic alkalosis.<ref>{{cite journal | vauthors = Amess PN, Penrice J, Cady EB, Lorek A, Wylezinska M, Cooper CE, D'Souza P, Tyszczuk L, Thoresen M, Edwards AD, Wyatt JS, Reynolds EO | display-authors = 6 | title = Mild hypothermia after severe transient hypoxia-ischemia reduces the delayed rise in cerebral lactate in the newborn piglet | journal = Pediatric Research | volume = 41 | issue = 6 | pages = 803–808 | date = June 1997 | pmid = 9167192 | doi = 10.1203/00006450-199706000-00002 | s2cid = 35788986 | doi-access = free }}</ref> Istovremeno povećanje citotoksičnog edema i gubitka cerebralne korteksne aktivnosti koji prati sekundarni energetski nedostatak je također spriječeno.<ref>{{cite journal | vauthors = Gunn AJ, Gunn TR, Gunning MI, Williams CE, Gluckman PD | title = Neuroprotection with prolonged head cooling started before postischemic seizures in fetal sheep | journal = Pediatrics | volume = 102 | issue = 5 | pages = 1098–1106 | date = November 1998 | pmid = 9794940 | doi = 10.1542/peds.102.5.1098 | s2cid = 45463848 }}</ref> Čini se da hipotermija ima višestruke efekte na ćelijskom nivou nakon povrede mozga. Hipotermija smanjuje vazogeni [[edem]], [[krvarenje]] i infiltraciju [[neutrofil]]a nakon traume.<ref>{{cite journal | vauthors = Smith SL, Hall ED | title = Mild pre- and posttraumatic hypothermia attenuates blood-brain barrier damage following controlled cortical impact injury in the rat | journal = Journal of Neurotrauma | volume = 13 | issue = 1 | pages = 1–9 | date = January 1996 | pmid = 8714857 | doi = 10.1089/neu.1996.13.1 }}</ref> Smanjuje se oslobađanje ekscitaxihskh [[neurotransmiter]]a, što ograničava intraćelijsku akumulaciju kalcija.<ref name="ReferenceB">{{cite journal | vauthors = Busto R, Globus MY, Dietrich WD, Martinez E, Valdés I, Ginsberg MD | title = Effect of mild hypothermia on ischemia-induced release of neurotransmitters and free fatty acids in rat brain | journal = Stroke | volume = 20 | issue = 7 | pages = 904–910 | date = July 1989 | pmid = 2568705 | doi = 10.1161/01.str.20.7.904 | doi-access = free }}</ref><ref name="ReferenceC">{{cite journal | vauthors = Thoresen M, Satas S, Puka-Sundvall M, Whitelaw A, Hallström A, Løberg EM, Ungerstedt U, Steen PA, Hagberg H | display-authors = 6 | title = Post-hypoxic hypothermia reduces cerebrocortical release of NO and excitotoxins | journal = NeuroReport | volume = 8 | issue = 15 | pages = 3359–3362 | date = October 1997 | pmid = 9351672 | doi = 10.1097/00001756-199710200-00033 | s2cid = 24761799 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nakashima K, Todd MM | title = Effects of hypothermia on the rate of excitatory amino acid release after ischemic depolarization | journal = Stroke | volume = 27 | issue = 5 | pages = 913–918 | date = May 1996 | pmid = 8623113 | doi = 10.1161/01.str.27.5.913 }}</ref> Smanjuje se proizvodnja slobodnih radikala, što štiti ćelije i ćelijske organele od oksidativnog oštećenja tokom reperfuzije.<ref>{{cite journal | vauthors = Globus MY, Alonso O, Dietrich WD, Busto R, Ginsberg MD | title = Glutamate release and free radical production following brain injury: effects of posttraumatic hypothermia | journal = Journal of Neurochemistry | volume = 65 | issue = 4 | pages = 1704–1711 | date = October 1995 | pmid = 7561868 | doi = 10.1046/j.1471-4159.1995.65041704.x | s2cid = 35183612 }}</ref> Osim toga, blaga hipotermija može smanjiti aktivaciju [[citokin]]a i kaskada koagulacije, putem povećane aktivacije supresorskih signalnih puteva i inhibiranjem oslobađanja faktora aktivacije [[trombocit]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Akisu M, Huseyinov A, Yalaz M, Cetin H, Kultursay N | title = Selective head cooling with hypothermia suppresses the generation of platelet-activating factor in cerebrospinal fluid of newborn infants with perinatal asphyxia | journal = Prostaglandins, Leukotrienes, and Essential Fatty Acids | volume = 69 | issue = 1 | pages = 45–50 | date = July 2003 | pmid = 12878450 | doi = 10.1016/S0952-3278(03)00055-3 }}</ref> Mnogi efekti izazvani blagom hipotermijom mogu pomoći u smanjenju broja ćelija koje prolaze kroz apoptozu. [Eksperimentalne i kliničke studije pokazuju da blaga hipotermija smanjuje broj apoptotskih neurona, smanjuje aktivnost [[kaspaza]] i smanjuje translokaciju [[cithrom]]a c,<ref>{{cite journal | vauthors = Edwards AD, Yue X, Squier MV, Thoresen M, Cady EB, Penrice J, Cooper CE, Wyatt JS, Reynolds EO, Mehmet H | display-authors = 6 | title = Specific inhibition of apoptosis after cerebral hypoxia-ischaemia by moderate post-insult hypothermia | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 217 | issue = 3 | pages = 1193–1199 | date = December 1995 | pmid = 8554576 | doi = 10.1006/bbrc.1995.2895 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Xu L, Yenari MA, Steinberg GK, Giffard RG | title = Mild hypothermia reduces apoptosis of mouse neurons in vitro early in the cascade | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 22 | issue = 1 | pages = 21–28 | date = January 2002 | pmid = 11807390 | doi = 10.1097/00004647-200201000-00003 | doi-access = free }}</ref> i može doći do povećanja ekspresije antiapoptskog proteina BCl-2.<ref>{{cite journal | vauthors = Zhang Z, Sobel RA, Cheng D, Steinberg GK, Yenari MA | title = Mild hypothermia increases Bcl-2 protein expression following global cerebral ischemia | journal = Brain Research. Molecular Brain Research | volume = 95 | issue = 1–2 | pages = 75–85 | date = November 2001 | pmid = 11687278 | doi = 10.1016/S0169-328X(01)00247-9 }}</ref> == Historija == Mnogi ljekari su tokom vijekova pokušavali da ožive bebe nakon rođenja mijenjajući njihovu tjelesnu temperaturu, u suštini s ciljem da animiraju novorođenče izazivanjem početka disanja.<ref>{{cite journal | vauthors = Wang H, Olivero W, Wang D, Lanzino G | title = Cold as a therapeutic agent | journal = Acta Neurochirurgica | volume = 148 | issue = 5 | pages = 565–570 | date = May 2006 | pmid = 16489500 | doi = 10.1007/s00701-006-0747-z | s2cid = 25885634 }}</ref> Malo se razmišljalo o zaštiti mozga, jer cerebralna hipoksija tokom porođaja nije bila povezana s kasnijim nervnim problemima sve do [[William John Little]] u 1861.,<ref>{{cite journal | vauthors = Little WJ | title = On the influence of abnormal parturition, difficult labours, premature birth, and asphyxia neonatorum, on the mental and physical condition of the child, especially in relation to deformities | journal = Clinical Orthopaedics and Related Research | volume = 46 | issue = 46 | pages = 7–22 | year = 1966 | pmid = 5950310 | doi = 10.1097/00003086-196600460-00002 }}</ref> i čak i tada je ovo bilo kontroverzno; [[Sigmund Freud]], naprimjer, kao što je poznato nije slagao, a kada su 1950-ih započete naučne studije o neonatusnoj terapijskoj hipotermiji, istraživači poput Bjorna Westina i dalje su izvještavali o svom radu u smislu reanimacije, a ne neuroprotekcije.<ref>{{cite journal | vauthors = Westin B | title = Hypothermia in the resuscitation of the neonate: a glance in my rear-view mirror | journal = Acta Paediatrica | volume = 95 | issue = 10 | pages = 1172–1174 | date = October 2006 | pmid = 16982485 | doi = 10.1080/08035250600794583 | s2cid = 38525109 }}</ref> Istraživači poput Jamesa Millera i Clementa Smitha provodili su klinička zapažanja i pažljive fiziološke eksperimente,<ref>{{cite journal | vauthors = Miller JA | title = Factors in Neonatal Resistance to Anoxia. I. Temperature and Survival of Newborn Guinea Pigs Under Anoxia | journal = Science | volume = 110 | issue = 2848 | pages = 113–114 | date = July 1949 | pmid = 17780238 | doi = 10.1126/science.110.2848.113 | bibcode = 1949Sci...110..113M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Enhorning G, Westin B | title = Experimental studies of the human fetus in prolonged asphyxia | journal = Acta Physiologica Scandinavica | volume = 31 | issue = 4 | pages = 359–375 | date = August 1954 | pmid = 13197106 | doi = 10.1111/j.1748-1716.1954.tb01147.x }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Westin B, Miller JA, Nyberg R, Wedenberg E | title = Neonatal asphyxia pallida treated with hypothermia alone or with hypothermia and transfusion of oxygenated blood | journal = Surgery | volume = 45 | issue = 5 | pages = 868–879 | date = May 1959 | pmid = 13659328 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Auld PA, Nelson NM, Nicolopoulos DA, Helwig F, Smith CA | title = Physiologic studies on an infant in deep hypothermia | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 267 | issue = 26 | pages = 1348–1351 | date = December 1962 | pmid = 13965545 | doi = 10.1056/NEJM196212272672606 }}</ref> Iako su neke bebe savjesno praćene, nisu se uglavnom bavile dugoročnim neurološkim ishodom. Međutim, do 1960-ih ljekari su hipotermiju nakon porođaja smatrali nečim što treba izbjegavati. Problem dojenčadi koja nisu disala pri rođenju riješen je izumom mehaničke ventilacije, tako da bilo kakva korist koju je hlađenje moglo imati za reanimaciju više nije bila potrebna, a utjecajno ispitivanje pokazalo je da održavanje toplote male i prijevremeno rođene djece povećava preživljavanje.<ref>{{cite journal | vauthors = Silverman WA, Fertig JW, Berger AP | title = The influence of the thermal environment upon the survival of newly born premature infants | journal = Pediatrics | volume = 22 | issue = 5 | pages = 876–886 | date = November 1958 | doi = 10.1542/peds.22.5.876 | pmid = 13600915 | s2cid = 37390559 }}</ref> Ovi rezultati, zajedno s opservacijskim <ref>{{cite journal | vauthors = Elliott RI, Mann TP | title = Neonatal cold injury due to accidental exposure to cold | journal = Lancet | volume = 272 | issue = 6962 | pages = 229–234 | date = February 1957 | pmid = 13399181 | doi = 10.1016/s0140-6736(57)90298-2 }}</ref> i eksperimentalnim<ref>{{cite journal | vauthors = Brodie HR, Cross KW, Lomer TR | title = Heat production in new-born infants under normal and hypoxic conditions | journal = The Journal of Physiology | volume = 138 | issue = 1 | pages = 156–163 | date = August 1957 | pmid = 13463804 | pmc = 1363035 | doi = 10.1113/jphysiol.1957.sp005843 }}</ref> decenijama su se činili medicinskim načelom da bebe ne bi trebalo da se prehlade. Posljedično, tokom sljedeće dvije decenije, studije o neonatusnoj hipotermiji u Evropi i SAD bile su sporadične i često neuspješne. Počelo se pojavljivati interesovanje za hlađenje radi zaštite mozga, ali savremena neuroznanost je pružila malo korisnih koncepata za vođenje ovog istraživanja i postignut je mali napredak.<ref>{{cite journal | vauthors = Miller JA, Zakhary R, Miller FS | title = Hypothermia, Asphyxia, and Cardiac Glycogen in Guinea Pigs | journal = Science | volume = 144 | issue = 3623 | pages = 1226–1227 | date = June 1964 | pmid = 14150326 | doi = 10.1126/science.144.3623.1226 | s2cid = 43521244 | bibcode = 1964Sci...144.1226M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Dunn JM, Miller JA | title = Hypothermia combined with positive pressure ventilation in resuscitation of the asphyxiated neonate. Clinical observations in 28 infants | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 104 | issue = 1 | pages = 58–67 | date = May 1969 | pmid = 4888017 | doi = 10.1016/s0002-9378(16)34141-2 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ehrström J, Hirvensalo M, Donner M, Hietalahti J | title = Hypothermia in the resuscitation of severely asphyctic newborn infants. A follow-up study | journal = Annals of Clinical Research | volume = 1 | issue = 1 | pages = 40–49 | date = May 1969 | pmid = 5350770 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Cordey R, Chiolero R, Miller JA | title = Resuscitation of neonates by hypothermia: report on 20 cases with acid-base determination on 10 cases and the long-term development of 33 cases | journal = Resuscitation | volume = 2 | issue = 3 | pages = 169–181 | date = September 1973 | pmid = 4773063 | doi = 10.1016/0300-9572(73)90042-7 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Oates RK, Harvey D | title = Failure of hypothermia as treatment for asphyxiated newborn rabbits | journal = Archives of Disease in Childhood | volume = 51 | issue = 7 | pages = 512–516 | date = July 1976 | pmid = 989263 | pmc = 1546031 | doi = 10.1136/adc.51.7.512 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Michenfelder JD, Milde JH | title = Failure of prolonged hypocapnia, hypothermia, or hypertension to favorably alter acute stroke in primates | journal = Stroke | volume = 8 | issue = 1 | pages = 87–91 | year = 1977 | pmid = 402043 | doi = 10.1161/01.str.8.1.87 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Bohn DJ, Biggar WD, Smith CR, Conn AW, Barker GA | title = Influence of hypothermia, barbiturate therapy, and intracranial pressure monitoring on morbidity and mortality after near-drowning | journal = Critical Care Medicine | volume = 14 | issue = 6 | pages = 529–534 | date = June 1986 | pmid = 3709193 | doi = 10.1097/00003246-198606000-00002 | s2cid = 34347292 }}</ref> Iako se s druge strane [[Željezna zavjesa| Željezne zavjese]] u Sovjetskom Savezu hlađenje empirijski primjenjivalo nakon asfiksije pri rođenju,<ref>{{cite journal | vauthors = Kopshev SN | title = [Craniocerebral hypothermia in the prevention and combined therapy of cerebral pathology in infants with asphyxia neonatorum] | journal = Akusherstvo I Ginekologiia | issue = 7 | pages = 56–58 | year = 1982 | pmid = 7137497 }}</ref> Jezička barijera, politika Hladnog rata i neuspjeh Rusa da provedu randomizirana kontrolirana ispitivanja doprinijeli su gotovo potpunom neznanju o ovom radu na Zapadu. Zaista, grupa ruskih neonatologa koja je opisala hipotermjsko nervno spašavanje tokom posjete Neonatunom odjelu u Bristolu, u [[UK|Velikoj Britaniji]], naišla je na malo interesa.<ref>Prof Peter Dunn, Bristol, ''personal communication''</ref> === Neuroprotekcija === Krajem 1980-ih, razvoj novog skupa koncepata i problema doveo je do ponovnog ispitivanja. Nova [generacija]] istraživača neonatologije bila je pod uticajem rastućih dokaza da je zaštita mozga od posljedica nedostatka kisika tokom porođaja moguća. Ovi istraživači bili su svjesni da hlađenje proizvodi snažnu "intra-ishemijsku neuroprotekciju" tokom operacije srca, ali se razvio novi koncept hipotermijskog "neuralnog spašavanja nakon povrede". Ova promjena u razmišljanju bila je moguća zbog najmanje tri glavne nove ideje koje su se razvijale u isto vrijeme: odgođena post-ishemijska ćelijska smrt; [[eksitotoksičnost]]; i [[apoptoza]]. === Odgođena ćelijska smrt === Prva promjena paradigme koja je posebno uticala na istraživače neonatologije bila je ideja da ako se beba reanimira nakon cerebralne hipoksije-ishemije, postoji vremenski period prije nego što moždane ćelije počnu umirati. Osmund Reynolds na Univerzitetskom koledžu u [[London]]u koristio je novo razvijenu tehniku [[Magnetna rezonantna spektroskopija]] (MRS) kako bi pokazao da je [metabolizam mozga novorođenčeta normalan u satima nakon asfiksije pri rođenju i da se pogoršava tek nakon značajnog kašnjenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Delpy DT, Gordon RE, Hope PL, Parker D, Reynolds EO, Shaw D, Whitehead MD | title = Noninvasive investigation of cerebral ischemia by phosphorus nuclear magnetic resonance | journal = Pediatrics | volume = 70 | issue = 2 | pages = 310–313 | date = August 1982 | doi = 10.1542/peds.70.2.310 | pmid = 7099806 | s2cid = 12319676 }}</ref> Robert Vannucci confirmed the effect with painstaking biochemistry,<ref>{{cite journal | vauthors = Vannucci RC | title = Experimental biology of cerebral hypoxia-ischemia: relation to perinatal brain damage | journal = Pediatric Research | volume = 27 | issue = 4 Pt 1 | pages = 317–326 | date = April 1990 | pmid = 1971436 | doi = 10.1203/00006450-199004000-00001 | doi-access = free }}</ref> and delayed injury was also reported in neuropathological studies.<ref>{{cite journal | vauthors = Kirino T | title = Delayed neuronal death in the gerbil hippocampus following ischemia | journal = Brain Research | volume = 239 | issue = 1 | pages = 57–69 | date = May 1982 | pmid = 7093691 | doi = 10.1016/0006-8993(82)90833-2 | s2cid = 31592644 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Pulsinelli WA, Brierley JB, Plum F | title = Temporal profile of neuronal damage in a model of transient forebrain ischemia | journal = Annals of Neurology | volume = 11 | issue = 5 | pages = 491–498 | date = May 1982 | pmid = 7103425 | doi = 10.1002/ana.410110509 | s2cid = 25912699 }}</ref> Odložena povreda mozga (koju je Reynolds nazvao "sekundarni energetski otkaz") bila je ključna nova ideja. Ako bi moždane ćelije ostale normalne neko vrijeme i mehanizam odložene smrti bi se mogao otkriti, to bi otvorilo mogućnost terapijske intervencije u onome što se ranije činilo nemogućom situacijom.<ref>{{cite journal | vauthors = Hope PL, Costello AM, Cady EB, Delpy DT, Tofts PS, Chu A, Hamilton PA, Reynolds EO, Wilkie DR | display-authors = 6 | title = Cerebral energy metabolism studied with phosphorus NMR spectroscopy in normal and birth-asphyxiated infants | journal = Lancet | volume = 2 | issue = 8399 | pages = 366–370 | date = August 1984 | pmid = 6147452 | doi = 10.1016/s0140-6736(84)90539-7 | s2cid = 31985414 }}</ref> === Ekscitotoksičnost === Novi i transformirajući koncept [[ekscitotoksičnost]]i razvio se iz temeljnih eksperimenata [[John Olney]]<ref>{{cite journal | vauthors = Olney JW, Sharpe LG | title = Brain lesions in an infant rhesus monkey treated with monsodium glutamate | journal = Science | volume = 166 | issue = 3903 | pages = 386–388 | date = October 1969 | pmid = 5812037 | doi = 10.1126/science.166.3903.386 | s2cid = 24563713 | bibcode = 1969Sci...166..386O }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Olney JW, Ho OL | title = Brain damage in infant mice following oral intake of glutamate, aspartate or cysteine | journal = Nature | volume = 227 | issue = 5258 | pages = 609–611 | date = August 1970 | pmid = 5464249 | doi = 10.1038/227609b0 | s2cid = 4201118 | bibcode = 1970Natur.227..609O }}</ref> and Brian Meldrum.<ref>{{cite journal | vauthors = Simon RP, Swan JH, Griffiths T, Meldrum BS | title = Blockade of N-methyl-D-aspartate receptors may protect against ischemic damage in the brain | journal = Science | volume = 226 | issue = 4676 | pages = 850–852 | date = November 1984 | pmid = 6093256 | doi = 10.1126/science.6093256 | bibcode = 1984Sci...226..850S }}</ref> Pokazali su da je barem dio smrti nervnih ćelija uzrokovane hipoksijom-ishemijom posredovan prekomjernom proizvodnjom ekscitatornog neurotransmitera [[glutamata]], te da farmakološka blokada [[N-metil-D-aspartatnog receptora]] može pružiti dobru zaštitu od hipoksičnog oštećenja. Olney i Meldrum su promijenili paradigmu, omogućivši istraživačima da hipoksično-ishemijsko oštećenje smatraju lječivom bolešću. === Apoptoza === Međutim, i dalje je bila misterija kako i zašto ćelije izazvane hipoksijom-ishemijom umiru satima ili danima kasnije, posebno kada je postalo jasno da nivoi [[glutamat]]a nisu posebno visoki tokom sekundarnog energetskog neuspjeha. Sljedeća kritična ideja došla je otkrićem [[programirana ćelijska smrt|programirane ćelijske smrti]], novog oblika ćelijskog samoubistva. Prvobitno uočena kao patološka pojava i nazvana apoptoza ("opadanje", kao lišće) 1970-ih,<ref>{{cite journal | vauthors = Kerr JF, Wyllie AH, Currie AR | title = Apoptosis: a basic biological phenomenon with wide-ranging implications in tissue kinetics | journal = British Journal of Cancer | volume = 26 | issue = 4 | pages = 239–257 | date = August 1972 | pmid = 4561027 | pmc = 2008650 | doi = 10.1038/bjc.1972.33 }}</ref> Horvitz,<ref>{{cite journal | vauthors = Ellis HM, Horvitz HR | title = Genetic control of programmed cell death in the nematode C. elegans | journal = Cell | volume = 44 | issue = 6 | pages = 817–829 | date = March 1986 | pmid = 3955651 | doi = 10.1016/0092-8674(86)90004-8 | s2cid = 44031839 }}</ref> Raff<ref>{{cite journal | vauthors = Raff MC | title = Social controls on cell survival and cell death | journal = [[Nature]] | volume = 356 | issue = 6368 | pages = 397–400 | date = April 1992 | pmid = 1557121 | doi = 10.1038/356397a0 | s2cid = 4314492 | bibcode = 1992Natur.356..397R }}</ref> i Evan <ref>{{cite journal | vauthors = Evan GI, Wyllie AH, Gilbert CS, Littlewood TD, Land H, Brooks M, Waters CM, Penn LZ, Hancock DC | display-authors = 6 | title = Induction of apoptosis in fibroblasts by c-myc protein | journal = Cell | volume = 69 | issue = 1 | pages = 119–128 | date = April 1992 | pmid = 1555236 | doi = 10.1016/0092-8674(92)90123-T | s2cid = 32836480 }}</ref> pružili su molekularno razumijevanje i pokazalo da apoptozu mogu izazvati ćelijske povrede. Radikalna ideja da hipoksija-ishemija pokreće program samoubistva ćelija, što bi moglo objasniti zbunjujući [[fenomen]] odgođene ćelijske smrti, ubrzo je podržana eksperimentalnim<ref>{{cite journal | vauthors = Mehmet H, Yue X, Squier MV, Lorek A, Cady E, Penrice J, Sarraf C, Wylezinska M, Kirkbride V, Cooper C | display-authors = 6 | title = Increased apoptosis in the cingulate sulcus of newborn piglets following transient hypoxia-ischaemia is related to the degree of high energy phosphate depletion during the insult | journal = Neuroscience Letters | volume = 181 | issue = 1–2 | pages = 121–125 | date = November 1994 | pmid = 7898750 | doi = 10.1016/0304-3940(94)90574-6 | s2cid = 44935480 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Beilharz EJ, Williams CE, Dragunow M, Sirimanne ES, Gluckman PD | title = Mechanisms of delayed cell death following hypoxic-ischemic injury in the immature rat: evidence for apoptosis during selective neuronal loss | journal = Molecular Brain Research | volume = 29 | issue = 1 | pages = 1–14 | date = March 1995 | pmid = 7769986 | doi = 10.1016/0169-328X(94)00217-3 }}</ref> i podacima o čovjeku,<ref>{{cite journal | vauthors = Edwards AD, Yue X, Cox P, Hope PL, Azzopardi DV, Squier MV, Mehmet H | title = Apoptosis in the brains of infants suffering intrauterine cerebral injury | journal = Pediatric Research | volume = 42 | issue = 5 | pages = 684–689 | date = November 1997 | pmid = 9357944 | doi = 10.1203/00006450-199711000-00022 | doi-access = free }}</ref> a mnogi istraživači vjeruju da ovo pomaže objasniti zašto neurospašavanje funkcionira kod novorođenčadi. Međutim, slika je složena: i [[apoptoza]] i [[nekroza]] prisutne su u promjenjivim omjerima;<ref>{{cite journal | vauthors = Northington FJ, Graham EM, Martin LJ | title = Apoptosis in perinatal hypoxic-ischemic brain injury: how important is it and should it be inhibited? | journal = Brain Research. Brain Research Reviews | volume = 50 | issue = 2 | pages = 244–257 | date = December 2005 | pmid = 16216332 | doi = 10.1016/j.brainresrev.2005.07.003 | s2cid = 34368053 }}</ref> čini se da nakon povrede postoji produžena [[neurodegeneracija]].<ref>{{cite journal | vauthors = Stone BS, Zhang J, Mack DW, Mori S, Martin LJ, Northington FJ | title = Delayed neural network degeneration after neonatal hypoxia-ischemia | journal = Annals of Neurology | volume = 64 | issue = 5 | pages = 535–546 | date = November 2008 | pmid = 19067347 | pmc = 2605201 | doi = 10.1002/ana.21517 }}</ref> Research into this problem continues. === Neurospašavanje novorođenčeta === Ove ideje su se proširile perineonatusnom istraživačkom zajednicom, stvarajući novo uvjerenje da bi neurospašavanje nakon asfiksije pri rođenju trebalo biti moguće. Među prvima koji su pokušali neonatalno neurospašavanje kod životinja bili su Ingmar Kjellmer i [[Henrik Hagberg]] u [[Göteborg]]u,<ref>{{cite journal | vauthors = Thiringer K, Hrbek A, Karlsson K, Rosén KG, Kjellmer I | title = Postasphyxial cerebral survival in newborn sheep after treatment with oxygen free radical scavengers and a calcium antagonist | journal = Pediatric Research | volume = 22 | issue = 1 | pages = 62–66 | date = July 1987 | pmid = 3627874 | doi = 10.1203/00006450-198707000-00015 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Hagberg H, Andersson P, Kjellmer I, Thiringer K, Thordstein M | title = Extracellular overflow of glutamate, aspartate, GABA and taurine in the cortex and basal ganglia of fetal lambs during hypoxia-ischemia | journal = Neuroscience Letters | volume = 78 | issue = 3 | pages = 311–317 | date = August 1987 | pmid = 2888062 | doi = 10.1016/0304-3940(87)90379-X | s2cid = 23222078 }}</ref> i Michael Johnston u [[Baltimore]]u.<ref>{{cite journal | vauthors = McDonald JW, Silverstein FS, Johnston MV | title = MK-801 protects the neonatal brain from hypoxic-ischemic damage | journal = European Journal of Pharmacology | volume = 140 | issue = 3 | pages = 359–361 | date = August 1987 | pmid = 2820765 | doi = 10.1016/0014-2999(87)90295-0 | hdl-access = free | hdl = 2027.42/26610 }}</ref> Potencijal je počeo privlačiti druge istraživače neonatalne medicine iz različitih oblasti da započnu istraživanja neuroprotekcije, uključujući i one koji su formirali neformalnu istraživačku grupu za neonatalnu hipotermiju: Peter Gluckman i Tania Gunn bili su endokrinolozi na Univerzitetu u [[Auckland]]u na [[Novi Zeland| Novom Zelandu]] i bili su zainteresovani za hlađenje zbog njegovog uticaja na [[štitnjača|funkciju štitnjače]]; prvi su ohladili [[ovcu]] [[fetus]] za [[endokrini sistem|endokrine]] studije 1983. godine. Denis Azzopardi, John Wyatt i [[Anthony David Edwards|David Edwards]], tada mladi istraživači koji su radili za Reynoldsa, koristili su Reynoldsov sofisticirani MRS pristup za replikaciju sekundarnog energetskog neuspjeha kod novorođenih [[svinja|prasadi]]<ref name="ReferenceA">{{cite journal | vauthors = Lorek A, Takei Y, Cady EB, Wyatt JS, Penrice J, Edwards AD, Peebles D, Wylezinska M, Owen-Reece H, Kirkbride V | display-authors = 6 | title = Delayed ("secondary") cerebral energy failure after acute hypoxia-ischemia in the newborn piglet: continuous 48-hour studies by phosphorus magnetic resonance spectroscopy | journal = Pediatric Research | volume = 36 | issue = 6 | pages = 699–706 | date = December 1994 | pmid = 7898977 | doi = 10.1203/00006450-199412000-00003 | doi-access = free }}</ref> i nezrelih [[pacov]]a;<ref>{{cite journal | vauthors = Blumberg RM, Cady EB, Wigglesworth JS, McKenzie JE, Edwards AD | title = Relation between delayed impairment of cerebral energy metabolism and infarction following transient focal hypoxia-ischaemia in the developing brain | journal = Experimental Brain Research | volume = 113 | issue = 1 | pages = 130–137 | date = January 1997 | pmid = 9028781 | doi = 10.1007/BF02454148 | s2cid = 24918003 }}</ref> u Gluckmanovom laboratoriju, Alistair Gunn i Chris Williams razvili su jednostavnu i elegantnu biofizičku metodu koristeći cerebralnu impedansu kako bi u suštini uradili istu stvar kod fetusa ovce.ref>{{cite journal | vauthors = Williams CE, Gunn AJ, Mallard C, Gluckman PD | title = Outcome after ischemia in the developing sheep brain: an electroencephalographic and histological study | journal = Annals of Neurology | volume = 31 | issue = 1 | pages = 14–21 | date = January 1992 | pmid = 1543346 | doi = 10.1002/ana.410310104 | s2cid = 30706281 }}</ref> Marianne Thoresen, koja je radila na cerebralnoj perfuziji, podstaknula je na razmišljanje o neuroprotekciji priče o djeci koja su propala kroz norveški led i patila od dugotrajnog [[davljenja]] u ledenoj vodi, ali su izašla sa očuvanom moždanom funkcijom. Postojalo je mnogo potencijalnih terapija koje bi mogle postići neurološko spašavanje, a većina ovih radnika nije odmah prešla na hipotermiju. [[Magnezij]] je bio privlačno jednostavan ekscitoksin [[antagonist receptora]] koji je štitio [[Ćelija (biologija)|ćelije]] u kulturi: Reynoldsova grupa ga je testirala na svom modelu prasadi bez uspjeha.<ref>{{cite journal | vauthors = Clemence M, Thornton JS, Penrice J, Amess P, Punwani S, Tyszczuk L, Wyatt JS, Ordidge R, Cady EB, Edwards AD | display-authors = 6 | year = 1996 | title = 31P MRS and quantitative diffusion and T2 MRI show no cerebroprotective effects of intravenous MgSO4 after severe transient hypoxia-ischaemia in the neonatal piglet | journal = MAGMA | volume = 4 | page = 114 }}</ref> Gluckman i Gunn su započeli neuspješnim ispitivanjem flunarizina, inhibitora ulaska kalcija.[<ref>{{cite journal | vauthors = Gunn AJ, Mydlar T, Bennet L, Faull RL, Gorter S, Cook C, Johnston BM, Gluckman PD | display-authors = 6 | title = The neuroprotective actions of a calcium channel antagonist, flunarizine, in the infant rat | journal = Pediatric Research | volume = 25 | issue = 6 | pages = 573–576 | date = June 1989 | pmid = 2740146 | doi = 10.1203/00006450-198906000-00003 | doi-access = free }}</ref> Edwards se fokusirao na inhibiciju sintaze [[dušik-oksid| dušik-oksida]], što je također bio neuspjeh.<ref>{{cite journal | vauthors = Marks KA, Mallard CE, Roberts I, Williams CE, Gluckman PD, Edwards AD | title = Nitric oxide synthase inhibition attenuates delayed vasodilation and increases injury after cerebral ischemia in fetal sheep | journal = Pediatric Research | volume = 40 | issue = 2 | pages = 185–191 | date = August 1996 | pmid = 8827765 | doi = 10.1203/00006450-199608000-00002 | doi-access = free }}</ref> Gluckman je imao uspjeha sa svojim inovativnim studijama [[IGF-1]], ali nije mogao odmah to primijeniti u kliničkoj praksi.<ref>{{cite journal | vauthors = Gluckman P, Klempt N, Guan J, Mallard C, Sirimanne E, Dragunow M, Klempt M, Singh K, Williams C, Nikolics K | display-authors = 6 | title = A role for IGF-1 in the rescue of CNS neurons following hypoxic-ischemic injury | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 182 | issue = 2 | pages = 593–599 | date = January 1992 | pmid = 1370886 | doi = 10.1016/0006-291X(92)91774-K }}</ref> == Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{ commonscat|Hypoxia}} {{DEFAULTSORT:Hypothermia Therapy For Neonatal Encephalopathy}} [[Kategorija: Medicinski tretmani]] [[Kategorija: Respiratorna terapija]] [[Kategorija: Neonatologija]] [[Kategorija: Pedijatrija]] mbtvleryhuttvh5mwd7f6uo8dw4vmsm 3838737 3838736 2026-05-01T17:33:37Z ALLAHZADE 180899 /* Neurospašavanje novorođenčeta */ 3838737 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Terapija hipotermijom za neonatusnu encefalopatiju |sinonimi= [[Terapija hipotermijom za novorođenačku encefalopatiju]], [[hipotermijska terapija neonatusne encefalopatije]] |slika = HypothermiaAge.jpg | opis_slike = Stopa smrtnosti od hipotermije u Sjedinjenim Američkim Državama je snažno povezana sa starošću. |specijalnost= [[Neonatologija]], [[pedijatrija]] |simptomi =[[Hipertermija]], medicinski tretman |liječenje= Standardizirani tretman nakon umjerene do teške hipoksijsko-ishemijske encefalopatije }} Blaga [[hipotermija]] cijelog tijela, izazvana hlađenjem bebe na 33–34°C tokom tri dana nakon rođenja, danas je standardizirani tretman nakon umjerene do teške hipoksijsko-ishemijske encefalopatije kod [[novorođenčad]]i ,rođenih u terminu i pred termin.<ref>{{cite journal | vauthors = Azzopardi D, Brocklehurst P, Edwards D, Halliday H, Levene M, Thoresen M, Whitelaw A | title = The TOBY Study. Whole body hypothermia for the treatment of perinatal asphyxial encephalopathy: a randomised controlled trial | journal = BMC Pediatrics | volume = 8 | issue = 1 | article-number = 17 | date = April 2008 | pmid = 18447921 | doi = 10.1186/1471-2431-8-17 | pmc = 2409316 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Shankaran S, Laptook AR, Ehrenkranz RA, Tyson JE, McDonald SA, Donovan EF, Fanaroff AA, Poole WK, Wright LL, Higgins RD, Finer NN, Carlo WA, Duara S, Oh W, Cotten CM, Stevenson DK, Stoll BJ, Lemons JA, Guillet R, Jobe AH | display-authors = 6 | title = Whole-body hypothermia for neonates with hypoxic-ischemic encephalopathy | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 353 | issue = 15 | pages = 1574–1584 | date = October 2005 | pmid = 16221780 | doi = 10.1056/nejmcps050929 | doi-access = free }}</ref> Nedavno je dokazano da je to jedina medicinska intervencija koja smanjuje oštećenje mozga i poboljšava šanse za preživljavanje dojenčeta te smanjuje invaliditet. [[neonatusna encefalopatija|Hipoksijslo-ishemijska encefalopatija]] ima mnogo uzroka i u suštini se definira kao smanjenje dotoka krvi ili kisika u bebin [[mozak]] prije, tokom ili čak nakon rođenja. To je glavni uzrok smrti i invalidnosti, javlja se kod otprilike 2–3 na 1000 porođaja i uzrokuje oko 20% svih slučajeva cerebralne paralize. Cochraneov pregled iz 2013. godine otkrio je da je terapijska hipotermija korisna kod donošenih beba s encefalopatijom.<ref>{{cite journal | vauthors = Jacobs SE, Berg M, Hunt R, Tarnow-Mordi WO, Inder TE, Davis PG | title = Cooling for newborns with hypoxic ischaemic encephalopathy | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 1 | issue = 1 | date = January 2013 | pmid = 23440789 | pmc = 7003568 | doi = 10.1002/14651858.CD003311.pub3 }}</ref> ==Medicinska upotreba== ===Produženo praćenje učesnika ispitivanja=== Provedene su studije kako bi se utvrdili efekti [[hipotermija|hipotermije]] nakon ranog djetinjstva. Učesnici u ispitivanjima [[Neonatusna encefalopatija|CoolCap]], [[NICHD]] i TOBY uključeni su u proširene programe praćenja. Nijedan od ovih programa nema dovoljnu snagu da bi se dale pouzdane procjene dugoročnog efekta hipotermije, međutim čak i ove studije slabe snage daju važne informacije o tome da li su terapijski efekti hlađenja održivi nakon prve dvije godine nakon rođenja. Najznačajnija studija praćenja objavljena do sada je procjena učesnika NICHD ispitivanja u dobi od 6– 7 godina.<ref>{{cite journal | vauthors = Shankaran S, Pappas A, McDonald SA, Vohr BR, Hintz SR, Yolton K, Gustafson KE, Leach TM, Green C, Bara R, Petrie Huitema CM, Ehrenkranz RA, Tyson JE, Das A, Hammond J, Peralta-Carcelen M, Evans PW, Heyne RJ, Wilson-Costello DE, Vaucher YE, Bauer CR, Dusick AM, Adams-Chapman I, Goldstein RF, Guillet R, Papile LA, Higgins RD | display-authors = 6 | title = Childhood outcomes after hypothermia for neonatal encephalopathy | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 366 | issue = 22 | pages = 2085–2092 | date = May 2012 | pmid = 22646631 | pmc = 3459579 | doi = 10.1056/NEJMoa1112066 | collaboration = Eunice Kennedy Shriver NICHD Neonatal Research Network }}</ref> Od 208 učesnika ispitivanja, podaci o primarnim ishodima bili su dostupni za 190. Od 97 djece u grupi s hipotermijom i 93 djece u kontrolnoj grupi, smrt ili [[IQ]] rezultat ispod 70 nastupili su kod 46 (47%) odnosno 58 (62%) ([[p-vrijednost|P]]=0,06); smrt se dogodila kod 27 (28%) i 41 (44%) (P=0,04); a smrt ili teša invalidnost nastupili su kod 38 (41%) i 53 (60%) (P=0,03). Studija CoolCap prikupila je podatke koristeći WeeFim upitnik u dobi od 7–8 godina, ali je prikupila informacije samo o 62 (32 hlađena; 30 standardna njega) od 135 preživjele djece koja su imala neurološki razvojni pregled u 18 mjeseci. Status invalidnosti nakon 18 mjeseci bio je snažno povezan s WeeFIM ocjenama (P < 0,001), što ukazuje na to da je [[terapeutski učinak]] opstao, ali nije bilo značajnog učinka liječenja (P = 0,83).<ref>{{cite journal | vauthors = Guillet R, Edwards AD, Thoresen M, Ferriero DM, Gluckman PD, Whitelaw A, Gunn AJ | title = Seven- to eight-year follow-up of the CoolCap trial of head cooling for neonatal encephalopathy | journal = Pediatric Research | volume = 71 | issue = 2 | pages = 205–209 | date = February 2012 | pmid = 22258133 | doi = 10.1038/pr.2011.30 | doi-access = free }}</ref> Ovi rezultati nisu bili sasvim konačni, jer se čini da je učinak u NICHD studiji usmjeren na [[smrtnost]], a ne na nervnu funkciju, ali su dali znatno povjerenje da se terapijski učinci hipotermije nakon asfiksije pri rođenju održavaju u kasnijem djetinjstvu, a kada je praćenje djetinjstva iz Toby studije objavljeno u časopisu ''New England Journal of Medicine'', potvrđena je trajnost učinka. <ref>Azzopardi D, Strohm B, Marlow N, Brocklehurst P, Deierl A, Eddama O, Goodwin J, Halliday HL, Juszczak E, Kapellou O, Levene M, Linsell L, Omar O, Thoresen M, Tusor N, Whitelaw A, Edwards AD; TOBY Study Group. Effects of hypothermia for perinatal asphyxia on childhood outcomes. N Engl J Med. 2014 Jul 10;371(2):140-9. doi: 10.1056/NEJMoa1315788. PMID 25006720.</ref> === Aktuelno stanje dokaza === Terapija hipotermijskog neurospašavanja je klinički tretman zasnovan na dokazima koji povećava šanse teško povrijeđenog dojenčeta rođenog u terminu da preživi bez oštećenja mozga koje se može otkriti sa 18 mjeseci za oko 50%, efekat koji se čini da se održava u kasnijem djetinjstvu. Postojeći podaci se odnose samo na dojenčad rođenu u terminu, a sve studije liječenja hipotermijom na ljudima do sada su bile ograničene na dojenčad >36 sedmica od očekivanih 40 sedmica gestacije. Postoji i više potencijalnih nuspojava na prijevremeni porođaj kod djeteta rođenog u razvoju sa plućnom bolešću, a postoji i očiglednija zaštita hipotermijom kada se aktivno razvija veći volumen složenog mozga. Tokom sredine gestacije do kasnog termina, fetusni mozak prolazi kroz sve složeniji progresivni rast prvo [[srednji mozak| srednjeg mozga]], a zatim razvoja [[korteks]]a i "viših" centara. Efekti fetusne asfiksije na mozak u razvoju kod ovaca zavise od gestacijske starosti, pri čemu fetusi rođeni u terminu pokazuju i manju toleranciju na asfiksiju i maksimalno oštećenje u brzo rastućem korteksu; dok fetusi prije posljednje trećine razvoja doživljavaju dužu toleranciju asfiksije s maksimalnim efektima na rastući srednji mozak. Model asfiksije fetusa [[ovca|ovaca]] također sugerira šestosatni prozor nakon asfiksije u kojem će hipotermija imati najveću korist. Budući da preduslovi u vezi s neposrednom bliskošću nakon [[porođaj]]a radikalno mijenjaju, istraživači su postali znatiželjni u vezi s iskustvima roditelja i kako poboljšati njegu oko posljedica za porodice. U intervjuima koje su obavili različiti istraživači u različitim zemljama bilo je jasno da roditelji žele jasnu komunikaciju s osobljem intenzivne njege novorođenčadi, ali i između osoblja intenzivne njege novorođenčadi i osoblja [[akušerstvo| akušerstva]].<ref>{{cite journal | vauthors = Craig AK, Gerwin R, Bainter J, Evans S, James C | title = Exploring parent expectations of neonatal therapeutic hypothermia | journal = Journal of Perinatology | volume = 38 | issue = 7 | pages = 857–864 | date = July 2018 | pmid = 29740186 | pmc = 6486821 | doi = 10.1038/s41372-018-0117-8 }}</ref> They also described a strong wish touching and being really close to their baby but also actively participate in the baby's care <ref>{{cite journal | vauthors = Bäcke P, Hjelte B, Hellström Westas L, Ågren J, Thernström Blomqvist Y | title = When all I wanted was to hold my baby-The experiences of parents of infants who received therapeutic hypothermia | journal = Acta Paediatrica | volume = 110 | issue = 2 | pages = 480–486 | date = February 2021 | pmid = 32564441 | doi = 10.1111/apa.15431 | s2cid = 219974541 | doi-access = free }}</ref> Mnogo toga ostaje nepoznato. Prepoznavanje dojenčadi s marginalnim vanjskim znacima asfikcijskog oštećenja pri rođenju, koja i dalje razvijaju umjerenu hipoksijsko-ishemijsku encefalopatiju, bilo bi poboljšano pronalaženjem pouzdanijih [[biomarker]]a ili fizioloških testova koji precizno predviđaju rizik od progresivnog oštećenja. Ovi testovi bi također mogli spriječiti nepotrebno i skupo liječenje mnogih dojenčadi. Dugoročno praćenje tek treba pokazati trajnu korist, ali dostupni podaci, zajedno sa studijom snimanja ugniježđenom u TOBY, također su otkrili smanjeno oštećenje moždanog tkiva kod ohlađene dojenčadi.<ref>{{cite journal | vauthors = Rutherford M, Ramenghi LA, Edwards AD, Brocklehurst P, Halliday H, Levene M, Strohm B, Thoresen M, Whitelaw A, Azzopardi D | display-authors = 6 | title = Assessment of brain tissue injury after moderate hypothermia in neonates with hypoxic-ischaemic encephalopathy: a nested substudy of a randomised controlled trial | journal = The Lancet. Neurology | volume = 9 | issue = 1 | pages = 39–45 | date = January 2010 | pmid = 19896902 | pmc = 2795146 | doi = 10.1016/S1474-4422(09)70295-9 }}</ref> Jednostavnost koja je prije nekoliko stoljeća privukla empiričare hlađenju sada čini hipotermijsko neurospašavanje s preciznim odabirom pacijenata potencijalno transformirajućom terapijom za okruženja s niskim resursima gdje asfiksija pri rođenju ostaje glavni uzrok smrti i invalidnosti. Ironično, ovo vraća problem hlađenja novorođenčadi u okruženju gdje moderna reanimacija i intenzivna njega nisu dostupni.<ref>{{cite journal | vauthors = Robertson NJ, Nakakeeto M, Hagmann C, Cowan FM, Acolet D, Iwata O, Allen E, Elbourne D, Costello A, Jacobs I | display-authors = 6 | title = Therapeutic hypothermia for birth asphyxia in low-resource settings: a pilot randomised controlled trial | journal = Lancet | volume = 372 | issue = 9641 | pages = 801–803 | date = September 2008 | pmid = 18774411 | doi = 10.1016/S0140-6736(08)61329-X | s2cid = 5604408 | doi-access = free }}</ref> == Mehanizmi djelovanja == Veći dio onoga što se zna o mehanizmima hipotermijske neuroprotekcije prikupljen je iz studija na zrelim i odraslim modelima. U nastavku se koriste neki od ovih podataka, a fokus se stavlja na nezreli mozak. === Hipoksija-ishemija === [[Cerebralna hipoksija]]-[[cerebralna ishemija|ishemija]] rezultira smanjenim cerebralnim [[oksidativni metabolizam|oksidativnim metabolizmom]], cerebralnom [[acidoza|laktatnom acidozom]] i [[ćelijska membrana|ćelijskom membranom]] neuspjehom ionskog transporta; ako se produži, dolazi do [[nekroza|nekrotske]] [[ćelijska smrt| ćelijske smrti]]. <ref>{{cite journal | vauthors = Siesjö BK, Katsura K, Kristián T | title = The biochemical basis of cerebral ischemic damage | journal = Journal of Neurosurgical Anesthesiology | volume = 7 | issue = 1 | pages = 47–[52 | date = January 1995 | pmid = 7881240 | doi = 10.1097/00008506-199501000-00009 | s2cid = 30811605 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Siesjö BK | title = Cell damage in the brain: a speculative synthesis | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 1 | issue = 2 | pages = 155–185 | year = 1981 | pmid = 6276420 | doi = 10.1038/jcbfm.1981.18 | doi-access = free }}</ref> Iako se nakon uspješne reanimacije događa brz oporavak cerebralnog energetskog [[metabpčizam|metabolizma]], nekoliko sati kasnije slijedi sekundarni pad cerebralnih visokoenergetskih [[fosfat]]a praćen porastom unutarćelijskog [[pH]], a karakterističan cerebralni biohemijski poremećaj u ovoj fazi je [[laktat]]na [[alkaloza]].<ref>{{cite journal | vauthors = Taylor DL, Edwards AD, Mehmet H | title = Oxidative metabolism, apoptosis and perinatal brain injury | journal = Brain Pathology | volume = 9 | issue = 1 | pages = 93–117 | date = January 1999 | pmid = 9989454 | pmc = 8098214 | doi = 10.1111/j.1750-3639.1999.tb00213.x | s2cid = 28853873 }}</ref> Kod novorođenčadi, težina ovog sekundarnog oštećenja cerebralnog metabolizma povezana je s abnormalnim naknadnim nervim razvojem i smanjenim rastom glave.<ref>{{cite journal | vauthors = Roth SC, Edwards AD, Cady EB, Delpy DT, Wyatt JS, Azzopardi D, Baudin J, Townsend J, Stewart AL, Reynolds EO | display-authors = 6 | title = Relation between cerebral oxidative metabolism following birth asphyxia, and neurodevelopmental outcome and brain growth at one year | journal = Developmental Medicine and Child Neurology | volume = 34 | issue = 4 | pages = 285–295 | date = April 1992 | pmid = 1572514 | doi = 10.1111/j.1469-8749.1992.tb11432.x | s2cid = 6823414 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Robertson NJ, Cox IJ, Cowan FM, Counsell SJ, Azzopardi D, Edwards AD | title = Cerebral intracellular lactic alkalosis persisting months after neonatal encephalopathy measured by magnetic resonance spectroscopy | journal = Pediatric Research | volume = 46 | issue = 3 | pages = 287–296 | date = September 1999 | pmid = 10473043 | doi = 10.1203/00006450-199909000-00007 | doi-access = free }}</ref> Nekoliko neželjenih bioloških događaja doprinosi ovom sekundarnom pogoršanju, uključujući: oslobađanje ekscitatornih aminokiselina koje aktiviraju [[N-metil-D-aspartat]] (NMDA) i amino-3-hidroksi-5-metil-4-izoksazolpropionatne (AMPA) receptore na [[neuron]]ima (30,37) i oligodendroglijalnim prekursorima, akumulaciju ekscitcijsih [[neurotransmiter]]a, stvaranje reaktivnih kisikovih radikala, intraćelijsku akumulaciju kalcija i mitohondrijsku disfunkciju.<ref>{{cite book | vauthors = Siesjö BK, Elmér E, Janelidze S, Keep M, Kristián T, Ouyang YB, Uchino H | chapter = Role and Mechanisms of Secondary Mitochondrial Failure | title = Current Progress in the Understanding of Secondary Brain Damage from Trauma and Ischemia | journal = Acta Neurochirurgica. Supplement | volume = 73 | pages = 7–13 | year = 1999 | pmid = 10494335 | doi = 10.1007/978-3-7091-6391-7_2 | isbn = 978-3-7091-7312-1 }}</ref> Iako je nekrozna [[ćelijska smrt]] istaknuta u neposrednoj i akutnoj fazi teških cerebralnih oštećenja, čini se da je apoptoza predominantni način smrti tokom odložene faze oštećenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Northington FJ, Ferriero DM, Graham EM, Traystman RJ, Martin LJ | title = Early Neurodegeneration after Hypoxia-Ischemia in Neonatal Rat Is Necrosis while Delayed Neuronal Death Is Apoptosis | journal = Neurobiology of Disease | volume = 8 | issue = 2 | pages = 207–219 | date = April 2001 | pmid = 11300718 | doi = 10.1006/nbdi.2000.0371 | s2cid = 22151962 }}</ref> Neuroprotektivni mehanizmi moraju interagovati s ovim mehanizmima da bi imali blagotvoran učinak. Hipoksijsko-ishemijska povreda mozga kod [[novorođenče]]ta razlikuje se od povrede u mozgu odraslih na nekoliko načina: toksičnost [[NMDA-receptor]]a je mnogo veća u nezrelom mozgu.<ref>{{cite journal | vauthors = McDonald JW, Johnston MV | title = Physiological and pathophysiological roles of excitatory amino acids during central nervous system development | journal = Brain Research. Brain Research Reviews | volume = 15 | issue = 1 | pages = 41–70 | year = 1990 | pmid = 2163714 | doi = 10.1016/0165-0173(90)90011-C | hdl-access = free | s2cid = 16878464 | hdl = 2027.42/28778 }}</ref> Apoptski mehanizmi, uključujući aktivaciju [[kaspaza]], translokaciju faktora koji induciraju [[apoptoza| apoptozu]] i oslobađanje [[citohrom-c| citohroma-c]], mnogo su veći kod nezrelih nego kod odraslih.<ref>{{cite journal | vauthors = Wang X, Carlsson Y, Basso E, Zhu C, Rousset CI, Rasola A, Johansson BR, Blomgren K, Mallard C, Bernardi P, Forte MA, Hagberg H | display-authors = 6 | title = Developmental shift of cyclophilin D contribution to hypoxic-ischemic brain injury | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 29 | issue = 8 | pages = 2588–2596 | date = February 2009 | pmid = 19244535 | pmc = 3049447 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.5832-08.2009 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Northington FJ, Ferriero DM, Flock DL, Martin LJ | title = Delayed neurodegeneration in neonatal rat thalamus after hypoxia-ischemia is apoptosis | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 21 | issue = 6 | pages = 1931–1938 | date = March 2001 | pmid = 11245678 | pmc = 6762598 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.21-06-01931.2001 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Gill R, Soriano M, Blomgren K, Hagberg H, Wybrecht R, Miss MT, Hoefer S, Adam G, Niederhauser O, Kemp JA, Loetscher H | display-authors = 6 | title = Role of caspase-3 activation in cerebral ischemia-induced neurodegeneration in adult and neonatal brain | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 22 | issue = 4 | pages = 420–430 | date = April 2002 | pmid = 11919513 | doi = 10.1097/00004647-200204000-00006 | doi-access = free }}</ref> Aktivacija upale je drugačija, s manjim doprinosom polimorfonuklearnih ćelija.<ef>{{cite journal | vauthors = Bona E, Andersson AL, Blomgren K, Gilland E, Puka-Sundvall M, Gustafson K, Hagberg H | title = Chemokine and inflammatory cell response to hypoxia-ischemia in immature rats | journal = Pediatric Research | volume = 45 | issue = 4 Pt 1 | pages = 500–509 | date = April 1999 | pmid = 10203141 | doi = 10.1203/00006450-199904010-00008 | doi-access = free }}</ref> i istaknutiju ulogu [[interleukina 18|IL-18]]<ref>{{cite journal | vauthors = Hedtjärn M, Leverin AL, Eriksson K, Blomgren K, Mallard C, Hagberg H | title = Interleukin-18 involvement in hypoxic-ischemic brain injury | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 22 | issue = 14 | pages = 5910–5919 | date = July 2002 | pmid = 12122053 | pmc = 6757918 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.22-14-05910.2002 }}</ref> dok je [[porodica interleukina-1|IL-1]], koji je ključan za [[mozak]] odraslih,<ref>{{cite journal | vauthors = Boutin H, LeFeuvre RA, Horai R, Asano M, Iwakura Y, Rothwell NJ | title = Role of IL-1alpha and IL-1beta in ischemic brain damage | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 21 | issue = 15 | pages = 5528–5534 | date = August 2001 | pmid = 11466424 | pmc = 6762680 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.21-15-05528.2001 }}</ref> manje je važno.<ref>{{cite journal | vauthors = Hedtjärn M, Mallard C, Iwakura Y, Hagberg H | title = Combined deficiency of IL-1beta18, but not IL-1alphabeta, reduces susceptibility to hypoxia-ischemia in the immature brain | journal = Developmental Neuroscience | volume = 27 | issue = 2–4 | pages = 143–148 | year = 2005 | pmid = 16046848 | doi = 10.1159/000085986 | s2cid = 85288351 }}</ref> [[Antioksidativ]]ni sistem je nerazvijen sa smanjenim kapacitetom za inaktivaciju [[vodik-peroksid]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Ferriero DM | title = Neonatal brain injury | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 351 | issue = 19 | pages = 1985–1995 | date = November 2004 | pmid = 15525724 | doi = 10.1056/NEJMra041996 }}</ref> === Djelovanje hipotermije === Blaga hipotermija pomaže u sprječavanju poremećaja cerebralnog metabolizma tokom i nakon cerebralnih oštećenja. [[Hipotermija]] smanjuje brzinu cerebralnog metabolizma [[glukoza|glukoze]] i kisika i smanjuje gubitak visokoenergetskih fosfata tokom hipoksije-ishemije. <ref>{{cite journal | vauthors = Erecinska M, Thoresen M, Silver IA | title = Effects of hypothermia on energy metabolism in Mammalian central nervous system | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 23 | issue = 5 | pages = 513–530 | date = May 2003 | pmid = 12771566 | doi = 10.1097/01.WCB.0000066287.21705.21 | doi-access = free }}</ref> and during secondary cerebral energy failure,<ref name="ReferenceA"/> and reduces delayed cerebral lactic alkalosis.<ref>{{cite journal | vauthors = Amess PN, Penrice J, Cady EB, Lorek A, Wylezinska M, Cooper CE, D'Souza P, Tyszczuk L, Thoresen M, Edwards AD, Wyatt JS, Reynolds EO | display-authors = 6 | title = Mild hypothermia after severe transient hypoxia-ischemia reduces the delayed rise in cerebral lactate in the newborn piglet | journal = Pediatric Research | volume = 41 | issue = 6 | pages = 803–808 | date = June 1997 | pmid = 9167192 | doi = 10.1203/00006450-199706000-00002 | s2cid = 35788986 | doi-access = free }}</ref> Istovremeno povećanje citotoksičnog edema i gubitka cerebralne korteksne aktivnosti koji prati sekundarni energetski nedostatak je također spriječeno.<ref>{{cite journal | vauthors = Gunn AJ, Gunn TR, Gunning MI, Williams CE, Gluckman PD | title = Neuroprotection with prolonged head cooling started before postischemic seizures in fetal sheep | journal = Pediatrics | volume = 102 | issue = 5 | pages = 1098–1106 | date = November 1998 | pmid = 9794940 | doi = 10.1542/peds.102.5.1098 | s2cid = 45463848 }}</ref> Čini se da hipotermija ima višestruke efekte na ćelijskom nivou nakon povrede mozga. Hipotermija smanjuje vazogeni [[edem]], [[krvarenje]] i infiltraciju [[neutrofil]]a nakon traume.<ref>{{cite journal | vauthors = Smith SL, Hall ED | title = Mild pre- and posttraumatic hypothermia attenuates blood-brain barrier damage following controlled cortical impact injury in the rat | journal = Journal of Neurotrauma | volume = 13 | issue = 1 | pages = 1–9 | date = January 1996 | pmid = 8714857 | doi = 10.1089/neu.1996.13.1 }}</ref> Smanjuje se oslobađanje ekscitaxihskh [[neurotransmiter]]a, što ograničava intraćelijsku akumulaciju kalcija.<ref name="ReferenceB">{{cite journal | vauthors = Busto R, Globus MY, Dietrich WD, Martinez E, Valdés I, Ginsberg MD | title = Effect of mild hypothermia on ischemia-induced release of neurotransmitters and free fatty acids in rat brain | journal = Stroke | volume = 20 | issue = 7 | pages = 904–910 | date = July 1989 | pmid = 2568705 | doi = 10.1161/01.str.20.7.904 | doi-access = free }}</ref><ref name="ReferenceC">{{cite journal | vauthors = Thoresen M, Satas S, Puka-Sundvall M, Whitelaw A, Hallström A, Løberg EM, Ungerstedt U, Steen PA, Hagberg H | display-authors = 6 | title = Post-hypoxic hypothermia reduces cerebrocortical release of NO and excitotoxins | journal = NeuroReport | volume = 8 | issue = 15 | pages = 3359–3362 | date = October 1997 | pmid = 9351672 | doi = 10.1097/00001756-199710200-00033 | s2cid = 24761799 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nakashima K, Todd MM | title = Effects of hypothermia on the rate of excitatory amino acid release after ischemic depolarization | journal = Stroke | volume = 27 | issue = 5 | pages = 913–918 | date = May 1996 | pmid = 8623113 | doi = 10.1161/01.str.27.5.913 }}</ref> Smanjuje se proizvodnja slobodnih radikala, što štiti ćelije i ćelijske organele od oksidativnog oštećenja tokom reperfuzije.<ref>{{cite journal | vauthors = Globus MY, Alonso O, Dietrich WD, Busto R, Ginsberg MD | title = Glutamate release and free radical production following brain injury: effects of posttraumatic hypothermia | journal = Journal of Neurochemistry | volume = 65 | issue = 4 | pages = 1704–1711 | date = October 1995 | pmid = 7561868 | doi = 10.1046/j.1471-4159.1995.65041704.x | s2cid = 35183612 }}</ref> Osim toga, blaga hipotermija može smanjiti aktivaciju [[citokin]]a i kaskada koagulacije, putem povećane aktivacije supresorskih signalnih puteva i inhibiranjem oslobađanja faktora aktivacije [[trombocit]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Akisu M, Huseyinov A, Yalaz M, Cetin H, Kultursay N | title = Selective head cooling with hypothermia suppresses the generation of platelet-activating factor in cerebrospinal fluid of newborn infants with perinatal asphyxia | journal = Prostaglandins, Leukotrienes, and Essential Fatty Acids | volume = 69 | issue = 1 | pages = 45–50 | date = July 2003 | pmid = 12878450 | doi = 10.1016/S0952-3278(03)00055-3 }}</ref> Mnogi efekti izazvani blagom hipotermijom mogu pomoći u smanjenju broja ćelija koje prolaze kroz apoptozu. [Eksperimentalne i kliničke studije pokazuju da blaga hipotermija smanjuje broj apoptotskih neurona, smanjuje aktivnost [[kaspaza]] i smanjuje translokaciju [[cithrom]]a c,<ref>{{cite journal | vauthors = Edwards AD, Yue X, Squier MV, Thoresen M, Cady EB, Penrice J, Cooper CE, Wyatt JS, Reynolds EO, Mehmet H | display-authors = 6 | title = Specific inhibition of apoptosis after cerebral hypoxia-ischaemia by moderate post-insult hypothermia | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 217 | issue = 3 | pages = 1193–1199 | date = December 1995 | pmid = 8554576 | doi = 10.1006/bbrc.1995.2895 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Xu L, Yenari MA, Steinberg GK, Giffard RG | title = Mild hypothermia reduces apoptosis of mouse neurons in vitro early in the cascade | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 22 | issue = 1 | pages = 21–28 | date = January 2002 | pmid = 11807390 | doi = 10.1097/00004647-200201000-00003 | doi-access = free }}</ref> i može doći do povećanja ekspresije antiapoptskog proteina BCl-2.<ref>{{cite journal | vauthors = Zhang Z, Sobel RA, Cheng D, Steinberg GK, Yenari MA | title = Mild hypothermia increases Bcl-2 protein expression following global cerebral ischemia | journal = Brain Research. Molecular Brain Research | volume = 95 | issue = 1–2 | pages = 75–85 | date = November 2001 | pmid = 11687278 | doi = 10.1016/S0169-328X(01)00247-9 }}</ref> == Historija == Mnogi ljekari su tokom vijekova pokušavali da ožive bebe nakon rođenja mijenjajući njihovu tjelesnu temperaturu, u suštini s ciljem da animiraju novorođenče izazivanjem početka disanja.<ref>{{cite journal | vauthors = Wang H, Olivero W, Wang D, Lanzino G | title = Cold as a therapeutic agent | journal = Acta Neurochirurgica | volume = 148 | issue = 5 | pages = 565–570 | date = May 2006 | pmid = 16489500 | doi = 10.1007/s00701-006-0747-z | s2cid = 25885634 }}</ref> Malo se razmišljalo o zaštiti mozga, jer cerebralna hipoksija tokom porođaja nije bila povezana s kasnijim nervnim problemima sve do [[William John Little]] u 1861.,<ref>{{cite journal | vauthors = Little WJ | title = On the influence of abnormal parturition, difficult labours, premature birth, and asphyxia neonatorum, on the mental and physical condition of the child, especially in relation to deformities | journal = Clinical Orthopaedics and Related Research | volume = 46 | issue = 46 | pages = 7–22 | year = 1966 | pmid = 5950310 | doi = 10.1097/00003086-196600460-00002 }}</ref> i čak i tada je ovo bilo kontroverzno; [[Sigmund Freud]], naprimjer, kao što je poznato nije slagao, a kada su 1950-ih započete naučne studije o neonatusnoj terapijskoj hipotermiji, istraživači poput Bjorna Westina i dalje su izvještavali o svom radu u smislu reanimacije, a ne neuroprotekcije.<ref>{{cite journal | vauthors = Westin B | title = Hypothermia in the resuscitation of the neonate: a glance in my rear-view mirror | journal = Acta Paediatrica | volume = 95 | issue = 10 | pages = 1172–1174 | date = October 2006 | pmid = 16982485 | doi = 10.1080/08035250600794583 | s2cid = 38525109 }}</ref> Istraživači poput Jamesa Millera i Clementa Smitha provodili su klinička zapažanja i pažljive fiziološke eksperimente,<ref>{{cite journal | vauthors = Miller JA | title = Factors in Neonatal Resistance to Anoxia. I. Temperature and Survival of Newborn Guinea Pigs Under Anoxia | journal = Science | volume = 110 | issue = 2848 | pages = 113–114 | date = July 1949 | pmid = 17780238 | doi = 10.1126/science.110.2848.113 | bibcode = 1949Sci...110..113M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Enhorning G, Westin B | title = Experimental studies of the human fetus in prolonged asphyxia | journal = Acta Physiologica Scandinavica | volume = 31 | issue = 4 | pages = 359–375 | date = August 1954 | pmid = 13197106 | doi = 10.1111/j.1748-1716.1954.tb01147.x }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Westin B, Miller JA, Nyberg R, Wedenberg E | title = Neonatal asphyxia pallida treated with hypothermia alone or with hypothermia and transfusion of oxygenated blood | journal = Surgery | volume = 45 | issue = 5 | pages = 868–879 | date = May 1959 | pmid = 13659328 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Auld PA, Nelson NM, Nicolopoulos DA, Helwig F, Smith CA | title = Physiologic studies on an infant in deep hypothermia | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 267 | issue = 26 | pages = 1348–1351 | date = December 1962 | pmid = 13965545 | doi = 10.1056/NEJM196212272672606 }}</ref> Iako su neke bebe savjesno praćene, nisu se uglavnom bavile dugoročnim neurološkim ishodom. Međutim, do 1960-ih ljekari su hipotermiju nakon porođaja smatrali nečim što treba izbjegavati. Problem dojenčadi koja nisu disala pri rođenju riješen je izumom mehaničke ventilacije, tako da bilo kakva korist koju je hlađenje moglo imati za reanimaciju više nije bila potrebna, a utjecajno ispitivanje pokazalo je da održavanje toplote male i prijevremeno rođene djece povećava preživljavanje.<ref>{{cite journal | vauthors = Silverman WA, Fertig JW, Berger AP | title = The influence of the thermal environment upon the survival of newly born premature infants | journal = Pediatrics | volume = 22 | issue = 5 | pages = 876–886 | date = November 1958 | doi = 10.1542/peds.22.5.876 | pmid = 13600915 | s2cid = 37390559 }}</ref> Ovi rezultati, zajedno s opservacijskim <ref>{{cite journal | vauthors = Elliott RI, Mann TP | title = Neonatal cold injury due to accidental exposure to cold | journal = Lancet | volume = 272 | issue = 6962 | pages = 229–234 | date = February 1957 | pmid = 13399181 | doi = 10.1016/s0140-6736(57)90298-2 }}</ref> i eksperimentalnim<ref>{{cite journal | vauthors = Brodie HR, Cross KW, Lomer TR | title = Heat production in new-born infants under normal and hypoxic conditions | journal = The Journal of Physiology | volume = 138 | issue = 1 | pages = 156–163 | date = August 1957 | pmid = 13463804 | pmc = 1363035 | doi = 10.1113/jphysiol.1957.sp005843 }}</ref> decenijama su se činili medicinskim načelom da bebe ne bi trebalo da se prehlade. Posljedično, tokom sljedeće dvije decenije, studije o neonatusnoj hipotermiji u Evropi i SAD bile su sporadične i često neuspješne. Počelo se pojavljivati interesovanje za hlađenje radi zaštite mozga, ali savremena neuroznanost je pružila malo korisnih koncepata za vođenje ovog istraživanja i postignut je mali napredak.<ref>{{cite journal | vauthors = Miller JA, Zakhary R, Miller FS | title = Hypothermia, Asphyxia, and Cardiac Glycogen in Guinea Pigs | journal = Science | volume = 144 | issue = 3623 | pages = 1226–1227 | date = June 1964 | pmid = 14150326 | doi = 10.1126/science.144.3623.1226 | s2cid = 43521244 | bibcode = 1964Sci...144.1226M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Dunn JM, Miller JA | title = Hypothermia combined with positive pressure ventilation in resuscitation of the asphyxiated neonate. Clinical observations in 28 infants | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 104 | issue = 1 | pages = 58–67 | date = May 1969 | pmid = 4888017 | doi = 10.1016/s0002-9378(16)34141-2 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ehrström J, Hirvensalo M, Donner M, Hietalahti J | title = Hypothermia in the resuscitation of severely asphyctic newborn infants. A follow-up study | journal = Annals of Clinical Research | volume = 1 | issue = 1 | pages = 40–49 | date = May 1969 | pmid = 5350770 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Cordey R, Chiolero R, Miller JA | title = Resuscitation of neonates by hypothermia: report on 20 cases with acid-base determination on 10 cases and the long-term development of 33 cases | journal = Resuscitation | volume = 2 | issue = 3 | pages = 169–181 | date = September 1973 | pmid = 4773063 | doi = 10.1016/0300-9572(73)90042-7 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Oates RK, Harvey D | title = Failure of hypothermia as treatment for asphyxiated newborn rabbits | journal = Archives of Disease in Childhood | volume = 51 | issue = 7 | pages = 512–516 | date = July 1976 | pmid = 989263 | pmc = 1546031 | doi = 10.1136/adc.51.7.512 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Michenfelder JD, Milde JH | title = Failure of prolonged hypocapnia, hypothermia, or hypertension to favorably alter acute stroke in primates | journal = Stroke | volume = 8 | issue = 1 | pages = 87–91 | year = 1977 | pmid = 402043 | doi = 10.1161/01.str.8.1.87 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Bohn DJ, Biggar WD, Smith CR, Conn AW, Barker GA | title = Influence of hypothermia, barbiturate therapy, and intracranial pressure monitoring on morbidity and mortality after near-drowning | journal = Critical Care Medicine | volume = 14 | issue = 6 | pages = 529–534 | date = June 1986 | pmid = 3709193 | doi = 10.1097/00003246-198606000-00002 | s2cid = 34347292 }}</ref> Iako se s druge strane [[Željezna zavjesa| Željezne zavjese]] u Sovjetskom Savezu hlađenje empirijski primjenjivalo nakon asfiksije pri rođenju,<ref>{{cite journal | vauthors = Kopshev SN | title = [Craniocerebral hypothermia in the prevention and combined therapy of cerebral pathology in infants with asphyxia neonatorum] | journal = Akusherstvo I Ginekologiia | issue = 7 | pages = 56–58 | year = 1982 | pmid = 7137497 }}</ref> Jezička barijera, politika Hladnog rata i neuspjeh Rusa da provedu randomizirana kontrolirana ispitivanja doprinijeli su gotovo potpunom neznanju o ovom radu na Zapadu. Zaista, grupa ruskih neonatologa koja je opisala hipotermjsko nervno spašavanje tokom posjete Neonatunom odjelu u Bristolu, u [[UK|Velikoj Britaniji]], naišla je na malo interesa.<ref>Prof Peter Dunn, Bristol, ''personal communication''</ref> === Neuroprotekcija === Krajem 1980-ih, razvoj novog skupa koncepata i problema doveo je do ponovnog ispitivanja. Nova [generacija]] istraživača neonatologije bila je pod uticajem rastućih dokaza da je zaštita mozga od posljedica nedostatka kisika tokom porođaja moguća. Ovi istraživači bili su svjesni da hlađenje proizvodi snažnu "intra-ishemijsku neuroprotekciju" tokom operacije srca, ali se razvio novi koncept hipotermijskog "neuralnog spašavanja nakon povrede". Ova promjena u razmišljanju bila je moguća zbog najmanje tri glavne nove ideje koje su se razvijale u isto vrijeme: odgođena post-ishemijska ćelijska smrt; [[eksitotoksičnost]]; i [[apoptoza]]. === Odgođena ćelijska smrt === Prva promjena paradigme koja je posebno uticala na istraživače neonatologije bila je ideja da ako se beba reanimira nakon cerebralne hipoksije-ishemije, postoji vremenski period prije nego što moždane ćelije počnu umirati. Osmund Reynolds na Univerzitetskom koledžu u [[London]]u koristio je novo razvijenu tehniku [[Magnetna rezonantna spektroskopija]] (MRS) kako bi pokazao da je [metabolizam mozga novorođenčeta normalan u satima nakon asfiksije pri rođenju i da se pogoršava tek nakon značajnog kašnjenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Delpy DT, Gordon RE, Hope PL, Parker D, Reynolds EO, Shaw D, Whitehead MD | title = Noninvasive investigation of cerebral ischemia by phosphorus nuclear magnetic resonance | journal = Pediatrics | volume = 70 | issue = 2 | pages = 310–313 | date = August 1982 | doi = 10.1542/peds.70.2.310 | pmid = 7099806 | s2cid = 12319676 }}</ref> Robert Vannucci confirmed the effect with painstaking biochemistry,<ref>{{cite journal | vauthors = Vannucci RC | title = Experimental biology of cerebral hypoxia-ischemia: relation to perinatal brain damage | journal = Pediatric Research | volume = 27 | issue = 4 Pt 1 | pages = 317–326 | date = April 1990 | pmid = 1971436 | doi = 10.1203/00006450-199004000-00001 | doi-access = free }}</ref> and delayed injury was also reported in neuropathological studies.<ref>{{cite journal | vauthors = Kirino T | title = Delayed neuronal death in the gerbil hippocampus following ischemia | journal = Brain Research | volume = 239 | issue = 1 | pages = 57–69 | date = May 1982 | pmid = 7093691 | doi = 10.1016/0006-8993(82)90833-2 | s2cid = 31592644 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Pulsinelli WA, Brierley JB, Plum F | title = Temporal profile of neuronal damage in a model of transient forebrain ischemia | journal = Annals of Neurology | volume = 11 | issue = 5 | pages = 491–498 | date = May 1982 | pmid = 7103425 | doi = 10.1002/ana.410110509 | s2cid = 25912699 }}</ref> Odložena povreda mozga (koju je Reynolds nazvao "sekundarni energetski otkaz") bila je ključna nova ideja. Ako bi moždane ćelije ostale normalne neko vrijeme i mehanizam odložene smrti bi se mogao otkriti, to bi otvorilo mogućnost terapijske intervencije u onome što se ranije činilo nemogućom situacijom.<ref>{{cite journal | vauthors = Hope PL, Costello AM, Cady EB, Delpy DT, Tofts PS, Chu A, Hamilton PA, Reynolds EO, Wilkie DR | display-authors = 6 | title = Cerebral energy metabolism studied with phosphorus NMR spectroscopy in normal and birth-asphyxiated infants | journal = Lancet | volume = 2 | issue = 8399 | pages = 366–370 | date = August 1984 | pmid = 6147452 | doi = 10.1016/s0140-6736(84)90539-7 | s2cid = 31985414 }}</ref> === Ekscitotoksičnost === Novi i transformirajući koncept [[ekscitotoksičnost]]i razvio se iz temeljnih eksperimenata [[John Olney]]<ref>{{cite journal | vauthors = Olney JW, Sharpe LG | title = Brain lesions in an infant rhesus monkey treated with monsodium glutamate | journal = Science | volume = 166 | issue = 3903 | pages = 386–388 | date = October 1969 | pmid = 5812037 | doi = 10.1126/science.166.3903.386 | s2cid = 24563713 | bibcode = 1969Sci...166..386O }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Olney JW, Ho OL | title = Brain damage in infant mice following oral intake of glutamate, aspartate or cysteine | journal = Nature | volume = 227 | issue = 5258 | pages = 609–611 | date = August 1970 | pmid = 5464249 | doi = 10.1038/227609b0 | s2cid = 4201118 | bibcode = 1970Natur.227..609O }}</ref> and Brian Meldrum.<ref>{{cite journal | vauthors = Simon RP, Swan JH, Griffiths T, Meldrum BS | title = Blockade of N-methyl-D-aspartate receptors may protect against ischemic damage in the brain | journal = Science | volume = 226 | issue = 4676 | pages = 850–852 | date = November 1984 | pmid = 6093256 | doi = 10.1126/science.6093256 | bibcode = 1984Sci...226..850S }}</ref> Pokazali su da je barem dio smrti nervnih ćelija uzrokovane hipoksijom-ishemijom posredovan prekomjernom proizvodnjom ekscitatornog neurotransmitera [[glutamata]], te da farmakološka blokada [[N-metil-D-aspartatnog receptora]] može pružiti dobru zaštitu od hipoksičnog oštećenja. Olney i Meldrum su promijenili paradigmu, omogućivši istraživačima da hipoksično-ishemijsko oštećenje smatraju lječivom bolešću. === Apoptoza === Međutim, i dalje je bila misterija kako i zašto ćelije izazvane hipoksijom-ishemijom umiru satima ili danima kasnije, posebno kada je postalo jasno da nivoi [[glutamat]]a nisu posebno visoki tokom sekundarnog energetskog neuspjeha. Sljedeća kritična ideja došla je otkrićem [[programirana ćelijska smrt|programirane ćelijske smrti]], novog oblika ćelijskog samoubistva. Prvobitno uočena kao patološka pojava i nazvana apoptoza ("opadanje", kao lišće) 1970-ih,<ref>{{cite journal | vauthors = Kerr JF, Wyllie AH, Currie AR | title = Apoptosis: a basic biological phenomenon with wide-ranging implications in tissue kinetics | journal = British Journal of Cancer | volume = 26 | issue = 4 | pages = 239–257 | date = August 1972 | pmid = 4561027 | pmc = 2008650 | doi = 10.1038/bjc.1972.33 }}</ref> Horvitz,<ref>{{cite journal | vauthors = Ellis HM, Horvitz HR | title = Genetic control of programmed cell death in the nematode C. elegans | journal = Cell | volume = 44 | issue = 6 | pages = 817–829 | date = March 1986 | pmid = 3955651 | doi = 10.1016/0092-8674(86)90004-8 | s2cid = 44031839 }}</ref> Raff<ref>{{cite journal | vauthors = Raff MC | title = Social controls on cell survival and cell death | journal = [[Nature]] | volume = 356 | issue = 6368 | pages = 397–400 | date = April 1992 | pmid = 1557121 | doi = 10.1038/356397a0 | s2cid = 4314492 | bibcode = 1992Natur.356..397R }}</ref> i Evan <ref>{{cite journal | vauthors = Evan GI, Wyllie AH, Gilbert CS, Littlewood TD, Land H, Brooks M, Waters CM, Penn LZ, Hancock DC | display-authors = 6 | title = Induction of apoptosis in fibroblasts by c-myc protein | journal = Cell | volume = 69 | issue = 1 | pages = 119–128 | date = April 1992 | pmid = 1555236 | doi = 10.1016/0092-8674(92)90123-T | s2cid = 32836480 }}</ref> pružili su molekularno razumijevanje i pokazalo da apoptozu mogu izazvati ćelijske povrede. Radikalna ideja da hipoksija-ishemija pokreće program samoubistva ćelija, što bi moglo objasniti zbunjujući [[fenomen]] odgođene ćelijske smrti, ubrzo je podržana eksperimentalnim<ref>{{cite journal | vauthors = Mehmet H, Yue X, Squier MV, Lorek A, Cady E, Penrice J, Sarraf C, Wylezinska M, Kirkbride V, Cooper C | display-authors = 6 | title = Increased apoptosis in the cingulate sulcus of newborn piglets following transient hypoxia-ischaemia is related to the degree of high energy phosphate depletion during the insult | journal = Neuroscience Letters | volume = 181 | issue = 1–2 | pages = 121–125 | date = November 1994 | pmid = 7898750 | doi = 10.1016/0304-3940(94)90574-6 | s2cid = 44935480 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Beilharz EJ, Williams CE, Dragunow M, Sirimanne ES, Gluckman PD | title = Mechanisms of delayed cell death following hypoxic-ischemic injury in the immature rat: evidence for apoptosis during selective neuronal loss | journal = Molecular Brain Research | volume = 29 | issue = 1 | pages = 1–14 | date = March 1995 | pmid = 7769986 | doi = 10.1016/0169-328X(94)00217-3 }}</ref> i podacima o čovjeku,<ref>{{cite journal | vauthors = Edwards AD, Yue X, Cox P, Hope PL, Azzopardi DV, Squier MV, Mehmet H | title = Apoptosis in the brains of infants suffering intrauterine cerebral injury | journal = Pediatric Research | volume = 42 | issue = 5 | pages = 684–689 | date = November 1997 | pmid = 9357944 | doi = 10.1203/00006450-199711000-00022 | doi-access = free }}</ref> a mnogi istraživači vjeruju da ovo pomaže objasniti zašto neurospašavanje funkcionira kod novorođenčadi. Međutim, slika je složena: i [[apoptoza]] i [[nekroza]] prisutne su u promjenjivim omjerima;<ref>{{cite journal | vauthors = Northington FJ, Graham EM, Martin LJ | title = Apoptosis in perinatal hypoxic-ischemic brain injury: how important is it and should it be inhibited? | journal = Brain Research. Brain Research Reviews | volume = 50 | issue = 2 | pages = 244–257 | date = December 2005 | pmid = 16216332 | doi = 10.1016/j.brainresrev.2005.07.003 | s2cid = 34368053 }}</ref> čini se da nakon povrede postoji produžena [[neurodegeneracija]].<ref>{{cite journal | vauthors = Stone BS, Zhang J, Mack DW, Mori S, Martin LJ, Northington FJ | title = Delayed neural network degeneration after neonatal hypoxia-ischemia | journal = Annals of Neurology | volume = 64 | issue = 5 | pages = 535–546 | date = November 2008 | pmid = 19067347 | pmc = 2605201 | doi = 10.1002/ana.21517 }}</ref> Research into this problem continues. === Neurospašavanje novorođenčeta === Ove ideje su se proširile perineonatusnom istraživačkom zajednicom, stvarajući novo uvjerenje da bi neurospašavanje nakon asfiksije pri rođenju trebalo biti moguće. Među prvima koji su pokušali neonatalno neurospašavanje kod životinja bili su Ingmar Kjellmer i [[Henrik Hagberg]] u [[Göteborg]]u,<ref>{{cite journal | vauthors = Thiringer K, Hrbek A, Karlsson K, Rosén KG, Kjellmer I | title = Postasphyxial cerebral survival in newborn sheep after treatment with oxygen free radical scavengers and a calcium antagonist | journal = Pediatric Research | volume = 22 | issue = 1 | pages = 62–66 | date = July 1987 | pmid = 3627874 | doi = 10.1203/00006450-198707000-00015 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Hagberg H, Andersson P, Kjellmer I, Thiringer K, Thordstein M | title = Extracellular overflow of glutamate, aspartate, GABA and taurine in the cortex and basal ganglia of fetal lambs during hypoxia-ischemia | journal = Neuroscience Letters | volume = 78 | issue = 3 | pages = 311–317 | date = August 1987 | pmid = 2888062 | doi = 10.1016/0304-3940(87)90379-X | s2cid = 23222078 }}</ref> i Michael Johnston u [[Baltimore]]u.<ref>{{cite journal | vauthors = McDonald JW, Silverstein FS, Johnston MV | title = MK-801 protects the neonatal brain from hypoxic-ischemic damage | journal = European Journal of Pharmacology | volume = 140 | issue = 3 | pages = 359–361 | date = August 1987 | pmid = 2820765 | doi = 10.1016/0014-2999(87)90295-0 | hdl-access = free | hdl = 2027.42/26610 }}</ref> Potencijal je počeo privlačiti druge istraživače neonatalne medicine iz različitih oblasti da započnu istraživanja neuroprotekcije, uključujući i one koji su formirali neformalnu istraživačku grupu za neonatalnu hipotermiju: Peter Gluckman i Tania Gunn bili su endokrinolozi na Univerzitetu u [[Auckland]]u na [[Novi Zeland| Novom Zelandu]] i bili su zainteresovani za hlađenje zbog njegovog uticaja na [[štitnjača|funkciju štitnjače]]; prvi su ohladili [[ovca|ovcu]] [[fetus]] za [[endokrini sistem|endokrine]] studije 1983. godine. Denis Azzopardi, John Wyatt i [[Anthony David Edwards|David Edwards]], tada mladi istraživači koji su radili za Reynoldsa, koristili su Reynoldsov sofisticirani MRS pristup za replikaciju sekundarnog energetskog neuspjeha kod novorođenih [[svinja|prasadi]]<ref name="ReferenceA">{{cite journal | vauthors = Lorek A, Takei Y, Cady EB, Wyatt JS, Penrice J, Edwards AD, Peebles D, Wylezinska M, Owen-Reece H, Kirkbride V | display-authors = 6 | title = Delayed ("secondary") cerebral energy failure after acute hypoxia-ischemia in the newborn piglet: continuous 48-hour studies by phosphorus magnetic resonance spectroscopy | journal = Pediatric Research | volume = 36 | issue = 6 | pages = 699–706 | date = December 1994 | pmid = 7898977 | doi = 10.1203/00006450-199412000-00003 | doi-access = free }}</ref> i nezrelih [[pacov]]a;<ref>{{cite journal | vauthors = Blumberg RM, Cady EB, Wigglesworth JS, McKenzie JE, Edwards AD | title = Relation between delayed impairment of cerebral energy metabolism and infarction following transient focal hypoxia-ischaemia in the developing brain | journal = Experimental Brain Research | volume = 113 | issue = 1 | pages = 130–137 | date = January 1997 | pmid = 9028781 | doi = 10.1007/BF02454148 | s2cid = 24918003 }}</ref> u Gluckmanovom laboratoriju, Alistair Gunn i Chris Williams razvili su jednostavnu i elegantnu biofizičku metodu koristeći cerebralnu impedansu kako bi u suštini uradili istu stvar kod fetusa ovce.<ref>{{cite journal | vauthors = Williams CE, Gunn AJ, Mallard C, Gluckman PD | title = Outcome after ischemia in the developing sheep brain: an electroencephalographic and histological study | journal = Annals of Neurology | volume = 31 | issue = 1 | pages = 14–21 | date = January 1992 | pmid = 1543346 | doi = 10.1002/ana.410310104 | s2cid = 30706281 }}</ref> Marianne Thoresen, koja je radila na cerebralnoj perfuziji, podstaknula je na razmišljanje o neuroprotekciji priče o djeci koja su propala kroz norveški led i patila od dugotrajnog [[davljenja]] u ledenoj vodi, ali su izašla sa očuvanom moždanom funkcijom. Postojalo je mnogo potencijalnih terapija koje bi mogle postići neurološko spašavanje, a većina ovih radnika nije odmah prešla na hipotermiju. [[Magnezij]] je bio privlačno jednostavan ekscitoksin [[antagonist receptora]] koji je štitio [[Ćelija (biologija)|ćelije]] u kulturi: Reynoldsova grupa ga je testirala na svom modelu prasadi bez uspjeha.<ref>{{cite journal | vauthors = Clemence M, Thornton JS, Penrice J, Amess P, Punwani S, Tyszczuk L, Wyatt JS, Ordidge R, Cady EB, Edwards AD | display-authors = 6 | year = 1996 | title = 31P MRS and quantitative diffusion and T2 MRI show no cerebroprotective effects of intravenous MgSO4 after severe transient hypoxia-ischaemia in the neonatal piglet | journal = MAGMA | volume = 4 | page = 114 }}</ref> Gluckman i Gunn su započeli neuspješnim ispitivanjem flunarizina, inhibitora ulaska kalcija.[<ref>{{cite journal | vauthors = Gunn AJ, Mydlar T, Bennet L, Faull RL, Gorter S, Cook C, Johnston BM, Gluckman PD | display-authors = 6 | title = The neuroprotective actions of a calcium channel antagonist, flunarizine, in the infant rat | journal = Pediatric Research | volume = 25 | issue = 6 | pages = 573–576 | date = June 1989 | pmid = 2740146 | doi = 10.1203/00006450-198906000-00003 | doi-access = free }}</ref> Edwards se fokusirao na inhibiciju sintaze [[dušik-oksid| dušik-oksida]], što je također bio neuspjeh.<ref>{{cite journal | vauthors = Marks KA, Mallard CE, Roberts I, Williams CE, Gluckman PD, Edwards AD | title = Nitric oxide synthase inhibition attenuates delayed vasodilation and increases injury after cerebral ischemia in fetal sheep | journal = Pediatric Research | volume = 40 | issue = 2 | pages = 185–191 | date = August 1996 | pmid = 8827765 | doi = 10.1203/00006450-199608000-00002 | doi-access = free }}</ref> Gluckman je imao uspjeha sa svojim inovativnim studijama [[IGF-1]], ali nije mogao odmah to primijeniti u kliničkoj praksi.<ref>{{cite journal | vauthors = Gluckman P, Klempt N, Guan J, Mallard C, Sirimanne E, Dragunow M, Klempt M, Singh K, Williams C, Nikolics K | display-authors = 6 | title = A role for IGF-1 in the rescue of CNS neurons following hypoxic-ischemic injury | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 182 | issue = 2 | pages = 593–599 | date = January 1992 | pmid = 1370886 | doi = 10.1016/0006-291X(92)91774-K }}</ref> == Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{ commonscat|Hypoxia}} {{DEFAULTSORT:Hypothermia Therapy For Neonatal Encephalopathy}} [[Kategorija: Medicinski tretmani]] [[Kategorija: Respiratorna terapija]] [[Kategorija: Neonatologija]] [[Kategorija: Pedijatrija]] n3g7euyrhoqnyk5py2xr9z0cwgj5ff5 3838738 3838737 2026-05-01T17:35:53Z ALLAHZADE 180899 3838738 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Terapija hipotermijom za neonatusnu encefalopatiju |sinonimi= [[Terapija hipotermijom za novorođenačku encefalopatiju]], [[hipotermijska terapija neonatusne encefalopatije]] |slika = HypothermiaAge.jpg | opis_slike = Stopa smrtnosti od hipotermije u Sjedinjenim Američkim Državama je snažno povezana sa starošću. |specijalnost= [[Neonatologija]], [[pedijatrija]] |simptomi =[[Hipertermija]], medicinski tretman |liječenje= Standardizirani tretman nakon umjerene do teške hipoksijsko-ishemijske encefalopatije }} Blaga [[hipotermija]] cijelog tijela, izazvana hlađenjem bebe na 33–34°C tokom tri dana nakon rođenja, danas je standardizirani tretman nakon umjerene do teške hipoksijsko-ishemijske encefalopatije kod [[novorođenčad]]i ,rođenih u terminu i pred termin.<ref>{{cite journal | vauthors = Azzopardi D, Brocklehurst P, Edwards D, Halliday H, Levene M, Thoresen M, Whitelaw A | title = The TOBY Study. Whole body hypothermia for the treatment of perinatal asphyxial encephalopathy: a randomised controlled trial | journal = BMC Pediatrics | volume = 8 | issue = 1 | date = April 2008 | pmid = 18447921 | doi = 10.1186/1471-2431-8-17 | pmc = 2409316 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Shankaran S, Laptook AR, Ehrenkranz RA, Tyson JE, McDonald SA, Donovan EF, Fanaroff AA, Poole WK, Wright LL, Higgins RD, Finer NN, Carlo WA, Duara S, Oh W, Cotten CM, Stevenson DK, Stoll BJ, Lemons JA, Guillet R, Jobe AH | display-authors = 6 | title = Whole-body hypothermia for neonates with hypoxic-ischemic encephalopathy | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 353 | issue = 15 | pages = 1574–1584 | date = October 2005 | pmid = 16221780 | doi = 10.1056/nejmcps050929 | doi-access = free }}</ref> Nedavno je dokazano da je to jedina medicinska intervencija koja smanjuje oštećenje mozga i poboljšava šanse za preživljavanje dojenčeta te smanjuje invaliditet. [[neonatusna encefalopatija|Hipoksijslo-ishemijska encefalopatija]] ima mnogo uzroka i u suštini se definira kao smanjenje dotoka krvi ili kisika u bebin [[mozak]] prije, tokom ili čak nakon rođenja. To je glavni uzrok smrti i invalidnosti, javlja se kod otprilike 2–3 na 1000 porođaja i uzrokuje oko 20% svih slučajeva cerebralne paralize. Cochraneov pregled iz 2013. godine otkrio je da je terapijska hipotermija korisna kod donošenih beba s encefalopatijom.<ref>{{cite journal | vauthors = Jacobs SE, Berg M, Hunt R, Tarnow-Mordi WO, Inder TE, Davis PG | title = Cooling for newborns with hypoxic ischaemic encephalopathy | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 1 | issue = 1 | date = January 2013 | pmid = 23440789 | pmc = 7003568 | doi = 10.1002/14651858.CD003311.pub3 }}</ref> ==Medicinska upotreba== ===Produženo praćenje učesnika ispitivanja=== Provedene su studije kako bi se utvrdili efekti [[hipotermija|hipotermije]] nakon ranog djetinjstva. Učesnici u ispitivanjima [[Neonatusna encefalopatija|CoolCap]], [[NICHD]] i TOBY uključeni su u proširene programe praćenja. Nijedan od ovih programa nema dovoljnu snagu da bi se dale pouzdane procjene dugoročnog efekta hipotermije, međutim čak i ove studije slabe snage daju važne informacije o tome da li su terapijski efekti hlađenja održivi nakon prve dvije godine nakon rođenja. Najznačajnija studija praćenja objavljena do sada je procjena učesnika NICHD ispitivanja u dobi od 6– 7 godina.<ref>{{cite journal | vauthors = Shankaran S, Pappas A, McDonald SA, Vohr BR, Hintz SR, Yolton K, Gustafson KE, Leach TM, Green C, Bara R, Petrie Huitema CM, Ehrenkranz RA, Tyson JE, Das A, Hammond J, Peralta-Carcelen M, Evans PW, Heyne RJ, Wilson-Costello DE, Vaucher YE, Bauer CR, Dusick AM, Adams-Chapman I, Goldstein RF, Guillet R, Papile LA, Higgins RD | display-authors = 6 | title = Childhood outcomes after hypothermia for neonatal encephalopathy | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 366 | issue = 22 | pages = 2085–2092 | date = May 2012 | pmid = 22646631 | pmc = 3459579 | doi = 10.1056/NEJMoa1112066 | collaboration = Eunice Kennedy Shriver NICHD Neonatal Research Network }}</ref> Od 208 učesnika ispitivanja, podaci o primarnim ishodima bili su dostupni za 190. Od 97 djece u grupi s hipotermijom i 93 djece u kontrolnoj grupi, smrt ili [[IQ]] rezultat ispod 70 nastupili su kod 46 (47%) odnosno 58 (62%) ([[p-vrijednost|P]]=0,06); smrt se dogodila kod 27 (28%) i 41 (44%) (P=0,04); a smrt ili teša invalidnost nastupili su kod 38 (41%) i 53 (60%) (P=0,03). Studija CoolCap prikupila je podatke koristeći WeeFim upitnik u dobi od 7–8 godina, ali je prikupila informacije samo o 62 (32 hlađena; 30 standardna njega) od 135 preživjele djece koja su imala neurološki razvojni pregled u 18 mjeseci. Status invalidnosti nakon 18 mjeseci bio je snažno povezan s WeeFIM ocjenama (P < 0,001), što ukazuje na to da je [[terapeutski učinak]] opstao, ali nije bilo značajnog učinka liječenja (P = 0,83).<ref>{{cite journal | vauthors = Guillet R, Edwards AD, Thoresen M, Ferriero DM, Gluckman PD, Whitelaw A, Gunn AJ | title = Seven- to eight-year follow-up of the CoolCap trial of head cooling for neonatal encephalopathy | journal = Pediatric Research | volume = 71 | issue = 2 | pages = 205–209 | date = February 2012 | pmid = 22258133 | doi = 10.1038/pr.2011.30 | doi-access = free }}</ref> Ovi rezultati nisu bili sasvim konačni, jer se čini da je učinak u NICHD studiji usmjeren na [[smrtnost]], a ne na nervnu funkciju, ali su dali znatno povjerenje da se terapijski učinci hipotermije nakon asfiksije pri rođenju održavaju u kasnijem djetinjstvu, a kada je praćenje djetinjstva iz Toby studije objavljeno u časopisu ''New England Journal of Medicine'', potvrđena je trajnost učinka. <ref>Azzopardi D, Strohm B, Marlow N, Brocklehurst P, Deierl A, Eddama O, Goodwin J, Halliday HL, Juszczak E, Kapellou O, Levene M, Linsell L, Omar O, Thoresen M, Tusor N, Whitelaw A, Edwards AD; TOBY Study Group. Effects of hypothermia for perinatal asphyxia on childhood outcomes. N Engl J Med. 2014 Jul 10;371(2):140-9. doi: 10.1056/NEJMoa1315788. PMID 25006720.</ref> === Aktuelno stanje dokaza === Terapija hipotermijskog neurospašavanja je klinički tretman zasnovan na dokazima koji povećava šanse teško povrijeđenog dojenčeta rođenog u terminu da preživi bez oštećenja mozga koje se može otkriti sa 18 mjeseci za oko 50%, efekat koji se čini da se održava u kasnijem djetinjstvu. Postojeći podaci se odnose samo na dojenčad rođenu u terminu, a sve studije liječenja hipotermijom na ljudima do sada su bile ograničene na dojenčad >36 sedmica od očekivanih 40 sedmica gestacije. Postoji i više potencijalnih nuspojava na prijevremeni porođaj kod djeteta rođenog u razvoju sa plućnom bolešću, a postoji i očiglednija zaštita hipotermijom kada se aktivno razvija veći volumen složenog mozga. Tokom sredine gestacije do kasnog termina, fetusni mozak prolazi kroz sve složeniji progresivni rast prvo [[srednji mozak| srednjeg mozga]], a zatim razvoja [[korteks]]a i "viših" centara. Efekti fetusne asfiksije na mozak u razvoju kod ovaca zavise od gestacijske starosti, pri čemu fetusi rođeni u terminu pokazuju i manju toleranciju na asfiksiju i maksimalno oštećenje u brzo rastućem korteksu; dok fetusi prije posljednje trećine razvoja doživljavaju dužu toleranciju asfiksije s maksimalnim efektima na rastući srednji mozak. Model asfiksije fetusa [[ovca|ovaca]] također sugerira šestosatni prozor nakon asfiksije u kojem će hipotermija imati najveću korist. Budući da preduslovi u vezi s neposrednom bliskošću nakon [[porođaj]]a radikalno mijenjaju, istraživači su postali znatiželjni u vezi s iskustvima roditelja i kako poboljšati njegu oko posljedica za porodice. U intervjuima koje su obavili različiti istraživači u različitim zemljama bilo je jasno da roditelji žele jasnu komunikaciju s osobljem intenzivne njege novorođenčadi, ali i između osoblja intenzivne njege novorođenčadi i osoblja [[akušerstvo| akušerstva]].<ref>{{cite journal | vauthors = Craig AK, Gerwin R, Bainter J, Evans S, James C | title = Exploring parent expectations of neonatal therapeutic hypothermia | journal = Journal of Perinatology | volume = 38 | issue = 7 | pages = 857–864 | date = July 2018 | pmid = 29740186 | pmc = 6486821 | doi = 10.1038/s41372-018-0117-8 }}</ref> They also described a strong wish touching and being really close to their baby but also actively participate in the baby's care <ref>{{cite journal | vauthors = Bäcke P, Hjelte B, Hellström Westas L, Ågren J, Thernström Blomqvist Y | title = When all I wanted was to hold my baby-The experiences of parents of infants who received therapeutic hypothermia | journal = Acta Paediatrica | volume = 110 | issue = 2 | pages = 480–486 | date = February 2021 | pmid = 32564441 | doi = 10.1111/apa.15431 | s2cid = 219974541 | doi-access = free }}</ref> Mnogo toga ostaje nepoznato. Prepoznavanje dojenčadi s marginalnim vanjskim znacima asfikcijskog oštećenja pri rođenju, koja i dalje razvijaju umjerenu hipoksijsko-ishemijsku encefalopatiju, bilo bi poboljšano pronalaženjem pouzdanijih [[biomarker]]a ili fizioloških testova koji precizno predviđaju rizik od progresivnog oštećenja. Ovi testovi bi također mogli spriječiti nepotrebno i skupo liječenje mnogih dojenčadi. Dugoročno praćenje tek treba pokazati trajnu korist, ali dostupni podaci, zajedno sa studijom snimanja ugniježđenom u TOBY, također su otkrili smanjeno oštećenje moždanog tkiva kod ohlađene dojenčadi.<ref>{{cite journal | vauthors = Rutherford M, Ramenghi LA, Edwards AD, Brocklehurst P, Halliday H, Levene M, Strohm B, Thoresen M, Whitelaw A, Azzopardi D | display-authors = 6 | title = Assessment of brain tissue injury after moderate hypothermia in neonates with hypoxic-ischaemic encephalopathy: a nested substudy of a randomised controlled trial | journal = The Lancet. Neurology | volume = 9 | issue = 1 | pages = 39–45 | date = January 2010 | pmid = 19896902 | pmc = 2795146 | doi = 10.1016/S1474-4422(09)70295-9 }}</ref> Jednostavnost koja je prije nekoliko stoljeća privukla empiričare hlađenju sada čini hipotermijsko neurospašavanje s preciznim odabirom pacijenata potencijalno transformirajućom terapijom za okruženja s niskim resursima gdje asfiksija pri rođenju ostaje glavni uzrok smrti i invalidnosti. Ironično, ovo vraća problem hlađenja novorođenčadi u okruženju gdje moderna reanimacija i intenzivna njega nisu dostupni.<ref>{{cite journal | vauthors = Robertson NJ, Nakakeeto M, Hagmann C, Cowan FM, Acolet D, Iwata O, Allen E, Elbourne D, Costello A, Jacobs I | display-authors = 6 | title = Therapeutic hypothermia for birth asphyxia in low-resource settings: a pilot randomised controlled trial | journal = Lancet | volume = 372 | issue = 9641 | pages = 801–803 | date = September 2008 | pmid = 18774411 | doi = 10.1016/S0140-6736(08)61329-X | s2cid = 5604408 | doi-access = free }}</ref> == Mehanizmi djelovanja == Veći dio onoga što se zna o mehanizmima hipotermijske neuroprotekcije prikupljen je iz studija na zrelim i odraslim modelima. U nastavku se koriste neki od ovih podataka, a fokus se stavlja na nezreli mozak. === Hipoksija-ishemija === [[Cerebralna hipoksija]]-[[cerebralna ishemija|ishemija]] rezultira smanjenim cerebralnim [[oksidativni metabolizam|oksidativnim metabolizmom]], cerebralnom [[acidoza|laktatnom acidozom]] i [[ćelijska membrana|ćelijskom membranom]] neuspjehom ionskog transporta; ako se produži, dolazi do [[nekroza|nekrotske]] [[ćelijska smrt| ćelijske smrti]]. <ref>{{cite journal | vauthors = Siesjö BK, Katsura K, Kristián T | title = The biochemical basis of cerebral ischemic damage | journal = Journal of Neurosurgical Anesthesiology | volume = 7 | issue = 1 | pages = 47–[52 | date = January 1995 | pmid = 7881240 | doi = 10.1097/00008506-199501000-00009 | s2cid = 30811605 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Siesjö BK | title = Cell damage in the brain: a speculative synthesis | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 1 | issue = 2 | pages = 155–185 | year = 1981 | pmid = 6276420 | doi = 10.1038/jcbfm.1981.18 | doi-access = free }}</ref> Iako se nakon uspješne reanimacije događa brz oporavak cerebralnog energetskog [[metabpčizam|metabolizma]], nekoliko sati kasnije slijedi sekundarni pad cerebralnih visokoenergetskih [[fosfat]]a praćen porastom unutarćelijskog [[pH]], a karakterističan cerebralni biohemijski poremećaj u ovoj fazi je [[laktat]]na [[alkaloza]].<ref>{{cite journal | vauthors = Taylor DL, Edwards AD, Mehmet H | title = Oxidative metabolism, apoptosis and perinatal brain injury | journal = Brain Pathology | volume = 9 | issue = 1 | pages = 93–117 | date = January 1999 | pmid = 9989454 | pmc = 8098214 | doi = 10.1111/j.1750-3639.1999.tb00213.x | s2cid = 28853873 }}</ref> Kod novorođenčadi, težina ovog sekundarnog oštećenja cerebralnog metabolizma povezana je s abnormalnim naknadnim nervim razvojem i smanjenim rastom glave.<ref>{{cite journal | vauthors = Roth SC, Edwards AD, Cady EB, Delpy DT, Wyatt JS, Azzopardi D, Baudin J, Townsend J, Stewart AL, Reynolds EO | display-authors = 6 | title = Relation between cerebral oxidative metabolism following birth asphyxia, and neurodevelopmental outcome and brain growth at one year | journal = Developmental Medicine and Child Neurology | volume = 34 | issue = 4 | pages = 285–295 | date = April 1992 | pmid = 1572514 | doi = 10.1111/j.1469-8749.1992.tb11432.x | s2cid = 6823414 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Robertson NJ, Cox IJ, Cowan FM, Counsell SJ, Azzopardi D, Edwards AD | title = Cerebral intracellular lactic alkalosis persisting months after neonatal encephalopathy measured by magnetic resonance spectroscopy | journal = Pediatric Research | volume = 46 | issue = 3 | pages = 287–296 | date = September 1999 | pmid = 10473043 | doi = 10.1203/00006450-199909000-00007 | doi-access = free }}</ref> Nekoliko neželjenih bioloških događaja doprinosi ovom sekundarnom pogoršanju, uključujući: oslobađanje ekscitatornih aminokiselina koje aktiviraju [[N-metil-D-aspartat]] (NMDA) i amino-3-hidroksi-5-metil-4-izoksazolpropionatne (AMPA) receptore na [[neuron]]ima (30,37) i oligodendroglijalnim prekursorima, akumulaciju ekscitcijsih [[neurotransmiter]]a, stvaranje reaktivnih kisikovih radikala, intraćelijsku akumulaciju kalcija i mitohondrijsku disfunkciju.<ref>{{cite book | vauthors = Siesjö BK, Elmér E, Janelidze S, Keep M, Kristián T, Ouyang YB, Uchino H | chapter = Role and Mechanisms of Secondary Mitochondrial Failure | title = Current Progress in the Understanding of Secondary Brain Damage from Trauma and Ischemia | journal = Acta Neurochirurgica. Supplement | volume = 73 | pages = 7–13 | year = 1999 | pmid = 10494335 | doi = 10.1007/978-3-7091-6391-7_2 | isbn = 978-3-7091-7312-1 }}</ref> Iako je nekrozna [[ćelijska smrt]] istaknuta u neposrednoj i akutnoj fazi teških cerebralnih oštećenja, čini se da je apoptoza predominantni način smrti tokom odložene faze oštećenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Northington FJ, Ferriero DM, Graham EM, Traystman RJ, Martin LJ | title = Early Neurodegeneration after Hypoxia-Ischemia in Neonatal Rat Is Necrosis while Delayed Neuronal Death Is Apoptosis | journal = Neurobiology of Disease | volume = 8 | issue = 2 | pages = 207–219 | date = April 2001 | pmid = 11300718 | doi = 10.1006/nbdi.2000.0371 | s2cid = 22151962 }}</ref> Neuroprotektivni mehanizmi moraju interagovati s ovim mehanizmima da bi imali blagotvoran učinak. Hipoksijsko-ishemijska povreda mozga kod [[novorođenče]]ta razlikuje se od povrede u mozgu odraslih na nekoliko načina: toksičnost [[NMDA-receptor]]a je mnogo veća u nezrelom mozgu.<ref>{{cite journal | vauthors = McDonald JW, Johnston MV | title = Physiological and pathophysiological roles of excitatory amino acids during central nervous system development | journal = Brain Research. Brain Research Reviews | volume = 15 | issue = 1 | pages = 41–70 | year = 1990 | pmid = 2163714 | doi = 10.1016/0165-0173(90)90011-C | hdl-access = free | s2cid = 16878464 | hdl = 2027.42/28778 }}</ref> Apoptski mehanizmi, uključujući aktivaciju [[kaspaza]], translokaciju faktora koji induciraju [[apoptoza| apoptozu]] i oslobađanje [[citohrom-c| citohroma-c]], mnogo su veći kod nezrelih nego kod odraslih.<ref>{{cite journal | vauthors = Wang X, Carlsson Y, Basso E, Zhu C, Rousset CI, Rasola A, Johansson BR, Blomgren K, Mallard C, Bernardi P, Forte MA, Hagberg H | display-authors = 6 | title = Developmental shift of cyclophilin D contribution to hypoxic-ischemic brain injury | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 29 | issue = 8 | pages = 2588–2596 | date = February 2009 | pmid = 19244535 | pmc = 3049447 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.5832-08.2009 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Northington FJ, Ferriero DM, Flock DL, Martin LJ | title = Delayed neurodegeneration in neonatal rat thalamus after hypoxia-ischemia is apoptosis | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 21 | issue = 6 | pages = 1931–1938 | date = March 2001 | pmid = 11245678 | pmc = 6762598 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.21-06-01931.2001 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Gill R, Soriano M, Blomgren K, Hagberg H, Wybrecht R, Miss MT, Hoefer S, Adam G, Niederhauser O, Kemp JA, Loetscher H | display-authors = 6 | title = Role of caspase-3 activation in cerebral ischemia-induced neurodegeneration in adult and neonatal brain | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 22 | issue = 4 | pages = 420–430 | date = April 2002 | pmid = 11919513 | doi = 10.1097/00004647-200204000-00006 | doi-access = free }}</ref> Aktivacija upale je drugačija, s manjim doprinosom polimorfonuklearnih ćelija.<ef>{{cite journal | vauthors = Bona E, Andersson AL, Blomgren K, Gilland E, Puka-Sundvall M, Gustafson K, Hagberg H | title = Chemokine and inflammatory cell response to hypoxia-ischemia in immature rats | journal = Pediatric Research | volume = 45 | issue = 4 Pt 1 | pages = 500–509 | date = April 1999 | pmid = 10203141 | doi = 10.1203/00006450-199904010-00008 | doi-access = free }}</ref> i istaknutiju ulogu [[interleukina 18|IL-18]]<ref>{{cite journal | vauthors = Hedtjärn M, Leverin AL, Eriksson K, Blomgren K, Mallard C, Hagberg H | title = Interleukin-18 involvement in hypoxic-ischemic brain injury | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 22 | issue = 14 | pages = 5910–5919 | date = July 2002 | pmid = 12122053 | pmc = 6757918 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.22-14-05910.2002 }}</ref> dok je [[porodica interleukina-1|IL-1]], koji je ključan za [[mozak]] odraslih,<ref>{{cite journal | vauthors = Boutin H, LeFeuvre RA, Horai R, Asano M, Iwakura Y, Rothwell NJ | title = Role of IL-1alpha and IL-1beta in ischemic brain damage | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 21 | issue = 15 | pages = 5528–5534 | date = August 2001 | pmid = 11466424 | pmc = 6762680 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.21-15-05528.2001 }}</ref> manje je važno.<ref>{{cite journal | vauthors = Hedtjärn M, Mallard C, Iwakura Y, Hagberg H | title = Combined deficiency of IL-1beta18, but not IL-1alphabeta, reduces susceptibility to hypoxia-ischemia in the immature brain | journal = Developmental Neuroscience | volume = 27 | issue = 2–4 | pages = 143–148 | year = 2005 | pmid = 16046848 | doi = 10.1159/000085986 | s2cid = 85288351 }}</ref> [[Antioksidativ]]ni sistem je nerazvijen sa smanjenim kapacitetom za inaktivaciju [[vodik-peroksid]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Ferriero DM | title = Neonatal brain injury | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 351 | issue = 19 | pages = 1985–1995 | date = November 2004 | pmid = 15525724 | doi = 10.1056/NEJMra041996 }}</ref> === Djelovanje hipotermije === Blaga hipotermija pomaže u sprječavanju poremećaja cerebralnog metabolizma tokom i nakon cerebralnih oštećenja. [[Hipotermija]] smanjuje brzinu cerebralnog metabolizma [[glukoza|glukoze]] i kisika i smanjuje gubitak visokoenergetskih fosfata tokom hipoksije-ishemije. <ref>{{cite journal | vauthors = Erecinska M, Thoresen M, Silver IA | title = Effects of hypothermia on energy metabolism in Mammalian central nervous system | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 23 | issue = 5 | pages = 513–530 | date = May 2003 | pmid = 12771566 | doi = 10.1097/01.WCB.0000066287.21705.21 | doi-access = free }}</ref> and during secondary cerebral energy failure,<ref name="ReferenceA"/> and reduces delayed cerebral lactic alkalosis.<ref>{{cite journal | vauthors = Amess PN, Penrice J, Cady EB, Lorek A, Wylezinska M, Cooper CE, D'Souza P, Tyszczuk L, Thoresen M, Edwards AD, Wyatt JS, Reynolds EO | display-authors = 6 | title = Mild hypothermia after severe transient hypoxia-ischemia reduces the delayed rise in cerebral lactate in the newborn piglet | journal = Pediatric Research | volume = 41 | issue = 6 | pages = 803–808 | date = June 1997 | pmid = 9167192 | doi = 10.1203/00006450-199706000-00002 | s2cid = 35788986 | doi-access = free }}</ref> Istovremeno povećanje citotoksičnog edema i gubitka cerebralne korteksne aktivnosti koji prati sekundarni energetski nedostatak je također spriječeno.<ref>{{cite journal | vauthors = Gunn AJ, Gunn TR, Gunning MI, Williams CE, Gluckman PD | title = Neuroprotection with prolonged head cooling started before postischemic seizures in fetal sheep | journal = Pediatrics | volume = 102 | issue = 5 | pages = 1098–1106 | date = November 1998 | pmid = 9794940 | doi = 10.1542/peds.102.5.1098 | s2cid = 45463848 }}</ref> Čini se da hipotermija ima višestruke efekte na ćelijskom nivou nakon povrede mozga. Hipotermija smanjuje vazogeni [[edem]], [[krvarenje]] i infiltraciju [[neutrofil]]a nakon traume.<ref>{{cite journal | vauthors = Smith SL, Hall ED | title = Mild pre- and posttraumatic hypothermia attenuates blood-brain barrier damage following controlled cortical impact injury in the rat | journal = Journal of Neurotrauma | volume = 13 | issue = 1 | pages = 1–9 | date = January 1996 | pmid = 8714857 | doi = 10.1089/neu.1996.13.1 }}</ref> Smanjuje se oslobađanje ekscitaxihskh [[neurotransmiter]]a, što ograničava intraćelijsku akumulaciju kalcija.<ref name="ReferenceB">{{cite journal | vauthors = Busto R, Globus MY, Dietrich WD, Martinez E, Valdés I, Ginsberg MD | title = Effect of mild hypothermia on ischemia-induced release of neurotransmitters and free fatty acids in rat brain | journal = Stroke | volume = 20 | issue = 7 | pages = 904–910 | date = July 1989 | pmid = 2568705 | doi = 10.1161/01.str.20.7.904 | doi-access = free }}</ref><ref name="ReferenceC">{{cite journal | vauthors = Thoresen M, Satas S, Puka-Sundvall M, Whitelaw A, Hallström A, Løberg EM, Ungerstedt U, Steen PA, Hagberg H | display-authors = 6 | title = Post-hypoxic hypothermia reduces cerebrocortical release of NO and excitotoxins | journal = NeuroReport | volume = 8 | issue = 15 | pages = 3359–3362 | date = October 1997 | pmid = 9351672 | doi = 10.1097/00001756-199710200-00033 | s2cid = 24761799 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nakashima K, Todd MM | title = Effects of hypothermia on the rate of excitatory amino acid release after ischemic depolarization | journal = Stroke | volume = 27 | issue = 5 | pages = 913–918 | date = May 1996 | pmid = 8623113 | doi = 10.1161/01.str.27.5.913 }}</ref> Smanjuje se proizvodnja slobodnih radikala, što štiti ćelije i ćelijske organele od oksidativnog oštećenja tokom reperfuzije.<ref>{{cite journal | vauthors = Globus MY, Alonso O, Dietrich WD, Busto R, Ginsberg MD | title = Glutamate release and free radical production following brain injury: effects of posttraumatic hypothermia | journal = Journal of Neurochemistry | volume = 65 | issue = 4 | pages = 1704–1711 | date = October 1995 | pmid = 7561868 | doi = 10.1046/j.1471-4159.1995.65041704.x | s2cid = 35183612 }}</ref> Osim toga, blaga hipotermija može smanjiti aktivaciju [[citokin]]a i kaskada koagulacije, putem povećane aktivacije supresorskih signalnih puteva i inhibiranjem oslobađanja faktora aktivacije [[trombocit]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Akisu M, Huseyinov A, Yalaz M, Cetin H, Kultursay N | title = Selective head cooling with hypothermia suppresses the generation of platelet-activating factor in cerebrospinal fluid of newborn infants with perinatal asphyxia | journal = Prostaglandins, Leukotrienes, and Essential Fatty Acids | volume = 69 | issue = 1 | pages = 45–50 | date = July 2003 | pmid = 12878450 | doi = 10.1016/S0952-3278(03)00055-3 }}</ref> Mnogi efekti izazvani blagom hipotermijom mogu pomoći u smanjenju broja ćelija koje prolaze kroz apoptozu. [Eksperimentalne i kliničke studije pokazuju da blaga hipotermija smanjuje broj apoptotskih neurona, smanjuje aktivnost [[kaspaza]] i smanjuje translokaciju [[cithrom]]a c,<ref>{{cite journal | vauthors = Edwards AD, Yue X, Squier MV, Thoresen M, Cady EB, Penrice J, Cooper CE, Wyatt JS, Reynolds EO, Mehmet H | display-authors = 6 | title = Specific inhibition of apoptosis after cerebral hypoxia-ischaemia by moderate post-insult hypothermia | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 217 | issue = 3 | pages = 1193–1199 | date = December 1995 | pmid = 8554576 | doi = 10.1006/bbrc.1995.2895 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Xu L, Yenari MA, Steinberg GK, Giffard RG | title = Mild hypothermia reduces apoptosis of mouse neurons in vitro early in the cascade | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 22 | issue = 1 | pages = 21–28 | date = January 2002 | pmid = 11807390 | doi = 10.1097/00004647-200201000-00003 | doi-access = free }}</ref> i može doći do povećanja ekspresije antiapoptskog proteina BCl-2.<ref>{{cite journal | vauthors = Zhang Z, Sobel RA, Cheng D, Steinberg GK, Yenari MA | title = Mild hypothermia increases Bcl-2 protein expression following global cerebral ischemia | journal = Brain Research. Molecular Brain Research | volume = 95 | issue = 1–2 | pages = 75–85 | date = November 2001 | pmid = 11687278 | doi = 10.1016/S0169-328X(01)00247-9 }}</ref> == Historija == Mnogi ljekari su tokom vijekova pokušavali da ožive bebe nakon rođenja mijenjajući njihovu tjelesnu temperaturu, u suštini s ciljem da animiraju novorođenče izazivanjem početka disanja.<ref>{{cite journal | vauthors = Wang H, Olivero W, Wang D, Lanzino G | title = Cold as a therapeutic agent | journal = Acta Neurochirurgica | volume = 148 | issue = 5 | pages = 565–570 | date = May 2006 | pmid = 16489500 | doi = 10.1007/s00701-006-0747-z | s2cid = 25885634 }}</ref> Malo se razmišljalo o zaštiti mozga, jer cerebralna hipoksija tokom porođaja nije bila povezana s kasnijim nervnim problemima sve do [[William John Little]] u 1861.,<ref>{{cite journal | vauthors = Little WJ | title = On the influence of abnormal parturition, difficult labours, premature birth, and asphyxia neonatorum, on the mental and physical condition of the child, especially in relation to deformities | journal = Clinical Orthopaedics and Related Research | volume = 46 | issue = 46 | pages = 7–22 | year = 1966 | pmid = 5950310 | doi = 10.1097/00003086-196600460-00002 }}</ref> i čak i tada je ovo bilo kontroverzno; [[Sigmund Freud]], naprimjer, kao što je poznato nije slagao, a kada su 1950-ih započete naučne studije o neonatusnoj terapijskoj hipotermiji, istraživači poput Bjorna Westina i dalje su izvještavali o svom radu u smislu reanimacije, a ne neuroprotekcije.<ref>{{cite journal | vauthors = Westin B | title = Hypothermia in the resuscitation of the neonate: a glance in my rear-view mirror | journal = Acta Paediatrica | volume = 95 | issue = 10 | pages = 1172–1174 | date = October 2006 | pmid = 16982485 | doi = 10.1080/08035250600794583 | s2cid = 38525109 }}</ref> Istraživači poput Jamesa Millera i Clementa Smitha provodili su klinička zapažanja i pažljive fiziološke eksperimente,<ref>{{cite journal | vauthors = Miller JA | title = Factors in Neonatal Resistance to Anoxia. I. Temperature and Survival of Newborn Guinea Pigs Under Anoxia | journal = Science | volume = 110 | issue = 2848 | pages = 113–114 | date = July 1949 | pmid = 17780238 | doi = 10.1126/science.110.2848.113 | bibcode = 1949Sci...110..113M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Enhorning G, Westin B | title = Experimental studies of the human fetus in prolonged asphyxia | journal = Acta Physiologica Scandinavica | volume = 31 | issue = 4 | pages = 359–375 | date = August 1954 | pmid = 13197106 | doi = 10.1111/j.1748-1716.1954.tb01147.x }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Westin B, Miller JA, Nyberg R, Wedenberg E | title = Neonatal asphyxia pallida treated with hypothermia alone or with hypothermia and transfusion of oxygenated blood | journal = Surgery | volume = 45 | issue = 5 | pages = 868–879 | date = May 1959 | pmid = 13659328 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Auld PA, Nelson NM, Nicolopoulos DA, Helwig F, Smith CA | title = Physiologic studies on an infant in deep hypothermia | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 267 | issue = 26 | pages = 1348–1351 | date = December 1962 | pmid = 13965545 | doi = 10.1056/NEJM196212272672606 }}</ref> Iako su neke bebe savjesno praćene, nisu se uglavnom bavile dugoročnim neurološkim ishodom. Međutim, do 1960-ih ljekari su hipotermiju nakon porođaja smatrali nečim što treba izbjegavati. Problem dojenčadi koja nisu disala pri rođenju riješen je izumom mehaničke ventilacije, tako da bilo kakva korist koju je hlađenje moglo imati za reanimaciju više nije bila potrebna, a utjecajno ispitivanje pokazalo je da održavanje toplote male i prijevremeno rođene djece povećava preživljavanje.<ref>{{cite journal | vauthors = Silverman WA, Fertig JW, Berger AP | title = The influence of the thermal environment upon the survival of newly born premature infants | journal = Pediatrics | volume = 22 | issue = 5 | pages = 876–886 | date = November 1958 | doi = 10.1542/peds.22.5.876 | pmid = 13600915 | s2cid = 37390559 }}</ref> Ovi rezultati, zajedno s opservacijskim <ref>{{cite journal | vauthors = Elliott RI, Mann TP | title = Neonatal cold injury due to accidental exposure to cold | journal = Lancet | volume = 272 | issue = 6962 | pages = 229–234 | date = February 1957 | pmid = 13399181 | doi = 10.1016/s0140-6736(57)90298-2 }}</ref> i eksperimentalnim<ref>{{cite journal | vauthors = Brodie HR, Cross KW, Lomer TR | title = Heat production in new-born infants under normal and hypoxic conditions | journal = The Journal of Physiology | volume = 138 | issue = 1 | pages = 156–163 | date = August 1957 | pmid = 13463804 | pmc = 1363035 | doi = 10.1113/jphysiol.1957.sp005843 }}</ref> decenijama su se činili medicinskim načelom da bebe ne bi trebalo da se prehlade. Posljedično, tokom sljedeće dvije decenije, studije o neonatusnoj hipotermiji u Evropi i SAD bile su sporadične i često neuspješne. Počelo se pojavljivati interesovanje za hlađenje radi zaštite mozga, ali savremena neuroznanost je pružila malo korisnih koncepata za vođenje ovog istraživanja i postignut je mali napredak.<ref>{{cite journal | vauthors = Miller JA, Zakhary R, Miller FS | title = Hypothermia, Asphyxia, and Cardiac Glycogen in Guinea Pigs | journal = Science | volume = 144 | issue = 3623 | pages = 1226–1227 | date = June 1964 | pmid = 14150326 | doi = 10.1126/science.144.3623.1226 | s2cid = 43521244 | bibcode = 1964Sci...144.1226M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Dunn JM, Miller JA | title = Hypothermia combined with positive pressure ventilation in resuscitation of the asphyxiated neonate. Clinical observations in 28 infants | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 104 | issue = 1 | pages = 58–67 | date = May 1969 | pmid = 4888017 | doi = 10.1016/s0002-9378(16)34141-2 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ehrström J, Hirvensalo M, Donner M, Hietalahti J | title = Hypothermia in the resuscitation of severely asphyctic newborn infants. A follow-up study | journal = Annals of Clinical Research | volume = 1 | issue = 1 | pages = 40–49 | date = May 1969 | pmid = 5350770 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Cordey R, Chiolero R, Miller JA | title = Resuscitation of neonates by hypothermia: report on 20 cases with acid-base determination on 10 cases and the long-term development of 33 cases | journal = Resuscitation | volume = 2 | issue = 3 | pages = 169–181 | date = September 1973 | pmid = 4773063 | doi = 10.1016/0300-9572(73)90042-7 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Oates RK, Harvey D | title = Failure of hypothermia as treatment for asphyxiated newborn rabbits | journal = Archives of Disease in Childhood | volume = 51 | issue = 7 | pages = 512–516 | date = July 1976 | pmid = 989263 | pmc = 1546031 | doi = 10.1136/adc.51.7.512 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Michenfelder JD, Milde JH | title = Failure of prolonged hypocapnia, hypothermia, or hypertension to favorably alter acute stroke in primates | journal = Stroke | volume = 8 | issue = 1 | pages = 87–91 | year = 1977 | pmid = 402043 | doi = 10.1161/01.str.8.1.87 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Bohn DJ, Biggar WD, Smith CR, Conn AW, Barker GA | title = Influence of hypothermia, barbiturate therapy, and intracranial pressure monitoring on morbidity and mortality after near-drowning | journal = Critical Care Medicine | volume = 14 | issue = 6 | pages = 529–534 | date = June 1986 | pmid = 3709193 | doi = 10.1097/00003246-198606000-00002 | s2cid = 34347292 }}</ref> Iako se s druge strane [[Željezna zavjesa| Željezne zavjese]] u Sovjetskom Savezu hlađenje empirijski primjenjivalo nakon asfiksije pri rođenju,<ref>{{cite journal | vauthors = Kopshev SN | title = [Craniocerebral hypothermia in the prevention and combined therapy of cerebral pathology in infants with asphyxia neonatorum] | journal = Akusherstvo I Ginekologiia | issue = 7 | pages = 56–58 | year = 1982 | pmid = 7137497 }}</ref> Jezička barijera, politika Hladnog rata i neuspjeh Rusa da provedu randomizirana kontrolirana ispitivanja doprinijeli su gotovo potpunom neznanju o ovom radu na Zapadu. Zaista, grupa ruskih neonatologa koja je opisala hipotermjsko nervno spašavanje tokom posjete Neonatunom odjelu u Bristolu, u [[UK|Velikoj Britaniji]], naišla je na malo interesa.<ref>Prof Peter Dunn, Bristol, ''personal communication''</ref> === Neuroprotekcija === Krajem 1980-ih, razvoj novog skupa koncepata i problema doveo je do ponovnog ispitivanja. Nova [generacija]] istraživača neonatologije bila je pod uticajem rastućih dokaza da je zaštita mozga od posljedica nedostatka kisika tokom porođaja moguća. Ovi istraživači bili su svjesni da hlađenje proizvodi snažnu "intra-ishemijsku neuroprotekciju" tokom operacije srca, ali se razvio novi koncept hipotermijskog "neuralnog spašavanja nakon povrede". Ova promjena u razmišljanju bila je moguća zbog najmanje tri glavne nove ideje koje su se razvijale u isto vrijeme: odgođena post-ishemijska ćelijska smrt; [[eksitotoksičnost]]; i [[apoptoza]]. === Odgođena ćelijska smrt === Prva promjena paradigme koja je posebno uticala na istraživače neonatologije bila je ideja da ako se beba reanimira nakon cerebralne hipoksije-ishemije, postoji vremenski period prije nego što moždane ćelije počnu umirati. Osmund Reynolds na Univerzitetskom koledžu u [[London]]u koristio je novo razvijenu tehniku [[Magnetna rezonantna spektroskopija]] (MRS) kako bi pokazao da je [metabolizam mozga novorođenčeta normalan u satima nakon asfiksije pri rođenju i da se pogoršava tek nakon značajnog kašnjenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Delpy DT, Gordon RE, Hope PL, Parker D, Reynolds EO, Shaw D, Whitehead MD | title = Noninvasive investigation of cerebral ischemia by phosphorus nuclear magnetic resonance | journal = Pediatrics | volume = 70 | issue = 2 | pages = 310–313 | date = August 1982 | doi = 10.1542/peds.70.2.310 | pmid = 7099806 | s2cid = 12319676 }}</ref> Robert Vannucci confirmed the effect with painstaking biochemistry,<ref>{{cite journal | vauthors = Vannucci RC | title = Experimental biology of cerebral hypoxia-ischemia: relation to perinatal brain damage | journal = Pediatric Research | volume = 27 | issue = 4 Pt 1 | pages = 317–326 | date = April 1990 | pmid = 1971436 | doi = 10.1203/00006450-199004000-00001 | doi-access = free }}</ref> and delayed injury was also reported in neuropathological studies.<ref>{{cite journal | vauthors = Kirino T | title = Delayed neuronal death in the gerbil hippocampus following ischemia | journal = Brain Research | volume = 239 | issue = 1 | pages = 57–69 | date = May 1982 | pmid = 7093691 | doi = 10.1016/0006-8993(82)90833-2 | s2cid = 31592644 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Pulsinelli WA, Brierley JB, Plum F | title = Temporal profile of neuronal damage in a model of transient forebrain ischemia | journal = Annals of Neurology | volume = 11 | issue = 5 | pages = 491–498 | date = May 1982 | pmid = 7103425 | doi = 10.1002/ana.410110509 | s2cid = 25912699 }}</ref> Odložena povreda mozga (koju je Reynolds nazvao "sekundarni energetski otkaz") bila je ključna nova ideja. Ako bi moždane ćelije ostale normalne neko vrijeme i mehanizam odložene smrti bi se mogao otkriti, to bi otvorilo mogućnost terapijske intervencije u onome što se ranije činilo nemogućom situacijom.<ref>{{cite journal | vauthors = Hope PL, Costello AM, Cady EB, Delpy DT, Tofts PS, Chu A, Hamilton PA, Reynolds EO, Wilkie DR | display-authors = 6 | title = Cerebral energy metabolism studied with phosphorus NMR spectroscopy in normal and birth-asphyxiated infants | journal = Lancet | volume = 2 | issue = 8399 | pages = 366–370 | date = August 1984 | pmid = 6147452 | doi = 10.1016/s0140-6736(84)90539-7 | s2cid = 31985414 }}</ref> === Ekscitotoksičnost === Novi i transformirajući koncept [[ekscitotoksičnost]]i razvio se iz temeljnih eksperimenata [[John Olney]]<ref>{{cite journal | vauthors = Olney JW, Sharpe LG | title = Brain lesions in an infant rhesus monkey treated with monsodium glutamate | journal = Science | volume = 166 | issue = 3903 | pages = 386–388 | date = October 1969 | pmid = 5812037 | doi = 10.1126/science.166.3903.386 | s2cid = 24563713 | bibcode = 1969Sci...166..386O }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Olney JW, Ho OL | title = Brain damage in infant mice following oral intake of glutamate, aspartate or cysteine | journal = Nature | volume = 227 | issue = 5258 | pages = 609–611 | date = August 1970 | pmid = 5464249 | doi = 10.1038/227609b0 | s2cid = 4201118 | bibcode = 1970Natur.227..609O }}</ref> and Brian Meldrum.<ref>{{cite journal | vauthors = Simon RP, Swan JH, Griffiths T, Meldrum BS | title = Blockade of N-methyl-D-aspartate receptors may protect against ischemic damage in the brain | journal = Science | volume = 226 | issue = 4676 | pages = 850–852 | date = November 1984 | pmid = 6093256 | doi = 10.1126/science.6093256 | bibcode = 1984Sci...226..850S }}</ref> Pokazali su da je barem dio smrti nervnih ćelija uzrokovane hipoksijom-ishemijom posredovan prekomjernom proizvodnjom ekscitatornog neurotransmitera [[glutamata]], te da farmakološka blokada [[N-metil-D-aspartatnog receptora]] može pružiti dobru zaštitu od hipoksičnog oštećenja. Olney i Meldrum su promijenili paradigmu, omogućivši istraživačima da hipoksično-ishemijsko oštećenje smatraju lječivom bolešću. === Apoptoza === Međutim, i dalje je bila misterija kako i zašto ćelije izazvane hipoksijom-ishemijom umiru satima ili danima kasnije, posebno kada je postalo jasno da nivoi [[glutamat]]a nisu posebno visoki tokom sekundarnog energetskog neuspjeha. Sljedeća kritična ideja došla je otkrićem [[programirana ćelijska smrt|programirane ćelijske smrti]], novog oblika ćelijskog samoubistva. Prvobitno uočena kao patološka pojava i nazvana apoptoza ("opadanje", kao lišće) 1970-ih,<ref>{{cite journal | vauthors = Kerr JF, Wyllie AH, Currie AR | title = Apoptosis: a basic biological phenomenon with wide-ranging implications in tissue kinetics | journal = British Journal of Cancer | volume = 26 | issue = 4 | pages = 239–257 | date = August 1972 | pmid = 4561027 | pmc = 2008650 | doi = 10.1038/bjc.1972.33 }}</ref> Horvitz,<ref>{{cite journal | vauthors = Ellis HM, Horvitz HR | title = Genetic control of programmed cell death in the nematode C. elegans | journal = Cell | volume = 44 | issue = 6 | pages = 817–829 | date = March 1986 | pmid = 3955651 | doi = 10.1016/0092-8674(86)90004-8 | s2cid = 44031839 }}</ref> Raff<ref>{{cite journal | vauthors = Raff MC | title = Social controls on cell survival and cell death | journal = [[Nature]] | volume = 356 | issue = 6368 | pages = 397–400 | date = April 1992 | pmid = 1557121 | doi = 10.1038/356397a0 | s2cid = 4314492 | bibcode = 1992Natur.356..397R }}</ref> i Evan <ref>{{cite journal | vauthors = Evan GI, Wyllie AH, Gilbert CS, Littlewood TD, Land H, Brooks M, Waters CM, Penn LZ, Hancock DC | display-authors = 6 | title = Induction of apoptosis in fibroblasts by c-myc protein | journal = Cell | volume = 69 | issue = 1 | pages = 119–128 | date = April 1992 | pmid = 1555236 | doi = 10.1016/0092-8674(92)90123-T | s2cid = 32836480 }}</ref> pružili su molekularno razumijevanje i pokazalo da apoptozu mogu izazvati ćelijske povrede. Radikalna ideja da hipoksija-ishemija pokreće program samoubistva ćelija, što bi moglo objasniti zbunjujući [[fenomen]] odgođene ćelijske smrti, ubrzo je podržana eksperimentalnim<ref>{{cite journal | vauthors = Mehmet H, Yue X, Squier MV, Lorek A, Cady E, Penrice J, Sarraf C, Wylezinska M, Kirkbride V, Cooper C | display-authors = 6 | title = Increased apoptosis in the cingulate sulcus of newborn piglets following transient hypoxia-ischaemia is related to the degree of high energy phosphate depletion during the insult | journal = Neuroscience Letters | volume = 181 | issue = 1–2 | pages = 121–125 | date = November 1994 | pmid = 7898750 | doi = 10.1016/0304-3940(94)90574-6 | s2cid = 44935480 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Beilharz EJ, Williams CE, Dragunow M, Sirimanne ES, Gluckman PD | title = Mechanisms of delayed cell death following hypoxic-ischemic injury in the immature rat: evidence for apoptosis during selective neuronal loss | journal = Molecular Brain Research | volume = 29 | issue = 1 | pages = 1–14 | date = March 1995 | pmid = 7769986 | doi = 10.1016/0169-328X(94)00217-3 }}</ref> i podacima o čovjeku,<ref>{{cite journal | vauthors = Edwards AD, Yue X, Cox P, Hope PL, Azzopardi DV, Squier MV, Mehmet H | title = Apoptosis in the brains of infants suffering intrauterine cerebral injury | journal = Pediatric Research | volume = 42 | issue = 5 | pages = 684–689 | date = November 1997 | pmid = 9357944 | doi = 10.1203/00006450-199711000-00022 | doi-access = free }}</ref> a mnogi istraživači vjeruju da ovo pomaže objasniti zašto neurospašavanje funkcionira kod novorođenčadi. Međutim, slika je složena: i [[apoptoza]] i [[nekroza]] prisutne su u promjenjivim omjerima;<ref>{{cite journal | vauthors = Northington FJ, Graham EM, Martin LJ | title = Apoptosis in perinatal hypoxic-ischemic brain injury: how important is it and should it be inhibited? | journal = Brain Research. Brain Research Reviews | volume = 50 | issue = 2 | pages = 244–257 | date = December 2005 | pmid = 16216332 | doi = 10.1016/j.brainresrev.2005.07.003 | s2cid = 34368053 }}</ref> čini se da nakon povrede postoji produžena [[neurodegeneracija]].<ref>{{cite journal | vauthors = Stone BS, Zhang J, Mack DW, Mori S, Martin LJ, Northington FJ | title = Delayed neural network degeneration after neonatal hypoxia-ischemia | journal = Annals of Neurology | volume = 64 | issue = 5 | pages = 535–546 | date = November 2008 | pmid = 19067347 | pmc = 2605201 | doi = 10.1002/ana.21517 }}</ref> Research into this problem continues. === Neurospašavanje novorođenčeta === Ove ideje su se proširile perineonatusnom istraživačkom zajednicom, stvarajući novo uvjerenje da bi neurospašavanje nakon asfiksije pri rođenju trebalo biti moguće. Među prvima koji su pokušali neonatalno neurospašavanje kod životinja bili su Ingmar Kjellmer i [[Henrik Hagberg]] u [[Göteborg]]u,<ref>{{cite journal | vauthors = Thiringer K, Hrbek A, Karlsson K, Rosén KG, Kjellmer I | title = Postasphyxial cerebral survival in newborn sheep after treatment with oxygen free radical scavengers and a calcium antagonist | journal = Pediatric Research | volume = 22 | issue = 1 | pages = 62–66 | date = July 1987 | pmid = 3627874 | doi = 10.1203/00006450-198707000-00015 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Hagberg H, Andersson P, Kjellmer I, Thiringer K, Thordstein M | title = Extracellular overflow of glutamate, aspartate, GABA and taurine in the cortex and basal ganglia of fetal lambs during hypoxia-ischemia | journal = Neuroscience Letters | volume = 78 | issue = 3 | pages = 311–317 | date = August 1987 | pmid = 2888062 | doi = 10.1016/0304-3940(87)90379-X | s2cid = 23222078 }}</ref> i Michael Johnston u [[Baltimore]]u.<ref>{{cite journal | vauthors = McDonald JW, Silverstein FS, Johnston MV | title = MK-801 protects the neonatal brain from hypoxic-ischemic damage | journal = European Journal of Pharmacology | volume = 140 | issue = 3 | pages = 359–361 | date = August 1987 | pmid = 2820765 | doi = 10.1016/0014-2999(87)90295-0 | hdl-access = free | hdl = 2027.42/26610 }}</ref> Potencijal je počeo privlačiti druge istraživače neonatalne medicine iz različitih oblasti da započnu istraživanja neuroprotekcije, uključujući i one koji su formirali neformalnu istraživačku grupu za neonatalnu hipotermiju: Peter Gluckman i Tania Gunn bili su endokrinolozi na Univerzitetu u [[Auckland]]u na [[Novi Zeland| Novom Zelandu]] i bili su zainteresovani za hlađenje zbog njegovog uticaja na [[štitnjača|funkciju štitnjače]]; prvi su ohladili [[ovca|ovcu]] [[fetus]] za [[endokrini sistem|endokrine]] studije 1983. godine. Denis Azzopardi, John Wyatt i [[Anthony David Edwards|David Edwards]], tada mladi istraživači koji su radili za Reynoldsa, koristili su Reynoldsov sofisticirani MRS pristup za replikaciju sekundarnog energetskog neuspjeha kod novorođenih [[svinja|prasadi]]<ref name="ReferenceA">{{cite journal | vauthors = Lorek A, Takei Y, Cady EB, Wyatt JS, Penrice J, Edwards AD, Peebles D, Wylezinska M, Owen-Reece H, Kirkbride V | display-authors = 6 | title = Delayed ("secondary") cerebral energy failure after acute hypoxia-ischemia in the newborn piglet: continuous 48-hour studies by phosphorus magnetic resonance spectroscopy | journal = Pediatric Research | volume = 36 | issue = 6 | pages = 699–706 | date = December 1994 | pmid = 7898977 | doi = 10.1203/00006450-199412000-00003 | doi-access = free }}</ref> i nezrelih [[pacov]]a;<ref>{{cite journal | vauthors = Blumberg RM, Cady EB, Wigglesworth JS, McKenzie JE, Edwards AD | title = Relation between delayed impairment of cerebral energy metabolism and infarction following transient focal hypoxia-ischaemia in the developing brain | journal = Experimental Brain Research | volume = 113 | issue = 1 | pages = 130–137 | date = January 1997 | pmid = 9028781 | doi = 10.1007/BF02454148 | s2cid = 24918003 }}</ref> u Gluckmanovom laboratoriju, Alistair Gunn i Chris Williams razvili su jednostavnu i elegantnu biofizičku metodu koristeći cerebralnu impedansu kako bi u suštini uradili istu stvar kod fetusa ovce.<ref>{{cite journal | vauthors = Williams CE, Gunn AJ, Mallard C, Gluckman PD | title = Outcome after ischemia in the developing sheep brain: an electroencephalographic and histological study | journal = Annals of Neurology | volume = 31 | issue = 1 | pages = 14–21 | date = January 1992 | pmid = 1543346 | doi = 10.1002/ana.410310104 | s2cid = 30706281 }}</ref> Marianne Thoresen, koja je radila na cerebralnoj perfuziji, podstaknula je na razmišljanje o neuroprotekciji priče o djeci koja su propala kroz norveški led i patila od dugotrajnog [[davljenja]] u ledenoj vodi, ali su izašla sa očuvanom moždanom funkcijom. Postojalo je mnogo potencijalnih terapija koje bi mogle postići neurološko spašavanje, a većina ovih radnika nije odmah prešla na hipotermiju. [[Magnezij]] je bio privlačno jednostavan ekscitoksin [[antagonist receptora]] koji je štitio [[Ćelija (biologija)|ćelije]] u kulturi: Reynoldsova grupa ga je testirala na svom modelu prasadi bez uspjeha.<ref>{{cite journal | vauthors = Clemence M, Thornton JS, Penrice J, Amess P, Punwani S, Tyszczuk L, Wyatt JS, Ordidge R, Cady EB, Edwards AD | display-authors = 6 | year = 1996 | title = 31P MRS and quantitative diffusion and T2 MRI show no cerebroprotective effects of intravenous MgSO4 after severe transient hypoxia-ischaemia in the neonatal piglet | journal = MAGMA | volume = 4 | page = 114 }}</ref> Gluckman i Gunn su započeli neuspješnim ispitivanjem flunarizina, inhibitora ulaska kalcija.[<ref>{{cite journal | vauthors = Gunn AJ, Mydlar T, Bennet L, Faull RL, Gorter S, Cook C, Johnston BM, Gluckman PD | display-authors = 6 | title = The neuroprotective actions of a calcium channel antagonist, flunarizine, in the infant rat | journal = Pediatric Research | volume = 25 | issue = 6 | pages = 573–576 | date = June 1989 | pmid = 2740146 | doi = 10.1203/00006450-198906000-00003 | doi-access = free }}</ref> Edwards se fokusirao na inhibiciju sintaze [[dušik-oksid| dušik-oksida]], što je također bio neuspjeh.<ref>{{cite journal | vauthors = Marks KA, Mallard CE, Roberts I, Williams CE, Gluckman PD, Edwards AD | title = Nitric oxide synthase inhibition attenuates delayed vasodilation and increases injury after cerebral ischemia in fetal sheep | journal = Pediatric Research | volume = 40 | issue = 2 | pages = 185–191 | date = August 1996 | pmid = 8827765 | doi = 10.1203/00006450-199608000-00002 | doi-access = free }}</ref> Gluckman je imao uspjeha sa svojim inovativnim studijama [[IGF-1]], ali nije mogao odmah to primijeniti u kliničkoj praksi.<ref>{{cite journal | vauthors = Gluckman P, Klempt N, Guan J, Mallard C, Sirimanne E, Dragunow M, Klempt M, Singh K, Williams C, Nikolics K | display-authors = 6 | title = A role for IGF-1 in the rescue of CNS neurons following hypoxic-ischemic injury | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 182 | issue = 2 | pages = 593–599 | date = January 1992 | pmid = 1370886 | doi = 10.1016/0006-291X(92)91774-K }}</ref> == Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{ commonscat|Hypoxia}} {{DEFAULTSORT:Hypothermia Therapy For Neonatal Encephalopathy}} [[Kategorija: Medicinski tretmani]] [[Kategorija: Respiratorna terapija]] [[Kategorija: Neonatologija]] [[Kategorija: Pedijatrija]] lr6cu3laryysl8pbpkiznoaowg4rel9 3838741 3838738 2026-05-01T17:39:26Z ALLAHZADE 180899 3838741 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Terapija hipotermijom za neonatusnu encefalopatiju |sinonimi= Terapija hipotermijom za novorođenačku encefalopatiju, hipotermijska terapija neonatusne encefalopatije |slika = HypothermiaAge.jpg | opis_slike = Stopa smrtnosti od hipotermije u Sjedinjenim Američkim Državama je snažno povezana sa starošću. |specijalnost= [[Neonatologija]], [[pedijatrija]] |simptomi =[[Hipertermija]], medicinski tretman |liječenje= Standardizirani tretman nakon umjerene do teške hipoksijsko-ishemijske encefalopatije }} Blaga [[hipotermija]] cijelog tijela, izazvana hlađenjem bebe na 33–34°C tokom tri dana nakon rođenja, danas je standardizirani tretman nakon umjerene do teške hipoksijsko-ishemijske encefalopatije kod [[novorođenčad]]i ,rođenih u terminu i pred termin.<ref>{{cite journal | vauthors = Azzopardi D, Brocklehurst P, Edwards D, Halliday H, Levene M, Thoresen M, Whitelaw A | title = The TOBY Study. Whole body hypothermia for the treatment of perinatal asphyxial encephalopathy: a randomised controlled trial | journal = BMC Pediatrics | volume = 8 | issue = 1 | date = April 2008 | pmid = 18447921 | doi = 10.1186/1471-2431-8-17 | pmc = 2409316 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Shankaran S, Laptook AR, Ehrenkranz RA, Tyson JE, McDonald SA, Donovan EF, Fanaroff AA, Poole WK, Wright LL, Higgins RD, Finer NN, Carlo WA, Duara S, Oh W, Cotten CM, Stevenson DK, Stoll BJ, Lemons JA, Guillet R, Jobe AH | display-authors = 6 | title = Whole-body hypothermia for neonates with hypoxic-ischemic encephalopathy | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 353 | issue = 15 | pages = 1574–1584 | date = October 2005 | pmid = 16221780 | doi = 10.1056/nejmcps050929 | doi-access = free }}</ref> Nedavno je dokazano da je to jedina medicinska intervencija koja smanjuje oštećenje mozga i poboljšava šanse za preživljavanje dojenčeta te smanjuje invaliditet. [[neonatusna encefalopatija|Hipoksijslo-ishemijska encefalopatija]] ima mnogo uzroka i u suštini se definira kao smanjenje dotoka krvi ili kisika u bebin [[mozak]] prije, tokom ili čak nakon rođenja. To je glavni uzrok smrti i invalidnosti, javlja se kod otprilike 2–3 na 1000 porođaja i uzrokuje oko 20% svih slučajeva cerebralne paralize. Cochraneov pregled iz 2013. godine otkrio je da je terapijska hipotermija korisna kod donošenih beba s encefalopatijom.<ref>{{cite journal | vauthors = Jacobs SE, Berg M, Hunt R, Tarnow-Mordi WO, Inder TE, Davis PG | title = Cooling for newborns with hypoxic ischaemic encephalopathy | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 1 | issue = 1 | date = January 2013 | pmid = 23440789 | pmc = 7003568 | doi = 10.1002/14651858.CD003311.pub3 }}</ref> ==Medicinska upotreba== ===Produženo praćenje učesnika ispitivanja=== Provedene su studije kako bi se utvrdili efekti [[hipotermija|hipotermije]] nakon ranog djetinjstva. Učesnici u ispitivanjima [[Neonatusna encefalopatija|CoolCap]], [[NICHD]] i TOBY uključeni su u proširene programe praćenja. Nijedan od ovih programa nema dovoljnu snagu da bi se dale pouzdane procjene dugoročnog efekta hipotermije, međutim čak i ove studije slabe snage daju važne informacije o tome da li su terapijski efekti hlađenja održivi nakon prve dvije godine nakon rođenja. Najznačajnija studija praćenja objavljena do sada je procjena učesnika NICHD ispitivanja u dobi od 6– 7 godina.<ref>{{cite journal | vauthors = Shankaran S, Pappas A, McDonald SA, Vohr BR, Hintz SR, Yolton K, Gustafson KE, Leach TM, Green C, Bara R, Petrie Huitema CM, Ehrenkranz RA, Tyson JE, Das A, Hammond J, Peralta-Carcelen M, Evans PW, Heyne RJ, Wilson-Costello DE, Vaucher YE, Bauer CR, Dusick AM, Adams-Chapman I, Goldstein RF, Guillet R, Papile LA, Higgins RD | display-authors = 6 | title = Childhood outcomes after hypothermia for neonatal encephalopathy | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 366 | issue = 22 | pages = 2085–2092 | date = May 2012 | pmid = 22646631 | pmc = 3459579 | doi = 10.1056/NEJMoa1112066 | collaboration = Eunice Kennedy Shriver NICHD Neonatal Research Network }}</ref> Od 208 učesnika ispitivanja, podaci o primarnim ishodima bili su dostupni za 190. Od 97 djece u grupi s hipotermijom i 93 djece u kontrolnoj grupi, smrt ili [[IQ]] rezultat ispod 70 nastupili su kod 46 (47%) odnosno 58 (62%) ([[p-vrijednost|P]]=0,06); smrt se dogodila kod 27 (28%) i 41 (44%) (P=0,04); a smrt ili teša invalidnost nastupili su kod 38 (41%) i 53 (60%) (P=0,03). Studija CoolCap prikupila je podatke koristeći WeeFim upitnik u dobi od 7–8 godina, ali je prikupila informacije samo o 62 (32 hlađena; 30 standardna njega) od 135 preživjele djece koja su imala neurološki razvojni pregled u 18 mjeseci. Status invalidnosti nakon 18 mjeseci bio je snažno povezan s WeeFIM ocjenama (P < 0,001), što ukazuje na to da je [[terapeutski učinak]] opstao, ali nije bilo značajnog učinka liječenja (P = 0,83).<ref>{{cite journal | vauthors = Guillet R, Edwards AD, Thoresen M, Ferriero DM, Gluckman PD, Whitelaw A, Gunn AJ | title = Seven- to eight-year follow-up of the CoolCap trial of head cooling for neonatal encephalopathy | journal = Pediatric Research | volume = 71 | issue = 2 | pages = 205–209 | date = February 2012 | pmid = 22258133 | doi = 10.1038/pr.2011.30 | doi-access = free }}</ref> Ovi rezultati nisu bili sasvim konačni, jer se čini da je učinak u NICHD studiji usmjeren na [[smrtnost]], a ne na nervnu funkciju, ali su dali znatno povjerenje da se terapijski učinci hipotermije nakon asfiksije pri rođenju održavaju u kasnijem djetinjstvu, a kada je praćenje djetinjstva iz Toby studije objavljeno u časopisu ''New England Journal of Medicine'', potvrđena je trajnost učinka. <ref>Azzopardi D, Strohm B, Marlow N, Brocklehurst P, Deierl A, Eddama O, Goodwin J, Halliday HL, Juszczak E, Kapellou O, Levene M, Linsell L, Omar O, Thoresen M, Tusor N, Whitelaw A, Edwards AD; TOBY Study Group. Effects of hypothermia for perinatal asphyxia on childhood outcomes. N Engl J Med. 2014 Jul 10;371(2):140-9. doi: 10.1056/NEJMoa1315788. PMID 25006720.</ref> === Aktuelno stanje dokaza === Terapija hipotermijskog neurospašavanja je klinički tretman zasnovan na dokazima koji povećava šanse teško povrijeđenog dojenčeta rođenog u terminu da preživi bez oštećenja mozga koje se može otkriti sa 18 mjeseci za oko 50%, efekat koji se čini da se održava u kasnijem djetinjstvu. Postojeći podaci se odnose samo na dojenčad rođenu u terminu, a sve studije liječenja hipotermijom na ljudima do sada su bile ograničene na dojenčad >36 sedmica od očekivanih 40 sedmica gestacije. Postoji i više potencijalnih nuspojava na prijevremeni porođaj kod djeteta rođenog u razvoju sa plućnom bolešću, a postoji i očiglednija zaštita hipotermijom kada se aktivno razvija veći volumen složenog mozga. Tokom sredine gestacije do kasnog termina, fetusni mozak prolazi kroz sve složeniji progresivni rast prvo [[srednji mozak| srednjeg mozga]], a zatim razvoja [[korteks]]a i "viših" centara. Efekti fetusne asfiksije na mozak u razvoju kod ovaca zavise od gestacijske starosti, pri čemu fetusi rođeni u terminu pokazuju i manju toleranciju na asfiksiju i maksimalno oštećenje u brzo rastućem korteksu; dok fetusi prije posljednje trećine razvoja doživljavaju dužu toleranciju asfiksije s maksimalnim efektima na rastući srednji mozak. Model asfiksije fetusa [[ovca|ovaca]] također sugerira šestosatni prozor nakon asfiksije u kojem će hipotermija imati najveću korist. Budući da preduslovi u vezi s neposrednom bliskošću nakon [[porođaj]]a radikalno mijenjaju, istraživači su postali znatiželjni u vezi s iskustvima roditelja i kako poboljšati njegu oko posljedica za porodice. U intervjuima koje su obavili različiti istraživači u različitim zemljama bilo je jasno da roditelji žele jasnu komunikaciju s osobljem intenzivne njege novorođenčadi, ali i između osoblja intenzivne njege novorođenčadi i osoblja [[akušerstvo| akušerstva]].<ref>{{cite journal | vauthors = Craig AK, Gerwin R, Bainter J, Evans S, James C | title = Exploring parent expectations of neonatal therapeutic hypothermia | journal = Journal of Perinatology | volume = 38 | issue = 7 | pages = 857–864 | date = July 2018 | pmid = 29740186 | pmc = 6486821 | doi = 10.1038/s41372-018-0117-8 }}</ref> They also described a strong wish touching and being really close to their baby but also actively participate in the baby's care <ref>{{cite journal | vauthors = Bäcke P, Hjelte B, Hellström Westas L, Ågren J, Thernström Blomqvist Y | title = When all I wanted was to hold my baby-The experiences of parents of infants who received therapeutic hypothermia | journal = Acta Paediatrica | volume = 110 | issue = 2 | pages = 480–486 | date = February 2021 | pmid = 32564441 | doi = 10.1111/apa.15431 | s2cid = 219974541 | doi-access = free }}</ref> Mnogo toga ostaje nepoznato. Prepoznavanje dojenčadi s marginalnim vanjskim znacima asfikcijskog oštećenja pri rođenju, koja i dalje razvijaju umjerenu hipoksijsko-ishemijsku encefalopatiju, bilo bi poboljšano pronalaženjem pouzdanijih [[biomarker]]a ili fizioloških testova koji precizno predviđaju rizik od progresivnog oštećenja. Ovi testovi bi također mogli spriječiti nepotrebno i skupo liječenje mnogih dojenčadi. Dugoročno praćenje tek treba pokazati trajnu korist, ali dostupni podaci, zajedno sa studijom snimanja ugniježđenom u TOBY, također su otkrili smanjeno oštećenje moždanog tkiva kod ohlađene dojenčadi.<ref>{{cite journal | vauthors = Rutherford M, Ramenghi LA, Edwards AD, Brocklehurst P, Halliday H, Levene M, Strohm B, Thoresen M, Whitelaw A, Azzopardi D | display-authors = 6 | title = Assessment of brain tissue injury after moderate hypothermia in neonates with hypoxic-ischaemic encephalopathy: a nested substudy of a randomised controlled trial | journal = The Lancet. Neurology | volume = 9 | issue = 1 | pages = 39–45 | date = January 2010 | pmid = 19896902 | pmc = 2795146 | doi = 10.1016/S1474-4422(09)70295-9 }}</ref> Jednostavnost koja je prije nekoliko stoljeća privukla empiričare hlađenju sada čini hipotermijsko neurospašavanje s preciznim odabirom pacijenata potencijalno transformirajućom terapijom za okruženja s niskim resursima gdje asfiksija pri rođenju ostaje glavni uzrok smrti i invalidnosti. Ironično, ovo vraća problem hlađenja novorođenčadi u okruženju gdje moderna reanimacija i intenzivna njega nisu dostupni.<ref>{{cite journal | vauthors = Robertson NJ, Nakakeeto M, Hagmann C, Cowan FM, Acolet D, Iwata O, Allen E, Elbourne D, Costello A, Jacobs I | display-authors = 6 | title = Therapeutic hypothermia for birth asphyxia in low-resource settings: a pilot randomised controlled trial | journal = Lancet | volume = 372 | issue = 9641 | pages = 801–803 | date = September 2008 | pmid = 18774411 | doi = 10.1016/S0140-6736(08)61329-X | s2cid = 5604408 | doi-access = free }}</ref> == Mehanizmi djelovanja == Veći dio onoga što se zna o mehanizmima hipotermijske neuroprotekcije prikupljen je iz studija na zrelim i odraslim modelima. U nastavku se koriste neki od ovih podataka, a fokus se stavlja na nezreli mozak. === Hipoksija-ishemija === [[Cerebralna hipoksija]]-[[cerebralna ishemija|ishemija]] rezultira smanjenim cerebralnim [[oksidativni metabolizam|oksidativnim metabolizmom]], cerebralnom [[acidoza|laktatnom acidozom]] i [[ćelijska membrana|ćelijskom membranom]] neuspjehom ionskog transporta; ako se produži, dolazi do [[nekroza|nekrotske]] [[ćelijska smrt| ćelijske smrti]]. <ref>{{cite journal | vauthors = Siesjö BK, Katsura K, Kristián T | title = The biochemical basis of cerebral ischemic damage | journal = Journal of Neurosurgical Anesthesiology | volume = 7 | issue = 1 | pages = 47–[52 | date = January 1995 | pmid = 7881240 | doi = 10.1097/00008506-199501000-00009 | s2cid = 30811605 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Siesjö BK | title = Cell damage in the brain: a speculative synthesis | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 1 | issue = 2 | pages = 155–185 | year = 1981 | pmid = 6276420 | doi = 10.1038/jcbfm.1981.18 | doi-access = free }}</ref> Iako se nakon uspješne reanimacije događa brz oporavak cerebralnog energetskog [[metabpčizam|metabolizma]], nekoliko sati kasnije slijedi sekundarni pad cerebralnih visokoenergetskih [[fosfat]]a praćen porastom unutarćelijskog [[pH]], a karakterističan cerebralni biohemijski poremećaj u ovoj fazi je [[laktat]]na [[alkaloza]].<ref>{{cite journal | vauthors = Taylor DL, Edwards AD, Mehmet H | title = Oxidative metabolism, apoptosis and perinatal brain injury | journal = Brain Pathology | volume = 9 | issue = 1 | pages = 93–117 | date = January 1999 | pmid = 9989454 | pmc = 8098214 | doi = 10.1111/j.1750-3639.1999.tb00213.x | s2cid = 28853873 }}</ref> Kod novorođenčadi, težina ovog sekundarnog oštećenja cerebralnog metabolizma povezana je s abnormalnim naknadnim nervim razvojem i smanjenim rastom glave.<ref>{{cite journal | vauthors = Roth SC, Edwards AD, Cady EB, Delpy DT, Wyatt JS, Azzopardi D, Baudin J, Townsend J, Stewart AL, Reynolds EO | display-authors = 6 | title = Relation between cerebral oxidative metabolism following birth asphyxia, and neurodevelopmental outcome and brain growth at one year | journal = Developmental Medicine and Child Neurology | volume = 34 | issue = 4 | pages = 285–295 | date = April 1992 | pmid = 1572514 | doi = 10.1111/j.1469-8749.1992.tb11432.x | s2cid = 6823414 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Robertson NJ, Cox IJ, Cowan FM, Counsell SJ, Azzopardi D, Edwards AD | title = Cerebral intracellular lactic alkalosis persisting months after neonatal encephalopathy measured by magnetic resonance spectroscopy | journal = Pediatric Research | volume = 46 | issue = 3 | pages = 287–296 | date = September 1999 | pmid = 10473043 | doi = 10.1203/00006450-199909000-00007 | doi-access = free }}</ref> Nekoliko neželjenih bioloških događaja doprinosi ovom sekundarnom pogoršanju, uključujući: oslobađanje ekscitatornih aminokiselina koje aktiviraju [[N-metil-D-aspartat]] (NMDA) i amino-3-hidroksi-5-metil-4-izoksazolpropionatne (AMPA) receptore na [[neuron]]ima (30,37) i oligodendroglijalnim prekursorima, akumulaciju ekscitcijsih [[neurotransmiter]]a, stvaranje reaktivnih kisikovih radikala, intraćelijsku akumulaciju kalcija i mitohondrijsku disfunkciju.<ref>{{cite book | vauthors = Siesjö BK, Elmér E, Janelidze S, Keep M, Kristián T, Ouyang YB, Uchino H | chapter = Role and Mechanisms of Secondary Mitochondrial Failure | title = Current Progress in the Understanding of Secondary Brain Damage from Trauma and Ischemia | journal = Acta Neurochirurgica. Supplement | volume = 73 | pages = 7–13 | year = 1999 | pmid = 10494335 | doi = 10.1007/978-3-7091-6391-7_2 | isbn = 978-3-7091-7312-1 }}</ref> Iako je nekrozna [[ćelijska smrt]] istaknuta u neposrednoj i akutnoj fazi teških cerebralnih oštećenja, čini se da je apoptoza predominantni način smrti tokom odložene faze oštećenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Northington FJ, Ferriero DM, Graham EM, Traystman RJ, Martin LJ | title = Early Neurodegeneration after Hypoxia-Ischemia in Neonatal Rat Is Necrosis while Delayed Neuronal Death Is Apoptosis | journal = Neurobiology of Disease | volume = 8 | issue = 2 | pages = 207–219 | date = April 2001 | pmid = 11300718 | doi = 10.1006/nbdi.2000.0371 | s2cid = 22151962 }}</ref> Neuroprotektivni mehanizmi moraju interagovati s ovim mehanizmima da bi imali blagotvoran učinak. Hipoksijsko-ishemijska povreda mozga kod [[novorođenče]]ta razlikuje se od povrede u mozgu odraslih na nekoliko načina: toksičnost [[NMDA-receptor]]a je mnogo veća u nezrelom mozgu.<ref>{{cite journal | vauthors = McDonald JW, Johnston MV | title = Physiological and pathophysiological roles of excitatory amino acids during central nervous system development | journal = Brain Research. Brain Research Reviews | volume = 15 | issue = 1 | pages = 41–70 | year = 1990 | pmid = 2163714 | doi = 10.1016/0165-0173(90)90011-C | hdl-access = free | s2cid = 16878464 | hdl = 2027.42/28778 }}</ref> Apoptski mehanizmi, uključujući aktivaciju [[kaspaza]], translokaciju faktora koji induciraju [[apoptoza| apoptozu]] i oslobađanje [[citohrom-c| citohroma-c]], mnogo su veći kod nezrelih nego kod odraslih.<ref>{{cite journal | vauthors = Wang X, Carlsson Y, Basso E, Zhu C, Rousset CI, Rasola A, Johansson BR, Blomgren K, Mallard C, Bernardi P, Forte MA, Hagberg H | display-authors = 6 | title = Developmental shift of cyclophilin D contribution to hypoxic-ischemic brain injury | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 29 | issue = 8 | pages = 2588–2596 | date = February 2009 | pmid = 19244535 | pmc = 3049447 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.5832-08.2009 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Northington FJ, Ferriero DM, Flock DL, Martin LJ | title = Delayed neurodegeneration in neonatal rat thalamus after hypoxia-ischemia is apoptosis | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 21 | issue = 6 | pages = 1931–1938 | date = March 2001 | pmid = 11245678 | pmc = 6762598 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.21-06-01931.2001 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Gill R, Soriano M, Blomgren K, Hagberg H, Wybrecht R, Miss MT, Hoefer S, Adam G, Niederhauser O, Kemp JA, Loetscher H | display-authors = 6 | title = Role of caspase-3 activation in cerebral ischemia-induced neurodegeneration in adult and neonatal brain | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 22 | issue = 4 | pages = 420–430 | date = April 2002 | pmid = 11919513 | doi = 10.1097/00004647-200204000-00006 | doi-access = free }}</ref> Aktivacija upale je drugačija, s manjim doprinosom polimorfonuklearnih ćelija.<ef>{{cite journal | vauthors = Bona E, Andersson AL, Blomgren K, Gilland E, Puka-Sundvall M, Gustafson K, Hagberg H | title = Chemokine and inflammatory cell response to hypoxia-ischemia in immature rats | journal = Pediatric Research | volume = 45 | issue = 4 Pt 1 | pages = 500–509 | date = April 1999 | pmid = 10203141 | doi = 10.1203/00006450-199904010-00008 | doi-access = free }}</ref> i istaknutiju ulogu [[interleukina 18|IL-18]]<ref>{{cite journal | vauthors = Hedtjärn M, Leverin AL, Eriksson K, Blomgren K, Mallard C, Hagberg H | title = Interleukin-18 involvement in hypoxic-ischemic brain injury | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 22 | issue = 14 | pages = 5910–5919 | date = July 2002 | pmid = 12122053 | pmc = 6757918 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.22-14-05910.2002 }}</ref> dok je [[porodica interleukina-1|IL-1]], koji je ključan za [[mozak]] odraslih,<ref>{{cite journal | vauthors = Boutin H, LeFeuvre RA, Horai R, Asano M, Iwakura Y, Rothwell NJ | title = Role of IL-1alpha and IL-1beta in ischemic brain damage | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 21 | issue = 15 | pages = 5528–5534 | date = August 2001 | pmid = 11466424 | pmc = 6762680 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.21-15-05528.2001 }}</ref> manje je važno.<ref>{{cite journal | vauthors = Hedtjärn M, Mallard C, Iwakura Y, Hagberg H | title = Combined deficiency of IL-1beta18, but not IL-1alphabeta, reduces susceptibility to hypoxia-ischemia in the immature brain | journal = Developmental Neuroscience | volume = 27 | issue = 2–4 | pages = 143–148 | year = 2005 | pmid = 16046848 | doi = 10.1159/000085986 | s2cid = 85288351 }}</ref> [[Antioksidativ]]ni sistem je nerazvijen sa smanjenim kapacitetom za inaktivaciju [[vodik-peroksid]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Ferriero DM | title = Neonatal brain injury | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 351 | issue = 19 | pages = 1985–1995 | date = November 2004 | pmid = 15525724 | doi = 10.1056/NEJMra041996 }}</ref> === Djelovanje hipotermije === Blaga hipotermija pomaže u sprječavanju poremećaja cerebralnog metabolizma tokom i nakon cerebralnih oštećenja. [[Hipotermija]] smanjuje brzinu cerebralnog metabolizma [[glukoza|glukoze]] i kisika i smanjuje gubitak visokoenergetskih fosfata tokom hipoksije-ishemije. <ref>{{cite journal | vauthors = Erecinska M, Thoresen M, Silver IA | title = Effects of hypothermia on energy metabolism in Mammalian central nervous system | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 23 | issue = 5 | pages = 513–530 | date = May 2003 | pmid = 12771566 | doi = 10.1097/01.WCB.0000066287.21705.21 | doi-access = free }}</ref> and during secondary cerebral energy failure,<ref name="ReferenceA"/> and reduces delayed cerebral lactic alkalosis.<ref>{{cite journal | vauthors = Amess PN, Penrice J, Cady EB, Lorek A, Wylezinska M, Cooper CE, D'Souza P, Tyszczuk L, Thoresen M, Edwards AD, Wyatt JS, Reynolds EO | display-authors = 6 | title = Mild hypothermia after severe transient hypoxia-ischemia reduces the delayed rise in cerebral lactate in the newborn piglet | journal = Pediatric Research | volume = 41 | issue = 6 | pages = 803–808 | date = June 1997 | pmid = 9167192 | doi = 10.1203/00006450-199706000-00002 | s2cid = 35788986 | doi-access = free }}</ref> Istovremeno povećanje citotoksičnog edema i gubitka cerebralne korteksne aktivnosti koji prati sekundarni energetski nedostatak je također spriječeno.<ref>{{cite journal | vauthors = Gunn AJ, Gunn TR, Gunning MI, Williams CE, Gluckman PD | title = Neuroprotection with prolonged head cooling started before postischemic seizures in fetal sheep | journal = Pediatrics | volume = 102 | issue = 5 | pages = 1098–1106 | date = November 1998 | pmid = 9794940 | doi = 10.1542/peds.102.5.1098 | s2cid = 45463848 }}</ref> Čini se da hipotermija ima višestruke efekte na ćelijskom nivou nakon povrede mozga. Hipotermija smanjuje vazogeni [[edem]], [[krvarenje]] i infiltraciju [[neutrofil]]a nakon traume.<ref>{{cite journal | vauthors = Smith SL, Hall ED | title = Mild pre- and posttraumatic hypothermia attenuates blood-brain barrier damage following controlled cortical impact injury in the rat | journal = Journal of Neurotrauma | volume = 13 | issue = 1 | pages = 1–9 | date = January 1996 | pmid = 8714857 | doi = 10.1089/neu.1996.13.1 }}</ref> Smanjuje se oslobađanje ekscitaxihskh [[neurotransmiter]]a, što ograničava intraćelijsku akumulaciju kalcija.<ref name="ReferenceB">{{cite journal | vauthors = Busto R, Globus MY, Dietrich WD, Martinez E, Valdés I, Ginsberg MD | title = Effect of mild hypothermia on ischemia-induced release of neurotransmitters and free fatty acids in rat brain | journal = Stroke | volume = 20 | issue = 7 | pages = 904–910 | date = July 1989 | pmid = 2568705 | doi = 10.1161/01.str.20.7.904 | doi-access = free }}</ref><ref name="ReferenceC">{{cite journal | vauthors = Thoresen M, Satas S, Puka-Sundvall M, Whitelaw A, Hallström A, Løberg EM, Ungerstedt U, Steen PA, Hagberg H | display-authors = 6 | title = Post-hypoxic hypothermia reduces cerebrocortical release of NO and excitotoxins | journal = NeuroReport | volume = 8 | issue = 15 | pages = 3359–3362 | date = October 1997 | pmid = 9351672 | doi = 10.1097/00001756-199710200-00033 | s2cid = 24761799 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nakashima K, Todd MM | title = Effects of hypothermia on the rate of excitatory amino acid release after ischemic depolarization | journal = Stroke | volume = 27 | issue = 5 | pages = 913–918 | date = May 1996 | pmid = 8623113 | doi = 10.1161/01.str.27.5.913 }}</ref> Smanjuje se proizvodnja slobodnih radikala, što štiti ćelije i ćelijske organele od oksidativnog oštećenja tokom reperfuzije.<ref>{{cite journal | vauthors = Globus MY, Alonso O, Dietrich WD, Busto R, Ginsberg MD | title = Glutamate release and free radical production following brain injury: effects of posttraumatic hypothermia | journal = Journal of Neurochemistry | volume = 65 | issue = 4 | pages = 1704–1711 | date = October 1995 | pmid = 7561868 | doi = 10.1046/j.1471-4159.1995.65041704.x | s2cid = 35183612 }}</ref> Osim toga, blaga hipotermija može smanjiti aktivaciju [[citokin]]a i kaskada koagulacije, putem povećane aktivacije supresorskih signalnih puteva i inhibiranjem oslobađanja faktora aktivacije [[trombocit]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Akisu M, Huseyinov A, Yalaz M, Cetin H, Kultursay N | title = Selective head cooling with hypothermia suppresses the generation of platelet-activating factor in cerebrospinal fluid of newborn infants with perinatal asphyxia | journal = Prostaglandins, Leukotrienes, and Essential Fatty Acids | volume = 69 | issue = 1 | pages = 45–50 | date = July 2003 | pmid = 12878450 | doi = 10.1016/S0952-3278(03)00055-3 }}</ref> Mnogi efekti izazvani blagom hipotermijom mogu pomoći u smanjenju broja ćelija koje prolaze kroz apoptozu. [Eksperimentalne i kliničke studije pokazuju da blaga hipotermija smanjuje broj apoptotskih neurona, smanjuje aktivnost [[kaspaza]] i smanjuje translokaciju [[cithrom]]a c,<ref>{{cite journal | vauthors = Edwards AD, Yue X, Squier MV, Thoresen M, Cady EB, Penrice J, Cooper CE, Wyatt JS, Reynolds EO, Mehmet H | display-authors = 6 | title = Specific inhibition of apoptosis after cerebral hypoxia-ischaemia by moderate post-insult hypothermia | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 217 | issue = 3 | pages = 1193–1199 | date = December 1995 | pmid = 8554576 | doi = 10.1006/bbrc.1995.2895 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Xu L, Yenari MA, Steinberg GK, Giffard RG | title = Mild hypothermia reduces apoptosis of mouse neurons in vitro early in the cascade | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 22 | issue = 1 | pages = 21–28 | date = January 2002 | pmid = 11807390 | doi = 10.1097/00004647-200201000-00003 | doi-access = free }}</ref> i može doći do povećanja ekspresije antiapoptskog proteina BCl-2.<ref>{{cite journal | vauthors = Zhang Z, Sobel RA, Cheng D, Steinberg GK, Yenari MA | title = Mild hypothermia increases Bcl-2 protein expression following global cerebral ischemia | journal = Brain Research. Molecular Brain Research | volume = 95 | issue = 1–2 | pages = 75–85 | date = November 2001 | pmid = 11687278 | doi = 10.1016/S0169-328X(01)00247-9 }}</ref> == Historija == Mnogi ljekari su tokom vijekova pokušavali da ožive bebe nakon rođenja mijenjajući njihovu tjelesnu temperaturu, u suštini s ciljem da animiraju novorođenče izazivanjem početka disanja.<ref>{{cite journal | vauthors = Wang H, Olivero W, Wang D, Lanzino G | title = Cold as a therapeutic agent | journal = Acta Neurochirurgica | volume = 148 | issue = 5 | pages = 565–570 | date = May 2006 | pmid = 16489500 | doi = 10.1007/s00701-006-0747-z | s2cid = 25885634 }}</ref> Malo se razmišljalo o zaštiti mozga, jer cerebralna hipoksija tokom porođaja nije bila povezana s kasnijim nervnim problemima sve do [[William John Little]] u 1861.,<ref>{{cite journal | vauthors = Little WJ | title = On the influence of abnormal parturition, difficult labours, premature birth, and asphyxia neonatorum, on the mental and physical condition of the child, especially in relation to deformities | journal = Clinical Orthopaedics and Related Research | volume = 46 | issue = 46 | pages = 7–22 | year = 1966 | pmid = 5950310 | doi = 10.1097/00003086-196600460-00002 }}</ref> i čak i tada je ovo bilo kontroverzno; [[Sigmund Freud]], naprimjer, kao što je poznato nije slagao, a kada su 1950-ih započete naučne studije o neonatusnoj terapijskoj hipotermiji, istraživači poput Bjorna Westina i dalje su izvještavali o svom radu u smislu reanimacije, a ne neuroprotekcije.<ref>{{cite journal | vauthors = Westin B | title = Hypothermia in the resuscitation of the neonate: a glance in my rear-view mirror | journal = Acta Paediatrica | volume = 95 | issue = 10 | pages = 1172–1174 | date = October 2006 | pmid = 16982485 | doi = 10.1080/08035250600794583 | s2cid = 38525109 }}</ref> Istraživači poput Jamesa Millera i Clementa Smitha provodili su klinička zapažanja i pažljive fiziološke eksperimente,<ref>{{cite journal | vauthors = Miller JA | title = Factors in Neonatal Resistance to Anoxia. I. Temperature and Survival of Newborn Guinea Pigs Under Anoxia | journal = Science | volume = 110 | issue = 2848 | pages = 113–114 | date = July 1949 | pmid = 17780238 | doi = 10.1126/science.110.2848.113 | bibcode = 1949Sci...110..113M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Enhorning G, Westin B | title = Experimental studies of the human fetus in prolonged asphyxia | journal = Acta Physiologica Scandinavica | volume = 31 | issue = 4 | pages = 359–375 | date = August 1954 | pmid = 13197106 | doi = 10.1111/j.1748-1716.1954.tb01147.x }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Westin B, Miller JA, Nyberg R, Wedenberg E | title = Neonatal asphyxia pallida treated with hypothermia alone or with hypothermia and transfusion of oxygenated blood | journal = Surgery | volume = 45 | issue = 5 | pages = 868–879 | date = May 1959 | pmid = 13659328 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Auld PA, Nelson NM, Nicolopoulos DA, Helwig F, Smith CA | title = Physiologic studies on an infant in deep hypothermia | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 267 | issue = 26 | pages = 1348–1351 | date = December 1962 | pmid = 13965545 | doi = 10.1056/NEJM196212272672606 }}</ref> Iako su neke bebe savjesno praćene, nisu se uglavnom bavile dugoročnim neurološkim ishodom. Međutim, do 1960-ih ljekari su hipotermiju nakon porođaja smatrali nečim što treba izbjegavati. Problem dojenčadi koja nisu disala pri rođenju riješen je izumom mehaničke ventilacije, tako da bilo kakva korist koju je hlađenje moglo imati za reanimaciju više nije bila potrebna, a utjecajno ispitivanje pokazalo je da održavanje toplote male i prijevremeno rođene djece povećava preživljavanje.<ref>{{cite journal | vauthors = Silverman WA, Fertig JW, Berger AP | title = The influence of the thermal environment upon the survival of newly born premature infants | journal = Pediatrics | volume = 22 | issue = 5 | pages = 876–886 | date = November 1958 | doi = 10.1542/peds.22.5.876 | pmid = 13600915 | s2cid = 37390559 }}</ref> Ovi rezultati, zajedno s opservacijskim <ref>{{cite journal | vauthors = Elliott RI, Mann TP | title = Neonatal cold injury due to accidental exposure to cold | journal = Lancet | volume = 272 | issue = 6962 | pages = 229–234 | date = February 1957 | pmid = 13399181 | doi = 10.1016/s0140-6736(57)90298-2 }}</ref> i eksperimentalnim<ref>{{cite journal | vauthors = Brodie HR, Cross KW, Lomer TR | title = Heat production in new-born infants under normal and hypoxic conditions | journal = The Journal of Physiology | volume = 138 | issue = 1 | pages = 156–163 | date = August 1957 | pmid = 13463804 | pmc = 1363035 | doi = 10.1113/jphysiol.1957.sp005843 }}</ref> decenijama su se činili medicinskim načelom da bebe ne bi trebalo da se prehlade. Posljedično, tokom sljedeće dvije decenije, studije o neonatusnoj hipotermiji u Evropi i SAD bile su sporadične i često neuspješne. Počelo se pojavljivati interesovanje za hlađenje radi zaštite mozga, ali savremena neuroznanost je pružila malo korisnih koncepata za vođenje ovog istraživanja i postignut je mali napredak.<ref>{{cite journal | vauthors = Miller JA, Zakhary R, Miller FS | title = Hypothermia, Asphyxia, and Cardiac Glycogen in Guinea Pigs | journal = Science | volume = 144 | issue = 3623 | pages = 1226–1227 | date = June 1964 | pmid = 14150326 | doi = 10.1126/science.144.3623.1226 | s2cid = 43521244 | bibcode = 1964Sci...144.1226M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Dunn JM, Miller JA | title = Hypothermia combined with positive pressure ventilation in resuscitation of the asphyxiated neonate. Clinical observations in 28 infants | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 104 | issue = 1 | pages = 58–67 | date = May 1969 | pmid = 4888017 | doi = 10.1016/s0002-9378(16)34141-2 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ehrström J, Hirvensalo M, Donner M, Hietalahti J | title = Hypothermia in the resuscitation of severely asphyctic newborn infants. A follow-up study | journal = Annals of Clinical Research | volume = 1 | issue = 1 | pages = 40–49 | date = May 1969 | pmid = 5350770 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Cordey R, Chiolero R, Miller JA | title = Resuscitation of neonates by hypothermia: report on 20 cases with acid-base determination on 10 cases and the long-term development of 33 cases | journal = Resuscitation | volume = 2 | issue = 3 | pages = 169–181 | date = September 1973 | pmid = 4773063 | doi = 10.1016/0300-9572(73)90042-7 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Oates RK, Harvey D | title = Failure of hypothermia as treatment for asphyxiated newborn rabbits | journal = Archives of Disease in Childhood | volume = 51 | issue = 7 | pages = 512–516 | date = July 1976 | pmid = 989263 | pmc = 1546031 | doi = 10.1136/adc.51.7.512 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Michenfelder JD, Milde JH | title = Failure of prolonged hypocapnia, hypothermia, or hypertension to favorably alter acute stroke in primates | journal = Stroke | volume = 8 | issue = 1 | pages = 87–91 | year = 1977 | pmid = 402043 | doi = 10.1161/01.str.8.1.87 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Bohn DJ, Biggar WD, Smith CR, Conn AW, Barker GA | title = Influence of hypothermia, barbiturate therapy, and intracranial pressure monitoring on morbidity and mortality after near-drowning | journal = Critical Care Medicine | volume = 14 | issue = 6 | pages = 529–534 | date = June 1986 | pmid = 3709193 | doi = 10.1097/00003246-198606000-00002 | s2cid = 34347292 }}</ref> Iako se s druge strane [[Željezna zavjesa| Željezne zavjese]] u Sovjetskom Savezu hlađenje empirijski primjenjivalo nakon asfiksije pri rođenju,<ref>{{cite journal | vauthors = Kopshev SN | title = [Craniocerebral hypothermia in the prevention and combined therapy of cerebral pathology in infants with asphyxia neonatorum] | journal = Akusherstvo I Ginekologiia | issue = 7 | pages = 56–58 | year = 1982 | pmid = 7137497 }}</ref> Jezička barijera, politika Hladnog rata i neuspjeh Rusa da provedu randomizirana kontrolirana ispitivanja doprinijeli su gotovo potpunom neznanju o ovom radu na Zapadu. Zaista, grupa ruskih neonatologa koja je opisala hipotermjsko nervno spašavanje tokom posjete Neonatunom odjelu u Bristolu, u [[UK|Velikoj Britaniji]], naišla je na malo interesa.<ref>Prof Peter Dunn, Bristol, ''personal communication''</ref> === Neuroprotekcija === Krajem 1980-ih, razvoj novog skupa koncepata i problema doveo je do ponovnog ispitivanja. Nova [generacija]] istraživača neonatologije bila je pod uticajem rastućih dokaza da je zaštita mozga od posljedica nedostatka kisika tokom porođaja moguća. Ovi istraživači bili su svjesni da hlađenje proizvodi snažnu "intra-ishemijsku neuroprotekciju" tokom operacije srca, ali se razvio novi koncept hipotermijskog "neuralnog spašavanja nakon povrede". Ova promjena u razmišljanju bila je moguća zbog najmanje tri glavne nove ideje koje su se razvijale u isto vrijeme: odgođena post-ishemijska ćelijska smrt; [[eksitotoksičnost]]; i [[apoptoza]]. === Odgođena ćelijska smrt === Prva promjena paradigme koja je posebno uticala na istraživače neonatologije bila je ideja da ako se beba reanimira nakon cerebralne hipoksije-ishemije, postoji vremenski period prije nego što moždane ćelije počnu umirati. Osmund Reynolds na Univerzitetskom koledžu u [[London]]u koristio je novo razvijenu tehniku [[Magnetna rezonantna spektroskopija]] (MRS) kako bi pokazao da je [metabolizam mozga novorođenčeta normalan u satima nakon asfiksije pri rođenju i da se pogoršava tek nakon značajnog kašnjenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Delpy DT, Gordon RE, Hope PL, Parker D, Reynolds EO, Shaw D, Whitehead MD | title = Noninvasive investigation of cerebral ischemia by phosphorus nuclear magnetic resonance | journal = Pediatrics | volume = 70 | issue = 2 | pages = 310–313 | date = August 1982 | doi = 10.1542/peds.70.2.310 | pmid = 7099806 | s2cid = 12319676 }}</ref> Robert Vannucci confirmed the effect with painstaking biochemistry,<ref>{{cite journal | vauthors = Vannucci RC | title = Experimental biology of cerebral hypoxia-ischemia: relation to perinatal brain damage | journal = Pediatric Research | volume = 27 | issue = 4 Pt 1 | pages = 317–326 | date = April 1990 | pmid = 1971436 | doi = 10.1203/00006450-199004000-00001 | doi-access = free }}</ref> and delayed injury was also reported in neuropathological studies.<ref>{{cite journal | vauthors = Kirino T | title = Delayed neuronal death in the gerbil hippocampus following ischemia | journal = Brain Research | volume = 239 | issue = 1 | pages = 57–69 | date = May 1982 | pmid = 7093691 | doi = 10.1016/0006-8993(82)90833-2 | s2cid = 31592644 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Pulsinelli WA, Brierley JB, Plum F | title = Temporal profile of neuronal damage in a model of transient forebrain ischemia | journal = Annals of Neurology | volume = 11 | issue = 5 | pages = 491–498 | date = May 1982 | pmid = 7103425 | doi = 10.1002/ana.410110509 | s2cid = 25912699 }}</ref> Odložena povreda mozga (koju je Reynolds nazvao "sekundarni energetski otkaz") bila je ključna nova ideja. Ako bi moždane ćelije ostale normalne neko vrijeme i mehanizam odložene smrti bi se mogao otkriti, to bi otvorilo mogućnost terapijske intervencije u onome što se ranije činilo nemogućom situacijom.<ref>{{cite journal | vauthors = Hope PL, Costello AM, Cady EB, Delpy DT, Tofts PS, Chu A, Hamilton PA, Reynolds EO, Wilkie DR | display-authors = 6 | title = Cerebral energy metabolism studied with phosphorus NMR spectroscopy in normal and birth-asphyxiated infants | journal = Lancet | volume = 2 | issue = 8399 | pages = 366–370 | date = August 1984 | pmid = 6147452 | doi = 10.1016/s0140-6736(84)90539-7 | s2cid = 31985414 }}</ref> === Ekscitotoksičnost === Novi i transformirajući koncept [[ekscitotoksičnost]]i razvio se iz temeljnih eksperimenata [[John Olney]]<ref>{{cite journal | vauthors = Olney JW, Sharpe LG | title = Brain lesions in an infant rhesus monkey treated with monsodium glutamate | journal = Science | volume = 166 | issue = 3903 | pages = 386–388 | date = October 1969 | pmid = 5812037 | doi = 10.1126/science.166.3903.386 | s2cid = 24563713 | bibcode = 1969Sci...166..386O }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Olney JW, Ho OL | title = Brain damage in infant mice following oral intake of glutamate, aspartate or cysteine | journal = Nature | volume = 227 | issue = 5258 | pages = 609–611 | date = August 1970 | pmid = 5464249 | doi = 10.1038/227609b0 | s2cid = 4201118 | bibcode = 1970Natur.227..609O }}</ref> and Brian Meldrum.<ref>{{cite journal | vauthors = Simon RP, Swan JH, Griffiths T, Meldrum BS | title = Blockade of N-methyl-D-aspartate receptors may protect against ischemic damage in the brain | journal = Science | volume = 226 | issue = 4676 | pages = 850–852 | date = November 1984 | pmid = 6093256 | doi = 10.1126/science.6093256 | bibcode = 1984Sci...226..850S }}</ref> Pokazali su da je barem dio smrti nervnih ćelija uzrokovane hipoksijom-ishemijom posredovan prekomjernom proizvodnjom ekscitatornog neurotransmitera [[glutamata]], te da farmakološka blokada [[N-metil-D-aspartatnog receptora]] može pružiti dobru zaštitu od hipoksičnog oštećenja. Olney i Meldrum su promijenili paradigmu, omogućivši istraživačima da hipoksično-ishemijsko oštećenje smatraju lječivom bolešću. === Apoptoza === Međutim, i dalje je bila misterija kako i zašto ćelije izazvane hipoksijom-ishemijom umiru satima ili danima kasnije, posebno kada je postalo jasno da nivoi [[glutamat]]a nisu posebno visoki tokom sekundarnog energetskog neuspjeha. Sljedeća kritična ideja došla je otkrićem [[programirana ćelijska smrt|programirane ćelijske smrti]], novog oblika ćelijskog samoubistva. Prvobitno uočena kao patološka pojava i nazvana apoptoza ("opadanje", kao lišće) 1970-ih,<ref>{{cite journal | vauthors = Kerr JF, Wyllie AH, Currie AR | title = Apoptosis: a basic biological phenomenon with wide-ranging implications in tissue kinetics | journal = British Journal of Cancer | volume = 26 | issue = 4 | pages = 239–257 | date = August 1972 | pmid = 4561027 | pmc = 2008650 | doi = 10.1038/bjc.1972.33 }}</ref> Horvitz,<ref>{{cite journal | vauthors = Ellis HM, Horvitz HR | title = Genetic control of programmed cell death in the nematode C. elegans | journal = Cell | volume = 44 | issue = 6 | pages = 817–829 | date = March 1986 | pmid = 3955651 | doi = 10.1016/0092-8674(86)90004-8 | s2cid = 44031839 }}</ref> Raff<ref>{{cite journal | vauthors = Raff MC | title = Social controls on cell survival and cell death | journal = [[Nature]] | volume = 356 | issue = 6368 | pages = 397–400 | date = April 1992 | pmid = 1557121 | doi = 10.1038/356397a0 | s2cid = 4314492 | bibcode = 1992Natur.356..397R }}</ref> i Evan <ref>{{cite journal | vauthors = Evan GI, Wyllie AH, Gilbert CS, Littlewood TD, Land H, Brooks M, Waters CM, Penn LZ, Hancock DC | display-authors = 6 | title = Induction of apoptosis in fibroblasts by c-myc protein | journal = Cell | volume = 69 | issue = 1 | pages = 119–128 | date = April 1992 | pmid = 1555236 | doi = 10.1016/0092-8674(92)90123-T | s2cid = 32836480 }}</ref> pružili su molekularno razumijevanje i pokazalo da apoptozu mogu izazvati ćelijske povrede. Radikalna ideja da hipoksija-ishemija pokreće program samoubistva ćelija, što bi moglo objasniti zbunjujući [[fenomen]] odgođene ćelijske smrti, ubrzo je podržana eksperimentalnim<ref>{{cite journal | vauthors = Mehmet H, Yue X, Squier MV, Lorek A, Cady E, Penrice J, Sarraf C, Wylezinska M, Kirkbride V, Cooper C | display-authors = 6 | title = Increased apoptosis in the cingulate sulcus of newborn piglets following transient hypoxia-ischaemia is related to the degree of high energy phosphate depletion during the insult | journal = Neuroscience Letters | volume = 181 | issue = 1–2 | pages = 121–125 | date = November 1994 | pmid = 7898750 | doi = 10.1016/0304-3940(94)90574-6 | s2cid = 44935480 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Beilharz EJ, Williams CE, Dragunow M, Sirimanne ES, Gluckman PD | title = Mechanisms of delayed cell death following hypoxic-ischemic injury in the immature rat: evidence for apoptosis during selective neuronal loss | journal = Molecular Brain Research | volume = 29 | issue = 1 | pages = 1–14 | date = March 1995 | pmid = 7769986 | doi = 10.1016/0169-328X(94)00217-3 }}</ref> i podacima o čovjeku,<ref>{{cite journal | vauthors = Edwards AD, Yue X, Cox P, Hope PL, Azzopardi DV, Squier MV, Mehmet H | title = Apoptosis in the brains of infants suffering intrauterine cerebral injury | journal = Pediatric Research | volume = 42 | issue = 5 | pages = 684–689 | date = November 1997 | pmid = 9357944 | doi = 10.1203/00006450-199711000-00022 | doi-access = free }}</ref> a mnogi istraživači vjeruju da ovo pomaže objasniti zašto neurospašavanje funkcionira kod novorođenčadi. Međutim, slika je složena: i [[apoptoza]] i [[nekroza]] prisutne su u promjenjivim omjerima;<ref>{{cite journal | vauthors = Northington FJ, Graham EM, Martin LJ | title = Apoptosis in perinatal hypoxic-ischemic brain injury: how important is it and should it be inhibited? | journal = Brain Research. Brain Research Reviews | volume = 50 | issue = 2 | pages = 244–257 | date = December 2005 | pmid = 16216332 | doi = 10.1016/j.brainresrev.2005.07.003 | s2cid = 34368053 }}</ref> čini se da nakon povrede postoji produžena [[neurodegeneracija]].<ref>{{cite journal | vauthors = Stone BS, Zhang J, Mack DW, Mori S, Martin LJ, Northington FJ | title = Delayed neural network degeneration after neonatal hypoxia-ischemia | journal = Annals of Neurology | volume = 64 | issue = 5 | pages = 535–546 | date = November 2008 | pmid = 19067347 | pmc = 2605201 | doi = 10.1002/ana.21517 }}</ref> Research into this problem continues. === Neurospašavanje novorođenčeta === Ove ideje su se proširile perineonatusnom istraživačkom zajednicom, stvarajući novo uvjerenje da bi neurospašavanje nakon asfiksije pri rođenju trebalo biti moguće. Među prvima koji su pokušali neonatalno neurospašavanje kod životinja bili su Ingmar Kjellmer i [[Henrik Hagberg]] u [[Göteborg]]u,<ref>{{cite journal | vauthors = Thiringer K, Hrbek A, Karlsson K, Rosén KG, Kjellmer I | title = Postasphyxial cerebral survival in newborn sheep after treatment with oxygen free radical scavengers and a calcium antagonist | journal = Pediatric Research | volume = 22 | issue = 1 | pages = 62–66 | date = July 1987 | pmid = 3627874 | doi = 10.1203/00006450-198707000-00015 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Hagberg H, Andersson P, Kjellmer I, Thiringer K, Thordstein M | title = Extracellular overflow of glutamate, aspartate, GABA and taurine in the cortex and basal ganglia of fetal lambs during hypoxia-ischemia | journal = Neuroscience Letters | volume = 78 | issue = 3 | pages = 311–317 | date = August 1987 | pmid = 2888062 | doi = 10.1016/0304-3940(87)90379-X | s2cid = 23222078 }}</ref> i Michael Johnston u [[Baltimore]]u.<ref>{{cite journal | vauthors = McDonald JW, Silverstein FS, Johnston MV | title = MK-801 protects the neonatal brain from hypoxic-ischemic damage | journal = European Journal of Pharmacology | volume = 140 | issue = 3 | pages = 359–361 | date = August 1987 | pmid = 2820765 | doi = 10.1016/0014-2999(87)90295-0 | hdl-access = free | hdl = 2027.42/26610 }}</ref> Potencijal je počeo privlačiti druge istraživače neonatalne medicine iz različitih oblasti da započnu istraživanja neuroprotekcije, uključujući i one koji su formirali neformalnu istraživačku grupu za neonatalnu hipotermiju: Peter Gluckman i Tania Gunn bili su endokrinolozi na Univerzitetu u [[Auckland]]u na [[Novi Zeland| Novom Zelandu]] i bili su zainteresovani za hlađenje zbog njegovog uticaja na [[štitnjača|funkciju štitnjače]]; prvi su ohladili [[ovca|ovcu]] [[fetus]] za [[endokrini sistem|endokrine]] studije 1983. godine. Denis Azzopardi, John Wyatt i [[Anthony David Edwards|David Edwards]], tada mladi istraživači koji su radili za Reynoldsa, koristili su Reynoldsov sofisticirani MRS pristup za replikaciju sekundarnog energetskog neuspjeha kod novorođenih [[svinja|prasadi]]<ref name="ReferenceA">{{cite journal | vauthors = Lorek A, Takei Y, Cady EB, Wyatt JS, Penrice J, Edwards AD, Peebles D, Wylezinska M, Owen-Reece H, Kirkbride V | display-authors = 6 | title = Delayed ("secondary") cerebral energy failure after acute hypoxia-ischemia in the newborn piglet: continuous 48-hour studies by phosphorus magnetic resonance spectroscopy | journal = Pediatric Research | volume = 36 | issue = 6 | pages = 699–706 | date = December 1994 | pmid = 7898977 | doi = 10.1203/00006450-199412000-00003 | doi-access = free }}</ref> i nezrelih [[pacov]]a;<ref>{{cite journal | vauthors = Blumberg RM, Cady EB, Wigglesworth JS, McKenzie JE, Edwards AD | title = Relation between delayed impairment of cerebral energy metabolism and infarction following transient focal hypoxia-ischaemia in the developing brain | journal = Experimental Brain Research | volume = 113 | issue = 1 | pages = 130–137 | date = January 1997 | pmid = 9028781 | doi = 10.1007/BF02454148 | s2cid = 24918003 }}</ref> u Gluckmanovom laboratoriju, Alistair Gunn i Chris Williams razvili su jednostavnu i elegantnu biofizičku metodu koristeći cerebralnu impedansu kako bi u suštini uradili istu stvar kod fetusa ovce.<ref>{{cite journal | vauthors = Williams CE, Gunn AJ, Mallard C, Gluckman PD | title = Outcome after ischemia in the developing sheep brain: an electroencephalographic and histological study | journal = Annals of Neurology | volume = 31 | issue = 1 | pages = 14–21 | date = January 1992 | pmid = 1543346 | doi = 10.1002/ana.410310104 | s2cid = 30706281 }}</ref> Marianne Thoresen, koja je radila na cerebralnoj perfuziji, podstaknula je na razmišljanje o neuroprotekciji priče o djeci koja su propala kroz norveški led i patila od dugotrajnog [[davljenja]] u ledenoj vodi, ali su izašla sa očuvanom moždanom funkcijom. Postojalo je mnogo potencijalnih terapija koje bi mogle postići neurološko spašavanje, a većina ovih radnika nije odmah prešla na hipotermiju. [[Magnezij]] je bio privlačno jednostavan ekscitoksin [[antagonist receptora]] koji je štitio [[Ćelija (biologija)|ćelije]] u kulturi: Reynoldsova grupa ga je testirala na svom modelu prasadi bez uspjeha.<ref>{{cite journal | vauthors = Clemence M, Thornton JS, Penrice J, Amess P, Punwani S, Tyszczuk L, Wyatt JS, Ordidge R, Cady EB, Edwards AD | display-authors = 6 | year = 1996 | title = 31P MRS and quantitative diffusion and T2 MRI show no cerebroprotective effects of intravenous MgSO4 after severe transient hypoxia-ischaemia in the neonatal piglet | journal = MAGMA | volume = 4 | page = 114 }}</ref> Gluckman i Gunn su započeli neuspješnim ispitivanjem flunarizina, inhibitora ulaska kalcija.[<ref>{{cite journal | vauthors = Gunn AJ, Mydlar T, Bennet L, Faull RL, Gorter S, Cook C, Johnston BM, Gluckman PD | display-authors = 6 | title = The neuroprotective actions of a calcium channel antagonist, flunarizine, in the infant rat | journal = Pediatric Research | volume = 25 | issue = 6 | pages = 573–576 | date = June 1989 | pmid = 2740146 | doi = 10.1203/00006450-198906000-00003 | doi-access = free }}</ref> Edwards se fokusirao na inhibiciju sintaze [[dušik-oksid| dušik-oksida]], što je također bio neuspjeh.<ref>{{cite journal | vauthors = Marks KA, Mallard CE, Roberts I, Williams CE, Gluckman PD, Edwards AD | title = Nitric oxide synthase inhibition attenuates delayed vasodilation and increases injury after cerebral ischemia in fetal sheep | journal = Pediatric Research | volume = 40 | issue = 2 | pages = 185–191 | date = August 1996 | pmid = 8827765 | doi = 10.1203/00006450-199608000-00002 | doi-access = free }}</ref> Gluckman je imao uspjeha sa svojim inovativnim studijama [[IGF-1]], ali nije mogao odmah to primijeniti u kliničkoj praksi.<ref>{{cite journal | vauthors = Gluckman P, Klempt N, Guan J, Mallard C, Sirimanne E, Dragunow M, Klempt M, Singh K, Williams C, Nikolics K | display-authors = 6 | title = A role for IGF-1 in the rescue of CNS neurons following hypoxic-ischemic injury | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 182 | issue = 2 | pages = 593–599 | date = January 1992 | pmid = 1370886 | doi = 10.1016/0006-291X(92)91774-K }}</ref> == Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{ commonscat|Hypoxia}} {{DEFAULTSORT:Hypothermia Therapy For Neonatal Encephalopathy}} [[Kategorija: Medicinski tretmani]] [[Kategorija: Respiratorna terapija]] [[Kategorija: Neonatologija]] [[Kategorija: Pedijatrija]] qp80pb6o9kjmv24yjbfjcvd2zblamzj 3838742 3838741 2026-05-01T17:42:40Z ALLAHZADE 180899 /* Aktuelno stanje dokaza */ 3838742 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Terapija hipotermijom za neonatusnu encefalopatiju |sinonimi= Terapija hipotermijom za novorođenačku encefalopatiju, hipotermijska terapija neonatusne encefalopatije |slika = HypothermiaAge.jpg | opis_slike = Stopa smrtnosti od hipotermije u Sjedinjenim Američkim Državama je snažno povezana sa starošću. |specijalnost= [[Neonatologija]], [[pedijatrija]] |simptomi =[[Hipertermija]], medicinski tretman |liječenje= Standardizirani tretman nakon umjerene do teške hipoksijsko-ishemijske encefalopatije }} Blaga [[hipotermija]] cijelog tijela, izazvana hlađenjem bebe na 33–34°C tokom tri dana nakon rođenja, danas je standardizirani tretman nakon umjerene do teške hipoksijsko-ishemijske encefalopatije kod [[novorođenčad]]i ,rođenih u terminu i pred termin.<ref>{{cite journal | vauthors = Azzopardi D, Brocklehurst P, Edwards D, Halliday H, Levene M, Thoresen M, Whitelaw A | title = The TOBY Study. Whole body hypothermia for the treatment of perinatal asphyxial encephalopathy: a randomised controlled trial | journal = BMC Pediatrics | volume = 8 | issue = 1 | date = April 2008 | pmid = 18447921 | doi = 10.1186/1471-2431-8-17 | pmc = 2409316 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Shankaran S, Laptook AR, Ehrenkranz RA, Tyson JE, McDonald SA, Donovan EF, Fanaroff AA, Poole WK, Wright LL, Higgins RD, Finer NN, Carlo WA, Duara S, Oh W, Cotten CM, Stevenson DK, Stoll BJ, Lemons JA, Guillet R, Jobe AH | display-authors = 6 | title = Whole-body hypothermia for neonates with hypoxic-ischemic encephalopathy | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 353 | issue = 15 | pages = 1574–1584 | date = October 2005 | pmid = 16221780 | doi = 10.1056/nejmcps050929 | doi-access = free }}</ref> Nedavno je dokazano da je to jedina medicinska intervencija koja smanjuje oštećenje mozga i poboljšava šanse za preživljavanje dojenčeta te smanjuje invaliditet. [[neonatusna encefalopatija|Hipoksijslo-ishemijska encefalopatija]] ima mnogo uzroka i u suštini se definira kao smanjenje dotoka krvi ili kisika u bebin [[mozak]] prije, tokom ili čak nakon rođenja. To je glavni uzrok smrti i invalidnosti, javlja se kod otprilike 2–3 na 1000 porođaja i uzrokuje oko 20% svih slučajeva cerebralne paralize. Cochraneov pregled iz 2013. godine otkrio je da je terapijska hipotermija korisna kod donošenih beba s encefalopatijom.<ref>{{cite journal | vauthors = Jacobs SE, Berg M, Hunt R, Tarnow-Mordi WO, Inder TE, Davis PG | title = Cooling for newborns with hypoxic ischaemic encephalopathy | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 1 | issue = 1 | date = January 2013 | pmid = 23440789 | pmc = 7003568 | doi = 10.1002/14651858.CD003311.pub3 }}</ref> ==Medicinska upotreba== ===Produženo praćenje učesnika ispitivanja=== Provedene su studije kako bi se utvrdili efekti [[hipotermija|hipotermije]] nakon ranog djetinjstva. Učesnici u ispitivanjima [[Neonatusna encefalopatija|CoolCap]], [[NICHD]] i TOBY uključeni su u proširene programe praćenja. Nijedan od ovih programa nema dovoljnu snagu da bi se dale pouzdane procjene dugoročnog efekta hipotermije, međutim čak i ove studije slabe snage daju važne informacije o tome da li su terapijski efekti hlađenja održivi nakon prve dvije godine nakon rođenja. Najznačajnija studija praćenja objavljena do sada je procjena učesnika NICHD ispitivanja u dobi od 6– 7 godina.<ref>{{cite journal | vauthors = Shankaran S, Pappas A, McDonald SA, Vohr BR, Hintz SR, Yolton K, Gustafson KE, Leach TM, Green C, Bara R, Petrie Huitema CM, Ehrenkranz RA, Tyson JE, Das A, Hammond J, Peralta-Carcelen M, Evans PW, Heyne RJ, Wilson-Costello DE, Vaucher YE, Bauer CR, Dusick AM, Adams-Chapman I, Goldstein RF, Guillet R, Papile LA, Higgins RD | display-authors = 6 | title = Childhood outcomes after hypothermia for neonatal encephalopathy | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 366 | issue = 22 | pages = 2085–2092 | date = May 2012 | pmid = 22646631 | pmc = 3459579 | doi = 10.1056/NEJMoa1112066 | collaboration = Eunice Kennedy Shriver NICHD Neonatal Research Network }}</ref> Od 208 učesnika ispitivanja, podaci o primarnim ishodima bili su dostupni za 190. Od 97 djece u grupi s hipotermijom i 93 djece u kontrolnoj grupi, smrt ili [[IQ]] rezultat ispod 70 nastupili su kod 46 (47%) odnosno 58 (62%) ([[p-vrijednost|P]]=0,06); smrt se dogodila kod 27 (28%) i 41 (44%) (P=0,04); a smrt ili teša invalidnost nastupili su kod 38 (41%) i 53 (60%) (P=0,03). Studija CoolCap prikupila je podatke koristeći WeeFim upitnik u dobi od 7–8 godina, ali je prikupila informacije samo o 62 (32 hlađena; 30 standardna njega) od 135 preživjele djece koja su imala neurološki razvojni pregled u 18 mjeseci. Status invalidnosti nakon 18 mjeseci bio je snažno povezan s WeeFIM ocjenama (P < 0,001), što ukazuje na to da je [[terapeutski učinak]] opstao, ali nije bilo značajnog učinka liječenja (P = 0,83).<ref>{{cite journal | vauthors = Guillet R, Edwards AD, Thoresen M, Ferriero DM, Gluckman PD, Whitelaw A, Gunn AJ | title = Seven- to eight-year follow-up of the CoolCap trial of head cooling for neonatal encephalopathy | journal = Pediatric Research | volume = 71 | issue = 2 | pages = 205–209 | date = February 2012 | pmid = 22258133 | doi = 10.1038/pr.2011.30 | doi-access = free }}</ref> Ovi rezultati nisu bili sasvim konačni, jer se čini da je učinak u NICHD studiji usmjeren na [[smrtnost]], a ne na nervnu funkciju, ali su dali znatno povjerenje da se terapijski učinci hipotermije nakon asfiksije pri rođenju održavaju u kasnijem djetinjstvu, a kada je praćenje djetinjstva iz Toby studije objavljeno u časopisu ''New England Journal of Medicine'', potvrđena je trajnost učinka. <ref>Azzopardi D, Strohm B, Marlow N, Brocklehurst P, Deierl A, Eddama O, Goodwin J, Halliday HL, Juszczak E, Kapellou O, Levene M, Linsell L, Omar O, Thoresen M, Tusor N, Whitelaw A, Edwards AD; TOBY Study Group. Effects of hypothermia for perinatal asphyxia on childhood outcomes. N Engl J Med. 2014 Jul 10;371(2):140-9. doi: 10.1056/NEJMoa1315788. PMID 25006720.</ref> === Aktuelno stanje dokaza === Terapija hipotermijskog neurospašavanja je klinički tretman zasnovan na dokazima koji povećava šanse teško povrijeđenog dojenčeta rođenog u terminu da preživi bez oštećenja mozga koje se može otkriti sa 18 mjeseci za oko 50%, efekat koji se čini da se održava u kasnijem djetinjstvu. Postojeći podaci se odnose samo na dojenčad rođenu u terminu, a sve studije liječenja hipotermijom na ljudima do sada su bile ograničene na dojenčad >36 sedmica od očekivanih 40 sedmica gestacije. Postoji i više potencijalnih nuspojava na prijevremeni porođaj kod djeteta rođenog u razvoju sa plućnom bolešću, a postoji i očiglednija zaštita hipotermijom kada se aktivno razvija veći volumen složenog mozga. Tokom sredine gestacije do kasnog termina, fetusni mozak prolazi kroz sve složeniji progresivni rast prvo [[srednji mozak| srednjeg mozga]], a zatim razvoja [[korteks]]a i "viših" centara. Efekti fetusne asfiksije na mozak u razvoju kod ovaca zavise od gestacijske starosti, pri čemu fetusi rođeni u terminu pokazuju i manju toleranciju na asfiksiju i maksimalno oštećenje u brzo rastućem korteksu; dok fetusi prije posljednje trećine razvoja doživljavaju dužu toleranciju asfiksije s maksimalnim efektima na rastući srednji mozak. Model asfiksije fetusa [[ovca|ovaca]] također sugerira šestosatni prozor nakon asfiksije u kojem će hipotermija imati najveću korist. Budući da preduslovi u vezi s neposrednom bliskošću nakon [[porođaj]]a radikalno mijenjaju, istraživači su postali znatiželjni u vezi s iskustvima roditelja i kako poboljšati njegu oko posljedica za porodice. U intervjuima koje su obavili različiti istraživači u različitim zemljama bilo je jasno da roditelji žele jasnu komunikaciju s osobljem intenzivne njege novorođenčadi, ali i između osoblja intenzivne njege novorođenčadi i osoblja [[akušerstvo| akušerstva]].<ref>{{cite journal | vauthors = Craig AK, Gerwin R, Bainter J, Evans S, James C | title = Exploring parent expectations of neonatal therapeutic hypothermia | journal = Journal of Perinatology | volume = 38 | issue = 7 | pages = 857–864 | date = July 2018 | pmid = 29740186 | pmc = 6486821 | doi = 10.1038/s41372-018-0117-8 }}</ref> Također su opisali snažnu želju da dodiruju i budu zaista bliski sa svojom bebom, ali i da aktivno učestvuju u brizi o bebi. <ref>{{cite journal | vauthors = Bäcke P, Hjelte B, Hellström Westas L, Ågren J, Thernström Blomqvist Y | title = When all I wanted was to hold my baby-The experiences of parents of infants who received therapeutic hypothermia | journal = Acta Paediatrica | volume = 110 | issue = 2 | pages = 480–486 | date = February 2021 | pmid = 32564441 | doi = 10.1111/apa.15431 | s2cid = 219974541 | doi-access = free }}</ref> Mnogo toga ostaje nepoznato. Prepoznavanje dojenčadi s marginalnim vanjskim znacima asfikcijskog oštećenja pri rođenju, koja i dalje razvijaju umjerenu hipoksijsko-ishemijsku encefalopatiju, bilo bi poboljšano pronalaženjem pouzdanijih [[biomarker]]a ili fizioloških testova koji precizno predviđaju rizik od progresivnog oštećenja. Ovi testovi bi također mogli spriječiti nepotrebno i skupo liječenje mnogih dojenčadi. Dugoročno praćenje tek treba pokazati trajnu korist, ali dostupni podaci, zajedno sa studijom snimanja ugniježđenom u TOBY, također su otkrili smanjeno oštećenje moždanog tkiva kod ohlađene dojenčadi.<ref>{{cite journal | vauthors = Rutherford M, Ramenghi LA, Edwards AD, Brocklehurst P, Halliday H, Levene M, Strohm B, Thoresen M, Whitelaw A, Azzopardi D | display-authors = 6 | title = Assessment of brain tissue injury after moderate hypothermia in neonates with hypoxic-ischaemic encephalopathy: a nested substudy of a randomised controlled trial | journal = The Lancet. Neurology | volume = 9 | issue = 1 | pages = 39–45 | date = January 2010 | pmid = 19896902 | pmc = 2795146 | doi = 10.1016/S1474-4422(09)70295-9 }}</ref> Jednostavnost koja je prije nekoliko stoljeća privukla empiričare hlađenju sada čini hipotermijsko neurospašavanje s preciznim odabirom pacijenata potencijalno transformirajućom terapijom za okruženja s niskim resursima gdje asfiksija pri rođenju ostaje glavni uzrok smrti i invalidnosti. Ironično, ovo vraća problem hlađenja novorođenčadi u okruženju gdje moderna reanimacija i intenzivna njega nisu dostupni.<ref>{{cite journal | vauthors = Robertson NJ, Nakakeeto M, Hagmann C, Cowan FM, Acolet D, Iwata O, Allen E, Elbourne D, Costello A, Jacobs I | display-authors = 6 | title = Therapeutic hypothermia for birth asphyxia in low-resource settings: a pilot randomised controlled trial | journal = Lancet | volume = 372 | issue = 9641 | pages = 801–803 | date = September 2008 | pmid = 18774411 | doi = 10.1016/S0140-6736(08)61329-X | s2cid = 5604408 | doi-access = free }}</ref> == Mehanizmi djelovanja == Veći dio onoga što se zna o mehanizmima hipotermijske neuroprotekcije prikupljen je iz studija na zrelim i odraslim modelima. U nastavku se koriste neki od ovih podataka, a fokus se stavlja na nezreli mozak. === Hipoksija-ishemija === [[Cerebralna hipoksija]]-[[cerebralna ishemija|ishemija]] rezultira smanjenim cerebralnim [[oksidativni metabolizam|oksidativnim metabolizmom]], cerebralnom [[acidoza|laktatnom acidozom]] i [[ćelijska membrana|ćelijskom membranom]] neuspjehom ionskog transporta; ako se produži, dolazi do [[nekroza|nekrotske]] [[ćelijska smrt| ćelijske smrti]]. <ref>{{cite journal | vauthors = Siesjö BK, Katsura K, Kristián T | title = The biochemical basis of cerebral ischemic damage | journal = Journal of Neurosurgical Anesthesiology | volume = 7 | issue = 1 | pages = 47–[52 | date = January 1995 | pmid = 7881240 | doi = 10.1097/00008506-199501000-00009 | s2cid = 30811605 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Siesjö BK | title = Cell damage in the brain: a speculative synthesis | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 1 | issue = 2 | pages = 155–185 | year = 1981 | pmid = 6276420 | doi = 10.1038/jcbfm.1981.18 | doi-access = free }}</ref> Iako se nakon uspješne reanimacije događa brz oporavak cerebralnog energetskog [[metabpčizam|metabolizma]], nekoliko sati kasnije slijedi sekundarni pad cerebralnih visokoenergetskih [[fosfat]]a praćen porastom unutarćelijskog [[pH]], a karakterističan cerebralni biohemijski poremećaj u ovoj fazi je [[laktat]]na [[alkaloza]].<ref>{{cite journal | vauthors = Taylor DL, Edwards AD, Mehmet H | title = Oxidative metabolism, apoptosis and perinatal brain injury | journal = Brain Pathology | volume = 9 | issue = 1 | pages = 93–117 | date = January 1999 | pmid = 9989454 | pmc = 8098214 | doi = 10.1111/j.1750-3639.1999.tb00213.x | s2cid = 28853873 }}</ref> Kod novorođenčadi, težina ovog sekundarnog oštećenja cerebralnog metabolizma povezana je s abnormalnim naknadnim nervim razvojem i smanjenim rastom glave.<ref>{{cite journal | vauthors = Roth SC, Edwards AD, Cady EB, Delpy DT, Wyatt JS, Azzopardi D, Baudin J, Townsend J, Stewart AL, Reynolds EO | display-authors = 6 | title = Relation between cerebral oxidative metabolism following birth asphyxia, and neurodevelopmental outcome and brain growth at one year | journal = Developmental Medicine and Child Neurology | volume = 34 | issue = 4 | pages = 285–295 | date = April 1992 | pmid = 1572514 | doi = 10.1111/j.1469-8749.1992.tb11432.x | s2cid = 6823414 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Robertson NJ, Cox IJ, Cowan FM, Counsell SJ, Azzopardi D, Edwards AD | title = Cerebral intracellular lactic alkalosis persisting months after neonatal encephalopathy measured by magnetic resonance spectroscopy | journal = Pediatric Research | volume = 46 | issue = 3 | pages = 287–296 | date = September 1999 | pmid = 10473043 | doi = 10.1203/00006450-199909000-00007 | doi-access = free }}</ref> Nekoliko neželjenih bioloških događaja doprinosi ovom sekundarnom pogoršanju, uključujući: oslobađanje ekscitatornih aminokiselina koje aktiviraju [[N-metil-D-aspartat]] (NMDA) i amino-3-hidroksi-5-metil-4-izoksazolpropionatne (AMPA) receptore na [[neuron]]ima (30,37) i oligodendroglijalnim prekursorima, akumulaciju ekscitcijsih [[neurotransmiter]]a, stvaranje reaktivnih kisikovih radikala, intraćelijsku akumulaciju kalcija i mitohondrijsku disfunkciju.<ref>{{cite book | vauthors = Siesjö BK, Elmér E, Janelidze S, Keep M, Kristián T, Ouyang YB, Uchino H | chapter = Role and Mechanisms of Secondary Mitochondrial Failure | title = Current Progress in the Understanding of Secondary Brain Damage from Trauma and Ischemia | journal = Acta Neurochirurgica. Supplement | volume = 73 | pages = 7–13 | year = 1999 | pmid = 10494335 | doi = 10.1007/978-3-7091-6391-7_2 | isbn = 978-3-7091-7312-1 }}</ref> Iako je nekrozna [[ćelijska smrt]] istaknuta u neposrednoj i akutnoj fazi teških cerebralnih oštećenja, čini se da je apoptoza predominantni način smrti tokom odložene faze oštećenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Northington FJ, Ferriero DM, Graham EM, Traystman RJ, Martin LJ | title = Early Neurodegeneration after Hypoxia-Ischemia in Neonatal Rat Is Necrosis while Delayed Neuronal Death Is Apoptosis | journal = Neurobiology of Disease | volume = 8 | issue = 2 | pages = 207–219 | date = April 2001 | pmid = 11300718 | doi = 10.1006/nbdi.2000.0371 | s2cid = 22151962 }}</ref> Neuroprotektivni mehanizmi moraju interagovati s ovim mehanizmima da bi imali blagotvoran učinak. Hipoksijsko-ishemijska povreda mozga kod [[novorođenče]]ta razlikuje se od povrede u mozgu odraslih na nekoliko načina: toksičnost [[NMDA-receptor]]a je mnogo veća u nezrelom mozgu.<ref>{{cite journal | vauthors = McDonald JW, Johnston MV | title = Physiological and pathophysiological roles of excitatory amino acids during central nervous system development | journal = Brain Research. Brain Research Reviews | volume = 15 | issue = 1 | pages = 41–70 | year = 1990 | pmid = 2163714 | doi = 10.1016/0165-0173(90)90011-C | hdl-access = free | s2cid = 16878464 | hdl = 2027.42/28778 }}</ref> Apoptski mehanizmi, uključujući aktivaciju [[kaspaza]], translokaciju faktora koji induciraju [[apoptoza| apoptozu]] i oslobađanje [[citohrom-c| citohroma-c]], mnogo su veći kod nezrelih nego kod odraslih.<ref>{{cite journal | vauthors = Wang X, Carlsson Y, Basso E, Zhu C, Rousset CI, Rasola A, Johansson BR, Blomgren K, Mallard C, Bernardi P, Forte MA, Hagberg H | display-authors = 6 | title = Developmental shift of cyclophilin D contribution to hypoxic-ischemic brain injury | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 29 | issue = 8 | pages = 2588–2596 | date = February 2009 | pmid = 19244535 | pmc = 3049447 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.5832-08.2009 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Northington FJ, Ferriero DM, Flock DL, Martin LJ | title = Delayed neurodegeneration in neonatal rat thalamus after hypoxia-ischemia is apoptosis | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 21 | issue = 6 | pages = 1931–1938 | date = March 2001 | pmid = 11245678 | pmc = 6762598 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.21-06-01931.2001 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Gill R, Soriano M, Blomgren K, Hagberg H, Wybrecht R, Miss MT, Hoefer S, Adam G, Niederhauser O, Kemp JA, Loetscher H | display-authors = 6 | title = Role of caspase-3 activation in cerebral ischemia-induced neurodegeneration in adult and neonatal brain | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 22 | issue = 4 | pages = 420–430 | date = April 2002 | pmid = 11919513 | doi = 10.1097/00004647-200204000-00006 | doi-access = free }}</ref> Aktivacija upale je drugačija, s manjim doprinosom polimorfonuklearnih ćelija.<ef>{{cite journal | vauthors = Bona E, Andersson AL, Blomgren K, Gilland E, Puka-Sundvall M, Gustafson K, Hagberg H | title = Chemokine and inflammatory cell response to hypoxia-ischemia in immature rats | journal = Pediatric Research | volume = 45 | issue = 4 Pt 1 | pages = 500–509 | date = April 1999 | pmid = 10203141 | doi = 10.1203/00006450-199904010-00008 | doi-access = free }}</ref> i istaknutiju ulogu [[interleukina 18|IL-18]]<ref>{{cite journal | vauthors = Hedtjärn M, Leverin AL, Eriksson K, Blomgren K, Mallard C, Hagberg H | title = Interleukin-18 involvement in hypoxic-ischemic brain injury | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 22 | issue = 14 | pages = 5910–5919 | date = July 2002 | pmid = 12122053 | pmc = 6757918 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.22-14-05910.2002 }}</ref> dok je [[porodica interleukina-1|IL-1]], koji je ključan za [[mozak]] odraslih,<ref>{{cite journal | vauthors = Boutin H, LeFeuvre RA, Horai R, Asano M, Iwakura Y, Rothwell NJ | title = Role of IL-1alpha and IL-1beta in ischemic brain damage | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 21 | issue = 15 | pages = 5528–5534 | date = August 2001 | pmid = 11466424 | pmc = 6762680 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.21-15-05528.2001 }}</ref> manje je važno.<ref>{{cite journal | vauthors = Hedtjärn M, Mallard C, Iwakura Y, Hagberg H | title = Combined deficiency of IL-1beta18, but not IL-1alphabeta, reduces susceptibility to hypoxia-ischemia in the immature brain | journal = Developmental Neuroscience | volume = 27 | issue = 2–4 | pages = 143–148 | year = 2005 | pmid = 16046848 | doi = 10.1159/000085986 | s2cid = 85288351 }}</ref> [[Antioksidativ]]ni sistem je nerazvijen sa smanjenim kapacitetom za inaktivaciju [[vodik-peroksid]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Ferriero DM | title = Neonatal brain injury | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 351 | issue = 19 | pages = 1985–1995 | date = November 2004 | pmid = 15525724 | doi = 10.1056/NEJMra041996 }}</ref> === Djelovanje hipotermije === Blaga hipotermija pomaže u sprječavanju poremećaja cerebralnog metabolizma tokom i nakon cerebralnih oštećenja. [[Hipotermija]] smanjuje brzinu cerebralnog metabolizma [[glukoza|glukoze]] i kisika i smanjuje gubitak visokoenergetskih fosfata tokom hipoksije-ishemije. <ref>{{cite journal | vauthors = Erecinska M, Thoresen M, Silver IA | title = Effects of hypothermia on energy metabolism in Mammalian central nervous system | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 23 | issue = 5 | pages = 513–530 | date = May 2003 | pmid = 12771566 | doi = 10.1097/01.WCB.0000066287.21705.21 | doi-access = free }}</ref> and during secondary cerebral energy failure,<ref name="ReferenceA"/> and reduces delayed cerebral lactic alkalosis.<ref>{{cite journal | vauthors = Amess PN, Penrice J, Cady EB, Lorek A, Wylezinska M, Cooper CE, D'Souza P, Tyszczuk L, Thoresen M, Edwards AD, Wyatt JS, Reynolds EO | display-authors = 6 | title = Mild hypothermia after severe transient hypoxia-ischemia reduces the delayed rise in cerebral lactate in the newborn piglet | journal = Pediatric Research | volume = 41 | issue = 6 | pages = 803–808 | date = June 1997 | pmid = 9167192 | doi = 10.1203/00006450-199706000-00002 | s2cid = 35788986 | doi-access = free }}</ref> Istovremeno povećanje citotoksičnog edema i gubitka cerebralne korteksne aktivnosti koji prati sekundarni energetski nedostatak je također spriječeno.<ref>{{cite journal | vauthors = Gunn AJ, Gunn TR, Gunning MI, Williams CE, Gluckman PD | title = Neuroprotection with prolonged head cooling started before postischemic seizures in fetal sheep | journal = Pediatrics | volume = 102 | issue = 5 | pages = 1098–1106 | date = November 1998 | pmid = 9794940 | doi = 10.1542/peds.102.5.1098 | s2cid = 45463848 }}</ref> Čini se da hipotermija ima višestruke efekte na ćelijskom nivou nakon povrede mozga. Hipotermija smanjuje vazogeni [[edem]], [[krvarenje]] i infiltraciju [[neutrofil]]a nakon traume.<ref>{{cite journal | vauthors = Smith SL, Hall ED | title = Mild pre- and posttraumatic hypothermia attenuates blood-brain barrier damage following controlled cortical impact injury in the rat | journal = Journal of Neurotrauma | volume = 13 | issue = 1 | pages = 1–9 | date = January 1996 | pmid = 8714857 | doi = 10.1089/neu.1996.13.1 }}</ref> Smanjuje se oslobađanje ekscitaxihskh [[neurotransmiter]]a, što ograničava intraćelijsku akumulaciju kalcija.<ref name="ReferenceB">{{cite journal | vauthors = Busto R, Globus MY, Dietrich WD, Martinez E, Valdés I, Ginsberg MD | title = Effect of mild hypothermia on ischemia-induced release of neurotransmitters and free fatty acids in rat brain | journal = Stroke | volume = 20 | issue = 7 | pages = 904–910 | date = July 1989 | pmid = 2568705 | doi = 10.1161/01.str.20.7.904 | doi-access = free }}</ref><ref name="ReferenceC">{{cite journal | vauthors = Thoresen M, Satas S, Puka-Sundvall M, Whitelaw A, Hallström A, Løberg EM, Ungerstedt U, Steen PA, Hagberg H | display-authors = 6 | title = Post-hypoxic hypothermia reduces cerebrocortical release of NO and excitotoxins | journal = NeuroReport | volume = 8 | issue = 15 | pages = 3359–3362 | date = October 1997 | pmid = 9351672 | doi = 10.1097/00001756-199710200-00033 | s2cid = 24761799 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nakashima K, Todd MM | title = Effects of hypothermia on the rate of excitatory amino acid release after ischemic depolarization | journal = Stroke | volume = 27 | issue = 5 | pages = 913–918 | date = May 1996 | pmid = 8623113 | doi = 10.1161/01.str.27.5.913 }}</ref> Smanjuje se proizvodnja slobodnih radikala, što štiti ćelije i ćelijske organele od oksidativnog oštećenja tokom reperfuzije.<ref>{{cite journal | vauthors = Globus MY, Alonso O, Dietrich WD, Busto R, Ginsberg MD | title = Glutamate release and free radical production following brain injury: effects of posttraumatic hypothermia | journal = Journal of Neurochemistry | volume = 65 | issue = 4 | pages = 1704–1711 | date = October 1995 | pmid = 7561868 | doi = 10.1046/j.1471-4159.1995.65041704.x | s2cid = 35183612 }}</ref> Osim toga, blaga hipotermija može smanjiti aktivaciju [[citokin]]a i kaskada koagulacije, putem povećane aktivacije supresorskih signalnih puteva i inhibiranjem oslobađanja faktora aktivacije [[trombocit]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Akisu M, Huseyinov A, Yalaz M, Cetin H, Kultursay N | title = Selective head cooling with hypothermia suppresses the generation of platelet-activating factor in cerebrospinal fluid of newborn infants with perinatal asphyxia | journal = Prostaglandins, Leukotrienes, and Essential Fatty Acids | volume = 69 | issue = 1 | pages = 45–50 | date = July 2003 | pmid = 12878450 | doi = 10.1016/S0952-3278(03)00055-3 }}</ref> Mnogi efekti izazvani blagom hipotermijom mogu pomoći u smanjenju broja ćelija koje prolaze kroz apoptozu. [Eksperimentalne i kliničke studije pokazuju da blaga hipotermija smanjuje broj apoptotskih neurona, smanjuje aktivnost [[kaspaza]] i smanjuje translokaciju [[cithrom]]a c,<ref>{{cite journal | vauthors = Edwards AD, Yue X, Squier MV, Thoresen M, Cady EB, Penrice J, Cooper CE, Wyatt JS, Reynolds EO, Mehmet H | display-authors = 6 | title = Specific inhibition of apoptosis after cerebral hypoxia-ischaemia by moderate post-insult hypothermia | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 217 | issue = 3 | pages = 1193–1199 | date = December 1995 | pmid = 8554576 | doi = 10.1006/bbrc.1995.2895 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Xu L, Yenari MA, Steinberg GK, Giffard RG | title = Mild hypothermia reduces apoptosis of mouse neurons in vitro early in the cascade | journal = Journal of Cerebral Blood Flow and Metabolism | volume = 22 | issue = 1 | pages = 21–28 | date = January 2002 | pmid = 11807390 | doi = 10.1097/00004647-200201000-00003 | doi-access = free }}</ref> i može doći do povećanja ekspresije antiapoptskog proteina BCl-2.<ref>{{cite journal | vauthors = Zhang Z, Sobel RA, Cheng D, Steinberg GK, Yenari MA | title = Mild hypothermia increases Bcl-2 protein expression following global cerebral ischemia | journal = Brain Research. Molecular Brain Research | volume = 95 | issue = 1–2 | pages = 75–85 | date = November 2001 | pmid = 11687278 | doi = 10.1016/S0169-328X(01)00247-9 }}</ref> == Historija == Mnogi ljekari su tokom vijekova pokušavali da ožive bebe nakon rođenja mijenjajući njihovu tjelesnu temperaturu, u suštini s ciljem da animiraju novorođenče izazivanjem početka disanja.<ref>{{cite journal | vauthors = Wang H, Olivero W, Wang D, Lanzino G | title = Cold as a therapeutic agent | journal = Acta Neurochirurgica | volume = 148 | issue = 5 | pages = 565–570 | date = May 2006 | pmid = 16489500 | doi = 10.1007/s00701-006-0747-z | s2cid = 25885634 }}</ref> Malo se razmišljalo o zaštiti mozga, jer cerebralna hipoksija tokom porođaja nije bila povezana s kasnijim nervnim problemima sve do [[William John Little]] u 1861.,<ref>{{cite journal | vauthors = Little WJ | title = On the influence of abnormal parturition, difficult labours, premature birth, and asphyxia neonatorum, on the mental and physical condition of the child, especially in relation to deformities | journal = Clinical Orthopaedics and Related Research | volume = 46 | issue = 46 | pages = 7–22 | year = 1966 | pmid = 5950310 | doi = 10.1097/00003086-196600460-00002 }}</ref> i čak i tada je ovo bilo kontroverzno; [[Sigmund Freud]], naprimjer, kao što je poznato nije slagao, a kada su 1950-ih započete naučne studije o neonatusnoj terapijskoj hipotermiji, istraživači poput Bjorna Westina i dalje su izvještavali o svom radu u smislu reanimacije, a ne neuroprotekcije.<ref>{{cite journal | vauthors = Westin B | title = Hypothermia in the resuscitation of the neonate: a glance in my rear-view mirror | journal = Acta Paediatrica | volume = 95 | issue = 10 | pages = 1172–1174 | date = October 2006 | pmid = 16982485 | doi = 10.1080/08035250600794583 | s2cid = 38525109 }}</ref> Istraživači poput Jamesa Millera i Clementa Smitha provodili su klinička zapažanja i pažljive fiziološke eksperimente,<ref>{{cite journal | vauthors = Miller JA | title = Factors in Neonatal Resistance to Anoxia. I. Temperature and Survival of Newborn Guinea Pigs Under Anoxia | journal = Science | volume = 110 | issue = 2848 | pages = 113–114 | date = July 1949 | pmid = 17780238 | doi = 10.1126/science.110.2848.113 | bibcode = 1949Sci...110..113M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Enhorning G, Westin B | title = Experimental studies of the human fetus in prolonged asphyxia | journal = Acta Physiologica Scandinavica | volume = 31 | issue = 4 | pages = 359–375 | date = August 1954 | pmid = 13197106 | doi = 10.1111/j.1748-1716.1954.tb01147.x }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Westin B, Miller JA, Nyberg R, Wedenberg E | title = Neonatal asphyxia pallida treated with hypothermia alone or with hypothermia and transfusion of oxygenated blood | journal = Surgery | volume = 45 | issue = 5 | pages = 868–879 | date = May 1959 | pmid = 13659328 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Auld PA, Nelson NM, Nicolopoulos DA, Helwig F, Smith CA | title = Physiologic studies on an infant in deep hypothermia | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 267 | issue = 26 | pages = 1348–1351 | date = December 1962 | pmid = 13965545 | doi = 10.1056/NEJM196212272672606 }}</ref> Iako su neke bebe savjesno praćene, nisu se uglavnom bavile dugoročnim neurološkim ishodom. Međutim, do 1960-ih ljekari su hipotermiju nakon porođaja smatrali nečim što treba izbjegavati. Problem dojenčadi koja nisu disala pri rođenju riješen je izumom mehaničke ventilacije, tako da bilo kakva korist koju je hlađenje moglo imati za reanimaciju više nije bila potrebna, a utjecajno ispitivanje pokazalo je da održavanje toplote male i prijevremeno rođene djece povećava preživljavanje.<ref>{{cite journal | vauthors = Silverman WA, Fertig JW, Berger AP | title = The influence of the thermal environment upon the survival of newly born premature infants | journal = Pediatrics | volume = 22 | issue = 5 | pages = 876–886 | date = November 1958 | doi = 10.1542/peds.22.5.876 | pmid = 13600915 | s2cid = 37390559 }}</ref> Ovi rezultati, zajedno s opservacijskim <ref>{{cite journal | vauthors = Elliott RI, Mann TP | title = Neonatal cold injury due to accidental exposure to cold | journal = Lancet | volume = 272 | issue = 6962 | pages = 229–234 | date = February 1957 | pmid = 13399181 | doi = 10.1016/s0140-6736(57)90298-2 }}</ref> i eksperimentalnim<ref>{{cite journal | vauthors = Brodie HR, Cross KW, Lomer TR | title = Heat production in new-born infants under normal and hypoxic conditions | journal = The Journal of Physiology | volume = 138 | issue = 1 | pages = 156–163 | date = August 1957 | pmid = 13463804 | pmc = 1363035 | doi = 10.1113/jphysiol.1957.sp005843 }}</ref> decenijama su se činili medicinskim načelom da bebe ne bi trebalo da se prehlade. Posljedično, tokom sljedeće dvije decenije, studije o neonatusnoj hipotermiji u Evropi i SAD bile su sporadične i često neuspješne. Počelo se pojavljivati interesovanje za hlađenje radi zaštite mozga, ali savremena neuroznanost je pružila malo korisnih koncepata za vođenje ovog istraživanja i postignut je mali napredak.<ref>{{cite journal | vauthors = Miller JA, Zakhary R, Miller FS | title = Hypothermia, Asphyxia, and Cardiac Glycogen in Guinea Pigs | journal = Science | volume = 144 | issue = 3623 | pages = 1226–1227 | date = June 1964 | pmid = 14150326 | doi = 10.1126/science.144.3623.1226 | s2cid = 43521244 | bibcode = 1964Sci...144.1226M }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Dunn JM, Miller JA | title = Hypothermia combined with positive pressure ventilation in resuscitation of the asphyxiated neonate. Clinical observations in 28 infants | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 104 | issue = 1 | pages = 58–67 | date = May 1969 | pmid = 4888017 | doi = 10.1016/s0002-9378(16)34141-2 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ehrström J, Hirvensalo M, Donner M, Hietalahti J | title = Hypothermia in the resuscitation of severely asphyctic newborn infants. A follow-up study | journal = Annals of Clinical Research | volume = 1 | issue = 1 | pages = 40–49 | date = May 1969 | pmid = 5350770 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Cordey R, Chiolero R, Miller JA | title = Resuscitation of neonates by hypothermia: report on 20 cases with acid-base determination on 10 cases and the long-term development of 33 cases | journal = Resuscitation | volume = 2 | issue = 3 | pages = 169–181 | date = September 1973 | pmid = 4773063 | doi = 10.1016/0300-9572(73)90042-7 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Oates RK, Harvey D | title = Failure of hypothermia as treatment for asphyxiated newborn rabbits | journal = Archives of Disease in Childhood | volume = 51 | issue = 7 | pages = 512–516 | date = July 1976 | pmid = 989263 | pmc = 1546031 | doi = 10.1136/adc.51.7.512 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Michenfelder JD, Milde JH | title = Failure of prolonged hypocapnia, hypothermia, or hypertension to favorably alter acute stroke in primates | journal = Stroke | volume = 8 | issue = 1 | pages = 87–91 | year = 1977 | pmid = 402043 | doi = 10.1161/01.str.8.1.87 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Bohn DJ, Biggar WD, Smith CR, Conn AW, Barker GA | title = Influence of hypothermia, barbiturate therapy, and intracranial pressure monitoring on morbidity and mortality after near-drowning | journal = Critical Care Medicine | volume = 14 | issue = 6 | pages = 529–534 | date = June 1986 | pmid = 3709193 | doi = 10.1097/00003246-198606000-00002 | s2cid = 34347292 }}</ref> Iako se s druge strane [[Željezna zavjesa| Željezne zavjese]] u Sovjetskom Savezu hlađenje empirijski primjenjivalo nakon asfiksije pri rođenju,<ref>{{cite journal | vauthors = Kopshev SN | title = [Craniocerebral hypothermia in the prevention and combined therapy of cerebral pathology in infants with asphyxia neonatorum] | journal = Akusherstvo I Ginekologiia | issue = 7 | pages = 56–58 | year = 1982 | pmid = 7137497 }}</ref> Jezička barijera, politika Hladnog rata i neuspjeh Rusa da provedu randomizirana kontrolirana ispitivanja doprinijeli su gotovo potpunom neznanju o ovom radu na Zapadu. Zaista, grupa ruskih neonatologa koja je opisala hipotermjsko nervno spašavanje tokom posjete Neonatunom odjelu u Bristolu, u [[UK|Velikoj Britaniji]], naišla je na malo interesa.<ref>Prof Peter Dunn, Bristol, ''personal communication''</ref> === Neuroprotekcija === Krajem 1980-ih, razvoj novog skupa koncepata i problema doveo je do ponovnog ispitivanja. Nova [generacija]] istraživača neonatologije bila je pod uticajem rastućih dokaza da je zaštita mozga od posljedica nedostatka kisika tokom porođaja moguća. Ovi istraživači bili su svjesni da hlađenje proizvodi snažnu "intra-ishemijsku neuroprotekciju" tokom operacije srca, ali se razvio novi koncept hipotermijskog "neuralnog spašavanja nakon povrede". Ova promjena u razmišljanju bila je moguća zbog najmanje tri glavne nove ideje koje su se razvijale u isto vrijeme: odgođena post-ishemijska ćelijska smrt; [[eksitotoksičnost]]; i [[apoptoza]]. === Odgođena ćelijska smrt === Prva promjena paradigme koja je posebno uticala na istraživače neonatologije bila je ideja da ako se beba reanimira nakon cerebralne hipoksije-ishemije, postoji vremenski period prije nego što moždane ćelije počnu umirati. Osmund Reynolds na Univerzitetskom koledžu u [[London]]u koristio je novo razvijenu tehniku [[Magnetna rezonantna spektroskopija]] (MRS) kako bi pokazao da je [metabolizam mozga novorođenčeta normalan u satima nakon asfiksije pri rođenju i da se pogoršava tek nakon značajnog kašnjenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Delpy DT, Gordon RE, Hope PL, Parker D, Reynolds EO, Shaw D, Whitehead MD | title = Noninvasive investigation of cerebral ischemia by phosphorus nuclear magnetic resonance | journal = Pediatrics | volume = 70 | issue = 2 | pages = 310–313 | date = August 1982 | doi = 10.1542/peds.70.2.310 | pmid = 7099806 | s2cid = 12319676 }}</ref> Robert Vannucci confirmed the effect with painstaking biochemistry,<ref>{{cite journal | vauthors = Vannucci RC | title = Experimental biology of cerebral hypoxia-ischemia: relation to perinatal brain damage | journal = Pediatric Research | volume = 27 | issue = 4 Pt 1 | pages = 317–326 | date = April 1990 | pmid = 1971436 | doi = 10.1203/00006450-199004000-00001 | doi-access = free }}</ref> and delayed injury was also reported in neuropathological studies.<ref>{{cite journal | vauthors = Kirino T | title = Delayed neuronal death in the gerbil hippocampus following ischemia | journal = Brain Research | volume = 239 | issue = 1 | pages = 57–69 | date = May 1982 | pmid = 7093691 | doi = 10.1016/0006-8993(82)90833-2 | s2cid = 31592644 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Pulsinelli WA, Brierley JB, Plum F | title = Temporal profile of neuronal damage in a model of transient forebrain ischemia | journal = Annals of Neurology | volume = 11 | issue = 5 | pages = 491–498 | date = May 1982 | pmid = 7103425 | doi = 10.1002/ana.410110509 | s2cid = 25912699 }}</ref> Odložena povreda mozga (koju je Reynolds nazvao "sekundarni energetski otkaz") bila je ključna nova ideja. Ako bi moždane ćelije ostale normalne neko vrijeme i mehanizam odložene smrti bi se mogao otkriti, to bi otvorilo mogućnost terapijske intervencije u onome što se ranije činilo nemogućom situacijom.<ref>{{cite journal | vauthors = Hope PL, Costello AM, Cady EB, Delpy DT, Tofts PS, Chu A, Hamilton PA, Reynolds EO, Wilkie DR | display-authors = 6 | title = Cerebral energy metabolism studied with phosphorus NMR spectroscopy in normal and birth-asphyxiated infants | journal = Lancet | volume = 2 | issue = 8399 | pages = 366–370 | date = August 1984 | pmid = 6147452 | doi = 10.1016/s0140-6736(84)90539-7 | s2cid = 31985414 }}</ref> === Ekscitotoksičnost === Novi i transformirajući koncept [[ekscitotoksičnost]]i razvio se iz temeljnih eksperimenata [[John Olney]]<ref>{{cite journal | vauthors = Olney JW, Sharpe LG | title = Brain lesions in an infant rhesus monkey treated with monsodium glutamate | journal = Science | volume = 166 | issue = 3903 | pages = 386–388 | date = October 1969 | pmid = 5812037 | doi = 10.1126/science.166.3903.386 | s2cid = 24563713 | bibcode = 1969Sci...166..386O }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Olney JW, Ho OL | title = Brain damage in infant mice following oral intake of glutamate, aspartate or cysteine | journal = Nature | volume = 227 | issue = 5258 | pages = 609–611 | date = August 1970 | pmid = 5464249 | doi = 10.1038/227609b0 | s2cid = 4201118 | bibcode = 1970Natur.227..609O }}</ref> and Brian Meldrum.<ref>{{cite journal | vauthors = Simon RP, Swan JH, Griffiths T, Meldrum BS | title = Blockade of N-methyl-D-aspartate receptors may protect against ischemic damage in the brain | journal = Science | volume = 226 | issue = 4676 | pages = 850–852 | date = November 1984 | pmid = 6093256 | doi = 10.1126/science.6093256 | bibcode = 1984Sci...226..850S }}</ref> Pokazali su da je barem dio smrti nervnih ćelija uzrokovane hipoksijom-ishemijom posredovan prekomjernom proizvodnjom ekscitatornog neurotransmitera [[glutamata]], te da farmakološka blokada [[N-metil-D-aspartatnog receptora]] može pružiti dobru zaštitu od hipoksičnog oštećenja. Olney i Meldrum su promijenili paradigmu, omogućivši istraživačima da hipoksično-ishemijsko oštećenje smatraju lječivom bolešću. === Apoptoza === Međutim, i dalje je bila misterija kako i zašto ćelije izazvane hipoksijom-ishemijom umiru satima ili danima kasnije, posebno kada je postalo jasno da nivoi [[glutamat]]a nisu posebno visoki tokom sekundarnog energetskog neuspjeha. Sljedeća kritična ideja došla je otkrićem [[programirana ćelijska smrt|programirane ćelijske smrti]], novog oblika ćelijskog samoubistva. Prvobitno uočena kao patološka pojava i nazvana apoptoza ("opadanje", kao lišće) 1970-ih,<ref>{{cite journal | vauthors = Kerr JF, Wyllie AH, Currie AR | title = Apoptosis: a basic biological phenomenon with wide-ranging implications in tissue kinetics | journal = British Journal of Cancer | volume = 26 | issue = 4 | pages = 239–257 | date = August 1972 | pmid = 4561027 | pmc = 2008650 | doi = 10.1038/bjc.1972.33 }}</ref> Horvitz,<ref>{{cite journal | vauthors = Ellis HM, Horvitz HR | title = Genetic control of programmed cell death in the nematode C. elegans | journal = Cell | volume = 44 | issue = 6 | pages = 817–829 | date = March 1986 | pmid = 3955651 | doi = 10.1016/0092-8674(86)90004-8 | s2cid = 44031839 }}</ref> Raff<ref>{{cite journal | vauthors = Raff MC | title = Social controls on cell survival and cell death | journal = [[Nature]] | volume = 356 | issue = 6368 | pages = 397–400 | date = April 1992 | pmid = 1557121 | doi = 10.1038/356397a0 | s2cid = 4314492 | bibcode = 1992Natur.356..397R }}</ref> i Evan <ref>{{cite journal | vauthors = Evan GI, Wyllie AH, Gilbert CS, Littlewood TD, Land H, Brooks M, Waters CM, Penn LZ, Hancock DC | display-authors = 6 | title = Induction of apoptosis in fibroblasts by c-myc protein | journal = Cell | volume = 69 | issue = 1 | pages = 119–128 | date = April 1992 | pmid = 1555236 | doi = 10.1016/0092-8674(92)90123-T | s2cid = 32836480 }}</ref> pružili su molekularno razumijevanje i pokazalo da apoptozu mogu izazvati ćelijske povrede. Radikalna ideja da hipoksija-ishemija pokreće program samoubistva ćelija, što bi moglo objasniti zbunjujući [[fenomen]] odgođene ćelijske smrti, ubrzo je podržana eksperimentalnim<ref>{{cite journal | vauthors = Mehmet H, Yue X, Squier MV, Lorek A, Cady E, Penrice J, Sarraf C, Wylezinska M, Kirkbride V, Cooper C | display-authors = 6 | title = Increased apoptosis in the cingulate sulcus of newborn piglets following transient hypoxia-ischaemia is related to the degree of high energy phosphate depletion during the insult | journal = Neuroscience Letters | volume = 181 | issue = 1–2 | pages = 121–125 | date = November 1994 | pmid = 7898750 | doi = 10.1016/0304-3940(94)90574-6 | s2cid = 44935480 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Beilharz EJ, Williams CE, Dragunow M, Sirimanne ES, Gluckman PD | title = Mechanisms of delayed cell death following hypoxic-ischemic injury in the immature rat: evidence for apoptosis during selective neuronal loss | journal = Molecular Brain Research | volume = 29 | issue = 1 | pages = 1–14 | date = March 1995 | pmid = 7769986 | doi = 10.1016/0169-328X(94)00217-3 }}</ref> i podacima o čovjeku,<ref>{{cite journal | vauthors = Edwards AD, Yue X, Cox P, Hope PL, Azzopardi DV, Squier MV, Mehmet H | title = Apoptosis in the brains of infants suffering intrauterine cerebral injury | journal = Pediatric Research | volume = 42 | issue = 5 | pages = 684–689 | date = November 1997 | pmid = 9357944 | doi = 10.1203/00006450-199711000-00022 | doi-access = free }}</ref> a mnogi istraživači vjeruju da ovo pomaže objasniti zašto neurospašavanje funkcionira kod novorođenčadi. Međutim, slika je složena: i [[apoptoza]] i [[nekroza]] prisutne su u promjenjivim omjerima;<ref>{{cite journal | vauthors = Northington FJ, Graham EM, Martin LJ | title = Apoptosis in perinatal hypoxic-ischemic brain injury: how important is it and should it be inhibited? | journal = Brain Research. Brain Research Reviews | volume = 50 | issue = 2 | pages = 244–257 | date = December 2005 | pmid = 16216332 | doi = 10.1016/j.brainresrev.2005.07.003 | s2cid = 34368053 }}</ref> čini se da nakon povrede postoji produžena [[neurodegeneracija]].<ref>{{cite journal | vauthors = Stone BS, Zhang J, Mack DW, Mori S, Martin LJ, Northington FJ | title = Delayed neural network degeneration after neonatal hypoxia-ischemia | journal = Annals of Neurology | volume = 64 | issue = 5 | pages = 535–546 | date = November 2008 | pmid = 19067347 | pmc = 2605201 | doi = 10.1002/ana.21517 }}</ref> Research into this problem continues. === Neurospašavanje novorođenčeta === Ove ideje su se proširile perineonatusnom istraživačkom zajednicom, stvarajući novo uvjerenje da bi neurospašavanje nakon asfiksije pri rođenju trebalo biti moguće. Među prvima koji su pokušali neonatalno neurospašavanje kod životinja bili su Ingmar Kjellmer i [[Henrik Hagberg]] u [[Göteborg]]u,<ref>{{cite journal | vauthors = Thiringer K, Hrbek A, Karlsson K, Rosén KG, Kjellmer I | title = Postasphyxial cerebral survival in newborn sheep after treatment with oxygen free radical scavengers and a calcium antagonist | journal = Pediatric Research | volume = 22 | issue = 1 | pages = 62–66 | date = July 1987 | pmid = 3627874 | doi = 10.1203/00006450-198707000-00015 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Hagberg H, Andersson P, Kjellmer I, Thiringer K, Thordstein M | title = Extracellular overflow of glutamate, aspartate, GABA and taurine in the cortex and basal ganglia of fetal lambs during hypoxia-ischemia | journal = Neuroscience Letters | volume = 78 | issue = 3 | pages = 311–317 | date = August 1987 | pmid = 2888062 | doi = 10.1016/0304-3940(87)90379-X | s2cid = 23222078 }}</ref> i Michael Johnston u [[Baltimore]]u.<ref>{{cite journal | vauthors = McDonald JW, Silverstein FS, Johnston MV | title = MK-801 protects the neonatal brain from hypoxic-ischemic damage | journal = European Journal of Pharmacology | volume = 140 | issue = 3 | pages = 359–361 | date = August 1987 | pmid = 2820765 | doi = 10.1016/0014-2999(87)90295-0 | hdl-access = free | hdl = 2027.42/26610 }}</ref> Potencijal je počeo privlačiti druge istraživače neonatalne medicine iz različitih oblasti da započnu istraživanja neuroprotekcije, uključujući i one koji su formirali neformalnu istraživačku grupu za neonatalnu hipotermiju: Peter Gluckman i Tania Gunn bili su endokrinolozi na Univerzitetu u [[Auckland]]u na [[Novi Zeland| Novom Zelandu]] i bili su zainteresovani za hlađenje zbog njegovog uticaja na [[štitnjača|funkciju štitnjače]]; prvi su ohladili [[ovca|ovcu]] [[fetus]] za [[endokrini sistem|endokrine]] studije 1983. godine. Denis Azzopardi, John Wyatt i [[Anthony David Edwards|David Edwards]], tada mladi istraživači koji su radili za Reynoldsa, koristili su Reynoldsov sofisticirani MRS pristup za replikaciju sekundarnog energetskog neuspjeha kod novorođenih [[svinja|prasadi]]<ref name="ReferenceA">{{cite journal | vauthors = Lorek A, Takei Y, Cady EB, Wyatt JS, Penrice J, Edwards AD, Peebles D, Wylezinska M, Owen-Reece H, Kirkbride V | display-authors = 6 | title = Delayed ("secondary") cerebral energy failure after acute hypoxia-ischemia in the newborn piglet: continuous 48-hour studies by phosphorus magnetic resonance spectroscopy | journal = Pediatric Research | volume = 36 | issue = 6 | pages = 699–706 | date = December 1994 | pmid = 7898977 | doi = 10.1203/00006450-199412000-00003 | doi-access = free }}</ref> i nezrelih [[pacov]]a;<ref>{{cite journal | vauthors = Blumberg RM, Cady EB, Wigglesworth JS, McKenzie JE, Edwards AD | title = Relation between delayed impairment of cerebral energy metabolism and infarction following transient focal hypoxia-ischaemia in the developing brain | journal = Experimental Brain Research | volume = 113 | issue = 1 | pages = 130–137 | date = January 1997 | pmid = 9028781 | doi = 10.1007/BF02454148 | s2cid = 24918003 }}</ref> u Gluckmanovom laboratoriju, Alistair Gunn i Chris Williams razvili su jednostavnu i elegantnu biofizičku metodu koristeći cerebralnu impedansu kako bi u suštini uradili istu stvar kod fetusa ovce.<ref>{{cite journal | vauthors = Williams CE, Gunn AJ, Mallard C, Gluckman PD | title = Outcome after ischemia in the developing sheep brain: an electroencephalographic and histological study | journal = Annals of Neurology | volume = 31 | issue = 1 | pages = 14–21 | date = January 1992 | pmid = 1543346 | doi = 10.1002/ana.410310104 | s2cid = 30706281 }}</ref> Marianne Thoresen, koja je radila na cerebralnoj perfuziji, podstaknula je na razmišljanje o neuroprotekciji priče o djeci koja su propala kroz norveški led i patila od dugotrajnog [[davljenja]] u ledenoj vodi, ali su izašla sa očuvanom moždanom funkcijom. Postojalo je mnogo potencijalnih terapija koje bi mogle postići neurološko spašavanje, a većina ovih radnika nije odmah prešla na hipotermiju. [[Magnezij]] je bio privlačno jednostavan ekscitoksin [[antagonist receptora]] koji je štitio [[Ćelija (biologija)|ćelije]] u kulturi: Reynoldsova grupa ga je testirala na svom modelu prasadi bez uspjeha.<ref>{{cite journal | vauthors = Clemence M, Thornton JS, Penrice J, Amess P, Punwani S, Tyszczuk L, Wyatt JS, Ordidge R, Cady EB, Edwards AD | display-authors = 6 | year = 1996 | title = 31P MRS and quantitative diffusion and T2 MRI show no cerebroprotective effects of intravenous MgSO4 after severe transient hypoxia-ischaemia in the neonatal piglet | journal = MAGMA | volume = 4 | page = 114 }}</ref> Gluckman i Gunn su započeli neuspješnim ispitivanjem flunarizina, inhibitora ulaska kalcija.[<ref>{{cite journal | vauthors = Gunn AJ, Mydlar T, Bennet L, Faull RL, Gorter S, Cook C, Johnston BM, Gluckman PD | display-authors = 6 | title = The neuroprotective actions of a calcium channel antagonist, flunarizine, in the infant rat | journal = Pediatric Research | volume = 25 | issue = 6 | pages = 573–576 | date = June 1989 | pmid = 2740146 | doi = 10.1203/00006450-198906000-00003 | doi-access = free }}</ref> Edwards se fokusirao na inhibiciju sintaze [[dušik-oksid| dušik-oksida]], što je također bio neuspjeh.<ref>{{cite journal | vauthors = Marks KA, Mallard CE, Roberts I, Williams CE, Gluckman PD, Edwards AD | title = Nitric oxide synthase inhibition attenuates delayed vasodilation and increases injury after cerebral ischemia in fetal sheep | journal = Pediatric Research | volume = 40 | issue = 2 | pages = 185–191 | date = August 1996 | pmid = 8827765 | doi = 10.1203/00006450-199608000-00002 | doi-access = free }}</ref> Gluckman je imao uspjeha sa svojim inovativnim studijama [[IGF-1]], ali nije mogao odmah to primijeniti u kliničkoj praksi.<ref>{{cite journal | vauthors = Gluckman P, Klempt N, Guan J, Mallard C, Sirimanne E, Dragunow M, Klempt M, Singh K, Williams C, Nikolics K | display-authors = 6 | title = A role for IGF-1 in the rescue of CNS neurons following hypoxic-ischemic injury | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 182 | issue = 2 | pages = 593–599 | date = January 1992 | pmid = 1370886 | doi = 10.1016/0006-291X(92)91774-K }}</ref> == Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{ commonscat|Hypoxia}} {{DEFAULTSORT:Hypothermia Therapy For Neonatal Encephalopathy}} [[Kategorija: Medicinski tretmani]] [[Kategorija: Respiratorna terapija]] [[Kategorija: Neonatologija]] [[Kategorija: Pedijatrija]] i1wujifw43iz3qqsbwcb1519yofygsk 0 533772 3838739 2026-05-01T17:37:26Z ALLAHZADE 180899 Preusmjereno na [[Terapija hipotermijom za neonatusnu encefalopatiju]] 3838739 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Terapija hipotermijom za neonatusnu encefalopatiju]] a8ceu7kwks19f3xpjly2z5yuo9cvaqn 3 533774 3838745 2026-05-01T18:40:57Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3838745 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 533775 3838746 2026-05-01T18:43:01Z ~2026-26633-09 180902 Nova stranica: [[Slika:Haloclastia.003 - Valdoviño.jpg|thumb|280px|Primjer djelovanja haloklastije (u [[Galicija|Galiciji]].]] '''Haloklastija''' ([[grčki|grč]] αλο- –''halo'' + κλίνεϊν – ''klínein'' = nagibati se ) također zvana '''trošenje soli]]''', je vrsta [[trošenje|fizičkog trošenja]] uzrokovanog rastom i [[zoplotno šorenje|toplptim širenjem]] [[kristal soli|kristala soli]]. Proces počinje kada [[slanost|slana voda]] prodire u duboke pukotine i isparava,... 3838746 wikitext text/x-wiki [[Slika:Haloclastia.003 - Valdoviño.jpg|thumb|280px|Primjer djelovanja haloklastije (u [[Galicija|Galiciji]].]] '''Haloklastija''' ([[grčki|grč]] αλο- –''halo'' + κλίνεϊν – ''klínein'' = nagibati se ) također zvana '''trošenje soli]]''', je vrsta [[trošenje|fizičkog trošenja]] uzrokovanog rastom i [[zoplotno šorenje|toplptim širenjem]] [[kristal soli|kristala soli]]. Proces počinje kada [[slanost|slana voda]] prodire u duboke pukotine i isparava, taložeći kristale soli. Kada se [[stijene]] zagriju, [[kristali]] će se proširiti vršeći [[pritisak]] na okolnu stijenu koja će vremenom razbiti kamen u fragmente. [[Kristalizacija]] soli može se dogoditi i kada [[rastvor]]i razlažu stijene (na primjer, [[krečnjak]], [[kreda]] ili [[pješčar]]<ref name="NPS - Tafoni">{{cite web| url = https://www.nps.gov/articles/tafoni.htm#:~:text=A%20bouquet%20of%20tiny%20arches,arid%20or%20semi%2Darid%20deserts.| title = U.S. NPS article: Tafoni| date = 15 February 2020| access-date = 12 October 2023}}</ref>) da formiraju rastvore [[soli]] [[natrij-sulfat]]s, [[natrij-karbonat|natrij]] ili [[kalcij-karbonat]]a, iz kojih voda isparava formirajući odgovarajuće kristale soli. Soli koje su se pokazale najefikasnijim u razgradnji stijena su natrij-sulfat, [[magnezij-sulfat]] i [[kalcij-hlorid]]. Neke od ovih soli mogu se proširiti i do tri puta ili više u volumenu. Obično se povezuje sa sušnim [[klima]]tima, gdje jako zagrijavanje uzrokuje jako isparavanje i stoga kristalizaciju soli. Također je uobičajeno duž obala. Primjer [[tošenje|trošenja]] soli može se vidjeti u saćastom kamenju u morskim zidovima. == Također pogledajte == * [[Tafoni]] * [[Saćasto trošenje]] == Reference == {{Reflist}} *F.J.P.M. Kwaad (1970). "https://www.kwaad.net/Salt-weathering.html Experiments on the granular disintegration of granite by salt action]". Accessed October 12, 2007. ==Vanjslo linkovi== {{Vremenske prilike}} [[Kategorija:Vremenske prilike]] 8vn1e84vu6p8121nd4fxmt78alsc6r3 3838748 3838746 2026-05-01T18:46:21Z ~2026-26633-09 180902 3838748 wikitext text/x-wiki [[Slika:Haloclastia.003 - Valdoviño.jpg|thumb|280px|Primjer djelovanja haloklastije (u [[Galicija|Galiciji]].]] '''Haloklastija''' ([[grčki|grč]] αλο- –''halo'' + κλίνεϊν – ''klínein'' = nagibati se ) također zvana '''[[trošenje soli]]''', je vrsta [[trošenje|fizičkog trošenja]] uzrokovanog rastom i [[zoplotno šorenje|toplptim širenjem]] [[kristal soli|kristala soli]]. Proces počinje kada [[slanost|slana voda]] prodire u duboke pukotine i isparava, taložeći kristale soli. Kada se [[stijene]] zagriju, [[kristali]] će se proširiti vršeći [[pritisak]] na okolnu stijenu koja će vremenom razbiti kamen u fragmente. [[Kristalizacija]] soli može se dogoditi i kada [[rastvor]]i razlažu stijene (na primjer, [[krečnjak]], [[kreda]] ili [[pješčar]]<ref name="NPS - Tafoni">{{cite web| url = https://www.nps.gov/articles/tafoni.htm#:~:text=A%20bouquet%20of%20tiny%20arches,arid%20or%20semi%2Darid%20deserts.| title = U.S. NPS article: Tafoni| date = 15 February 2020| access-date = 12 October 2023}}</ref>) da formiraju rastvore [[soli]] [[natrij-sulfat]]s, [[natrij-karbonat|natrij]] ili [[kalcij-karbonat]]a, iz kojih voda isparava formirajući odgovarajuće kristale soli. Soli koje su se pokazale najefikasnijim u razgradnji stijena su natrij-sulfat, [[magnezij-sulfat]] i [[kalcij-hlorid]]. Neke od ovih soli mogu se proširiti i do tri puta ili više u volumenu. Obično se povezuje sa sušnim [[klima]]tima, gdje jako zagrijavanje uzrokuje jako isparavanje i stoga kristalizaciju soli. Također je uobičajeno duž obala. Primjer [[tošenje|trošenja]] soli može se vidjeti u saćastom kamenju u morskim zidovima. == Također pogledajte == * [[Tafoni]] * [[Saćasto trošenje]] == Reference == {{Reflist}} *F.J.P.M. Kwaad (1970). "https://www.kwaad.net/Salt-weathering.html Experiments on the granular disintegration of granite by salt action]". Accessed October 12, 2007. ==Vanjslo linkovi== {{Vremenske prilike}} [[Kategorija:Vremenske prilike]] ler0tkg5yf0p5xzlcclrzah5nuxjgo6 0 533778 3838751 2026-05-01T19:11:01Z Bosancica by MK 173186 Prevedeno sa wikipedia en 3838751 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Kurt Koffka | slika = Kurt Koffka.jpg | slika_širina = 250px | naslov = Jedan od osnivača [[gestalt psihologija|gestalt psihologije]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1886|03|17}} | mjesto_rođenja = [[Berlin]], [[Njemačko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti|1941|11|22|1886|03|17}} | mjesto_smrti = [[Northampton, Massachusetts|Northampton]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = Njemačka, SAD | državljanstvo = Njemačko, Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] ([[gestalt psihologija]]) | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Giessenu]] * [[Smith College]] * [[Univerzitet Cornell]] * [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitet u Wisconsin]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Edinburghu]] * [[Univerzitet u Berlinu]] }} | doktorski_mentor = [[Carl Stumpf]] | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = {{Plainlist| * [[Eleanor J. Gibson]] * [[Fritz Heider]] }} | uticali_na_njega = {{Plainlist| * [[Carl Stumpf]] * [[Max Wertheimer]] }} | poznat_po = {{Plainlist| * [[Razvojna psihologija]] * [[Gestalt psihologija]] * Teorija percepcije }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = Supruga: Mira Klein (vjenčani 1909), Elisabeth Ahlgrimm (vjenčani 1923) }} '''Kurt Koffka''' (12. mart 1886 – 22. novembar 1941) bio je njemački [[psiholog]] i univerzitetski profesor, jedan od osnivača [[gestalt psihologija|gestalt psihologije]]. Rođen je i školovan u [[Berlin|Berlinu]], a preminuo je u [[Northampton, Massachusetts|Northamptonu]], u saveznoj državi [[Massachusetts]], od posljedica [[koronarna tromboza|koronarne tromboze]].<ref name="Harrower_1942">{{cite journal |last=Harrower-Erickson |first=M. R. |date=1942 |title=Kurt Koffka: 1886-1941 |journal=The American Journal of Psychology |volume=55 |issue=2 |pages=278–281 |issn=0002-9556 |publisher=University of Illinois Press |url=https://www.jstor.org/stable/1417093 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="GTA_Archive_2016">{{cite web |author=International Society for Gestalt Theory and its Applications (GTA) |title=Gestalt Theory: Society for Gestalt Theory and its Applications (GTA) - Welcome |url=https://web.archive.org/web/20160920213942/http://www.gestalttheory.net/cms/ |website=gestalttheory.net |archive-date=September 20, 2016 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Na njegovo rano interesovanje za nauku značajno je utjecao njegov ujak, biolog, koji ga je usmjerio prema naučnom radu.<ref name="Harrower_1942" /> Tokom svoje akademske karijere bavio se različitim područjima psihologije, uključujući [[vizuelna percepcija|vizuelnu percepciju]], posljedice [[oštećenje mozga|oštećenja mozga]], [[lokalizacija zvuka|lokalizaciju zvuka]], [[razvojna psihologija|razvojnu psihologiju]] i [[eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu psihologiju]].<ref name="Harrower_1942" /><ref name="Sheehy_2016">{{cite book |editor-last1=Sheehy |editor-first1=Noel |editor-last2=Chapman |editor-first2=Antony J. |editor-last3=Conroy |editor-first3=Wenday A. |date=2016 |title=Biographical Dictionary of Psychology |publisher=Routledge |location=London |url=https://archive.org/details/biographicaldict0000unse_m5b3 |doi=10.4324/9780203827086 |isbn=9780203827086 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zajedno sa [[Max Wertheimer|Maxom Wertheimerom]] i [[Wolfgang Köhler|Wolfgangom Köhlerom]] učestvovao je u razvoju [[gestalt psihologija|gestalt psihologije]], psihološkog pravca koji naglašava proučavanje organizovanih cjelina u [[Percepcija|percepciji]] i [[Misao|mišljenju]].<ref name="Harrower_1942" /> Među njegovim najpoznatijim djelima su ″Razvoj uma: uvod u dječiju psihologiju″ ({{en|The Growth of the Mind: An Introduction to Child Psychology}}) iz 1924,<ref name="Koffka_1925">{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |date=1925 |title=The Growth of the Mind: An Introduction to Child-Psychology |publisher=Harcourt, Brace & Company |location=New York |url=https://archive.org/details/growthofmindintr00koffrich |doi=10.1037/13440-000 |hdl=2027/uc1.$b93564 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> u kojem razmatra psihološki razvoj djece i ″Principi gestalt psihologije″ ({{en|The Principles of Gestalt Psychology}}) iz 1935,<ref name="Koffka_2014">{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |date=2014 |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Mimesis International |location=Milano |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.221555 |isbn=9788857523934 |oclc=1039695390 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> koje predstavlja sistematski prikaz njegovih teorijskih i istraživačkih doprinosa gestalt psihologiji. == Privatni život == Kurt Koffka rođen je 18. marta 1886. u [[Berlin|Berlinu]], u tadašnjem [[Njemačko Carstvo|Njemačkom Carstvu]], kao sin Luise Levy i Emila Koffke.<ref name="Ash_1998">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=D51jFkXYFf4C&q=luise+levy+koffka's+mom&pg=PA108|title=Gestalt Psychology in German Culture, 1890–1967: Holism and the Quest for Objectivity|last=Ash|first=Mitchell G.|date=1998|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521646277|language=en}}</ref> Njegova majka se izjašnjavala kao [[protestantizam|protestantkinja]], iako je poticala iz [[Jevreji|jevrejske]] porodice.<ref name="Ash_1998" /> Otac mu je bio advokat, dok je njegov mlađi brat, [[Friedrich Koffka]], kasnije obavljao dužnost sudije.<ref name="Ash_1998" /> Iako je pravna profesija bila snažno prisutna u njegovoj porodici, Koffka se opredijelio za naučni rad, pod utjecajem svog ujaka, koji je bio [[biolog]].<ref name="Harrower_1942" /> Godine 1909. oženio se Mirom Klein, koja je učestvovala, ali je taj brak kasnije okončan razvodom.<ref name="Ash_1998" /> Godine 1923. sklopio je brak s Elisabeth Ahlgrimm, koja je doktorirala na [[University of Giessen|Univerzitetu u Giessenu]], ali su se razveli 1926.<ref name="Harrower_1973">{{cite book |last=Harrower |first=Molly |date=1973 |title=Dictionary of American Biography |volume=Suplement 3 |publisher=Charles Scribner's Sons |location=New York |language=en}}</ref> Nakon toga ponovo se vjenčao s Mirom Klein, ali je i taj brak završen razvodom 1928, nakon čega je ponovo stupio u brak s Elisabeth Ahlgrimm, s kojom je ostao do kraja života.<ref name="Harrower_1973" /> U kasnijem životnom periodu razvio je [[koronarna tromboza|koronarnu trombozu]], što je zahtijevalo promjene u njegovom načinu života.<ref name="Koffka_Encyclopedia_1968">{{cite web |title=Kurt Koffka |url=https://www.encyclopedia.com/people/medicine/psychology-and-psychiatry-biographies/kurt-koffka |website=encyclopedia.com |publisher=International Encyclopedia of the Social Sciences |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos zdravstvenim poteškoćama, nastavio je s nastavnim i naučnoistraživačkim radom sve do smrti.<ref name="Harrower_1942" /> Preminuo je 22. novembra 1941. u [[Northampton, Massachusetts|Northamptonu]], u saveznoj državi [[Massachusetts]], ostavivši iza sebe više nedovršenih naučnih projekata.<ref name="Harrower_1942" /> == Obrazovanje == Akademsko obrazovanje Kurta Koffke započelo je u školi Wilhelmsgymnasium u [[München]]u, koju je pohađao od 1892. do 1903.<ref name="Harrower_1942" /> Godine 1903. otputovao je u [[Škotska|Škotsku]], gdje je jednu akademsku godinu studirao na [[Univerzitet u Edinburghu|Univerzitetu u Edinburghu]].<ref name="Harrower_1942" /> Boravak na Univerzitetu u [[Edinburgh]]u imao je značajan utjecaj na njegov akademski razvoj, posebno kroz usavršavanje [[engleski jezik|engleskog jezika]], što će kasnije imati važnu ulogu u predstavljanju i širenju principa [[gestalt psihologija|gestalt psihologije]] u engleskom govornom području. Godine 1904. vratio se u [[Berlin]], gdje je nastavio studije na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], na kojem je studirao naredne tri godine.<ref name="Harrower_1942" /> Za [[psihologija|psihologiju]] se opredijelio jer je smatrao da to područje najviše odgovara njegovim naučnim interesovanjima.<ref name="Harrower_1942" /> Tokom studija na [[Univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], u fiziološkom laboratoriju [[Willibald Nagel|Willibalda Nagela]] istraživao je vlastiti sistem percepcije boja.<ref name="Harrower_1942" /> Njegovo interesovanje za vizuelnu percepciju bilo je povezano i s vlastitim poremećajem raspoznavanja crvene i zelene boje, što ga je usmjerilo ka proučavanju [[percepcija boja|percepcije boja]] i [[naknadne slika|naknadnih slika]].<ref name="Sheehy_2016" /> Rezultat tih istraživanja bio je njegov prvi naučni rad iz 1908. pod naslovom ″Istraživanja o protanomalnom sistemu″ ([[Njemački jezik|njem.]] ''Untersuchungen an einem protanomalen System''), u kojem je analizirao različita svojstva [[percepcija boja|percepcije boja]], uključujući kontrast, utjecaj svjetline i talasnih dužina na opažanje boja.<ref name="Harrower_1942" /> U okviru tih istraživanja bavio se i [[fenomen figure i pozadine|fenomenom figure i pozadine]].<ref name="Harrower_1942" /> Iste godine završio je doktorsku disertaciju pod naslovom ″Eksperimentalna istraživanja o teoriji ritma″ ([[Njemački jezik|njem.]] ''Experimental-Untersuchungen zur Lehre von Rhythmus''), čime je stekao akademski stepen doktora [[Filozofija|filozofije]].<ref name="Harrower_1942" /> Tokom izrade doktorske disertacije radio je pod mentorstvom [[Carl Stumpf|Carla Stumpfa]].<ref name="Harrower_1942" /> == Karijera == Nakon stjecanja doktorata 1908, [[Kurt Koffka|Kurt Koffka]] započeo je akademsku karijeru na [[Univerzitet u Würzburgu|Univerzitetu u Würzburgu]], gdje je radio kao asistent [[Oswald Külpe|Oswalda Külpea]], čiji je naučni pristup imao značajan utjecaj na njegov daljnji razvoj. Nakon Külpeovog odlaska nastavio je raditi kao asistent Karla Marbea.<ref name="Harrower_1942" /> Godine 1910. postao je asistent [[Friedrich Schumann|Friedricha Schumanna]] na Psihološkom institutu u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]], gdje je zajedno sa [[Max Wertheimer|Maxom Wertheimerom]] i [[Wolfgang Köhler|Wolfgangom Köhlerom]] učestvovao u istraživanjima percepcije pokreta.<ref name="Harrower_1942" /> Koffka je ovaj period smatrao posebno značajnim za vlastiti naučni razvoj, budući da su upravo tada postavljeni temelji [[gestalt psihologija|gestalt psihologije]].<ref name="Harrower_1942" /> Kasnije je imenovan profesorom na [[Univerzitet u Giessenu|Univerzitetu u Giessenu]].<ref name="Wade_1995">{{cite book |last=Wade |first=Nicholas |date=1995 |title=Psychologists in Word and Image |publisher=MIT Press |location=Cambridge |url=https://archive.org/details/psychologistsinw00wade |isbn=9780262285674 |oclc=956673657 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1911. dodijeljeno mu je zvanje docenta, a kasnije i zvanje vanrednog profesora, za vrijeme saradnje s Augustom Messerom.<ref name="Ash_1998" /> Tokom dvanaest godina provedenih u Giessenu objavio je osamnaest naučnih članaka i proveo šest eksperimentalnih istraživanja.<ref name="Harrower_1942" /> Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] radio je i u psihijatrijskoj klinici profesora [[Robert Sommer|Roberta Sommera]] u [[Giessen]]u, gdje se bavio proučavanjem pacijenata s [[traumatska povreda mozga|traumatskim povredama mozga]], posebno slučajevima [[afazija|afazije]]. Istovremeno je istraživao i lokalizaciju zvuka, s ciljem praktične primjene za vojne potrebe kopnene vojske i mornarice.<ref name="Harrower_1942" /> Godine 1924. preselio se u [[Sjedinjene Američke Države]], gdje je nastavio akademsku karijeru, a od 1927. djelovao je kao istraživački profesor na [[Smith College]]u u [[Northampton, Massachusetts|Northamptonu]]. U tom periodu najveći dio njegovog istraživačkog rada bio je usmjeren na vizuelnu percepciju.<ref name="Harrower_1942" /> Godine 1932. boravio je u [[Uzbekistan]]u, tada dijelu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], gdje je učestvovao u istraživanjima utjecaja ubrzanih društvenih, kulturnih i ekonomskih promjena na kognitivni razvoj stanovništva.<ref name="Harrower_1942" /> Posebna pažnja bila je usmjerena na novu generaciju stanovništva, koja je predstavljala prvu potpuno pismenu generaciju u historiji zemlje i prvu koja je prošla formalno obrazovanje. Iako ovo istraživanje nije rezultiralo objavljenim radovima,<ref name="Harrower_1942" /> boravak u Uzbekistanu imao je značajnu ulogu u njegovom daljnjem radu. Tokom boravka u Uzbekistanu teško je obolio od [[povratna groznica|povratne groznice]], ali je uprkos bolesti započeo rad na svom najpoznatijem djelu ″Principi gestalt psihologije″ ({{en|The Principles of Gestalt Psychology}}), koje je objavljeno 1935.<ref name="Harrower_1942" /><ref name="Harrower_1983">{{cite book |last=Harrower |first=Molly |date=1983 |title=Kurt Koffka: An Unwitting Self-Portrait |publisher=University Presses of Florida |location=Gainesville |url=https://archive.org/details/kurtkoffkaunwitt0000harr |isbn=9780813007601 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon objavljivanja ovog djela proširio je područje svog interesovanja i počeo povezivati psihološke koncepte s drugim oblastima, uključujući [[umjetnost]] i [[Etika|etiku]].<ref name="Harrower_1942" /> Tokom akademske 1939–1940. boravio je u [[Oxford|Oxfordu]], gdje je sarađivao sa [[Sir Hugh Cairns|Sir Hughom Cairnsom]] na Nuffield institutu.<ref name="Harrower_1983" /> == Doprinos psihologiji == === Učenje === [[Datoteka:Gestalt proximity.svg|mini|desno|300px|Gestalt princip blizine ]] [[Datoteka:Gestalt similarity.svg|mini|desno|300px|Gestalt princip sličnosti ]] Kurt Koffka dao je značajan doprinos razumijevanju procesa [[učenje|učenja]] unutar okvira [[gestalt psihologija|gestalt psihologije]]. Smatrao je da se najveći dio ranog učenja odvija kroz ono što je nazivao ″senzomotornim učenjem″, odnosno oblikom učenja zasnovanim na neposrednom iskustvu i posljedicama djelovanja.<ref name="King_2009">{{cite book |last=King |first=D. Brett |last2=Viney |first2=Wayne |last3=Woody |first3=William Douglas |date=2009 |title=A History of Psychology: Ideas and Context |edition=4. |publisher=Pearson/Allyn and Bacon |location=Boston |url=https://archive.org/details/historyofpsychol0004king |isbn=9780205512133 |oclc=1256239245 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prema ovom shvatanju, ponašanje se oblikuje kroz odnos između radnje i njenog ishoda; primjer takvog procesa jeste situacija u kojoj dijete, nakon dodira s vrućim predmetom, razvija izbjegavajuće ponašanje prema sličnim iskustvima.<ref name="King_2009" /> Koffka je također smatrao da značajan dio učenja nastaje putem [[imitacija|imitacije]], koju je posmatrao kao prirodni oblik usvajanja ponašanja i obrazaca djelovanja.<ref name="King_2009" /> Pri tome je isticao da razumijevanje mehanizma imitacije nije nužno za prepoznavanje njene uloge u razvoju pojedinca. Poseban značaj pridavao je ″idejnom učenju″ ({{en|ideational learning}}), koje je smatrao najvišim oblikom učenja, jer uključuje upotrebu [[jezik]]a i simboličkog mišljenja.<ref name="King_2009" /> Prema Koffki, važna razvojna faza kod djece nastupa u trenutku kada razumiju da predmeti i pojave imaju svoja imena, čime se otvara mogućnost složenijeg misaonog organizovanja iskustva i razvoja apstraktnog mišljenja.<ref name="King_2009" /> === Gestalt psihologija === Kurt Koffka razvio je svoje početno interesovanje za [[gestalt psihologija|gestalt psihologiju]] kroz učešće u istraživanjima [[Max Wertheimer|Maxa Wertheimera]] o [[fi-fenomen|fi-fenomenu]]. Godine 1910. radio je zajedno sa Wertheimerom i [[Wolfgang Köhler|Wolfgangom Köhlerom]] na Psihološkom institutu u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]], gdje su se bavili istraživanjima [[percepcija|percepcije]], senzorne organizacije i [[pamćenje|pamćenja]].<ref name="Harrower_1942" /> Njihov zajednički rad smatra se osnovom razvoja gestalt psihologije kao zasebnog psihološkog pravca. Iako se [[Max Wertheimer]] najčešće navodi kao začetnik gestalt psihologije, razvoj ovog pravca bio je pod utjecajem ranijih ideja [[Christian von Ehrenfels|Christiana von Ehrenfelsa]], posebno njegovog stanovišta da melodija kao cjelina posjeduje osobine koje se ne mogu svesti na prost zbir pojedinačnih tonova.<ref name="Sheehy_2016" /> Ovo stanovište kasnije je postalo jedno od osnovnih teorijskih polazišta gestalt psihologije, prema kojem organizovana cjelina ima vlastita svojstva različita od svojih sastavnih dijelova. [[Gestalt psihologija|Gestalt principi]] razvijeni su radi objašnjenja načina na koji ljudski perceptivni sistem organizuje vizuelne informacije. Ovi principi opisuju tendenciju opažajnog sistema da složene vizuelne elemente organizuje u strukturirane i smislene cjeline, umjesto da ih registruje kao niz odvojenih elemenata.<ref name="Arnheim_1986">{{cite journal |last=Arnheim |first=Rudolf |date=1986 |title=The Two Faces of Gestalt Psychology |journal=American Psychologist |volume=41 |issue=7 |pages=820–824 |doi=10.1037/0003-066X.41.7.820 |url=https://www.researchgate.net/publication/232594053_The_Two_Faces_of_Gestalt_Psychology |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Među najpoznatijim gestalt principima su princip blizine, princip sličnosti i princip kontinuiteta. [[Gestalt psihologija|Princip blizine]] podrazumijeva da se elementi koji se nalaze prostorno blizu jedni drugih opažaju kao dijelovi iste cjeline.<ref name="Verlaers_2015">{{cite journal |last=Verlaers |first=K. |last2=Wagemans |first2=J. |last3=Overvliet |first3=K. |date=2015 |title=The effect of perceptual grouping on haptic numerosity perception |journal=Attention, Perception, & Psychophysics |volume=77 |issue=1 |pages=353–367 |doi=10.3758/s13414-014-0770-8 |url=https://link.springer.com/article/10.3758/s13414-014-0770-8 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Gestalt psychology#Law of Similarity|Princip sličnosti]] označava tendenciju grupisanja elemenata koji dijele zajednička obilježja, dok [[Gestalt psihologija|princip kontinuiteta]] opisuje sklonost opažanja linija i obrazaca kao neprekinutih i povezanih cjelina.<ref name="Verlaers_2015" /> Kako bi pružio empirijsku osnovu gestalt teoriji, Koffka je razradio tri osnovne postavke koje su imale značajan utjecaj na tadašnje psihološke pristupe:<ref name="Harrower_1942" /> # Opažajno iskustvo ne može se adekvatno objasniti kao prost zbir pojedinačnih osjetnih elemenata, jer organizovana cjelina posjeduje vlastita svojstva i značenja. # Odnos između [[podražaj]]a i osjeta ne može se tumačiti izolovano, nego mora biti sagledan unutar cjelokupnog perceptivnog polja. # Psihološki i fizički procesi zahtijevaju novo razumijevanje međusobnog odnosa, zasnovano na organizovanoj strukturi iskustva. Godine 1922. Koffka je objavio članak ″Percepcija: uvod u gestalt teoriju″ ({{en|Perception: An Introduction to the Gestalt-Theorie}}) u časopisu ''Psychological Bulletin'', s ciljem predstavljanja gestalt psihologije američkoj akademskoj zajednici.<ref name="Harrower_1942" /> U tom radu izložio je osnovne principe gestalt pristupa i način na koji se perceptivni fenomeni mogu tumačiti drugačije od tada dominantnih psiholoških pravaca. Objavljivanje ovog rada doprinijelo je širenju gestalt psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], ali je istovremeno izazvalo kritike da je ovaj pravac pretežno usmjeren na [[Percepcija|percepciju]], uz ograničen doprinos drugim područjima psiholoških istraživanja.<ref name="Harrower_1942" /> === Estetski gestalt (1940) === Godine 1940. Kurt Koffka boravio je u [[Philadelphia|Philadelphiji]], gdje je učestvovao na konferenciji održanoj na [[Bryn Mawr College|Bryn Mawr Collegeu]], koja je okupila istaknute naučnike i istraživače iz različitih oblasti s ciljem interdisciplinarnog razmatranja umjetnosti.<ref name="Spehar_2017">{{cite journal |last=Spehar |first=Branka |last2=van Tonder |first2=Gert J. |date=2017 |title=Koffka's Aesthetic Gestalt |journal=Leonardo |volume=50 |issue=1 |pages=53–57 |doi=10.1162/LEON_a_01020 |url=https://muse.jhu.edu/article/647700 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> U to vrijeme discipline kao što su [[kultura]], [[ekologija]], [[evolucija]], [[Emocija|emocije]], [[psihologija]], teorija znanja i [[fiziologija]] uglavnom su se razvijale kao zasebna područja istraživanja, bez izraženijeg međusobnog povezivanja. U tom kontekstu Koffka je nastojao razviti interdisciplinarni pristup [[Umjetnost|umjetnosti]], koji je nazvao ″estetikom gestalta″ ({{en|Aesthetic of Gestalt}}).<ref name="Spehar_2017" /> Koffkino izlaganje na ovoj konferenciji predstavljalo je pokušaj osnivanja naučne teorije umjetnosti zasnovane na principima [[gestalt psihologija|gestalt psihologije]]. Iako je u svoje vrijeme predstavljalo značajan teorijski doprinos, ova koncepcija kasnije je ostala relativno zanemarena u historiografiji [[Psihologija|psihologije]] i [[Estetika|estetike]].<ref name="Spehar_2017" /> Centralno pitanje Koffkine estetske teorije odnosilo se na razumijevanje [[Ljepota|ljepote]] i estetskog iskustva u susretu s umjetničkim djelom. Prema ovom pristupu, estetski odnos čine tri međusobno povezana elementa: posmatrač, umjetničko djelo i odnos koji se uspostavlja između njih.<ref name="Spehar_2017" /> Koffka je smatrao da estetsko iskustvo podrazumijeva prepoznavanje značenja i organizacije unutar umjetničkog djela, pri čemu posmatrač aktivno učestvuje u oblikovanju doživljaja djela. U analizi estetskog iskustva identifikovao je tri osnovna problema. Prvi problem odnosi se na kontingenciju estetskog odgovora. Za razliku od [[biheviorizam|biheviorističkog]] stanovišta, prema kojem umjetnički podražaji neposredno izazivaju emocionalne reakcije, Koffka je smatrao da estetsko značenje zavisi od prethodno uspostavljenih asocijacija i iskustava.<ref name="Spehar_2017" /> Drugi problem odnosi se na teorije estetike zasnovane na [[empatija|empatiji]], posebno na pitanje projekcije vlastitih emocija na umjetničko djelo. Koffka je ukazivao da pojedinac mora najprije prepoznati emociju kao organizovanu strukturu iskustva prije nego što je može povezati s umjetničkim djelom.<ref name="Spehar_2017" /> Treći problem odnosi se na pretpostavku da emocije koje posmatrač pripisuje umjetničkom djelu nužno proizvode iste emocionalne reakcije kod drugih posmatrača. Koffka je smatrao da perceptivno prepoznavanje emocionalnog značenja ne podrazumijeva nužno identičan emocionalni doživljaj kod svih pojedinaca.<ref name="Spehar_2017" /> == Priznanja == Članovi Odsjeka za psihologiju [[Univerzitet Justus Liebig u Giessenu|Univerziteta Justus Liebig u Giessenu]] osnovali su 2006. [[Medalja Kurt Koffka|Medalju Kurt Koffka]], koja se dodjeljuje naučnicima za izuzetne doprinose u području [[percepcija|percepcije]] i [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]].<ref name="Uni_Giessen_KKM">{{cite web |title=Kurt Koffka Medal |url=https://www.uni-giessen.de/en/faculties/f06/psy/poster-presentation-kurt-koffka-award/KKM |website=uni-giessen.de |publisher=Justus-Liebig-Universität Gießen |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Publikacije == === Percepcija: uvod u gestalt teoriju (1922) === Godine 1922. Kurt Koffka objavio je članak pod naslovom ″Percepcija: uvod u gestalt teoriju″ ({{en|Perception: An Introduction to the Gestalt-Theorie}}) u časopisu ''Psychological Bulletin'', s ciljem predstavljanja [[gestalt psihologija|gestalt psihologije]] američkoj akademskoj zajednici.<ref name="Harrower_1942" /> U ovom radu Koffka je izložio osnovne teorijske postavke gestalt psihologije, posebno u odnosu na tada dominantna shvatanja [[osjet]]a, [[asocijacija]] i [[pažnja|pažnje]].<ref name="Koffka_1922">{{cite web |last=Koffka |first=Kurt |date=1922 |title=Perception: An introduction to the Gestalt-theorie |url=https://psychclassics.yorku.ca/Koffka/Perception/perception.htm |website=Classics in the History of Psychology |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |publisher=York University |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> U razmatranju osjeta Koffka kritički pristupa tzv. ″hipotezi snopa″ ({{en|bundle-hypothesis}}), prema kojoj je iskustvo rezultat prostog povezivanja elementarnih osjetnih jedinica u cjelinu.<ref name="Koffka_1922" /> Nasuprot tome, gestalt pristup polazi od stanovišta da perceptivno iskustvo od početka ima organizovanu strukturu. Pojam asocijacije Koffka razmatra kao proces koji utječe na tok ideja i povezanost misaonih sadržaja, ali ukazuje da samo asocijativno povezivanje nije dovoljno za objašnjenje složenih psiholoških procesa.<ref name="Koffka_1922" /> U pogledu [[pažnja|pažnje]], Koffka je ukazivao da odsustvo pažnje prema određenom podražaju može dovesti do izostanka odgovora na njega, čak i kada je podražaj objektivno prisutan, čime je naglašena uloga selektivne organizacije opažajnog polja.<ref name="Koffka_1922" /> Objavljivanje ovog rada doprinijelo je širenju gestalt psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], ali je istovremeno izazvalo kritike da je ovaj pravac pretežno usmjeren na istraživanje percepcije, uz manji utjecaj na druga područja psihologije.<ref name="Harrower_1942" /> === Razvoj uma: uvod u dječiju psihologiju (1924) === Jedno od najznačajnijih Koffkinih djela iz područja [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]] jeste knjiga ″Razvoj uma: uvod u dječiju psihologiju″ ({{en|The Growth of the Mind: An Introduction to Child Psychology}}), objavljena 1924.<ref name="Koffka_1925" /> Engleski prevod knjige priredio je [[Robert Morris Ogden]].<ref name="Koffka_1925" /> Koffka je pri pisanju ovog djela imao dva osnovna cilja. Prvi je bio primjena principa [[gestalt psihologija|gestalt psihologije]] na razumijevanje psihološkog razvoja djece, dok je drugi bio pružanje savremenog teorijskog okvira za obrazovni rad i unapređenje nastavne prakse.<ref name="Koffka_1925" /> U ovoj knjizi analizirao je razvoj dječijeg uma kroz četiri osnovne dimenzije razvoja. Prva se odnosi na razvoj motoričkih sposobnosti, pri čemu fizički pokreti postaju precizniji i složeniji s odrastanjem. Druga obuhvata razvoj senzorne integracije, odnosno sposobnosti organizovanja perceptivnih iskustava u koherentne cjeline. Treća dimenzija odnosi se na međusobnu povezanost senzornog i motoričkog sistema, koji zajedno omogućavaju prilagođeno i funkcionalno ponašanje. Četvrta dimenzija uključuje razvoj kognitivnih procesa, pri čemu dijete postepeno prelazi s impulsivnog djelovanja na ponašanje zasnovano na mišljenju i planiranju.<ref name="Koffka_1925" /> === Principi gestalt psihologije (1935) === Knjiga ″Principi gestalt psihologije″ ({{en|The Principles of Gestalt Psychology}}), objavljena 1935, predstavlja Koffkino najopsežnije teorijsko djelo i sistematizaciju njegovih istraživanja u području [[Percepcija|percepcije]], [[pamćenje|pamćenja]] i [[učenje|učenja]].<ref name="Koffka_2014" /> U ovom djelu posebno se razmatra pitanje veridičke percepcije, odnosno načina na koji pojedinci opažaju objekte iz okruženja kao relativno stabilne i dosljedne u svojim osobinama, poput veličine i boje, uprkos promjenama u uslovima opažanja.<ref name="Koffka_2014" /> Koffka je odbacio tadašnje stanovište prema kojem psihološka istraživanja percepcije trebaju biti usmjerena prvenstveno na perceptivne [[Iluzija|iluzije]], smatrajući da je jednako važno objasniti i svakodnevnu, uobičajenu percepciju objekata.<ref name="Koffka_2014" /> Njegov pristup ovom pitanju bio je fenomenološki i holistički, u skladu s principima gestalt psihologije, prema kojima se perceptivno iskustvo mora razumijevati kao organizovana cjelina. U ovoj knjizi Koffka je također razvio koncept ″bihevioralne okoline″ ({{en|behavioural environment}}), prema kojem ponašanje pojedinca nije određeno samo objektivnim karakteristikama okruženja, nego i načinom na koji to okruženje subjektivno doživljava i organizuje.<ref name="Benjafield_1996">{{cite book |last=Benjafield |first=John G. |date=1996 |title=A History of Psychology |publisher=Allyn and Bacon |location=Boston |url=https://archive.org/details/historyofpsychol0000benj_w0y8 |isbn=9780205154036 |oclc=33244243 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj koncept ukazuje na mogućnost da različiti pojedinci isto ponašanje ili situaciju tumače na različite načine, što je imalo značajan utjecaj na kasniji razvoj [[socijalna psihologija|socijalne]] i [[Kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]].<ref name="Benjafield_1996" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Kurt Koffka}} * [http://gestalttheory.net/ Međunarodno društvo za gestalt teoriju i njene primjene – GTA] * [http://www.ship.edu/~cgboeree/gestalt.html Kratki biografski članci o Wertheimeru i saradnicima] * [http://psychclassics.yorku.ca/Koffka/Perception/intro.htm Uvod u djelo: "Perception: An introduction to the Gestalt-Theorie", autor Kurt Koffka (1922)] * [https://www.encyclopedia.com/people/medicine/psychology-and-psychiatry-biographies/kurt-koffka Koffka, Kurt] – Članak u enciklopediji ''International Encyclopedia of the Social Sciences'' (1968) {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Koffka, Kurt}} [[Kategorija:Rođeni 1886.]] [[Kategorija:Umrli 1941.]] [[Kategorija:Njemčki psiholozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Razvojni psiholozi]] [[Kategorija:Gestalt psiholozi]] r4px12xhdfmrj9axsilxi9r3kce4k88 0 533779 3838752 2026-05-01T19:14:05Z ~2026-26633-09 180902 Nova stranica: [[Slika:Environmental-and-Genetic-Preconditioning-for-Long-Term-Anoxia-Responses-Requires-AMPK-in-pone.0016790.s001.ogv|thumb|280px|Slika pos miroskopom: Usporeno snimanje [[divlji tip|divljeg tipa]] odraslog [[hermafrodit]]a koji je preživio anoksiju. Životinja je uzgajana na OP50 na 25°C, izložena trodnevnoj anoksiji i ocijenjena je kao jedinka s oštećenim [[fenotip]]om.]] '''Anoksija''' označava potpuno smanjenje nivoa kisika, ekstremni oblik [[hipoksija|hipoksije]... 3838752 wikitext text/x-wiki [[Slika:Environmental-and-Genetic-Preconditioning-for-Long-Term-Anoxia-Responses-Requires-AMPK-in-pone.0016790.s001.ogv|thumb|280px|Slika pos miroskopom: Usporeno snimanje [[divlji tip|divljeg tipa]] odraslog [[hermafrodit]]a koji je preživio anoksiju. Životinja je uzgajana na OP50 na 25°C, izložena trodnevnoj anoksiji i ocijenjena je kao jedinka s oštećenim [[fenotip]]om.]] '''Anoksija''' označava potpuno smanjenje nivoa kisika, ekstremni oblik [[hipoksija|hipoksije]] ili "[[nizak nivo kisika]]". Termini anoksija i hipoksija koriste se u različitim kontekstima: * [[Anoksijske vode]], [[morska voda]], [[slatka voda]] ili [[podzemna voda]] koja je osiromašena rastvorenim kisikom * [[Anoksijski događaj]], kada Zemljini okeani potpuno ostanu bez kisika ispod površinskih nivoa * [[eutrofikacija|Euoksijski]], anoksijaki uslovi u prisustvu vodonik sulfida * [[Okolinska hipoksija]], uslovi sa niskim sadržajem kiseika<ref name=Roper2001>{{cite journal | author = Roper, T.J.| year = 2001 | title = Environmental conditions in burrows of two species of African mole-rat, ''Georychus capensis'' and ''Cryptomys damarensis'' | journal = Journal of Zoology | volume = 254 | issue = 1 | pages = 101–07 | doi = 10.1017/S0952836901000590|display-authors=etal}}</ref> * [[Hipoksija]], kada je tijelo ili dio tijela lišen adekvatne opskrbe kiseonikom ** [[Cerebralna anoksija]], kada je [[mozak]] potpuno lišen kisika, ekstremni oblik [[cerebralna hipoksija|cerebralne anoksije]] == Također pogkedajte== * ''[[Anoxia]]'', [[rod (biologija)|rod]] [[Scarabus|skarabeja]] * [[Saturacija kiseonikom]], relativna mjera rastvorenog ili nošenog kiseonika u mediju; mjera težine hipoksijskih stanja * [[Toksičnost kisika]] (hiperoksija), suprotno stanje hipoksije, višak kisika u tjelesnim tkivima *[[Bez kisika (višeznačna odrednica)]] <ref name="Benway, H.M. 2019">Benway, H.M., Lorenzoni, L., White, A.E., Fiedler, B., Levine, N.M., Nicholson, D.P., DeGrandpre, M.D., Sosik, H.M., Church, M.J., O'Brien, T.D. and Leinen, M. (2019) "Ocean time series observations of changing marine ecosystems: an era of integration, synthesis, and societal applications", ''Frontiers in Marine Science'', '''6'''(393). {{doi|10.3389/fmars.2019.00393|doi-access=free}}.</ref> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{wiktionary|anoxia|anoxic|}} {{višeznačna odrednica}} [[Kategorija:Biološka terminologija]] ejqpnyii5uoo0qvbs10jf3gm8x8mael 1 533780 3838755 2026-05-01T19:52:33Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{Stranica za razgovor}} {{CEE proljeće 2026.|korisnik=Z1KA|tema=sport|država=Međunarodne teme}} 3838755 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} {{CEE proljeće 2026.|korisnik=Z1KA|tema=sport|država=Međunarodne teme}} 2hfj2hn8bek9pzw08327n4z58j3uuyo 14 533781 3838758 2026-05-01T20:07:20Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{Kategorija|Kirin kup}} [[Kategorija:Kirin (kompanija)]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Japanu]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Japana]] 3838758 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Kirin kup}} [[Kategorija:Kirin (kompanija)]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Japanu]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Japana]] 0r45kt1qap0l4gd3y245rhnp5uizmkv 3838812 3838758 2026-05-02T11:05:39Z Z1KA 87045 3838812 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Kirin Cup Soccer}} {{Kategorija|Kirin kup}} [[Kategorija:Kirin (kompanija)]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Japanu]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Japana]] qh4d38wp3an0t1bocia6qhk29x8fwwf 6 533782 3838783 2026-05-01T22:57:51Z Z1KA 87045 {{Infoslika |Opis=Logo Superkupa Bosne i Hercegovine |Izvor=[https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/wwin-liga-bih/superkup-bosne-i-hercegovine/ nfsbih.ba] |Datum=2. 5. 2026. |Autor=N/FSBiH |Objašnjenje= }} 3838783 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis=Logo Superkupa Bosne i Hercegovine |Izvor=[https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/wwin-liga-bih/superkup-bosne-i-hercegovine/ nfsbih.ba] |Datum=2. 5. 2026. |Autor=N/FSBiH |Objašnjenje= }} == Licenciranje == {{Logo}} fmlt6eld3oo611nvdsvms9d84oiigsc 3838785 3838783 2026-05-01T23:06:36Z Z1KA 87045 Z1KA postavio је novu verziju [[Datoteka:Logo Superkup BiH.png]] 3838783 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis=Logo Superkupa Bosne i Hercegovine |Izvor=[https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/wwin-liga-bih/superkup-bosne-i-hercegovine/ nfsbih.ba] |Datum=2. 5. 2026. |Autor=N/FSBiH |Objašnjenje= }} == Licenciranje == {{Logo}} fmlt6eld3oo611nvdsvms9d84oiigsc 10 533783 3838806 2026-05-02T10:10:46Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{Navkutija | ime = Kirin kup | naslov = [[Kirin kup]] | tijeloklasa = hlist | ispodklasa = hlist | slika = [[Datoteka:Kirin logo.svg|80px]] | podaci1 = * [[Kirin kup 1978.|1978]] * [[Kirin kup 1979.|1979]] * [[Kirin kup 1980.|1980]] * [[Kirin kup 1981.|1981]] * [[Kirin kup 1982.|1982]] * [[Kirin kup 1983.|1983]] * [[Kirin kup 1984.|1984]] * [[Kirin kup 1985.|1985]] * [[Kirin kup 1986.|1986]] * [[Kirin kup 1987.|1987]] * [[Kirin kup 1988.|1988]] * K... 3838806 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Kirin kup | naslov = [[Kirin kup]] | tijeloklasa = hlist | ispodklasa = hlist | slika = [[Datoteka:Kirin logo.svg|80px]] | podaci1 = * [[Kirin kup 1978.|1978]] * [[Kirin kup 1979.|1979]] * [[Kirin kup 1980.|1980]] * [[Kirin kup 1981.|1981]] * [[Kirin kup 1982.|1982]] * [[Kirin kup 1983.|1983]] * [[Kirin kup 1984.|1984]] * [[Kirin kup 1985.|1985]] * [[Kirin kup 1986.|1986]] * [[Kirin kup 1987.|1987]] * [[Kirin kup 1988.|1988]] * [[Kirin kup 1991.|1991]] * [[Kirin kup 1992.|1992]] * [[Kirin kup 1993.|1993]] * [[Kirin kup 1994.|1994]] * [[Kirin kup 1995.|1995]] * [[Kirin kup 1996.|1996]] * [[Kirin kup 1997.|1997]] * [[Kirin kup 1998.|1998]] * [[Kirin kup 1999.|1999]] * [[Kirin kup 2000.|2000]] * [[Kirin kup 2001.|2001]] * ''[[Kirin kup 2002.|2002]]'' * ''[[Kirin kup 2003.|2003]]'' * [[Kirin kup 2004.|2004]] * [[Kirin kup 2005.|2005]] * [[Kirin kup 2006.|2006]] * [[Kirin kup 2007.|2007]] * [[Kirin kup 2008.|2008]] * [[Kirin kup 2009.|2009]] * [[Kirin kup 2011.|2011]] * [[Kirin kup 2013.|2013]] * [[Kirin kup 2016.|2016]] * [[Kirin kup 2022.|2022]] | ispod = * [[Kirin (kompanija)|Kirin]] }} <noinclude> [[Kategorija:Kirin kup|*]] </noinclude> 10j23vmxhsvvqxdileh179hun9a8391