Neretva

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.46.0-wmf.26</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Neretva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1424</id>
    <revision>
      <id>3839311</id>
      <parentid>3833651</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:06:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839311</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20411" sha1="mh3ahaa8lczdmak2alss59fgdnihth7" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Neretva
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  = ''Nera''; ''Zelena ljepotica''
| slika                      = TrainTrip-Sarajevo-Mostar.jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Neretva između [[Jablanica|Jablanice]] i [[Mostar]]a
| slika_karta                = Sliv Neretve.gif
| veličina_karte             =
| karta_opis                 = Sliv Neretve označen crvenom bojom
| dužina                     = 230
| izvor                      = Gredelj (planine [[Lebršnik]] i [[Zelengora]])
| ušće                       = [[Ploče]] ([[Hrvatska]])
| ulijeva_se_u               = [[Jadransko more]]
| etimologija                =
| nadmorska visina izvora    = 1.227
| nadmorska visina ušća      = 0
| prosječni protok           = 341
| površina sliva             = 10.380
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = Jezernica, Slatnica, [[Župski Krupac]], [[Šištica]], [[Baščica]], Glogošnica, [[Mostarska Bijela]], [[Buna (rijeka)|Buna]], [[Bregava]], [[Krupa (Neretva)|Krupa]], Norin
| desne_pritoke              = Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]], [[Rama (rijeka)|Rama]], [[Doljanka]], [[Drežanka]], [[Radobolja]], [[Jasenica (rijeka)|Jasenica]], [[Trebižat]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}
| gradovi kroz koje protiče  = [[Ulog]], [[Glavatičevo]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Mostar]], [[Počitelj]], [[Čapljina]], [[Metković]], [[Opuzen]], [[Ploče]]
| sliv                       = [[Jadranski sliv]]
| plovnost                   =
}}
[[Datoteka:Prurva horni Neretvy2, zname sestkove pereje.jpg|mini|250px|Neretva u [[Gornja Neretva|gornjem toku]]]]
[[Datoteka:Neretva most.jpg|250px|mini|Most na Neretvi u [[Jablanica|Jablanici]] koji je upotrijebljen za snimanje [[film]]a ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]''.]]
[[Datoteka:Salakovac, prehrada na Neretve, podel ni silnice Mostar-Sara.jpg|250px|mini|Ušće [[Mostarska Bijela|Bijele]] u Neretvu]]
[[Datoteka:Mostar Stari Most 2008 2.jpg|lijevo|250px|mini|[[Stari most]] u Mostaru]]
[[Datoteka:Neretva metkovic2.jpg|250px|mini|desno|Neretva s Lučkog mosta u [[Metković]]u]]
[[Datoteka:Dalmatia Neretva river delta IMG 9868.JPG|mini|250px|Ušće glavnog rukavca Neretve, jugoistočno od [[Ploče|Ploča]]]]
'''Neretva''' je [[rijeka]] duga 230&amp;nbsp;km, koja najvećim dijelom protječe kroz [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] (208&amp;nbsp;km), a manjim dijelom, prije [[ušće|ušća]] u [[Jadransko more]], kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]] (22&amp;nbsp;km). Najduža je pritoka Jadranskog mora s istočne [[obala|obale]]. Izvire u planinskim predjelima visoke [[Hercegovina|Hercegovine]], ispod planine Jabuke (ogranka [[Zelengora|Zelengore]]). S pritokama čini zasebnu prirodnu cjelinu i jedinstven [[ekosistem]] u ovom dijelu svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web |title= DNK identifikacija autohtonih bh populacija potočne pastrmke (''Salmo trutta'' m. fario L) gornjeg toka rijeke Neretve i njenih pritoka |url= http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101:5:5678431273924349423::::SELECTED_ID_PRO:243 |publisher=registar.nub.ba |access-date= 15. 1. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110706131431/http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101%3A5%3A5678431273924349423%3A%3A%3A%3ASELECTED_ID_PRO%3A243 |archive-date= 6. 7. 2011}}&lt;/ref&gt; Desne [[pritoka|pritoke]] Neretve jesu Zurevića potok, Međeđak, [[Jezernica]] ili Tatinak, Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], [[Bjelimićka rijeka]], [[Slatinica]], [[Račica]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]], [[Rama (rijeka)|Rama]], [[Doljanka]], [[Drežanka]], Grabovica, [[Radobolja]], i [[Trebižat]], a lijeve su [[Živašnica]], [[Lađanica]], [[Župski Krupac]], Bukovica, [[Šištica]], [[Baščica]], Glogošnica, [[Mostarska Bijela]], [[Buna (rijeka)|Buna]], [[Bregava]], [[Krupa (Neretva)|Krupa]]. Do 19. stoljeća Neretva je nazivana različitim imenima. Dio toka od Lađanice bio je smatran izvorom Neretve, pa se odatle do [[Konjic]]a zvala ''Borča'' ili ''Velika Borča''. Zatim, od Konjica do Ramskog kraja zvala se ''Župa'', a od mjesta gdje se Rama ulijevala u Neretvu (prije izgradnje brane), pa do ušća nazivala se Neretva.

== Ime ==
Neretva je bila poznata od grčkog perioda. Po njoj je ime dobila grčka kolonija [[Narenta]], koja je bila uzvodno od današnjeg Metkovića. Stara imena za Neretvu bila su Nera ili Narenta. Neretva je u starom vijeku bila poznata od današnje Jablanice, gdje je živjelo [[Iliri|ilirsko]] [[pleme]] [[Narensi]].

== Historija ==
'''Narenta''' se može vidjeti u geografskim kartama drevnih [[Rimljani|Rimljana]] kao naziv za današnju rijeku Neretvu. Smatra se domovinom legendarnih [[Ardijejci|Ardijeja(ca)]].

[[Etimologija]] naziva se ne može sa sigurnošću utvrditi, kao ni moguća značenja riječi, ali se generalno smatra da je riječ [[Iliri|ilirskog]] porijekla. S druge strane, [[Adrian Room]], stručnjak za porijeklo riječi, u knjizi ''Brewer's Dictionary of Names, People, Places and Things'' spominje korijen riječi ''Nar'', što, prema njegovom mišljenju, na iberijanskom ili akvitanijanskom jeziku ne znači ništa drugo do ''rijeka''. Pojedini jezički entuzijasti nalaze vezu između naziva voćke, &quot;nar&quot; i riječi ''Narenta'' ili [[Narona]]. Također je važno spomenuti da su drevni Rimljani u svom popisu ilirskih klanova uvrstili i klan po imenu [[Narensii]].

Postoje i mišljenja da korijen naziva ''Neretva'' ima porijeklo u ilirskom jeziku. Budući da su Iliri na prostore oko Neretve stigli znatno ranije od Rimljana, ta je pretpostavka vjerovatno tačna. Tako ''Neretva'' i ''Narenta'' proizlaze iz ilirskog ''NERA-ETWA'', što znači ''božanska voda'' (''Božanska rijeka'').

Naziv drevnog grada Narone podignutog na obalama Neretve također se dovodi u vezu s riječju ''Narenta''.

== Tok ==
=== Put do Konjica ===
{{Glavni|Gornja Neretva}}
Neretva izvire na brdašcu Gredelj, gdje se pojavljuje kao malo vrelo, u koje se ulijeva nekoliko još manjih vrela gradeći rijeku. Od izvora do [[Ulog]]a teče prema [[zapad]]u i planinskog je tipa. Na putu do Uloga prima Zurovića potok, Strugić, Bistricu, Igbaščicu, Međeđak, Trebušu te Jezernicu, koja se izlijeva iz [[Uloško jezero|Crvanjskog jezera]]. Nakon Uloga skreće prema sjeveru sve dok ne primi tri velike pritoke: Dindolku, Slatnicu i [[Hotovska Jezernica|Hotovsku Jezernicu]], kad opet teče prema zapadu u [[Glavatičevo]]. U tom dijelu Neretva je velika planinska rijeka. Usporava tok primajući pritoke Živašnicu, Jasenicu, [[Lađanica|Lađanicu]] u Glavatičevu i skreće prema sjeverozapadu do [[Konjica]]. Zatim prima Šišticu (otoku [[Boračko jezero|Boračkog jezera]]), [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnicu]], [[Konjička Ljuta|Konjičku Ljutu]] i [[Konjičku Bijela|Konjičku Bijelu]]. Postaje rijeka ravničarskog tipa. Ulazeći u prvi grad kroz koji protječe, [[Konjic]], prima [[Trešanica|Trešanicu]] i polahko se širi u [[Jablaničko jezero]].

=== Jablaničko jezero ===
Prolazeći kroz jezero prima još nekoliko pritoka: u [[Buturović Polje|Buturović Polju]] [[Neretvica|Neretvicu]], s druge obale, u [[Čelebići (Konjic)|Čelebićima]], [[Baščica|Baščicu]], a na samom kraju jezera [[Rama (rijeka)|Ramu]]. U Jablaničko jezero ulijevaju se Ribnica, Duboki potok, Drecelj, Ugoščica, Kraljuščica, Nevizdračica, Seočnica i druge. Ušća gotovo svih navedenih rijeka imaju oblik vještačkog riječnog [[estuarij]]a. Neretva zatim protječe kroz [[Jablanica|Jablanicu]], gdje prima [[Doljanka|Doljanku]] i Dobrinju.

=== Put prema Mostarskoj kotlini ===
Nizvodno od Jablanice pretvara se u akumulacijsko [[Grabovičko jezero]], u koje se ulijevaju Glogošnica s lijeve i [[Diva Grabovica]] i Komadinovo vrelo s desne strane. Ponovo dobija riječni oblik do [[Drežnica|Drežnice]]. U tom dijelu prima tridesetak povremenih potoka. Kod Drežnice prima [[Drežanka|Drežanku]], s kojom gradi [[Salakovačko jezero]]. Nakon još 3&amp;nbsp;km prima [[Mostarska Bijela|Mostarsku Bijelu]]. Potom ulazi u [[Bijelo polje (Mostar)|Bijelo polje]] kod Mostara, gdje se smiruje i raširuje u rukavce primajući brojne povremene potoke. Polahko se širi u Mostarsko jezero, a pred sami ulaz u [[Mostar]] dobija riječni oblik. Protječući kroz [[Mostar]], prima [[Radobolja|Radobolju]], a nizvodno [[Jasenica (rijeka)|Jasenicu]], koja se na dva mjesta ulijeva u Neretvu, i [[Buna (rijeka)|Bunu]]. Nakon što primi Bunu u [[Buna (Mostar)|istoimenom naselju]], izlazi iz Mostarske kotline i ulazi u kanjon, gdje se sužava i kod [[Počitelj]]a ponovno raširuje gradeći brojne rukavce i nanoseći šljunak do Čapljine.

=== Ušće ===
Iz Počitelja odlazi u [[Čapljina|Čapljinu]], gdje prima dvije pritoke. Prva je [[Bregava]], koja dotječe s istoka i širi se u nekoliko kanala. Glavni rukavac protječe kroz [[Tasovčići|Tasovčiće]]. S druge je strane [[Trebižat]], najveća rijeka koja se ulijeva u Neretvu, koja također gradi više rukavaca. Dalje nizvodno Neretva prima [[Krupa (Neretva)|Krupu]], koja istječe iz [[Hutovo blato|Hutovog blata]]. Od tog mjesta Neretvom je moguća plovidba manjih [[brod]]ova. Potom se širi u velike rukavce i ulazi u [[Hrvatska|Hrvatsku]], u [[Metković]], gdje postaje [[Plovnost|plovna]]. Nizvodno od Metkovića prima Norin i Malu Neretvu u [[Opuzen]]u. Glavni rukavac odlazi zapadno od Opuzena, gdje prima Maticu. Mala Neretva odlazi jugozapadno od Opuzena, gdje preko rijeke [[Pologos]] prima vodu iz [[Deransko jezero|Deranskog blata]] i dio vode iz [[Trebišnjica|Trebišnjice]], raširujući se u brojne okuke i zaljeve.{{izvor}} Glavni rukavac ulazi u [[Komin (Ploče)|Komin]], a nakon još nekoliko kilometara u luku [[Ploče]], gdje se dijeli na još dva rukavca; glavni odlazi od Ploča i ulijeva se u [[Jadransko more]], dok drugi pod imenom Crna rijeka prima vodu iz [[Baćinska jezera|Baćinskih jezera]], a u more se ulijeva u samim Pločama.

== Hidroelektrane ==
U većem dijelu toka Neretva ima karakteristike planinske rijeke s velikim [[hidroenergija|hidroenergetskim]] potencijalom. Zbog toga je na njoj izgrađeno više [[hidroelektrana]]: [[Hidroelektrana Jablanica|Jablanica]], [[Hidroelektrana Grabovica|Grabovica]], [[Hidroelektrana Salakovac|Salakovac]], [[Hidroelektrana Mostar|Mostar]].

== Zanimljivosti ==
Poznata je po [[smaragd]]nozelenoj boji, čistoj i u gornjem toku potpuno pitkoj vodi. [[Delta Neretve]] jedan je od rijetkih plodnih krajeva u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] na Neretvi se nalazilo [[brodogradilište]], na mjestu današnjeg [[Počitelj]]a. Mnogi Neretvu nazivaju hercegovačkim [[Nil]]om. To je zato što je za Hercegovinu Neretva značajna kao Nil za [[Egipat]]. Plovna je do Metkovića, a za manje brodove i do Čapljine mada nikad nije pokušano. Neretva je jedina [[krš|kraška]] rijeka koja je uspjela savladati poniranje. [[Fauna]] Neretve i njenih pritoka veoma je raznovrsna.

== Ekološko područje ==
Na prostoru donjeg toka, pod nazivom Delta Neretve nalazi se pet [[Zaštićena područja u Hrvatskoj|zaštićenih područja]], ukupne površini od 1620 hektara, koji su zaštićeni kategorijama definisanih u zakonodavstvu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;wdphrvatska&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&amp;filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Croatia&amp;filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=Not+Reported |title= Zaštićena područja u Hrvatskoj |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Delta igra veoma važnu ulogu u kontroli poplava i zadržavanju nanosa. Uz tradicionalni poljoprivredni pejzaž, postoje veliki kompleksi intenzivno vođenih farmi s plantažama [[mandarina]] i staklenicima povrća.&lt;ref name=&quot;modrouredba&quot;&gt;{{Cite web |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_08_94_1780.html |title= Uredba o proglašavanju posebnih rezervata »Modro oko i jezero Desne«, »Ušće Neretve« i »Kuti« |work= Narodne novine, NN 94/2020, 20. 8. 2020 |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Ušće Neretve ===
Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat &quot;Ušće Neretve&quot; sastoji se od četiri dijela: Parila, Galičak I, Galičak II i Uvala Blace, a spaja močvarni i morski krajolik na ušću Neretve, obuhvatajući obalno kopneno područje kao i područje u moru. Zauzima površinu 12.742 ha. Uključuje veliku površinu s [[Caklenjača|caklenjačom]] (''Salicornia''), halofilnom biljkom prilagođenom životu u uvjetima visoke koncentracije soli. Dodatna vrijednost ovoga područja je pogodnost za mriješćenje brojnih vrsta riba zbog zaklona, a laguna Parila i okolna pješčana područja najbogatija su područja novačenja [[riba]] i [[rak]]ova za akvatorij srednje Dalmacije.&lt;ref name=&quot;wdpdelta ner&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/67869 |title= Delta Neretve - br. 67869 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

[[File:Modro oko.jpg|mini|180px|lijevo|Modro oko]]
=== Modro oko i jezero Desne ===
Posebni ornitološki rezervat &quot;Modro oko i jezero Desne&quot; smješten je na djelomično [[Kras (geomorfologija)|kraškoj]] depresiji na desnoj obali Neretve. Najlakši pristup je iz [[Ploče|Ploča]]. Povezana je s Neretvom preko rječice Desanke i Crne rijeke. Uz rub brdskog područja postoji više izvora koji su kroz kraško podzemlje povezani s Maticom.&lt;ref&gt;[http://www.nasaneretva.net/zastita-okolisa/zasticena-podrucja/63-znacajni-krajobraz-modro-oko-i-jezero-uz-naselje-desne.html Modro oko i jezero uz naselje Desne]&lt;/ref&gt;

To je jedno od reprezentativnih [[Močvara|močvarnih]] ekosistema na području delte Neretve, s jezerima i okolnim tršćacima, važno zbog očuvanja staništa i raznolikosti ptica močvarica.

=== Kuti ===
Posebni ornitološki rezervat &quot;Kuti&quot; smješten je na jugoistoku delte, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, u blizini [[Neum]]a. Obuhvata jezero Kuti i močvarna staništa uz jezero, što je važno za očuvanje gnijezdeće populacije ptica močvarica te ptica koje migriraju jadranskim seobenim putem.

=== Pod Gredom ===
Posebni ornitološki rezervat &quot;Pod Gredom&quot; močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 552,1 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1965.&lt;ref name=&quot;wdppod gredom&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/15671 |title= Pod Gredom - br. 15671 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Pruža se istočno od Matice, a sjeverno od Norina. To je prostor prostranih trščaka, jedan od posljednjih u Hrvatskoj gdje se mogu naći sredozemna gnjezdilišta [[Bukavac|bukavca]] (''Botaurus stellaris''), čija je populacija jedna od najvećih u Sredozemlju, čaplje voljak (''Ixobrychus minutus''), eje močvarice (''Circus aeruginosus'') i patke njorke (''Aythya nyroca'').

Na dijelu uz rječicu Norin pošumljavalo se od 1968. do 1979. autohtonom vegetacijom: [[Vrba|vrbom]], [[jasen]]om, topolom, kako bi se privukle ptice koje za gniježđenje traže šumarke i viša stabla (npr., čaplje).

=== Prud ===
Posebni ornitološki rezervat &quot;Prud&quot; močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 261 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1974.&lt;ref name=&quot;wdpprud&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/15672 |title= Prud - br. 15672 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Orepak ===
Posebni ornitološki rezervat &quot;Orepak&quot; močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 97 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1974.&lt;ref name=&quot;wdporepak&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/15673 |title= Orepak - br. 15673 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Spomenik parkovne arhitekture – čempres ===
Čempres (''Cupressus sempervirens, var. pyramidalis'') smješten je u centralnom dijelu Metkovića, u blizini mosta na Neretvi. Spomenikom parkovne arhitekture proglašen je 1965. Visina čempresa je otprilike 30&amp;nbsp;m, opseg u prsnoj visini 3,35&amp;nbsp;m. Najveći obujam krošnje iznosi 5&amp;nbsp;m. Na visini između 3 i 5&amp;nbsp;m jest splet grana, a na visini približno 10&amp;nbsp;m bočna grana remeti piramidalni oblik. Čempres u Metkoviću izuzetno je lijep i vrijedan primjerak te vrste.

=== Ramsarsko područje ===
Među pet [[Ramsarska konvencija|ramsarskih]] mjesta u Hrvatskoj jest i delta Neretve, proglašena 2. novembra 1992.&lt;ref name=&quot;ramsarcro&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&amp;f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ACroatia |title= Ramsarska područja u Hrvatskoj |work= Ramsar Sites Information Service |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Područje obuhvata 12.742 ha.&lt;ref name=&quot;ramsardelta&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris/585 |title= Delta Neretve - Ramsarsko područje |work= Ramsar Sites Information Service |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Lokalitet je u svojoj biogeografskoj regiji prepoznatljiv po bogatstvu vrsta: u njemu živi 618 vaskularnih biljaka, 53 sisavca, 313 [[ptica]] (115 gnjezdarica), 22 [[Reptili|gmizavca]], 11 [[vodozemci|vodozemaca]]a, 35 slatkovodnih [[riba]], od kojih je 18 endemskih, 29 vilinih konjica i 234 vrste [[leptir]]a, vodenih [[zmija]] i [[Pastrmka|pastrmki]], kao što su [[mehkousna pastrmka|mehkousna]] (''Salmothymus obtusirostris''), koja je rasprostranjena u Neretvi i Buni, [[potočna pastrmka|potočna]] i [[kalifornijska pastrmka|kalifornijska]]. U njoj žive i [[jegulja|jegulje]].

Delta je važna migracijska stanica na [[Crno more|crnomorskom]] / mediteranskom preletnom putu za čigre i [[galeb]]ove, kao što su euroazijska žličarka (''Platalea leucorodia''), kentska žlica (''Charadrius alexandrinus'') i crnokrila štula (''Himantopus himantopus'').

U [[Metković]]u je druga najveća ornitološka zbirka u Evropi.

Posebnim rezervatima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

=== Ekološki problemi ===
S druge strane, postoje razni ekološki problemi kao pretjerana [[melioracija]], koja prijeti isušivanjem svih [[močvara]], salinizacija rijeke, odnosno prodiranje morske vode u riječno korito zbog [[brana]] u Bosni i Hercegovini, ljetni [[požar]]i te nepropisno odlaganje otpada. Svi ovi problemi ostavili su posljedice (smanjenje broja ptičijih vrsta, pojačani vjetrovi s kontinenta kasnije uzrokuju sušu klimu i drugi).

== Također pogledajte ==
* [[Bitka za Neretvu]]
* [[Narenta]]
* [[Neretvani]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Neretva}}
* [https://web.archive.org/web/20150205201116/http://mediterranean.panda.org/about/med_freshwater/the_dinaric_arc_sustainable_hydropower_initiative2/ The Dinaric Arc Sustainable Hydropower Initiative]
* [https://web.archive.org/web/20150205201128/http://mediterranean.panda.org/about/med_freshwater/neretva/ WWF - Neretva &amp; Trebišnjica]
* [https://web.archive.org/web/20150205201359/http://mediterranean.panda.org/about/med_freshwater/neretva/neretva/ WWF - Living Neretva Project]
* [http://www.dinaricarc.net/ IUCN &amp; WWF project - Environment for People in the Dinaric Arc]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130529050807/http://dinaricarc.net/ |date=29. 5. 2013 }}
* [http://www.ptice.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=108:balkanske-rijeke-plavo-srce-evrope&amp;catid=1:latest-news&amp;Itemid=49&amp;lang=bs Balkanske rijeke – Plavo srce Evrope]
* [https://web.archive.org/web/20150112235252/http://www.discoverdinarides.com/en/bih WWF - Parks Dinarides]
* ''Rijeke: Neretva'', dokumentarni film, [[Al Jazeera Balkans]] ([https://www.youtube.com/watch?v=VW_UtCwLjwg 1. dio], 6. 3. 2017; [https://www.youtube.com/watch?v=mZcutPNY4jA 2. dio], 13. 3. 2017) ([[YouTube]])

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}
{{Hidrografija Hrvatske}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Neretva| ]]
[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Jadranski sliv]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Posebni rezervati u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Ramsarska područja u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>mh3ahaa8lczdmak2alss59fgdnihth7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839312</id>
      <parentid>3839311</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:07:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Također pogledajte */</comment>
      <origin>3839312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20411" sha1="dd12vw1zppvnuh1q7v3wvdans1sbugq" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Neretva
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  = ''Nera''; ''Zelena ljepotica''
| slika                      = TrainTrip-Sarajevo-Mostar.jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Neretva između [[Jablanica|Jablanice]] i [[Mostar]]a
| slika_karta                = Sliv Neretve.gif
| veličina_karte             =
| karta_opis                 = Sliv Neretve označen crvenom bojom
| dužina                     = 230
| izvor                      = Gredelj (planine [[Lebršnik]] i [[Zelengora]])
| ušće                       = [[Ploče]] ([[Hrvatska]])
| ulijeva_se_u               = [[Jadransko more]]
| etimologija                =
| nadmorska visina izvora    = 1.227
| nadmorska visina ušća      = 0
| prosječni protok           = 341
| površina sliva             = 10.380
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = Jezernica, Slatnica, [[Župski Krupac]], [[Šištica]], [[Baščica]], Glogošnica, [[Mostarska Bijela]], [[Buna (rijeka)|Buna]], [[Bregava]], [[Krupa (Neretva)|Krupa]], Norin
| desne_pritoke              = Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]], [[Rama (rijeka)|Rama]], [[Doljanka]], [[Drežanka]], [[Radobolja]], [[Jasenica (rijeka)|Jasenica]], [[Trebižat]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}
| gradovi kroz koje protiče  = [[Ulog]], [[Glavatičevo]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Mostar]], [[Počitelj]], [[Čapljina]], [[Metković]], [[Opuzen]], [[Ploče]]
| sliv                       = [[Jadranski sliv]]
| plovnost                   =
}}
[[Datoteka:Prurva horni Neretvy2, zname sestkove pereje.jpg|mini|250px|Neretva u [[Gornja Neretva|gornjem toku]]]]
[[Datoteka:Neretva most.jpg|250px|mini|Most na Neretvi u [[Jablanica|Jablanici]] koji je upotrijebljen za snimanje [[film]]a ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]''.]]
[[Datoteka:Salakovac, prehrada na Neretve, podel ni silnice Mostar-Sara.jpg|250px|mini|Ušće [[Mostarska Bijela|Bijele]] u Neretvu]]
[[Datoteka:Mostar Stari Most 2008 2.jpg|lijevo|250px|mini|[[Stari most]] u Mostaru]]
[[Datoteka:Neretva metkovic2.jpg|250px|mini|desno|Neretva s Lučkog mosta u [[Metković]]u]]
[[Datoteka:Dalmatia Neretva river delta IMG 9868.JPG|mini|250px|Ušće glavnog rukavca Neretve, jugoistočno od [[Ploče|Ploča]]]]
'''Neretva''' je [[rijeka]] duga 230&amp;nbsp;km, koja najvećim dijelom protječe kroz [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] (208&amp;nbsp;km), a manjim dijelom, prije [[ušće|ušća]] u [[Jadransko more]], kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]] (22&amp;nbsp;km). Najduža je pritoka Jadranskog mora s istočne [[obala|obale]]. Izvire u planinskim predjelima visoke [[Hercegovina|Hercegovine]], ispod planine Jabuke (ogranka [[Zelengora|Zelengore]]). S pritokama čini zasebnu prirodnu cjelinu i jedinstven [[ekosistem]] u ovom dijelu svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web |title= DNK identifikacija autohtonih bh populacija potočne pastrmke (''Salmo trutta'' m. fario L) gornjeg toka rijeke Neretve i njenih pritoka |url= http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101:5:5678431273924349423::::SELECTED_ID_PRO:243 |publisher=registar.nub.ba |access-date= 15. 1. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110706131431/http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101%3A5%3A5678431273924349423%3A%3A%3A%3ASELECTED_ID_PRO%3A243 |archive-date= 6. 7. 2011}}&lt;/ref&gt; Desne [[pritoka|pritoke]] Neretve jesu Zurevića potok, Međeđak, [[Jezernica]] ili Tatinak, Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], [[Bjelimićka rijeka]], [[Slatinica]], [[Račica]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]], [[Rama (rijeka)|Rama]], [[Doljanka]], [[Drežanka]], Grabovica, [[Radobolja]], i [[Trebižat]], a lijeve su [[Živašnica]], [[Lađanica]], [[Župski Krupac]], Bukovica, [[Šištica]], [[Baščica]], Glogošnica, [[Mostarska Bijela]], [[Buna (rijeka)|Buna]], [[Bregava]], [[Krupa (Neretva)|Krupa]]. Do 19. stoljeća Neretva je nazivana različitim imenima. Dio toka od Lađanice bio je smatran izvorom Neretve, pa se odatle do [[Konjic]]a zvala ''Borča'' ili ''Velika Borča''. Zatim, od Konjica do Ramskog kraja zvala se ''Župa'', a od mjesta gdje se Rama ulijevala u Neretvu (prije izgradnje brane), pa do ušća nazivala se Neretva.

== Ime ==
Neretva je bila poznata od grčkog perioda. Po njoj je ime dobila grčka kolonija [[Narenta]], koja je bila uzvodno od današnjeg Metkovića. Stara imena za Neretvu bila su Nera ili Narenta. Neretva je u starom vijeku bila poznata od današnje Jablanice, gdje je živjelo [[Iliri|ilirsko]] [[pleme]] [[Narensi]].

== Historija ==
'''Narenta''' se može vidjeti u geografskim kartama drevnih [[Rimljani|Rimljana]] kao naziv za današnju rijeku Neretvu. Smatra se domovinom legendarnih [[Ardijejci|Ardijeja(ca)]].

[[Etimologija]] naziva se ne može sa sigurnošću utvrditi, kao ni moguća značenja riječi, ali se generalno smatra da je riječ [[Iliri|ilirskog]] porijekla. S druge strane, [[Adrian Room]], stručnjak za porijeklo riječi, u knjizi ''Brewer's Dictionary of Names, People, Places and Things'' spominje korijen riječi ''Nar'', što, prema njegovom mišljenju, na iberijanskom ili akvitanijanskom jeziku ne znači ništa drugo do ''rijeka''. Pojedini jezički entuzijasti nalaze vezu između naziva voćke, &quot;nar&quot; i riječi ''Narenta'' ili [[Narona]]. Također je važno spomenuti da su drevni Rimljani u svom popisu ilirskih klanova uvrstili i klan po imenu [[Narensii]].

Postoje i mišljenja da korijen naziva ''Neretva'' ima porijeklo u ilirskom jeziku. Budući da su Iliri na prostore oko Neretve stigli znatno ranije od Rimljana, ta je pretpostavka vjerovatno tačna. Tako ''Neretva'' i ''Narenta'' proizlaze iz ilirskog ''NERA-ETWA'', što znači ''božanska voda'' (''Božanska rijeka'').

Naziv drevnog grada Narone podignutog na obalama Neretve također se dovodi u vezu s riječju ''Narenta''.

== Tok ==
=== Put do Konjica ===
{{Glavni|Gornja Neretva}}
Neretva izvire na brdašcu Gredelj, gdje se pojavljuje kao malo vrelo, u koje se ulijeva nekoliko još manjih vrela gradeći rijeku. Od izvora do [[Ulog]]a teče prema [[zapad]]u i planinskog je tipa. Na putu do Uloga prima Zurovića potok, Strugić, Bistricu, Igbaščicu, Međeđak, Trebušu te Jezernicu, koja se izlijeva iz [[Uloško jezero|Crvanjskog jezera]]. Nakon Uloga skreće prema sjeveru sve dok ne primi tri velike pritoke: Dindolku, Slatnicu i [[Hotovska Jezernica|Hotovsku Jezernicu]], kad opet teče prema zapadu u [[Glavatičevo]]. U tom dijelu Neretva je velika planinska rijeka. Usporava tok primajući pritoke Živašnicu, Jasenicu, [[Lađanica|Lađanicu]] u Glavatičevu i skreće prema sjeverozapadu do [[Konjica]]. Zatim prima Šišticu (otoku [[Boračko jezero|Boračkog jezera]]), [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnicu]], [[Konjička Ljuta|Konjičku Ljutu]] i [[Konjičku Bijela|Konjičku Bijelu]]. Postaje rijeka ravničarskog tipa. Ulazeći u prvi grad kroz koji protječe, [[Konjic]], prima [[Trešanica|Trešanicu]] i polahko se širi u [[Jablaničko jezero]].

=== Jablaničko jezero ===
Prolazeći kroz jezero prima još nekoliko pritoka: u [[Buturović Polje|Buturović Polju]] [[Neretvica|Neretvicu]], s druge obale, u [[Čelebići (Konjic)|Čelebićima]], [[Baščica|Baščicu]], a na samom kraju jezera [[Rama (rijeka)|Ramu]]. U Jablaničko jezero ulijevaju se Ribnica, Duboki potok, Drecelj, Ugoščica, Kraljuščica, Nevizdračica, Seočnica i druge. Ušća gotovo svih navedenih rijeka imaju oblik vještačkog riječnog [[estuarij]]a. Neretva zatim protječe kroz [[Jablanica|Jablanicu]], gdje prima [[Doljanka|Doljanku]] i Dobrinju.

=== Put prema Mostarskoj kotlini ===
Nizvodno od Jablanice pretvara se u akumulacijsko [[Grabovičko jezero]], u koje se ulijevaju Glogošnica s lijeve i [[Diva Grabovica]] i Komadinovo vrelo s desne strane. Ponovo dobija riječni oblik do [[Drežnica|Drežnice]]. U tom dijelu prima tridesetak povremenih potoka. Kod Drežnice prima [[Drežanka|Drežanku]], s kojom gradi [[Salakovačko jezero]]. Nakon još 3&amp;nbsp;km prima [[Mostarska Bijela|Mostarsku Bijelu]]. Potom ulazi u [[Bijelo polje (Mostar)|Bijelo polje]] kod Mostara, gdje se smiruje i raširuje u rukavce primajući brojne povremene potoke. Polahko se širi u Mostarsko jezero, a pred sami ulaz u [[Mostar]] dobija riječni oblik. Protječući kroz [[Mostar]], prima [[Radobolja|Radobolju]], a nizvodno [[Jasenica (rijeka)|Jasenicu]], koja se na dva mjesta ulijeva u Neretvu, i [[Buna (rijeka)|Bunu]]. Nakon što primi Bunu u [[Buna (Mostar)|istoimenom naselju]], izlazi iz Mostarske kotline i ulazi u kanjon, gdje se sužava i kod [[Počitelj]]a ponovno raširuje gradeći brojne rukavce i nanoseći šljunak do Čapljine.

=== Ušće ===
Iz Počitelja odlazi u [[Čapljina|Čapljinu]], gdje prima dvije pritoke. Prva je [[Bregava]], koja dotječe s istoka i širi se u nekoliko kanala. Glavni rukavac protječe kroz [[Tasovčići|Tasovčiće]]. S druge je strane [[Trebižat]], najveća rijeka koja se ulijeva u Neretvu, koja također gradi više rukavaca. Dalje nizvodno Neretva prima [[Krupa (Neretva)|Krupu]], koja istječe iz [[Hutovo blato|Hutovog blata]]. Od tog mjesta Neretvom je moguća plovidba manjih [[brod]]ova. Potom se širi u velike rukavce i ulazi u [[Hrvatska|Hrvatsku]], u [[Metković]], gdje postaje [[Plovnost|plovna]]. Nizvodno od Metkovića prima Norin i Malu Neretvu u [[Opuzen]]u. Glavni rukavac odlazi zapadno od Opuzena, gdje prima Maticu. Mala Neretva odlazi jugozapadno od Opuzena, gdje preko rijeke [[Pologos]] prima vodu iz [[Deransko jezero|Deranskog blata]] i dio vode iz [[Trebišnjica|Trebišnjice]], raširujući se u brojne okuke i zaljeve.{{izvor}} Glavni rukavac ulazi u [[Komin (Ploče)|Komin]], a nakon još nekoliko kilometara u luku [[Ploče]], gdje se dijeli na još dva rukavca; glavni odlazi od Ploča i ulijeva se u [[Jadransko more]], dok drugi pod imenom Crna rijeka prima vodu iz [[Baćinska jezera|Baćinskih jezera]], a u more se ulijeva u samim Pločama.

== Hidroelektrane ==
U većem dijelu toka Neretva ima karakteristike planinske rijeke s velikim [[hidroenergija|hidroenergetskim]] potencijalom. Zbog toga je na njoj izgrađeno više [[hidroelektrana]]: [[Hidroelektrana Jablanica|Jablanica]], [[Hidroelektrana Grabovica|Grabovica]], [[Hidroelektrana Salakovac|Salakovac]], [[Hidroelektrana Mostar|Mostar]].

== Zanimljivosti ==
Poznata je po [[smaragd]]nozelenoj boji, čistoj i u gornjem toku potpuno pitkoj vodi. [[Delta Neretve]] jedan je od rijetkih plodnih krajeva u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] na Neretvi se nalazilo [[brodogradilište]], na mjestu današnjeg [[Počitelj]]a. Mnogi Neretvu nazivaju hercegovačkim [[Nil]]om. To je zato što je za Hercegovinu Neretva značajna kao Nil za [[Egipat]]. Plovna je do Metkovića, a za manje brodove i do Čapljine mada nikad nije pokušano. Neretva je jedina [[krš|kraška]] rijeka koja je uspjela savladati poniranje. [[Fauna]] Neretve i njenih pritoka veoma je raznovrsna.

== Ekološko područje ==
Na prostoru donjeg toka, pod nazivom Delta Neretve nalazi se pet [[Zaštićena područja u Hrvatskoj|zaštićenih područja]], ukupne površini od 1620 hektara, koji su zaštićeni kategorijama definisanih u zakonodavstvu Hrvatske.&lt;ref name=&quot;wdphrvatska&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&amp;filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Croatia&amp;filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=Not+Reported |title= Zaštićena područja u Hrvatskoj |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Delta igra veoma važnu ulogu u kontroli poplava i zadržavanju nanosa. Uz tradicionalni poljoprivredni pejzaž, postoje veliki kompleksi intenzivno vođenih farmi s plantažama [[mandarina]] i staklenicima povrća.&lt;ref name=&quot;modrouredba&quot;&gt;{{Cite web |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_08_94_1780.html |title= Uredba o proglašavanju posebnih rezervata »Modro oko i jezero Desne«, »Ušće Neretve« i »Kuti« |work= Narodne novine, NN 94/2020, 20. 8. 2020 |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Ušće Neretve ===
Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat &quot;Ušće Neretve&quot; sastoji se od četiri dijela: Parila, Galičak I, Galičak II i Uvala Blace, a spaja močvarni i morski krajolik na ušću Neretve, obuhvatajući obalno kopneno područje kao i područje u moru. Zauzima površinu 12.742 ha. Uključuje veliku površinu s [[Caklenjača|caklenjačom]] (''Salicornia''), halofilnom biljkom prilagođenom životu u uvjetima visoke koncentracije soli. Dodatna vrijednost ovoga područja je pogodnost za mriješćenje brojnih vrsta riba zbog zaklona, a laguna Parila i okolna pješčana područja najbogatija su područja novačenja [[riba]] i [[rak]]ova za akvatorij srednje Dalmacije.&lt;ref name=&quot;wdpdelta ner&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/67869 |title= Delta Neretve - br. 67869 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

[[File:Modro oko.jpg|mini|180px|lijevo|Modro oko]]
=== Modro oko i jezero Desne ===
Posebni ornitološki rezervat &quot;Modro oko i jezero Desne&quot; smješten je na djelomično [[Kras (geomorfologija)|kraškoj]] depresiji na desnoj obali Neretve. Najlakši pristup je iz [[Ploče|Ploča]]. Povezana je s Neretvom preko rječice Desanke i Crne rijeke. Uz rub brdskog područja postoji više izvora koji su kroz kraško podzemlje povezani s Maticom.&lt;ref&gt;[http://www.nasaneretva.net/zastita-okolisa/zasticena-podrucja/63-znacajni-krajobraz-modro-oko-i-jezero-uz-naselje-desne.html Modro oko i jezero uz naselje Desne]&lt;/ref&gt;

To je jedno od reprezentativnih [[Močvara|močvarnih]] ekosistema na području delte Neretve, s jezerima i okolnim tršćacima, važno zbog očuvanja staništa i raznolikosti ptica močvarica.

=== Kuti ===
Posebni ornitološki rezervat &quot;Kuti&quot; smješten je na jugoistoku delte, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, u blizini [[Neum]]a. Obuhvata jezero Kuti i močvarna staništa uz jezero, što je važno za očuvanje gnijezdeće populacije ptica močvarica te ptica koje migriraju jadranskim seobenim putem.

=== Pod Gredom ===
Posebni ornitološki rezervat &quot;Pod Gredom&quot; močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 552,1 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1965.&lt;ref name=&quot;wdppod gredom&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/15671 |title= Pod Gredom - br. 15671 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Pruža se istočno od Matice, a sjeverno od Norina. To je prostor prostranih trščaka, jedan od posljednjih u Hrvatskoj gdje se mogu naći sredozemna gnjezdilišta [[Bukavac|bukavca]] (''Botaurus stellaris''), čija je populacija jedna od najvećih u Sredozemlju, čaplje voljak (''Ixobrychus minutus''), eje močvarice (''Circus aeruginosus'') i patke njorke (''Aythya nyroca'').

Na dijelu uz rječicu Norin pošumljavalo se od 1968. do 1979. autohtonom vegetacijom: [[Vrba|vrbom]], [[jasen]]om, topolom, kako bi se privukle ptice koje za gniježđenje traže šumarke i viša stabla (npr., čaplje).

=== Prud ===
Posebni ornitološki rezervat &quot;Prud&quot; močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 261 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1974.&lt;ref name=&quot;wdpprud&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/15672 |title= Prud - br. 15672 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Orepak ===
Posebni ornitološki rezervat &quot;Orepak&quot; močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 97 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1974.&lt;ref name=&quot;wdporepak&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/15673 |title= Orepak - br. 15673 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Spomenik parkovne arhitekture – čempres ===
Čempres (''Cupressus sempervirens, var. pyramidalis'') smješten je u centralnom dijelu Metkovića, u blizini mosta na Neretvi. Spomenikom parkovne arhitekture proglašen je 1965. Visina čempresa je otprilike 30&amp;nbsp;m, opseg u prsnoj visini 3,35&amp;nbsp;m. Najveći obujam krošnje iznosi 5&amp;nbsp;m. Na visini između 3 i 5&amp;nbsp;m jest splet grana, a na visini približno 10&amp;nbsp;m bočna grana remeti piramidalni oblik. Čempres u Metkoviću izuzetno je lijep i vrijedan primjerak te vrste.

=== Ramsarsko područje ===
Među pet [[Ramsarska konvencija|ramsarskih]] mjesta u Hrvatskoj jest i delta Neretve, proglašena 2. novembra 1992.&lt;ref name=&quot;ramsarcro&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&amp;f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ACroatia |title= Ramsarska područja u Hrvatskoj |work= Ramsar Sites Information Service |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Područje obuhvata 12.742 ha.&lt;ref name=&quot;ramsardelta&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris/585 |title= Delta Neretve - Ramsarsko područje |work= Ramsar Sites Information Service |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Lokalitet je u svojoj biogeografskoj regiji prepoznatljiv po bogatstvu vrsta: u njemu živi 618 vaskularnih biljaka, 53 sisavca, 313 [[ptica]] (115 gnjezdarica), 22 [[Reptili|gmizavca]], 11 [[vodozemci|vodozemaca]]a, 35 slatkovodnih [[riba]], od kojih je 18 endemskih, 29 vilinih konjica i 234 vrste [[leptir]]a, vodenih [[zmija]] i [[Pastrmka|pastrmki]], kao što su [[mehkousna pastrmka|mehkousna]] (''Salmothymus obtusirostris''), koja je rasprostranjena u Neretvi i Buni, [[potočna pastrmka|potočna]] i [[kalifornijska pastrmka|kalifornijska]]. U njoj žive i [[jegulja|jegulje]].

Delta je važna migracijska stanica na [[Crno more|crnomorskom]] / mediteranskom preletnom putu za čigre i [[galeb]]ove, kao što su euroazijska žličarka (''Platalea leucorodia''), kentska žlica (''Charadrius alexandrinus'') i crnokrila štula (''Himantopus himantopus'').

U [[Metković]]u je druga najveća ornitološka zbirka u Evropi.

Posebnim rezervatima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

=== Ekološki problemi ===
S druge strane, postoje razni ekološki problemi kao pretjerana [[melioracija]], koja prijeti isušivanjem svih [[močvara]], salinizacija rijeke, odnosno prodiranje morske vode u riječno korito zbog [[brana]] u Bosni i Hercegovini, ljetni [[požar]]i te nepropisno odlaganje otpada. Svi ovi problemi ostavili su posljedice (smanjenje broja ptičijih vrsta, pojačani vjetrovi s kontinenta kasnije uzrokuju sušu klimu i drugi).

== Također pogledajte ==
* [[Bitka na Neretvi]]
* [[Narenta]]
* [[Neretvani]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Neretva}}
* [https://web.archive.org/web/20150205201116/http://mediterranean.panda.org/about/med_freshwater/the_dinaric_arc_sustainable_hydropower_initiative2/ The Dinaric Arc Sustainable Hydropower Initiative]
* [https://web.archive.org/web/20150205201128/http://mediterranean.panda.org/about/med_freshwater/neretva/ WWF - Neretva &amp; Trebišnjica]
* [https://web.archive.org/web/20150205201359/http://mediterranean.panda.org/about/med_freshwater/neretva/neretva/ WWF - Living Neretva Project]
* [http://www.dinaricarc.net/ IUCN &amp; WWF project - Environment for People in the Dinaric Arc]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130529050807/http://dinaricarc.net/ |date=29. 5. 2013 }}
* [http://www.ptice.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=108:balkanske-rijeke-plavo-srce-evrope&amp;catid=1:latest-news&amp;Itemid=49&amp;lang=bs Balkanske rijeke – Plavo srce Evrope]
* [https://web.archive.org/web/20150112235252/http://www.discoverdinarides.com/en/bih WWF - Parks Dinarides]
* ''Rijeke: Neretva'', dokumentarni film, [[Al Jazeera Balkans]] ([https://www.youtube.com/watch?v=VW_UtCwLjwg 1. dio], 6. 3. 2017; [https://www.youtube.com/watch?v=mZcutPNY4jA 2. dio], 13. 3. 2017) ([[YouTube]])

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}
{{Hidrografija Hrvatske}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Neretva| ]]
[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Jadranski sliv]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Posebni rezervati u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Ramsarska područja u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>dd12vw1zppvnuh1q7v3wvdans1sbugq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jadransko more</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1425</id>
    <revision>
      <id>3839288</id>
      <parentid>3797359</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:26:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839288</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3092" sha1="mvv8d7vikryo65g670hibg9wuyzldse" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vodena površina
| ime                     = Jadransko more
| slika                   = Adriatic Sea 2003.jpg
| opis                    = Satelitska snimka Jadranskog mora
| lokacija                = [[Evropa]]
| vrsta                   = More
| priliv                  = [[Adige]], [[Bojana (rijeka)]], [[Drim]], [[Krka]], [[Neretva]], [[Po]], [[Soča]]
| odliv                   = [[Jonsko more]]
| države_sliva            = ''Graniči sa'': [[Italija|Italijom]], [[Albanija|Albanijom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]], [[Grčka|Grčkom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]], [[Slovenija|Slovenijom]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]
| dužina                  = 800
| širina                  = 200
| površina                = 138.600
| dubina                  = 252,5
| maks_dubina             = 1.233
| zapremina               = 35.000
| slanost                 = 38–39 ‰
| obala                   = 3.739
| pushpin_oznaka_pozicija = &lt;!-- left, right, top ili bottom --&gt;
| pushpin_karta_alt       =
| pushpin_karta_opis      =
| širina_stepeni  = 43 |širina_minuta  =  |širina_sekundi  =  |širina_SJ  = &lt;!-- N ili S --&gt;
| dužina_stepeni  = 15 |dužina_minuta  =  |dužina_sekundi  =  |dužina_IZ  = &lt;!-- E ili W --&gt;
}}
'''Jadransko more''' ili '''Jadran''' je veći rukavac [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], kojeg odvaja Otrantski moreuz ili [[Otrantska vrata]]. Površine je 138.595&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, najveće dubine 1330 m. Srednja julska temperatura vode je 23,2 stepena, a prosječna godišnja temperatura je 17,5 stepeni. Najplići dio Jadrana je oko Istre gdje dubina ne prelazi 50 m. Od Pule dubina se blago povećava i čini dugu usku udolinu koja se proteže na potezu od Žirja prema Italiji, a naziva se Jabučka kotlina. Prema jugu dubina dna se povećava rapidno prema Južnojadranskoj dolini gdje je najveća izmjerena dubina 1.233 m. Od Jabučke kotline prema grebenu Palagruža dno se izdiže na dubinu do 130 m.

Na južnom Jadranu [[salinitet]] iznosi do 38,32 promila, providnost vode uz obalu je do pet, na pučini i do 45 metara. Morska voda se kreće u vidu valova, [[plima i oseka|plime i oseka]] i morskih struja, međutim, Jadran se smatra mirnijim morem, jer više od 75% valova čine oni manji od 0,5 metara. Plimni val iznosi 30–48&amp;nbsp;cm. Valovi su u Jadranu posljedica vjetrova.

Izlaz na Jadransko more imaju [[Italija]], [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]] i [[Albanija]].

== Također pogledajte ==
* [[Piranski zaliv]]
* [[Spisak jadranskih ribljih vrsta]]
* [[Ilovička vrata]], moreuz

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Adriatic Sea}}

{{Crna Gora portal}}
{{Ribe u Jadranskom_moru}}
{{Spisak svjetskih mora}}
{{Hidrografija BiH}}
{{Hidrografija Slovenije}}

[[Kategorija:Italijanska mora]]
[[Kategorija:Geografija Albanije]]
[[Kategorija:Geografija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Geografija Crne Gore]]
[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]
[[Kategorija:Geografija Italije]]
[[Kategorija:Geografija Slovenije]]
[[Kategorija:Mora]]
[[Kategorija:Mediteran]]</text>
      <sha1>mvv8d7vikryo65g670hibg9wuyzldse</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839306</id>
      <parentid>3839288</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T07:01:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3129" sha1="e4d4rylicqjgb46d4netnrpkw4bsuna" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vodena površina
| ime                     = Jadransko more
| slika                   = Adriatic Sea 2003.jpg
| opis                    = Satelitska snimka Jadranskog mora
| lokacija                = [[Evropa]]
| vrsta                   = More
| priliv                  = [[Adige]], [[Bojana (rijeka)]], [[Drim]], [[Krka]], [[Neretva]], [[Po]], [[Soča]]
| odliv                   = [[Jonsko more]]
| države_sliva            = ''Graniči sa'': [[Italija|Italijom]], [[Albanija|Albanijom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]], [[Grčka|Grčkom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]], [[Slovenija|Slovenijom]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]
| dužina                  = 800
| širina                  = 200
| površina                = 138.600
| dubina                  = 252,5
| maks_dubina             = 1.233
| zapremina               = 35.000
| slanost                 = 38–39 ‰
| obala                   = 3.739
| pushpin_oznaka_pozicija = &lt;!-- left, right, top ili bottom --&gt;
| pushpin_karta_alt       =
| pushpin_karta_opis      =
| širina_stepeni  = 43 |širina_minuta  =  |širina_sekundi  =  |širina_SJ  = &lt;!-- N ili S --&gt;
| dužina_stepeni  = 15 |dužina_minuta  =  |dužina_sekundi  =  |dužina_IZ  = &lt;!-- E ili W --&gt;
}}
'''Jadransko more''' ili '''Jadran''' je veći rukavac [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], kojeg odvaja Otrantski moreuz ili [[Otrantska vrata]]. Površine je 138.595&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, najveće dubine 1330 m. Srednja julska temperatura vode je 23,2 stepena, a prosječna godišnja temperatura je 17,5 stepeni. Najplići dio Jadrana je oko Istre gdje dubina ne prelazi 50 m. Od Pule dubina se blago povećava i čini dugu usku udolinu koja se proteže na potezu od Žirja prema Italiji, a naziva se Jabučka kotlina. Prema jugu dubina dna se povećava rapidno prema Južnojadranskoj dolini gdje je najveća izmjerena dubina 1.233 m. Od Jabučke kotline prema grebenu Palagruža dno se izdiže na dubinu do 130 m.

Na južnom Jadranu [[salinitet]] iznosi do 38,32 promila, providnost vode uz obalu je do pet, na pučini i do 45 metara. Morska voda se kreće u vidu valova, [[plima i oseka|plime i oseka]] i morskih struja, međutim, Jadran se smatra mirnijim morem, jer više od 75% valova čine oni manji od 0,5 metara. Plimni val iznosi 30–48&amp;nbsp;cm. Valovi su u Jadranu posljedica vjetrova.

Izlaz na Jadransko more imaju [[Italija]], [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]] i [[Albanija]].

== Također pogledajte ==
* [[Piranski zaliv]]
* [[Spisak jadranskih ribljih vrsta]]
* [[Ilovička vrata]], moreuz

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Adriatic Sea}}

{{Crna Gora portal}}
{{Ribe u Jadranskom_moru}}
{{Spisak svjetskih mora}}
{{Hidrografija BiH}}
{{Hidrografija Slovenije}}
{{Hidrografija Sjeverne Makedonije}}

[[Kategorija:Italijanska mora]]
[[Kategorija:Geografija Albanije]]
[[Kategorija:Geografija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Geografija Crne Gore]]
[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]
[[Kategorija:Geografija Italije]]
[[Kategorija:Geografija Slovenije]]
[[Kategorija:Mora]]
[[Kategorija:Mediteran]]</text>
      <sha1>e4d4rylicqjgb46d4netnrpkw4bsuna</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Borac Banja Luka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1556</id>
    <revision>
      <id>3839208</id>
      <parentid>3821655</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:05:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3839208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23211" sha1="lula7ae7gws11dyp0xlsz4tci1zh2el" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = white
| Boja2             = #d92c2c
| Ime kluba         = FK Borac Banja Luka
| Puno ime          = Fudbalski klub&lt;br&gt;Borac Banja Luka
| Grb               = FK Borac Banja Luka.svg
| veličina_grba     = 160px
| Nadimak           = ''Crveno-plavi''&lt;br&gt;''Krajiški ponos''&lt;br&gt;''Velikan iz Platonove''
| Osnovan           = 4. juli 1926.
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Banja Luka]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|#d92c2c}} {{colorbox|#2d4f9e}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]]
| Konfederacija     =
| Liga              = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| Stadion           = [[Gradski stadion Banja Luka|GS Banja Luka]]
| Kapacitet         = 9.730&lt;ref&gt;{{cite web|title=Kapacitet Gradskog stadiona Banja Luka|url=http://www.borac-sport.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=16&amp;Itemid=109|website=borac-sport.com|access-date=7. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| Vlasnik kluba     =
| Predsjednik kluba = {{ZD|BiH}} [[Zvjezdan Misimović]]
| Trener            = {{ZD|BiH}} [[Vinko Marinović]]
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            =
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 1. mjesto
| Prethodna sezona  = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica       = [http://www.fkborac.net/ fkborac.net]
| Trenutna sezona   =
| uzorak_lr1   = _borac2021h
| uzorak_t1    = _borac2021h
| uzorak_dr1   = _borac2021h
| uzorak_š1    = _borac2021h
| uzorak_č1    =
| lijeva ruka1 = FF0000
| tijelo1      = FF0000
| desna ruka1  = FF0000
| šorc1        = 0000D8
| čarape1      = FF0000
| uzorak_lr2   = _borac2021a
| uzorak_t2    = _borac2021a
| uzorak_dr2   = _borac2021a
| uzorak_š2    = _borac2021a
| uzorak_č2    =
| lijeva ruka2 = FFFFFF
| tijelo2      = FFFFFF
| desna ruka2  = FFFFFF
| šorc2        = FFFFFF
| čarape2      = FFFFFF
| uzorak_lr3   = _borac2021t
| uzorak_t3    = _borac2021t
| uzorak_dr3   = _borac2021t
| uzorak_š3    = _borac2021t
| uzorak_č3    =
| lijeva ruka3 = 000000
| tijelo3      = 000000
| desna ruka3  = 000000
| šorc3        = 000000
| čarape3      = 000000
}}
'''Fudbalski klub Borac Banja Luka''' je nogometni klub iz [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]], i aktuelni je šampion.

Osnovan je 1926. godine, a obnovljen 22. juna 1945. godine, nakon četverogodisnje pauze (1941–1945) zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Najveći uspjesi kluba su osvajanje kupa Jugoslavije 1988. godine, osvajanje Mitropa kupa 1992. godine, osvajanje kupa Bosne i Hercegovine 2010. godine, te osvajanje Premijer lige Bosne i Hercegovine. Tradicionalne boje kluba su crvena i plava. Domaće utakmice igra na [[Gradski stadion Banja Luka|Gradskom stadionu]] u Banjoj Luci, a navijačka grupa koja prati ovaj klub nosi naziv Lešinari.

== Historija ==
[[Datoteka:FK-Borac-Banja-Luka.png|mini|lijevo|150p|Stari grb Borca]]
Klub je osnovala grupa trgovačkih pomoćnika koji su se okupljali se u gostioni ''Putnik'' u Banjoj Luci po dogovoru iz 1925. Osnivačka skupština kluba održana je 4. jula 1926. godine. Razgovoru su  prisustvovali: Mile i Brane Stefanović, Nikola i Mile Pucar, Branko i Božidar Ilić, Rudi Hiter, Mustafa Softić, Zdravko Šerbl, Savo Novaković, Žarko Vranješević, Emil Zrelec i još nekoliko mladića, uglavnom trgovačkih pomoćnika.

Po tome je klub dobio svoje prvo ime &quot;Radnički sportski klub Borac&quot; Za predsjednika RSK Borac izabran je Rudolf-Rudi Hiter, potpredsjednik je bio Savo Novaković, Mustafa Softić bio je prvi, a Nikola Kuković drugi sekretar, za blagajnike su izabrani: Milan Petrović (prvi), Dušan Balaban (drugi). U upravi su još bili: Vjekoslav Rotkvić, Miloš Jovanović, Omer Isović, Božidar Ilić, Aleksandar Kovač, Dušan Petrović, Milivoje Kovačević. Tom prilikom izabran je i Nadzorni odbor a njega su sačinjavali: Đoko Jovanović, predsjednik, Dragutin Volk, Branko Krivokuća, Milan Prica, Joup Zeba.

==Uspjesi==
===Domaći===
====Liga====
* '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]:'''
**'''Prvaci (4):''' [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
**Drugoplasirani (2): [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
* '''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga Republike Srpske]]:'''
**'''Prvaci (5):''' 2000/01, 2005/06, 2007/08, 2016/17, 2018/19. '''(rekord)'''
**Drugoplasirani (1): 1997/98.

====Kupovi====
* '''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup Jugoslavije]]:'''
**'''Prvaci  (1):''' 1987/88.
**Drugoplasirani  (1): 1974.
* '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]:'''
**'''Prvaci  (1):''' 2009/10.
**Drugoplasirani (3): 2003/04, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2020/21]], 2023/24.
* '''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]:'''
**Drugoplasirani (1): 2024.
* '''[[Kup Republike Srpske u nogometu|Kup Republike Srpske]]:'''
**'''Prvaci  (5):''' 1994/95, 1995/96, 2008/09, 2010/11, 2011/12, 2022/23.

===Evropski===
* '''[[Mitropa kup]]:'''
**'''Prvaci  (1):''' 1992.

== Plasman po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 50%;&quot;
|-
|-style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
! style=&quot;width: 20%; text-align:left;&quot; |Sezona
! style=&quot;width: 50%; text-align:left;&quot; |Liga
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Rang
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Pozicija
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Bodovi
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2001/2002.|2001/02.]]
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 55
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/20.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 54
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 39
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 15/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 40
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2005/2006.|2005/06.]]
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 62
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 15/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 39
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2007/2008.|2007/08.]]
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 67
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 49
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 53
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 64
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 55
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 51
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 45
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 49
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 11/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 36
|-
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2016/2017.|2016/17.]]
| [[Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 81
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 9/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 38
|-
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2018/2019.|2018/19.]]
| [[Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 80
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4/12.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 1/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 67
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/12.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 54
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/12.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 58
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 1/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 78
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/12.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 81
|}

== Evropski nastupi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Država
! Klub
! Domaćin
! Gost
!
|-
|rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1975/1976.|1975/76.]]
|rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova]]
|1. kolo
|{{flagicon|LUX}}
|[[US Rumelange|Rumelange]]
|9–0
|5–1
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2. kolo
|{{flagicon|BEL}}
|[[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|1–0
|0–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1988/1989.|1988/89.]]
|[[UEFA Kup pobjednika kupova]]
|1. kolo
|{{flagicon|SSSR}}
|[[FK Metalist Harkov|Metalist Harkov]]
|2–0
|0–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|[[Mitropa kup 1992.|1992.]]
|rowspan=2|[[Mitropa kup]]
|1/2 finale
|{{flagicon|ITA}}
|[[US Foggia|Foggia]]
|2–2 (4–2) p.
|{{n/a}}
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|Finale
|{{flagicon|MAĐ}}
|[[BVSC Budapest]]
|1–1 (5–3) p.
|{{n/a}}
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010/11.]]
|[[UEFA Evropska liga]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|ŠVI}}
|[[FC Lausanne-Sport|Lausanne-Sport]]
|1–1
|0–1
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Liga prvaka 2011/2012.|2011/12.]]
|[[UEFA Liga prvaka]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|IZR}}
|[[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]
|3–2
|1–5
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012/13.]]
|[[UEFA Evropska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|CG}}
|[[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]]
|2–2
|1–1
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21.]]
|rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|CG}}
|[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]
|1–0
|{{n/a}}
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|POR}}
|[[Rio Ave FC|Rio Ave]]
|0–2
|{{n/a}}
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|2021/22.
|[[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|UEFA Liga prvaka]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|RUM}}
|[[CFR Cluj]]
|2–1
|1–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|UEFA Evropska konferencijska liga]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|SJI}}
|[[Linfield FC|Linfield]]
|0–0
|0−4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|2022/23.]]
|[[UEFA Konferencijska liga|UEFA Evropska konferencijska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|FAR}}
|[[B36 Tórshavn]]
|2–0
|1–3 (3–4) p.
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023/24.]]
|[[UEFA Konferencijska liga|UEFA Evropska konferencijska liga]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|AUT}}
|[[FK Austria Beč|Austria Beč]]
|1–2
|0–1
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=12|2024/25.
|rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2024/25.|UEFA Liga prvaka]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|ALB}}
|[[KF Egnatia|Egnatia]]
|1–0
|1–2 (4–1) p.
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|GRČ}}
|[[PAOK FC|PAOK]]
|0–1
|2–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2024/25.|UEFA Evropska liga]]
|3. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|FAR}}
|[[KÍ Klaksvík|KÍ]]
|3–1
|1–2
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|Doigravanje
|{{flagicon|MAĐ}}
|[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]
|1–1 (2–3) p.
|0–0
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=8|[[UEFA Konferencijska liga 2024/25.|UEFA Konferencijska liga]]
|rowspan=6|Ligaška faza
|{{flagicon|GRČ}}
|[[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]
|1–1
|{{n/a}}
|rowspan=6|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|{{flagicon|KIP}}
|[[APOEL FC|APOEL]]
|{{n/a}}
|1–0
|-
|{{flagicon|ISL}}
|[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur]]
|{{n/a}}
|0–2
|-
|{{flagicon|AUT}}
|[[LASK]]
|2–1
|{{n/a}}
|-
|{{flagicon|IRS}}
|[[Shamrock Rovers FC|Shamrock Rovers]]
|{{n/a}}
|0–3
|-
|{{flagicon|KIP}}
|[[AC Omonia|Omonia]]
|0–0
|{{n/a}}
|-
|Nokaut-faza
|{{flagicon|SVN}}
|[[NK Olimpija Ljubljana (2005)|Olimpija Ljubljana]]
|1–0
|0–0
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|Osmina-finala
|{{flagicon|AUT}}
|[[SK Rapid Beč|Rapid Beč]]
|1–1
|1–2
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Konferencijska liga 2025/26.|2025/26.]]
|[[UEFA Konferencijska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|AND}}
|[[FC Santa Coloma|Santa Coloma]]
|1–4
|2–0
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

== Stadion ==
[[Datoteka:Gradski stadion Banja Luka, Septembre 2012.jpg|thumb|262x262px|Stadion FK Borca]]
FK Borac svoje utakmice igra na banjalučkom [[Gradski stadion Banja Luka|Gradskom stadionu]].

Gradski stadion se nekada zvao Stadion Bana Kujundžića. Napravljen je kao domaći teren ekipi FK Krajišnik. Datum otvaranja stadiona je 5. septembar 1937. godine, vijest o svečanom otvaranju Stadiona Bana Kujundžića“ö prenijele su i tadašnje [[Vrbaske novine]].{{Izvor}} Na temeljima tog stadiona, na kom je drvene tribine konstruisao inžinjer Žarko Malić, ponikao je sadašnji Gradski stadion Banjaluka. FK Krajišnik je nakon Drugog svjetskog rata dobio današnji naziv i danas stadion služi kao domaći teren Fudbalskog kluba Borac.

== Navijači ==
Navijači Borca su poznati pod imenom ''Lešinari''. Oni prvenstveno prate domaće i gostujuće utakmice fudbalskog kluba, ali povremeno prate i [[OKK Borac Banja Luka|košarkaše]] i [[RK Borac Banja Luka|rukometaše]] Borca. Njihovi transparenti se prvi put na stadionu pojavljuju 18. novembra 1987. godine, na utakmici kupa između Borca i [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodine]] iz [[Novi Sad|Novog Sada]]. Od sezone 2017/18. se nalaze na sjevernoj tribini, dok su prije toga bili smješteni na istočnoj tribini.

== Igrači ==
=== Trenutni sastav ===
''Posljednja izmjena: 26. juni 2021.''
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=SRB|ime=Bojan Pavlović|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=BIH|ime=Filip Račić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=Marko Kujundžić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=Dejan Uzelac|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=Dino Ćorić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=Bojan Marković|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=Almedin Ziljkić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BIH|ime=Đorđe Ćosić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=Siniša Dujaković|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=KAM|ime=Donald Molls|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=Aleksandar Vojnović|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BIH|ime=Aleksandar Subić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=Jovo Lukić|poz=N}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=SRB|ime=Dejan Bosančić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=David Čavić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=Stojan Vranješ|poz=V}}([[Kapiten (nogomet)|C]])
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=SRB|ime=Dejan Meleg|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=Nikola Lakić|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=Đorđe Milojević|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=GRČ|ime=Panagiotis Moraitis|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SRB|ime=Goran Zakarić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Nikola Ćetković|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=CG|ime=Milan Vušurović|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Amar Begič|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Enver Kulašin|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=HRV|ime=Ante Živković|poz=V}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Poznati igrači ==
{{Glavni|Bivši nogometaši FK Borac Banja Luka}}
{{div col|colwidth=30em}}
* {{ZD|JUG}} [[Zlatan Arnautović]]
* {{ZD|JUG}} [[Suad Beširević]]
* {{ZD|JUG}} [[Milorad Ratković]]
* {{ZD|JUG}} [[Borče Sredojević]]
* {{ZD|JUG}} [[Mladen Klobučar]]
* {{ZD|JUG}} [[Abid Kovačević]]
* {{ZD|BIH}} [[Branislav Kunić]]
* {{ZD|BIH}} [[Vladar Grujić]]
* {{ZD|BIH}} [[Miroslav Stevanović]]
* {{ZD|BIH}} [[Vule Trivunović]]
* {{ZD|BIH}} [[Ognjen Vranješ]]
* {{ZD|BIH}} [[Bojan Puzigaća]]
{{div col end}}

== Treneri ==
{{div col|colwidth=30em}}
* {{ZD|JUG}} [[Mirko Kokotović]] (1960–1962)
* {{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1963)
* {{ZD|JUG}} [[Momčilo Spasojević]] (1963–1967)
* {{ZD|JUG}} [[Đorđe Detlinger]] (1967–1968)
* {{ZD|JUG}} [[Krešimir Arapović]] (1968–1970)
* {{ZD|JUG}} [[Franjo Glaser]] (1970–1972)
* {{ZD|JUG}} [[Gojko Zec]] (1972)
* {{ZD|JUG}} [[Miljenko Mihić]] (1975)
* {{ZD|JUG}} [[Husnija Fazlić]] (1977–1984)
* {{ZD|JUG}} [[Zoran Smileski]] (1984–1985)
* {{ZD|JUG}} [[Husnija Fazlić]] (1985–1988)
* {{ZD|JUG}} [[Josip Kuže]] (1988–1989)
* {{ZD|JUG}} [[Vladimir Popović|Vladica Popović]]
* {{ZD|JUG}} [[Marko Valok]]
* {{ZD|JUG}} [[Đorđe Gerum]]
* {{ZD|JUG}} [[Ivan Čabrinović]]
* {{ZD|JUG}} [[Stanko Poklepović]] (1989–1990)
* {{ZD|JUG}} [[Mirko Bazić]] (1990)
* {{ZD|JUG}} [[Boris Marović]] (1990)
* {{ZD|MAK}} [[Zoran Smileski]] (1990–1992)
* {{ZD|BIH|1992}} [[Nenad Gavrilović]]
* {{ZD|BIH}} [[Slobodan Karalić]] (2002)
* {{ZD|CG}} [[Nikola Rakojević]] (2003)
* {{ZD|BIH}} [[Borče Sredojević]] (2003)
* {{ZD|BIH}} [[Dragan Vukša]] (2004)
* {{ZD|MAK}} [[Zoran Smileski]] (2005–2006)
* {{ZD|BIH}} [[Mihajlo Bošnjak]] (2006)
* {{ZD|BIH}} [[Slavoljub Stojanović]] (2006)
* {{ZD|BIH}} [[Ilija Miljuš]] (2006)
* {{ZD|SRB}} [[Stanislav Karasi]] (2006–2007)
* {{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2007–2008)
* {{ZD|BIH}} [[Velimir Stojnić]] (2009–2010)
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Marić]] (2010)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2010–2011)
* {{ZD|HRV}} [[Zvjezdan Cvetković]] (2011)
* {{ZD|BIH}} [[Velimir Stojnić]] (2011–2012)
* {{ZD|SRB}} [[Slaviša Božičić]] (2012)
* {{ZD|BIH}} [[Slobodan Starčević]] (2012–2013)
* {{ZD|BIH}} [[Dragan Jović]] (2013–2014)
* {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2014–2015)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2015–2016)
* {{ZD|BIH}} [[Vule Trivunović]] (2016–2017)
* {{ZD|BIH}} [[Marko Tešić]] ''(privremeno)'' (2017)
* {{ZD|BIH}} [[Željko Vranješ]] (2017)
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Milinković]] (2017)
* {{ZD|BIH}} [[Igor Janković]] (2017–2018)
* {{ZD|BIH}} [[Marko Maksimović]] ''(privremeno)'' (2018)
* {{ZD|BIH}} [[Darko Vojvodić]] (2018–2019)
* {{ZD|BIH}} [[Branislav Krunić]] (2019–2020)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2020)
* {{ZD|BIH}} [[Marko Maksimović]] (2020–2021)
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Milinković]] (2021)
* {{ZD|ŠVE}} [[Nemanja Miljanović]] (2021–2022)
* {{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2022)
* {{ZD|SRB}} [[Nenad Lalatović]] (2022)
* {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2022–2024)
* {{ZD|BIH}} [[Mladen Žižović]] (2024–2025)
* {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2025–danas)
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.fkborac.net Službena stranica]
* [http://www.borac-sport.com Stranica sportskog društva Borac]
* [https://web.archive.org/web/20150407000031/http://www.lesinari1987.net/ Stranica navijača Borca]

{{Navkutije
|ime        =
|naslov     = FK Borac u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Borac]]
[[Kategorija:Sport u Banjoj Luci|Borac]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1926.|Borac]]
[[Kategorija:FK Borac Banja Luka|*]]
[[Kategorija:1926. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>lula7ae7gws11dyp0xlsz4tci1zh2el</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Premijer liga Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1559</id>
    <revision>
      <id>3839210</id>
      <parentid>3833464</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:33:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3839210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20748" sha1="9cp5zo1a29dur8wmltpyilslvpth5kl" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometna liga
| naziv              = WWin liga Bosne i Hercegovine
| logo               = Wwin liga bih.svg
| piksela            = 180
| država             = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| konfederacija      = [[UEFA]]
| osnovana           = {{Početni datum i godine|2000}}
| ekipe              = 10
| ispadanje          = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] &lt;br&gt; [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| nivo               = 1
| domaći_kup         = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] &lt;br&gt; [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup BiH]]
| konfederalni_kup   = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] &lt;br&gt; [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]]
| šampioni           = [[FK Borac Banja Luka|Borac]]
| sezona             = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]]
| najuspješniji_klub = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (9x)
| veb-sajt           = [http://www.nfsbih.ba/ nfsbih.ba]
| trenutno           = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
}}
'''Premijer liga Bosne i Hercegovine''', iz sponzorskih razloga od sezone 2023/24. također poznata i kao '''Wwin liga Bosne i Hercegovine''',&lt;ref&gt;{{cite web |title=Wwin novi sponzor fudbalske lige Bosne i Hercegovine |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/premijer-liga-bih/wwin-novi-sponzor-fudbalske-lige-bosne-i-hercegovine/ |website=nfsbih.ba |access-date=9. 2. 2024 |language=bs-BA}}&lt;/ref&gt; najjača je [[nogomet]]na liga u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i trenutno se sastoji od 10 klubova.

Osnovana je 2000. godine, kada je liga brojala 22 tima. Ulaskom klubova iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] u Premijer Ligu BiH 2002. godine dolazi do konačnog ujedinjena nogometnog sporta u BiH. Dan 4. august 2002. je označen kao početak jedinstvenog sistema takmičenja u BiH odnosno početak ujedinjene Premijer Lige BiH, sastavljene od klubova iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] i Republike Srpske.

Po trenutnom plasmanu na osnovu [[UEFA koeficijent]]a šampion Premijer lige BiH u sezoni 2025/26. predstavlja BiH u prvom kolu kvalifikacija za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Drugoplasirana i trećeplasirana ekipa, te [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|pobjednik Kupa]] predstavljaju BiH u [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijskoj ligi]]. Premijer ligu organizuje [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]].

==Historija==
Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Nogometni savez Bosne i Hercegovine je organizovao prvo nogometno takmičenje za prvaka u nogometu. Takmičenje je održano 1994/95. na teritoriji na kojoj se nisu vodili sukobi, a timovi su bili podijeljeni u četiri grupe: [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95.#Grupa Jablanica|Jablanica]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95.#Grupa Zenica|Zenica]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95.#Grupa Tuzla|Tuzla]] i [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95.#Grupa Sarajevo|Sarajevo]]. Pobjednici grupa su odigrali [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95.#Finalna grupa|finalni turnir]] u Zenici gdje je prvi šampion Bosne i Hercegovine postala domaća ekipa [[NK Čelik|Čelika]]. Već od sljedeće godine uspostavlja se regularna liga koju igra 16 klubova sa područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i to iz gradova koji su tokom rata bili pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]].

===Članstvo u UEFA===
Nastojeći da postane članom [[UEFA]], NS BiH počinje sa pregovorima o ujedinjenju dotadašnje tri nacionalne lige u jednu. Da bi dobili dozvolu za ulazak u takmičenja pod organizacijom UEFA nacionalni savezi su morali prevazići nesuglasice i stvoriti zajednički Nogometni/Fudbalski savez i zajedničku ligu iz koje bi se klubovi plasirali u evropska takmičenja. Nakon dugih pregovora u sezoni [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98.]] dogovoren je prvi play-off za prvaka BiH, sa namjerom da se od sljedeće sezone započne sa zajedničkom ligom na prostoru čitave BiH. Međutim u zadnji trenutak [[Fudbalski savez Republike Srpske]] se povlači tako da play-off igraju samo klubovi iz NS BiH i NS Herceg Bosne. U finalu odigranom na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševu]] 5. juna 1998. susreli su se [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]], a prvi šampion u zajedničkoj ligi postao je Željezničar.

Zbog sukoba oko stadiona [[Stadion pod Bijelim brijegom|Bijeli Brijeg]] u [[Mostar]]u, play-off sljedeće sezone nije odigran.

===Ulazak klubova iz Republike Srpske===
Nakon neuspjeha 1999. godine, baraž između klubova iz [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NS BiH]] i [[Nogometni savez Herceg-Bosne|Nogometnog saveza Herceg-Bosne]] je u sezoni 1999/2000. ipak odigran, a prvu titulu je osvojio čitlučki [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]]. Po prvi put je zajednički odigrano finale [[Kup Bosne i Hercegovine|Kupa Bosne i Hercegovine]] i baraž za mjesto u [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kupu]]. Pred početak sezone [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]]. savezi postižu dogovor i osniva se prva zajednička liga na nivou Federacije Bosne i Hercegovine pod vodstvom [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. U njoj je nastupalo ukupno 22 kluba iz Federacije Bosne i Hercegovine.

Nakon dugih pregovora i pod pritiskom [[UEFA]]-e 2002. [[Fudbalski savez Republike Srpske]] odlučuje da se pridruži zajedničkom takmičenju, pod imenom Premijer liga Bosne i Hercegovine. 14 klubova iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i 6 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] udruženi su u zajedničku ligu, po prvi put nakon završetka rata.

===Liga 12===
U aprilu [[nogometni savez Bosne i Hercegovine]] donio je odluku, da od sezone 2016/2017. Premijer liga Bosne i Hercegovine broji 12 klubova koja će trajati 22 regularna kola, pa onda podjela na &quot;Ligu za prvaka&quot; i &quot;Ligu za opstanak&quot; od 10 kola. Od 58 delegata, njih 56 je bilo ''za'', dok su dva bila suzdržana. Taj format takmičenja je korišten i za sezonu 2017/18. ali od 2018/19. format je opet izmijenjen na trokružni sistem inspirisan [[Bergerove tablice|Bergerovim tablicama]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/premijer-liga-bih-se-igra-u-trokruznom-formatu-broj-stranih-igraca-smanjen-na-cetiri/180619057|title=Premijer liga BiH se igra u trokružnom formatu, broj stranih igrača smanjen na četiri|date=19. 6. 2018|access-date=19. 6. 2018|author=E.B.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

===Liga 10===
U maju 2024. godine, nogometni savez donio je odluku da od sezone 2025/2026. Premijer liga broji 10 klubova, te koja će upotrebljavati četverokružni sistem i Bergerove tablice. Prijedlog je usvojen jednoglasno.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/nogometni-savez-bih-odlucio-liga-se-i-zvanicno-smanjuje-na-10-klubova/240527078|title=Nogometni savez BiH odlučio: Liga se i zvanično smanjuje na 10 klubova|date=27. 5. 2024|access-date=27. 5. 2024|author=E.K.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Klubovi u sezoni 2025/26.==
{{Glavni|Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.}}
{{Location map+|Bosna i Hercegovina|float=right   |width=330      |caption=Lokacija klubova u Premijer ligi sezona 2025/26.|places=
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=44.775970 |long=17.199611 |label=[[FK Borac Banja Luka|Borac]]|position=bottom}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.466667 |long=17.333333 |label=[[HŠK Posušje|Posušje]]|position=left}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=44.754353 |long=19.225034 |label=[[FK Radnik Bijeljina|Radnik]]|position=bottom}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=44.981974 |long=16.708005 |label=[[FK Rudar Prijedor|Rudar]]|position=right}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.873697 |long=18.408633 |label=[[FK Sarajevo|Sarajevo]]|position=top}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=44.732269 |long=18.093903 |label=[[FK Sloga Doboj|Sloga]]|position=top}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.366667 |long=17.583333 |label=[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]|position=left}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.333333 |long=17.8      |label=[[FK Velež Mostar|Velež]]|position=top}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.345560 |long=17.795308 |label=[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]]|position=bottom}}
{{Location map~|Bosna i Hercegovina|lat=43.846521 |long=18.387336 |label=[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]|position=right}}
}}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Klub
! Lokacija
! Stadion
! Kapacitet&lt;ref name=&quot;Capacity of stadiums of the Premier League of Bosnia and Herzegovina&quot;&gt;{{cite web|title=Capacity of stadiums of the Premier League of Bosnia and Herzegovina|access-date=26. 5. 2019|publisher=Soccerway|url=https://int.soccerway.com/national/bosnia-herzegovina/premier-liga/20182019/regular-season/r48238/venues/?ICID=PL_3N_05}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{sort|Borac|[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]}}
| [[Banja Luka]]
| [[Gradski stadion Banja Luka|Gradski stadion]]
| align=&quot;center&quot; | 10.030
|-
| [[HŠK Posušje|Posušje]]
| [[Posušje]]
| [[Stadion Mokri Dolac|Mokri Dolac]]
| align=&quot;center&quot; | 8.000
|-
| [[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]]
| [[Bijeljina]]
| [[Gradski stadion Bijeljina|Gradski stadion]]
| align=&quot;center&quot; | 6.000
|-
| [[FK Rudar Prijedor|Rudar Prijedor]]
| [[Prijedor]]
| [[Gradski stadion Prijedor|Gradski stadion]]
| align=&quot;center&quot; | 3.540
|-
| {{sort|Sarajevo|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]}}
| [[Sarajevo]]
| [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase]]
| align=&quot;center&quot; | 34.500
|-
| [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]
| [[Doboj]]
| [[Stadion Luke (Doboj)|Stadion Luke]]
| align=&quot;center&quot; | 3.000
|-
| {{sort|Široki Brijeg|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]}}
| {{sort|Široki Brijeg|[[Široki Brijeg]]}}
| [[Stadion Pecara|Pecara]]
| align=&quot;center&quot; | 7.000
|-
| [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| [[Mostar]]
| [[Stadion &quot;Rođeni&quot;|Rođeni]]
| align=&quot;center&quot; | 7.000
|-
| [[HŠK Zrinjski|Zrinjski Mostar]]
| [[Mostar]]
| [[Stadion pod Bijelim brijegom|Bijeli brijeg]]
| align=&quot;center&quot; | 9.000
|-
| {{sort|Željezničar|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]}}
| [[Sarajevo]]
| [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
| align=&quot;center&quot; | 13.146
|}

==Pobjednici Premijer lige==
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot; style=&quot;font-size:99%;&quot;
|-
!scope=&quot;col&quot; rowspan=2 width=50|Sezona
!scope=&quot;col&quot; rowspan=2 width=140|Pobjednik&lt;br /&gt; {{small|(Titule u PL)}}
!scope=&quot;col&quot; rowspan=2 width=140|Drugoplasirani
!scope=&quot;col&quot; rowspan=2 width=140|Trećeplasirani
!scope=&quot;col&quot; colspan=3|Najbolji strijelac
|-
!width=250|Igrač &lt;small&gt;(Klub)&lt;/small&gt;
!width=50|Nac.
!Golovi
|-
|align=left|2000/01.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (1)
|[[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Đelaludin|Muharemović}} &lt;small&gt;(Željezničar)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|31
|-
|align=left|2001/02.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (2)
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|[[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]]
|{{sortname|Ivica|Huljev}} &lt;small&gt;(Željezničar)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|HRV}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|15
|-
|align=left|2002/03.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Leotar|Leotar]] (1)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Emir|Obuća}} &lt;small&gt;(Sarajevo)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|23
|-
|align=left|2003/04.
!scope=&quot;row&quot;|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] (1)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Alen|Škoro}} &lt;small&gt;(Sarajevo)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|20
|-
|align=left|2004/05.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (1)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|{{sortname|Zoran|Rajović}} &lt;small&gt;(Zrinjski)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|SRB}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|17
|-
|align=left|2005/06.
!scope=&quot;row&quot;|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] (2)
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|{{sortname|Petar|Jelić}} &lt;small&gt;(Modriča)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|19
|-
|align=left|2006/07.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (1)
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|[[FK Slavija|Slavija]]
|{{sortname|Stevo|Nikolić}} &lt;small&gt;(Modriča)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|19
|-
|align=left|2007/08.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Modriča|Modriča]] (1)
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|[[NK Čelik|Čelik Zenica]]
|{{sortname|Darko|Spalević}} &lt;small&gt;(Slavija)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|SRB}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|18
|-
|align=left|2008/09.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (2)
|[[FK Slavija|Slavija]]
|[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]
|{{sortname|Darko|Spalević}} &lt;small&gt;(Slavija)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|SRB}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|17
|-
|align=left|2009/10.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (3)
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|{{sortname|Feđa|Dudić}} &lt;small&gt;(Travnik)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|16
|-
|align=left|2010/11.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Borac Banja Luka|Borac]] (1)
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|{{sortname|Ivan|Lendrić}} &lt;small&gt;(Zrinjski)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|HRV}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|16
|-
|align=left|2011/12.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (4)
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|{{sortname|Eldin|Adilović}} &lt;small&gt;(Željezničar)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|19
|-
|align=left|2012/13.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (5)
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|{{sortname|Emir|Hadžić}} &lt;small&gt;(Sarajevo)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|20
|-
|align=left|2013/14.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (3)
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Wagner|Lago|Wagner Santos Lago}} &lt;small&gt;(Široki Brijeg)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BRA}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|18
|-
|align=left|2014/15.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (2)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|{{sortname|Riad|Bajić}} &lt;small&gt;(Željezničar)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|15
|-
|align=left|2015/16.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (4)
|[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|{{sortname|Leon|Benko}} &lt;small&gt;(Sarajevo)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;{{ZD|HRV}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|17
|-
|align=left|2016/17.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (5)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Ivan|Lendrić}} {{small|(Željezničar)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|HRV}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|19
|-
|align=left|2017/18.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (6)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Miloš|Filipović}} {{small|(Zrinjski)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|SRB}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|16
|-
|align=left|2018/19.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (3)
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
|{{sortname|Sulejman|Krpić}} {{small|(Željezničar)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|16
|-
|align=left|2019/20.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (4)
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|{{sortname|Mersudin|Ahmetović}} {{small|(Sarajevo)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|13
|-
|align=left|2020/21.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Borac Banja Luka|Borac]] (2)
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|[[FK Velež Mostar|Velež]]
|{{sortname|Nemanja|Bilbija}} {{small|(Zrinjski)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|15
|-
|align=left|2021/22.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (7)
|[[FK Tuzla City|Tuzla City]]
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|{{sortname|Nemanja|Bilbija}} {{small|(Zrinjski)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|33
|-
|align=left|2022/23.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (8)
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|{{sortname|Nemanja|Bilbija}} {{small|(Zrinjski)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|24
|-
|align=left|2023/24.
!scope=&quot;row&quot;|[[FK Borac Banja Luka|Borac]] (3)
|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
|[[FK Velež Mostar|Velež]]
|{{sortname|Nemanja|Bilbija}} {{small|(Zrinjski)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|BIH}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|24
|-
|align=left|2024/25.
!scope=&quot;row&quot;|[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] (9)
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]]
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|{{sortname|Mihael|Mlinarić}} {{small|(Velež)}}
|&lt;center&gt;{{ZD|HRV}}&lt;/center&gt;
|style=&quot;text-align:center&quot;|19
|}

==Najuspješniji klubovi==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=60%
|- style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
! width=&quot;20%&quot; | Klub
! width=&quot;15%&quot; | Broj titula
! width=&quot;30%&quot; | Godine osvajanja titule
|-
| [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
| &lt;center&gt;9
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2005]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2009]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2014]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2016]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2017]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2018]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2022]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2023]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2025]].
|-
| [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| &lt;center&gt;5
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2001]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2002]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2010]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2012]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2013]].
|-
| [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;center&gt;4
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2007]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2015]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2019]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2020]].
|-
| [[FK Borac Banja Luka|Borac]]
| &lt;center&gt;4
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2011]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2021]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2024]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2026]].
|-
| [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
| &lt;center&gt;2
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2004]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2006]].
|-
| [[FK Leotar|Leotar]]
| &lt;center&gt;1
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003]].
|-
| [[FK Modriča|Modriča]]
| &lt;center&gt;1
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2008]].
|}

===Vječna tabela===
{{Zbirna tabela Premijer lige Bosne i Hercegovine}}

==Struktura bh. nogometnih liga==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
| width=35p|''Nivo'' || width=110px bgcolor=#ABCDEF colspan=&quot;3&quot; |2002/03. – do danas
|-
| I || bgcolor=#ABCDEF colspan=&quot;3&quot; |Premijer liga
|-
| II || bgcolor=#99FF66|1. Liga FBiH || bgcolor=#CCCCFF colspan=&quot;2&quot; |1. Liga RS
|-
| III || bgcolor=#99FF66|2. Liga FBiH || bgcolor=#CCCCFF colspan=&quot;2&quot; |2. Liga RS
|-
| IV || bgcolor=#99FF66|1. Kantonalna liga|| bgcolor=#CCCCFF colspan=&quot;2&quot; | Treće (područne) lige RS
|-
| V || bgcolor=#99FF66|2. Kantonalna liga || bgcolor=#CCCCFF colspan=&quot;2&quot; | Međuopćinska liga
|-
| VI || bgcolor=#99FF66| Međuopćinske i općinske lige || bgcolor=#CCCCFF colspan=&quot;2&quot; | Međuopćinske i općinske lige
|}

==Također pogledajte==
*[[Nogomet u Bosni i Hercegovini]]
*[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]]
*[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu]]
*[[:Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši|Bosanskohercegovački nogometaši]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[https://www.nfsbih.ba/ Zvanični sajt nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]
*[https://www.uefa.com/nationalassociations/BIH/ Bosna i Hercegovina na zvaničnom sajtu UEFA-e]
*[https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina na zvaničnom sajtu FIFA-e]

{{Nogomet u BiH}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Seniorske sportske lige Bosne i Hercegovine}}
{{Evropske prve nogometne lige}}

[[Kategorija:Osnivanja u 2000.]]
[[Kategorija:Nogometna takmičenja u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Premijer liga Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Prve lige Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Prve nogometne lige u Evropi]]</text>
      <sha1>9cp5zo1a29dur8wmltpyilslvpth5kl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vjetrenica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2034</id>
    <revision>
      <id>3839303</id>
      <parentid>3797514</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:50:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839303</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10580" sha1="a6jpspbp23o7j4ko29wydc40dzpwpsd" xml:space="preserve">{{Infokutija pećina
| naziv = Vjetrenica
| drugi_naziv =
| slika = Vjetrenica Cave.JPG|mini|Vjetrenica
| širina_slike =
| tekst =
| map = Bosnia and Herzegovina relief location map.svg
| map_width = 400px
| map_caption =
| map_alt =
| lokacija = [[Ravno]], {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| coords =
| lat_d = | lat_m = |lat_s = | lat_NS =
| long_d = | long_m = | long_s = | long_EW =
| x = 567
| y = 810
| coords_ref =
| grid_ref =
| dubina =
| dužina =
| visina_odstupanja =
| nadmorska_visina =
| otkriće =
| geologija =
| broj_ulaza =
| spisak_ulaza =
| težina =
| opasnosti =
| pristup =
| pokaži_pećinu =
| pokaži_dužinu_pećine =
| rasvjeta =
| posjetioci =
| karakteristike =
| prijevod =
| izgovara_se =
| web-sajt =
{{Infokutija Svjetska baština
| dijete = yes
| zvanični_naziv =
| lokacija = [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi|Evropa]]
| kriterij = prirodni
| ID = 1673
| godina = 2024
}}
}}
'''Vjetrenica''' je najpoznatija [[pećina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], zaštićeni [[spomenik prirode]] i turističko odredište u jugoistočnom dijelu [[Hercegovina|Hercegovine]]. Smještena je 300 m istočno od [[Zavala (Ravno)|Zavale]], na zapadnom rubu [[Popovo polje|Popova polja]], u općini [[Ravno]], te 12&amp;nbsp;km udaljena od mjesta [[Slano (Dubrovačko primorje)|Slano]] na obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]] (Republika [[Hrvatska]]), odnosno 80&amp;nbsp;km od grada [[Mostar]]a. Ukupno je otkriveno oko 6.700 metara podzemnih kanala. Speleološke posebnosti ove jedinstvene pećine su specifična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima. Osobito je privlačna pojava snažnog vjetra na ulazu kao i osjetno strujanje zraka na nekoliko mjesta u unutrašnjosti, kao i davna urušavanja stropova divovskih razmjera. Vjetrenica je podjednako zanimljiva u ekološkom, [[Geomorfologija|geomorfološkom]] i ekonomskom smislu, a istovremeno ona je i jedan od najsnažnijih izvora identiteta širega područja Bosne i Hercegovine. Zaštićeni je spomenik prirode od 1950, a 1981. proglašena geomorfološkim rezervatom prirode.

==Zoološke karakteristike==

Vjetrenicu karakterizira iznimno bogat pećinski svijet, u kojem je zabilježeno više od 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih više od 90 troglobionata (životinja potpuno prilagođenih na život u podzemlju), što je čini prvom u svijetu po [[bioraznolikost]]i. 37 njih je prvi put pronađeno i opisano upravo na ovom mjestu (''locus typicus''). U fauni Vjeternice veliki je broj uskih [[endem]]a, te 15 stenoendema.

Unutrašnja temperatura: zraka je 11,4&amp;nbsp;°C , a vode - 11,3&amp;nbsp;°C

==Historija istraživanja==

Prvo navođenje Vjetrenice kao zanimljivog pećinskog [[fenomen]]a zabilježeno je kod [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]] u njegovom djelu &quot;Historia naturalis”, 77. godina naše ere. Najveća otkrića vršio je češki speleolog [[Karel Absolon]] u vremenu od 1912. do 1914, dok ju je prvi naučno opisao beogradski istraživač [[Mihajlo Radovanović]] 1929. Kasnija istraživanja urađena su u sklopu zajedničkog projekta uređenja pećine Vjetrenice, kojeg su izveli speleološko društvo &quot;Bosansko-hercegovački krš” i bh. privredni gigant &quot;[[Energoinvest]]” iz [[Sarajevo|Sarajeva]] u vremenu od 1958. do 1961. Novu topografsku kartu područja izradio je SO &quot;Velebit&quot; iz [[Zagreb]]a i drugi klubovi poput Mosora i Karlovca 2002. Od 2002. svake godine održavaju se speleoeloški kampovi, a krš Popovog polja je predmet modernih vrednovanja krškog krajolika.

== Morfologija ==
Današnji ulaz ima dimenzije 7 x 3 metra i zaštićen je željeznim rešetkastim vratima. Veoma brzo, pećinski kanal se sužava, a i visina se smanjuje. Dužina ovog dijela je oko 30 m. Kanal se zatim širi u prvu dvoranu Vjetrenice. Njena dužina od oko 40 m i širina 10-15 metara pokazuju odmah na početku glavne morfološke karakteristike kanala Vjetrenice: tlo pokriveno drobinskim materijalom, relativno malo sigastih ukrasa, razvoj dvorana duž slojnih ploha, impresivne dimenzije. Slična je, po morfologiji, i slijedeća dvorana u kojoj su istraživači prepoznali različite zvukove pa otuda i dali imena ovom dijelu pećine „Žrvanj“, „Mlin“ i „Bubanj“. Ova dvorana završava se suženjem koje se u nastavku širi u kanal u kome se pojavljuju prve značajnije skupine sigastih ukrasa, prije svega stubova [[stalagmit]]skih saljeva.

U nastavku iza stubova dolazi se do prva dva manja jezera koja su aktivna samo poslije velikih kiša i koja uglavnom presuše. Ovdje se turistička staza, izgrađena prije Drugog svjetskog rata račva, od čega jedan krak ide prema Donjoj Vjetrenici u koju se spušta preko desetak metara visokih kamenih stepenica. Završetak stepenica je i kraj vještačke staze u ovom dijelu i do prvog jezera u Donjoj Vjetrenici silazi se preko kamenih blokova. Uz nekoliko lijepih saljeva ovdje se može vidjeti i sva raskoš vodene erozije.

U nastavku drugog jezera cijelom dužinom kanala prostiru se sigaste kade. Ljeti su suhe, a u kišnim mjesecima voda se prelijeva iz jedne u drugu. ovaj dio se naziva „pjati“ kao jedan od prvih naziva kod nas za neki pećinski ukras nastao taloženjem. [[Stalaktit]]i se ovdje nazivaju „čejreci“ zbog sličnosti sa obješenim komadima suhog mesa. Na mjestu gdje se završavaju sigaste kade glavni kanal skreće pod uglom od 90° u pravcu jugozapada, dok se u njihovom produžetku nalazi jedna od najljepših dvorana Vjetrenice – ''Zlatna dvorana''. Iako je duga svega oko 45 metara, veliki žuti saljev koji zauzima gotovo cijelu lijevu stranu zida i koji prema tlu prelazi u sigaste kade, takvog je volumena i estetskih vrijednosti da predstavlja simbol Vjetrenice.

Glavni kanal se nakon spomenutog skretanja pruža pravolinijski u dužini od oko 180 metara. Tlo je pokriveno kamenjem, a od ukrasa vrijedno je slomenuti nizove stakaltita na stropu. Pri kraju ovog kanala nalazi se još jedno manje jezero. Na mjestu gdje kanal skreće pod pravim uglom prema jugoistoku nalazi se jedna od najljepših nakupina stalagmita, prepoznata već od prvih istraživača kao „Tursko groblje“. Najveći od njih dostiže visinu od 3,5 m. U nastavku staza vodi da tzv. „Hajdučkog stola“, skupine kamenih blokova koji su postavljeni kao sto i stolice i imaju turističku namjenu – kao završetak turističkog dijela staze. Od „Hajdučkog stola“ izgrađena je staza koja vodi glavnim kanalom sve do Velikog jezera, najveće površine pod vodom u Vjetrenici. Turistička staza vodi na dva mjesta na obali jezera na kojima su izgrađena mala pristaništa. Još uvijek se u glavnom kanalu mogu vidjeti ostaci starih čamaca koji su istraživačima služili za prelazak ovog jezera.&lt;ref name=&quot;Pećine&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.centarzakrs.ba/bh/images/stories/downloads/Krs_pecine_bih_2012.pdf |title= Jasminko Mulaomerović, Ivo Lučić, dr. Jasmina Osmanković -KRŠ I PEĆINE BOSNE I HERCEGOVINE |work= Centar za krš i speleologiju |location= Sarajevo |year=2008 |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
==Paleontološka otkrića==

U Vjetrenici je do sada pronađen čitav niz zanimljivih paleontoloških nalaza, među kojima se izdvajaju cjelovit kostur [[leopard]]a (''Panthera pardus''), pronađen 1968. (nalaz South West Caving Cluba), te više djelomičnih nalaza ostataka životinja. Najcjelovitiji paleontološki opis pećine do sada je uradio Mirko Malez, 1969. Taj cjelovit kostur, kao i još tri djelomična, izvađen je tokom istraživanja useptembru 2007. i čuva se u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]] u Sarajevu.

==Vjetrenica danas==

Pećina je bila elektrificirana u dužini od 1.050 metara, staza s prekidima uređena do 1.730 metara, a otvorena je za turističke posjete od 1964. U posljednjem je ratu oprema posve devastirana. Urađen je i projekt moderne elektrifikacije niskonaponskom strujom (Neil Keel), od čega je realizirano, uz pomoć Federalnog ministatstva okoliša i turizma, 300 m rasvjete. Tako je Vjetrenica u proljeće 2010. otvorila vrata turistima. Njome upravlja JP &quot;Vjetrenica – Popovo polje&quot;.

Program popularizacije obuhvatio je izradu web stranice, pokrenuti su kulturni susreti u Vjetrenici, štampana prigodna [[poštanska marka]], te su u domaćoj produkciji urađena dva dokumentarna filma sa četiri epizode.

Na prijedlog [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] Vjetrenica je kandidirana za [[UNESCO]]-ov spisak prirodne baštine&lt;ref name=&quot;bosna&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ba |title= Bosna i Hercegovina, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 26. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;, na koji je uvrštena 2024. na zasjedanju u [[New Delhi]]ju.&lt;ref&gt;{{Cite web |date= 26. 7. 2024|title= Six new sites added to UNESCO World Heritage list following IUCN recommendations |url= https://www.iucn.org/news/202407/six-new-sites-added-unesco-world-heritage-list-following-iucn-recommendations |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240727050833/https://www.iucn.org/news/202407/six-new-sites-added-unesco-world-heritage-list-following-iucn-recommendations |archive-date= 27. 7. 2024 |access-date= 28. 7. 2024|publisher=[[IUCN]] |language=en}}&lt;/ref&gt; Također, Vjetrenica je upisana na Smaragdnu mrežu, nakon što je Bosna i Hercegovina pristupila Bernskoj konvenciji.

== Također pogledajte ==
* [[Livanjsko polje]]
* [[Trebišnjica]]
* [[Hercegovina]]
* [[Trebinje]]

==Literatura==

* Naučna monografija &quot;Vjetrenica – pogled u dušu zemlje&quot;, autor teksta i fotografije Ivo Lučić i Boris Sket. Autorica fotografija je Ana Opalić i drugi.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Vjetrenica}}
* [http://www.bhtourism.ba/loc/vjetrenicacave.wbsp Vjetrenica na listi Unesco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150906012458/http://www.bhtourism.ba/loc/vjetrenicacave.wbsp |date=6. 9. 2015 }}
* [http://www.vjetrenica.ba/ Službene stranice Vjetrenice]
* [http://bhvision.com/speleo-turizam/ Speleo turizam u Bosni i Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160116040806/http://bhvision.com/speleo-turizam/ |date=16. 1. 2016 }}

{{Pećine u Bosni i Hercegovini}}
{{Svjetska baština u Bosni i Hercegovini}}
{{Neretva}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Ravno]]</text>
      <sha1>a6jpspbp23o7j4ko29wydc40dzpwpsd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627</id>
    <revision>
      <id>3839039</id>
      <parentid>3835272</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:04:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Save]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9727" sha1="fyr58xy2j0z6pgq0e5rdrdzh7ujafga" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Bosna
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Concrete bridge over Bosna from footpath.jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Bosna kod [[Visoko]]g
| slika_karta                =
| veličina_karte             =
| karta_opis                 =
| dužina                     = 273
| izvor                      = [[Vrelo Bosne]], ispod [[Igman]]a, [[Ilidža]]
| nadmorska visina izvora    = 500
| izvor_lat_d                = 43
| izvor_lat_m                = 49
| izvor_lat_s                = 6.6
| izvor_lat_NS               = N
| izvor_long_d               = 18
| izvor_long_m               = 16
| izvor_long_s               = 11.9
| izvor_long_EW              = E
| ušće                       = [[Bosanski Šamac]]
| nadmorska visina ušća      =
| ulijeva_se_u               = [[Sava]]
| ušće_lat_d                 = 45
| ušće_lat_m                 = 4
| ušće_lat_s                 = 0
| ušće_lat_NS                = N
| ušće_long_d                = 18
| ušće_long_m                = 28
| ušće_long_s                = 1
| ušće_long_EW               = E
| etimologija                =
| prosječni protok           = 174
| površina sliva             = 10.457
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = [[Stavnja]], [[Fojnička rijeka]], [[Lašva (rijeka)|Lašva]], [[Rijeka Usora|Usora]]
| desne_pritoke              = [[Željeznica]], [[Miljacka]], [[Krivaja]], [[Spreča]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = [[Visoko]],[[Kakanj]], [[Zenica]], [[Maglaj]], [[Doboj]], [[Modriča]], [[Bosanski Šamac]]
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   =
}}
'''Bosna''' je rijeka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Izvire iz [[kraško vrelo|kraških vrela]] u selu [[Vrutci (Ilijaš)|Vrutci]] u blizini [[Ilidža|Ilidže]] u podnožju planine [[Igman]] na 500 m nadmorske visine.
Sam lokalitet izvora se naziva [[Vrelo Bosne]] i poznato je [[Sarajevo|sarajevsko]] izletište.

Rijeka Bosna protiče centralnim dijelom Bosne, a kod [[Šamac|Bosanskog Šamca]] se ulijeva u rijeku [[Sava|Savu]] te pripada [[crnomorski sliv|crnomorskom slivu]].

== Prvo spominjanje i etimologija ==
Rijeka Bosna se po prvi put spominje vjerovatno u 1. vijeku, od strane [[Rimsko Carstvo|rimskog]] [[Historija|historičara]] Marcusa Veleja Paterkula pod imenom ''Bathinus flumen''.&lt;ref&gt;[https://books.google.se/books?id=cK83AwAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=sv&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Salmedin Mesihović (2014). ''Ilirike''. Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu] Pristupljeno 8.12.2015.&lt;/ref&gt;
Rimljani su nazivali rijeku ''Basana'' ili ''Basin''&lt;ref&gt;Das Römische Reich, Nack und Wägner, Tosa-Verlag, ISBN 3-85492-929-3&lt;/ref&gt; i historičari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna.

== Karakteristike ==

U gornjem toku, od izvora do [[Zenica|Zenice]], protiče kroz [[Sarajevsko polje|Sarajevsko]], [[Visočko polje|Visočko]], [[Kakanjsko polje|Kakanjsko]] i [[Zeničko polje]] koja razdvajaju sutjeske. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, [[Vranduk (Zenica)|Vranduk]]-[[Nemila]] i [[Maglaj]]-[[Doboj]], a u donjem toku od [[Doboj]]a do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz [[aluvijalna ravan|aluvijalnu ravnicu]] gdje pravi više rukavaca, ada i okuka.
Rijeka Bosna je duga 273&amp;nbsp;km, duboka je 1–3 m (u virovima dostiže dubinu i do 10m) a široka 35-170m. Najviše je sužena između [[Maglaj]]a i [[Doboj]]a. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi slapove i brzake. Prosječan pad joj iznosi 1,48 m/km, a srednja količina proticanja vode oko 100 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s. Najveći vodostaj je u periodu mart-maj i u novembru, a najniži u augustu i septembru. Nizvodno od [[Maglaj]]a je moguće splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.

Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od [[Modriča|Modriče]] gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine šljunka, stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: [[Željeznica]] (26,9&amp;nbsp;km), [[Miljacka]] (35,9&amp;nbsp;km), [[Krivaja]] (101&amp;nbsp;km), [[Spreča]] (137,5&amp;nbsp;km) i [[Stavnja]] (30,4&amp;nbsp;km) sa desne strane, a [[Fojnička rijeka]] (46&amp;nbsp;km), [[Lašva (rijeka)|Lašva]] (49,4&amp;nbsp;km) i [[Usora (rijeka)|Usora]] (82&amp;nbsp;km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim [[Spreča|Spreče]].

Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje potencijalnom hidroenergetskom snagom od 3,30 milijardi kWh. Jedina hidrocentrala, [[Bogatić]], izgrađena je poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na rijeci [[Željeznica|Željeznici]] s instaliranom snagom od 6,5MW. Sliv Bosne zahvata 10460&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; sa srednjom nadmorskom visinom od 640 m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim planinama.

Dolina Bosne spaja [[Panonska nizija|Panonsku niziju]] sa centralnom Bosnom, odakle je dolinom [[Neretva|Neretve]] vezana sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu [[Neretva|Neretve]]. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put [[Tuzla]]-[[Doboj]]-[[Banja Luka]]. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema [[Travnik]]u i dalje prema [[Bihać]]u dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put [[Višegrad]]-[[Sarajevo]].

Dolina rijeke Bosne je najnaseljenija oblast [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i čini dom skoro milion stanovnika kao i industrijski centar države. Naselja uz Bosnu su drumskog tipa, ponegdje dosta razrijeđena. U dolini Bosne se nalaze gradovi [[Sarajevo]], [[Ilijaš]], [[Visoko]], [[Kakanj]], [[Zenica]], [[Žepče]], [[Zavidovići]],  [[Maglaj]], [[Doboj]], [[Modriča]] i Bosanski Šamac.

== Tok ==

==== Bosna u Sarajevskoj kotlini ====

[[Datoteka:Vrelo Bosne, Sarajevo.jpg|300px|thumb|Izvor rijeke Bosne]]
Rijeka Bosna izvire kao jako vrelo u podnožju planine [[Igman]], u blizini naselja [[Ilidža]], na oko 500 metara nadmorske visine. Od izvora teče pravcem prema sjeveru, kroz park [[Vrelo Bosne]]. U blizini izvora, prima pritoke [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznicu]] i [[Zujevina|Zujevinu]]. Željeznica i Zujevina daju veliku količinu vode Bosni. Rijeka skreće blago prema sjeverozapadu gdje prima pritoke [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinju]] a zatim i značajniju pritoku [[Miljacka|Miljacku]]. Sve ove pritoke Bosna prima u industrijskoj zoni [[Sarajevo|Sarajeva]], pa ove rijeke unose veliku količinu otpada u Bosnu.

==== Put do Zenice ====
[[Datoteka:Bosna river in Visoko.jpg|lijevo|mini|220x220piksel|Rijeka Bosna u Visokom, na ušću sa Fojničkom.]]
Bosna ojačana pritokama odlazi dalje prema sjeveru. U blizini Vogošće prima istoimenu pritoku a nizvodno, kod [[Ilijaš]]a i pritoke [[Ljubina (rijeka)|Ljubinu]] i [[Trstionica|Trstionicu]].

Rijeka ulazi u grad [[Visoko]], gdje se veća pritoka Bosne, [[Fojnička rijeka]] ulijeva u Bosnu. U Kaknju Bosna prima pritoku [[Zgošća|Zgošću]] i naglo, kratkotrajno, zaokreće prema zapadu, napuštajući dotadašnji sjeverozapadni pravac toka. Na potezu do [[Zenica|Zenice]], najvećeg grada kroz koji prolazi (ne računajući predgrađe Sarajeva), Bosna u naselju [[Lašva (Zenica)|Lašva]] prima istoimenu rijeku, kao jednu od svojih većih lijevih pritoka. Rijeka zatim ulazi u grad [[Zanica|Zenicu]], gdje prima pritoku [[Babina rijeka|Babinu rijeku]]. Karakteristično za ovaj dio toka Bosne je i to što rijeka prima veću količinu otpadnih voda, pogotovo se to misli na vode iz zeničkih industrijskih postrojenja.

==== Spreča i Usora ====
Bosna napušta Zenicu dosta onečišćenija i nekoliko kilometara nizvodno ulazi u Vrandučku klisuru unutar koje prolazi prolazi pored [[Vranduk (Zenica)|Vranduka]], značajnog srednjovjekovnog grada .[[Datoteka:Vranduk,hrad (13. stol.) a mestecko v podhradi shora.jpg|300px|thumb|Vrandučka tvrđava i rijeka Bosna]]. Zatim rijeka prolazi kroz [[Žepče]], a zatima kroz [[Zavidovići|Zavidoviće]], gdje prima veliku pritoku [[Krivaja|Krivaju]].
[[Datoteka:Ušće Krivaje.jpg|mini|Ušće Krivaje (desno) u rijeku Bosnu]]
Zatim Bosna protiče kroz [[Maglaj]], gdje se rijeka polako širi. Bosna teče prema [[Doboj]]u. Gdje u istom gradu prima dvije međunajvećim pritokama: [[Usora (rijeka)|Usoru]] i [[Spreča|Spreču]]. Rijeke daju Bosni veliku količinu vode i pjeska. Tako da Bosna nizvodno od Doboja se širi u brojne rukavce obrazujući okuke i ade. Bosna prima oblik prave ravničarske rijeke.

==== Put prema ušću ====
Bosna prima brojne manje pritoke i ulazi u [[Modriča|Modriču]] i skreće blago prema sjeveroistoku razdvajajući se na brojne rukavce. Bosna ulazi u Bosanski Šamac i ulijeva se u [[Sava|Savu]]. Šamačka luka je izgrađena na Bosni. Rijeka Bosna je plovna od Šamca pa nekoliko kilometara uzvodno za manje brodove. Bosna je druga po dužini najveća bosanskohercegovačka rijeka. Treća po dužini pritoka Save najveća. Ispred se nalaze [[Drina]] i [[Kupa]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosna River}}
* http://sarajevo.co.ba/rijeke/rijeka-bosna/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131206022711/http://sarajevo.co.ba/rijeke/rijeka-bosna/ |date=6. 12. 2013 }}

{{Hidrografija BiH}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini|Bosna, rijeka]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]</text>
      <sha1>fyr58xy2j0z6pgq0e5rdrdzh7ujafga</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>John Locke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5387</id>
    <revision>
      <id>3839062</id>
      <parentid>3798285</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:22:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3839062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4882" sha1="jmktgnthsp2g0u0lu6kgd8xr30z1oy9" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = John Locke
| slika            =John Locke.jpg
| veličina_slike   =
| opis             =
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1632|8|29}}
| mjesto_rođenja     = Bristol, Engleska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1704|10|28|1632|8|29}}
| mjesto_smrti       = Oates, Engleska
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| zanimanje          =
| godine_aktivnosti  =
| poznat_po          =
| značajna_djela     =
}}
'''John Locke''' (29. august 1632 – 28. oktobar 1804) bio je engleski [[Filozofija|filozof]] i empirist iz 17. stoljeća. Bio je glavni engleski predstavnik [[Empirizam|empirizma]]. Osnivač je spoznajne teorije i smješta iskustvo, ili ideje osjeta i reflekse, u osnovu ljudskog razuma. Smatrao je da sve znanje potiče iz iskustva, jer je naša duša po rođenju &quot;tabula rasa&quot;. Pošto ukida bilo kakav prostor za &quot;urođene ideje&quot; u osnovama znanja, može se reći da je u tom smislu anti-[[Racionalizam|racionalistički]]. Međutim, Locke govori da postoji mogućnost saznanja da nam neke od naših ideja pružaju odgovarajuću predstavu svijeta koji nas okružuje.

Locke je imao veliki utjecaj na razvoj političke filozofije. Njegove ideje bile su temelj za koncepte američkog zakona i organizacije vlasti. Lockeova [[epistemologija]] i filozofija imala je veliki utjecaj i na period [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]].

Locke je naročito kritikovao autoritativnu vlast koja je većinu moći osiguravala jednoj osobi (monarhu) te je zagovarao ideju razdvajanja svjetovne i crkvene vlasti, odnosno države i crkve.&lt;ref&gt;{{Citation|edition=Spring 2020|title=John Locke|url=https://plato.stanford.edu/archives/spr2020/entries/locke/|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|date=2020|access-date=9. 1. 2022|first=William|last=Uzgalis}}&lt;/ref&gt;

Lockeova [[filozofija uma]] često se navodi kao izvor modernih koncepcija ličnog identiteta i psihologije sopstva, a zauzima istaknuto mjesto u djelima kasnijih filozofa, poput [[Rousseeau|Rousseaua]], [[David Hume|Davida Humea]] i [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]]. Postavio je tezu da je, pri rođenju, um prazna ploča ili tabula rasa. Suprotno kartezijanskoj filozofiji zasnovanoj na već postojećim konceptima, tvrdio je da se rađamo bez urođenih ideja i da je znanje umjesto toga određeno samo iskustvom izvedenim iz čulne percepcije, konceptom koji je danas poznat kao [[empirizam]].&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Philosophic classics: from Plato to Derrida|date=2008|publisher=Pearson/Prentice Hall|isbn=978-0-13-158591-1|editor-last=Baird|editor-first=Forrest E.|edition=Combined ed., 5th ed|location=Upper Saddle River, N.J|editor-last2=Kaufmann|editor-first2=Walter Arnold}}&lt;/ref&gt; Lockeu se često pripisuje opis privatnog vlasništva kao prirodnog prava, tvrdeći da kada osoba - metaforički - miješa svoj rad s prirodom, resursi se mogu ukloniti iz uobičajenog prirodnog stanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gutenberg.org/files/7370/7370-h/7370-h.htm|title=The Project Gutenberg eBook of Second Treatise Of Government, by John Locke|website=www.gutenberg.org|language=en|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.law.gmu.edu/pubs/papers/12_21|title=Encroachment, Adverse Possession, and Labor Theory {{!}} Antonin Scalia Law School|website=www.law.gmu.edu|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==

* [[Ogled o ljudskom razumu]] (''Essay Concerning Human Understanding'')
* [[Dvije rasprave o vladi]] (''Two Treatises of Government'')
* [[Pismo o toleranciji]] (''Letter on Toleration'')
* Neke misli o obrazovanju (''Some Thoughts Concerning Education'')
* Razumnosti krišćanstva (''The Reasonableness of Christianity'')

== Također pogledajte ==
* [[Filozofija]]
* [[Novovjekovna filozofija]]
* [[Empirizam]]
* [[Epistemologija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|John Locke}}
{{Wikicitat|John Locke}}
* [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/search?amode=start&amp;author=Locke,%20John Tekstovi Johna Locka]
* [http://www.gutenberg.net/catalog/world/authrec?fk_authors=2447 John Locke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220526144933/https://www.gutenberg.net/catalog/world/authrec?fk_authors=2447 |date=26. 5. 2022 }} na [[Projekt &quot;Gutenberg&quot;|Projektu &quot;Gutenberg&quot;]]
* [https://web.archive.org/web/20050328083422/http://weber.ucsd.edu/~dmckiern/locke.htm Lockeova djela] na [[internet]]u
* [http://www.libraries.psu.edu/tas/locke/ Lockeova bibliografija] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20091013052054/http://www.libraries.psu.edu/tas/locke/ |date=13. 10. 2009 }} na internetu

{{Socijalna i politička filozofija}}
{{Epistemologija}}
{{Filozofija uma}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Locke, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1632.]]
[[Kategorija:Umrli 1704.]]
[[Kategorija:Biografije, Bristol]]
[[Kategorija:Engleski filozofi]]</text>
      <sha1>jmktgnthsp2g0u0lu6kgd8xr30z1oy9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Immanuel Kant</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5459</id>
    <revision>
      <id>3839044</id>
      <parentid>3798306</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:07:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3839044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5252" sha1="ir9eij7qowof7xjc5vuat9lhu7zykey" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Immanuel Kant
| slika              = Immanuel Kant - Gemaelde 1.jpg
| alt_slike          =
| opis               =
| ime_pri_rođenju    =
| datum_rođenja      = {{datum rođenja|1724|4|22}}
| mjesto_rođenja     = [[Königsberg]], [[Kraljevina Pruska]] (danas [[Kalinjingrad]], [[Rusija]])
| datum_smrti        = {{datum smrti i godine|1804|02|12|1724|04|22}}
| mjesto_smrti       = [[Königsberg]], [[Kraljevina Pruska]]
| nacionalnost       = Nijemac
| druga_imena        =
| zanimanje          = filozof
| godine_aktivnosti  =
| poznat_po          =
| značajni_radovi    =
}}
{{Epistemologija – bočna traka|rasklopljeno=epistemolozi}}
'''Immanuel Kant''' (22. april 1724 – 12. februar 1804) bio je [[Njemačka|njemački]] [[Filozofija|filozof]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Immanuel-Kant|title = Immanuel Kant {{!}} German philosopher|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 15. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; i jedan od najutjecajnijih [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskih]] mislilaca. Rođen u [[Kraljevic|Königsbergu]], Kantova opsežna i sistematska djela iz [[Epistemologija|epistemologije]], [[Metafizika|metafizike]], [[Etika|etike]] i [[Estetika|estetike]] učinila su ga jednom od najutjecajnijih figura u modernoj [[Zapadna filozofija|zapadnoj filozofiji]].

U svojoj doktrini [[Transcendentalni idealizam|transcendentalnog idealizma]], Kant je tvrdio da su [[prostor]] i [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] puki &quot;oblici intuicije&quot; koji strukturiraju sve [[iskustvo]] i da su objekti iskustva puke &quot;pojave&quot;. Priroda stvari kakve jesu same po sebi nama je nespoznatljiva. U pokušaju da se suprotstavi filozofskoj doktrini [[Filozofski skepticizam|skepticizma]], napisao je ''[[Kritika čistog uma|Kritiku čistog uma]]'' (1781/1787), svoje najpoznatije djelo. Kant je povukao paralelu sa [[Kopernikanski obrat|kopernikanskim obratom]] u svom prijedlogu da se o predmetima iskustva razmišlja kao o usklađenosti s našim prostornim i vremenskim oblicima intuicije i kategorijama našeg razumijevanja, tako da imamo apriornu spoznaju tih objekata.

Kant je vjerovao da je [[razum]] izvor [[moral]]a, a da estetika proizlazi iz sposobnosti nezainteresiranog prosuđivanja. Kantova religijska stajališta bila su duboko povezana s njegovom moralnom teorijom. Međutim, njihova tačna priroda ostaje sporna. Nadao se da se vječni mir može osigurati univerzalnom demokratijom i međunarodnom saradnjom. Međutim, njegova kosmopolitska reputacija dovedena je u pitanje njegovim propagiranjem [[Naučni rasizam|naučnog rasizma]] većim dijelom karijere iako je ta stajališta promijenio u posljednjem desetljeću života.

== Biografija ==
Od ranog djetinjstva pokazivao je intelektualnu nadarenost te se sa 16 godina upisao na Univerzitet u Königsbergu, gdje je proveo cijelu karijeru. Proučavao je filozofiju [[Gottfried Wilhelm Leibniz|Gottfrieda Leibniza]] i [[Christian Wolff|Christiana Wolffa]] pod vodstvom [[Martin Knutzen|Martina Knutzena]], [[Racionalizam|racionalista]] koji je Kanta upoznao s novom matematičkom fizikom [[Isaac Newton|Isaaca Newtona]].

Kant je dao značajan doprinos raznim disciplinama, uključujući etiku, [[Metafizika|metafiziku]], matematiku, fiziku, logiku i geografiju. Prvo filozofsko djelo, ''[[Misli o pravoj procjeni živih sila]]'', objavio je 1749.&lt;ref name=&quot;Richards-1974&quot;&gt;{{Cite journal|last=Richards|first=Paul|date=1974|title=Kant's Geography and Mental Maps|journal=Transactions of the Institute of British Geographers|issue=61|pages=1–16|doi=10.2307/621596|jstor=621596}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Elden|first=Stuart|date=2009|title=Reassessing Kant's geography|url=http://dro.dur.ac.uk/6836/1/6836.pdf|journal=Journal of Historical Geography|language=en|volume=35|issue=1|pages=3–25|doi=10.1016/j.jhg.2008.06.001|archive-url=https://web.archive.org/web/20200801205430/http://dro.dur.ac.uk/6836/1/6836.pdf|archive-date=1. 8. 2020|access-date=27. 9. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Kant je također znatno doprinio proučavanju [[zemljotres]]a, [[Geografija|geografiji]] i [[Astronomija|astronomiji]]. Bio je jedan od prvih koji je zemljotrese objasnio prirodnim pojmovima, a ne natprirodnim.

== Također pogledajte ==
* [[Filozofija]]
* [[Novovjekovna filozofija]]
** [[Johann Gottlieb Fichte]]
** [[Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling]]
** [[Hegel|Georg Willhelm Friedrich Hegel]]
* [[Transcendentalni idealizam]]

== Reference ==
{{Refspisak|}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Immanuel Kant {{!}} History {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-05-03}}
* {{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Kantian Ethics {{!}} History {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-05-03}}
{{Commonscat|Immanuel Kant}}
{{Wikicitat|Immanuel Kant}}

{{Klasicizam i prosvjetiteljstvo}}
{{Kontinentalna filozofija}}
{{Socijalna i politička filozofija}}
{{Filozofija nauke}}
{{Filozofija uma}}
{{Epistemologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kant, Immanuel}}
[[Kategorija:Rođeni 1724.]]
[[Kategorija:Umrli 1804.]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinjingrad]]
[[Kategorija:Njemački filozofi]]</text>
      <sha1>ir9eij7qowof7xjc5vuat9lhu7zykey</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FC Bayern München</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6000</id>
    <revision>
      <id>3839424</id>
      <parentid>3823768</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:58:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839424</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46037" sha1="bwtvnaa9u5h93d6ox4zumm69d7kypme" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometni klub
| boja1                       = #FFFFFF
| boja2                       = #dc052d
| ime                         = Bayern München
| puno_ime                    = Fußball-Club Bayern München e. V.
| grb                         = FC Bayern München logo (2017).svg
| upright                     = .8
| nadimak                     = ''Der FCB'' (FCB)&lt;br /&gt;''Die Bayern'' (Bavarci)&lt;br /&gt;''Stern des Südens'' (''Zvijezde s juga'')&lt;br /&gt;''Die Roten'' (''Crveni'')&lt;br /&gt;''FC Hollywood''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.goal.com/en-us/news/174/uefa-champions-league/2010/04/08/1869197/cl-comment-van-gaals-bayern-give-new-meaning-to-fc-hollywood |title=CL Comment: Van Gaal's Bayern Give New Meaning to &quot;FC Hollywood&quot; |publisher=goal.com |date=8. 4. 2010 |access-date=28. 9. 2014 |author= Clark Whitney}}&lt;/ref&gt;
| osnovan                     = 27. februar 1900.
| lokacija                    = [[München]], [[Bavarska]]&lt;br/&gt;[[Njemačka]]
| boje                        = {{colorbox|#FF0000}}
| federacija                  = [[Nogometni savez Njemačke|DFB]]
| konfederacija               = [[UEFA]]
| liga                        = [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]]
| stadion                     = [[Allianz Arena]]
| kapacitet                   = 75.000&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fcbayern.de/de/news/news/2015/ab-sofort-75-000-fans-bei-bundesliga-heimspielen-genehmigung-130115.php |title=Ab sofort 75.000 Fans bei Bundesliga-Heimspielen |publisher=FC Bayern München |date=13. 1. 2015 |access-date=13. 1. 2015}} {{de simbol}}&lt;/ref&gt;
| predsjednik                 = {{ZD|NJE}} [[Herbert Hainer]]
| odbor                       = {{ZD|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]] &lt;br/&gt; {{small|(predsjednik Izvršnog odbora)}}
| menadžer                    = {{ZD|BEL}} [[Vincent Kompany]]
| uspjesi                     = 86 trofeja
| nacionalni_kupovi           = [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] '''×36'''&lt;br/&gt;[[DFB-Pokal]] '''×20'''&lt;br/&gt;[[DFL-Supercup]] '''×11'''&lt;br/&gt;[[DFL-Ligapokal]] '''×6'''
| evropski_kupovi             = [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]] '''×6'''&lt;br/&gt;[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / Evropska liga]] '''×1'''&lt;br/&gt;[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] '''×1'''&lt;br/&gt;[[UEFA Superkup]] '''×1'''
| adresa                      = Säbener Straße 51-57&lt;br/&gt;81547 München
| plasman_u_prethodnoj_sezoni = 1. mjesto
| prethodna_sezona            = [[Nogometna Bundesliga 2025/2026.|2025/26.]]
| veb-sajt                    = [http://www.fcbayern.de/ fcbayern.de]
| trenutna_sezona             =
| uzorak_lr1                  = _bayern2021h
| uzorak_t1                   = _fcbm2021h
| uzorak_dr1                  = _bayern2021h
| uzorak_š1                   = _adidascondivo20rw
| uzorak_č1                   = _3_stripes_red
| lijeva ruka1                = FF0000
| tijelo1                     = FF0000
| desna ruka1                 = FF0000
| šorc1                       = FF0000
| čarape1                     = FF0000
| uzorak_lr2                  = _bayern2021a
| uzorak_t2                   = _bayern2021A
| uzorak_dr2                  = _bayern2021a
| uzorak_š2                   = _bayern2021a
| uzorak_č2                   = _bayern2021a
| lijeva ruka2                = C2C2C2
| tijelo2                     = EFEFEF
| desna ruka2                 = C2C2C2
| šorc2                       = FFFFFF
| čarape2                     = FFFFFF
| uzorak_lr3                  =
| uzorak_t3                   = _bayern2021T
| uzorak_dr3                  =
| uzorak_š3                   = _adidascondivo20bw
| uzorak_č3                   = _color_3_stripes_white
| lijeva ruka3                = 000000
| tijelo3                     = 000000
| desna ruka3                 = 000000
| šorc3                       = 000000
| čarape3                     = 000000
}}
'''FC Bayern München''' ({{jez-de|Fußball-Club Bayern München e.V.}}) [[Njemačka|njemački]] je sportski klub iz [[München]]a u [[Bavarska|Bavarskoj]]. Najpoznatiji je po svom profesionalnom [[nogomet]]nom klubu, koji je najuspješnija ekipa u [[Njemačka|njemačkom]] [[nogomet]]u, osvojivši 35 titula prvaka Njemačke (od čega 11 zaredom od 2013. do 2023) i 20 [[DFB-Pokal|kupova]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/clubs/club=30993/index.html |title=Bayern München |publisher=[[FIFA]] |access-date=10. 5. 2012 |archive-date=21. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090221115857/http://www.fifa.com/classicfootball/clubs/club=30993/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Osim [[nogomet]]nog, uključuje i [[košarka]]ški, [[rukomet]]ni, [[Stoni tenis|stonoteniski]], [[šah]]ovski i [[kuglanje|kuglački]] klub, a nekad su djelovali i [[Gimnastika|gimnastički]], [[hokej na ledu|hokejaški]] i [[bejzbol]]ski.&lt;ref name=&quot;otherdepartments&quot;&gt;{{cite web|title=Other Sports |access-date=3. 7. 2008 |year=2007 |publisher= FC Bayern München |url= http://www.fcbayern.t-home.de/en/company/club/other_sports/index.php  |archive-url=https://web.archive.org/web/20080815023121/http://www.fcbayern.t-home.de/en/company/club/other_sports/index.php |archive-date=15. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Osnovan je 1900. u [[München]]u, a ekipu je činilo 11 igrača predvođenih [[Franz John (nogometaš)|Franzom Johnom]].&lt;ref name=&quot;fcbbook1stch&quot;&gt;{{cite book | last = Schulze-Marmeling | first = Dietrich | title = Die Bayern. Die Geschichte des deutschen Rekordmeisters | language = njemački | publisher = Die Werkstatt | year = 2003 | pages = 17–33 | isbn = 389533426X}}&lt;/ref&gt;
Iako su osvojili titulu prvaka Njemačke 1932,&lt;ref name = &quot;bayernhistory0045&quot;&gt;{{cite web | title = 1900 bis 1932: Von Beginn an erfolgreich | trans-title = 1900 to 1932: Successful from the start | publisher = FC Bayern Munich Official Website | access-date = 28. 9. 2014 | url = http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/meilensteine-ab-1900/1900-1932/index.php | language = de | archive-date = 28. 10. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141028114211/http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/meilensteine-ab-1900/1900-1932/index.php | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; klub nije bio uvršten u novoosnovanu [[Fußball-Bundesliga|Bundesligu]] 1963.&lt;ref name=&quot;nobl&quot;&gt;{{cite book | last = Schulze-Marmeling | first = Dietrich | title = Die Bayern. Die Geschichte des deutschen Rekordmeisters | language = njemački | publisher = Die Werkstatt | year = 2003 | page = 134 | isbn = 3-89533-426-X}}&lt;/ref&gt;

Najuspješniji period [[Bayern München|Bayern]] je imao sredinom 1970-ih, kada su, pod [[Kapiten (nogomet)|kapitenstvom]] [[Franz Beckenbauer|Franza Beckenbauera]] osvojili [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]] triput zaredom (1974–1976). Klub je igrao 11 finala Kupa evropskih šampiona / Lige prvaka. Posljednji put to je bilo [[Finale UEFA Lige prvaka 2020.|2020.]] u [[Lisabon]]u, kada je savladao [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]].

Osim šest titula klupskog prvaka Evorpe, Bayern je osvojio još [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]], [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]], [[UEFA Superkup]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] i dva [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalna kupa]], što ga čini jednim od najuspješnijih nogometnih klubova uopće.

Otkad se [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] igra u današnjem formatu, Bayern je najdominantniji klub u Njemačkoj s rekordne 34 titule.

Bayern je najpoznatiji klub u Njemačkoj, te ima više od 270.000 članova&lt;ref&gt;{{cite news|title= Die Mitglieder-Entwicklung des FC Bayern München|url= http://www.fcbayern.de/media/native/presse-free/MItglieder_Fanclubs_KidsClub_14-15.pdf|access-date= 4. 1. 2016|publisher= FC Bayern München|date= 27. 11. 2015|language= njemački|archive-date= 23. 12. 2015|archive-url= https://web.archive.org/web/20151223101729/http://www.fcbayern.de/media/native/presse-free/MItglieder_Fanclubs_KidsClub_14-15.pdf|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;. Postoji više od 4.000 navijačkih klubova, kojima pripadaju 314.000 članova.&lt;ref name=&quot;Fan Clubs&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.fcbayern.de/media/native/presse-free/MItglieder_Fanclubs_KidsClub_14-15.pdf | title = Fan Clubs | publisher = FC Bayern Munich | access-date = 4. 1. 2016 | date = 27. 11. 2015 | language = njemački | archive-date = 23. 12. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151223101729/http://www.fcbayern.de/media/native/presse-free/MItglieder_Fanclubs_KidsClub_14-15.pdf | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Stadion ==
[[Datoteka:Olympiastadion Muenchen.jpg|thumb|left|[[Olimpijski stadion München]] bio je u upotrebi od 1972. do 2005.]]
Bayern je domaće utakmice igrao na [[Olimpijski stadion München|Olimpijskom stadionu]] čak 33 godine, ali se 2005. preselio na novi [[stadion]] po imenu [[Allianz Arena]].

[[Datoteka:Allianz arena at night Richard Bartz.jpg|mini|[[Allianz Arena]] obojena je u crveno za vrijeme Bayernovih utakmica]]
'''Allianz Arena''' je nogometni [[stadion]] na sjeveru [[München]]a, u [[distrikt]]u [[Fröttmaning]]. Nakon otvaranja 30. maja 2005. prijateljskom utakmicom između [[TSV 1860 München]]a i [[1. FC Nürnberg]]a stadion je bio domaćin svečanog otvaranja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]]

Stadion ima kapacitet 70.000 gledalaca. Vanjski dio sastoji se od 1.056 ploča u obliku dijamanta. Svaka od njih daje odsjaj u tri boje (crvena, plava ili bijela).

Veliki finansijski usluživač, [[Allianz]], kupio je prava na naziv stadiona za sljedećih 30 godina.

== Boje ==
Nakon osnivanja kluba zvanične boje bile su bijela i plava. Kad se Bayern pridružio MSC-u 1905, MSC je odredio da se igra isključivo u crvenim šorcevima. U ranoj historiji klub je nastupao u dresovima bijele i bordo boje.

Godine 1968. Bayern je igrao u dresovima koje su činile crvene i plave pruge, a slični dresovi pojavili su se još 1996. i 2014.
Bayern je većinom igrao u crveno-bijeloj kombinaciji od svog osnivanja, ali ponekad i u plavoj kombinaciji.

Gostujući dres Bayerna bio je u raznim bojama, uključujući bijelu, crnu, plavu i zlatno-zelenu. Bayern također ima i treći dres, namijenjen za međunarodne utakmice.

=== Dresovi kroz historiju ===
{{col-begin|width=100%; margin:auto}}
{{col-break}}
{{Football kit
 | pattern_la = _borderonwhite
 | pattern_b  = _carolinacollar
 | pattern_ra = _borderonwhite
 | leftarm    = 8B0000
 | body       = FFFFFF
 | rightarm   = 8B0000
 | shorts     = 8B0000
 | socks      = FFFFFF
 | title      = [[UEFA Kup pobjednika kupova 1966/1967.|Kup kupova 1966/67]].
}}
{{col-break}}
{{Football kit |
| pattern_la = _blue_stripes
| pattern_b  = _bluestripes
| pattern_ra = _blue_stripes
| pattern_sh =
| pattern_so =
| leftarm    = DD0000
| body       = DD0000
| rightarm   = DD0000
| shorts     = 0000FF
| socks      = 0000FF
| title      = [[Nogometna Bundesliga 1968/1969.|Bundesliga 1968/69]]. i DFB-Pokal
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _white_stripes
| pattern_b  = _whitestripes
| pattern_ra = _white_stripes
| pattern_sh = _adidaswhite
| pattern_so =
| leftarm = DD0000
| body = DD0000
| rightarm = DD0000
| shorts = DD0000
| socks = DD0000
| title = [[Nogometna Bundesliga 1971/1972.|Bundesliga 1971/72]]. i [[Nogometna Bundesliga 1972/1973.|1972/73]].
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _white_stripes
| pattern_b  = _thinwhitestripes
| pattern_ra = _white_stripes
| pattern_sh = _adidaswhite
| pattern_so = _3_stripes_white
| leftarm    = DD0000
| body       = DD0000
| rightarm   = DD0000
| shorts     = DD0000
| socks      = DD0000
| title = [[Nogometna Bundesliga 1973/1974.|Bundesliga 1973/74]].
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _bayern_munich_76_(2)
| pattern_b  = _bayern_munich_76
| pattern_ra = _bayern_munich_76_(2)
| pattern_so = _bayern_munich_76
| pattern_sh = _bayern_munich_76
| socks      = _color_3_stripes_red
| title      = 1974 i 1976 Kup evropskih šampiona
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _adidasstripeswhite
| pattern_b  = _FCBAYERN_0001t
| pattern_ra = _adidasstripeswhite
| pattern_sh = _adidaswhite
| pattern_so = _3_stripes_white
| leftarm    = DD0000
| body       = DD0000
| rightarm   = DD0000
| shorts     = DD0000
| socks      = DD0000
| title      = 1975 i 1982 Kup evropskih šampiona
}}
{{col-break}}
{{Football kit
 | pattern_la = _shoulder_stripes_white_stripes
 | pattern_b  = _3_stripes_collar_white
 | pattern_ra = _shoulder_stripes_white_stripes
 | pattern_so =
 | pattern_sh = _adidaswhite
 | leftarm    = DD0000
 | body       = DD0000
 | rightarm   = DD0000
 | shorts     = DD0000
 | socks      = DD0000
 | title      = 1976 Interkontinentalni kup
}}
{{col-end}}
{{col-begin|width=100%; margin:0%}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _shoulder_stripes_white_stripes
| pattern_b  = _3_stripes_vneck_white
| pattern_ra = _shoulder_stripes_white_stripes
| pattern_sh = _adidas_yellow
| pattern_so = _3_stripes_white
| leftarm    = B31B1B
| body       = B31B1B
| rightarm   = B31B1B
| shorts     = AAD0FF
| socks      = B31B1B
| title      = 1987 Kup evropskih šampiona
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _fcbay9394h
| pattern_b = _fcbay9394h
| pattern_ra = _fcbay9394h
| pattern_sh = _fcbay9192h
| pattern_so = _fcbay9394h
| leftarm    = FFFFFF
| body       = FFFFFF
| rightarm   = FFFFFF
| shorts     = FFFFFF
| socks      = FFFFFF
| title      = [[Nogometna Bundesliga 1993/1994.|Bundesliga 1993/94]].
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _fcbay9596h
| pattern_b  = _Bayern9596h
| pattern_ra = _fcbay9596h
| pattern_sh = _fcbay9596h
| pattern_so = _FCBAYERN_9596h
| leftarm    = FFFFFF
| body       = FFFFFF
| rightarm   = FFFFFF
| shorts     = 0000FF
| socks      = DD0000
| title      = 1996 Kup UEFA
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _FCBAYERN_9697a
| pattern_b  = _Bayern9697a
| pattern_ra = _FCBAYERN_9697a
| pattern_sh = _FCBAYERN_9697a
| pattern_so = _DCU_98a
| leftarm    = FFFFFF
| body       = FFFFFF
| rightarm   = FFFFFF
| shorts     = FFFFFF
| socks      = FFFFFF
| title      = 1996 Kup UEFA
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _FCBAYERN_9798h
| pattern_b  = _Bayern9798h
| pattern_ra = _FCBAYERN_9798h
| pattern_sh = _FCBAYERN_9798h
| pattern_so = _DCU_98h
| leftarm     = FFFFFF
| body        = FFFFFF
| rightarm    = FFFFFF
| shorts      = FFFFFF
| socks       = 000030
| title      = [[Nogometna Bundesliga 1998/1999.|Bundesliga 1998/99]].
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _FCBAYERN_9899t
| pattern_b  = _Bayern9800t
| pattern_ra = _FCBAYERN_9899t
| pattern_sh = _FCBAYERN_9899t
| pattern_so = _FCBAYERN_9899t
| leftarm    = FFFFFF
| body       = FFFFFF
| rightarm   = FFFFFF
| shorts     = FFFFFF
| socks      = 8b7f84
| title      = [[UEFA Liga prvaka 1998/1999.|Liga prvaka 1998/99]].
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _FCBAYERN_9899a
| pattern_b  = _Bayern9800a
| pattern_ra = _FCBAYERN_9899a
| pattern_sh = _FCBAYERN_9899a
| pattern_so = _3_stripes_red
| leftarm    = FFFFFF
| body       = FFFFFF
| rightarm   = FFFFFF
| shorts     = FFFFFF
| socks      = FFFFFF
| title      = 1999 DFB-Pokal
}}
{{col-end}}
{{col-begin|width=100%; margin:0%}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _FCBAYERN_9900h
| pattern_b  = _FCBAYERN_9900h
| pattern_ra = _FCBAYERN_9900h
| pattern_sh = _FCBAYERN_9900h
| pattern_so = _FCBAYERN_9900h
| leftarm    = FFFFFF
| body       = FFFFFF
| rightarm   = FFFFFF
| shorts     = FFFFFF
| socks      = FFFFFF
| title      = [[Nogometna Bundesliga 1999/2000.|Bundesliga 1999/00]]. i [[Nogometna Bundesliga 2000/2001.|2000/01]].
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _Bayern0001t
| pattern_b  = _Bayern0001t
| pattern_ra = _Bayern0001t
| pattern_sh = _Bayern0001t
| pattern_so = _FCBAYERN_0001t
| leftarm    = DD0000
| body       = FFFFFF
| rightarm   = DD0000
| shorts     = DD0000
| socks      = FFFFFF
| title      = [[UEFA Liga prvaka 2000/2001.|Liga prvaka 2000/01]].
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _adidasstripeswhite
| pattern_b  = _FCBAYERN_0102h
| pattern_ra = _adidasstripeswhite
| pattern_sh = _FCBAYERN_0102h
| pattern_so = _FCBAYERN_0102h
| leftarm    = 282E37
| body       = FFFFFF
| rightarm   = 282E37
| shorts     = FFFFFF
| socks      = FFFFFF
| title      = [[Nogometna Bundesliga 2002/2003.|Bundesliga 2002/03]]. i DFB-Pokal
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _Bayern0203a
| pattern_b = _Bayern0203a
| pattern_ra = _Bayern0203a
| pattern_sh = _Bayern0203a
| pattern_so
| leftarm    = 778899
| body       = 778899
| rightarm   = 778899
| shorts     = 778899
| socks      = FFFFFF
| title      = 2003 DFB-Pokal
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la  = _Bayern0304h
| pattern_b   = _Bayern0304h
| pattern_ra  = _Bayern0304h
| pattern_sh  = _Bayern0304h
| pattern_so  = _bayern0304hl
| leftarm     = FFFFFF
| body        = FF0000
| rightarm    = FFFFFF
| shorts      = FF0000
| socks       = FF0000
| title      = [[Nogometna Bundesliga 2004/2005.|Bundesliga 2004/05]]. i DFB-Pokal
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la  =
| pattern_b   = _Bayern0506h
| pattern_ra  =
| pattern_sh  = _Bayern0506h2
| pattern_so  = _whitetopline
| leftarm     = FF0000
| body        = FF0000
| rightarm    = FF0000
| shorts      = FF0000
| socks       = FF0000
| title      = [[Nogometna Bundesliga 2005/2006.|Bundesliga 2005/06]]. i DFB-Pokal
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _Bayern0708h
| pattern_b  = _fcb0709h
| pattern_ra = _Bayern0708h
| pattern_sh = _Bayern0708h
| pattern_so = _bigone
| leftarm    = FF0000
| body       = FFFFFF
| rightarm   = FF0000
| shorts     = FF0000
| socks      = FF0000
| title      = [[Nogometna Bundesliga 2007/2008.|Bundesliga 2007/08]]. i DFB-Pokal
}}
{{col-end}}
{{col-begin|width=100%; margin:0%}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _fcb0910h
| pattern_b  = _fcb0910h
| pattern_ra = _fcb0910h
| pattern_sh = _fcb0910h
| pattern_so = _3_stripes_white2
| leftarm    = FFFFFF
| body       = FFFFFF
| rightarm   = FFFFFF
| shorts     = FFFFFF
| socks      = DD0000
| title      = [[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|Bundesliga 2009/10]]. i [[DFB-Pokal 2009/2010.]]
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _Bayern1011h
| pattern_b  = _Bayern1011h
| pattern_ra = _Bayern1011h
| pattern_sh = _Bayern1011h
| pattern_so = _adidasredl
| leftarm    = DD0000
| body       = FFFFFF
| rightarm   = DD0000
| shorts     = DD0000
| socks      = 000000
| title      = [[Finale UEFA Lige prvaka 2010.|Finale Lige prvaka 2010]].
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _bayern1112h
| pattern_b  = _bayern1112h
| pattern_ra = _bayern1112h
| pattern_sh = _bayern1112h
| pattern_so = _bayern1112hl
| leftarm    = FFFFFF
| body       = FFFFFF
| rightarm   = FFFFFF
| shorts     = FFFFFF
| socks      = DD0000
| title = [[UEFA Liga prvaka 2011/2012.|Liga prvaka 2011/12]].
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _bayern1314H
| pattern_b  = _bayern1314h
| pattern_ra = _bayern1314H
| pattern_sh = _bayern1314H
| pattern_so = _bayern1314H
| leftarm    = FFFFFF
| body       = FFFFFF
| rightarm   = FFFFFF
| shorts     = FFFFFF
| socks      = DD0000
| title = [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|Liga prvaka 2012/13]], [[DFB-Pokal]], i [[Nogometna Bundesliga 2013/2014.|Bundesliga 2013/14]].
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _bayern1415home
| pattern_b = _fcb1415H
| pattern_ra = _bayern1415home
| pattern_sh = _standard8889h
| pattern_so = _bayern1415home
| leftarm    = DD0000
| body       = FFFFFF
| rightarm   = DD0000
| shorts     = DD0000
| socks      = FFFFFF
| title = [[Nogometna Bundesliga 2014/2015.|Bundesliga 2014/15]]. i DFB-Pokal
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _Bayern1516h
| pattern_b =  _bayern1516h
| pattern_ra = _Bayern1516h
| pattern_sh = _Bayern1516h
| pattern_so = _bayern1516hl
| leftarm    = FF0000
| body       = FF0000
| rightarm   = FF0000
| shorts     = FF0000
| socks      = FF0000
| title = [[Nogometna Bundesliga 2015/2016.|Bundesliga 2015/16]].
}}
{{col-break}}
{{Football kit
| pattern_la = _Bayern1617H
| pattern_b = _bayern1617h
| pattern_ra = _Bayern1617H
| pattern_sh = _adidasonwhite
| pattern_so = _fcbayernm1617h
| leftarm    = FFFFFF
| body       = FFFFFF
| rightarm   = FFFFFF
| shorts     = 121212
| socks      = FF0000
| title = [[Finale DFB-Pokala 2016.]]}}
{{col-end}}

== Grb ==
Bayernov grb mijenjan je nekoliko puta. Prvobitno grb se sastojao od stiliziranih slova '''F''', '''C''', '''B''' i '''M''', utkanih u određeni simbol, a taj je grb bio plave boje. Godine 1954. prvi su put boje Bavarske uvrštene u grb.&lt;ref name=&quot;crestcolor&quot;&gt;{{cite book |last = Schulze-Marmeling |first = Dietrich |title = Die Bayern. Die Geschichte des deutschen Rekordmeisters |language = njemački |publisher = Die Werkstatt |year = 2003 |pages = 581 |isbn = 389533426X}}&lt;/ref&gt;

Moderna verzija grba nastaje 1954. i mijenja se nekoliko puta do danas. Trenutni grb je plav, crven i bijel, a u sredini sadrži i boje Bavarske, dok bijelim slovima na crvenom prstenu oko bavarskih boja piše &quot;FC Bayern München&quot;. Ta verzija koristi se od 2002.

{{galerija
|title=Grbovi Bayern Münchena kroz historiju
|width=120
|height=100
|align=center
|Datoteka:FC Bayern München (Altes Emblem).png |1901
|Datoteka:Bayern München Logo (1901-1906).svg|1902–1906
|Datoteka:Bayern München Logo (1906-1919).svg|1906–1919
|Datoteka:Bayern München Logo (1919-1924).svg|1919–1924
|Datoteka:Bayern München Logo (1924-1954).svg|1925–1954
|Datoteka:Logo Bayern Munchen(1954-1996).svg|1954–1996
|Datoteka:Bayern München Logo (1996-2002).svg|1996–2002
|Datoteka:Logo FC Bayern München.svg|2002–2017
|Datoteka:FC Bayern München logo (2017).svg|2017–2022
}}

== Rivalstva ==
Bayern i Dortmund vodili su mnogo bitki na raznim frontovima. U skorijoj prošlosti igrali su finala [[DFB-Pokal]]a 2008, 2012, 2014. i 2016.
Poraz od 2–5 protiv Dortmunda u finalu 2012. bio je najteži Bayernov poraz u finalima ikad. Isto tako igrali su i u finalima [[DFL-Superkup]]a 1989, 2012, 2013, 2014, 2016. i 2017. Vrhunac je bio 2013. u finalu [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], kad je [[Arjen Robben]] u posljednjim sekundama susreta pogodio za pobjedu 2-1.

Bayern je jedan od tri kluba iz [[München]]a. Njihov lokalni rival je [[TSV 1860 München]], koji je bio uspješniji klub 1960-ih. U periodu 1970–1980. TSV 1860 nije bio čest učesnik [[Fußball-Bundesliga|Bundeslige]], a u posljednje vrijeme većinom su igrali u [[2. Fußball-Bundesliga|Drugoj ligi]].[[Minhenski derbi]] uvijek izaziva dosta pažnje, a posljednji je odigran 2008. u [[DFB-Pokal|kupu]].&lt;ref&gt;Bayern Magazin: Sonderheft DFB-Pokal, 27. 2. 2008 {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

Od 1920. [[1. FC Nürnberg]] bio je Bayernov glavni &lt;ref name=&quot;Bavarian Derby&quot;&gt;{{cite web|title=Bavarian derby's long and turbulent history | url = http://www.fcbayern.de/en/news/news/2013/44429.php | publisher = FC Bayern Munich | access-date= 28. 9. 2014 | date = 21. 8. 2013}}&lt;/ref&gt; rival u [[Bavarska|Bavarskoj]]. Čak je i [[Philipp Lahm]] jedne prilike izjavio da je Nürnberg poseban protivnik i da je atmosfera na utakmicama protiv njih uvijek uzavrela.&lt;ref name=&quot;Bavarian Derby&quot;/&gt; Iako je Nürnberg bio uspješniji u periodu 1920–1930, kada su osvojili pet titula prvaka i tako postavili rekord, Bayern preuzima primat 60 godina kasnije.&lt;ref name=&quot;Bavarian Derby&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | last = Schulze-Marmeling | first = Dietrich| title = Die Bayern. Die Geschichte des deutschen Rekordmeisters | language = njemački | publisher = Die Werkstatt | year = 2003 | pages = 55–57, 64, 256–257 | isbn = 3-89533-426-X}}&lt;/ref&gt;

Bayern ima jako rivalstvo i sa [[1. FC Kaiserslautern]]om, a koje potječe još od utakmice iz 1973. kada je Bayern izgubio 7–4 nakon što je imao prednost 4–1.&lt;ref&gt;[http://www.weltfussball.de/spielbericht/bundesliga-1973-1974-1-fc-kaiserslautern-bayern-muenchen/ Bundesliga 1973/1974 » 12. Spieltag Kaiserslautern versus Bayern], ''Weltfussball.de''; 15. 5. 2009.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.sportfive.com/index.php?id=289 The &quot;Roten Teufel&quot; (red devils)&amp;nbsp;– tradition and wonder] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151016234439/http://www.sportfive.com/index.php?id=289 |date=16. 10. 2015 }}, ''sportfive.com''; 15. 5. 2009.&lt;/ref&gt; Također, ova dva kluba nekoliko puta bili su direktni konkurenti za osvajanje titule u domaćem prvenstvu.

No, Bayernovi glavni rivali uvijek su bili timovi koji su, u određenom periodu, bili na njihovom nivou i prijetili da prekinu njihovu dominaciju. Tokom 1970-ih to je bila [[Borussia Mönchengladbach]],&lt;ref name = &quot;bayernhistory6876&quot;&gt;{{cite web | title = 1966 bis 1979: Goldene Jahre | trans-title = 1966 to 1979: Golden Years | publisher = FC Bayern Erlebniswelt | access-date = 28. 9. 2014 | url = http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/meilensteine-ab-1900/1966-1979/index.php | language = njemački | archive-date = 28. 10. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141028114812/http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/meilensteine-ab-1900/1966-1979/index.php | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; U 1980-ima kao glavni rival pojavljuje se [[Hamburger SV]]. Tokom 1990-ih [[Borussia Dortmund]], [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]], [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] i [[FC Schalke 04|Schalke]].&lt;ref name=&quot;bayernhistory0003&quot;&gt;{{cite web|title=Emotion, drama and glory |publisher=FC Bayern Munich Official Website |access-date=15. 8. 2008 |year=2008 |url=http://www.fcbayern.t-home.de/en/company/club/history/00373.php  |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221215734/http://www.fcbayern.t-home.de/en/company/club/history/00373.php |archive-date=21. 12. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Kahn: We'll be back with a vengeance |publisher=FC Bayern Munich Official Website |access-date=15. 8. 2008 |date=6. 5. 2002 |url=http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2002/i02466.php  |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221220118/http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2002/i02466.php |archive-date=21. 12. 2008 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = Bayern fired up for Schalke showdown | publisher = FC Bayern Munich Official Website | access-date =15. 8. 2008 | date = 30. 3. 2007 | url = http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2007/11368.php}}&lt;/ref&gt;
U posljednje vrijeme to je [[Borussia Dortmund]].

Kad je riječ o međunarodnom nogometu, rivali Bayerna su [[Real Madrid CF|Real Madrid]],&lt;ref&gt;{{cite web | title = Bayern seek maximum return in Hamburg | publisher = FC Bayern München | access-date =15. 8. 2008 | date = 1. 9. 2007 | url = http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2007/13184.php}}&lt;/ref&gt; [[AC Milan]],&lt;ref&gt;{{cite web | title = Bayern paired with old foes Milan | access-date =15. 8. 2008 | date = 9. 3. 2007 | url = http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2007/11115.php}}&lt;/ref&gt; [[Manchester United FC|Manchester United]].&lt;ref name=&quot;bayernhistory0003&quot;/&gt; Real Madrid i Bayern odigrali su mnoge historijske utakmice. Većinom su se susretali u okviru Lige prvaka (nekadašnjeg Kupa evropskih šampiona). Odigrali su više od 30 utakmica. Najveći domaći poraz Realu je nanio upravo Bayern u Ligi prvaka. Utakmica je odigrana 29. februara 2000, a rezultat je bio 2-4 u korist Bayerna.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Acht Fakten zum Halbfinal-Rückspiel Real&amp;nbsp;– Bayern | publisher = sportal.de | date = 25. 4. 2012 | access-date = 26. 4. 2012 | url = http://www.sportal.de/sportal/generated/article/fussball/2012/04/25/22383100000.html | language = njemački | archive-url = https://web.archive.org/web/20120428030856/http://www.sportal.de/sportal/generated/article/fussball/2012/04/25/22383100000.html | archive-date=28. 4. 2012 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; S obzirom na to koliko je teško Realu poraziti ekipu Bayerna, Madriđani često Bayern nazivaju ''Bestia negra'' (&quot;Crna zvijer&quot;). Iako su se susreli mnogo puta, zanimljivo je da ova dva rivala nikad nisu igrali finale jednog velikog takmičenja.

== Uspjesi ==
=== Liga ===
* '''[[Fußball-Bundesliga]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 35:''' 1931/32, 1968/69, 1971/72, 1972/73, 1973/74, 1979/80, 1980/81, 1984/85, 1985/86, 1986/87, 1988/89, 1989/90, 1993/94, 1996/97, 1998/99, 1999/2000, 2000/01, 2002/03, 2004/05, 2005/06, 2007/08, [[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2009/10]], [[Nogometna Bundesliga 2012/2013.|2012/13]], [[Nogometna Bundesliga 2013/2014.|2013/14]], [[Nogometna Bundesliga 2014/2015.|2014/15]], [[Nogometna Bundesliga 2015/2016.|2015/16]], [[Nogometna Bundesliga 2016/2017.|2016/17]], [[Nogometna Bundesliga 2017/2018.|2017/18]], [[Nogometna Bundesliga 2018/2019.|2018/19]], [[Nogometna Bundesliga 2019/2020.|2019/20]], [[Nogometna Bundesliga 2020/2021.|2020/21]], [[Nogometna Bundesliga 2021/2022.|2021/22]], [[Nogometna Bundesliga 2022/2023.|2022/23]], [[Nogometna Bundesliga 2024/2025.|2024/25]], [[Nogometna Bundesliga 2025/2026.|2025/26.]]

=== Kup ===
* '''[[DFB-Pokal]]'''
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 20:''' 1957, 1966, 1967, 1969, 1971, 1982, 1984, 1986, 1998, 2000, 2003, 2005, 2006, 2008, [[DFB-Pokal 2009/2010.|2010]], 2013, 2014, 2016, 2019, 2020.
** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 4:''' 1985, 1999, 2012, 2018.
* '''[[DFL-Superkup|DFB/DFL-Superkup]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 11:''' 1987, 1990, 2010, 2012, 2016, 2017, 2018, 2020, 2021, 2022, 2025.
** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 5:''' 1989, 1994, 2013, 2014, 2015, 2019.
* '''[[DFL-Ligapokal]]'''
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 6:''' 1997, 1998, 1999, 2000, 2004, 2007.
** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 1:''' 2006.

=== Međunarodna takmičenja ===
* '''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]]'''
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 6:''' [[Kup evropskih šampiona 1973/1974.|1974]], [[Kup evropskih šampiona 1974/1975.|1975]], [[Kup evropskih šampiona 1975/1976.|1976]], [[UEFA Liga prvaka 2000/2001.|2001]], [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2013]], [[UEFA Liga prvaka 2019/2020.|2020.]]
** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 5:''' 1982, 1987, [[UEFA Liga prvaka 1998/1999.|1999]], [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2010]], [[UEFA Liga prvaka 2011/2012.|2012.]]
* '''[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]]'''
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 1:''' [[UEFA Kup pobjednika kupova 1966/1967.|1967.]]
* '''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / Evropska liga]]'''
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 1:''' 1996.
* '''[[UEFA Superkup]]'''
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' 2013, 2020.
** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 3:'''1975, 1976, 2001.
* '''[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]'''
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' [[Interkontinentalni kup 1976 (nogomet)|1976]], [[Interkontinentalni kup 2001 (nogomet)|2001.]]
* '''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]'''
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2013.|2013]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2020.|2020.]]

=== Regionalna takmičenja ===
Uspjesi kluba u bavarskim takmičenjima:&lt;ref&gt;{{cite book |author=Ludolf Hyll |title=Süddeutschlands Fussballgeschichte in Tabellenform 1897–1988|url= |location= |publisher=|page= |date=1988|language=njemački |trans-title= Nogometna historija južne Njemačke u tabelama}}&lt;/ref&gt;
*'''[[Verband Süddeutscher Fußball-Vereine]]'''
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' 1926, 1928.
** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 4:''' 1910, 1911, 1929, 1932.
*'''[[Süddeutscher Pokal]]'''
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]]:''' 1957.
** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]]:''' 1923.
*'''[[Ostkreis-Liga]]''' (I)
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' 1910, 1911.
** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 4:''' 1912, 1913, 1917, 1918.
*'''[[Kreisliga Südbayern]]'''
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' 1920, 1923.
** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]]:''' 1922.
*'''[[Bezirksliga Bayern]]'''
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]]:''' 1926.
*'''[[Bezirksliga Südbayern]]'''
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 6:''' 1928, 1929, 1930, 1931, 1932, 1933.
*'''[[Gauliga Bayern|Gauliga Südbayern]]'''
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]]:''' 1944.
*'''[[Regionalliga Süd (1963–74)|Regionalliga Süd]]''' (II)
** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]]:''' 1965.
** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]]:''' 1964.

== Igrači ==
''Posljednja izmjena: 5. februar 2026.''
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=NJE|ime=[[Manuel Neuer]]|poz=G}}([[Kapiten (nogomet)|C]])
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=FRA|ime=[[Dayot Upamecano]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=KOR|ime=[[Kim Min-jae (nogometaš)|Kim Min-jae]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=NJE|ime=[[Jonathan Tah]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=NJE|ime=[[Joshua Kimmich]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=NJE|ime=[[Serge Gnabry]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=NJE|ime=[[Leon Goretzka]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=ENG|ime=[[Harry Kane]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=NJE|ime=[[Jamal Musiala]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=SEN|ime=[[Nicolas Jackson]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=KOL|ime=[[Luis Díaz (nogometaš, 1997)|Luis Díaz]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=FRA|ime=[[Michael Olise]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=KAN|ime=[[Alphonso Davies]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=NJE|ime=[[Tom Bischof]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=JPN|ime=[[Hiroki Ito (nogometaš, 1999)|Hiroki Ito]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=POR|ime=[[Raphaël Guerreiro]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=NJE|ime=[[Sven Ulreich]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=AUT|ime=[[Konrad Laimer]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=NJE|ime=[[Jonas Urbig]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=42|nac=NJE|ime=[[Lennart Karl]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=44|nac=HRV|ime=[[Josip Stanišić]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=NJE|ime=[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=48|nac=NJE|ime=[[Leon Klanac]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa kraj|sakrijnapomenu=1}}

== Bayernova kuća slavnih ==
Sljedeći igrači su u '''Bayernovoj kući slavnih''':&lt;ref&gt;{{cite web | title = Hall of Fame | access-date = 28. 8. 2014 | year = 2012 | publisher = FC Bayern München | url = http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/hall-of-fame/index.php | language = njemački | archive-date = 8. 3. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160308153056/http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/hall-of-fame/index.php | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

'''1930-e'''
* {{ZD|NJE}} [[Conrad Heidkamp]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]])

'''1970-e'''
* {{ZD|NJE}} [[Franz Beckenbauer]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]])
* {{ZD|NJE}} [[Gerd Müller]] ([[Napadač|N]])
* {{ZD|NJE}} [[Uli Hoeneß]] ([[Napadač|N]])
* {{ZD|NJE}} [[Paul Breitner]] ([[Vezni igrač|V]])
* {{ZD|NJE}} [[Sepp Maier]] ([[Golman|G]])
* {{ZD|NJE}} [[Hans-Georg Schwarzenbeck]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]])
* {{ZD|NJE}} [[Franz Roth]] ([[Vezni igrač|V]])

'''1980-e'''
* {{ZD|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]] ([[Napadač|N]])
* {{ZD|NJE}} [[Klaus Augenthaler]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]])

'''1990-e:'''
* {{ZD|NJE}} [[Lothar Matthäus]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] / [[Vezni igrač|V]])
* {{ZD|NJE}} [[Stefan Effenberg]] ([[Vezni igrač|V]])

'''2000-te'''
* {{ZD|NJE}} [[Oliver Kahn]] ([[Golman|G]])
* {{ZD|NJE}} [[Mehmet Scholl]] ([[Vezni igrač|V]])
* {{ZD|FRA}} [[Bixente Lizarazu]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]])
* {{ZD|BRA}} [[Giovane Élber]] ([[Napadač|N]])

'''2010-e'''
* {{ZD|NJE}} [[Philipp Lahm]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]])
*{{ZD|Njemačka}} [[Bastian Schweinsteiger]] ([[Vezni igrač|V]])&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://fcbayern.com/de/news/2018/08/schweinsteiger-erhaelt-bayerischen-verdienstorden-und-wird-in-hall-of-fame-aufgenommen|title=Große Ehre für Schweinsteiger - FC Bayern München|date=27. 8. 2018|publisher= FC Bayern München|language=njemački|access-date=11. 9. 2018|via=}}&lt;/ref&gt;

=== Kapiteni ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
|'''Kapiten
|'''Godina
|-
|{{ZD|NJE}} Adolf Kunstwadl ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]])
|align=center|1965.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Werner Olk]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]])
|align=center|1965–1970.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Franz Beckenbauer]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]])
|align=center|1970–1977.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Sepp Maier]] ([[Golman|G]])
|align=center|1977–1979.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Gerd Müller]] ([[Napadač|N]])
|align=center|1979.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Georg Schwarzenbeck]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]])
|align=center|1979–1980.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Paul Breitner]] ([[Vezni igrač|V]])
|align=center|1980–1983.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]] ([[Napadač|N]])
|align=center|1983–1984.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Klaus Augenthaler]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]])
|align=center|1984–1991.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Raimond Aumann]] ([[Golman|G]])
|align=center|1991–1994.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Lothar Matthäus]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]])
|align=center|1994–1996.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Thomas Helmer]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]])
|align=center|1997–1999.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Stefan Effenberg]] ([[Vezni igrač|V]])
|align=center|1999–2002.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Oliver Kahn]] ([[Golman|G]])
|align=center|2002–2008.
|-
|{{ZD|HOL}} [[Mark van Bommel]] ([[Vezni igrač|V]])
|align=center|2008–2011.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Philipp Lahm]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]])
|align=center|2011–2017.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Manuel Neuer]] ([[Golman|G]])
|2017–
|}

== Stručni štab ==
=== Trenutni stručni štab ===
{{Starost Sekcija}}
''Posljednja izmjena: 1. juli 2018.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|'''Ime
|'''Uloga
|-
| colspan=&quot;2&quot; |                                       '''Trenersko osoblje'''
|-
|{{ZD|NJE}} Julian Nagelsmann
|Trener
|-
|{{ZD|NJE}} Hermann Gerland
|Pomoćni trener
|-
|{{ZD|NJE}} Tom Starke
|Trener golmana
|-
|{{ZD|NJE}} Toni Tapalović
|Trener golmana
|-
| colspan=&quot;2&quot; |                                             '''Fitnes osoblje'''
|-
|{{ZD|NJE}} Holger Broich
|Kondicijski trener
|-
| colspan=&quot;2&quot; |                                    '''Medicinsko osoblje'''
|-
|{{ZD|NJE}} Hans-Wilhelm Müller-Wohlfahrt
|Timski doktor i medicinski direktor
|-
|{{ZD|NJE}} Roland Schmidt
|Internist, kardiolog
|-
|{{ZD|NJE}} Jochen Hahne
|Timski doktor
|-
|{{ZD|NJE}} Peter Ueblacker
|Timski doktor
|-
|{{ZD|NJE}} Christian Huhn
|Fizioterapeut (glavni)
|-
|{{ZD|NJE}} Helmut Erhard
|Fizioterapeut
|-
|{{ZD|NJE}} Stephan Weickert
|Fizioterapeut
|-
|{{ZD|ITA}} Gianni Bianchi
|Fizioterapeut
|-
|{{ZD|NJE}} Bernd Schosser
|Fizioterapeut
|-
|{{ZD|NJE}} Thomas Wilhelmi
|Trener za rehabilitaciju
|-
| colspan=&quot;2&quot; |                         '''Sportski menadžment i organizacija'''
|-
|{{ZD|BIH}} [[Hasan Salihamidžić]]
|Sportski direktor
|-
|{{ZD|NJE}} Kathleen Krüger
|Tim menadžer
|}

=== Bivši treneri ===
[[Datoteka:Jupp Heynckes.jpg|mini|desno|200px|[[Jupp Heynckes]]]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Br.
|'''Ime
|'''Period
|-
|1.
|{{ZD|JUG}} [[Zlatko Čajkovski]]
|1. juli 1963 – 30. juni 1968.
|-
|2.
|{{ZD|JUG}} [[Branko Zebec]]
|1. juli 1968 – 13. mart 1970.
|-
|3.
|{{ZD|NJE}} [[Udo Lattek]]
|14. mart 1970 – 2. januar 1975.
|-
|4.
|{{ZD|NJE}} [[Dettmar Cramer]]
|16. januar 1975 – 1. decembar 1977.
|-
|5.
|{{ZD|MAĐ}} [[Gyula Lóránt]]
|2. decembar 1977 – 28. februar 1979.
|-
|6.
|{{ZD|MAĐ}} [[Pál Csernai]]
|1. mart 1979 – 16. maj 1983.
|-
|7.
|{{ZD|NJE}} [[Reinhard Saftig]] (''privremeno'')
|17. maj 1983 – 30. juni 1983.
|-
|8.
|{{ZD|NJE}} [[Udo Lattek]]
|1. juli 1983 – 30. juni 1987.
|-
|9.
|{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]]
|1. juli 1987 – 8. oktobar 1991.
|-
|10.
|{{ZD|DAN}} [[Søren Lerby]]
|9. oktobar 1991 – 11. mart 1992.
|-
|11.
|{{ZD|NJE}} [[Erich Ribbeck]]
|12. mart 1992 – 27. decembar 1993.
|-
|12.
|{{ZD|NJE}} [[Franz Beckenbauer]]
|7. januar 1994 – 30. juni 1994.
|-
|13.
|{{ZD|ITA}} [[Giovanni Trapattoni]]
|1. juli 1994 – 30. juni 1995.
|-
|14.
|{{ZD|NJE}} [[Otto Rehhagel]]
|1. juli 1995 – 27. april 1996.
|-
|15.
|{{ZD|NJE}} [[Franz Beckenbauer]] (''privremeno'')
|29. april 1996 – 30. juni 1996.
|-
|16.
|{{ZD|ITA}} [[Giovanni Trapattoni]]
|1. juli 1996 – 30. juni 1998.
|-
|17.
|{{ZD|NJE}} [[Ottmar Hitzfeld]]
|1. juli 1998 – 30. juni 2004.
|-
|18.
|{{ZD|NJE}} [[Felix Magath]]
|1. juli 2004 – 31. januar 2007.
|-
|19.
|{{ZD|NJE}} [[Ottmar Hitzfeld]]
|1. februar 2007 – 30. juni 2008.
|-
|20.
|{{ZD|NJE}} [[Jürgen Klinsmann]]
|1. juli 2008 – 27. april 2009.
|-
|21.
|{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]] (''privremeno'')
|27. april 2009 – 31. maj 2009.
|-
|22.
|{{ZD|HOL}} [[Louis van Gaal]]
|1. juli 2009 – 10. april 2011.
|-
|23.
|{{ZD|HOL}} [[Andries Jonker]] (''privremeno'')
|10. april 2011 – 26. juni 2011.
|-
|24.
|{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]]
|1. juli 2011 – 25. juni 2013.
|-
|25.
|{{ZD|ŠPA}} [[Pep Guardiola]]&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/22446865 | title = Pep Guardiola given Bayern Munich head coach start date | publisher = BBC | date = 8. 5. 2013 | access-date = 26. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.goal.com/en/news/15/germany/2013/05/07/3961517/guardiolas-start-date-with-bayern-revealed | title = Guardiola's start date with Bayern revealed | publisher=Goal.com| date = 7. 5. 2013 | access-date = 26. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
|26. juni 2013. – 30. juni 2016.
|-
|26.
|{{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]&lt;ref&gt;{{cite web | title = Guardiola not extending stay&amp;nbsp;– Ancelotti named new FCB coach | publisher = FC Bayern München | date = 20. 12. 2015 | access-date = 20. 12. 2015 | url = http://www.fcbayernmunich.com/us/news/news/2015/press-release-guardiola-not-extending-ancelotti-new-fcb-coach-201215.php | archive-url = https://web.archive.org/web/20151222091645/http://www.fcbayernmunich.com/us/news/news/2015/press-release-guardiola-not-extending-ancelotti-new-fcb-coach-201215.php | archive-date=22. 12. 2015 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
|1. juli 2016 – 28. septembar 2017.
|-
|27.
|{{ZD|FRA}} [[Willy Sagnol]] (''privremeno'')
|29. septembar 2017 – 8. oktobar 2017.
|-
|28.
|{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]]
|9. oktobar 2017 – 1. juli 2018.
|-
|29.
|{{ZD|HRV}} [[Niko Kovač]]
|1. juli 2018 – 3. novembar 2019.
|-
|30.
|{{ZD|NJE}} [[Hansi Flick]]
|3. novembar 2019 – 30. juni 2021.
|-
|31.
|{{ZD|NJE}} [[Julian Nagelsmann]]
|1. juli 2021 – 24. mart 2023.
|-
|32.
|{{ZD|NJE}} [[Thomas Tuchel]]
|24. mart 2023 – danas
|}

== Uprava kluba ==
[[Datoteka:Rummenige2008-05.jpg|mini|upright|Predsjednik Izvršnog odbora Karl-Heinz Rummenigge]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Colspan=&quot;3&quot;| [[Nadzorni odbor]]
|-
! Članovi !! Titula !! Izvor
|-
| [[Uli Hoeneß]] || Predsjednik FC Bayern München e.V. i predsjednik odbora ||&lt;ref&gt;{{cite journal |year= 2010 |title= Mitglieder des Aufsichtsrates der FC Bayern München AG gewählt |journal= Bayern Magazin |volume= 61 |issue= 11 |page= 14 |language = njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;supervisory board members&quot;&gt;{{cite web|title=Company&amp;nbsp;– Supervisory board members|url=http://www.fcbayern.de/en/club/company/members/supervisory-board-members/index.php|publisher=FC Bayern München |archive-url=https://web.archive.org/web/20151126145034/http://www.fcbayern.de/en/club/company/members/supervisory-board-members/index.php|archive-date=26. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Herbert Hainer]] || Potpredsjednik odbora i predsjednik [[Adidas]] AG ||&lt;ref name=&quot;supervisory board members&quot;/&gt;
|-
| Dr. Herbert Diess || Potpredsjednik odbora i predsjedavajući [[Volkswagen]]a ||&lt;ref name=&quot;supervisory board members&quot;/&gt;
|-
| Dr. Werner Zedelius || Potpredsjednik odbora i član odbora [[Allianz]] SE ||&lt;ref name=&quot;supervisory board members&quot;/&gt;
|-
| [[Timotheus Höttges]] || Predsjednik [[Deutsche Telekom]] AG ||&lt;ref name=&quot;supervisory board members&quot;/&gt;
|-
| Dr. [[Edmund Stoiber]] || Bivši premijer Bavarske i predsjednik savjetodavnog odbora Bayern München e.V. ||&lt;ref name=&quot;supervisory board members&quot;/&gt;
|-
| Dr. Theodor Weimer || Predsjedavajući [[Deutsche Börse]] AG ||&lt;ref name=&quot;supervisory board members&quot;/&gt;
|-
| Dr. Michael Diederich || Predsjedavajući odbora [[UniCredit]] Bank AG ||&lt;ref name=&quot;supervisory board members&quot;/&gt;
|-
| Prof. Dr. Dieter Mayer || Notar, potpresjednik FC Bayern Munich e.V. ||&lt;ref name=&quot;supervisory board members&quot;/&gt;
|-
! Colspan=&quot;3&quot;| [[Izvršni odbor]]
|-
! Članovi !! Titula !! Izvor
|-
| [[Karl-Heinz Rummenigge]] || Predsjednik ||&lt;ref name=&quot;CompanyInfo&quot;&gt;{{cite web|title=Company|url=https://www.fcbayern.de/en/club/company/members/|publisher=FC Bayern München |access-date=26. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150926003000/http://www.fcbayern.de/en/club/company/members/|archive-date=26. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
| Jan-Christian Dreesen || Član izvršnog odbora (finansije) ||&lt;ref name=&quot;CompanyInfo&quot;/&gt;
|-
| Andreas Jung || Član izvršnog odbora (marketing) ||&lt;ref name=&quot;CompanyInfo&quot;/&gt;
|-
| Jörg Wacker || Član izvršnog odbora (strategija) ||&lt;ref name=&quot;CompanyInfo&quot;/&gt;
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|FC Bayern München}}
* [http://www.fcbayern.t-com.de/en/index.php Zvanični sajt]

{{FC Bayern München}}
{{Bundesliga}}
{{Navkutije
|ime        =
|naslov     = Bayern u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Njemačke}}
{{Osvajači DFB-Pokala}}
{{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}}
{{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}}
{{Osvajači UEFA Superkupa}}
{{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}}
{{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva}}
{{Laureusova ekipa godine}}
{{EUK}}
}}

{{DEFAULTSORT:Bayern}}
[[Kategorija:FC Bayern München|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1900.]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bavarskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Münchenu]]
[[Kategorija:Sport u Münchenu]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA|Bayern]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva]]</text>
      <sha1>bwtvnaa9u5h93d6ox4zumm69d7kypme</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veliki koralni greben</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6109</id>
    <revision>
      <id>3839354</id>
      <parentid>3827833</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:55:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16755" sha1="ldo093ae5886gw89k9qoklj268eq6lt" xml:space="preserve">{{Infokutija UNESCO-svjetska baština
| ime            = Veliki koralni greben
| slika          =
[[File:Map of Great Barrier Reef Demis.png|thumbs|250px|Map_of_Great_Barrier_Reef_Demis]]
| opis_slike     =
| država         = [[Australija]]
| vrsta_baštine  =
| kriterija      = Priroda vii, viii, ix, x
| reference      =
| regija         = Uz istočnu obalu kopna [[Queensland]]a, [[Australija]]
| godina         = 1981
| mjerilo        =
| ugroženost     =
| veb-sajt       = {{URL|www.gbrmpa.gov.au/}}
}}
'''Veliki koralni greben''' je najveći [[koralni greben]] na svijetu,&lt;ref name=UNEP&gt;{{cite web|author=UNEP World Conservation Monitoring Centre |year=1980 |title=Protected Areas and World Heritage – Great Barrier Reef World Heritage Area |url=http://www.unep-wcmc.org/protected_areas/data/wh/gbrmp.html |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20080511100752/http://www.unep-wcmc.org/protected_areas/data/wh/gbrmp.html |url-status=dead |archive-date=11. 5. 2008 |publisher=[[Department of the Environment and Heritage]] |access-date=14. 3. 2009 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=GBRWHV&gt;{{cite web|title=The Great Barrier Reef World Heritage Values|url=http://www.environment.gov.au/heritage/places/world/great-barrier-reef/values.html|access-date=3. 9. 2008|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130509112200/http://www.environment.gov.au/heritage/places/world/great-barrier-reef/values.html|archive-date=9. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; koji se sastoji od preko 2.900 pojedinačnih grebena&lt;ref&gt;The [[Great Barrier Reef World Heritage Area]], which is 348,000&amp;nbsp;km squared, has 2900 reefs.However, this does not include the reefs found in the [[Torres Strait]], which has an estimated area of 37,000&amp;nbsp;km squared and with a possible 750 reefs and shoals. {{harvnb|Hopley|Smithers|Parnell|2007|p=1}}&lt;/ref&gt; i 900 [[Ostrvo|ostrva]] koji se protežu na više od 2.300 kilometara na površini od približno 344.400 kvadratnih kilometara.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Fodor's|title=Great Barrier Reef Travel Guide|url=http://www.fodors.com/miniguides/mgresults.cfm?destination=great_barrier@230&amp;cur_section=ove|access-date=8. 8. 2006|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130514032401/http://www.fodors.com/world/australia-and-the-pacific/australia/queensland/great-barrier-reef/|archive-date=14. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = 1975review&gt;{{cite web|author=Department of the Environment and Heritage|title=Review of the Great Barrier Reef Marine Park Act 1975|url=http://www.deh.gov.au/coasts/publications/gbr-marine-park-act.html|access-date=2. 11. 2006|archive-url = https://web.archive.org/web/20061018005108/http://www.deh.gov.au/coasts/publications/gbr-marine-park-act.html |archive-date = 18. 10. 2006|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  Greben se nalazi u [[Koralno more|Koralnom moru]] blizu obale [[Queensland]]a na sjeveroistoku [[Australija|Australije]], odvojen od obale kanalom širokim 100 milja na mjestima i skoro 61 m dubine.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Leong|first=Goh Cheng|url=https://books.google.com/books?id=XhJ4RAAACAAJ&amp;q=certificate+physical+and+human+geography|title=Certificate Physics And Human Geography; Indian Edition|year=1995|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-562816-6|pages=81|language=en|access-date=21. 1. 2022|archive-date=20. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620214553/https://books.google.com/books?id=XhJ4RAAACAAJ&amp;q=certificate+physical+and+human+geography|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Veliki koralni greben može se vidjeti iz [[svemir]]a i najveća je pojedinačna struktura na svijetu koju su napravili živi organizmi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ga.gov.au/media/releases/2002/1013133456_20385.jsp |title=Great Barrier Reef: no buried treasure |author=Sarah Belfield |publisher=Geoscience Australia (Australian Government) |date=8. 2. 2002 |access-date=11. 6. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071001045912/http://www.ga.gov.au/media/releases/2002/1013133456_20385.jsp |archive-date=1. 10. 2007 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt; Ova struktura grebena je sastavljena i izgrađena od milijardi sićušnih organizama, poznatih kao [[koralni polipi]].&lt;ref name=billions&gt;{{cite news |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1590/is_1_57/ai_65370824 |archive-url=https://archive.today/20120708000309/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1590/is_1_57/ai_65370824/ |url-status=dead |archive-date=8. 7. 2012 |author=Sharon Guynup |date=4. 9. 2000 |work=[[Science World (časopis)|Science World]] |title=Australia's Great Barrier Reef |access-date=11. 6. 2007 }}&lt;/ref&gt; Podržava široku raznolikost života i izabran je za [[UNESCO|mjesto svjetske baštine]] 1981.&lt;ref name=&quot;UNEP&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;GBRWHV&quot;/&gt; CNN ga je označio jednim od [[sedam svjetskih čuda]] 1997.&lt;ref&gt;{{cite news|publisher=CNN |year=1997 |title=The Seven Natural Wonders of the World |url=http://www.cnn.com/TRAVEL/DESTINATIONS/9711/natural.wonders/ |access-date=6. 8. 2006 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060721011803/http://www.cnn.com/TRAVEL/DESTINATIONS/9711/natural.wonders/ |archive-date=21. 7. 2006 }}&lt;/ref&gt; Australijska mjesta svjetske baštine uvrstila su ga na svoju listu 2007.&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=Department of Agriculture, Water and the Environment |title=National Heritage List: The Great Barrier Reef, Queensland |url=https://www.environment.gov.au/heritage/places/world/gbr |access-date=23. 4. 2021 |archive-date=22. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210422152822/http://www.environment.gov.au/heritage/places/world/gbr |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Nacionalni fond [[Queensland]]a proglasio ga je državnom ikonom Queenslanda 2006.&lt;ref&gt;{{cite web|author=National Trust Queensland|title=Queensland Icons|url=http://www.nationaltrustqld.org/qldicons.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061210082849/http://www.nationaltrustqld.org/qldicons.htm|archive-date=10. 12. 2006|access-date=27. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

Veliki koralni greben se nalazi na južnoj [[hemisferi]] i okružuje veliki dio obale istočnog dijela Australije, silazeći sa sjevera prema jugu. Njegova dužina iznosi 2300 kilometara. Upravo je on najveći, najduži i najmasivniji živi organizam na cijeloj planeti. Postoji jedna zanimljivost koja je svojstvena samo jednom ovako velikom organizmu, a to je da sam greben čini preko 400 vrsta [[koral]]a, a u njegovoj okolini živi oko 1500 različitih vrsta [[riba]].

Pored toga, u zoni u kojoj se proteže greben žive i neke jako rijetke i zanimljive životinjske vrste kao npr. [[morska krava]] i velika zelena [[kornjača]] (''chelonia mydas''). [[UNESCO]] je 1981. uvrstio ''''''Veliki koralni greben'''''' u listu [[Svjetska baština|svjetske baštine]], pa je time učinjeno mnogo na njegovoj zaštiti i očuvanju.&lt;ref&gt;[https://whc.unesco.org/en/list/154 UNESCO: Veliki koralni greben - whc.unesco.org - Pristupljeno 20.11.2021.]&lt;/ref&gt; Veliki dio grebena zaštićen je morskim parkom Velikog koralnog grebena, koji pomaže u ograničavanju utjecaja ljudske upotrebe, poput ribolova i turizma. Drugi ekološki pritisci na greben i njegov [[ekosistem]] uključuju otjecanje zagađivača koje je stvorio čovjek, [[klimatske promjene]] praćene [[Masovno izbjeljivanje korala|masovnim izbjeljivanjem koralja]], odlaganje mulja i ciklične epidemije vrste [[Acanthaster planci]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/environment/2019/feb/20/great-barrier-reef-authority-gives-green-light-to-dump-dredging-sludge|title=Great Barrier Reef authority gives green light to dump dredging sludge|last=Smee|first=Ben|date=20. 2. 2019|work=The Guardian|access-date=21. 2. 2019|issn=0261-3077|archive-url=https://web.archive.org/web/20190221130431/https://www.theguardian.com/environment/2019/feb/20/great-barrier-reef-authority-gives-green-light-to-dump-dredging-sludge|archive-date=21. 2. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema studiji ''Proceedings of the National Academy of Sciences'',  objavljenoj u oktobru 2012. greben je izgubio više od polovine koralnog pokrivača od 1985, nalaz koji je potvrdila studija iz 2020. koja je otkrila da je više od polovine koralnog pokrivača grebena bilo izgubljen između 1995. i 2017, s efektima rasprostranjenog događaja izbjeljivanja 2020. koji još nisu kvantificirani.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite news|last=Eilperin|first=Juliet|title=Great Barrier Reef has lost half its corals since 1985, new study says|url=https://www.washingtonpost.com/national/health-science/great-barrier-reef-has-lost-half-its-corals-since-1985-new-study-says/2012/10/01/c733025c-0bda-11e2-bb5e-492c0d30bff6_story.html?wprss=rss_social-nation-headlines&amp;Post+generic=?tid=sm_twitter_washi|newspaper=The Washington Post|access-date=1. 10. 2012|date=1. 10. 2012|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209051801/https://www.washingtonpost.com/national/health-science/great-barrier-reef-has-lost-half-its-corals-since-1985-new-study-says/2012/10/01/c733025c-0bda-11e2-bb5e-492c0d30bff6_story.html?wprss=rss_social-nation-headlines&amp;Post+generic=%3Ftid%3Dsm_twitter_washi|archive-date=9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|author=Amy Woodyatt|title=The Great Barrier Reef has lost half its corals within 3 decades|url=https://www.cnn.com/travel/article/great-barrier-reef-coral-loss-intl-scli-climate-scn/index.html|access-date=17. 10. 2020|website=CNN|date=13. 10. 2020 |language=en|archive-date=15. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201015211707/https://www.cnn.com/travel/article/great-barrier-reef-coral-loss-intl-scli-climate-scn/index.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Veliki koralni greben je dugo bio poznat i korišten od strane [[Aboridžini|Aboridžina]] Australije i naroda Tores Strait Islanda, te je važan dio kulture i duhovnosti lokalnih grupa. Greben je vrlo popularna destinacija za turiste, posebno u regijama [[Whitsunday Islands]] i [[Cairns]]. Turizam je važna ekonomska aktivnost za regiju, koja generiše preko 3 milijarde AUD-a godišnje.&lt;ref name=&quot;economics&quot;&gt;{{cite web|author=Access Economics Pty Ltd|year=2005|title=Measuring the economic and financial value of the Great Barrier Reef Marine Park|url=http://www.gbrmpa.gov.au/__data/assets/pdf_file/0004/5584/gbrmpa_RP84_Measuring_The_Economic_And_Financial_Value_Of_The_GBRMP_2005.pdf|access-date=2. 3. 2013|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130429200133/http://www.gbrmpa.gov.au/__data/assets/pdf_file/0004/5584/gbrmpa_RP84_Measuring_The_Economic_And_Financial_Value_Of_The_GBRMP_2005.pdf|archive-date=29. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; U novembru 2014. Google je pokrenuo ''Google Underwater Street View u 3D-u'' Velikog koralnog grebena.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.tempo.co/read/news/2014/11/16/240622233/Google-Launches-Underwater-Street-View |title=Google Launches Underwater Street View |date=16. 11. 2014|url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129030153/http://en.tempo.co/read/news/2014/11/16/240622233/Google-Launches-Underwater-Street-View |archive-date=29. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;

Izvještaj iz marta 2016. navodi da je izbjeljivanje koralja raširenije nego što se ranije mislilo, ozbiljno pogađajući sjeverne dijelove grebena kao rezultat zagrijavanja okeanskih temperatura.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Great Barrier Reef coral bleaching more widespread than first thought|work=The Sydney Morning Herald|url=https://www.smh.com.au/environment/great-barrier-reef-coral-bleaching-more-widespread-than-first-thought-surveys-reveal-20160331-gnux7x.html|date=31. 3. 2016|access-date=2. 4. 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160403042953/http://www.smh.com.au/environment/great-barrier-reef-coral-bleaching-more-widespread-than-first-thought-surveys-reveal-20160331-gnux7x.html|archive-date=3. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2016. ''Outside'' je objavio smrtovnicu za greben;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.outsideonline.com/2112086/obituary-great-barrier-reef-25-million-bc-2016|title=Obituary: Great Barrier Reef (25 Million BC–2016)|first=Rowan|last=Jacobsen|date=11. 10. 2016|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161016120040/http://www.outsideonline.com/2112086/obituary-great-barrier-reef-25-million-bc-2016|archive-date=16. 10. 2016|access-date=16. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; članak je kritikovan zbog preuranjenosti i ometanja napora da se ojača otpornost grebena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.cnn.com/2016/10/14/us/barrier-reef-obit-trnd/index.html|title=The Great Barrier Reef is not actually dead|first=Sophie |last=Lewis|publisher=CNN|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170312022437/http://www.cnn.com/2016/10/14/us/barrier-reef-obit-trnd/index.html|archive-date=12. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; U martu 2017., časopis ''Nature'' objavio je rad koji pokazuje da su ogromni dijelovi od 800 kilometara u sjevernom dijelu grebena umrli tokom 2016. od visokih temperatura vode, događaja koji su autori zabilježili. na efekte globalnih klimatskih promjena.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2017/03/15/science/great-barrier-reef-coral-climate-change-dieoff.html|title=Large Sections of Australia's Great Reef Are Now Dead, Scientists Find|last1=Cave|first1=Damien|date=15. 3. 2017|work=The New York Times|access-date=19. 2. 2018|last2=Gillis|first2=Justin|issn=0362-4331|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180220033229/https://www.nytimes.com/2017/03/15/science/great-barrier-reef-coral-climate-change-dieoff.html|archive-date=20. 2. 2018}}&lt;/ref&gt; Procenat novih korala rođenih na Velikom korajnom grebenu drastično je opao u 2018. i naučnici to opisuju kao ranu fazu &quot;ogromnog događaja prirodne selekcije&quot;. Mnoge zrele odrasle jedinke umrle su u događajima izbjeljivanja 2016-17, što je dovelo do niske stope nataliteta korala. Tipovi korala koji su se razmnožavali također su se promijenili, što će dovesti do &quot;dugoročne reorganizacije ekosistema grebena ako se trend nastavi.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.abc.net.au/news/science/2019-04-04/great-barrier-reef-changes-coral-bleaching-recruitment-plummets/10962054|title=Great Barrier Reef coral bleaching causes numbers of baby coral to plummet|date=4. 4. 2019|publisher=Australian Broadcasting Corporation|archive-url=https://web.archive.org/web/20190410133255/https://www.abc.net.au/news/science/2019-04-04/great-barrier-reef-changes-coral-bleaching-recruitment-plummets/10962054|archive-date=10. 4. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

''Zakon o morskom parku Velikog koralnog grebena'' iz 1975. (odjeljak 54) propisuje izvještaj o izgledima o zdravlju, pritiscima i budućnosti grebena svakih pet godina. Posljednji izvještaj objavljen je 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gbrmpa.gov.au/our-work/outlook-report-2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190901011720/http://www.gbrmpa.gov.au/our-work/outlook-report-2019|url-status=dead|archive-date=1. 9. 2019|title=Great Barrier Reef Outlook Report 2019|website=[[Great Barrier Reef Marine Park Authority]]|language=en|access-date=3. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; U martu 2022. potvrđen je još jedan masovni događaj izbjeljivanja, što je izazvalo daljnju zabrinutost oko budućnosti ovog sistema grebena, posebno kada se uzmu u obzir mogući efekti vremenskog fenomena [[El Niño]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-australia-60870239|date=25. 3. 2022|title=Great Barrier Reef: Australia confirms new mass bleaching event|website=BBC News|access-date=25. 3. 2022|archive-date=25. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220325065956/https://www.bbc.com/news/world-australia-60870239|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Australijska vlada je formirala tijelo koje će se brinuti o grebenu, ali i pravilno ga iskoristiti kao turističku atrakciju. ''The Great Barrier Reef Marine Park Authority'' je tijelo koje u potpunosti, u ime vlade Australije, kontroliše sam greben i njegove resurse, te radi na njegovom unaprijeđenju i očuvanju. ''Australijski institut za nauku o moru'' provodi godišnja istraživanja statusa Velikog koralnog grebena, a izvještaj iz 2022. pokazao je najveći oporavak u posljednjih 36 godina. To je uglavnom zbog ponovnog rasta dvije trećine grebena od strane brzorastućeg korala Acropora, koji je dominantni koral.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aims.gov.au/monitoring-great-barrier-reef/gbr-condition-summary-2021-22|date= 4. 8. 2022|title= Annual Summary Report of Coral Reef Condition 2021/22|website=AIMS|access-date= 2. 1. 2023|archive-date=13. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221113075129/https://www.aims.gov.au/monitoring-great-barrier-reef/gbr-condition-summary-2021-22|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Commonscat|Great Barrier Reef}}

[[Kategorija:Australija]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Australiji]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>ldo093ae5886gw89k9qoklj268eq6lt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Una</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6689</id>
    <revision>
      <id>3839036</id>
      <parentid>3798518</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:02:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Save]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839036</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4609" sha1="r4y0hnydom15bv9bxycpxbbieumpmfs" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Una
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Una (collage image).jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Rijeka Una kod [[Bihać]]a, [[Štrbački buk]], Kostele, [[Bosanska Otoka]], [[Bosanska Krupa]]
| slika_karta                =
| veličina_karte             =
| karta_opis                 =
| dužina                     = 212
| izvor                      = kod [[Donja Suvaja (Gračac)|Donje Suvaje]], [[Hrvatska]]
| nadmorska visina izvora    = 520
| izvor_lat_d                = 44
| izvor_lat_m                = 17
| izvor_lat_s                = 49
| izvor_lat_NS               = N
| izvor_long_d               = 16
| izvor_long_m               = 8
| izvor_long_s               = 11
| izvor_long_EW              = E
| ušće                       = kod [[Jasenovac|Jasenovca]], [[Hrvatska]]
| nadmorska visina ušća      = 94
| ušće_lat_d                 = 45
| ušće_lat_m                 = 16
| ušće_lat_s                 = 12
| ušće_lat_NS                = N
| ušće_long_d                = 16
| ušće_long_m                = 55
| ušće_long_s                = 5
| ušće_long_EW               = E
| ulijeva_se_u               = [[Sava]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 202
| površina sliva             = 9.368
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = [[Klokot (rijeka)|Klokot]]
| desne_pritoke              = [[Unac]], [[Krušnica]], [[Sana]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}
| gradovi kroz koje protiče  = [[Bihać]], [[Bosanska Krupa]], [[Hrvatska Kostajnica]], [[Kostajnica]], [[Bosanska Dubica]]
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   =
}}
'''Una''' je [[rijeka]] u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] koja manjim dijelom čini zapadnu granicu BiH i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Po nekim prepostavkama naziv rijeke Una potiče od latinske riječi ''uno'', što ima značenje jedna, jedina&lt;ref name=&quot;Rijeka Una, kostajnica.com&quot;&gt;[http://www.kostajnica.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=53&amp;Itemid=59 ''Rijeka Una, kostajnica.com'']; pristupljeno: 29. 1. 2014.&lt;/ref&gt;.
Una izvire u selu Donja Suvaja&lt;ref&gt;[http://nationalpark-una.ba/bs/rijeke.php ''Rijeke Nacionalnog parka, nationalpark-una.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140716212548/http://nationalpark-una.ba/bs/rijeke.php |date=16 Juli 2014 }}; pristupljeno: 29. 1. 2014.&lt;/ref&gt; u Hrvatskoj i protiče kroz: [[Martin Brod]], [[Kulen Vakuf]], [[Ripač]], [[Bihać]], [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]], [[Bosanska Otoka|Bosansku Otoku]], [[Novi Grad]], [[Kostajnica|Kostajnicu]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatsku Kostajnicu]], [[Kozarska Dubica|Kozarsku Dubicu]] i [[Jasenovac]]. Ulijeva se u [[Sava|Savu]] blizu mjesta Jasenovac. Njene glavne pritoke su [[Sana]], [[Unac]], [[Krušnica]] i [[Klokot]].
Ukupna dužina ove rijeke koja pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]] je oko 212&amp;nbsp;km. Površina njenog sliva je 10.400&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Nedaleko od Bosanske Otoke pronađen je jedan čamac izdubljen u deblu, poprilično velikih razmjera. Služio je, po riječima arheologinje Branke Raunig iz bihaćkog Regionalnog muzeja Pounja, za transport roba i ljudi. Danas je Una dio velikog blaga prirodnog nasljeđa Bosne i Hercegovine, mjesto bogatog turističkog prometa i održavanja međunarodne sportsko-turističke manifestacije [[Una-Regata]].

U Uni raste preko 170 različitih vrsta ljekovitih biljaka, kao što je rijetka [[biljka]] ''Campanula unensis'', i oko 28 vrsta ribe, među kojima su [[lipljen]], [[pastrmka]] i [[mladica]].

== Također pogledajte ==

* [[Nacionalni park Una]]
* [[Una-Regata]]
* [[Una riversplash]]
* [[Ostrožac (Cazin)]]

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Park na ostrove v rece Une, Bosanska Krupa.jpg|Rjeka Una u Bos. Krupi
River Una, BiH.jpg|
Kastele.jpg|Rijeka Una u Kostelima
Bosanska Otoka - Moschee an der Una.jpg|Rijeka Una u Bos. Otoci
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{Reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Una River (Sava)}}
* {{službeni sajt|http://nationalpark-una.ba/bs/}} nacionalnog parka Una

{{Sava}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Una]]
[[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]</text>
      <sha1>r4y0hnydom15bv9bxycpxbbieumpmfs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839099</id>
      <parentid>3839036</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:04:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4653" sha1="4pgxiw288zlwxwdctyd6g66rpnafz5d" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Una
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Una (collage image).jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Rijeka Una kod [[Bihać]]a, [[Štrbački buk]], Kostele, [[Bosanska Otoka]], [[Bosanska Krupa]]
| slika_karta                =
| veličina_karte             =
| karta_opis                 =
| dužina                     = 212
| izvor                      = kod [[Donja Suvaja (Gračac)|Donje Suvaje]], [[Hrvatska]]
| nadmorska visina izvora    = 520
| izvor_lat_d                = 44
| izvor_lat_m                = 17
| izvor_lat_s                = 49
| izvor_lat_NS               = N
| izvor_long_d               = 16
| izvor_long_m               = 8
| izvor_long_s               = 11
| izvor_long_EW              = E
| ušće                       = kod [[Jasenovac|Jasenovca]], [[Hrvatska]]
| nadmorska visina ušća      = 94
| ušće_lat_d                 = 45
| ušće_lat_m                 = 16
| ušće_lat_s                 = 12
| ušće_lat_NS                = N
| ušće_long_d                = 16
| ušće_long_m                = 55
| ušće_long_s                = 5
| ušće_long_EW               = E
| ulijeva_se_u               = [[Sava]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 202
| površina sliva             = 9.368
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = [[Klokot (rijeka)|Klokot]]
| desne_pritoke              = [[Unac]], [[Krušnica]], [[Sana]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}
| gradovi kroz koje protiče  = [[Bihać]], [[Bosanska Krupa]], [[Hrvatska Kostajnica]], [[Kostajnica]], [[Bosanska Dubica]]
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   =
}}
'''Una''' je [[rijeka]] u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] koja manjim dijelom čini zapadnu granicu BiH i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Po nekim prepostavkama naziv rijeke Una potiče od latinske riječi ''uno'', što ima značenje jedna, jedina&lt;ref name=&quot;Rijeka Una, kostajnica.com&quot;&gt;[http://www.kostajnica.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=53&amp;Itemid=59 ''Rijeka Una, kostajnica.com'']; pristupljeno: 29. 1. 2014.&lt;/ref&gt;.
Una izvire u selu Donja Suvaja&lt;ref&gt;[http://nationalpark-una.ba/bs/rijeke.php ''Rijeke Nacionalnog parka, nationalpark-una.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140716212548/http://nationalpark-una.ba/bs/rijeke.php |date=16 Juli 2014 }}; pristupljeno: 29. 1. 2014.&lt;/ref&gt; u Hrvatskoj i protiče kroz: [[Martin Brod]], [[Kulen Vakuf]], [[Ripač]], [[Bihać]], [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]], [[Bosanska Otoka|Bosansku Otoku]], [[Novi Grad]], [[Kostajnica|Kostajnicu]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatsku Kostajnicu]], [[Kozarska Dubica|Kozarsku Dubicu]] i [[Jasenovac]]. Ulijeva se u [[Sava|Savu]] blizu mjesta Jasenovac. Njene glavne pritoke su [[Sana]], [[Unac]], [[Krušnica]] i [[Klokot]].
Ukupna dužina ove rijeke koja pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]] je oko 212&amp;nbsp;km. Površina njenog sliva je 10.400&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Nedaleko od Bosanske Otoke pronađen je jedan čamac izdubljen u deblu, poprilično velikih razmjera. Služio je, po riječima arheologinje Branke Raunig iz bihaćkog Regionalnog muzeja Pounja, za transport roba i ljudi. Danas je Una dio velikog blaga prirodnog nasljeđa Bosne i Hercegovine, mjesto bogatog turističkog prometa i održavanja međunarodne sportsko-turističke manifestacije [[Una-Regata]].

U Uni raste preko 170 različitih vrsta ljekovitih biljaka, kao što je rijetka [[biljka]] ''Campanula unensis'', i oko 28 vrsta ribe, među kojima su [[lipljen]], [[pastrmka]] i [[mladica]].

== Također pogledajte ==

* [[Nacionalni park Una]]
* [[Una-Regata]]
* [[Una riversplash]]
* [[Ostrožac (Cazin)]]

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Park na ostrove v rece Une, Bosanska Krupa.jpg|Rjeka Una u Bos. Krupi
River Una, BiH.jpg|
Kastele.jpg|Rijeka Una u Kostelima
Bosanska Otoka - Moschee an der Una.jpg|Rijeka Una u Bos. Otoci
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{Reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Una River (Sava)}}
* {{službeni sajt|http://nationalpark-una.ba/bs/}} nacionalnog parka Una

{{Sava}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Una]]
[[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>4pgxiw288zlwxwdctyd6g66rpnafz5d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839154</id>
      <parentid>3839099</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:04:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4687" sha1="iciopyhaz5t5pitj6ja7cn9hxcby0uy" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Una
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Una (collage image).jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Rijeka Una kod [[Bihać]]a, [[Štrbački buk]], Kostele, [[Bosanska Otoka]], [[Bosanska Krupa]]
| slika_karta                =
| veličina_karte             =
| karta_opis                 =
| dužina                     = 212
| izvor                      = kod [[Donja Suvaja (Gračac)|Donje Suvaje]], [[Hrvatska]]
| nadmorska visina izvora    = 520
| izvor_lat_d                = 44
| izvor_lat_m                = 17
| izvor_lat_s                = 49
| izvor_lat_NS               = N
| izvor_long_d               = 16
| izvor_long_m               = 8
| izvor_long_s               = 11
| izvor_long_EW              = E
| ušće                       = kod [[Jasenovac|Jasenovca]], [[Hrvatska]]
| nadmorska visina ušća      = 94
| ušće_lat_d                 = 45
| ušće_lat_m                 = 16
| ušće_lat_s                 = 12
| ušće_lat_NS                = N
| ušće_long_d                = 16
| ušće_long_m                = 55
| ušće_long_s                = 5
| ušće_long_EW               = E
| ulijeva_se_u               = [[Sava]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 202
| površina sliva             = 9.368
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = [[Klokot (rijeka)|Klokot]]
| desne_pritoke              = [[Unac]], [[Krušnica]], [[Sana]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}
| gradovi kroz koje protiče  = [[Bihać]], [[Bosanska Krupa]], [[Hrvatska Kostajnica]], [[Kostajnica]], [[Bosanska Dubica]]
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   =
}}
'''Una''' je [[rijeka]] u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] koja manjim dijelom čini zapadnu granicu BiH i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Po nekim prepostavkama naziv rijeke Una potiče od latinske riječi ''uno'', što ima značenje jedna, jedina&lt;ref name=&quot;Rijeka Una, kostajnica.com&quot;&gt;[http://www.kostajnica.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=53&amp;Itemid=59 ''Rijeka Una, kostajnica.com'']; pristupljeno: 29. 1. 2014.&lt;/ref&gt;.
Una izvire u selu Donja Suvaja&lt;ref&gt;[http://nationalpark-una.ba/bs/rijeke.php ''Rijeke Nacionalnog parka, nationalpark-una.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140716212548/http://nationalpark-una.ba/bs/rijeke.php |date=16 Juli 2014 }}; pristupljeno: 29. 1. 2014.&lt;/ref&gt; u Hrvatskoj i protiče kroz: [[Martin Brod]], [[Kulen Vakuf]], [[Ripač]], [[Bihać]], [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]], [[Bosanska Otoka|Bosansku Otoku]], [[Novi Grad]], [[Kostajnica|Kostajnicu]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatsku Kostajnicu]], [[Kozarska Dubica|Kozarsku Dubicu]] i [[Jasenovac]]. Ulijeva se u [[Sava|Savu]] blizu mjesta Jasenovac. Njene glavne pritoke su [[Sana]], [[Unac]], [[Krušnica]] i [[Klokot]].
Ukupna dužina ove rijeke koja pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]] je oko 212&amp;nbsp;km. Površina njenog sliva je 10.400&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Nedaleko od Bosanske Otoke pronađen je jedan čamac izdubljen u deblu, poprilično velikih razmjera. Služio je, po riječima arheologinje Branke Raunig iz bihaćkog Regionalnog muzeja Pounja, za transport roba i ljudi. Danas je Una dio velikog blaga prirodnog nasljeđa Bosne i Hercegovine, mjesto bogatog turističkog prometa i održavanja međunarodne sportsko-turističke manifestacije [[Una-Regata]].

U Uni raste preko 170 različitih vrsta ljekovitih biljaka, kao što je rijetka [[biljka]] ''Campanula unensis'', i oko 28 vrsta ribe, među kojima su [[lipljen]], [[pastrmka]] i [[mladica]].

== Također pogledajte ==

* [[Nacionalni park Una]]
* [[Una-Regata]]
* [[Una riversplash]]
* [[Ostrožac (Cazin)]]

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Park na ostrove v rece Une, Bosanska Krupa.jpg|Rjeka Una u Bos. Krupi
River Una, BiH.jpg|
Kastele.jpg|Rijeka Una u Kostelima
Bosanska Otoka - Moschee an der Una.jpg|Rijeka Una u Bos. Otoci
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{Reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Una River (Sava)}}
* {{službeni sajt|http://nationalpark-una.ba/bs/}} nacionalnog parka Una

{{Sava}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Una]]
[[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>iciopyhaz5t5pitj6ja7cn9hxcby0uy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vrbas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6766</id>
    <revision>
      <id>3839037</id>
      <parentid>3798544</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:03:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Save]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839037</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5012" sha1="huynkzkvgztztq6rszco8zqur1gzxzg" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Vrbas
| slika                      = Vrbas gestaut.jpg
| opis                       =
| dužina                     = 250
| nadmorska visina izvora    = 1715
| prosječni protok           = 114
| površina sliva             = 6273
| izvor                      = ispod [[Zec-Planina|Zec-planine]]
| ušće                       = [[Sava]]
| pritoke                    = [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]], [[Pliva]], [[Ugar]] i druge
| države kroz koje protiče   = [[BiH]]
| gradovi kroz koje protiče  = [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Bugojno]], [[Donji Vakuf]], [[Jajce]] i [[Banja Luka]]
| sliv                       = [[Crno more|Crnomorski sliv]]
| plovna                     = ???
}}
'''Vrbas''' je rijeka i desna pritoka [[Sava|Save]] a protiče zapadnim dijelom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Dužine je oko 250&amp;nbsp;km, površine sliva od 6.273&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i prosječnim protokom od 114 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; u sekundi mjereno na ušću u Savu.

Nastaje od dva vrela na Zec-Planini (ogranak Vranice), 1715 m nadmorske visine. Rijeka Vrbas usjeca kompozitnu dolinu, prolazeći kroz Skopljansku kotlinu, Vinačku klisuru, Jajačku kotlinu, kanjonsku dolinu Tjesno, Banjolučku kotlinu, a donjim tokom preko svoje makroplavine [[Lijevče polje]].

Na obalama Vrbasa ili u njegovoj blizini nalaze se gradovi [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Bugojno]], [[Donji Vakuf]], [[Jajce]] i [[Banja Luka]].

==Pritoke==
Desne pritoke Vrbasa su: Kruščica, Bistrica, Ričica, Bojački, Odžački, Goruški i Vileški potok, te Vitina, Rovanjski potok, Drvetinska rijeka, Ćehajića rijeka, Volušnica, Oboračka rijeka, Barački, Sandžački i Babin potok, Goduša, Sokolinski potok, Bila voda, Rika, Lučina Komatinski potok, [[Ugar]], Svrakava [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]], Brusina, Turjanica, Crkvena, Gumjera, Velika rijeka, Resovac, Savica i [[Povelič]].

Lijeve pritoke su: Trnovača, Barski potok, Mrkodo, Cipala, Bunta, [[Duboka (Vrbas)|Duboka]], Lubovo, [[Prusačka rijeka]], [[Semešnica]], Podvode, Dihanjski potok, Kračec, Rasadnički potok, Hornjak, Glasinac, Šedinac, [[Pliva]], [[Crna rijeka (Vrbas)|Crna rijeka]], [[Krupa (rijeka)|Krupa]], Rekavica, Ruišnjak, [[Suturlija]], [[Crkvena (rijeka)|Crkvena]], Rudnička rijeka, Ivaštanka, Bukovica, Mehovljanska rijeka i Osorna.

== Geologija i morfologija ==

Sliv rijeke Vrbas smješten je u nekoliko različitih geotektonskih jedinica Dinarida.

# Tipični nekarstni (silikatni) tereni: tektonski blok Srednjebosanskog škriljavog gorja (područje planina [[Vranica]] i [[Zec]]), Ofiolitna navlaka (planine Uzlomac, Borja i Kozara), Savsko-Vardarska navlaka.
# Tipični karstni tereni: navlaka Visokog krša (karbonatna platforma Dinarida), navlaka Bosanskog fliša.
# Karbonatno-silikatni tereni: navlaka Raduša-Stožer-Plazenica-Ljuša. U okviru ovih geotektonskih jedinica izdvajaju su slatkovodne neogenske naslage sa ugljem, marinski neogenski sedimenti panonskog basena (sliv Vrbasa sjeverno od Banja Luke) i kvartarni sedimenti.

== Klima ==
Ova otvorenost prema Panonskoj niziji na sjeveru kao i slabiji uticaj Jadranskog mora na jugu uslovljavaju da u u nižim predjelima sliva preovladava umjerenokontinentalna klima, dok se brdsko-planinski predjeli karakterišu subplaninskom i planinskom klimom. Prosječne godišnje temperature vazduha najviše zavise od nadmorske visine i morfoloških odlika terena. U slivu Vrbasa one iznose od 10,8&amp;nbsp;°C do 9,4&amp;nbsp;°C na području koje karakteriše umjerenokontinentalna klima, odnosno u od 9&amp;nbsp;°C do 6&amp;nbsp;°C u predjelima koji pripadaju subplaninskoj i planinskoj klimi.

== Poljoprivredne površine ==

Poljoprivredne površine sliva zauzimaju oko 35%. Prosječna veličina parcela je obično manja od 1 ha. Veliki broj je zapuštenih parcela koje se ne mogu više smatrati poljoprivrednim. Dominiraju površine pod pašnjacima u brdsko-planinskom području sliva, te livade u područjima kraških polja i riječnih dolina. Obradivog zemljišta u okviru ukupnih površina poljoprivrednog zemljišta ima 5-6%, uglavnom u donjem toku Vrbasa od Banjaluke prema ušću Vrbasa u Savu. Najvažnije obradive površine nalaze se uz vodotoke.

== Hidrocentrale ==
Na rijeci je izgrađeno nekoliko značajnijih hidrocentrala: [[Hidroelektrana Jajce I|Jajce I]], [[Hidroelektrana Jajce II|Jajce II]], [[Hidroelektrana Bočac|Bočac]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ephzhb.ba/wp-content/uploads/Jajce_brosura_2014.pdf |title=Jajce |access-date=22. 3. 2017 |archive-date=7. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150207234417/http://www.ephzhb.ba/wp-content/uploads/Jajce_brosura_2014.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Vrbas River}}
* [https://jovansrdjanmarko.wordpress.com/vrbas/ Vrbas]

{{Hidrografija BiH}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]</text>
      <sha1>huynkzkvgztztq6rszco8zqur1gzxzg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trebižat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6822</id>
    <revision>
      <id>3839023</id>
      <parentid>3827985</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:49:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Neretve]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3780" sha1="86yhy9jb8g7teg96grxvzt1xhtmnnsi" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Trebižat (višeznačnica)}}
[[Datoteka:Trebizat polje.jpg|300px|mini|Trebižat u gornjem toku]]
'''Trebižat''' je [[rijeka]] u [[Hercegovina|Hercegovini]], na jugu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
Najveća je [[pritoka]] [[Neretva|Neretve]] kad se uzme u obzir čitav tok ove rijeke, koja izvire i ponire više puta, zbog čega ima nekoliko imena. U općini [[Ljubuški]] Trebižat stvara dva atraktivna čuda prirode: slapove [[Kravice (vodopad)|Kravice]] i [[Koćuša (vodopad)|Koćušu]].
Od izvora u Peć-Mlinima u blizini Ljubuškog do ušća u Neretvu u selu [[Struge]] Trebižat je dug 51,3&amp;nbsp;km i s riječnim [[sliv]]om površine blizu 646&amp;nbsp;km².
Ova rijeka ima čak devet imena: Culuša – Ričina – Brina – Suvaja (Posušje) – Matica – Vrlika ([[Imotski]]) – [[Tihaljina (rijeka)|Tihaljina]] – [[Mlade]] – Trebižat (Ljubuški).&lt;ref name=&quot;SE&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.southeast-europe.eu/article/trebizat-river.html|title=Trebižat|publisher=southeast-europe.eu|access-date=24. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180624040158/http://www.southeast-europe.eu/article/trebizat-river.html|archive-date=24. 6. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Tok ==
Trebižat počinje od jakog kraškog vrela, iz pećine u podnožju planine Jagodnice, što je nastavak podzemnog toka Vrljike. Teče iz [[Imotsko polje|Imotskog polja]] i nastavlja od [[Posušje|Posušja]] (Tribistovo, kota 903) prema jugoistoku duž krečnjačkog [[Riječno korito|riječnog korita]] i teče pod imenom [[Tihaljina (rijeka)|Tihaljina]] do sela [[Klobuk (Ljubuški)|Klobuk]]. Dolaskom u [[Ljubuško polje]] postaje Mlade, uz djelomično postavljene nasipe kraj plitkih korita. Po izlasku iz područja Ljubuškog dobija ime Trebižat i teče duž korita uklesanog duboko u kraško tlo obrazujući velike kanale i vodopade na svom putu. Kod mjesta [[Studenci (Ljubuški)|Studenci]] stvara se slap Kravice, visine 30-ak metara.

Trebižat ima samo četiri pritoke: Studenčicu, Vriošticu, Parilo i Brzu vodu. Pred samo [[ušće]] odvaja se u više kanala obrazujući više ušća. Glavni kanal Trebižata ulijeva se u Neretvu u selu Struge kod [[Čapljina|Čapljine]]. Trebižat nema kamenite obale niti je kamenje zastupljeno u njemu. Uz tok ove rijeke raste mnogo [[Ljekovito bilje|ljekovitog bilja]]. Jedna je od rijeka u Bosni i Hercegovini koje imaju najbogatiju [[Flora|floru]]. Od [[ribe|riba]] najviše ima [[jegulja|jegulje]], a tu su i [[riječni rak]]ovi, endemska riba te jadranski losos, riječne [[Školjka|školjke]].

Korita kraških rijeka, kakva je Trebižat, izuzetno su porozna i često dolazi do odlijevanja vode, što je razlog zašto neki dijelovi tih rijeka teku pod zemljom. Priliv vode u Trebižat nestabilan je i varira u toku godine od suhog korita do poplava na susjednim poljoprivrednim poljima.

Nasipi i vještačke brane odmah iznad okolnog zemljišta podignuti su sa svrhom da preusmjere ili spriječe poplave pored ove rijeke.&lt;ref name=&quot;SE&quot;/&gt;

== Energetika ==
U nizu planiranih mogućih manjih postrojenja na dijelu rijeke, Tihaljina-Mlade-Trebižat (TMT), od izvora Tihaljine u Peć Mlinima do ušća u Neretvu, planirana je izgradnja manjih postrojenja. [[Hidroelektrana Peć Mlini]] prvo je izgrađeno postrojenje. Nalazi se u [[Drinovci (Grude)|Drinovcima]] u općini [[Grude]], 24&amp;nbsp;km jugozapadno od centra Gruda.

== Također pogledajte ==
* [[Hutovo blato]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=m5en7_lH5i0&amp;feature=youtu.be Vodopadi na Trebižatu (video)] ([[YouTube]])

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Ponornice u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]</text>
      <sha1>86yhy9jb8g7teg96grxvzt1xhtmnnsi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dušik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6885</id>
    <revision>
      <id>3839175</id>
      <parentid>3831600</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:52:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26928-19</username>
        <id>180957</id>
      </contributor>
      <comment>/* U zraku */</comment>
      <origin>3839175</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27298" sha1="m2625wsrpzqzc7gsq88net6ugt9uzzl" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Dušik
| Simbol = N
| Atomski broj = 7
| Serija = Nemetali
| Grupa = 15
| Perioda = 2
| Blok = p
| Boja serije = LimeGreen
| Izgled = bezbojni gas
| Zastupljenost = 0,03&lt;ref name=&quot;binder&quot; /&gt;
| Atomska masa = 14,0067 (14,00643 – 14,00728)&lt;ref name=&quot;iupac&quot; /&gt;
| Atomski radijus = 65
| Atomski radijus izračunat = 56
| Kovalentni radijus = 75
| Van der Waalsov radijus = 155
| Elektronska konfiguracija = [[Helij|He]] 2s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 2p&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 5
| Energija ionizacije_1 = 1402,3
| Energija ionizacije_2 = 2856
| Energija ionizacije_3 = 4578
| Energija ionizacije_4 = 7475
| Energija ionizacije_5 = 9444,9
| Agregatno stanje = gas
| Struktura kristala = heksagonalna
| Gustoća = 1,250
| Magnetizam = dijamagnetičan &lt;math&gt;\chi_{m}&lt;/math&gt; = −6,7 · 10&lt;sup&gt;−9&lt;/sup&gt;)&lt;ref name=&quot;weast&quot; /&gt;
| Tačka topljenja_K = 63,05
| Tačka topljenja_C = −210,1
| Tačka ključanja_K = 77,15&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Tačka ključanja_C = −196
| Molarni volumen = (čvrst) 13,54 · 10&lt;sup&gt;−6&lt;/sup&gt;
| Toplota isparavanja = 5,58&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Toplota topljenja = 0,72&lt;ref name=&quot;heatf&quot; /&gt;
| Pritisak pare = 1000
| Pritisak pare_K = 53
| Brzina zvuka = 333,6
| Brzina zvuka_K = 298,15
| Specifična toplota = 1040
| Specifična toplota_K = 298
| Specifična električna provodljivost = 0
| Specifična električna provodljivost_K =
| Toplotna provodljivost = 0,02583
| Toplotna provodljivost_K =
| Oksidacioni broj = −3, −2, −1, 1, 2, '''3''', 4, 5
| Oksidi = N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, NO, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; (jako kiseo)
| Elektronegativnost = 3,04
| Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|-}}&lt;br /&gt;
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|-}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|9|23}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi =
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = N
| Maseni broj = 13
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 9,965 min
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 2,220
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;C
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = N
| Maseni broj = 14
| Rasprostranjenost u prirodi = '''99,634'''
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = N
| Maseni broj = 15
| Rasprostranjenost u prirodi = 0,366
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = N
| Maseni broj = 16
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 7,13 s
| Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 10,419
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;16&lt;/sup&gt;O
}}
|}}
'''Dušik''', '''nitrogen ''' ili '''azot''' ({{jez-la|nitrogenium}}) jest [[hemijski element]] s atomskim brojem 7 i simbolom '''N'''. Simbol je izveden iz njegovog latinskog naziva ''nitrogenium'' (odnosno iz starogrčkog νιτρον nitron - ''soda'', ''šalitra'', i γενος genos ''porijeklo''). Slavenski naziv ''dušik'' dobio je jer ''guši'' (''duši'') disanje i plamen, a slično porijeklo vodi i naziv ''azot'' (grč. ''azotikos'' – koji ne podržava život). U [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] svrstan je u [[15. grupa hemijskih elemenata|petu glavnu grupu]] i 2. periodu. Spada u [[nemetal]]e. U elementarnom obliku dušik postoji isključivo u obliku dvoatomnih [[molekula]] (dinitrogen, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;). Sa 78% udjela je jedan od osnovnih sastojaka [[zrak]]a. U Zemljinoj kori neorganski dušik se javlja rijetko u spojevima; izuzetak su depoziti šalitre.

Tokom [[evolucija|evolucije]] u [[ekosistem]]ima se formirao ciklus dušika: kao osnovni sastojak [[Bjelančevine|bjelančevina]] i mnogih drugih prirodnih supstanci, dušik je nezamjenjiv za živa bića, a oni ga u svojim energetski intenzivnim životnim procesima (kao što je [[Fiksacija dušika|fiksiranje dušika]]) vežu i pretvaraju u bioraspoloživi dušik. To se naprimjer dešava pod uticajem [[enzim]]a u takozvanom željezo-sumpornom klasteru, koji je kofaktor enzima [[nitrogenaza|nitrogenaze]].

== Historija ==
[[Datoteka:CWScheele.jpg|thumb|lijevo|Carl Wilhelm Scheele]]
Prirodni hemijski spojevi dušika, kao što su [[nitrati]] i soli [[amonij]]a, bili su poznati se još u antičko doba kada su ih koristili uglavnom [[alhemija|alhemičari]]. Obje vrste spojeva se mogu, pored svojih prirodnih nalazišta kao [[minerali]], dobiti i iz izlučevina. Tako, naprimjer, stari Egipćani su dobijali [[amonijum hlorid]] (salmijak) iz [[deva|devinog]] [[izmet]]a i a šalitra se dugo vremena dobijala od tla sakupljenog iz [[štala]]. [[Carl Wilhelm Scheele]] je 1771. godine dokazao da je dušik osnovni sastojak [[zrak]]a. Čisti [[amonijak]] prvi put je dobio engleski [[hemičar]] [[Joseph Priestley]] 1774. godine. Sve do početka 20. vijeka šalitra je bila jedini veliki izvor dušikovih spojeva. Nakon uvođenja [[Frank-Carov proces|Frank–Carovog procesa]] (dobijanje [[kalcij cijanamid]] koji su razvili [[Adolph Frank]] i [[Nikodem Caro]]) prvi put je uspješno iskorišten dušik iz zraka. Za dobijanje [[dušična kiselina|dušične kiseline]] [[Kristian Birkeland]] i [[Sam Eyde]] razvili su proces nazvan po njim [[Birkeland-Eydeov proces]]. Ovaj proces je vrlo brzo prevaziđen, a [[Fritz Haber]] i [[Carl Bosch]] su razvili napredniji [[Haber-Boschov proces]] za sintezu amonijaka iz [[vodik]]a i dušika iz zraka. Pored ovog, razvijen je i katalitički Oswaldov proces po [[Wilhelm Ostwald]]u za pretvaranje amonijaka u dušičnu kiselinu.

== Osobine ==
Molekularni dušik je bezbojni gas bez ukusa i mirisa, koji se na veoma niskim temperaturama (−196&amp;nbsp;°C) [[kondenzacija|kondenzira]] u bezbojnu tekućinu. Dušik nije mnogo rastvorljiv u vodi (oko 23,2&amp;nbsp;mg dušika se rastvara u 1 litru vode na 0&amp;nbsp;°C) i ne gori. Dušik je jedini element u svojoj grupi periodnog sistema koji se može sam sa sobom spajati preko (p-p)π veza.&lt;ref name=&quot;riedel&quot; /&gt; Dužina ove trostruke veze među atomima iznosi 109,8 pm.

Pri električnom pražnjenju u spektralnoj cijevi sa gasom pri potpritisku od oko 5-10 mbar, molekulske orbitale dušika se dovode do emitiranja svjetlosti pobuđivanjem strujom [[Električni napon|visokog napona]] od 1,8 kV, jačine 18 mA i frekvencije 35&amp;nbsp;kHz. Tako se rekombiniranjem [[ion]]iziranih molekula gasa emitira karakterističan spektar boja.&lt;ref name=&quot;psede&quot; /&gt; [[Kritična temperatura|Kritična tačka]] dušika se nalazi na &lt;ref name=&quot;roempp&quot; /&gt; temperaturi od −146,95&amp;nbsp;°C (126,2 K), pri pritisku od 33,9 bar i gustoći 0,314 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.

Dušik u svojim spojevima uglavnom se spaja [[kovalentna veza|kovalentnom vezom]]. U elektronskoj konfiguraciji 2s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;p&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; spajanje tri kovalentne veze vodi ka formiranju potpunog okteta. Spojevi, u kojima se javlja ovaj vrsta veze, su naprimjer: [[amonijak]], amini, [[hidrazin]] i [[hidroksilamin]]. Sami ovi spojevi su trigonalne piramidalne strukture i posjeduju slobodni elektronski par. Preko njega ovi spojevi mogu agirati kao nukleofili i kao baze.

U prirodi rasprostranjeni molekularni dinitrogen N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zbog trostruke veze u svojoj molekuli vrlo stabilan i inertan, a sa takvom trostrukom vezom povezana je i visoka energija disocijacije veze od 942&amp;nbsp;kJ/mol&lt;ref name=&quot;Holle&quot; /&gt;. Zbog toga je po pravilu potrebno dovesti mnogo energije da bi se ove veze prekinule i da bi dušik zatim reagirao sa drugim elementima. Osim toga, također je neophodna i visoka energija aktivacije, koja se opet može smanjiti korištenjem pogodnih [[katalizator]]a.

=== Polimerni dušik ===
U augustu 2004. naučnici sa Max-Planck instituta za hemiju u [[Mainz]]u objavili su da su uspjeli dobiti novi kristalni oblik dušika, takozvani ''polimerni dušik'' sa jednostavnom vezom, pod pritiskom od preko 110 GPa pri temperaturi preko 2000 K. Ova modifikacija posjeduje jedinstvenu kubičnu strukturu, takozvanu ''cubic gauche'' strukturu (doslovno ''nezgrapna kocka''). Zbog njene izrazito velike nestabilnosti, mogućnosti primjene su joj ograničene, ali moguće je planiranje polimernog dušika naprimjer kao eksploziva ili načina skladištenja energije. U tom slučaju, polidušik bio bio daleko najjači, nenuklearni [[eksploziv]].&lt;ref name=&quot;mpgde&quot; /&gt;

=== Izotopi ===
Osim dva prirodna [[izotop]]a &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N i &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N, postoji i nekoliko vještačkih izotopa sa [[maseni broj|masenim brojevima]] 12 do 19. Njihovo [[vrijeme poluraspada]] iznosi između 9,97&amp;nbsp;minuta i 11&amp;nbsp;milisekundi. Izotop &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N je otkriven 1929. godine, otkrio ga je Stefan Meiring Naudé a već nekoliko godina kasnije korišten je u terenskim probama 1943. godine, koje su izveli naučnici Norman i Werkman. I danas se ovaj izotop koristi na sličan način za biohemijska ispitivanja razmjene dušika u obradivom sloju zemljišta ili u biljkama, ali i za proučavanje pretvaranja bjelančevina u vidu indikatora. Prirodna koncentracija izotopa &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N u atmosferi iznosi 0,3663%. Obogaćivanje dušika &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N je moguće kao i kod drugih izotopa gasovitih elemenata naprimjer putem termodifuznog odvajanja.

== Rasprostranjenost ==
=== Ciklus dušika ===
Već u 19. vijeku primijećeno je da veći dio biljne materije sadrži dušik i da je on važni gradivni elemenat svih živih bića. On je jedan od osnovnih elemenata koji grade bjelančevine i bjelančevinaste materije, kao i [[dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]]. Dušik je i osnovni sastojak svih [[enzim]]a, koji upravljaju metabolizmom kod biljaka, životinja i čovjeka. Stoga je on nezamjenjiv za cjelokupni život na Zemlji.

=== U zraku ===
[[Zemljina atmosfera]] se sastoji iz 78,09% dušika (po zapreminskom udjelu) odnosno 75,53% po masenom udjelu. Međutim, postoji vrlo malehni broj [[mikroorganizam]]a koji ga mogu direktno koristiti iz zraka, ugraditi ga u svoju tjelesnu supstancu ili ga prenijeti na biljke. Koliko je poznato, [[biljke]] ne mogu direktno koristiti gasoviti dušik iz zraka.&lt;ref name=&quot;ehow&quot; /&gt; Prevođenje dušika u oblik u kojem ga biljke mogu iskorištavati dešava se na neki od sljedećih načina:

* Pomoću bakterija koje fiksiraju dušik, a žive u korijenju biljaka iz grupe [[Fabaceae|mahunarki]] (''leguminoza''). Te bakterije se hrane biljnim asimilatima. Kao ''protivuslugu'' daju biljci-domaćinu amonij. On se dobija djelovanjem jednog posebnog enzima, nitrogenaze, trošenjem dosta energije, reduciranjem dušika iz zraka. Takva životna zajednica je [[simbioza]]. Omogućava mahunarkama naseljavanje i slabije kvalitetnih zemljišta, što čovjek iskorištava naročito ekološkim načinom poljoprivredne proizvodnje za obogaćivanje tla neophodnim dušikom. Ovdje leguminoze predstavljaju osnovni izvor dušika.
* Slobodni mikroorganizmi, koji ne žive u [[simbioza|simbiozi]], daju nesimbiotičke spojeve dušika. Oslanjaju se na sposobnost da takvi mikroorganizmi (naprimjer neke vrste bakterija ''Azotobacter'' i [[cijanobakterije]]) uzimaju dušik iz atmosfere i grade bjelančevine u vlastitom organizmu. U poljoprivredne svrhe uzima se kalkulativni red veličine stvaranja spojeva iz atmosferskog dušika koje daju nesimbiotski mikroorganizmi od 5–15&amp;nbsp;kg/ha na godišnjem nivou.
* Električno pražnjenje pri [[munja]]ma: U područjima bogatim padavinama, u tlo godišnje može dospjeti 20–25&amp;nbsp;kg N/ha putem [[padavina]]. To se dešava što se pri električnim pražnjenjima tokom munja u zraku spajaju kisik i dušik dajući okside dušika. Oksidi dušika kasnije reagiraju sa vodom dajući dušičnu kiselinu koja zajedno sa kišom pada na tlo. U njemu ona u spoju sa drugim elementima daje nitrate.
* Sinteza [[amonijak]]a: Hemičari  [[Fritz Haber]] i [[Carl Bosch]] razvili su početkom 20. vijeka proces kojim se može dobiti amonijak iz vodika i dušika iz zraka. Po njima nazvan, [[Haber-Boschov proces]] omogućio je korištenje neiscrpnih zaliha dušika iz Zemljine atmosfere te je u narednim dekadama taj proces znatno pomogao povećanju prinosa i ekonomičnosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Time je također i povećana opskrba hranom stalno rastućeg broja svjetskog stanovništva. Biljke iz apsorbiranog amonijaka proizvode biljne bjelančevine, koje dalje jedući biljnu hranu koriste [[životinje]] i čovjek, a služe im za izgradnju vlastitih bjelančevina. U životinjskom i ljudskom organizmu bjelančevine se najvećim dijelom ponovno razgrađuju te se izlučuju [[izmet]]om i [[mokraća|mokraćom]]. Procjenjuje se da je do danas u prosjeku gotovo svaki treći atom dušika u biosferi barem jedan put prerađen u industriji vještačkih đubriva.&lt;ref name=&quot;schlosser&quot; /&gt;
* Ispusni gasovi vozila: Sagorijevanjem fosilnih goriva (benzina, [[diezel gorivo|diezela]] i slično), korištenjem motornih vozila u atmosferu se ispuštaju spojevi dušika. Pri procesu sagorijevanja goriva u motorima nastaje dušikovi oksidi (NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;, najviše [[Dušik-dioksid|dušik(IV) oksid]], ''dušik-dioksid'' NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ali i [[dušik(II) oksid]], ''dušik monoksid'', NO u drugi spojevi opće formule NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;). U prošlosti su ti spojevi direktno otpuštani u okolinu, međutim danas većina motornih vozila imaju ugrađene [[katalizator]]e, koji reduciraju ove spojeve: NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; se u katalizatorima reducira do amonijaka, koji se dalje u prisustvu vode pretvara u amonij (hemijska ravnoteža amonijaka i amonija u zakiseljenom rastvoru: NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; ⇔ NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O). Oksidirani spojevi dušika, kao i reducirani spojevi, prenose se zrakom i u značajnoj mjeri utiču na [[eutrofikacija|eutrofikaciju]] okolnih ekosistema.

=== U tlu ===
U površinskom obradivom sloju zemljišta nalazi se više od 95% ukupnog dušika u vidu organski vezanog dušika u živoj korijenskoj masi, uginuloj biljnoj masi, humusnim materijama i živim bićima u tlu. Ostatak od manje od 5% je neorganski dušik u obliku [[amonij]]a ili nitrata i u veoma malehnoj količini kao nitriti. Ovaj mineralni udio dušika se određuje u proljeće prije đubrenja N&lt;sub&gt;min&lt;/sub&gt; metodom. Ukupna količina dušika u tlu dosta zavisi od udjela [[ugljik]]a. Na njega može uticati klima, vegetacija, vrsta tla, konfiguracija terena i mjere koje poduzimaju poljoprivrednici, kao što je obrada zemljišta.

=== U biljkama ===
Dušik se ugrađuje u proizvode fotosinteze, između ostalog za sintezu bjelančevina i tako omogućava i podržava rast. Među najvažnijim ulogama dušika je ta što je on nezamjenjivi sastojak u građi [[molekula]] dezoksiribonukleinske kiseline i [[hlorofil]]a. U zavisnosti od vrsta, udio dušika u suhoj supstanci iznosi 2-6% odnosno u prosjeku 1,5%.&lt;ref name=&quot;taiz&quot; /&gt; Uzimanje dušika u biljke dešava se u najvećoj mjeri u obliku soli amonija ili nitrata. Nedostatak dušika i dušikovih spojeva u biljaka izaziva simptome kao što su usporeni rast, svijetlozelena boja listova (stariji listovi postaju [[hloroza|hlorotični]] i opadaju prije vremena), preuranjeno cvjetanje i požutjelo lišće. Međutim i prekomjerne količine također izazivaju određene simptome: prekomjerni rast, tamnozeleno lišće, zakasnjelo cvjetanje, biljke su slabije otporne na bolesti i [[mraz]], biljna tkiva postaju spužvasta i mehka i slično.

== Dobijanje ==
[[Datoteka:Flux distribution inside the fiber.jpg|thumb|Shematski prikaz membranskog procesa]]
Dušik se danas primarno dobija frakcijskom [[destilacija|destilacijom]] tečnog [[zrak]]a u postrojenjima za razlaganje zraka po Lindeovom postupku, čime se može dobiti dušik čistoće 99,9999%. Dušik koji sadrži nečistoće ispod 1:10&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt; (1 ppb) zahtijeva dodatne korake za prečišćavanje. Da bi se uklonio zaostali kisik postoje biološke metode koristeći klice riže. Dušik stepena čistoće oko 99% može se dobiti dosta troškovno povoljnije putem višestepene [[Apsorpcija (hemija)|apsorpcije]]/desorpcije [[zeolit]]ima. Također postoji metoda decentraliziranog dobijanja dušika putem membranskog procesa. Kod ovog procesa uvodi se zrak pod pritiskom od 5 do 13&amp;nbsp;bara i propušta se kroz membranu od vještačkih materijala. Difuzijska brzina dušika i [[argon]]a kroz ovu membranu je mnogo manja od brzina kisika, [[voda|vode]] i [[ugljik dioksid]]a, te se time struja gasova na unutrašnjoj strani membrane obogaćuje dušikom. Precizno podešavajući brzinu prolaska zraka može se i podešavati čistoća dušika (do 99,995% u manjim količinama, a 99% u industrijskom obimu proizvodnje).

Jedna nešto starija metoda je vezivanje kisika iz zraka zagrijavanjem [[ugalj|uglja]] i nakon toga ispiranjem i uklanjanjem ugljik dioksida koji time nastaje. Kisik iz zraka se također može izdvojiti tako što se zrak pušta preko usijanog [[bakar|bakra]] ili kroz [[baza (hemija)|alkalni]] rastvor pirogalola odnosno natrij ditionita.

U laboratoriji čisti dušik se može dobiti zagrijavanjem vodenog rastvora [[amonij-nitrit]]a ili rastvora mješavine [[amonij-hlorid]]a i [[natrij-nitrit]]a na oko 70&amp;nbsp;°C:

:&lt;math&gt;\mathrm{NH_4NO_2\ }\mathrm{\stackrel{\Delta T}{\longrightarrow} \ 2 \ H_2O + N_2}&lt;/math&gt;

Alternativno, moguća je i [[termoliza]] [[natrij azid]]a, koja se koristi za dobijanje spektroskopski čistog dušika.&lt;ref name=&quot;brauer&quot; /&gt;

:&lt;math&gt;\mathrm{2 \ NaN_3\  }\mathrm{\stackrel{\Delta T}{\longrightarrow} \ 2 \ Na + 3 \ N_2}&lt;/math&gt;

== Upotreba ==
=== Spojevi dušika ===
Dušik se koristi za [[Sinteza|sintezu]] [[amonijak]]a (Haber-Boschov postupak) i kalcij cijanamida. Osim toga, spojevi dušika su našli raznoliku primjenu u oblasti organske hemije i služe za proizvodnju vještačkih đubriva.

[[Datoteka:40mm table tennis ball Celluloid.jpg|thumb|360px|[[Stoni tenis|Stonoteniska lopta]] od celuloida]]
Mnogi [[eksploziv]]i su spojevi dušika. Oni su zapravo nitro spojevi ili esteri dušične kiseline. Ukoliko u molekulu nekog spoja ima dovoljan broj nitro grupa kao naprimjer u [[pikrinska kiselina|pikrinskoj kiselini]], atomi kisika u nitro grupama mogu egzotermno reagirati s atomima ugljika ili vodika iz iste molekule pobuđivanjem putem udarca ili povećanjem temperature. Time čvrsta supstanca za veoma kratko vrijeme prelazi u gas vrlo visoke temperature, snažno se šireći, rušeći sve oko sebe. Eksplozivi se dakle nalaze u takozvanom metastabilnom stanju. Kod nekih nitro grupa umjesto eksplozije nastaje brzo i nepotpuno sagorijevanje naprimjer kao kod nitroceluloza (među njima i [[celuloid]]).

=== Kao gas ===
[[Datoteka:Nitrogen discharge tube.jpg|thumb|lijevo|Dušik u cijevi za pražnjenje]]
Dušik se koristi za punjenje avionskih guma kod velikih [[avion]]a. Čisti dušik sprječava da se avionske gume zapale tokom slijetanja ili polijetanja jer se u tim trenucima razvija ogromna toplota.

Dušik služi i kao zaštitni gas pri zavarivanju i kao gas za punjenje lampi. Njegove osobine inertne supstance su od izuzetne važnosti za ovu svrhu. Kao pokretački gas,&lt;ref name=&quot;ebroj&quot; /&gt; gas za pakovanje, gas za istiskivanje [[šlag]]a, vrhnja i drugih namirnica iz boca, dozvoljen je za upotrebu u prehrambenoj industriji, a označava se E-brojem '''E941'''.&lt;ref name=&quot;zzuiv&quot; /&gt;

Dušik je našao primjenu i u uređajima za točenje pića i sličnih tekućina, kada je zbog građevinskih okolnosti (dugačak transportni put, velika visinska razlika) neophodno povećati pritisak isticanja tekućina. Dušik se u tu svrhu koristi u mješavini sa ugljik dioksidom. Pošto se dušik ne rastvara u piću, piće se može točiti odnosno crpiti pod višim pritiskom bez stvaranja pjene (tj. da se karbonizira). Korištenje dušika za punjenje automobilskih guma je, i pored čestog reklamiranja proizvođača, dosta diskutabilno, jer nije dokazano nikakvo značajnije poboljšanje performansi u odnosu na gume sa običnim zrakom.

=== Tečni dušik ===
Zbog svoje niske [[Tačka ključanja|tačke ključanja]] tečni dušik ({{jez-en|liquid nitrogen}} LN) koristi se kao sredstvo za hlađenje u [[kriotehnologija]]ma. Dušik pri tome hlađenom predmetu oduzima njegovu [[toplota isparavanja|toplotu isparavanja]] te ga održava hladnim sve dok god u potpunosti ne ispari. Za razliku od tečnog [[kisik]]a, koji isparava na −183&amp;nbsp;°C (90 K), tačka isparavanja tečnog dušika je daljnjih 13 K niža, jer on ključa na -196&amp;nbsp;°C (77 K) te kisik i druge gasove iz zraka može kondenzirati, što se uglavnom koristi za odvajanje ovih gasova.

Tečni dušik (gustoća 0,8085&amp;nbsp;kg/L pri −195,8&amp;nbsp;°C&lt;ref name=&quot;roempp&quot; /&gt;) između ostalog se koristi i kod visokotemperaturnih superprovodnika za postizanje superprovodničkog stanja. Također, on se koristi i za skladištenje bioloških i medicinskih uzoraka poput jajnih ćelija i [[sperma|sperme]], kao i za trenutno zamrzavanje biološkog materijala. Jedan od primjera je i hlađenje infracrvenih fotoreceptora, radi smanjenja termičkog &quot;šuma&quot; ili uopće da se oni dovedu do nekog poluprovodničkog stanja.

== Spojevi ==
Dušik ulazi u sastav mnogih spojeva kao što su naprimjer: amonijak, dušična kiselina, [[nitrati]], [[nitriti]] kao i mnogi važni [[organski spojevi]]. Spojevi u kojima se nalazi dušik su:
* [[amonijak]] NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, spojevi [[amonij]]a&lt;/b&gt;
* [[hidrazin]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
* nitridi
** kovalentni nitridi poput [[bor-nitrid]]a BN i [[silicij-nitrid]]a Si&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
** metalni nitridi kao [[titanij-nitrid]] TiN i [[hrom-nitrid]] CrN
** nitridi u obliku soli kao [[litij-nitrid]] Li&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;N i [[magnezij-nitrid]] Mg&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
* azidi i trinitrogenski spojevi
* [[oksidi]]:
** [[dušik-monoksid]] NO
** [[dušik-dioksid]] NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
** [[dušik-suboksid]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O (dinitrogen-monoksid, ''gas za smijanje'')
** [[didušik-tetroksid]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
** [[didušik-pentoksid]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;
* dušikovi halogenidi
** [[dušik(III)-fluorid]] NF&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
** [[dušik-jodid]] NI&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
* Kiseline i njihove soli koje sadrže dušik:
** [[dušičasta kiselina]] (''nitritna kiselina'') HNO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i nitriti
** [[dušična kiselina]] (''nitratna kiselina'') HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i nitrati
** [[ortodušična kiselina]] (nestabilna) H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;NO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i ortonitrati (stabilni samo u čvrstim materijama)
** [[hipodušičasta kiselina]] (''hiponitritna kiselina'') H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i hiponitriti
* cijanovodik, [[cijanidna kiselina]] HCN, i njeni derivati
** cijanidi u obliku soli poput [[kalcij-cijanid]]a i [[natrij-cijanid]]a
** kovalentni i organski cijanidi ([[nitril]]) kao što su [[brom-cijanid]] BrCN ili [[acetonitril]] H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;C-CN
* organski amino spojevi
** amini kao što je [[spermin]]
** aminokiseline, peptidi i bjelančevine
* azo spojevi
** azobenzol, azo boje kao što je [[rezorcin žuta]]
* organski nitro spojevi i esteri nitratne kiseline
** [[nitrometan]]
** [[eksploziv]]i kao što su [[nitroglicerin]], TNT i oktanitrokuban
* heterociklični spojevi koji sadrže dušik poput [[piridin]]a i [[indigo|indiga]]
** baze nukleinskih kiselina kao što su [[adenin]], [[timin]] ili [[uracil]]
** alkaloidi poput [[morfin]]a i [[kofein]]a

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;binder&quot;&gt;{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;iupac&quot;&gt;{{Cite journal|author=Michael E. Wieser, Tyler B. Coplen|title=Atomic weights of the elements 2009 (IUPAC Technical Report)|journal=Pure and Applied Chemistry|year=2010|page=1|doi=10.1351/PAC-REP-10-09-14}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;weast&quot;&gt;{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zhang&quot;&gt;{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical &amp; Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;heatf&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ddbst.com/en/EED/PCP/HFS_C1056.php |title=Heat of Fusion of Nitrogen |access-date=9. 4. 2014 |archive-date=12. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150912085002/http://www.ddbst.com/en/EED/PCP/HFS_C1056.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;riedel&quot;&gt;{{Cite book | author=E. Riedel, C. Janiak | title=Anorganische Chemie|edition= 8| publisher=de Gruyter | year=2011 | ISBN= 3110225662| pages=464}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;psede&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.pse-mendelejew.de/bilder/n.jpg |title=Dušik u spektralnoj cijevi |access-date=12. 4. 2014 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305201442/http://www.pse-mendelejew.de/bilder/n.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;roempp&quot;&gt;J. Falbe, M. Regitz (ur.): ''Römpp Chemie Lexikon'', 9. izd., Georg Thieme Verlag, Stuttgart 1992.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Holle&quot;&gt;{{Cite book|author=Holleman, Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|year=2007|url=https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe|edition=102|publisher=de Gruyter Verlag|isbn=978-3-11-017770-1|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe/page/n692 653]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mpgde&quot;&gt;[http://www.mpg.de/bilderBerichteDokumente/dokumentation/pressemitteilungen/2004/pressemitteilung200408022/index.html Saopćenje za javnost Udruženja Max-Planck 3. august 2004.]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ehow&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ehow.com/info_8244889_do-use-nitrogen-directly-air.html |title=Do Plants Use Nitrogen Directly From the Air? |access-date=10. 4. 2014 |archive-date=21. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141021082830/http://www.ehow.com/info_8244889_do-use-nitrogen-directly-air.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;schlosser&quot;&gt;M. Schloesser: ''[http://idw-online.de/pages/de/news354167 Mikroorganismen- die größten Chemiker]'' 4. februar 2010.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;taiz&quot;&gt;{{Cite book|author=Lincoln Taiz, Eduardo Zeiger|title=Physiologie der Pflanzen|publisher=Spektrum, Akad. Verlag|location=Heidelberg/Berlin|year=2000|isbn=3-8274-0537-8}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;brauer&quot;&gt;{{Cite book|editor=G. Brauer|title=Handbook of Preparative Inorganic Chemistry|edition=2|volume=1|publisher=Academic Press|year=1963|pages=457–460}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ebroj&quot;&gt;[http://www.food-info.net/uk/e/e941.htm Food-info]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zzuiv&quot;&gt;ZZulV: [http://bundesrecht.juris.de/zzulv_1998/BJNR023100998.html Pravilnik o dopuštenju korištenja dodataka u prehrani u tehnološke svrhe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101009145224/http://bundesrecht.juris.de/zzulv_1998/BJNR023100998.html |date=9. 10. 2010 }}&lt;/ref&gt;
}}

{{Commonscat|Nitrogen}}

{{PSE}}
{{Elementi u biologiji}}
{{E-brojevi}}
{{Dvoatomni elementi}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dušik| ]]
[[Kategorija:Hemijski elementi]]
[[Kategorija:Pniktogeni]]
[[Kategorija:Reaktivni nemetali]]
[[Kategorija:Dvoatomni nemetali]]
[[Kategorija:Hladila]]
[[Kategorija:Dielektrični plinovi]]
[[Kategorija:Industrijski plinovi]]
[[Kategorija:Pozitivni alosterni modulatori GABAA receptora]]
[[Kategorija:Aditivi sa E-brojem]]</text>
      <sha1>m2625wsrpzqzc7gsq88net6ugt9uzzl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839176</id>
      <parentid>3839175</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:55:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26928-19</username>
        <id>180957</id>
      </contributor>
      <comment>/* Dobijanje */</comment>
      <origin>3839176</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27298" sha1="tukt9q5nqj9ztd32cfsh4ipqvh3jsg8" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Dušik
| Simbol = N
| Atomski broj = 7
| Serija = Nemetali
| Grupa = 15
| Perioda = 2
| Blok = p
| Boja serije = LimeGreen
| Izgled = bezbojni gas
| Zastupljenost = 0,03&lt;ref name=&quot;binder&quot; /&gt;
| Atomska masa = 14,0067 (14,00643 – 14,00728)&lt;ref name=&quot;iupac&quot; /&gt;
| Atomski radijus = 65
| Atomski radijus izračunat = 56
| Kovalentni radijus = 75
| Van der Waalsov radijus = 155
| Elektronska konfiguracija = [[Helij|He]] 2s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 2p&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 5
| Energija ionizacije_1 = 1402,3
| Energija ionizacije_2 = 2856
| Energija ionizacije_3 = 4578
| Energija ionizacije_4 = 7475
| Energija ionizacije_5 = 9444,9
| Agregatno stanje = gas
| Struktura kristala = heksagonalna
| Gustoća = 1,250
| Magnetizam = dijamagnetičan &lt;math&gt;\chi_{m}&lt;/math&gt; = −6,7 · 10&lt;sup&gt;−9&lt;/sup&gt;)&lt;ref name=&quot;weast&quot; /&gt;
| Tačka topljenja_K = 63,05
| Tačka topljenja_C = −210,1
| Tačka ključanja_K = 77,15&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Tačka ključanja_C = −196
| Molarni volumen = (čvrst) 13,54 · 10&lt;sup&gt;−6&lt;/sup&gt;
| Toplota isparavanja = 5,58&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Toplota topljenja = 0,72&lt;ref name=&quot;heatf&quot; /&gt;
| Pritisak pare = 1000
| Pritisak pare_K = 53
| Brzina zvuka = 333,6
| Brzina zvuka_K = 298,15
| Specifična toplota = 1040
| Specifična toplota_K = 298
| Specifična električna provodljivost = 0
| Specifična električna provodljivost_K =
| Toplotna provodljivost = 0,02583
| Toplotna provodljivost_K =
| Oksidacioni broj = −3, −2, −1, 1, 2, '''3''', 4, 5
| Oksidi = N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, NO, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; (jako kiseo)
| Elektronegativnost = 3,04
| Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|-}}&lt;br /&gt;
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|-}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|9|23}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi =
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = N
| Maseni broj = 13
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 9,965 min
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 2,220
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;C
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = N
| Maseni broj = 14
| Rasprostranjenost u prirodi = '''99,634'''
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = N
| Maseni broj = 15
| Rasprostranjenost u prirodi = 0,366
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = N
| Maseni broj = 16
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 7,13 s
| Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 10,419
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;16&lt;/sup&gt;O
}}
|}}
'''Dušik''', '''nitrogen ''' ili '''azot''' ({{jez-la|nitrogenium}}) jest [[hemijski element]] s atomskim brojem 7 i simbolom '''N'''. Simbol je izveden iz njegovog latinskog naziva ''nitrogenium'' (odnosno iz starogrčkog νιτρον nitron - ''soda'', ''šalitra'', i γενος genos ''porijeklo''). Slavenski naziv ''dušik'' dobio je jer ''guši'' (''duši'') disanje i plamen, a slično porijeklo vodi i naziv ''azot'' (grč. ''azotikos'' – koji ne podržava život). U [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] svrstan je u [[15. grupa hemijskih elemenata|petu glavnu grupu]] i 2. periodu. Spada u [[nemetal]]e. U elementarnom obliku dušik postoji isključivo u obliku dvoatomnih [[molekula]] (dinitrogen, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;). Sa 78% udjela je jedan od osnovnih sastojaka [[zrak]]a. U Zemljinoj kori neorganski dušik se javlja rijetko u spojevima; izuzetak su depoziti šalitre.

Tokom [[evolucija|evolucije]] u [[ekosistem]]ima se formirao ciklus dušika: kao osnovni sastojak [[Bjelančevine|bjelančevina]] i mnogih drugih prirodnih supstanci, dušik je nezamjenjiv za živa bića, a oni ga u svojim energetski intenzivnim životnim procesima (kao što je [[Fiksacija dušika|fiksiranje dušika]]) vežu i pretvaraju u bioraspoloživi dušik. To se naprimjer dešava pod uticajem [[enzim]]a u takozvanom željezo-sumpornom klasteru, koji je kofaktor enzima [[nitrogenaza|nitrogenaze]].

== Historija ==
[[Datoteka:CWScheele.jpg|thumb|lijevo|Carl Wilhelm Scheele]]
Prirodni hemijski spojevi dušika, kao što su [[nitrati]] i soli [[amonij]]a, bili su poznati se još u antičko doba kada su ih koristili uglavnom [[alhemija|alhemičari]]. Obje vrste spojeva se mogu, pored svojih prirodnih nalazišta kao [[minerali]], dobiti i iz izlučevina. Tako, naprimjer, stari Egipćani su dobijali [[amonijum hlorid]] (salmijak) iz [[deva|devinog]] [[izmet]]a i a šalitra se dugo vremena dobijala od tla sakupljenog iz [[štala]]. [[Carl Wilhelm Scheele]] je 1771. godine dokazao da je dušik osnovni sastojak [[zrak]]a. Čisti [[amonijak]] prvi put je dobio engleski [[hemičar]] [[Joseph Priestley]] 1774. godine. Sve do početka 20. vijeka šalitra je bila jedini veliki izvor dušikovih spojeva. Nakon uvođenja [[Frank-Carov proces|Frank–Carovog procesa]] (dobijanje [[kalcij cijanamid]] koji su razvili [[Adolph Frank]] i [[Nikodem Caro]]) prvi put je uspješno iskorišten dušik iz zraka. Za dobijanje [[dušična kiselina|dušične kiseline]] [[Kristian Birkeland]] i [[Sam Eyde]] razvili su proces nazvan po njim [[Birkeland-Eydeov proces]]. Ovaj proces je vrlo brzo prevaziđen, a [[Fritz Haber]] i [[Carl Bosch]] su razvili napredniji [[Haber-Boschov proces]] za sintezu amonijaka iz [[vodik]]a i dušika iz zraka. Pored ovog, razvijen je i katalitički Oswaldov proces po [[Wilhelm Ostwald]]u za pretvaranje amonijaka u dušičnu kiselinu.

== Osobine ==
Molekularni dušik je bezbojni gas bez ukusa i mirisa, koji se na veoma niskim temperaturama (−196&amp;nbsp;°C) [[kondenzacija|kondenzira]] u bezbojnu tekućinu. Dušik nije mnogo rastvorljiv u vodi (oko 23,2&amp;nbsp;mg dušika se rastvara u 1 litru vode na 0&amp;nbsp;°C) i ne gori. Dušik je jedini element u svojoj grupi periodnog sistema koji se može sam sa sobom spajati preko (p-p)π veza.&lt;ref name=&quot;riedel&quot; /&gt; Dužina ove trostruke veze među atomima iznosi 109,8 pm.

Pri električnom pražnjenju u spektralnoj cijevi sa gasom pri potpritisku od oko 5-10 mbar, molekulske orbitale dušika se dovode do emitiranja svjetlosti pobuđivanjem strujom [[Električni napon|visokog napona]] od 1,8 kV, jačine 18 mA i frekvencije 35&amp;nbsp;kHz. Tako se rekombiniranjem [[ion]]iziranih molekula gasa emitira karakterističan spektar boja.&lt;ref name=&quot;psede&quot; /&gt; [[Kritična temperatura|Kritična tačka]] dušika se nalazi na &lt;ref name=&quot;roempp&quot; /&gt; temperaturi od −146,95&amp;nbsp;°C (126,2 K), pri pritisku od 33,9 bar i gustoći 0,314 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.

Dušik u svojim spojevima uglavnom se spaja [[kovalentna veza|kovalentnom vezom]]. U elektronskoj konfiguraciji 2s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;p&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; spajanje tri kovalentne veze vodi ka formiranju potpunog okteta. Spojevi, u kojima se javlja ovaj vrsta veze, su naprimjer: [[amonijak]], amini, [[hidrazin]] i [[hidroksilamin]]. Sami ovi spojevi su trigonalne piramidalne strukture i posjeduju slobodni elektronski par. Preko njega ovi spojevi mogu agirati kao nukleofili i kao baze.

U prirodi rasprostranjeni molekularni dinitrogen N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zbog trostruke veze u svojoj molekuli vrlo stabilan i inertan, a sa takvom trostrukom vezom povezana je i visoka energija disocijacije veze od 942&amp;nbsp;kJ/mol&lt;ref name=&quot;Holle&quot; /&gt;. Zbog toga je po pravilu potrebno dovesti mnogo energije da bi se ove veze prekinule i da bi dušik zatim reagirao sa drugim elementima. Osim toga, također je neophodna i visoka energija aktivacije, koja se opet može smanjiti korištenjem pogodnih [[katalizator]]a.

=== Polimerni dušik ===
U augustu 2004. naučnici sa Max-Planck instituta za hemiju u [[Mainz]]u objavili su da su uspjeli dobiti novi kristalni oblik dušika, takozvani ''polimerni dušik'' sa jednostavnom vezom, pod pritiskom od preko 110 GPa pri temperaturi preko 2000 K. Ova modifikacija posjeduje jedinstvenu kubičnu strukturu, takozvanu ''cubic gauche'' strukturu (doslovno ''nezgrapna kocka''). Zbog njene izrazito velike nestabilnosti, mogućnosti primjene su joj ograničene, ali moguće je planiranje polimernog dušika naprimjer kao eksploziva ili načina skladištenja energije. U tom slučaju, polidušik bio bio daleko najjači, nenuklearni [[eksploziv]].&lt;ref name=&quot;mpgde&quot; /&gt;

=== Izotopi ===
Osim dva prirodna [[izotop]]a &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N i &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N, postoji i nekoliko vještačkih izotopa sa [[maseni broj|masenim brojevima]] 12 do 19. Njihovo [[vrijeme poluraspada]] iznosi između 9,97&amp;nbsp;minuta i 11&amp;nbsp;milisekundi. Izotop &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N je otkriven 1929. godine, otkrio ga je Stefan Meiring Naudé a već nekoliko godina kasnije korišten je u terenskim probama 1943. godine, koje su izveli naučnici Norman i Werkman. I danas se ovaj izotop koristi na sličan način za biohemijska ispitivanja razmjene dušika u obradivom sloju zemljišta ili u biljkama, ali i za proučavanje pretvaranja bjelančevina u vidu indikatora. Prirodna koncentracija izotopa &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N u atmosferi iznosi 0,3663%. Obogaćivanje dušika &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N je moguće kao i kod drugih izotopa gasovitih elemenata naprimjer putem termodifuznog odvajanja.

== Rasprostranjenost ==
=== Ciklus dušika ===
Već u 19. vijeku primijećeno je da veći dio biljne materije sadrži dušik i da je on važni gradivni elemenat svih živih bića. On je jedan od osnovnih elemenata koji grade bjelančevine i bjelančevinaste materije, kao i [[dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]]. Dušik je i osnovni sastojak svih [[enzim]]a, koji upravljaju metabolizmom kod biljaka, životinja i čovjeka. Stoga je on nezamjenjiv za cjelokupni život na Zemlji.

=== U zraku ===
[[Zemljina atmosfera]] se sastoji iz 78,09% dušika (po zapreminskom udjelu) odnosno 75,53% po masenom udjelu. Međutim, postoji vrlo malehni broj [[mikroorganizam]]a koji ga mogu direktno koristiti iz zraka, ugraditi ga u svoju tjelesnu supstancu ili ga prenijeti na biljke. Koliko je poznato, [[biljke]] ne mogu direktno koristiti gasoviti dušik iz zraka.&lt;ref name=&quot;ehow&quot; /&gt; Prevođenje dušika u oblik u kojem ga biljke mogu iskorištavati dešava se na neki od sljedećih načina:

* Pomoću bakterija koje fiksiraju dušik, a žive u korijenju biljaka iz grupe [[Fabaceae|mahunarki]] (''leguminoza''). Te bakterije se hrane biljnim asimilatima. Kao ''protivuslugu'' daju biljci-domaćinu amonij. On se dobija djelovanjem jednog posebnog enzima, nitrogenaze, trošenjem dosta energije, reduciranjem dušika iz zraka. Takva životna zajednica je [[simbioza]]. Omogućava mahunarkama naseljavanje i slabije kvalitetnih zemljišta, što čovjek iskorištava naročito ekološkim načinom poljoprivredne proizvodnje za obogaćivanje tla neophodnim dušikom. Ovdje leguminoze predstavljaju osnovni izvor dušika.
* Slobodni mikroorganizmi, koji ne žive u [[simbioza|simbiozi]], daju nesimbiotičke spojeve dušika. Oslanjaju se na sposobnost da takvi mikroorganizmi (naprimjer neke vrste bakterija ''Azotobacter'' i [[cijanobakterije]]) uzimaju dušik iz atmosfere i grade bjelančevine u vlastitom organizmu. U poljoprivredne svrhe uzima se kalkulativni red veličine stvaranja spojeva iz atmosferskog dušika koje daju nesimbiotski mikroorganizmi od 5–15&amp;nbsp;kg/ha na godišnjem nivou.
* Električno pražnjenje pri [[munja]]ma: U područjima bogatim padavinama, u tlo godišnje može dospjeti 20–25&amp;nbsp;kg N/ha putem [[padavina]]. To se dešava što se pri električnim pražnjenjima tokom munja u zraku spajaju kisik i dušik dajući okside dušika. Oksidi dušika kasnije reagiraju sa vodom dajući dušičnu kiselinu koja zajedno sa kišom pada na tlo. U njemu ona u spoju sa drugim elementima daje nitrate.
* Sinteza [[amonijak]]a: Hemičari  [[Fritz Haber]] i [[Carl Bosch]] razvili su početkom 20. vijeka proces kojim se može dobiti amonijak iz vodika i dušika iz zraka. Po njima nazvan, [[Haber-Boschov proces]] omogućio je korištenje neiscrpnih zaliha dušika iz Zemljine atmosfere te je u narednim dekadama taj proces znatno pomogao povećanju prinosa i ekonomičnosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Time je također i povećana opskrba hranom stalno rastućeg broja svjetskog stanovništva. Biljke iz apsorbiranog amonijaka proizvode biljne bjelančevine, koje dalje jedući biljnu hranu koriste [[životinje]] i čovjek, a služe im za izgradnju vlastitih bjelančevina. U životinjskom i ljudskom organizmu bjelančevine se najvećim dijelom ponovno razgrađuju te se izlučuju [[izmet]]om i [[mokraća|mokraćom]]. Procjenjuje se da je do danas u prosjeku gotovo svaki treći atom dušika u biosferi barem jedan put prerađen u industriji vještačkih đubriva.&lt;ref name=&quot;schlosser&quot; /&gt;
* Ispusni gasovi vozila: Sagorijevanjem fosilnih goriva (benzina, [[diezel gorivo|diezela]] i slično), korištenjem motornih vozila u atmosferu se ispuštaju spojevi dušika. Pri procesu sagorijevanja goriva u motorima nastaje dušikovi oksidi (NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;, najviše [[Dušik-dioksid|dušik(IV) oksid]], ''dušik-dioksid'' NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ali i [[dušik(II) oksid]], ''dušik monoksid'', NO u drugi spojevi opće formule NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;). U prošlosti su ti spojevi direktno otpuštani u okolinu, međutim danas većina motornih vozila imaju ugrađene [[katalizator]]e, koji reduciraju ove spojeve: NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; se u katalizatorima reducira do amonijaka, koji se dalje u prisustvu vode pretvara u amonij (hemijska ravnoteža amonijaka i amonija u zakiseljenom rastvoru: NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; ⇔ NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O). Oksidirani spojevi dušika, kao i reducirani spojevi, prenose se zrakom i u značajnoj mjeri utiču na [[eutrofikacija|eutrofikaciju]] okolnih ekosistema.

=== U tlu ===
U površinskom obradivom sloju zemljišta nalazi se više od 95% ukupnog dušika u vidu organski vezanog dušika u živoj korijenskoj masi, uginuloj biljnoj masi, humusnim materijama i živim bićima u tlu. Ostatak od manje od 5% je neorganski dušik u obliku [[amonij]]a ili nitrata i u veoma malehnoj količini kao nitriti. Ovaj mineralni udio dušika se određuje u proljeće prije đubrenja N&lt;sub&gt;min&lt;/sub&gt; metodom. Ukupna količina dušika u tlu dosta zavisi od udjela [[ugljik]]a. Na njega može uticati klima, vegetacija, vrsta tla, konfiguracija terena i mjere koje poduzimaju poljoprivrednici, kao što je obrada zemljišta.

=== U biljkama ===
Dušik se ugrađuje u proizvode fotosinteze, između ostalog za sintezu bjelančevina i tako omogućava i podržava rast. Među najvažnijim ulogama dušika je ta što je on nezamjenjivi sastojak u građi [[molekula]] dezoksiribonukleinske kiseline i [[hlorofil]]a. U zavisnosti od vrsta, udio dušika u suhoj supstanci iznosi 2-6% odnosno u prosjeku 1,5%.&lt;ref name=&quot;taiz&quot; /&gt; Uzimanje dušika u biljke dešava se u najvećoj mjeri u obliku soli amonija ili nitrata. Nedostatak dušika i dušikovih spojeva u biljaka izaziva simptome kao što su usporeni rast, svijetlozelena boja listova (stariji listovi postaju [[hloroza|hlorotični]] i opadaju prije vremena), preuranjeno cvjetanje i požutjelo lišće. Međutim i prekomjerne količine također izazivaju određene simptome: prekomjerni rast, tamnozeleno lišće, zakasnjelo cvjetanje, biljke su slabije otporne na bolesti i [[mraz]], biljna tkiva postaju spužvasta i mehka i slično.

== Dobijanje ==
[[Datoteka:Flux distribution inside the fiber.jpg|thumb|Shematski prikaz membranskog procesa]]
Dušik se danas primarno dobija frakcijskom [[destilacija|destilacijom]] tečnog [[zrak]]a u postrojenjima za razlaganje zraka po Lindeovom postupku, čime se može dobiti dušik čistoće 99,9999%. Dušik koji sadrži nečistoće ispod 1:10&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt; (1 ppb) zahtijeva dodatne korake za prečišćavanje. Da bi se uklonio zaostali kisik postoje biološke metode koristeći klice riže. Dušik stepena čistoće oko 99% može se dobiti dosta troškovno povoljnije putem višestepene [[Apsorpcija (hemija)|apsorpcije]]/desorpcije [[zeolit]]ima. Također postoji metoda decentraliziranog dobijanja dušika putem membranskog procesa. Kod ovog procesa uvodi se zrak pod pritiskom od 5 do 13&amp;nbsp;bara i propušta se kroz membranu od vještačkih materijala. Difuzijska brzina dušika i [[argon]]a kroz ovu membranu je mnogo manja od brzina kisika, [[voda|vode]] i [[ugljik dioksid]]a, te se time struja gasova na unutrašnjoj strani membrane obogaćuje dušikom. Precizno podešavajući brzinu prolaska zraka može se i podešavati čistoća dušika (do 99,995% u manjim količinama, a 99% u industrijskom obimu proizvodnje).

Jedna nešto starija metoda je vezivanje kisika iz zraka zagrijavanjem [[ugalj|uglja]] i nakon toga ispiranjem i uklanjanjem ugljik dioksida koji time nastaje. Kisik iz zraka se također može izdvojiti tako što se zrak pušta preko usijanog [[bakar|bakra]] ili kroz [[baza (hemija)|alkalni]] rastvor pirogalola odnosno natrij ditionita.

U laboratoriji čisti dušik se može dobiti zagrijavanjem vodenog rastvora [[amonij-nitrit]]a ili rastvora mješavine [[amonij-hlorid]]a i [[natrij-nitrit]]a na oko 70&amp;nbsp;°C:

:&lt;math&gt;\mathrm{NH_4NO_2\ }\mathrm{\stackrel{\Delta T}{\longrightarrow} \ 2 \ H_2O + N_2}&lt;/math&gt;

Alternativno, moguća je i [[termoliza]] [[natrij-azid]]a, koja se koristi za dobijanje spektroskopski čistog dušika.&lt;ref name=&quot;brauer&quot; /&gt;

:&lt;math&gt;\mathrm{2 \ NaN_3\  }\mathrm{\stackrel{\Delta T}{\longrightarrow} \ 2 \ Na + 3 \ N_2}&lt;/math&gt;

== Upotreba ==
=== Spojevi dušika ===
Dušik se koristi za [[Sinteza|sintezu]] [[amonijak]]a (Haber-Boschov postupak) i kalcij cijanamida. Osim toga, spojevi dušika su našli raznoliku primjenu u oblasti organske hemije i služe za proizvodnju vještačkih đubriva.

[[Datoteka:40mm table tennis ball Celluloid.jpg|thumb|360px|[[Stoni tenis|Stonoteniska lopta]] od celuloida]]
Mnogi [[eksploziv]]i su spojevi dušika. Oni su zapravo nitro spojevi ili esteri dušične kiseline. Ukoliko u molekulu nekog spoja ima dovoljan broj nitro grupa kao naprimjer u [[pikrinska kiselina|pikrinskoj kiselini]], atomi kisika u nitro grupama mogu egzotermno reagirati s atomima ugljika ili vodika iz iste molekule pobuđivanjem putem udarca ili povećanjem temperature. Time čvrsta supstanca za veoma kratko vrijeme prelazi u gas vrlo visoke temperature, snažno se šireći, rušeći sve oko sebe. Eksplozivi se dakle nalaze u takozvanom metastabilnom stanju. Kod nekih nitro grupa umjesto eksplozije nastaje brzo i nepotpuno sagorijevanje naprimjer kao kod nitroceluloza (među njima i [[celuloid]]).

=== Kao gas ===
[[Datoteka:Nitrogen discharge tube.jpg|thumb|lijevo|Dušik u cijevi za pražnjenje]]
Dušik se koristi za punjenje avionskih guma kod velikih [[avion]]a. Čisti dušik sprječava da se avionske gume zapale tokom slijetanja ili polijetanja jer se u tim trenucima razvija ogromna toplota.

Dušik služi i kao zaštitni gas pri zavarivanju i kao gas za punjenje lampi. Njegove osobine inertne supstance su od izuzetne važnosti za ovu svrhu. Kao pokretački gas,&lt;ref name=&quot;ebroj&quot; /&gt; gas za pakovanje, gas za istiskivanje [[šlag]]a, vrhnja i drugih namirnica iz boca, dozvoljen je za upotrebu u prehrambenoj industriji, a označava se E-brojem '''E941'''.&lt;ref name=&quot;zzuiv&quot; /&gt;

Dušik je našao primjenu i u uređajima za točenje pića i sličnih tekućina, kada je zbog građevinskih okolnosti (dugačak transportni put, velika visinska razlika) neophodno povećati pritisak isticanja tekućina. Dušik se u tu svrhu koristi u mješavini sa ugljik dioksidom. Pošto se dušik ne rastvara u piću, piće se može točiti odnosno crpiti pod višim pritiskom bez stvaranja pjene (tj. da se karbonizira). Korištenje dušika za punjenje automobilskih guma je, i pored čestog reklamiranja proizvođača, dosta diskutabilno, jer nije dokazano nikakvo značajnije poboljšanje performansi u odnosu na gume sa običnim zrakom.

=== Tečni dušik ===
Zbog svoje niske [[Tačka ključanja|tačke ključanja]] tečni dušik ({{jez-en|liquid nitrogen}} LN) koristi se kao sredstvo za hlađenje u [[kriotehnologija]]ma. Dušik pri tome hlađenom predmetu oduzima njegovu [[toplota isparavanja|toplotu isparavanja]] te ga održava hladnim sve dok god u potpunosti ne ispari. Za razliku od tečnog [[kisik]]a, koji isparava na −183&amp;nbsp;°C (90 K), tačka isparavanja tečnog dušika je daljnjih 13 K niža, jer on ključa na -196&amp;nbsp;°C (77 K) te kisik i druge gasove iz zraka može kondenzirati, što se uglavnom koristi za odvajanje ovih gasova.

Tečni dušik (gustoća 0,8085&amp;nbsp;kg/L pri −195,8&amp;nbsp;°C&lt;ref name=&quot;roempp&quot; /&gt;) između ostalog se koristi i kod visokotemperaturnih superprovodnika za postizanje superprovodničkog stanja. Također, on se koristi i za skladištenje bioloških i medicinskih uzoraka poput jajnih ćelija i [[sperma|sperme]], kao i za trenutno zamrzavanje biološkog materijala. Jedan od primjera je i hlađenje infracrvenih fotoreceptora, radi smanjenja termičkog &quot;šuma&quot; ili uopće da se oni dovedu do nekog poluprovodničkog stanja.

== Spojevi ==
Dušik ulazi u sastav mnogih spojeva kao što su naprimjer: amonijak, dušična kiselina, [[nitrati]], [[nitriti]] kao i mnogi važni [[organski spojevi]]. Spojevi u kojima se nalazi dušik su:
* [[amonijak]] NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, spojevi [[amonij]]a&lt;/b&gt;
* [[hidrazin]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
* nitridi
** kovalentni nitridi poput [[bor-nitrid]]a BN i [[silicij-nitrid]]a Si&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
** metalni nitridi kao [[titanij-nitrid]] TiN i [[hrom-nitrid]] CrN
** nitridi u obliku soli kao [[litij-nitrid]] Li&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;N i [[magnezij-nitrid]] Mg&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
* azidi i trinitrogenski spojevi
* [[oksidi]]:
** [[dušik-monoksid]] NO
** [[dušik-dioksid]] NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
** [[dušik-suboksid]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O (dinitrogen-monoksid, ''gas za smijanje'')
** [[didušik-tetroksid]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
** [[didušik-pentoksid]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;
* dušikovi halogenidi
** [[dušik(III)-fluorid]] NF&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
** [[dušik-jodid]] NI&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
* Kiseline i njihove soli koje sadrže dušik:
** [[dušičasta kiselina]] (''nitritna kiselina'') HNO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i nitriti
** [[dušična kiselina]] (''nitratna kiselina'') HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i nitrati
** [[ortodušična kiselina]] (nestabilna) H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;NO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i ortonitrati (stabilni samo u čvrstim materijama)
** [[hipodušičasta kiselina]] (''hiponitritna kiselina'') H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i hiponitriti
* cijanovodik, [[cijanidna kiselina]] HCN, i njeni derivati
** cijanidi u obliku soli poput [[kalcij-cijanid]]a i [[natrij-cijanid]]a
** kovalentni i organski cijanidi ([[nitril]]) kao što su [[brom-cijanid]] BrCN ili [[acetonitril]] H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;C-CN
* organski amino spojevi
** amini kao što je [[spermin]]
** aminokiseline, peptidi i bjelančevine
* azo spojevi
** azobenzol, azo boje kao što je [[rezorcin žuta]]
* organski nitro spojevi i esteri nitratne kiseline
** [[nitrometan]]
** [[eksploziv]]i kao što su [[nitroglicerin]], TNT i oktanitrokuban
* heterociklični spojevi koji sadrže dušik poput [[piridin]]a i [[indigo|indiga]]
** baze nukleinskih kiselina kao što su [[adenin]], [[timin]] ili [[uracil]]
** alkaloidi poput [[morfin]]a i [[kofein]]a

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;binder&quot;&gt;{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;iupac&quot;&gt;{{Cite journal|author=Michael E. Wieser, Tyler B. Coplen|title=Atomic weights of the elements 2009 (IUPAC Technical Report)|journal=Pure and Applied Chemistry|year=2010|page=1|doi=10.1351/PAC-REP-10-09-14}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;weast&quot;&gt;{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zhang&quot;&gt;{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical &amp; Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;heatf&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ddbst.com/en/EED/PCP/HFS_C1056.php |title=Heat of Fusion of Nitrogen |access-date=9. 4. 2014 |archive-date=12. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150912085002/http://www.ddbst.com/en/EED/PCP/HFS_C1056.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;riedel&quot;&gt;{{Cite book | author=E. Riedel, C. Janiak | title=Anorganische Chemie|edition= 8| publisher=de Gruyter | year=2011 | ISBN= 3110225662| pages=464}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;psede&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.pse-mendelejew.de/bilder/n.jpg |title=Dušik u spektralnoj cijevi |access-date=12. 4. 2014 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305201442/http://www.pse-mendelejew.de/bilder/n.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;roempp&quot;&gt;J. Falbe, M. Regitz (ur.): ''Römpp Chemie Lexikon'', 9. izd., Georg Thieme Verlag, Stuttgart 1992.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Holle&quot;&gt;{{Cite book|author=Holleman, Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|year=2007|url=https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe|edition=102|publisher=de Gruyter Verlag|isbn=978-3-11-017770-1|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe/page/n692 653]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mpgde&quot;&gt;[http://www.mpg.de/bilderBerichteDokumente/dokumentation/pressemitteilungen/2004/pressemitteilung200408022/index.html Saopćenje za javnost Udruženja Max-Planck 3. august 2004.]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ehow&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ehow.com/info_8244889_do-use-nitrogen-directly-air.html |title=Do Plants Use Nitrogen Directly From the Air? |access-date=10. 4. 2014 |archive-date=21. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141021082830/http://www.ehow.com/info_8244889_do-use-nitrogen-directly-air.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;schlosser&quot;&gt;M. Schloesser: ''[http://idw-online.de/pages/de/news354167 Mikroorganismen- die größten Chemiker]'' 4. februar 2010.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;taiz&quot;&gt;{{Cite book|author=Lincoln Taiz, Eduardo Zeiger|title=Physiologie der Pflanzen|publisher=Spektrum, Akad. Verlag|location=Heidelberg/Berlin|year=2000|isbn=3-8274-0537-8}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;brauer&quot;&gt;{{Cite book|editor=G. Brauer|title=Handbook of Preparative Inorganic Chemistry|edition=2|volume=1|publisher=Academic Press|year=1963|pages=457–460}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ebroj&quot;&gt;[http://www.food-info.net/uk/e/e941.htm Food-info]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zzuiv&quot;&gt;ZZulV: [http://bundesrecht.juris.de/zzulv_1998/BJNR023100998.html Pravilnik o dopuštenju korištenja dodataka u prehrani u tehnološke svrhe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101009145224/http://bundesrecht.juris.de/zzulv_1998/BJNR023100998.html |date=9. 10. 2010 }}&lt;/ref&gt;
}}

{{Commonscat|Nitrogen}}

{{PSE}}
{{Elementi u biologiji}}
{{E-brojevi}}
{{Dvoatomni elementi}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dušik| ]]
[[Kategorija:Hemijski elementi]]
[[Kategorija:Pniktogeni]]
[[Kategorija:Reaktivni nemetali]]
[[Kategorija:Dvoatomni nemetali]]
[[Kategorija:Hladila]]
[[Kategorija:Dielektrični plinovi]]
[[Kategorija:Industrijski plinovi]]
[[Kategorija:Pozitivni alosterni modulatori GABAA receptora]]
[[Kategorija:Aditivi sa E-brojem]]</text>
      <sha1>tukt9q5nqj9ztd32cfsh4ipqvh3jsg8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839177</id>
      <parentid>3839176</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:59:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26928-19</username>
        <id>180957</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3839177</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27359" sha1="0nlk68tvo2kfzg5x41u3xrzs0ttfgv1" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Dušik
| Simbol = N
| Atomski broj = 7
| Serija = Nemetali
| Grupa = 15
| Perioda = 2
| Blok = p
| Boja serije = LimeGreen
| Izgled = bezbojni gas
| Zastupljenost = 0,03&lt;ref name=&quot;binder&quot; /&gt;
| Atomska masa = 14,0067 (14,00643 – 14,00728)&lt;ref name=&quot;iupac&quot; /&gt;
| Atomski radijus = 65
| Atomski radijus izračunat = 56
| Kovalentni radijus = 75
| Van der Waalsov radijus = 155
| Elektronska konfiguracija = [[Helij|He]] 2s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 2p&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 5
| Energija ionizacije_1 = 1402,3
| Energija ionizacije_2 = 2856
| Energija ionizacije_3 = 4578
| Energija ionizacije_4 = 7475
| Energija ionizacije_5 = 9444,9
| Agregatno stanje = gas
| Struktura kristala = heksagonalna
| Gustoća = 1,250
| Magnetizam = dijamagnetičan &lt;math&gt;\chi_{m}&lt;/math&gt; = −6,7 · 10&lt;sup&gt;−9&lt;/sup&gt;)&lt;ref name=&quot;weast&quot; /&gt;
| Tačka topljenja_K = 63,05
| Tačka topljenja_C = −210,1
| Tačka ključanja_K = 77,15&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Tačka ključanja_C = −196
| Molarni volumen = (čvrst) 13,54 · 10&lt;sup&gt;−6&lt;/sup&gt;
| Toplota isparavanja = 5,58&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Toplota topljenja = 0,72&lt;ref name=&quot;heatf&quot; /&gt;
| Pritisak pare = 1000
| Pritisak pare_K = 53
| Brzina zvuka = 333,6
| Brzina zvuka_K = 298,15
| Specifična toplota = 1040
| Specifična toplota_K = 298
| Specifična električna provodljivost = 0
| Specifična električna provodljivost_K =
| Toplotna provodljivost = 0,02583
| Toplotna provodljivost_K =
| Oksidacioni broj = −3, −2, −1, 1, 2, '''3''', 4, 5
| Oksidi = N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, NO, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; (jako kiseo)
| Elektronegativnost = 3,04
| Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|-}}&lt;br /&gt;
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|-}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|9|23}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi =
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = N
| Maseni broj = 13
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 9,965 min
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 2,220
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;C
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = N
| Maseni broj = 14
| Rasprostranjenost u prirodi = '''99,634'''
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = N
| Maseni broj = 15
| Rasprostranjenost u prirodi = 0,366
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = N
| Maseni broj = 16
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 7,13 s
| Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 10,419
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;16&lt;/sup&gt;O
}}
|}}
'''Dušik''', '''nitrogen ''' ili '''azot''' ({{jez-la|nitrogenium}}) jest [[hemijski element]] s atomskim brojem 7 i simbolom '''N'''. Simbol je izveden iz njegovog latinskog naziva ''nitrogenium'' (odnosno iz starogrčkog νιτρον nitron - ''soda'', ''šalitra'', i γενος genos ''porijeklo''). Slavenski naziv ''dušik'' dobio je jer ''guši'' (''duši'') disanje i plamen, a slično porijeklo vodi i naziv ''azot'' (grč. ''azotikos'' – koji ne podržava život). U [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] svrstan je u [[15. grupa hemijskih elemenata|petu glavnu grupu]] i 2. periodu. Spada u [[nemetal]]e. U elementarnom obliku dušik postoji isključivo u obliku dvoatomnih [[molekula]] (dinitrogen, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;). Sa 78% udjela je jedan od osnovnih sastojaka [[zrak]]a. U Zemljinoj kori neorganski dušik se javlja rijetko u spojevima; izuzetak su depoziti šalitre.

Tokom [[evolucija|evolucije]] u [[ekosistem]]ima se formirao ciklus dušika: kao osnovni sastojak [[Bjelančevine|bjelančevina]] i mnogih drugih prirodnih supstanci, dušik je nezamjenjiv za živa bića, a oni ga u svojim energetski intenzivnim životnim procesima (kao što je [[Fiksacija dušika|fiksiranje dušika]]) vežu i pretvaraju u bioraspoloživi dušik. To se naprimjer dešava pod uticajem [[enzim]]a u takozvanom željezo-sumpornom klasteru, koji je kofaktor enzima [[nitrogenaza|nitrogenaze]].

== Historija ==
[[Datoteka:CWScheele.jpg|thumb|lijevo|Carl Wilhelm Scheele]]
Prirodni hemijski spojevi dušika, kao što su [[nitrati]] i soli [[amonij]]a, bili su poznati se još u antičko doba kada su ih koristili uglavnom [[alhemija|alhemičari]]. Obje vrste spojeva se mogu, pored svojih prirodnih nalazišta kao [[minerali]], dobiti i iz izlučevina. Tako, naprimjer, stari Egipćani su dobijali [[amonijum hlorid]] (salmijak) iz [[deva|devinog]] [[izmet]]a i a šalitra se dugo vremena dobijala od tla sakupljenog iz [[štala]]. [[Carl Wilhelm Scheele]] je 1771. godine dokazao da je dušik osnovni sastojak [[zrak]]a. Čisti [[amonijak]] prvi put je dobio engleski [[hemičar]] [[Joseph Priestley]] 1774. godine. Sve do početka 20. vijeka šalitra je bila jedini veliki izvor dušikovih spojeva. Nakon uvođenja [[Frank-Carov proces|Frank–Carovog procesa]] (dobijanje [[kalcij cijanamid]] koji su razvili [[Adolph Frank]] i [[Nikodem Caro]]) prvi put je uspješno iskorišten dušik iz zraka. Za dobijanje [[dušična kiselina|dušične kiseline]] [[Kristian Birkeland]] i [[Sam Eyde]] razvili su proces nazvan po njim [[Birkeland-Eydeov proces]]. Ovaj proces je vrlo brzo prevaziđen, a [[Fritz Haber]] i [[Carl Bosch]] su razvili napredniji [[Haber-Boschov proces]] za sintezu amonijaka iz [[vodik]]a i dušika iz zraka. Pored ovog, razvijen je i katalitički Oswaldov proces po [[Wilhelm Ostwald]]u za pretvaranje amonijaka u dušičnu kiselinu.

== Osobine ==
Molekularni dušik je bezbojni gas bez ukusa i mirisa, koji se na veoma niskim temperaturama (−196&amp;nbsp;°C) [[kondenzacija|kondenzira]] u bezbojnu tekućinu. Dušik nije mnogo rastvorljiv u vodi (oko 23,2&amp;nbsp;mg dušika se rastvara u 1 litru vode na 0&amp;nbsp;°C) i ne gori. Dušik je jedini element u svojoj grupi periodnog sistema koji se može sam sa sobom spajati preko (p-p)π veza.&lt;ref name=&quot;riedel&quot; /&gt; Dužina ove trostruke veze među atomima iznosi 109,8 pm.

Pri električnom pražnjenju u spektralnoj cijevi sa gasom pri potpritisku od oko 5-10 mbar, molekulske orbitale dušika se dovode do emitiranja svjetlosti pobuđivanjem strujom [[Električni napon|visokog napona]] od 1,8 kV, jačine 18 mA i frekvencije 35&amp;nbsp;kHz. Tako se rekombiniranjem [[ion]]iziranih molekula gasa emitira karakterističan spektar boja.&lt;ref name=&quot;psede&quot; /&gt; [[Kritična temperatura|Kritična tačka]] dušika se nalazi na &lt;ref name=&quot;roempp&quot; /&gt; temperaturi od −146,95&amp;nbsp;°C (126,2 K), pri pritisku od 33,9 bar i gustoći 0,314 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.

Dušik u svojim spojevima uglavnom se spaja [[kovalentna veza|kovalentnom vezom]]. U elektronskoj konfiguraciji 2s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;p&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; spajanje tri kovalentne veze vodi ka formiranju potpunog okteta. Spojevi, u kojima se javlja ovaj vrsta veze, su naprimjer: [[amonijak]], amini, [[hidrazin]] i [[hidroksilamin]]. Sami ovi spojevi su trigonalne piramidalne strukture i posjeduju slobodni elektronski par. Preko njega ovi spojevi mogu agirati kao nukleofili i kao baze.

U prirodi rasprostranjeni molekularni dinitrogen N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zbog trostruke veze u svojoj molekuli vrlo stabilan i inertan, a sa takvom trostrukom vezom povezana je i visoka energija disocijacije veze od 942&amp;nbsp;kJ/mol&lt;ref name=&quot;Holle&quot; /&gt;. Zbog toga je po pravilu potrebno dovesti mnogo energije da bi se ove veze prekinule i da bi dušik zatim reagirao sa drugim elementima. Osim toga, također je neophodna i visoka energija aktivacije, koja se opet može smanjiti korištenjem pogodnih [[katalizator]]a.

=== Polimerni dušik ===
U augustu 2004. naučnici sa Max-Planck instituta za hemiju u [[Mainz]]u objavili su da su uspjeli dobiti novi kristalni oblik dušika, takozvani ''polimerni dušik'' sa jednostavnom vezom, pod pritiskom od preko 110 GPa pri temperaturi preko 2000 K. Ova modifikacija posjeduje jedinstvenu kubičnu strukturu, takozvanu ''cubic gauche'' strukturu (doslovno ''nezgrapna kocka''). Zbog njene izrazito velike nestabilnosti, mogućnosti primjene su joj ograničene, ali moguće je planiranje polimernog dušika naprimjer kao eksploziva ili načina skladištenja energije. U tom slučaju, polidušik bio bio daleko najjači, nenuklearni [[eksploziv]].&lt;ref name=&quot;mpgde&quot; /&gt;

=== Izotopi ===
Osim dva prirodna [[izotop]]a &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N i &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N, postoji i nekoliko vještačkih izotopa sa [[maseni broj|masenim brojevima]] 12 do 19. Njihovo [[vrijeme poluraspada]] iznosi između 9,97&amp;nbsp;minuta i 11&amp;nbsp;milisekundi. Izotop &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N je otkriven 1929. godine, otkrio ga je Stefan Meiring Naudé a već nekoliko godina kasnije korišten je u terenskim probama 1943. godine, koje su izveli naučnici Norman i Werkman. I danas se ovaj izotop koristi na sličan način za biohemijska ispitivanja razmjene dušika u obradivom sloju zemljišta ili u biljkama, ali i za proučavanje pretvaranja bjelančevina u vidu indikatora. Prirodna koncentracija izotopa &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N u atmosferi iznosi 0,3663%. Obogaćivanje dušika &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N je moguće kao i kod drugih izotopa gasovitih elemenata naprimjer putem termodifuznog odvajanja.

== Rasprostranjenost ==
=== Ciklus dušika ===
Već u 19. vijeku primijećeno je da veći dio biljne materije sadrži dušik i da je on važni gradivni elemenat svih živih bića. On je jedan od osnovnih elemenata koji grade bjelančevine i bjelančevinaste materije, kao i [[dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]]. Dušik je i osnovni sastojak svih [[enzim]]a, koji upravljaju metabolizmom kod biljaka, životinja i čovjeka. Stoga je on nezamjenjiv za cjelokupni život na Zemlji.

=== U zraku ===
[[Zemljina atmosfera]] se sastoji iz 78,09% dušika (po zapreminskom udjelu) odnosno 75,53% po masenom udjelu. Međutim, postoji vrlo malehni broj [[mikroorganizam]]a koji ga mogu direktno koristiti iz zraka, ugraditi ga u svoju tjelesnu supstancu ili ga prenijeti na biljke. Koliko je poznato, [[biljke]] ne mogu direktno koristiti gasoviti dušik iz zraka.&lt;ref name=&quot;ehow&quot; /&gt; Prevođenje dušika u oblik u kojem ga biljke mogu iskorištavati dešava se na neki od sljedećih načina:

* Pomoću bakterija koje fiksiraju dušik, a žive u korijenju biljaka iz grupe [[Fabaceae|mahunarki]] (''leguminoza''). Te bakterije se hrane biljnim asimilatima. Kao ''protivuslugu'' daju biljci-domaćinu amonij. On se dobija djelovanjem jednog posebnog enzima, nitrogenaze, trošenjem dosta energije, reduciranjem dušika iz zraka. Takva životna zajednica je [[simbioza]]. Omogućava mahunarkama naseljavanje i slabije kvalitetnih zemljišta, što čovjek iskorištava naročito ekološkim načinom poljoprivredne proizvodnje za obogaćivanje tla neophodnim dušikom. Ovdje leguminoze predstavljaju osnovni izvor dušika.
* Slobodni mikroorganizmi, koji ne žive u [[simbioza|simbiozi]], daju nesimbiotičke spojeve dušika. Oslanjaju se na sposobnost da takvi mikroorganizmi (naprimjer neke vrste bakterija ''Azotobacter'' i [[cijanobakterije]]) uzimaju dušik iz atmosfere i grade bjelančevine u vlastitom organizmu. U poljoprivredne svrhe uzima se kalkulativni red veličine stvaranja spojeva iz atmosferskog dušika koje daju nesimbiotski mikroorganizmi od 5–15&amp;nbsp;kg/ha na godišnjem nivou.
* Električno pražnjenje pri [[munja]]ma: U područjima bogatim padavinama, u tlo godišnje može dospjeti 20–25&amp;nbsp;kg N/ha putem [[padavina]]. To se dešava što se pri električnim pražnjenjima tokom munja u zraku spajaju kisik i dušik dajući okside dušika. Oksidi dušika kasnije reagiraju sa vodom dajući dušičnu kiselinu koja zajedno sa kišom pada na tlo. U njemu ona u spoju sa drugim elementima daje nitrate.
* Sinteza [[amonijak]]a: Hemičari  [[Fritz Haber]] i [[Carl Bosch]] razvili su početkom 20. vijeka proces kojim se može dobiti amonijak iz vodika i dušika iz zraka. Po njima nazvan, [[Haber-Boschov proces]] omogućio je korištenje neiscrpnih zaliha dušika iz Zemljine atmosfere te je u narednim dekadama taj proces znatno pomogao povećanju prinosa i ekonomičnosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Time je također i povećana opskrba hranom stalno rastućeg broja svjetskog stanovništva. Biljke iz apsorbiranog amonijaka proizvode biljne bjelančevine, koje dalje jedući biljnu hranu koriste [[životinje]] i čovjek, a služe im za izgradnju vlastitih bjelančevina. U životinjskom i ljudskom organizmu bjelančevine se najvećim dijelom ponovno razgrađuju te se izlučuju [[izmet]]om i [[mokraća|mokraćom]]. Procjenjuje se da je do danas u prosjeku gotovo svaki treći atom dušika u biosferi barem jedan put prerađen u industriji vještačkih đubriva.&lt;ref name=&quot;schlosser&quot; /&gt;
* Ispusni gasovi vozila: Sagorijevanjem fosilnih goriva (benzina, [[diezel gorivo|diezela]] i slično), korištenjem motornih vozila u atmosferu se ispuštaju spojevi dušika. Pri procesu sagorijevanja goriva u motorima nastaje dušikovi oksidi (NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;, najviše [[Dušik-dioksid|dušik(IV) oksid]], ''dušik-dioksid'' NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ali i [[dušik(II) oksid]], ''dušik monoksid'', NO u drugi spojevi opće formule NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;). U prošlosti su ti spojevi direktno otpuštani u okolinu, međutim danas većina motornih vozila imaju ugrađene [[katalizator]]e, koji reduciraju ove spojeve: NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; se u katalizatorima reducira do amonijaka, koji se dalje u prisustvu vode pretvara u amonij (hemijska ravnoteža amonijaka i amonija u zakiseljenom rastvoru: NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; ⇔ NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O). Oksidirani spojevi dušika, kao i reducirani spojevi, prenose se zrakom i u značajnoj mjeri utiču na [[eutrofikacija|eutrofikaciju]] okolnih ekosistema.

=== U tlu ===
U površinskom obradivom sloju zemljišta nalazi se više od 95% ukupnog dušika u vidu organski vezanog dušika u živoj korijenskoj masi, uginuloj biljnoj masi, humusnim materijama i živim bićima u tlu. Ostatak od manje od 5% je neorganski dušik u obliku [[amonij]]a ili nitrata i u veoma malehnoj količini kao nitriti. Ovaj mineralni udio dušika se određuje u proljeće prije đubrenja N&lt;sub&gt;min&lt;/sub&gt; metodom. Ukupna količina dušika u tlu dosta zavisi od udjela [[ugljik]]a. Na njega može uticati klima, vegetacija, vrsta tla, konfiguracija terena i mjere koje poduzimaju poljoprivrednici, kao što je obrada zemljišta.

=== U biljkama ===
Dušik se ugrađuje u proizvode fotosinteze, između ostalog za sintezu bjelančevina i tako omogućava i podržava rast. Među najvažnijim ulogama dušika je ta što je on nezamjenjivi sastojak u građi [[molekula]] dezoksiribonukleinske kiseline i [[hlorofil]]a. U zavisnosti od vrsta, udio dušika u suhoj supstanci iznosi 2-6% odnosno u prosjeku 1,5%.&lt;ref name=&quot;taiz&quot; /&gt; Uzimanje dušika u biljke dešava se u najvećoj mjeri u obliku soli amonija ili nitrata. Nedostatak dušika i dušikovih spojeva u biljaka izaziva simptome kao što su usporeni rast, svijetlozelena boja listova (stariji listovi postaju [[hloroza|hlorotični]] i opadaju prije vremena), preuranjeno cvjetanje i požutjelo lišće. Međutim i prekomjerne količine također izazivaju određene simptome: prekomjerni rast, tamnozeleno lišće, zakasnjelo cvjetanje, biljke su slabije otporne na bolesti i [[mraz]], biljna tkiva postaju spužvasta i mehka i slično.

== Dobijanje ==
[[Datoteka:Flux distribution inside the fiber.jpg|thumb|Shematski prikaz membranskog procesa]]
Dušik se danas primarno dobija frakcijskom [[destilacija|destilacijom]] tečnog [[zrak]]a u postrojenjima za razlaganje zraka po Lindeovom postupku, čime se može dobiti dušik čistoće 99,9999%. Dušik koji sadrži nečistoće ispod 1:10&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt; (1 ppb) zahtijeva dodatne korake za prečišćavanje. Da bi se uklonio zaostali kisik postoje biološke metode koristeći klice riže. Dušik stepena čistoće oko 99% može se dobiti dosta troškovno povoljnije putem višestepene [[Apsorpcija (hemija)|apsorpcije]]/desorpcije [[zeolit]]ima. Također postoji metoda decentraliziranog dobijanja dušika putem membranskog procesa. Kod ovog procesa uvodi se zrak pod pritiskom od 5 do 13&amp;nbsp;bara i propušta se kroz membranu od vještačkih materijala. Difuzijska brzina dušika i [[argon]]a kroz ovu membranu je mnogo manja od brzina kisika, [[voda|vode]] i [[ugljik dioksid]]a, te se time struja gasova na unutrašnjoj strani membrane obogaćuje dušikom. Precizno podešavajući brzinu prolaska zraka može se i podešavati čistoća dušika (do 99,995% u manjim količinama, a 99% u industrijskom obimu proizvodnje).

Jedna nešto starija metoda je vezivanje kisika iz zraka zagrijavanjem [[ugalj|uglja]] i nakon toga ispiranjem i uklanjanjem ugljik dioksida koji time nastaje. Kisik iz zraka se također može izdvojiti tako što se zrak pušta preko usijanog [[bakar|bakra]] ili kroz [[baza (hemija)|alkalni]] rastvor pirogalola odnosno natrij ditionita.

U laboratoriji čisti dušik se može dobiti zagrijavanjem vodenog rastvora [[amonij-nitrit]]a ili rastvora mješavine [[amonij-hlorid]]a i [[natrij-nitrit]]a na oko 70&amp;nbsp;°C:

:&lt;math&gt;\mathrm{NH_4NO_2\ }\mathrm{\stackrel{\Delta T}{\longrightarrow} \ 2 \ H_2O + N_2}&lt;/math&gt;

Alternativno, moguća je i [[termoliza]] [[natrij-azid]]a, koja se koristi za dobijanje spektroskopski čistog dušika.&lt;ref name=&quot;brauer&quot; /&gt;

:&lt;math&gt;\mathrm{2 \ NaN_3\  }\mathrm{\stackrel{\Delta T}{\longrightarrow} \ 2 \ Na + 3 \ N_2}&lt;/math&gt;

== Upotreba ==
=== Spojevi dušika ===
Dušik se koristi za [[Sinteza|sintezu]] [[amonijak]]a (Haber-Boschov postupak) i kalcij cijanamida. Osim toga, spojevi dušika su našli raznoliku primjenu u oblasti organske hemije i služe za proizvodnju vještačkih đubriva.

[[Datoteka:40mm table tennis ball Celluloid.jpg|thumb|360px|[[Stoni tenis|Stonoteniska lopta]] od celuloida]]
Mnogi [[eksploziv]]i su spojevi dušika. Oni su zapravo nitro spojevi ili esteri dušične kiseline. Ukoliko u molekulu nekog spoja ima dovoljan broj nitro grupa kao naprimjer u [[pikrinska kiselina|pikrinskoj kiselini]], atomi kisika u nitro grupama mogu egzotermno reagirati s atomima ugljika ili vodika iz iste molekule pobuđivanjem putem udarca ili povećanjem temperature. Time čvrsta supstanca za veoma kratko vrijeme prelazi u gas vrlo visoke temperature, snažno se šireći, rušeći sve oko sebe. Eksplozivi se dakle nalaze u takozvanom metastabilnom stanju. Kod nekih nitro grupa umjesto eksplozije nastaje brzo i nepotpuno sagorijevanje naprimjer kao kod nitroceluloza (među njima i [[celuloid]]).

=== Kao gas ===
[[Datoteka:Nitrogen discharge tube.jpg|thumb|lijevo|Dušik u cijevi za pražnjenje]]
Dušik se koristi za punjenje avionskih guma kod velikih [[avion]]a. Čisti dušik sprječava da se avionske gume zapale tokom slijetanja ili polijetanja jer se u tim trenucima razvija ogromna toplota.

Dušik služi i kao zaštitni gas pri zavarivanju i kao gas za punjenje lampi. Njegove osobine inertne supstance su od izuzetne važnosti za ovu svrhu. Kao pokretački gas,&lt;ref name=&quot;ebroj&quot; /&gt; gas za pakovanje, gas za istiskivanje [[šlag]]a, vrhnja i drugih namirnica iz boca, dozvoljen je za upotrebu u prehrambenoj industriji, a označava se E-brojem '''E941'''.&lt;ref name=&quot;zzuiv&quot; /&gt;

Dušik je našao primjenu i u uređajima za točenje pića i sličnih tekućina, kada je zbog građevinskih okolnosti (dugačak transportni put, velika visinska razlika) neophodno povećati pritisak isticanja tekućina. Dušik se u tu svrhu koristi u mješavini sa ugljik dioksidom. Pošto se dušik ne rastvara u piću, piće se može točiti odnosno crpiti pod višim pritiskom bez stvaranja pjene (tj. da se karbonizira). Korištenje dušika za punjenje automobilskih guma je, i pored čestog reklamiranja proizvođača, dosta diskutabilno, jer nije dokazano nikakvo značajnije poboljšanje performansi u odnosu na gume sa običnim zrakom.

=== Tečni dušik ===
Zbog svoje niske [[Tačka ključanja|tačke ključanja]] tečni dušik ({{jez-en|liquid nitrogen}} LN) koristi se kao sredstvo za hlađenje u [[kriotehnologija]]ma. Dušik pri tome hlađenom predmetu oduzima njegovu [[toplota isparavanja|toplotu isparavanja]] te ga održava hladnim sve dok god u potpunosti ne ispari. Za razliku od tečnog [[kisik]]a, koji isparava na −183&amp;nbsp;°C (90 K), tačka isparavanja tečnog dušika je daljnjih 13 K niža, jer on ključa na -196&amp;nbsp;°C (77 K) te kisik i druge gasove iz zraka može kondenzirati, što se uglavnom koristi za odvajanje ovih gasova.

Tečni dušik (gustoća 0,8085&amp;nbsp;kg/L pri −195,8&amp;nbsp;°C&lt;ref name=&quot;roempp&quot; /&gt;) između ostalog se koristi i kod visokotemperaturnih superprovodnika za postizanje superprovodničkog stanja. Također, on se koristi i za skladištenje bioloških i medicinskih uzoraka poput jajnih ćelija i [[sperma|sperme]], kao i za trenutno zamrzavanje biološkog materijala. Jedan od primjera je i hlađenje infracrvenih fotoreceptora, radi smanjenja termičkog &quot;šuma&quot; ili uopće da se oni dovedu do nekog poluprovodničkog stanja.

== Spojevi ==
Dušik ulazi u sastav mnogih spojeva kao što su naprimjer: amonijak, dušična kiselina, [[nitrati]], [[nitriti]] kao i mnogi važni [[organski spojevi]]. Spojevi u kojima se nalazi dušik su:
* [[amonijak]] NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, spojevi [[amonij]]a&lt;/b&gt;
* [[hidrazin]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
* nitridi
** kovalentni nitridi poput [[bor-nitrid]]a BN i [[silicij-nitrid]]a Si&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
** metalni nitridi kao [[titanij-nitrid]] TiN i [[hrom-nitrid]] CrN
** nitridi u obliku soli kao [[litij-nitrid]] Li&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;N i [[magnezij-nitrid]] Mg&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
* azidi i trinitrogenski spojevi
* [[oksidi]]:
** [[dušik-monoksid]] NO
** [[dušik-dioksid]] NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
** [[dušik-suboksid]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O (dinitrogen-monoksid, ''gas za smijanje'')
** [[didušik-tetroksid]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
** [[didušik-pentoksid]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;
* dušikovi halogenidi
** [[dušik(III)-fluorid]] NF&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
** [[dušik-jodid]] NI&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
* Kiseline i njihove soli koje sadrže dušik:
** [[dušičasta kiselina]] (''nitritna kiselina'') HNO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i nitriti
** [[dušična kiselina]] (''nitratna kiselina'') HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i nitrati
** [[ortodušična kiselina]] (nestabilna) H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;NO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i ortonitrati (stabilni samo u čvrstim materijama)
** [[hipodušičasta kiselina]] (''hiponitritna kiselina'') H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i hiponitriti
* cijanovodik, [[cijanidna kiselina]] HCN, i njeni derivati
** cijanidi u obliku soli poput [[kalcij-cijanid]]a i [[natrij-cijanid]]a
** kovalentni i organski cijanidi ([[nitril]]) kao što su [[brom-cijanid]] BrCN ili [[acetonitril]] H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;C-CN
* organski amino spojevi
** amini kao što je [[spermin]]
** aminokiseline, peptidi i bjelančevine
* azo spojevi
** azobenzol, azo boje kao što je [[rezorcin žuta]]
* organski nitro spojevi i esteri nitratne kiseline
** [[nitrometan]]
** [[eksploziv]]i kao što su [[nitroglicerin]], TNT i oktanitrokuban
* heterociklični spojevi koji sadrže dušik poput [[piridin]]a i [[indigo|indiga]]
** baze nukleinskih kiselina kao što su [[adenin]], [[timin]] ili [[uracil]]
** alkaloidi poput [[morfin]]a i [[kofein]]a

== Također pogledajte ==
*[[Nitracija]]
*[[Nitrifikacija]]

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;binder&quot;&gt;{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;iupac&quot;&gt;{{Cite journal|author=Michael E. Wieser, Tyler B. Coplen|title=Atomic weights of the elements 2009 (IUPAC Technical Report)|journal=Pure and Applied Chemistry|year=2010|page=1|doi=10.1351/PAC-REP-10-09-14}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;weast&quot;&gt;{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zhang&quot;&gt;{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical &amp; Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;heatf&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ddbst.com/en/EED/PCP/HFS_C1056.php |title=Heat of Fusion of Nitrogen |access-date=9. 4. 2014 |archive-date=12. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150912085002/http://www.ddbst.com/en/EED/PCP/HFS_C1056.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;riedel&quot;&gt;{{Cite book | author=E. Riedel, C. Janiak | title=Anorganische Chemie|edition= 8| publisher=de Gruyter | year=2011 | ISBN= 3110225662| pages=464}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;psede&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.pse-mendelejew.de/bilder/n.jpg |title=Dušik u spektralnoj cijevi |access-date=12. 4. 2014 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305201442/http://www.pse-mendelejew.de/bilder/n.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;roempp&quot;&gt;J. Falbe, M. Regitz (ur.): ''Römpp Chemie Lexikon'', 9. izd., Georg Thieme Verlag, Stuttgart 1992.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Holle&quot;&gt;{{Cite book|author=Holleman, Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|year=2007|url=https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe|edition=102|publisher=de Gruyter Verlag|isbn=978-3-11-017770-1|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe/page/n692 653]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mpgde&quot;&gt;[http://www.mpg.de/bilderBerichteDokumente/dokumentation/pressemitteilungen/2004/pressemitteilung200408022/index.html Saopćenje za javnost Udruženja Max-Planck 3. august 2004.]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ehow&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ehow.com/info_8244889_do-use-nitrogen-directly-air.html |title=Do Plants Use Nitrogen Directly From the Air? |access-date=10. 4. 2014 |archive-date=21. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141021082830/http://www.ehow.com/info_8244889_do-use-nitrogen-directly-air.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;schlosser&quot;&gt;M. Schloesser: ''[http://idw-online.de/pages/de/news354167 Mikroorganismen- die größten Chemiker]'' 4. februar 2010.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;taiz&quot;&gt;{{Cite book|author=Lincoln Taiz, Eduardo Zeiger|title=Physiologie der Pflanzen|publisher=Spektrum, Akad. Verlag|location=Heidelberg/Berlin|year=2000|isbn=3-8274-0537-8}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;brauer&quot;&gt;{{Cite book|editor=G. Brauer|title=Handbook of Preparative Inorganic Chemistry|edition=2|volume=1|publisher=Academic Press|year=1963|pages=457–460}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ebroj&quot;&gt;[http://www.food-info.net/uk/e/e941.htm Food-info]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zzuiv&quot;&gt;ZZulV: [http://bundesrecht.juris.de/zzulv_1998/BJNR023100998.html Pravilnik o dopuštenju korištenja dodataka u prehrani u tehnološke svrhe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101009145224/http://bundesrecht.juris.de/zzulv_1998/BJNR023100998.html |date=9. 10. 2010 }}&lt;/ref&gt;
}}

{{Commonscat|Nitrogen}}

{{PSE}}
{{Elementi u biologiji}}
{{E-brojevi}}
{{Dvoatomni elementi}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dušik| ]]
[[Kategorija:Hemijski elementi]]
[[Kategorija:Pniktogeni]]
[[Kategorija:Reaktivni nemetali]]
[[Kategorija:Dvoatomni nemetali]]
[[Kategorija:Hladila]]
[[Kategorija:Dielektrični plinovi]]
[[Kategorija:Industrijski plinovi]]
[[Kategorija:Pozitivni alosterni modulatori GABAA receptora]]
[[Kategorija:Aditivi sa E-brojem]]</text>
      <sha1>0nlk68tvo2kfzg5x41u3xrzs0ttfgv1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839179</id>
      <parentid>3839177</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:03:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26928-19</username>
        <id>180957</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kao gas */</comment>
      <origin>3839179</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27367" sha1="1v687hzvi2t3vfjdlrjj9qvb5bvgq3f" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Dušik
| Simbol = N
| Atomski broj = 7
| Serija = Nemetali
| Grupa = 15
| Perioda = 2
| Blok = p
| Boja serije = LimeGreen
| Izgled = bezbojni gas
| Zastupljenost = 0,03&lt;ref name=&quot;binder&quot; /&gt;
| Atomska masa = 14,0067 (14,00643 – 14,00728)&lt;ref name=&quot;iupac&quot; /&gt;
| Atomski radijus = 65
| Atomski radijus izračunat = 56
| Kovalentni radijus = 75
| Van der Waalsov radijus = 155
| Elektronska konfiguracija = [[Helij|He]] 2s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 2p&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 5
| Energija ionizacije_1 = 1402,3
| Energija ionizacije_2 = 2856
| Energija ionizacije_3 = 4578
| Energija ionizacije_4 = 7475
| Energija ionizacije_5 = 9444,9
| Agregatno stanje = gas
| Struktura kristala = heksagonalna
| Gustoća = 1,250
| Magnetizam = dijamagnetičan &lt;math&gt;\chi_{m}&lt;/math&gt; = −6,7 · 10&lt;sup&gt;−9&lt;/sup&gt;)&lt;ref name=&quot;weast&quot; /&gt;
| Tačka topljenja_K = 63,05
| Tačka topljenja_C = −210,1
| Tačka ključanja_K = 77,15&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Tačka ključanja_C = −196
| Molarni volumen = (čvrst) 13,54 · 10&lt;sup&gt;−6&lt;/sup&gt;
| Toplota isparavanja = 5,58&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Toplota topljenja = 0,72&lt;ref name=&quot;heatf&quot; /&gt;
| Pritisak pare = 1000
| Pritisak pare_K = 53
| Brzina zvuka = 333,6
| Brzina zvuka_K = 298,15
| Specifična toplota = 1040
| Specifična toplota_K = 298
| Specifična električna provodljivost = 0
| Specifična električna provodljivost_K =
| Toplotna provodljivost = 0,02583
| Toplotna provodljivost_K =
| Oksidacioni broj = −3, −2, −1, 1, 2, '''3''', 4, 5
| Oksidi = N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, NO, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; (jako kiseo)
| Elektronegativnost = 3,04
| Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|-}}&lt;br /&gt;
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|-}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|9|23}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi =
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = N
| Maseni broj = 13
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 9,965 min
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 2,220
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;C
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = N
| Maseni broj = 14
| Rasprostranjenost u prirodi = '''99,634'''
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = N
| Maseni broj = 15
| Rasprostranjenost u prirodi = 0,366
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = N
| Maseni broj = 16
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 7,13 s
| Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 10,419
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;16&lt;/sup&gt;O
}}
|}}
'''Dušik''', '''nitrogen ''' ili '''azot''' ({{jez-la|nitrogenium}}) jest [[hemijski element]] s atomskim brojem 7 i simbolom '''N'''. Simbol je izveden iz njegovog latinskog naziva ''nitrogenium'' (odnosno iz starogrčkog νιτρον nitron - ''soda'', ''šalitra'', i γενος genos ''porijeklo''). Slavenski naziv ''dušik'' dobio je jer ''guši'' (''duši'') disanje i plamen, a slično porijeklo vodi i naziv ''azot'' (grč. ''azotikos'' – koji ne podržava život). U [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] svrstan je u [[15. grupa hemijskih elemenata|petu glavnu grupu]] i 2. periodu. Spada u [[nemetal]]e. U elementarnom obliku dušik postoji isključivo u obliku dvoatomnih [[molekula]] (dinitrogen, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;). Sa 78% udjela je jedan od osnovnih sastojaka [[zrak]]a. U Zemljinoj kori neorganski dušik se javlja rijetko u spojevima; izuzetak su depoziti šalitre.

Tokom [[evolucija|evolucije]] u [[ekosistem]]ima se formirao ciklus dušika: kao osnovni sastojak [[Bjelančevine|bjelančevina]] i mnogih drugih prirodnih supstanci, dušik je nezamjenjiv za živa bića, a oni ga u svojim energetski intenzivnim životnim procesima (kao što je [[Fiksacija dušika|fiksiranje dušika]]) vežu i pretvaraju u bioraspoloživi dušik. To se naprimjer dešava pod uticajem [[enzim]]a u takozvanom željezo-sumpornom klasteru, koji je kofaktor enzima [[nitrogenaza|nitrogenaze]].

== Historija ==
[[Datoteka:CWScheele.jpg|thumb|lijevo|Carl Wilhelm Scheele]]
Prirodni hemijski spojevi dušika, kao što su [[nitrati]] i soli [[amonij]]a, bili su poznati se još u antičko doba kada su ih koristili uglavnom [[alhemija|alhemičari]]. Obje vrste spojeva se mogu, pored svojih prirodnih nalazišta kao [[minerali]], dobiti i iz izlučevina. Tako, naprimjer, stari Egipćani su dobijali [[amonijum hlorid]] (salmijak) iz [[deva|devinog]] [[izmet]]a i a šalitra se dugo vremena dobijala od tla sakupljenog iz [[štala]]. [[Carl Wilhelm Scheele]] je 1771. godine dokazao da je dušik osnovni sastojak [[zrak]]a. Čisti [[amonijak]] prvi put je dobio engleski [[hemičar]] [[Joseph Priestley]] 1774. godine. Sve do početka 20. vijeka šalitra je bila jedini veliki izvor dušikovih spojeva. Nakon uvođenja [[Frank-Carov proces|Frank–Carovog procesa]] (dobijanje [[kalcij cijanamid]] koji su razvili [[Adolph Frank]] i [[Nikodem Caro]]) prvi put je uspješno iskorišten dušik iz zraka. Za dobijanje [[dušična kiselina|dušične kiseline]] [[Kristian Birkeland]] i [[Sam Eyde]] razvili su proces nazvan po njim [[Birkeland-Eydeov proces]]. Ovaj proces je vrlo brzo prevaziđen, a [[Fritz Haber]] i [[Carl Bosch]] su razvili napredniji [[Haber-Boschov proces]] za sintezu amonijaka iz [[vodik]]a i dušika iz zraka. Pored ovog, razvijen je i katalitički Oswaldov proces po [[Wilhelm Ostwald]]u za pretvaranje amonijaka u dušičnu kiselinu.

== Osobine ==
Molekularni dušik je bezbojni gas bez ukusa i mirisa, koji se na veoma niskim temperaturama (−196&amp;nbsp;°C) [[kondenzacija|kondenzira]] u bezbojnu tekućinu. Dušik nije mnogo rastvorljiv u vodi (oko 23,2&amp;nbsp;mg dušika se rastvara u 1 litru vode na 0&amp;nbsp;°C) i ne gori. Dušik je jedini element u svojoj grupi periodnog sistema koji se može sam sa sobom spajati preko (p-p)π veza.&lt;ref name=&quot;riedel&quot; /&gt; Dužina ove trostruke veze među atomima iznosi 109,8 pm.

Pri električnom pražnjenju u spektralnoj cijevi sa gasom pri potpritisku od oko 5-10 mbar, molekulske orbitale dušika se dovode do emitiranja svjetlosti pobuđivanjem strujom [[Električni napon|visokog napona]] od 1,8 kV, jačine 18 mA i frekvencije 35&amp;nbsp;kHz. Tako se rekombiniranjem [[ion]]iziranih molekula gasa emitira karakterističan spektar boja.&lt;ref name=&quot;psede&quot; /&gt; [[Kritična temperatura|Kritična tačka]] dušika se nalazi na &lt;ref name=&quot;roempp&quot; /&gt; temperaturi od −146,95&amp;nbsp;°C (126,2 K), pri pritisku od 33,9 bar i gustoći 0,314 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.

Dušik u svojim spojevima uglavnom se spaja [[kovalentna veza|kovalentnom vezom]]. U elektronskoj konfiguraciji 2s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;p&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; spajanje tri kovalentne veze vodi ka formiranju potpunog okteta. Spojevi, u kojima se javlja ovaj vrsta veze, su naprimjer: [[amonijak]], amini, [[hidrazin]] i [[hidroksilamin]]. Sami ovi spojevi su trigonalne piramidalne strukture i posjeduju slobodni elektronski par. Preko njega ovi spojevi mogu agirati kao nukleofili i kao baze.

U prirodi rasprostranjeni molekularni dinitrogen N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je zbog trostruke veze u svojoj molekuli vrlo stabilan i inertan, a sa takvom trostrukom vezom povezana je i visoka energija disocijacije veze od 942&amp;nbsp;kJ/mol&lt;ref name=&quot;Holle&quot; /&gt;. Zbog toga je po pravilu potrebno dovesti mnogo energije da bi se ove veze prekinule i da bi dušik zatim reagirao sa drugim elementima. Osim toga, također je neophodna i visoka energija aktivacije, koja se opet može smanjiti korištenjem pogodnih [[katalizator]]a.

=== Polimerni dušik ===
U augustu 2004. naučnici sa Max-Planck instituta za hemiju u [[Mainz]]u objavili su da su uspjeli dobiti novi kristalni oblik dušika, takozvani ''polimerni dušik'' sa jednostavnom vezom, pod pritiskom od preko 110 GPa pri temperaturi preko 2000 K. Ova modifikacija posjeduje jedinstvenu kubičnu strukturu, takozvanu ''cubic gauche'' strukturu (doslovno ''nezgrapna kocka''). Zbog njene izrazito velike nestabilnosti, mogućnosti primjene su joj ograničene, ali moguće je planiranje polimernog dušika naprimjer kao eksploziva ili načina skladištenja energije. U tom slučaju, polidušik bio bio daleko najjači, nenuklearni [[eksploziv]].&lt;ref name=&quot;mpgde&quot; /&gt;

=== Izotopi ===
Osim dva prirodna [[izotop]]a &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;N i &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N, postoji i nekoliko vještačkih izotopa sa [[maseni broj|masenim brojevima]] 12 do 19. Njihovo [[vrijeme poluraspada]] iznosi između 9,97&amp;nbsp;minuta i 11&amp;nbsp;milisekundi. Izotop &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N je otkriven 1929. godine, otkrio ga je Stefan Meiring Naudé a već nekoliko godina kasnije korišten je u terenskim probama 1943. godine, koje su izveli naučnici Norman i Werkman. I danas se ovaj izotop koristi na sličan način za biohemijska ispitivanja razmjene dušika u obradivom sloju zemljišta ili u biljkama, ali i za proučavanje pretvaranja bjelančevina u vidu indikatora. Prirodna koncentracija izotopa &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N u atmosferi iznosi 0,3663%. Obogaćivanje dušika &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N je moguće kao i kod drugih izotopa gasovitih elemenata naprimjer putem termodifuznog odvajanja.

== Rasprostranjenost ==
=== Ciklus dušika ===
Već u 19. vijeku primijećeno je da veći dio biljne materije sadrži dušik i da je on važni gradivni elemenat svih živih bića. On je jedan od osnovnih elemenata koji grade bjelančevine i bjelančevinaste materije, kao i [[dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]]. Dušik je i osnovni sastojak svih [[enzim]]a, koji upravljaju metabolizmom kod biljaka, životinja i čovjeka. Stoga je on nezamjenjiv za cjelokupni život na Zemlji.

=== U zraku ===
[[Zemljina atmosfera]] se sastoji iz 78,09% dušika (po zapreminskom udjelu) odnosno 75,53% po masenom udjelu. Međutim, postoji vrlo malehni broj [[mikroorganizam]]a koji ga mogu direktno koristiti iz zraka, ugraditi ga u svoju tjelesnu supstancu ili ga prenijeti na biljke. Koliko je poznato, [[biljke]] ne mogu direktno koristiti gasoviti dušik iz zraka.&lt;ref name=&quot;ehow&quot; /&gt; Prevođenje dušika u oblik u kojem ga biljke mogu iskorištavati dešava se na neki od sljedećih načina:

* Pomoću bakterija koje fiksiraju dušik, a žive u korijenju biljaka iz grupe [[Fabaceae|mahunarki]] (''leguminoza''). Te bakterije se hrane biljnim asimilatima. Kao ''protivuslugu'' daju biljci-domaćinu amonij. On se dobija djelovanjem jednog posebnog enzima, nitrogenaze, trošenjem dosta energije, reduciranjem dušika iz zraka. Takva životna zajednica je [[simbioza]]. Omogućava mahunarkama naseljavanje i slabije kvalitetnih zemljišta, što čovjek iskorištava naročito ekološkim načinom poljoprivredne proizvodnje za obogaćivanje tla neophodnim dušikom. Ovdje leguminoze predstavljaju osnovni izvor dušika.
* Slobodni mikroorganizmi, koji ne žive u [[simbioza|simbiozi]], daju nesimbiotičke spojeve dušika. Oslanjaju se na sposobnost da takvi mikroorganizmi (naprimjer neke vrste bakterija ''Azotobacter'' i [[cijanobakterije]]) uzimaju dušik iz atmosfere i grade bjelančevine u vlastitom organizmu. U poljoprivredne svrhe uzima se kalkulativni red veličine stvaranja spojeva iz atmosferskog dušika koje daju nesimbiotski mikroorganizmi od 5–15&amp;nbsp;kg/ha na godišnjem nivou.
* Električno pražnjenje pri [[munja]]ma: U područjima bogatim padavinama, u tlo godišnje može dospjeti 20–25&amp;nbsp;kg N/ha putem [[padavina]]. To se dešava što se pri električnim pražnjenjima tokom munja u zraku spajaju kisik i dušik dajući okside dušika. Oksidi dušika kasnije reagiraju sa vodom dajući dušičnu kiselinu koja zajedno sa kišom pada na tlo. U njemu ona u spoju sa drugim elementima daje nitrate.
* Sinteza [[amonijak]]a: Hemičari  [[Fritz Haber]] i [[Carl Bosch]] razvili su početkom 20. vijeka proces kojim se može dobiti amonijak iz vodika i dušika iz zraka. Po njima nazvan, [[Haber-Boschov proces]] omogućio je korištenje neiscrpnih zaliha dušika iz Zemljine atmosfere te je u narednim dekadama taj proces znatno pomogao povećanju prinosa i ekonomičnosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Time je također i povećana opskrba hranom stalno rastućeg broja svjetskog stanovništva. Biljke iz apsorbiranog amonijaka proizvode biljne bjelančevine, koje dalje jedući biljnu hranu koriste [[životinje]] i čovjek, a služe im za izgradnju vlastitih bjelančevina. U životinjskom i ljudskom organizmu bjelančevine se najvećim dijelom ponovno razgrađuju te se izlučuju [[izmet]]om i [[mokraća|mokraćom]]. Procjenjuje se da je do danas u prosjeku gotovo svaki treći atom dušika u biosferi barem jedan put prerađen u industriji vještačkih đubriva.&lt;ref name=&quot;schlosser&quot; /&gt;
* Ispusni gasovi vozila: Sagorijevanjem fosilnih goriva (benzina, [[diezel gorivo|diezela]] i slično), korištenjem motornih vozila u atmosferu se ispuštaju spojevi dušika. Pri procesu sagorijevanja goriva u motorima nastaje dušikovi oksidi (NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;, najviše [[Dušik-dioksid|dušik(IV) oksid]], ''dušik-dioksid'' NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ali i [[dušik(II) oksid]], ''dušik monoksid'', NO u drugi spojevi opće formule NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;). U prošlosti su ti spojevi direktno otpuštani u okolinu, međutim danas većina motornih vozila imaju ugrađene [[katalizator]]e, koji reduciraju ove spojeve: NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; se u katalizatorima reducira do amonijaka, koji se dalje u prisustvu vode pretvara u amonij (hemijska ravnoteža amonijaka i amonija u zakiseljenom rastvoru: NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; ⇔ NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O). Oksidirani spojevi dušika, kao i reducirani spojevi, prenose se zrakom i u značajnoj mjeri utiču na [[eutrofikacija|eutrofikaciju]] okolnih ekosistema.

=== U tlu ===
U površinskom obradivom sloju zemljišta nalazi se više od 95% ukupnog dušika u vidu organski vezanog dušika u živoj korijenskoj masi, uginuloj biljnoj masi, humusnim materijama i živim bićima u tlu. Ostatak od manje od 5% je neorganski dušik u obliku [[amonij]]a ili nitrata i u veoma malehnoj količini kao nitriti. Ovaj mineralni udio dušika se određuje u proljeće prije đubrenja N&lt;sub&gt;min&lt;/sub&gt; metodom. Ukupna količina dušika u tlu dosta zavisi od udjela [[ugljik]]a. Na njega može uticati klima, vegetacija, vrsta tla, konfiguracija terena i mjere koje poduzimaju poljoprivrednici, kao što je obrada zemljišta.

=== U biljkama ===
Dušik se ugrađuje u proizvode fotosinteze, između ostalog za sintezu bjelančevina i tako omogućava i podržava rast. Među najvažnijim ulogama dušika je ta što je on nezamjenjivi sastojak u građi [[molekula]] dezoksiribonukleinske kiseline i [[hlorofil]]a. U zavisnosti od vrsta, udio dušika u suhoj supstanci iznosi 2-6% odnosno u prosjeku 1,5%.&lt;ref name=&quot;taiz&quot; /&gt; Uzimanje dušika u biljke dešava se u najvećoj mjeri u obliku soli amonija ili nitrata. Nedostatak dušika i dušikovih spojeva u biljaka izaziva simptome kao što su usporeni rast, svijetlozelena boja listova (stariji listovi postaju [[hloroza|hlorotični]] i opadaju prije vremena), preuranjeno cvjetanje i požutjelo lišće. Međutim i prekomjerne količine također izazivaju određene simptome: prekomjerni rast, tamnozeleno lišće, zakasnjelo cvjetanje, biljke su slabije otporne na bolesti i [[mraz]], biljna tkiva postaju spužvasta i mehka i slično.

== Dobijanje ==
[[Datoteka:Flux distribution inside the fiber.jpg|thumb|Shematski prikaz membranskog procesa]]
Dušik se danas primarno dobija frakcijskom [[destilacija|destilacijom]] tečnog [[zrak]]a u postrojenjima za razlaganje zraka po Lindeovom postupku, čime se može dobiti dušik čistoće 99,9999%. Dušik koji sadrži nečistoće ispod 1:10&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt; (1 ppb) zahtijeva dodatne korake za prečišćavanje. Da bi se uklonio zaostali kisik postoje biološke metode koristeći klice riže. Dušik stepena čistoće oko 99% može se dobiti dosta troškovno povoljnije putem višestepene [[Apsorpcija (hemija)|apsorpcije]]/desorpcije [[zeolit]]ima. Također postoji metoda decentraliziranog dobijanja dušika putem membranskog procesa. Kod ovog procesa uvodi se zrak pod pritiskom od 5 do 13&amp;nbsp;bara i propušta se kroz membranu od vještačkih materijala. Difuzijska brzina dušika i [[argon]]a kroz ovu membranu je mnogo manja od brzina kisika, [[voda|vode]] i [[ugljik dioksid]]a, te se time struja gasova na unutrašnjoj strani membrane obogaćuje dušikom. Precizno podešavajući brzinu prolaska zraka može se i podešavati čistoća dušika (do 99,995% u manjim količinama, a 99% u industrijskom obimu proizvodnje).

Jedna nešto starija metoda je vezivanje kisika iz zraka zagrijavanjem [[ugalj|uglja]] i nakon toga ispiranjem i uklanjanjem ugljik dioksida koji time nastaje. Kisik iz zraka se također može izdvojiti tako što se zrak pušta preko usijanog [[bakar|bakra]] ili kroz [[baza (hemija)|alkalni]] rastvor pirogalola odnosno natrij ditionita.

U laboratoriji čisti dušik se može dobiti zagrijavanjem vodenog rastvora [[amonij-nitrit]]a ili rastvora mješavine [[amonij-hlorid]]a i [[natrij-nitrit]]a na oko 70&amp;nbsp;°C:

:&lt;math&gt;\mathrm{NH_4NO_2\ }\mathrm{\stackrel{\Delta T}{\longrightarrow} \ 2 \ H_2O + N_2}&lt;/math&gt;

Alternativno, moguća je i [[termoliza]] [[natrij-azid]]a, koja se koristi za dobijanje spektroskopski čistog dušika.&lt;ref name=&quot;brauer&quot; /&gt;

:&lt;math&gt;\mathrm{2 \ NaN_3\  }\mathrm{\stackrel{\Delta T}{\longrightarrow} \ 2 \ Na + 3 \ N_2}&lt;/math&gt;

== Upotreba ==
=== Spojevi dušika ===
Dušik se koristi za [[Sinteza|sintezu]] [[amonijak]]a (Haber-Boschov postupak) i kalcij cijanamida. Osim toga, spojevi dušika su našli raznoliku primjenu u oblasti organske hemije i služe za proizvodnju vještačkih đubriva.

[[Datoteka:40mm table tennis ball Celluloid.jpg|thumb|360px|[[Stoni tenis|Stonoteniska lopta]] od celuloida]]
Mnogi [[eksploziv]]i su spojevi dušika. Oni su zapravo nitro spojevi ili esteri dušične kiseline. Ukoliko u molekulu nekog spoja ima dovoljan broj nitro grupa kao naprimjer u [[pikrinska kiselina|pikrinskoj kiselini]], atomi kisika u nitro grupama mogu egzotermno reagirati s atomima ugljika ili vodika iz iste molekule pobuđivanjem putem udarca ili povećanjem temperature. Time čvrsta supstanca za veoma kratko vrijeme prelazi u gas vrlo visoke temperature, snažno se šireći, rušeći sve oko sebe. Eksplozivi se dakle nalaze u takozvanom metastabilnom stanju. Kod nekih nitro grupa umjesto eksplozije nastaje brzo i nepotpuno sagorijevanje naprimjer kao kod nitroceluloza (među njima i [[celuloid]]).

=== Kao plin ===
[[Datoteka:Nitrogen discharge tube.jpg|thumb|lijevo|Dušik u cijevi za pražnjenje]]
Dušik se koristi za punjenje avionskih guma kod velikih [[avion]]a. Čisti dušik sprječava da se avionske gume zapale tokom slijetanja ili polijetanja jer se u tim trenucima razvija ogromna toplota.

Dušik služi i kao zaštitni plin pri zavarivanju i kao plin za punjenje lampi. Njegove osobine inertne supstance su od izuzetne važnosti za ovu svrhu. Kao pokretački gas,&lt;ref name=&quot;ebroj&quot;/&gt; plin za pakovanje, plin za istiskivanje [[šlag]]a, vrhnja i drugih namirnica iz boca, dozvoljen je za upotrebu u prehrambenoj industriji, a označava se E-brojem '''E941'''.&lt;ref name=&quot;zzuiv&quot; /&gt;

Dušik je našao primjenu i u uređajima za točenje pića i sličnih tekućina, kada je zbog građevinskih okolnosti (dugačak transportni put, velika visinska razlika) neophodno povećati pritisak isticanja tekućina. Dušik se u tu svrhu koristi u mješavini sa [[ugljik-dioksid]]om. Pošto se dušik ne rastvara u piću, piće se može točiti odnosno crpiti pod višim pritiskom bez stvaranja pjene (tj. da se karbonizira). Korištenje dušika za punjenje automobilskih guma je, i pored čestog reklamiranja proizvođača, dosta diskutabilno, jer nije dokazano nikakvo značajnije poboljšanje performansi u odnosu na gume sa običnim zrakom.

=== Tečni dušik ===
Zbog svoje niske [[Tačka ključanja|tačke ključanja]] tečni dušik ({{jez-en|liquid nitrogen}} LN) koristi se kao sredstvo za hlađenje u [[kriotehnologija]]ma. Dušik pri tome hlađenom predmetu oduzima njegovu [[toplota isparavanja|toplotu isparavanja]] te ga održava hladnim sve dok god u potpunosti ne ispari. Za razliku od tečnog [[kisik]]a, koji isparava na −183&amp;nbsp;°C (90 K), tačka isparavanja tečnog dušika je daljnjih 13 K niža, jer on ključa na -196&amp;nbsp;°C (77 K) te kisik i druge gasove iz zraka može kondenzirati, što se uglavnom koristi za odvajanje ovih gasova.

Tečni dušik (gustoća 0,8085&amp;nbsp;kg/L pri −195,8&amp;nbsp;°C&lt;ref name=&quot;roempp&quot; /&gt;) između ostalog se koristi i kod visokotemperaturnih superprovodnika za postizanje superprovodničkog stanja. Također, on se koristi i za skladištenje bioloških i medicinskih uzoraka poput jajnih ćelija i [[sperma|sperme]], kao i za trenutno zamrzavanje biološkog materijala. Jedan od primjera je i hlađenje infracrvenih fotoreceptora, radi smanjenja termičkog &quot;šuma&quot; ili uopće da se oni dovedu do nekog poluprovodničkog stanja.

== Spojevi ==
Dušik ulazi u sastav mnogih spojeva kao što su naprimjer: amonijak, dušična kiselina, [[nitrati]], [[nitriti]] kao i mnogi važni [[organski spojevi]]. Spojevi u kojima se nalazi dušik su:
* [[amonijak]] NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, spojevi [[amonij]]a&lt;/b&gt;
* [[hidrazin]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
* nitridi
** kovalentni nitridi poput [[bor-nitrid]]a BN i [[silicij-nitrid]]a Si&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
** metalni nitridi kao [[titanij-nitrid]] TiN i [[hrom-nitrid]] CrN
** nitridi u obliku soli kao [[litij-nitrid]] Li&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;N i [[magnezij-nitrid]] Mg&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
* azidi i trinitrogenski spojevi
* [[oksidi]]:
** [[dušik-monoksid]] NO
** [[dušik-dioksid]] NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
** [[dušik-suboksid]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O (dinitrogen-monoksid, ''gas za smijanje'')
** [[didušik-tetroksid]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
** [[didušik-pentoksid]] N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;
* dušikovi halogenidi
** [[dušik(III)-fluorid]] NF&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
** [[dušik-jodid]] NI&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
* Kiseline i njihove soli koje sadrže dušik:
** [[dušičasta kiselina]] (''nitritna kiselina'') HNO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i nitriti
** [[dušična kiselina]] (''nitratna kiselina'') HNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i nitrati
** [[ortodušična kiselina]] (nestabilna) H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;NO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i ortonitrati (stabilni samo u čvrstim materijama)
** [[hipodušičasta kiselina]] (''hiponitritna kiselina'') H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i hiponitriti
* cijanovodik, [[cijanidna kiselina]] HCN, i njeni derivati
** cijanidi u obliku soli poput [[kalcij-cijanid]]a i [[natrij-cijanid]]a
** kovalentni i organski cijanidi ([[nitril]]) kao što su [[brom-cijanid]] BrCN ili [[acetonitril]] H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;C-CN
* organski amino spojevi
** amini kao što je [[spermin]]
** aminokiseline, peptidi i bjelančevine
* azo spojevi
** azobenzol, azo boje kao što je [[rezorcin žuta]]
* organski nitro spojevi i esteri nitratne kiseline
** [[nitrometan]]
** [[eksploziv]]i kao što su [[nitroglicerin]], TNT i oktanitrokuban
* heterociklični spojevi koji sadrže dušik poput [[piridin]]a i [[indigo|indiga]]
** baze nukleinskih kiselina kao što su [[adenin]], [[timin]] ili [[uracil]]
** alkaloidi poput [[morfin]]a i [[kofein]]a

== Također pogledajte ==
*[[Nitracija]]
*[[Nitrifikacija]]

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;binder&quot;&gt;{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;iupac&quot;&gt;{{Cite journal|author=Michael E. Wieser, Tyler B. Coplen|title=Atomic weights of the elements 2009 (IUPAC Technical Report)|journal=Pure and Applied Chemistry|year=2010|page=1|doi=10.1351/PAC-REP-10-09-14}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;weast&quot;&gt;{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zhang&quot;&gt;{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical &amp; Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;heatf&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ddbst.com/en/EED/PCP/HFS_C1056.php |title=Heat of Fusion of Nitrogen |access-date=9. 4. 2014 |archive-date=12. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150912085002/http://www.ddbst.com/en/EED/PCP/HFS_C1056.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;riedel&quot;&gt;{{Cite book | author=E. Riedel, C. Janiak | title=Anorganische Chemie|edition= 8| publisher=de Gruyter | year=2011 | ISBN= 3110225662| pages=464}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;psede&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.pse-mendelejew.de/bilder/n.jpg |title=Dušik u spektralnoj cijevi |access-date=12. 4. 2014 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305201442/http://www.pse-mendelejew.de/bilder/n.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;roempp&quot;&gt;J. Falbe, M. Regitz (ur.): ''Römpp Chemie Lexikon'', 9. izd., Georg Thieme Verlag, Stuttgart 1992.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Holle&quot;&gt;{{Cite book|author=Holleman, Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|year=2007|url=https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe|edition=102|publisher=de Gruyter Verlag|isbn=978-3-11-017770-1|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe/page/n692 653]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mpgde&quot;&gt;[http://www.mpg.de/bilderBerichteDokumente/dokumentation/pressemitteilungen/2004/pressemitteilung200408022/index.html Saopćenje za javnost Udruženja Max-Planck 3. august 2004.]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ehow&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ehow.com/info_8244889_do-use-nitrogen-directly-air.html |title=Do Plants Use Nitrogen Directly From the Air? |access-date=10. 4. 2014 |archive-date=21. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141021082830/http://www.ehow.com/info_8244889_do-use-nitrogen-directly-air.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;schlosser&quot;&gt;M. Schloesser: ''[http://idw-online.de/pages/de/news354167 Mikroorganismen- die größten Chemiker]'' 4. februar 2010.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;taiz&quot;&gt;{{Cite book|author=Lincoln Taiz, Eduardo Zeiger|title=Physiologie der Pflanzen|publisher=Spektrum, Akad. Verlag|location=Heidelberg/Berlin|year=2000|isbn=3-8274-0537-8}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;brauer&quot;&gt;{{Cite book|editor=G. Brauer|title=Handbook of Preparative Inorganic Chemistry|edition=2|volume=1|publisher=Academic Press|year=1963|pages=457–460}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ebroj&quot;&gt;[http://www.food-info.net/uk/e/e941.htm Food-info]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zzuiv&quot;&gt;ZZulV: [http://bundesrecht.juris.de/zzulv_1998/BJNR023100998.html Pravilnik o dopuštenju korištenja dodataka u prehrani u tehnološke svrhe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101009145224/http://bundesrecht.juris.de/zzulv_1998/BJNR023100998.html |date=9. 10. 2010 }}&lt;/ref&gt;
}}

{{Commonscat|Nitrogen}}

{{PSE}}
{{Elementi u biologiji}}
{{E-brojevi}}
{{Dvoatomni elementi}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dušik| ]]
[[Kategorija:Hemijski elementi]]
[[Kategorija:Pniktogeni]]
[[Kategorija:Reaktivni nemetali]]
[[Kategorija:Dvoatomni nemetali]]
[[Kategorija:Hladila]]
[[Kategorija:Dielektrični plinovi]]
[[Kategorija:Industrijski plinovi]]
[[Kategorija:Pozitivni alosterni modulatori GABAA receptora]]
[[Kategorija:Aditivi sa E-brojem]]</text>
      <sha1>1v687hzvi2t3vfjdlrjj9qvb5bvgq3f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Humska zemlja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6983</id>
    <revision>
      <id>3839333</id>
      <parentid>3798607</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:25:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9895" sha1="7f9rfrjgdppr3tgonydw86ul5j80pm9" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = ''Humska zemlja''
| izvorno_ime                    =
| genitiv                        =
| razdoblje                      = 1325 – 1483
| država_prije1                  =
| država_prije_zastava1          =
| država_poslije1                 = Hercegovački sandžak
| država_poslije_zastava1         = Flag of the Ottoman Empire (1844–1922).svg
| zastava                        = Flag from the Kosaca COA crest.svg
| grb                            = Kosačegrb.png
| uzrečica                       =
| himna                          =
| karta                          = Stefan Vukcic and the war in Zeta 1441.jpg
| glavni_grad                    = [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]], [[Herceg Novi]]
| glavni_grad_kordinati          =
| najveći_grad                   =
| službeni_jezik                 =
| etničke_grupe                  =
| državno_uređenje               = [[Feudalizam|Feudalno]]
| vrsta_vlasti                   =
| godina_prve_vlasti             =
| vladar_prva_vlast              =
| godina_druge_vlasti            =
| vladar_druga_vlast             =
| godina_treće_vlasti            =
| vladar_treća_vlast             =
| nezavisnost                    =
| nezavisnost_priznato           =
| površina                       =
| procenat_vode                  =
| stanovnika                     =
| stanovnika_godina              =
| gustoća                        =
| valuta                         =
| komentar                       =
}}
'''Humska zemlja''' (''Hum'', ''Zahumlje'') je [[Srednji vijek|srednjovjekovno]] područje smješteno u slijevu rijeke [[Neretva|Neretve]] u današnjoj zapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]] i dijelu istočne Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/1831/|title=Hum {{!}} Proleksis enciklopedija|website=proleksis.lzmk.hr|access-date=23. 11. 2022|archive-date=23. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221123164042/https://proleksis.lzmk.hr/1831/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Obuhvatalo je područje uz [[Jadransko more]] od ušća Neretve do [[Dubrovnik]]a, uključujući i [[Pelješac]]. Na sjeverozapadu je graničilo s područjem [[Neretvani|Neretljana]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]], na sjeveru s [[Bosna (zemlja)|Bosnom]], na istoku s [[Raška|Raškom]] i na jugoistoku s [[Travunija|Travunijom]] i Dubrovnikom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43550|title=enciklopedija.lzmk.hr|website=enciklopedija.lzmk.hr|access-date=23. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Balkans925.png|mini|250px|Humska zemlja (Chelmia) na karti Zapadnog Balkana oko 925. godine]]

== Historija ==
{{Dodatne informacije|Hum}}Humsku zemlju prvi put spominje [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]] u 33. poglavlju djela ''De administrando imperio'' kao zemlja Zahumljana, u kojoj se nalaze naseljeni gradovi [[Ston]], Mokrisk, Josli, Galumainik i Dobriskik, te još dva naselja Bosna i Hum. Mihailo Višević se navodi kao arhont Zahumlja, za koga se smatra da se doselio s područja Wisle. ''Ljetopis popa Dukljanina'' također spominje Hum u obliku ''Chelmaniu''. U razdoblju 10. ili 11. stoljeća potječe i poznata [[Humačka ploča]].&lt;ref&gt;Župarić, Dautović, Lalić, Kurtović, Nakaš, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 588, Mladinska knjiga&lt;/ref&gt; Humska zemlja je obuhvatala [[Župa (srednji vijek)|župe]] u donjem toku sliva rijeke Neretve: [[Popovo]], [[Luka (župa)|Luka]], [[Dubrave (župa)|Dubrave]], [[Dabar (župa)|Dabar]], [[Žaba (župa)|Žaba]], [[Velika (Veljaci)]], [[Primorje (župa)|Primorje]] i [[Gorska]]. Srednjovjekovno Zahumlje je bilo je do 1326. godine u sastavu: [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], [[Hrvatsko kraljevstvo|hrvatske kraljevine]], [[Raška|Raške]], [[Duklja|Duklje]], [[Srbija|srpskog carstva]] i [[Mađarska|Mađarske kraljevine]].&lt;ref&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'' (p. 19), The University of Michigan Press, 2009.&lt;/ref&gt;

== Hum u bosanskoj državi ==
{{Dodatne informacije|Bosanska banovina|Bosansko kraljevstvo}}
Na području Huma vladali su jedno vrijeme (dijelom 13. i 14. vijeka) nasljednici kneza [[Nemanjići|Miroslava Nemanjića]] i priznavali vazalnost srpskoj državi [[Nemanjići|Nemanjića]]. Ban [[Stjepan II Kotromanić]] pripojio je Hum [[Bosna (regija)|Bosni]] 1326, koristeći sukobe vlastele u Hrvatskoj ([[Bribirski (Šubići)|Šubići]], [[Babonići]], Nelipići) i dinastičke sukobe u Srbiji poslije smrti kralja [[Stefan Uroš II, kralj Srbije|Milutina]]. Od tada Hum nalazio se u sastavu bosanske banovine i kraljevstva, i u titulaturi [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanskih vladara]] do pada pod Osmanlijsko Carstvo. Djelimično je i prošireno [[Neretva (župa)|župama Neretva]] i [[Župa Komska|Kom]]

Oko Huma Bosna je ratovala sa [[Raška|Srbijom]] (u doba kralja i cara [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušana]]). Sa [[Ugarska|Ugarskom]] ban Tvrtko I morao je 1356. godine [[Pogodba o vraćanju Huma|praviti pogodbu i vratiti Hum]], koji je bio miraz [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovikove]] žene Elizabete, kćerke bana Stjepana II i ona je dobila Hum još od svog oca.

[[File:Bosnia around 1412.png|thumb|right|300px|Zahumlje podijeljeno između Hrvatinića i Kosača oko 1412. godine]]

Glavni predstavnici vlastele na području Huma su [[Sankovići]], [[Nikolići]], [[Radivojevići]] i [[Milatovići]]. Početkom [[15. vijek]]a na granici u rijeci Neretvi prelamao se utjecaj dvojice najvećih [[velmoža]] u Bosni iz roda [[Kosače]] i [[Hrvatinići]]. Istočni dio Huma od Sankovića 1404. preuzeo je [[Sandalj Hranić Kosača]], dok je u zapadnom dijelu glavni utjecaj imao [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]].

&quot;Vojvoda od Bosne&quot;, [[Stjepan Vukčić Kosača]], koji je upravljao cijelim Humom, dijelovima Hrvatske do Cetine, i primorja do današnjeg Herceg Novog, 1448. nosi titulu &quot;Herceg Huma i Primorja&quot;.&lt;ref name=&quot;Fine 578&quot;&gt;Fine (The Late Medieval Balkans&amp;nbsp;– 1994), p. 578.&lt;/ref&gt;  Sljedeće godine mijenja titulu u  &quot;Herceg Svetog Save&quot;.&lt;ref name=&quot;Fine 578&quot;/&gt; Njegova zemlja je bila poznata kao Hercegova zemlja, a Osmanlije su je, nakon osvajanja, prozvali [[Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;Fine 578&quot;/&gt;

U toku sukoba sina i oca među Kosačama, [[Kosače|kneza Vladislava]] sa hercegom Stjepanom 1452, spominjano je humsko pitanje (Humsko pitanije) kao izraz težnje humske vlastele za određenim garancijama na koje je moćni herceg morao pristati.

Stjepan Kosača je 15. februara 1444. godine potpisao ugovor sa [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfonsom V]], [[Kruna Aragonska|kraljem Aragona i Napulja]], i time postao njegov [[vazal]] u zamjenu za pomoć protiv bosanskog kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]], vojvode Ivaniša Pavlovića i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Istim ugovorom Stjepan je obećao plaćati danak Alfonsu umjesto Osmanlijskom sultanu, što je činio do tada.&lt;ref&gt;Momčilo Spremić, Balkanski vazali kralja Alfonsa Aragonskog, Prekinut uspon, Beograd 2005, pp. 355–358&lt;/ref&gt;

U dokumentu upućenom [[Fridrik III, car Svetog Rimskog Carstva|caru Frederiku III]] 20. januara 1448. godine, Stjepan Vukčić Kosača se nazvao ''herceg od Svetoga Save, gospodar humski i veliki vojvoda rusaga bosanskoga, knez drinski i k tomu'', te prisilio bosanskog kralja da ga prizna kao takvog.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Vego|first=Marko|url=https://books.google.ba/books?id=7sFpAAAAMAAJ&amp;dq=Stjepan+Vuk%C4%8Di%C4%87&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=%22herceg+od+Svetoga+Save,+gospodar+humski+i+veliki+vojvoda+rusaga+bosanskoga,+knez+drinski%22|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|date=1982|publisher=Svjetlost|pages=48|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Osmanlijsko osvajanje Huma ==
Stjepan Vukčić je umro 1466, a naslijedio ga je sin [[Vlatko Hercegović Kosača|Vlatko Hercegović]]. Konačno, Vlatko će 1482. biti poražen od [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskih]] snaga koje je predvodio najmlađi sin Stjepana Vukčića, [[Ahmed-paša Hercegović Kosača]], koji je prije toga prešao na [[islam]], nakon čega će teritorija potpasti pod [[Hercegovački sandžak]].

[[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepan Vukčić]], jedan od zadnjih vladara Humske zemlje oslovio se titulom hercega 1448. koja će kasnije dati ime regiji [[Hercegovina]] nakon 1454.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Vego|first=Marko|url=https://books.google.ba/books?id=7sFpAAAAMAAJ&amp;dq=Stjepan+Vuk%C4%8Di%C4%87&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=%22Prvi+put+se+topografski+naziv+Hercegovina%22|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|date=1982|publisher=Svjetlost|pages=48|language=hr}}&lt;/ref&gt; i isti naziv će koristiti i Osmanlije za upravnu jedinicu [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog sandžaka]].

== Vladari ==
*[[Vlatko Vuković]]
*[[Sandalj Hranić]]
* [[Stjepan Vukčić Kosača]], 1435–1466
* [[Vladislav Hercegović Kosača|Vladislav Hercegović]], 1466–1483
* [[Vlatko Hercegović Kosača|Vlatko Hercegović]]
* [[Balša Hercegović]] (titular)

== Također pogledajte ==
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]
== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Literatura ===
* [[Vladimir Ćorović]], Beograd, novembar 2001 - Istorija srpskog naroda
* [[Pavao Anđelić]], Svjetlost, Sarajevo, 1982 – STUDIJE O TERITORIJALNOPOLITIČKOJ ORGANIZACIJI SREDNJOVJEKOVNE BOSNE
* [[Nada Klaić]], Zagreb: Eminex, 1994. -Srednjovjekovna Bosna
== Vanjski linkovi ==
* [http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26654 Hum u enciklopediji Leksikografskog zavoda &quot;Miroslav Krleža&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924000521/http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=26654 |date=24. 9. 2015 }}

{{Regije u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Hercegovina]]
[[Kategorija:Hum]]
[[Kategorija:Bosansko Kraljevstvo]]
[[Kategorija:Zemlje u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>7f9rfrjgdppr3tgonydw86ul5j80pm9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839404</id>
      <parentid>3839333</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:33:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839404</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9913" sha1="q59szucrs7x8gra7wrxs8fywrimsjya" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = ''Humska zemlja''
| izvorno_ime                    =
| genitiv                        =
| razdoblje                      = 1325 – 1483
| država_prije1                  =
| država_prije_zastava1          =
| država_poslije1                 = Hercegovački sandžak
| država_poslije_zastava1         = Flag of the Ottoman Empire (1844–1922).svg
| zastava                        = Flag from the Kosaca COA crest.svg
| grb                            = Kosačegrb.png
| uzrečica                       =
| himna                          =
| karta                          = Stefan Vukcic and the war in Zeta 1441.jpg
| glavni_grad                    = [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]], [[Herceg Novi]]
| glavni_grad_kordinati          =
| najveći_grad                   =
| službeni_jezik                 =
| etničke_grupe                  =
| državno_uređenje               = [[Feudalizam|Feudalno]]
| vrsta_vlasti                   =
| godina_prve_vlasti             =
| vladar_prva_vlast              =
| godina_druge_vlasti            =
| vladar_druga_vlast             =
| godina_treće_vlasti            =
| vladar_treća_vlast             =
| nezavisnost                    =
| nezavisnost_priznato           =
| površina                       =
| procenat_vode                  =
| stanovnika                     =
| stanovnika_godina              =
| gustoća                        =
| valuta                         =
| komentar                       =
}}
'''Humska zemlja''' (''Hum'', ''Zahumlje'') je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Zemlja (država)|zemlja]] smješteno u slijevu rijeke [[Neretva|Neretve]] u današnjoj zapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]] i dijelu istočne Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/1831/|title=Hum {{!}} Proleksis enciklopedija|website=proleksis.lzmk.hr|access-date=23. 11. 2022|archive-date=23. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221123164042/https://proleksis.lzmk.hr/1831/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Obuhvatalo je područje uz [[Jadransko more]] od ušća Neretve do [[Dubrovnik]]a, uključujući i [[Pelješac]]. Na sjeverozapadu je graničilo s područjem [[Neretvani|Neretljana]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]], na sjeveru s [[Bosna (zemlja)|Bosnom]], na istoku s [[Raška|Raškom]] i na jugoistoku s [[Travunija|Travunijom]] i Dubrovnikom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43550|title=enciklopedija.lzmk.hr|website=enciklopedija.lzmk.hr|access-date=23. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Balkans925.png|mini|250px|Humska zemlja (Chelmia) na karti Zapadnog Balkana oko 925. godine]]

== Historija ==
{{Dodatne informacije|Hum}}Humsku zemlju prvi put spominje [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]] u 33. poglavlju djela ''De administrando imperio'' kao zemlja Zahumljana, u kojoj se nalaze naseljeni gradovi [[Ston]], Mokrisk, Josli, Galumainik i Dobriskik, te još dva naselja Bosna i Hum. Mihailo Višević se navodi kao arhont Zahumlja, za koga se smatra da se doselio s područja Wisle. ''Ljetopis popa Dukljanina'' također spominje Hum u obliku ''Chelmaniu''. U razdoblju 10. ili 11. stoljeća potječe i poznata [[Humačka ploča]].&lt;ref&gt;Župarić, Dautović, Lalić, Kurtović, Nakaš, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 588, Mladinska knjiga&lt;/ref&gt; Humska zemlja je obuhvatala [[Župa (srednji vijek)|župe]] u donjem toku sliva rijeke Neretve: [[Popovo]], [[Luka (župa)|Luka]], [[Dubrave (župa)|Dubrave]], [[Dabar (župa)|Dabar]], [[Žaba (župa)|Žaba]], [[Velika (Veljaci)]], [[Primorje (župa)|Primorje]] i [[Gorska]]. Srednjovjekovno Zahumlje je bilo je do 1326. godine u sastavu: [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], [[Hrvatsko kraljevstvo|hrvatske kraljevine]], [[Raška|Raške]], [[Duklja|Duklje]], [[Srbija|srpskog carstva]] i [[Mađarska|Mađarske kraljevine]].&lt;ref&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'' (p. 19), The University of Michigan Press, 2009.&lt;/ref&gt;

== Hum u bosanskoj državi ==
{{Dodatne informacije|Bosanska banovina|Bosansko kraljevstvo}}
Na području Huma vladali su jedno vrijeme (dijelom 13. i 14. vijeka) nasljednici kneza [[Nemanjići|Miroslava Nemanjića]] i priznavali vazalnost srpskoj državi [[Nemanjići|Nemanjića]]. Ban [[Stjepan II Kotromanić]] pripojio je Hum [[Bosna (regija)|Bosni]] 1326, koristeći sukobe vlastele u Hrvatskoj ([[Bribirski (Šubići)|Šubići]], [[Babonići]], Nelipići) i dinastičke sukobe u Srbiji poslije smrti kralja [[Stefan Uroš II, kralj Srbije|Milutina]]. Od tada Hum nalazio se u sastavu bosanske banovine i kraljevstva, i u titulaturi [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanskih vladara]] do pada pod Osmanlijsko Carstvo. Djelimično je i prošireno [[Neretva (župa)|župama Neretva]] i [[Župa Komska|Kom]]

Oko Huma Bosna je ratovala sa [[Raška|Srbijom]] (u doba kralja i cara [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušana]]). Sa [[Ugarska|Ugarskom]] ban Tvrtko I morao je 1356. godine [[Pogodba o vraćanju Huma|praviti pogodbu i vratiti Hum]], koji je bio miraz [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovikove]] žene Elizabete, kćerke bana Stjepana II i ona je dobila Hum još od svog oca.

[[File:Bosnia around 1412.png|thumb|right|300px|Zahumlje podijeljeno između Hrvatinića i Kosača oko 1412. godine]]

Glavni predstavnici vlastele na području Huma su [[Sankovići]], [[Nikolići]], [[Radivojevići]] i [[Milatovići]]. Početkom [[15. vijek]]a na granici u rijeci Neretvi prelamao se utjecaj dvojice najvećih [[velmoža]] u Bosni iz roda [[Kosače]] i [[Hrvatinići]]. Istočni dio Huma od Sankovića 1404. preuzeo je [[Sandalj Hranić Kosača]], dok je u zapadnom dijelu glavni utjecaj imao [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]].

&quot;Vojvoda od Bosne&quot;, [[Stjepan Vukčić Kosača]], koji je upravljao cijelim Humom, dijelovima Hrvatske do Cetine, i primorja do današnjeg Herceg Novog, 1448. nosi titulu &quot;Herceg Huma i Primorja&quot;.&lt;ref name=&quot;Fine 578&quot;&gt;Fine (The Late Medieval Balkans&amp;nbsp;– 1994), p. 578.&lt;/ref&gt;  Sljedeće godine mijenja titulu u  &quot;Herceg Svetog Save&quot;.&lt;ref name=&quot;Fine 578&quot;/&gt; Njegova zemlja je bila poznata kao Hercegova zemlja, a Osmanlije su je, nakon osvajanja, prozvali [[Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;Fine 578&quot;/&gt;

U toku sukoba sina i oca među Kosačama, [[Kosače|kneza Vladislava]] sa hercegom Stjepanom 1452, spominjano je humsko pitanje (Humsko pitanije) kao izraz težnje humske vlastele za određenim garancijama na koje je moćni herceg morao pristati.

Stjepan Kosača je 15. februara 1444. godine potpisao ugovor sa [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfonsom V]], [[Kruna Aragonska|kraljem Aragona i Napulja]], i time postao njegov [[vazal]] u zamjenu za pomoć protiv bosanskog kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]], vojvode Ivaniša Pavlovića i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Istim ugovorom Stjepan je obećao plaćati danak Alfonsu umjesto Osmanlijskom sultanu, što je činio do tada.&lt;ref&gt;Momčilo Spremić, Balkanski vazali kralja Alfonsa Aragonskog, Prekinut uspon, Beograd 2005, pp. 355–358&lt;/ref&gt;

U dokumentu upućenom [[Fridrik III, car Svetog Rimskog Carstva|caru Frederiku III]] 20. januara 1448. godine, Stjepan Vukčić Kosača se nazvao ''herceg od Svetoga Save, gospodar humski i veliki vojvoda rusaga bosanskoga, knez drinski i k tomu'', te prisilio bosanskog kralja da ga prizna kao takvog.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Vego|first=Marko|url=https://books.google.ba/books?id=7sFpAAAAMAAJ&amp;dq=Stjepan+Vuk%C4%8Di%C4%87&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=%22herceg+od+Svetoga+Save,+gospodar+humski+i+veliki+vojvoda+rusaga+bosanskoga,+knez+drinski%22|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|date=1982|publisher=Svjetlost|pages=48|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Osmanlijsko osvajanje Huma ==
Stjepan Vukčić je umro 1466, a naslijedio ga je sin [[Vlatko Hercegović Kosača|Vlatko Hercegović]]. Konačno, Vlatko će 1482. biti poražen od [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskih]] snaga koje je predvodio najmlađi sin Stjepana Vukčića, [[Ahmed-paša Hercegović Kosača]], koji je prije toga prešao na [[islam]], nakon čega će teritorija potpasti pod [[Hercegovački sandžak]].

[[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepan Vukčić]], jedan od zadnjih vladara Humske zemlje oslovio se titulom hercega 1448. koja će kasnije dati ime regiji [[Hercegovina]] nakon 1454.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Vego|first=Marko|url=https://books.google.ba/books?id=7sFpAAAAMAAJ&amp;dq=Stjepan+Vuk%C4%8Di%C4%87&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=%22Prvi+put+se+topografski+naziv+Hercegovina%22|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|date=1982|publisher=Svjetlost|pages=48|language=hr}}&lt;/ref&gt; i isti naziv će koristiti i Osmanlije za upravnu jedinicu [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog sandžaka]].

== Vladari ==
*[[Vlatko Vuković]]
*[[Sandalj Hranić]]
* [[Stjepan Vukčić Kosača]], 1435–1466
* [[Vladislav Hercegović Kosača|Vladislav Hercegović]], 1466–1483
* [[Vlatko Hercegović Kosača|Vlatko Hercegović]]
* [[Balša Hercegović]] (titular)

== Također pogledajte ==
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]
== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Literatura ===
* [[Vladimir Ćorović]], Beograd, novembar 2001 - Istorija srpskog naroda
* [[Pavao Anđelić]], Svjetlost, Sarajevo, 1982 – STUDIJE O TERITORIJALNOPOLITIČKOJ ORGANIZACIJI SREDNJOVJEKOVNE BOSNE
* [[Nada Klaić]], Zagreb: Eminex, 1994. -Srednjovjekovna Bosna
== Vanjski linkovi ==
* [http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26654 Hum u enciklopediji Leksikografskog zavoda &quot;Miroslav Krleža&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924000521/http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=26654 |date=24. 9. 2015 }}

{{Regije u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Hercegovina]]
[[Kategorija:Hum]]
[[Kategorija:Bosansko Kraljevstvo]]
[[Kategorija:Zemlje u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>q59szucrs7x8gra7wrxs8fywrimsjya</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839405</id>
      <parentid>3839404</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:34:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839405</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9940" sha1="kdli87172f9du26q9xqq6e1sif51sva" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = ''Humska zemlja''
| izvorno_ime                    =
| genitiv                        =
| razdoblje                      = 1325 – 1483
| država_prije1                  =
| država_prije_zastava1          =
| država_poslije1                 = Hercegovački sandžak
| država_poslije_zastava1         = Flag of the Ottoman Empire (1844–1922).svg
| zastava                        = Flag from the Kosaca COA crest.svg
| grb                            = Kosačegrb.png
| uzrečica                       =
| himna                          =
| karta                          = Stefan Vukcic and the war in Zeta 1441.jpg
| glavni_grad                    = [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]], [[Herceg Novi]]
| glavni_grad_kordinati          =
| najveći_grad                   =
| službeni_jezik                 =
| etničke_grupe                  =
| državno_uređenje               = [[Feudalizam|Feudalno]]
| vrsta_vlasti                   =
| godina_prve_vlasti             =
| vladar_prva_vlast              =
| godina_druge_vlasti            =
| vladar_druga_vlast             =
| godina_treće_vlasti            =
| vladar_treća_vlast             =
| nezavisnost                    =
| nezavisnost_priznato           =
| površina                       =
| procenat_vode                  =
| stanovnika                     =
| stanovnika_godina              =
| gustoća                        =
| valuta                         =
| komentar                       =
}}
'''Humska zemlja''' (''Hum'', ''Zahumlje'') jest historijska [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Zemlja (država)|zemlja]] koja je bila smještena u slijevu rijeke [[Neretva|Neretve]] u današnjoj zapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]] i dijelu istočne Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/1831/|title=Hum {{!}} Proleksis enciklopedija|website=proleksis.lzmk.hr|access-date=23. 11. 2022|archive-date=23. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221123164042/https://proleksis.lzmk.hr/1831/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Obuhvatalo je područje uz [[Jadransko more]] od ušća Neretve do [[Dubrovnik]]a, uključujući i [[Pelješac]]. Na sjeverozapadu je graničilo s područjem [[Neretvani|Neretljana]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]], na sjeveru s [[Bosna (zemlja)|Bosnom]], na istoku s [[Raška|Raškom]] i na jugoistoku s [[Travunija|Travunijom]] i Dubrovnikom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43550|title=enciklopedija.lzmk.hr|website=enciklopedija.lzmk.hr|access-date=23. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Balkans925.png|mini|250px|Humska zemlja (Chelmia) na karti Zapadnog Balkana oko 925. godine]]

== Historija ==
{{Dodatne informacije|Hum}}Humsku zemlju prvi put spominje [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]] u 33. poglavlju djela ''De administrando imperio'' kao zemlja Zahumljana, u kojoj se nalaze naseljeni gradovi [[Ston]], Mokrisk, Josli, Galumainik i Dobriskik, te još dva naselja Bosna i Hum. Mihailo Višević se navodi kao arhont Zahumlja, za koga se smatra da se doselio s područja Wisle. ''Ljetopis popa Dukljanina'' također spominje Hum u obliku ''Chelmaniu''. U razdoblju 10. ili 11. stoljeća potječe i poznata [[Humačka ploča]].&lt;ref&gt;Župarić, Dautović, Lalić, Kurtović, Nakaš, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 588, Mladinska knjiga&lt;/ref&gt; Humska zemlja je obuhvatala [[Župa (srednji vijek)|župe]] u donjem toku sliva rijeke Neretve: [[Popovo]], [[Luka (župa)|Luka]], [[Dubrave (župa)|Dubrave]], [[Dabar (župa)|Dabar]], [[Žaba (župa)|Žaba]], [[Velika (Veljaci)]], [[Primorje (župa)|Primorje]] i [[Gorska]]. Srednjovjekovno Zahumlje je bilo je do 1326. godine u sastavu: [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], [[Hrvatsko kraljevstvo|hrvatske kraljevine]], [[Raška|Raške]], [[Duklja|Duklje]], [[Srbija|srpskog carstva]] i [[Mađarska|Mađarske kraljevine]].&lt;ref&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'' (p. 19), The University of Michigan Press, 2009.&lt;/ref&gt;

== Hum u bosanskoj državi ==
{{Dodatne informacije|Bosanska banovina|Bosansko kraljevstvo}}
Na području Huma vladali su jedno vrijeme (dijelom 13. i 14. vijeka) nasljednici kneza [[Nemanjići|Miroslava Nemanjića]] i priznavali vazalnost srpskoj državi [[Nemanjići|Nemanjića]]. Ban [[Stjepan II Kotromanić]] pripojio je Hum [[Bosna (regija)|Bosni]] 1326, koristeći sukobe vlastele u Hrvatskoj ([[Bribirski (Šubići)|Šubići]], [[Babonići]], Nelipići) i dinastičke sukobe u Srbiji poslije smrti kralja [[Stefan Uroš II, kralj Srbije|Milutina]]. Od tada Hum nalazio se u sastavu bosanske banovine i kraljevstva, i u titulaturi [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanskih vladara]] do pada pod Osmanlijsko Carstvo. Djelimično je i prošireno [[Neretva (župa)|župama Neretva]] i [[Župa Komska|Kom]]

Oko Huma Bosna je ratovala sa [[Raška|Srbijom]] (u doba kralja i cara [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušana]]). Sa [[Ugarska|Ugarskom]] ban Tvrtko I morao je 1356. godine [[Pogodba o vraćanju Huma|praviti pogodbu i vratiti Hum]], koji je bio miraz [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovikove]] žene Elizabete, kćerke bana Stjepana II i ona je dobila Hum još od svog oca.

[[File:Bosnia around 1412.png|thumb|right|300px|Zahumlje podijeljeno između Hrvatinića i Kosača oko 1412. godine]]

Glavni predstavnici vlastele na području Huma su [[Sankovići]], [[Nikolići]], [[Radivojevići]] i [[Milatovići]]. Početkom [[15. vijek]]a na granici u rijeci Neretvi prelamao se utjecaj dvojice najvećih [[velmoža]] u Bosni iz roda [[Kosače]] i [[Hrvatinići]]. Istočni dio Huma od Sankovića 1404. preuzeo je [[Sandalj Hranić Kosača]], dok je u zapadnom dijelu glavni utjecaj imao [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]].

&quot;Vojvoda od Bosne&quot;, [[Stjepan Vukčić Kosača]], koji je upravljao cijelim Humom, dijelovima Hrvatske do Cetine, i primorja do današnjeg Herceg Novog, 1448. nosi titulu &quot;Herceg Huma i Primorja&quot;.&lt;ref name=&quot;Fine 578&quot;&gt;Fine (The Late Medieval Balkans&amp;nbsp;– 1994), p. 578.&lt;/ref&gt;  Sljedeće godine mijenja titulu u  &quot;Herceg Svetog Save&quot;.&lt;ref name=&quot;Fine 578&quot;/&gt; Njegova zemlja je bila poznata kao Hercegova zemlja, a Osmanlije su je, nakon osvajanja, prozvali [[Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;Fine 578&quot;/&gt;

U toku sukoba sina i oca među Kosačama, [[Kosače|kneza Vladislava]] sa hercegom Stjepanom 1452, spominjano je humsko pitanje (Humsko pitanije) kao izraz težnje humske vlastele za određenim garancijama na koje je moćni herceg morao pristati.

Stjepan Kosača je 15. februara 1444. godine potpisao ugovor sa [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfonsom V]], [[Kruna Aragonska|kraljem Aragona i Napulja]], i time postao njegov [[vazal]] u zamjenu za pomoć protiv bosanskog kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]], vojvode Ivaniša Pavlovića i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Istim ugovorom Stjepan je obećao plaćati danak Alfonsu umjesto Osmanlijskom sultanu, što je činio do tada.&lt;ref&gt;Momčilo Spremić, Balkanski vazali kralja Alfonsa Aragonskog, Prekinut uspon, Beograd 2005, pp. 355–358&lt;/ref&gt;

U dokumentu upućenom [[Fridrik III, car Svetog Rimskog Carstva|caru Frederiku III]] 20. januara 1448. godine, Stjepan Vukčić Kosača se nazvao ''herceg od Svetoga Save, gospodar humski i veliki vojvoda rusaga bosanskoga, knez drinski i k tomu'', te prisilio bosanskog kralja da ga prizna kao takvog.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Vego|first=Marko|url=https://books.google.ba/books?id=7sFpAAAAMAAJ&amp;dq=Stjepan+Vuk%C4%8Di%C4%87&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=%22herceg+od+Svetoga+Save,+gospodar+humski+i+veliki+vojvoda+rusaga+bosanskoga,+knez+drinski%22|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|date=1982|publisher=Svjetlost|pages=48|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Osmanlijsko osvajanje Huma ==
Stjepan Vukčić je umro 1466, a naslijedio ga je sin [[Vlatko Hercegović Kosača|Vlatko Hercegović]]. Konačno, Vlatko će 1482. biti poražen od [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskih]] snaga koje je predvodio najmlađi sin Stjepana Vukčića, [[Ahmed-paša Hercegović Kosača]], koji je prije toga prešao na [[islam]], nakon čega će teritorija potpasti pod [[Hercegovački sandžak]].

[[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepan Vukčić]], jedan od zadnjih vladara Humske zemlje oslovio se titulom hercega 1448. koja će kasnije dati ime regiji [[Hercegovina]] nakon 1454.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Vego|first=Marko|url=https://books.google.ba/books?id=7sFpAAAAMAAJ&amp;dq=Stjepan+Vuk%C4%8Di%C4%87&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=%22Prvi+put+se+topografski+naziv+Hercegovina%22|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|date=1982|publisher=Svjetlost|pages=48|language=hr}}&lt;/ref&gt; i isti naziv će koristiti i Osmanlije za upravnu jedinicu [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog sandžaka]].

== Vladari ==
*[[Vlatko Vuković]]
*[[Sandalj Hranić]]
* [[Stjepan Vukčić Kosača]], 1435–1466
* [[Vladislav Hercegović Kosača|Vladislav Hercegović]], 1466–1483
* [[Vlatko Hercegović Kosača|Vlatko Hercegović]]
* [[Balša Hercegović]] (titular)

== Također pogledajte ==
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]
== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Literatura ===
* [[Vladimir Ćorović]], Beograd, novembar 2001 - Istorija srpskog naroda
* [[Pavao Anđelić]], Svjetlost, Sarajevo, 1982 – STUDIJE O TERITORIJALNOPOLITIČKOJ ORGANIZACIJI SREDNJOVJEKOVNE BOSNE
* [[Nada Klaić]], Zagreb: Eminex, 1994. -Srednjovjekovna Bosna
== Vanjski linkovi ==
* [http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26654 Hum u enciklopediji Leksikografskog zavoda &quot;Miroslav Krleža&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924000521/http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=26654 |date=24. 9. 2015 }}

{{Regije u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Hercegovina]]
[[Kategorija:Hum]]
[[Kategorija:Bosansko Kraljevstvo]]
[[Kategorija:Zemlje u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>kdli87172f9du26q9xqq6e1sif51sva</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839406</id>
      <parentid>3839405</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:35:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839406</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9957" sha1="nutbwquclweqxoqbmje670qezhj9vt7" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = ''Humska zemlja''
| izvorno_ime                    =
| genitiv                        =
| razdoblje                      = 1325 – 1483
| država_prije1                  =
| država_prije_zastava1          =
| država_poslije1                 = Hercegovački sandžak
| država_poslije_zastava1         = Flag of the Ottoman Empire (1844–1922).svg
| zastava                        = Flag from the Kosaca COA crest.svg
| grb                            = Kosačegrb.png
| uzrečica                       =
| himna                          =
| karta                          = Stefan Vukcic and the war in Zeta 1441.jpg
| glavni_grad                    = [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]], [[Herceg Novi]]
| glavni_grad_kordinati          =
| najveći_grad                   =
| službeni_jezik                 =
| etničke_grupe                  =
| državno_uređenje               = [[Feudalizam|Feudalno]]
| vrsta_vlasti                   =
| godina_prve_vlasti             =
| vladar_prva_vlast              =
| godina_druge_vlasti            =
| vladar_druga_vlast             =
| godina_treće_vlasti            =
| vladar_treća_vlast             =
| nezavisnost                    =
| nezavisnost_priznato           =
| površina                       =
| procenat_vode                  =
| stanovnika                     =
| stanovnika_godina              =
| gustoća                        =
| valuta                         =
| komentar                       =
}}
'''Humska zemlja''' (''Hum'', ''Zahumlje, Humsko kneštvo'') jest historijska [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Zemlja (država)|zemlja]] koja je bila smještena u slijevu rijeke [[Neretva|Neretve]] u današnjoj zapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]] i dijelu istočne Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/1831/|title=Hum {{!}} Proleksis enciklopedija|website=proleksis.lzmk.hr|access-date=23. 11. 2022|archive-date=23. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221123164042/https://proleksis.lzmk.hr/1831/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Obuhvatalo je područje uz [[Jadransko more]] od ušća Neretve do [[Dubrovnik]]a, uključujući i [[Pelješac]]. Na sjeverozapadu je graničilo s područjem [[Neretvani|Neretljana]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]], na sjeveru s [[Bosna (zemlja)|Bosnom]], na istoku s [[Raška|Raškom]] i na jugoistoku s [[Travunija|Travunijom]] i Dubrovnikom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43550|title=enciklopedija.lzmk.hr|website=enciklopedija.lzmk.hr|access-date=23. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Balkans925.png|mini|250px|Humska zemlja (Chelmia) na karti Zapadnog Balkana oko 925. godine]]

== Historija ==
{{Dodatne informacije|Hum}}Humsku zemlju prvi put spominje [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]] u 33. poglavlju djela ''De administrando imperio'' kao zemlja Zahumljana, u kojoj se nalaze naseljeni gradovi [[Ston]], Mokrisk, Josli, Galumainik i Dobriskik, te još dva naselja Bosna i Hum. Mihailo Višević se navodi kao arhont Zahumlja, za koga se smatra da se doselio s područja Wisle. ''Ljetopis popa Dukljanina'' također spominje Hum u obliku ''Chelmaniu''. U razdoblju 10. ili 11. stoljeća potječe i poznata [[Humačka ploča]].&lt;ref&gt;Župarić, Dautović, Lalić, Kurtović, Nakaš, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 588, Mladinska knjiga&lt;/ref&gt; Humska zemlja je obuhvatala [[Župa (srednji vijek)|župe]] u donjem toku sliva rijeke Neretve: [[Popovo]], [[Luka (župa)|Luka]], [[Dubrave (župa)|Dubrave]], [[Dabar (župa)|Dabar]], [[Žaba (župa)|Žaba]], [[Velika (Veljaci)]], [[Primorje (župa)|Primorje]] i [[Gorska]]. Srednjovjekovno Zahumlje je bilo je do 1326. godine u sastavu: [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], [[Hrvatsko kraljevstvo|hrvatske kraljevine]], [[Raška|Raške]], [[Duklja|Duklje]], [[Srbija|srpskog carstva]] i [[Mađarska|Mađarske kraljevine]].&lt;ref&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'' (p. 19), The University of Michigan Press, 2009.&lt;/ref&gt;

== Hum u bosanskoj državi ==
{{Dodatne informacije|Bosanska banovina|Bosansko kraljevstvo}}
Na području Huma vladali su jedno vrijeme (dijelom 13. i 14. vijeka) nasljednici kneza [[Nemanjići|Miroslava Nemanjića]] i priznavali vazalnost srpskoj državi [[Nemanjići|Nemanjića]]. Ban [[Stjepan II Kotromanić]] pripojio je Hum [[Bosna (regija)|Bosni]] 1326, koristeći sukobe vlastele u Hrvatskoj ([[Bribirski (Šubići)|Šubići]], [[Babonići]], Nelipići) i dinastičke sukobe u Srbiji poslije smrti kralja [[Stefan Uroš II, kralj Srbije|Milutina]]. Od tada Hum nalazio se u sastavu bosanske banovine i kraljevstva, i u titulaturi [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanskih vladara]] do pada pod Osmanlijsko Carstvo. Djelimično je i prošireno [[Neretva (župa)|župama Neretva]] i [[Župa Komska|Kom]]

Oko Huma Bosna je ratovala sa [[Raška|Srbijom]] (u doba kralja i cara [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušana]]). Sa [[Ugarska|Ugarskom]] ban Tvrtko I morao je 1356. godine [[Pogodba o vraćanju Huma|praviti pogodbu i vratiti Hum]], koji je bio miraz [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovikove]] žene Elizabete, kćerke bana Stjepana II i ona je dobila Hum još od svog oca.

[[File:Bosnia around 1412.png|thumb|right|300px|Zahumlje podijeljeno između Hrvatinića i Kosača oko 1412. godine]]

Glavni predstavnici vlastele na području Huma su [[Sankovići]], [[Nikolići]], [[Radivojevići]] i [[Milatovići]]. Početkom [[15. vijek]]a na granici u rijeci Neretvi prelamao se utjecaj dvojice najvećih [[velmoža]] u Bosni iz roda [[Kosače]] i [[Hrvatinići]]. Istočni dio Huma od Sankovića 1404. preuzeo je [[Sandalj Hranić Kosača]], dok je u zapadnom dijelu glavni utjecaj imao [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]].

&quot;Vojvoda od Bosne&quot;, [[Stjepan Vukčić Kosača]], koji je upravljao cijelim Humom, dijelovima Hrvatske do Cetine, i primorja do današnjeg Herceg Novog, 1448. nosi titulu &quot;Herceg Huma i Primorja&quot;.&lt;ref name=&quot;Fine 578&quot;&gt;Fine (The Late Medieval Balkans&amp;nbsp;– 1994), p. 578.&lt;/ref&gt;  Sljedeće godine mijenja titulu u  &quot;Herceg Svetog Save&quot;.&lt;ref name=&quot;Fine 578&quot;/&gt; Njegova zemlja je bila poznata kao Hercegova zemlja, a Osmanlije su je, nakon osvajanja, prozvali [[Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;Fine 578&quot;/&gt;

U toku sukoba sina i oca među Kosačama, [[Kosače|kneza Vladislava]] sa hercegom Stjepanom 1452, spominjano je humsko pitanje (Humsko pitanije) kao izraz težnje humske vlastele za određenim garancijama na koje je moćni herceg morao pristati.

Stjepan Kosača je 15. februara 1444. godine potpisao ugovor sa [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfonsom V]], [[Kruna Aragonska|kraljem Aragona i Napulja]], i time postao njegov [[vazal]] u zamjenu za pomoć protiv bosanskog kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]], vojvode Ivaniša Pavlovića i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Istim ugovorom Stjepan je obećao plaćati danak Alfonsu umjesto Osmanlijskom sultanu, što je činio do tada.&lt;ref&gt;Momčilo Spremić, Balkanski vazali kralja Alfonsa Aragonskog, Prekinut uspon, Beograd 2005, pp. 355–358&lt;/ref&gt;

U dokumentu upućenom [[Fridrik III, car Svetog Rimskog Carstva|caru Frederiku III]] 20. januara 1448. godine, Stjepan Vukčić Kosača se nazvao ''herceg od Svetoga Save, gospodar humski i veliki vojvoda rusaga bosanskoga, knez drinski i k tomu'', te prisilio bosanskog kralja da ga prizna kao takvog.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Vego|first=Marko|url=https://books.google.ba/books?id=7sFpAAAAMAAJ&amp;dq=Stjepan+Vuk%C4%8Di%C4%87&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=%22herceg+od+Svetoga+Save,+gospodar+humski+i+veliki+vojvoda+rusaga+bosanskoga,+knez+drinski%22|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|date=1982|publisher=Svjetlost|pages=48|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Osmanlijsko osvajanje Huma ==
Stjepan Vukčić je umro 1466, a naslijedio ga je sin [[Vlatko Hercegović Kosača|Vlatko Hercegović]]. Konačno, Vlatko će 1482. biti poražen od [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskih]] snaga koje je predvodio najmlađi sin Stjepana Vukčića, [[Ahmed-paša Hercegović Kosača]], koji je prije toga prešao na [[islam]], nakon čega će teritorija potpasti pod [[Hercegovački sandžak]].

[[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepan Vukčić]], jedan od zadnjih vladara Humske zemlje oslovio se titulom hercega 1448. koja će kasnije dati ime regiji [[Hercegovina]] nakon 1454.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Vego|first=Marko|url=https://books.google.ba/books?id=7sFpAAAAMAAJ&amp;dq=Stjepan+Vuk%C4%8Di%C4%87&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=%22Prvi+put+se+topografski+naziv+Hercegovina%22|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|date=1982|publisher=Svjetlost|pages=48|language=hr}}&lt;/ref&gt; i isti naziv će koristiti i Osmanlije za upravnu jedinicu [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog sandžaka]].

== Vladari ==
*[[Vlatko Vuković]]
*[[Sandalj Hranić]]
* [[Stjepan Vukčić Kosača]], 1435–1466
* [[Vladislav Hercegović Kosača|Vladislav Hercegović]], 1466–1483
* [[Vlatko Hercegović Kosača|Vlatko Hercegović]]
* [[Balša Hercegović]] (titular)

== Također pogledajte ==
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]
== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Literatura ===
* [[Vladimir Ćorović]], Beograd, novembar 2001 - Istorija srpskog naroda
* [[Pavao Anđelić]], Svjetlost, Sarajevo, 1982 – STUDIJE O TERITORIJALNOPOLITIČKOJ ORGANIZACIJI SREDNJOVJEKOVNE BOSNE
* [[Nada Klaić]], Zagreb: Eminex, 1994. -Srednjovjekovna Bosna
== Vanjski linkovi ==
* [http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26654 Hum u enciklopediji Leksikografskog zavoda &quot;Miroslav Krleža&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924000521/http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=26654 |date=24. 9. 2015 }}

{{Regije u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Hercegovina]]
[[Kategorija:Hum]]
[[Kategorija:Bosansko Kraljevstvo]]
[[Kategorija:Zemlje u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>nutbwquclweqxoqbmje670qezhj9vt7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839407</id>
      <parentid>3839406</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:39:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839407</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9963" sha1="kyaeq0ly5vry8yromqjod153vzln6wi" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = ''Humska zemlja''
| izvorno_ime                    =
| genitiv                        =
| razdoblje                      = 1325 – 1483
| država_prije1                  =
| država_prije_zastava1          =
| država_poslije1                 = Hercegovački sandžak
| država_poslije_zastava1         = Flag of the Ottoman Empire (1844–1922).svg
| zastava                        = Flag from the Kosaca COA crest.svg
| grb                            = Kosačegrb.png
| uzrečica                       =
| himna                          =
| karta                          = Stefan Vukcic and the war in Zeta 1441.jpg
| glavni_grad                    = [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]], [[Herceg Novi]]
| glavni_grad_kordinati          =
| najveći_grad                   =
| službeni_jezik                 =
| etničke_grupe                  =
| državno_uređenje               = [[Feudalizam|Feudalno]]
| vrsta_vlasti                   =
| godina_prve_vlasti             =
| vladar_prva_vlast              =
| godina_druge_vlasti            =
| vladar_druga_vlast             =
| godina_treće_vlasti            =
| vladar_treća_vlast             =
| nezavisnost                    =
| nezavisnost_priznato           =
| površina                       =
| procenat_vode                  =
| stanovnika                     =
| stanovnika_godina              =
| gustoća                        =
| valuta                         =
| komentar                       =
}}
'''Humska zemlja''' (''Hum'', ''Zahumlje, Humsko kneštvo'') jest historijska [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Zemlja (srednji vijek)|zemlja]] koja je bila smještena u slijevu rijeke [[Neretva|Neretve]] u današnjoj zapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]] i dijelu istočne Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/1831/|title=Hum {{!}} Proleksis enciklopedija|website=proleksis.lzmk.hr|access-date=23. 11. 2022|archive-date=23. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221123164042/https://proleksis.lzmk.hr/1831/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Obuhvatalo je područje uz [[Jadransko more]] od ušća Neretve do [[Dubrovnik]]a, uključujući i [[Pelješac]]. Na sjeverozapadu je graničilo s područjem [[Neretvani|Neretljana]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]], na sjeveru s [[Bosna (zemlja)|Bosnom]], na istoku s [[Raška|Raškom]] i na jugoistoku s [[Travunija|Travunijom]] i Dubrovnikom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43550|title=enciklopedija.lzmk.hr|website=enciklopedija.lzmk.hr|access-date=23. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Balkans925.png|mini|250px|Humska zemlja (Chelmia) na karti Zapadnog Balkana oko 925. godine]]

== Historija ==
{{Dodatne informacije|Hum}}Humsku zemlju prvi put spominje [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]] u 33. poglavlju djela ''De administrando imperio'' kao zemlja Zahumljana, u kojoj se nalaze naseljeni gradovi [[Ston]], Mokrisk, Josli, Galumainik i Dobriskik, te još dva naselja Bosna i Hum. Mihailo Višević se navodi kao arhont Zahumlja, za koga se smatra da se doselio s područja Wisle. ''Ljetopis popa Dukljanina'' također spominje Hum u obliku ''Chelmaniu''. U razdoblju 10. ili 11. stoljeća potječe i poznata [[Humačka ploča]].&lt;ref&gt;Župarić, Dautović, Lalić, Kurtović, Nakaš, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 588, Mladinska knjiga&lt;/ref&gt; Humska zemlja je obuhvatala [[Župa (srednji vijek)|župe]] u donjem toku sliva rijeke Neretve: [[Popovo]], [[Luka (župa)|Luka]], [[Dubrave (župa)|Dubrave]], [[Dabar (župa)|Dabar]], [[Žaba (župa)|Žaba]], [[Velika (Veljaci)]], [[Primorje (župa)|Primorje]] i [[Gorska]]. Srednjovjekovno Zahumlje je bilo je do 1326. godine u sastavu: [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], [[Hrvatsko kraljevstvo|hrvatske kraljevine]], [[Raška|Raške]], [[Duklja|Duklje]], [[Srbija|srpskog carstva]] i [[Mađarska|Mađarske kraljevine]].&lt;ref&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'' (p. 19), The University of Michigan Press, 2009.&lt;/ref&gt;

== Hum u bosanskoj državi ==
{{Dodatne informacije|Bosanska banovina|Bosansko kraljevstvo}}
Na području Huma vladali su jedno vrijeme (dijelom 13. i 14. vijeka) nasljednici kneza [[Nemanjići|Miroslava Nemanjića]] i priznavali vazalnost srpskoj državi [[Nemanjići|Nemanjića]]. Ban [[Stjepan II Kotromanić]] pripojio je Hum [[Bosna (regija)|Bosni]] 1326, koristeći sukobe vlastele u Hrvatskoj ([[Bribirski (Šubići)|Šubići]], [[Babonići]], Nelipići) i dinastičke sukobe u Srbiji poslije smrti kralja [[Stefan Uroš II, kralj Srbije|Milutina]]. Od tada Hum nalazio se u sastavu bosanske banovine i kraljevstva, i u titulaturi [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanskih vladara]] do pada pod Osmanlijsko Carstvo. Djelimično je i prošireno [[Neretva (župa)|župama Neretva]] i [[Župa Komska|Kom]]

Oko Huma Bosna je ratovala sa [[Raška|Srbijom]] (u doba kralja i cara [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušana]]). Sa [[Ugarska|Ugarskom]] ban Tvrtko I morao je 1356. godine [[Pogodba o vraćanju Huma|praviti pogodbu i vratiti Hum]], koji je bio miraz [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovikove]] žene Elizabete, kćerke bana Stjepana II i ona je dobila Hum još od svog oca.

[[File:Bosnia around 1412.png|thumb|right|300px|Zahumlje podijeljeno između Hrvatinića i Kosača oko 1412. godine]]

Glavni predstavnici vlastele na području Huma su [[Sankovići]], [[Nikolići]], [[Radivojevići]] i [[Milatovići]]. Početkom [[15. vijek]]a na granici u rijeci Neretvi prelamao se utjecaj dvojice najvećih [[velmoža]] u Bosni iz roda [[Kosače]] i [[Hrvatinići]]. Istočni dio Huma od Sankovića 1404. preuzeo je [[Sandalj Hranić Kosača]], dok je u zapadnom dijelu glavni utjecaj imao [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]].

&quot;Vojvoda od Bosne&quot;, [[Stjepan Vukčić Kosača]], koji je upravljao cijelim Humom, dijelovima Hrvatske do Cetine, i primorja do današnjeg Herceg Novog, 1448. nosi titulu &quot;Herceg Huma i Primorja&quot;.&lt;ref name=&quot;Fine 578&quot;&gt;Fine (The Late Medieval Balkans&amp;nbsp;– 1994), p. 578.&lt;/ref&gt;  Sljedeće godine mijenja titulu u  &quot;Herceg Svetog Save&quot;.&lt;ref name=&quot;Fine 578&quot;/&gt; Njegova zemlja je bila poznata kao Hercegova zemlja, a Osmanlije su je, nakon osvajanja, prozvali [[Hercegovina]].&lt;ref name=&quot;Fine 578&quot;/&gt;

U toku sukoba sina i oca među Kosačama, [[Kosače|kneza Vladislava]] sa hercegom Stjepanom 1452, spominjano je humsko pitanje (Humsko pitanije) kao izraz težnje humske vlastele za određenim garancijama na koje je moćni herceg morao pristati.

Stjepan Kosača je 15. februara 1444. godine potpisao ugovor sa [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfonsom V]], [[Kruna Aragonska|kraljem Aragona i Napulja]], i time postao njegov [[vazal]] u zamjenu za pomoć protiv bosanskog kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]], vojvode Ivaniša Pavlovića i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Istim ugovorom Stjepan je obećao plaćati danak Alfonsu umjesto Osmanlijskom sultanu, što je činio do tada.&lt;ref&gt;Momčilo Spremić, Balkanski vazali kralja Alfonsa Aragonskog, Prekinut uspon, Beograd 2005, pp. 355–358&lt;/ref&gt;

U dokumentu upućenom [[Fridrik III, car Svetog Rimskog Carstva|caru Frederiku III]] 20. januara 1448. godine, Stjepan Vukčić Kosača se nazvao ''herceg od Svetoga Save, gospodar humski i veliki vojvoda rusaga bosanskoga, knez drinski i k tomu'', te prisilio bosanskog kralja da ga prizna kao takvog.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Vego|first=Marko|url=https://books.google.ba/books?id=7sFpAAAAMAAJ&amp;dq=Stjepan+Vuk%C4%8Di%C4%87&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=%22herceg+od+Svetoga+Save,+gospodar+humski+i+veliki+vojvoda+rusaga+bosanskoga,+knez+drinski%22|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|date=1982|publisher=Svjetlost|pages=48|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Osmanlijsko osvajanje Huma ==
Stjepan Vukčić je umro 1466, a naslijedio ga je sin [[Vlatko Hercegović Kosača|Vlatko Hercegović]]. Konačno, Vlatko će 1482. biti poražen od [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskih]] snaga koje je predvodio najmlađi sin Stjepana Vukčića, [[Ahmed-paša Hercegović Kosača]], koji je prije toga prešao na [[islam]], nakon čega će teritorija potpasti pod [[Hercegovački sandžak]].

[[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepan Vukčić]], jedan od zadnjih vladara Humske zemlje oslovio se titulom hercega 1448. koja će kasnije dati ime regiji [[Hercegovina]] nakon 1454.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Vego|first=Marko|url=https://books.google.ba/books?id=7sFpAAAAMAAJ&amp;dq=Stjepan+Vuk%C4%8Di%C4%87&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=%22Prvi+put+se+topografski+naziv+Hercegovina%22|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|date=1982|publisher=Svjetlost|pages=48|language=hr}}&lt;/ref&gt; i isti naziv će koristiti i Osmanlije za upravnu jedinicu [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog sandžaka]].

== Vladari ==
*[[Vlatko Vuković]]
*[[Sandalj Hranić]]
* [[Stjepan Vukčić Kosača]], 1435–1466
* [[Vladislav Hercegović Kosača|Vladislav Hercegović]], 1466–1483
* [[Vlatko Hercegović Kosača|Vlatko Hercegović]]
* [[Balša Hercegović]] (titular)

== Također pogledajte ==
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]
== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Literatura ===
* [[Vladimir Ćorović]], Beograd, novembar 2001 - Istorija srpskog naroda
* [[Pavao Anđelić]], Svjetlost, Sarajevo, 1982 – STUDIJE O TERITORIJALNOPOLITIČKOJ ORGANIZACIJI SREDNJOVJEKOVNE BOSNE
* [[Nada Klaić]], Zagreb: Eminex, 1994. -Srednjovjekovna Bosna
== Vanjski linkovi ==
* [http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26654 Hum u enciklopediji Leksikografskog zavoda &quot;Miroslav Krleža&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924000521/http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=26654 |date=24. 9. 2015 }}

{{Regije u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Hercegovina]]
[[Kategorija:Hum]]
[[Kategorija:Bosansko Kraljevstvo]]
[[Kategorija:Zemlje u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>kyaeq0ly5vry8yromqjod153vzln6wi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7046</id>
    <revision>
      <id>3839055</id>
      <parentid>3827756</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:14:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]; +[[Kategorija:Pritoke Dunava]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6838" sha1="6c1wv4z4widitqmvb8ot19cwj3s9jpl" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Sava (višeznačnica)}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Sava
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Sava river in Belgrade, view from Kalemegdan fortress.jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Sava u [[Beograd]]u
| slika_karta                = Savarivermap hr.png
| veličina_karte             =
| karta_opis                 = Karta sliva Save
| dužina                     = 947&lt;ref&gt;[http://www.stat.si/letopis/1998/01_98/01-10-98.asp?jezik=en Reke, dolge nad 25 km, in njihova padavinska območja Rivers, longer than 25 km, and their catchment areas&quot;] Statistical Office of the Republic of Slovenia. 2002.&lt;/ref&gt;
| nadmorska visina izvora    = 833
| izvor                      = kod [[Lancovo|Lancova]] (Slovenija)
| izvor_lat_d                = 46
| izvor_lat_m                = 29
| izvor_lat_s                = 31
| izvor_lat_NS               = N
| izvor_long_d               = 13
| izvor_long_m               = 44
| izvor_long_s               = 16
| izvor_long_EW              = E
| nadmorska visina ušća      = 68
| ušće                       = kod [[Beograd]]a
| ušće_lat_d                 = 40
| ušće_lat_m                 = 49
| ušće_lat_s                 = 27
| ušće_lat_NS                = N
| ušće_long_d                = 20
| ušće_long_m                = 26
| ušće_long_s                = 38
| ušće_long_EW               = E
| ulijeva_se_u               = [[Dunav]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 1.564
| površina sliva             = 97.713,2
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = [[Savinja]], [[Sutla]], [[Krapina (rijeka)|Krapina]], [[Lonja]], [[Ilova-Trebež]], [[Orljava]], [[Bosut]]
| desne_pritoke              = [[Ljubljanica]], [[Krka]], [[Kupa]], [[Una]], [[Vrbas]], [[Ukrina]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Tinja]], [[Drina]], [[Kolubara]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Slovenija}} &lt;br/&gt; {{ZID|Hrvatska}} &lt;br/&gt; {{ZID|Bosna i Hercegovina}} &lt;br/&gt; {{ZID|Srbija}}
| gradovi kroz koje protiče  = [[Kranj]], [[Ljubljana]], [[Zagreb]], [[Sisak]], [[Slavonski Brod]], [[Brčko]], [[Sremska Mitrovica]], [[Šabac]], [[Obrenovac]], [[Beograd]]
| sliv                       = [[Crno more|Crnomorski]]
| plovnost                   = Plovna do [[Sisak|Siska]]
}}
[[Datoteka:Railway bridge Zagreb 20160702 5126.jpg|mini|295px|Sava u [[Zagreb]]u]]
'''Sava''' je rijeka u [[Srednja Evropa|srednjoj]] i [[Jugoistočna Evropa|jugositočnoj Evropi]], desna pritoka [[Dunav]]a. Nastaje spajanjem rijeka [[Sava Dolinka|Save Dolinke]] i [[Save Bohinjke]] u blizini [[Lancovo|Lancova]] u [[Slovenija|Sloveniji]]. Iz Slovenije prelazi u [[Hrvatska|Hrvatsku]], teče kroz [[Zagreb]] i [[Sisak]], a nakon toga čini [[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|granicu]] između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i Hrvatske, zatim malim dijelom ulazi u Bosnu i Hercegovinu, pa onda čini jednim dijelom [[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije]] da bi na kraju ušla u [[Srbija|Srbiju]], gdje se u [[Beograd]]u ulijeva u [[Dunav]].
[[Datoteka:Sava in Gradiška (1).jpg|mini|Sava u [[Gradiška|Gradišci]] ]]
Zajedno sa Savom Dolinkom dužine je približno 990&amp;nbsp;km. Po zapremini vode najveća je pritoka Dunava i druga po površini sliva (97.713&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i dužini, nakon [[Tisa (rijeka)|Tise]]. Njen sliv uveliko obuhvata područje [[Dinaridi|Dinarida]], odakle vodu skupljaju njene veće pritoke: [[Drina]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Kupa]], [[Una]], [[Vrbas]], [[Lonja (rijeka)|Lonja]], [[Kolubara]], [[Bosut]] i [[Krka]]. Sava je jedna od [[Spisak rijeka u Evropi|najdužih rijeka]] Evrope i jedna od rijetkih te dužine koja se direktno ne ulijeva u more.

== Tok ==
Sa hidrološkog aspekta, prostor Bosne i Hercegovine može se označiti kao relativno bogat površinskim i podzemnim vodama. Svi glavni riječni tokovi hidrološki pripadaju slivu [[Crno more|Crnog mora]]. Okosnica Crnomorskog sliva jest tok Save, koji je nisko položen, te mu dotječu sve veće rijeke: Una sa [[Sana|Sanom]], Vrbas, [[Ukrina]], Bosna i Drina. Sve one imaju kompozitni karakter riječnih dolina, s velikim padovima, te raspolažu znatnim hidroenergetskim potencijalom. U tom kontekstu posebno je važna Drina, koja ima najrazvijeniji hidrološki sistem i ogroman hidroenergetski potencijal, koji je još nedovoljno valoriziran. Ostale rijeke također imaju veliku privrednu važnost, mada uglavnom samo svojim donjim i srednjim tokovima pripadaju Bosni i Hercegovini.
{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = [[Sremska Mitrovica]]
| datum               = datum nepoznat
| izvor               =
| max protok          = 2500
| glavna razmjera     = 250
| jan1                = 1830
| feb1                = 1890
| mar1                = 2280
| apr1                = 2462
| maj1                = 2139
| jun1                = 1488
| jul1                = 999
| aug1                = 671
| sep1                = 692
| okt1                = 1096
| nov1                = 1797
| dec1                = 1962
}}

== Luke ==
U [[Riječni saobraćaj u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]] i Srbiji Sava je većim dijelom plovna. Također je plovna u Hrvatskoj do [[Sisak|Siska]]. Zbog toga se na njoj odvija veoma gust riječni saobraćaj. Najveće luke u Bosni i Hercegovini na Savi jesu one u [[Bosanski Šamac|Bosanskom Šamcu]] i Brčkom.

== Ostalo ==
U stara vremena Sava se zvala ''Savus'', prema grčkom nazivu ''Saovios'', a danas se jednostavno zove Sava. Nakon što je [[Panonsko more]] prije mnogo miliona godina presušilo, začelo se korito ove rijeke. Sava je bila zajednička rijeka stanovnicima s obje njene obale. Poslije toga postala je granica između dva svijeta ([[Habsburška Monarhija|Habsburško]] i [[Osmanlijsko Carstvo]]).

== Također pogledajte ==
* [[Međunarodna komisija za sliv Save]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Sava}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=QS7CpI6__2M Nastavni film – Plovidba rekom Savom] (MO i VS na [[YouTube]]u – zvanični kanal)
* [https://www.youtube.com/watch?v=5GUTxcuHTDo&amp;t=128s Profesionalci: Milan Grubor – kapetan unutrašnje plovidbe] (RTS Prikazuje na YouTubeu – zvanični kanal)

{{Sava}}
{{Dunav}}
{{Hidrografija Slovenije}}
{{Hidrografija Hrvatske}}
{{Hidrografija BiH}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Sava| ]]
[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]</text>
      <sha1>6c1wv4z4widitqmvb8ot19cwj3s9jpl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velika Morava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7172</id>
    <revision>
      <id>3839057</id>
      <parentid>3828049</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:15:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Dunava]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1673" sha1="anfinrwkav5q5emufru2u76e04atwbp" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Morava (višeznačnica)}}
[[Datoteka:Morava river.PNG|mini|desno|300px|Karta vodotoka rijeke Morave]]
'''Velika Morava''' ili samo '''Morava''' jeste rijeka u [[Srbija|Srbiji]]. Duga je 221&amp;nbsp;km i nastaje spajanjem [[Zapadna Morava|Zapadne]] i [[Južna Morava|Južne Morave]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://rtvparacin.rs/2021/10/12/reka-velika-morava/|title=Reka Velika Morava|last=M|first=Redakcija Kanal|date=12. 10. 2021|website=Kanal M {{!}} Radio Televizija Paraćin|language=en-US|access-date=28. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; Kod [[Smederevo|Smedereva]] se ulijeva u [[Dunav]]. Ime joj se izvodi od rimskog imena &quot;Margus&quot;. Južna Morava tako se zove &quot;Angrus&quot;, a Zapadna Morava &quot;Brongus&quot;.

Morava je, osim toga, karakteristično geografsko ime za područja koja nastanjuju [[Slaveni]] (vidi [[Moravska|Moravsku]]).

=== Sliv i pritoke Velike Morave ===
[[Sliv]]u Velike Morave, ukoliko se izuzmu Zapadna i Južna Morava sa svojim pritokama, pripada više od deset rijeka. To su Jasenica, Lepenica, Lugomir, Crnica, Ravanica, Belica, Jovanovačka rijeka, Resava, Rača, Osaonica, Kalenićka rijeka... Površina sliva Velike Morave je 6126&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, dok je površina cjelokupnog moravskog sliva čak 37444&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, ili nešto više od trećine površine [[Srbija|Srbije]]. Ujedno je sliv Velike Morave najplodnije i najgušće naseljeno područje uže Srbije koje po njoj i nosi ime – Pomoravlje.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Zapadna Morava]]
* [[Južna Morava]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;
{{stub-rijeka}}

{{Commonscat|Great Morava}}
{{Dunav}}

[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]</text>
      <sha1>anfinrwkav5q5emufru2u76e04atwbp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trebišnjica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7255</id>
    <revision>
      <id>3839133</id>
      <parentid>3798703</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:54:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839133</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8657" sha1="7yq98a124x8e7mj93lnze7l8rb3xo9p" xml:space="preserve">[[Datoteka:Trebinje 003.jpg|mini|desno|300px|Trebišnjica u [[Trebinje|Trebinju]]]]
'''Trebišnjica''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[rijeka ponornica]] duga 96,5&amp;nbsp;km koja izvire na nadmorskoj visini od 398 metara. Trebišnjica je dio kompleksa podzemnih i nadzemnih rijeka koje izviru ispod [[Lebršnik]]a i [[Čemerno|Čemerna]], a čije je krajnje ishodište [[Jadransko more]], to jest [[Rijeka dubrovačka]] (poznata i pod imenom ''Ombla'') koja se ulijeva u more kod [[Dubrovnik]]a.

Širi sliv Trebišnjice je tipično područje [[Dinaridi|Dinarida]], sa svim fenomenima koji se na njemu nalaze. Za hidroenergetski potencijal od značaja su, pored rječnih tokova, kaskadno poređana i hidrološki zatvorena [[Kraško polje|kraška polja]], koja se pružaju od kote oko 950 m.n.m. do 220 m.n.m. Područje sliva rijeke Trebišnjice je jedno od najbogatijih padavinama u [[Evropa|Evropi]]. One prosječno godišnje iznose 1,800&amp;nbsp;mm. Neposredno uz sliv Trebišnjice se nalazi mjesto Crkvice koje ima najveće padavine u Evropi, prosječno 4,900&amp;nbsp;mm godišnje.

Tok Trebišnjice možemo podijeliti na gornji, srednji i donji.

== Gornji tok ==

Kako protiče kroz [[Kras|krš]], Trebišnjica predstavlja veoma složen sistem nadzemnih i podzemnih voda. Rijeka potiče od dva toka iz [[Lebršnik]]a i [[Čemerno (Gacko)|Čemernog]]: jedan tok pod imenom [[Mušnica]], teče od istočne ka zapadnoj granici [[Gatačko polje|Gatačkog polja]], prolazi kroz jezero [[Klinje]], te naselja [[Avtovac]], [[Gacko]], [[Srđevići (Gacko)|Srđevići]], [[Bašići (Gacko)|Bašići]], [[Drugovići (Gacko)|Drugovići]], [[Kula (Gacko)|Kula]] i [[Branilovići]] (pod raznim imenima zbog njene ponorne prirode). Drugi tok, pod imenom Gračanica, teče od Čemerno planine ka Gatačkom polju, gdje se spaja sa Mušnicom blizu Srđevića. Rijeka se kratko pojavljuje u [[Fatničko polje|Fatničkom polju]], pod imenom Fatnička rijeka.

[[File:Trebinjica (i.e. Trebisnjica) River the source Herzegowina Austro-Hungary.jpg|mini|desno|Izvor Trebišnjice kod Bileće (Dejanovića pećina), fotografija iz 1890. god.]]
== Srednji tok ==
Trebišnjica se ponovno pojavljuje kod [[Bileća|Bileće]]. Izvor rijeke je sistem jakih kraških izvora, podijeljenih u dvije glavne zone, koje su geografsk i hidrološki međusobno odvojene jedna od druge. Vode iz obe zone izvora, na svom podzemnom putu, skupljaju vodu iz brojnih izvora.&lt;ref name=&quot;devonkarst.org.uk-S233-Trebišnjica-Springs&quot;&gt;{{cite web |title=KARST HYDROLOGY &amp; HYDROGEOLOGY - The Trebišnjica River Spring-group below Bileća (Vrela Rijeke Trebišnjice) -  2.3.2. Overview of the Fatničko Polje Karst Outlet Springs |url=http://www.devonkarst.org.uk/Fatnicko%20Polje/FP2.htm#S2.3.2. |website=www.devonkarst.org.uk |publisher=The Devon Karst Research Society |access-date=21. 1. 2019 |language=en |archive-date=10. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310155807/http://www.devonkarst.org.uk/fatnicko%20polje/fp2.htm#S2.3.2. |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Na južnom kraju Bileće, na nadmorskoj visini 325 m. je izvorska zona Trebišnjica od tri izvora:&quot;Dejanova Pećina&quot;, &quot;Vrelo Oko&quot;,i &quot;Nikšićko Vrelo&quot;.
&lt;ref name=&quot;devonkarst.org.uk-S233-Trebišnjica-Springs&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;devonkarst.org.uk-S235-Trebišnjica-Springs&quot;&gt;{{cite web |title=KARST HYDROLOGY &amp; HYDROGEOLOGY - The Trebišnjica River Spring-group below Bileća (Vrela Rijeke Trebišnjice) -  Monitored Effects during and after the Submersion of the Trebišnjica |url=http://www.devonkarst.org.uk/Fatnicko%20Polje/FP2.htm#S2.3.5. |website=www.devonkarst.org.uk |publisher=The Devon Karst Research Society |access-date=21. 1. 2019 |language=en |archive-date=10. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310155807/http://www.devonkarst.org.uk/fatnicko%20polje/fp2.htm#S2.3.5. |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Druga zona je izvor grupa  &quot;Čepo&quot;, na nadmorskoj visini 324 m, od koje nastaje rijeka Čepelica i koja se nakon 2&amp;nbsp;km spaja sa vodenim tokom iz grupe Trebišnjica.&lt;ref name=&quot;devonkarst.org.uk-S233-Trebišnjica-Springs&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;devonkarst.org.uk-S235-Trebišnjica-Springs&quot;/&gt; Rijeka teče prema jugu kroz Miruško polje, da bi kod naselja [[Gornje Grančarevo]] bila pregrađena branom Grnčarevo, a njene vode su stvorile [[Bilećko jezero]]. Cijeli sistem kraških izvora rijeke Trebišnjice, obe zone, brojna sela sa plodnom zemljom, kulturno-historijska dobra našli su se pod vodom. Skoro cijela istočna obala jezera je granica sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]].

Trebišnjica skreće prema zapadu između sela [[Donje Grančarevo]] i [[Lastva (Trebinje)|Lastva]] u [[Trebinjsko polje]]. U trebinjskom prigradskom naselju [[Trebinje|Gorica]], izgradnjom brane Gorica, rijeka je 1965. god. prvi put pregrađena. Umjesto rijeke, stvoreno je [[Goričko jezero]] čije vode pokreću tri hidroelektrane:
* [[hidroelektrana Trebinje II|hidroelektranu Trebinje II]], pored brane Gorica
* [[hidroelektrana Dubrovnik|hidroelektranu Dubrovnik]] kod Plata u Hrvatskoj, sistemom odvodnih tunela
* [[hidroelektrana Čapljina|Hidroelektranu Čapljinu]] pored [[Hutovo blato|Hutova blata]], odvodnim tunelom od vještačkog jezera stvorenim na kraju toka Trebišnjice kroz [[Popovo polje]].

Rijeka nastavlja kroz grad [[Trebinje]], te sela [[Dražin Do]], [[Tvrdoš]], [[Gornja Kočela]] i [[Donja Kočela]] i ulazi u [[Popovo polje]]. Rijeka, zatim okreće prema sjeverozapadu kod sela [[Staro Slano]], [[Đedići]], [[Dobromani]], [[Žakovo (Trebinje)|Žakovo]], [[Tulje]], [[Sedlari (Trebinje)|Sedlari]], [[Grmljani (Trebinje)|Grmljani]] i [[Zavala (Ravno)|Zavala]] blizu pećine [[Vjetrenica]]. Poslije toga rijeka teče između sela [[Dvrsnica]], [[Orašje Popovo (Trebinje)|Orašje Popovo]] i [[Čavaš]] te blizu [[Hrvatska|hrvatske]] granice.

== Donji tok ==
Nakon Popovog polja rijeka se pojavljuje u tri toka:

* Čapljina, kod donjeg toka [[Neretva|Neretve]]
* serija podvodnih voda i izvora (vrulja) u blizini [[Slano (Dubrovačko primorje)|Slanog]], Hrvatska, sjeverozapadno od Dubrovnika
* kao jako vrelo (24 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s) iz pećine Gruž blizu [[Dubrovnik]]a. Vodeni tok se naziva [[Ombla]] ili Dubrovačka rijeka. Vodu iz ovog izvora Dubrovnik je počeo koristiti od 1437. god.
[[File:Popovo polje pobliz Trebinje, regulovany tok Trebisnjice (v.jpg|mini|desno|Nakon regulacije, Trebišnjica kroz Popovo polje teče betoniranim koritom]]
== Regulacija toka ==
{{Glavni|Donji i Gornji horizonti}}
Iako Trebišnjica teče kroz geološki nestabilno područje, a njen se tok prekida (ponornica), Trebišnjica posjeduje veliki hidro potencijal za proizvodnju električne energije. Posljedica toga je njena regulacija koja je počela u bivšoj Jugoslaviji sredinom XX vijeka, a nastavlja se i u XXI vijeku realizacijom projekta [[Donji i Gornji horizonti|Gornji horizonti]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |title=Gornji horizonti |access-date=4. 9. 2020 |archive-date=27. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180827093942/http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Na Trebišnjici je planirana izgradnja sedam [[hidroelektrana]] od kojih su do sada izgrađene četiri: Trebinje I, Trebinje II, Dubrovnik i [[Hidroelektrana Čapljina|Čapljina]]. Kod hidrocentrala [[Hidroelektrana Trebinje I|Trebinje I]] i [[Hidroelektrana Trebinje II|Trebinje II]] napravljena su dva vještačka jezera: [[Bilećko jezero]] i [[Goričko jezero]]. Pored hidroenergetskog korišćenja vode, omogućava se i navodnjavanje oko 240&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; obradivih površina.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ers.ba/stara/henatrebisnjici.htm |title=HE na Trebišnjici |access-date=24. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130801233056/http://www.ers.ba/stara/henatrebisnjici.htm |archive-date=1. 8. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Prije izgradnji ovih hidrocentrala, Trebišnjica je važila za najdužu prirodnu rijeku ponornicu u svijetu.&lt;ref&gt;[https://www.dinarskogorje.com/hercegova269ki-slivovi.html Sliv rijeke Trebišnjice]&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Neretva]]
* [[Trebinje]]
* [[Bregava]]
* [[Bojana (rijeka)]]
* [[Hutovo blato]]
* [[Dubrovnik]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Trebišnjica}}
*[https://web.archive.org/web/20080907012646/http://www.geocities.com/lastvani/trebisnjica.htm Trebišnjica]

{{Hidrografija BiH}}
{{Hidrografija Hrvatske}}
{{Neretva}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Ponornice u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>7yq98a124x8e7mj93lnze7l8rb3xo9p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7548</id>
    <revision>
      <id>3839042</id>
      <parentid>3798793</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:05:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Save]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9494" sha1="e8pki2hhvjgj97tyucxf8yaf1fbyuvg" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Infokutija rijeka
| ime                      = Drina
| izvorno_ime              = Drina
| izvorno_ime_jezik        =
| drugo_ime                =
| slika                    = Бањска стена - Тешке боје.jpg
| veličina_slike           =
| opis_slike               = Drina, [[Perućac (jezero)|Perućačko jezero]], [[Bosna i Hercegovina]], pogled sa planine [[Tara (planina)|Tare]] u [[Srbija|Srbiji]].
| slika_karta              = Savarivermap.png
| veličina_karte           =
| karta_opis               = Karta sliva rijeka [[Sava|Save]] i Drine južno od [[Dunav]]a
| dužina                   = 346
| izvor                    = Nastaje spajanjem rijeka [[Tara|Tare]] i [[Piva (rijeka)|Pive]]
| nadmorska visina izvora  = 441
| izvor_lat_d              = 43
| izvor_lat_m              = 20
| izvor_lat_s              = 25
| izvor_lat_NS             = N
| izvor_long_d             = 18
| izvor_long_m             = 50
| izvor_long_s             = 22
| izvor_long_EW            = E
| ušće                     = kod [[Sremska Rača|Sremske Rače]], [[Srbija]]
| ulijeva_se_u             = [[Sava|Savu]]
| nadmorska visina ušća    = 90
| ušće_lat_d               = 44
| ušće_lat_m               = 53
| ušće_lat_s               = 25
| ušće_lat_NS              = N
| ušće_long_d              = 19
| ušće_long_m              = 21
| ušće_long_s              = 14
| ušće_long_EW             = E
| etimologija              =
| prosječni protok         = 395
| površina sliva           = 19.926
| riječni_sistem           =
| lijeve_pritoke           = [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeska]], [[Bistrica]], [[Kolina]], [[Osanica (rijeka)|Osanica]], [[Odska rijeka]], [[Podhranjenski potok]], [[Prača (rijeka)|Prača]], [[Janja (rijeka)|Janja]]
| desne_pritoke            = [[Ćehotina]], [[Lim (rijeka)|Lim]], [[Rzav]], [[Žepa (rijeka)|Žepa]], [[Ljuboviđa]], [[Drinjača (rijeka)|Drinjača]], [[Jadar (Drinjača)|Jadar]]
| države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Srbija}}
| gradovi kroz koje protiče = [[Foča]], [[Goražde]], [[Višegrad]], [[Bajina Bašta]], [[Ljubovija]], [[Bratunac]], [[Zvornik]], [[Mali Zvornik]]
| sliv                     = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                 =
}}
'''Drina''' je [[rijeka]] u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koja većim dijelom toka čini [[prirodna granica|prirodnu]] [[Granica|granicu]] [[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|te zemlje]] sa [[Srbija|Srbijom]].

Nastaje spajanjem [[Crna Gora|crnogorskih]] rijeka [[Tara (rijeka)|Tare]] i [[Piva (rijeka)|Pive]] u [[Šćepan Polje|Šćepan Polju]]. Od rijeka koje protiču Bosnom i Hercegovinom jedino je rijeka [[Sava]] duža od Drine. Ujedno je i najduža pritoka Save. Svojim tokom dužine od oko 346 kilometara prolazi kroz mnogobrojna mjesta u Bosni i Hercegovini. U donjem Podrinju ([[Semberija|Semberiji]]) Drina jednim dijelom čini granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Drina se uliva u Savu blizu [[Sremska Rača|Sremske Rače]]. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi 358 metara.

== Tok ==
[[Datoteka:Kajakaši na Drini.jpg|mini|lijevo|200px|Kajakaši na Drini.]]
Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju, Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio Bosne i Hercegovine također je dobio ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz [[Foča|Foču]], [[Goražde]] i [[Višegrad]], u rijeku Drinu se uliva više manjih i većih rijeka, kao što su [[Kolina]], [[Ćehotina]], [[Janjina (rijeka)|Janjina]], [[Lim (rijeka)|Lim]], [[Prača (rijeka)|Prača]], [[Rzav]] i [[Vrelo (rijeka)|Vrelo]].
[[Datoteka:Drina river canyon 1.jpg|mini|lijevo|200px|Kanjon Drine.]]
Historijski gledano, rijeka Drina je ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost, ova jedinstvena priroda je djelomično uništena izgradnjom [[hidrocentrala]] u [[Višegrad]]u i [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]]. Pravac njenog toka je od juga ka sjeveru i ima dosta pritoka. Veće pritoke sa lijeve strane su [[Sutjeska]], [[Bistrica]], [[Kolina]], [[Osanica (rijeka)|Osanica]], [[Prača]], [[Drinjača]] i [[Janja]], a sa desne Ćehotina, Lim, Rzav, [[Ljubovija]] i [[Jadar]].

Sjeverno od Višegrada, između [[Žepa|Žepe]] i [[Klotijevac|Klotijevca]], nalazi se najduži kanjon ove rijeke (24&amp;nbsp;km).

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = [[Radalj (Srbija)|Radalj]]
| datum               = podaci izračunati od 1979. do 2006
| izvor               =
| max protok          = 600
| glavna razmjera     = 50
| jan1                = 381
| feb1                = 384
| mar1                = 433
| apr1                = 588
| maj1                = 512
| jun1                = 326
| jul1                = 177
| aug1                = 127
| sep1                = 140
| okt1                = 236
| nov1                = 384
| dec1                = 415
}}

== Hidroelektrane ==
[[Datoteka:Reka Drina, Perućac-Višegrad 078.jpg|mini|lijevo|200px|Gornji tok Drine.]]
[[Datoteka:Hidroelektrana Bajina Bašta 028.jpg|mini|desno|200px|HE Bajina Bašta iz 1966. godine.]]
Na Drini su izgrađene tri hidroelektrane (HE): Višegrad, Bajina Bašta i Zvornik.

''[[Hidroelektrana Višegrad|HE Višegrad]]'' zvanično je puštena u pogon 26. novembra 1989, kada je proradio prvi agregat. Instalirana su tri agregata ukupne snage 315 MW. Korisna zapremina akumulacije je 101 milion m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.

''HE &quot;Bajina Bašta&quot;'' u Perućcu je najveći objekat sagrađen na rijeci Drini. Rijeka je pregrađena branom visokom 90 i dugačkom 460 metara. Puštena je u rad 22. novembra 1966. Instalirana su četiri agregata ukupne snage 365 MW. Korisna zapremina akumulacije je 340 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;. HE &quot;Bajina Bašta&quot; godišnje proizvede oko 1500 GWh.&lt;ref name=&quot;eps&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.eps.co.yu/onama/he_drina.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081209024734/http://www.eps.co.yu/onama/he_drina.htm |archive-date=9. 12. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

''HE &quot;Zvornik&quot;'' puštena je u rad 26. jula 1955. godine. Instalirana su četiri vertikalna agregata ukupne snage od 92 MW. Korisna zapremina akumulacije je 89 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;. HE &quot;Zvornik&quot; godišnje u prosjeku proizvodi oko 500 GWh.&lt;ref name=&quot;eps&quot;/&gt;

== Mostovi ==
[[Datoteka:Mehmet pasa bridge boat.jpg|mini|desno|200px|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]] iz 1577. godine. ]]
Na svom toku Drina je na dosta mjesta premošćena. Od svih mostova najpoznatiji je [[Most Mehmed-paše Sokolovića|stari most u Višegradu]], zadužbina [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]], izgrađen [[1571.|1571]]. godine. Most je u romanu [[Na Drini ćuprija|&quot;Na Drini ćuprija]]&quot; opisao nobelovac [[Ivo Andrić]].

Noviji mostovi na Drini su:

* &quot;Pavlovića ćuprija&quot; - most izgrađen 1992, koji spaja Semberiju i Mačvu (Srbija).
* most u centru Foče
* viseći most ispod mosta Alije Izetbegovića u Goraždu - izgrađen u ratu za prebacivanja hrane, lijekova i ranjenih civila s jedne strane grada na drugu
[[Datoteka:Ljubovija-10337.jpg|mini|desno|200px|Drina kod [[Ljubovija|Ljubovije]].]]
* most Skelani - Bajina Bašta
* most u [[Ustikolina|Ustokolini]]
* most na [[Osanica (Goražde)|Osanici]]
* most na Sadbi
* most u [[Vitkovići (Goražde)|Vitkovićima]]
* most u Baćcima ([[Goražde]])
* most Alije Izetbegovića ([[Goražde]])
* most Most Žrtava genocida u Srebrenici ([[Goražde]])
* most u [[Kopači (Novo Goražde)|Kopačima]]
* most u [[Međeđa (Višegrad)|Međeđi]]
* most na ušću [[Lim (rijeka)|Lima]]
* most Bratoljub ([[Bratunac]])
* most Bratunac - Ljubovija
* most Zvornik - Mali Zvornik
* most Karakaj - Mali Zvornik
* most Šepak - Loznica
* uskotračni željeznički most kod ušća Lima u Drinu - bio je važan strateški objekat, koji je nekoliko puta rušen i obnavljan tokom dva Svjetska rata, da bi 1989. godine bio potopljen akumulacionim jezerom HE Višegrad

== Zanimljivosti ==
[[Datoteka:YUD 5000 1992 reverse.jpg|mini|desno|Na novčanici od 5000 dinara Drina je oslikana kako teče kroz [[Višegrad]]]]
* Drina je bila granica između [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog]] i [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]].
* Duž Drine, granice [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i kraljevine Srbije, 1914–1915. vođene su velike ratne operacije.
* Drina je 27. marta 1896. dostigla vodostaj 14 m viši od normalnog i poplavila ćupriju u Višegradu.
* Krajem 19. vijeka rijekom su krstarili austrougarski parobrodi i dolazili do Zvornika.
* Za Drinu se veže izreka &quot;nemoj ispravljati krivu Drinu&quot; i znači &quot;raditi beskoristan posao&quot;.

== Drina u književnosti ==
[[Ivo Andrić]], koji je dio djetinjstva proveo u Višegradu, često je koristio Drinu kao pozadinu svojih djela. Jedno od njegovih najpoznatijih djela je [[roman]] ''[[Na Drini ćuprija]]''.

== Također pogledajte ==
* [[Most Mehmed-paše Sokolovića]]
* [[Nacionalni park Sutjeska]]
* [[Nacionalni parkovi u Bosni i Hercegovini]]
* [[Drinska regata]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Drina River}}
* [http://www.inweb.gr/workshops/sub_basins/4_Drina.html Drina River Sub-basin]

{{Hidrografija BiH}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]</text>
      <sha1>e8pki2hhvjgj97tyucxf8yaf1fbyuvg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839080</id>
      <parentid>3839042</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:37:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9538" sha1="5liwx3pqadn5bou8fgurlc66lpkqnhn" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Infokutija rijeka
| ime                      = Drina
| izvorno_ime              = Drina
| izvorno_ime_jezik        =
| drugo_ime                =
| slika                    = Бањска стена - Тешке боје.jpg
| veličina_slike           =
| opis_slike               = Drina, [[Perućac (jezero)|Perućačko jezero]], [[Bosna i Hercegovina]], pogled sa planine [[Tara (planina)|Tare]] u [[Srbija|Srbiji]].
| slika_karta              = Savarivermap.png
| veličina_karte           =
| karta_opis               = Karta sliva rijeka [[Sava|Save]] i Drine južno od [[Dunav]]a
| dužina                   = 346
| izvor                    = Nastaje spajanjem rijeka [[Tara|Tare]] i [[Piva (rijeka)|Pive]]
| nadmorska visina izvora  = 441
| izvor_lat_d              = 43
| izvor_lat_m              = 20
| izvor_lat_s              = 25
| izvor_lat_NS             = N
| izvor_long_d             = 18
| izvor_long_m             = 50
| izvor_long_s             = 22
| izvor_long_EW            = E
| ušće                     = kod [[Sremska Rača|Sremske Rače]], [[Srbija]]
| ulijeva_se_u             = [[Sava|Savu]]
| nadmorska visina ušća    = 90
| ušće_lat_d               = 44
| ušće_lat_m               = 53
| ušće_lat_s               = 25
| ušće_lat_NS              = N
| ušće_long_d              = 19
| ušće_long_m              = 21
| ušće_long_s              = 14
| ušće_long_EW             = E
| etimologija              =
| prosječni protok         = 395
| površina sliva           = 19.926
| riječni_sistem           =
| lijeve_pritoke           = [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeska]], [[Bistrica]], [[Kolina]], [[Osanica (rijeka)|Osanica]], [[Odska rijeka]], [[Podhranjenski potok]], [[Prača (rijeka)|Prača]], [[Janja (rijeka)|Janja]]
| desne_pritoke            = [[Ćehotina]], [[Lim (rijeka)|Lim]], [[Rzav]], [[Žepa (rijeka)|Žepa]], [[Ljuboviđa]], [[Drinjača (rijeka)|Drinjača]], [[Jadar (Drinjača)|Jadar]]
| države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Srbija}}
| gradovi kroz koje protiče = [[Foča]], [[Goražde]], [[Višegrad]], [[Bajina Bašta]], [[Ljubovija]], [[Bratunac]], [[Zvornik]], [[Mali Zvornik]]
| sliv                     = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                 =
}}
'''Drina''' je [[rijeka]] u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koja većim dijelom toka čini [[prirodna granica|prirodnu]] [[Granica|granicu]] [[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|te zemlje]] sa [[Srbija|Srbijom]].

Nastaje spajanjem [[Crna Gora|crnogorskih]] rijeka [[Tara (rijeka)|Tare]] i [[Piva (rijeka)|Pive]] u [[Šćepan Polje|Šćepan Polju]]. Od rijeka koje protiču Bosnom i Hercegovinom jedino je rijeka [[Sava]] duža od Drine. Ujedno je i najduža pritoka Save. Svojim tokom dužine od oko 346 kilometara prolazi kroz mnogobrojna mjesta u Bosni i Hercegovini. U donjem Podrinju ([[Semberija|Semberiji]]) Drina jednim dijelom čini granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Drina se uliva u Savu blizu [[Sremska Rača|Sremske Rače]]. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi 358 metara.

== Tok ==
[[Datoteka:Kajakaši na Drini.jpg|mini|lijevo|200px|Kajakaši na Drini.]]
Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju, Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio Bosne i Hercegovine također je dobio ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz [[Foča|Foču]], [[Goražde]] i [[Višegrad]], u rijeku Drinu se uliva više manjih i većih rijeka, kao što su [[Kolina]], [[Ćehotina]], [[Janjina (rijeka)|Janjina]], [[Lim (rijeka)|Lim]], [[Prača (rijeka)|Prača]], [[Rzav]] i [[Vrelo (rijeka)|Vrelo]].
[[Datoteka:Drina river canyon 1.jpg|mini|lijevo|200px|Kanjon Drine.]]
Historijski gledano, rijeka Drina je ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost, ova jedinstvena priroda je djelomično uništena izgradnjom [[hidrocentrala]] u [[Višegrad]]u i [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]]. Pravac njenog toka je od juga ka sjeveru i ima dosta pritoka. Veće pritoke sa lijeve strane su [[Sutjeska]], [[Bistrica]], [[Kolina]], [[Osanica (rijeka)|Osanica]], [[Prača]], [[Drinjača]] i [[Janja]], a sa desne Ćehotina, Lim, Rzav, [[Ljubovija]] i [[Jadar]].

Sjeverno od Višegrada, između [[Žepa|Žepe]] i [[Klotijevac|Klotijevca]], nalazi se najduži kanjon ove rijeke (24&amp;nbsp;km).

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = [[Radalj (Srbija)|Radalj]]
| datum               = podaci izračunati od 1979. do 2006
| izvor               =
| max protok          = 600
| glavna razmjera     = 50
| jan1                = 381
| feb1                = 384
| mar1                = 433
| apr1                = 588
| maj1                = 512
| jun1                = 326
| jul1                = 177
| aug1                = 127
| sep1                = 140
| okt1                = 236
| nov1                = 384
| dec1                = 415
}}

== Hidroelektrane ==
[[Datoteka:Reka Drina, Perućac-Višegrad 078.jpg|mini|lijevo|200px|Gornji tok Drine.]]
[[Datoteka:Hidroelektrana Bajina Bašta 028.jpg|mini|desno|200px|HE Bajina Bašta iz 1966. godine.]]
Na Drini su izgrađene tri hidroelektrane (HE): Višegrad, Bajina Bašta i Zvornik.

''[[Hidroelektrana Višegrad|HE Višegrad]]'' zvanično je puštena u pogon 26. novembra 1989, kada je proradio prvi agregat. Instalirana su tri agregata ukupne snage 315 MW. Korisna zapremina akumulacije je 101 milion m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.

''HE &quot;Bajina Bašta&quot;'' u Perućcu je najveći objekat sagrađen na rijeci Drini. Rijeka je pregrađena branom visokom 90 i dugačkom 460 metara. Puštena je u rad 22. novembra 1966. Instalirana su četiri agregata ukupne snage 365 MW. Korisna zapremina akumulacije je 340 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;. HE &quot;Bajina Bašta&quot; godišnje proizvede oko 1500 GWh.&lt;ref name=&quot;eps&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.eps.co.yu/onama/he_drina.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081209024734/http://www.eps.co.yu/onama/he_drina.htm |archive-date=9. 12. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

''HE &quot;Zvornik&quot;'' puštena je u rad 26. jula 1955. godine. Instalirana su četiri vertikalna agregata ukupne snage od 92 MW. Korisna zapremina akumulacije je 89 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;. HE &quot;Zvornik&quot; godišnje u prosjeku proizvodi oko 500 GWh.&lt;ref name=&quot;eps&quot;/&gt;

== Mostovi ==
[[Datoteka:Mehmet pasa bridge boat.jpg|mini|desno|200px|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]] iz 1577. godine. ]]
Na svom toku Drina je na dosta mjesta premošćena. Od svih mostova najpoznatiji je [[Most Mehmed-paše Sokolovića|stari most u Višegradu]], zadužbina [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]], izgrađen [[1571.|1571]]. godine. Most je u romanu [[Na Drini ćuprija|&quot;Na Drini ćuprija]]&quot; opisao nobelovac [[Ivo Andrić]].

Noviji mostovi na Drini su:

* &quot;Pavlovića ćuprija&quot; - most izgrađen 1992, koji spaja Semberiju i Mačvu (Srbija).
* most u centru Foče
* viseći most ispod mosta Alije Izetbegovića u Goraždu - izgrađen u ratu za prebacivanja hrane, lijekova i ranjenih civila s jedne strane grada na drugu
[[Datoteka:Ljubovija-10337.jpg|mini|desno|200px|Drina kod [[Ljubovija|Ljubovije]].]]
* most Skelani - Bajina Bašta
* most u [[Ustikolina|Ustokolini]]
* most na [[Osanica (Goražde)|Osanici]]
* most na Sadbi
* most u [[Vitkovići (Goražde)|Vitkovićima]]
* most u Baćcima ([[Goražde]])
* most Alije Izetbegovića ([[Goražde]])
* most Most Žrtava genocida u Srebrenici ([[Goražde]])
* most u [[Kopači (Novo Goražde)|Kopačima]]
* most u [[Međeđa (Višegrad)|Međeđi]]
* most na ušću [[Lim (rijeka)|Lima]]
* most Bratoljub ([[Bratunac]])
* most Bratunac - Ljubovija
* most Zvornik - Mali Zvornik
* most Karakaj - Mali Zvornik
* most Šepak - Loznica
* uskotračni željeznički most kod ušća Lima u Drinu - bio je važan strateški objekat, koji je nekoliko puta rušen i obnavljan tokom dva Svjetska rata, da bi 1989. godine bio potopljen akumulacionim jezerom HE Višegrad

== Zanimljivosti ==
[[Datoteka:YUD 5000 1992 reverse.jpg|mini|desno|Na novčanici od 5000 dinara Drina je oslikana kako teče kroz [[Višegrad]]]]
* Drina je bila granica između [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog]] i [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]].
* Duž Drine, granice [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i kraljevine Srbije, 1914–1915. vođene su velike ratne operacije.
* Drina je 27. marta 1896. dostigla vodostaj 14 m viši od normalnog i poplavila ćupriju u Višegradu.
* Krajem 19. vijeka rijekom su krstarili austrougarski parobrodi i dolazili do Zvornika.
* Za Drinu se veže izreka &quot;nemoj ispravljati krivu Drinu&quot; i znači &quot;raditi beskoristan posao&quot;.

== Drina u književnosti ==
[[Ivo Andrić]], koji je dio djetinjstva proveo u Višegradu, često je koristio Drinu kao pozadinu svojih djela. Jedno od njegovih najpoznatijih djela je [[roman]] ''[[Na Drini ćuprija]]''.

== Također pogledajte ==
* [[Most Mehmed-paše Sokolovića]]
* [[Nacionalni park Sutjeska]]
* [[Nacionalni parkovi u Bosni i Hercegovini]]
* [[Drinska regata]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Drina River}}
* [http://www.inweb.gr/workshops/sub_basins/4_Drina.html Drina River Sub-basin]

{{Hidrografija BiH}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>5liwx3pqadn5bou8fgurlc66lpkqnhn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lim (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7757</id>
    <revision>
      <id>3839086</id>
      <parentid>3250801</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:39:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839086</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="767" sha1="5xz8jkbzqkoif6wu8zmzedsyqyyy642" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Dodaj_infokutiju|Infokutija_rijeka}}
[[Datoteka:Lim River Mouth.JPG|mini|desno|300px|[[Ušće]] Lima u Drinu]]

'''Lim''' je [[planina|planinska]] [[rijeka]] koja izvire iz [[Plavsko jezero|Plavskog jezera]]. Protječe kroz [[Plav]], [[Berane]] i [[Bijelo Polje]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Prijepolje]] i [[Priboj]] u [[Srbija|Srbiji]]. U [[Drina|Drinu]] se ulijeva blizu mjesta [[Međeđa (Višegrad)|Međeđa]] u [[općina|općini]] [[Višegrad]].

== Također pogledajte ==
* [[Polimlje]]

{{stub-rijeka}}
{{Crna Gora portal}} {{Commonscat|River Lim (Balkan)}}

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>5xz8jkbzqkoif6wu8zmzedsyqyyy642</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sahara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8264</id>
    <revision>
      <id>3839364</id>
      <parentid>3764144</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:56:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3705" sha1="0qgfisio18bqpd20bc2ik9zni3ey4pb" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sahara satellite hires.jpg|thumb|180px|Satelitski snimak]]
[[Datoteka:Libyen-oase1.jpg|thumb|180px|Oaza u Libiji]]
[[Datoteka:Sahara desert.jpg|thumb|180px|Pustinja]]
[[Datoteka:Kufra SPOT 1301.jpg|thumb|180px|Kultivisane površine snimljene satelitom u Kufri, u [[Libija]]]]
'''Sahara''' (arapski: الصحراء الكبرى, aṣ-ṣaḥrā' al-kubrā, &quot;najveća pustinja&quot;) najveća je vruća [[pustinja]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Sahara-desert-Africa|title=Sahara {{!}} Location, History, Map, Countries, Animals, &amp; Facts {{!}} Britannica|date=9. 7. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=10. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; i treća najveća pustinja na svijetu poslije [[Antarktik]]a i [[Arktik]]a. Njena površina od 9.200.000 kvadratnih kilometara je uporediva sa područjem [[Kina|Kine]] ili [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Pustinja obuhvata većinu [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], izuzev plodne regije na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], Atlaških planina [[Magrib]]a i doline [[Nil]]a u [[Egipat|Egiptu]] i [[Sudan]]u. Proširuje se od [[Crveno more|Crvenog mora]] na istoku i Mediterana na sjeveru do [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] na zapadu, gdje se pejzaž postepeno mijenja iz pustinje na obalne ravnice. Na jugu je ograničena [[Sahel]]om, pojasom polupustinjske tropske savane oko doline rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]] i regije [[Sudan (regija)|Sudan]] u podsaharskoj [[Afrika|Africi]]. Sahara se može podijeliti na nekoliko regiona, uključujući: [[Zapadna Sahara|zapadnu Saharu]], centralne [[Ahaggarske planine]], planine Tibesti, Airske planine, pustinju [[Tenerje]] i libijske pustinje.

U njoj se nalaze suha riječna korita nazvana ''vadiji'', šljunkovite ravnice koje zovemo regovi i nepregledna mora pijeska nazvana ergovi. Brojni naučnici drže kako je njen susjed, [[Arabijska pustinja]], zapravo nastavak Sahare.

Sahara pokriva velike dijelove [[Alžir]]a, [[Čad]]a, [[Egipat|Egipta]], [[Libija|Libije]], [[Mali]]ja, [[Mauritanija|Mauritanije]], [[Niger]]a, [[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]], [[Sudan]]a i [[Tunis]]a. Ona pokriva 9 miliona kvadratnih kilometara, što iznosi 31% površine Afrike.

== Stanovništvo ==
Zbog loših klimatskih uslova u Sahari nema velikih naselja. Ukupno u pustinji živi oko dva miliona ljudi, pretežno po [[oaza]]ma ili u njihovoj blizini. Najviše je [[Berberi|Berbera]], [[Tuarezi|Tuarega]], [[Kopti|Kopta]] i [[Beduin]]a. Najveći gradovi svih država saharske podoblasti su raspoređeni po obalama [[Sredozemno more|Sredozemlja]] i [[Atlantski okean|Atlantika]]. Važni gradovi koji se nalaze u Sahari su [[Nouakchott]], glavni grad [[Mauritanija|Mauritanije]], [[Tamanrasset]], [[Ouargla]], [[Béchar]], [[Hassi Messaoud]], [[Ghardaïa]] i [[El Oued]] u [[Alžir]]u; [[Timbuktu]] u [[Mali]]ju, [[Agadez]] u [[Niger]]u, [[Ghat]] u [[Libija|Libiji]]; i [[Faya-Largeau]] u [[Čad]]u.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak pustinja]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sahara}}
* [http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200701/seas.beneath.the.sands.htm About Sahara subsurface hydrology and planned usage of the aquifers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140805112417/http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200701/seas.beneath.the.sands.htm|date=5. 8. 2014}}
* {{Cite EB1911||wstitle=Sahara|volume=23|last1=Heawood|first1=Edward|author1-link=|last2=Cana|first2=Frank Richardson|author2-link=|pages=1004&amp;ndash;1008|short=1}}

{{stub-geog}}

{{Pustinje svijeta}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Sahara| ]]
[[Kategorija:Afrika]]
[[Kategorija:Pustinje]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>0qgfisio18bqpd20bc2ik9zni3ey4pb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Otto von Bismarck</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9515</id>
    <revision>
      <id>3839053</id>
      <parentid>3799135</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:12:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3839053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4174" sha1="0hp8w39ns2f5ttjcaj2u43yo1q9jnxw" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime               = Otto von Bismarck
| slika             = Bundesarchiv Bild 146-2005-0057, Otto von Bismarck (cropped).jpg
| opis              = Bismarck 1890.
| redoslijed        = [[Njemački kancelar]]
| vrijeme_na_vlasti = 21. mart 1871 – 20. mart 1890.
| prethodnik        =
| nasljednik        = [[Leo von Caprivi]]
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1815|04|01}}
| mjesto_rođenja    = Schönhausen, Kraljevina [[Pruska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1898|07|30|1815|04|01}}
| mjesto_smrti      = Friedrichsruh, [[Njemačko Carstvo]]
| nacionalnost      =
| politička_stranka = [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]]
| supruga           = Johanna von Puttkamer &lt;small&gt;(1847–1894)&lt;/small&gt;
| djeca             = 3
| vjera             =
| potpis            = Otto vonBismarck Signature.svg
}}
'''Otto Eduard Leopold von Bismarck'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/bismarck_otto_von.shtml|title=BBC - History - Otto von Bismarck|website=www.bbc.co.uk|language=en-GB|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; (1. april 1815. – 30. juli 1898) bio je njemački državnik i političar. Od 1871. do 1890. godine, obavljao je dužnost prvog [[Njemački kancelar|njemačkog kancelara]].

Imenovan je predsjednikom vlade i ministrom vanjskih poslova, a kao glavno načelo u rješavanju političkih pitanja istaknuo je geslo &quot;krv i željezo&quot;. Cilj mu je bio ujediniti [[Njemačka|Njemačku]] silom pruskog oružja i ostvariti prevlast Njemačke u [[Evropa|Evropi]]. Njemačko carstvo od 25 država stvoreno je 1871. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bundestag.de/en/parliament/history/parliamentarism/empire/empire-200352|title=German Bundestag - The Empire (1871-1918)|last=Schmidt|first=Dr Stefan|website=German Bundestag|language=en|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; 

Godine 1871. Bismarck je uzdignut u čin Fürsta (princa). Također je imenovan za prvog carskog kancelara (Reichskanzlera) Njemačkog Carstva, ali je zadržao svoje pruske funkcije, uključujući funkcije ministra-predsjednika i ministra vanjskih poslova. Također je unaprijeđen u čin general-pukovnika i kupio je bivši hotel u Friedrichsruhu blizu Hamburga, koji je postao imanje. Nastavio je služiti i kao vlastiti ministar vanjskih poslova. Zbog carskih i pruskih funkcija koje je obavljao, Bismarck je imao gotovo potpunu kontrolu nad domaćom i vanjskom politikom. Funkcija ministra-predsjednika Pruske privremeno je odvojena od kancelara 1873. godine, kada je Albrecht von Roon imenovan na prethodnu funkciju. Ali do kraja godine, Roon je dao ostavku zbog lošeg zdravlja, a Bismarck je ponovo postao ministar-predsjednik.

Zbog laiciziranja školstva ušao je u ''Kulturkampf''ms katoličkom crkvom. Donio je &quot;Izvanredni zakon&quot; protiv socijalista, koji je zabranjivao radnička udruženja, štrajkove i slično, ali nije uspio spriječiti jačanje radničkog pokreta. Neuspjeh u unutarnjoj politici i razmimoilaženja s [[Vilim II, car Njemačke|Vilimom II]] u pitanjima vanjske politike prisilila su ga da na zahtjev cara podnese ostavku.&lt;ref name=&quot;dhm&quot;&gt;[http://dhm.de/lemo/html/biografien/BismarckOtto/index.html Biografija na stranici njemačkog historijskog muzeja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140621124333/http://www.dhm.de/lemo/html/biografien/BismarckOtto/index.html |date=21. 6. 2014 }}''dhm.de'' pristupljeno:30.7.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Wikicitat|Otto von Bismarck}}
*{{Commonscat-inline|Otto von Bismarck}}
*{{Cite web|url=https://history.blog.gov.uk/2021/01/20/whats-the-context-foundation-of-the-german-empire-18-january-1871/|title=What’s the context? Foundation of the German Empire, 18 January 1871 – History of government|last=Salmon|first=Professor Patrick|date=2021-01-20|website=history.blog.gov.uk|language=en|access-date=2026-05-03}}

{{Njemački kancelari}}

{{DEFAULTSORT:Bismarck, Otto von}}
[[Kategorija:Rođeni 1815.]]
[[Kategorija:Umrli 1898.]]
[[Kategorija:Biografije, Schönhausen]]
[[Kategorija:Njemački državnici]]
[[Kategorija:Njemački političari]]
[[Kategorija:Njemački kancelari]]</text>
      <sha1>0hp8w39ns2f5ttjcaj2u43yo1q9jnxw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ural (planina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9769</id>
    <revision>
      <id>3839383</id>
      <parentid>3514797</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:58:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske podjele]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1322" sha1="ii368rqmn8ap8r1rcbevvzwkbcp37wk" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ural mountains 3 448122223 93fa978a6d b.jpg|mini|desno|250px|Pogled na planinu Ural]]
'''Ural''' je planina&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/place/Ural-Mountains|title=Ural Mountains {{!}} mountains, Eurasia|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=29. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://geografijazasve.me/2018/02/04/planina-ural/|title=Planina Ural|last=Sve|first=Geografija Za|date=4. 2. 2018|newspaper=Geografija za sve|language=sr-RS|access-date=29. 5. 2018|archive-date=2. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180602173502/http://geografijazasve.me/2018/02/04/planina-ural/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; visoka 1.895 metara i duga 2.100 kilometara, koja se prostire u pravcu sjever-jug u središtu zapadne [[Rusija|Rusije]] od [[Sjeverno ledeno more|Sjevernog ledenog mora]] do granice s [[Kazahstan]]om. Zajedno sa rijekom [[Ural (rijeka)|Ural]], planina Ural dijeli evroazijsku kontinentalnu masu na dva nejednaka dijela, t.j. [[kontinent]]a: [[Azija|Aziju]] (43,8 mil. km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i [[Evropa|Evropu]] (10,4 mil. km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

Najviši vrh Urala je [[Narodnaja]] (1895 m).

== Reference ==
{{Refspisak|}}

{{stub-geog}}
{{Commonscat|Ural Mountains}}
{{Planinski sistemi u Evropi}}

[[Kategorija:Planine u Rusiji]]
[[Kategorija:Fiziografske podjele]]</text>
      <sha1>ii368rqmn8ap8r1rcbevvzwkbcp37wk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glasinac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10268</id>
    <revision>
      <id>3839325</id>
      <parentid>3834210</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:24:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13962" sha1="3kptlaoaecv17cak8of5dou52xcxl8g" xml:space="preserve">[[File:Prehistoric Illyrians Sites &amp; Cultures by Wilkes.png|mini|desno|Glasinac na mapi nalazišta iz perioda V-I stoljeća pne.]]
'''Glasinac''' je visoravan u istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na planini [[Romanija|Romaniji]], sa prostranim [[Glasinačko polje|Glasinačkim poljem]] površine od 22&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, dužine 7&amp;nbsp;km, na nadmorskoj visini iznad 800 metara. Visoravan se sastoji od prostranih livada i pašnjaka, karakterističnim za istočni dio Bosne, čije je dno mahom od tvrdih nepropustljivih stijena. Glasinačka visoravan okružena je četinarskim šumama i vrhovima [[Romanija|Romanije]], [[Bogovićka planina|Bogovićke planine]], Gradine, Rabra, Crnog vrha, Kopita, Kratelja. [[Sokolac]] se nalazi u samom središtu Glasinca, i broji oko 3.500 stanovnika u mjestu.

== Arheologija ==
Glasinac je poznato arheološko nalazište u Bosni i Hercegovoni sa ostacima još iz vremena [[neolit]]a, ali prvenstveno iz [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. To je vrijeme [[Iliri|Ilira]], odnosno šire [[Iliri|ilirskoj]] etničke zajednice, u kojoj su se isticali [[Autarijati]]&lt;ref name=&quot;Historija Autarijata&quot;/&gt;.

[[Arheologija|Arheološki]] pojam Glasinac je širi od geografskog pojma. Zbog obilja arheološkog materijala na ovom području, cijeli jedan period nazvan je [[Glasinačka kultura]], kojoj se kontinuirani razvoj može pratiti od ranoga [[Bronzano doba|bronzanog]] do mlađega [[Željezno doba|željeznog doba]].

Prva iskopavanja obavio je 1880. godine [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] poručnik Johan Leksa kada je i pronašao čuvena Glasinačka kolica, koja su i danas u muzeju u [[Beč]]u. Istraživanja su nastavili [[Ćiro Truhelka]], [[Đorđe Stratimirović]] i [[Franjo Fiala]]. Ukupno u XIX vijeku iskopano je 1234 humki, oko 250 praznih.&lt;ref name=&quot;Glasinac&quot;&gt;{{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-5.pdf |title= Glasinac i Glasinačka kultura – V. Glasinački kneževi |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 8. 6. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073107/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-5.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
== Gradine na Glasincu ==
'''Gradine na Glasincu''' su svjedočanstvo o naseljenosti i [[Glasinačka kultura|Glasinačkoj kulturi]]. Prvi popis gradina napravio je [[Ćiro Truhelka]], a kasnije spisak proširivan je novim otkrićima.

'''Gradina na Ilijaku''' je je bila centar jednog velikog naseobinskog kompleksa sa dugim  kontinuitetom  naseljavanja,  a  svoj  vrhunac  je  doživila  u  starijem  željeznom  dobu. Njeno postojanje i nalazi koji su otkriveni i iz samog gradinskog  naselja, i  njegove najbliže okoline, su do danas  najvažniji izvorni materijal  glasinačke kulture starijeg željeznog doba. Bila je sjedište jednog od snažnijih  rodova  na  Glasincu čije   postojanje  dokazuju kneževske nekropole Ilijak i Rajino-brdo. Otkrivena je 1893, a iskopavana 1893 i 1981.

Smještena je na prostranom zaobljenom stjenovitom vrhu brda, koje dominira nad prostranom okolinom u današnjem naselju [[Donja Vinča (Pale, FBiH)|Donja Vinča]]. Zaštićena je prirodnim  položajem,  i bedemom dugim 356 metara.&lt;ref name=&quot;Gradine&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/7-1954.pdf|title= Đuro Basler: Gradine I njihova zaštita |work= ANUBiH Naše starine  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Od  svih evidentiranih, najveća je i zauzimala je ukupnu površinu od 16000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://vdocuments.site/salmedin-mesihovic-ilirike.html |title=Salmedin Mesihović, Autarijati, 2007 |access-date=18. 1. 2020 |archive-date=12. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200112151027/https://vdocuments.site/salmedin-mesihovic-ilirike.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

'''Klisura-Kadića brdo''' je arheološki lokalitet u naselju [[Kadića Brdo]] sa gradinom iz ranog željeznog doba, polukružnog oblika 77x32 m. Otkrivena je 1880, kada je prvi put istraživana. Tokom 1980 i 1988 ponovo je istraživana.&lt;ref name=&quot;Kadića Brdo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.researchgate.net/figure/285598028_fig1_Fig-1-Map-of-Eastern-Bosnia-Glasinac-Plateau-showing-location-of-Kadica-Brdo-based|title=Gradina Kadića Brdo  |work=  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovdje je pronađen znatan broj dobro očuvanih arheozooloških nalaza prikupljenih tokom iskopavanja 1988. god, pa se ostaci životinjskih kostiju mogu iskoristiti za rekonstrukciju prethistorijske ekonomike ovog naselja.
 
Udio divljači procentualno je zanemarljiv. Iznenađujući su nalazi koji ukazuju na postojanje ribolova u ovom visinskom naselju. Svrha uzgoja domaćih životinja razlikovala su od vrste do vrste.
 
Važnost proizvodnje vune i mlijeka potvrđuje veliki broj pronađenih pršljenova za tkanje (različitih veličina i oblika). Njihova prisutnost ukazuje na proces predenja i tkanja vune. Neki od keramičkih oblika (kao što su sita – cjediljke ) su vjerovatno korišteni u proizvodnji mliječnih proizvoda.&lt;ref&gt;[https://www.researchgate.net/figure/285598028_fig1_Fig-1-Map-of-Eastern-Bosnia-Glasinac-Plateau-showing-location-of-Kadica-Brdo-based Haskel Joseph Greenfield, Elizabeth Arnold - The zooarchaeological remains from Early Iron Age hill-top fortress at Klisura- Kadića Brdo, eastern Bosnia: a taphonomic assessment]&lt;/ref&gt; Sitna stoka uzgajana je nomadski. Ove životinje su tokom zime preseljavane u mjesta nizinskih ispaša koja su bila zaštićena od oštrih vremenskih uslova ovog visinskog kraja. Ostale gradine su:

Girsko brdo 2 – Borovac 3 – Ilijak-Zagrađe 4 – Križevac - Berkovići – Bukovik – Liješće – Pediše – Bijela voda – Šahinski Grad – Vitez - Pohovac (otkrivena 1890, iskopavana 1977) – Pliješ – [[Bjelosavljevići]] – Velika gradina Novoseoci (otkrivena (1890) – Mala gradina [[Novoseoci]] – Buljukovina – Vitanj – Loznik (otkrivena 1893, iskopavana 1979.) – Miošići – Ilijak-Vinogradi – Prisoje I – Prisoje II – Zidina Košutica – Vjetrenik Košutica – Margetići – [[Sokolac]] – Staro selo – Šuke-[[Kusače]] – Kusače I – Kusače II -  Dolovi –Amovići – Hreljin Grad – Mlađ – Šenkovići I – Šenkovići II – Vrbarje – Vrlazije (otkrivena 1894, iskopavana 1978) – Kramer selo – Vuškovići – Golubovići I – Golubovići II – Kovanje – Gulija – Kopljevići – Gradina Dumanjići – Pračšići – Laznica – Ilijak-Sjeversko – Gradac-Osovo – Kik-Osovo – Ilića kuća-Osovo - Rujnik&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/116247376/Arheoloski-leksikon-Tom-3 |title=Arheološki leksikon, arheološka nalazišta  |work=Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Tumuli na Glasincu ==
Ukupno u XIX vijeku iskopano je 1234 humki, oko 250 praznih.&lt;ref name=&quot;Glasinac&quot;/&gt; U tumulima ima i paljevinskih i skeletnih grobova, u kojima su nađeni mnogobrojni grobni prilozi (metalno oruđe, oružje i nakit, keramika).&lt;ref name=&quot;Glasinac Vasić&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.balkaninstitut.com/pdf/izdanja/balcanica/balcanica%2035/03%20Vasic.pdf |title= Rastko Vasić: Beleške o Glasincu - Autarijati |work=Arheološki institut - Beograd  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Kod tih priloga radi se pretežno o domaćim proizvodima, sa lokalnim karakteristikama.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web  |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH  |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE  |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966  |access-date=9. 2. 2016  }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22187 Hrvatska enciklopedija – Glasinac]&lt;/ref&gt;
=== Lokalitet Ilijak ===
'''Tumuli na Ilijaku''' su skupina [[Tumuli|tumula]] pored ilirske [[Gradina|gradine]] Ilijak, udaljene 3&amp;nbsp;km, od [[Hrenovica|Hrenovice]], općina [[Pale (FBiH)]], [[Bosna i Hercegovina]]. Naziv Ilijak se koristi u stručnoj literaturi, dok lokalno stanovništvo koristi naziv Vinograd-Gornja Vinča u naselju Donja Vinča.

Sve veća upotreba željeza ubrzava društveni razvitak [[Autarijati|autarijatskih]] zajednica tokom VIII. i posebno u VII. st. p. n. e. Dolazi do socijalne diferencijacije i jačanja moći i stabilizaciji položaja i pojedinih lokalnih, ''kneževskih dinastija'', koje nameću svoj autoritet na pojedinim područjima. O tom procesu najbolje svjedočanstvo pružaju u nauci poznati [[Tumuli ilirskih kneževa|kneževski grobovi]], s bogatim i raznovrsnim materijalom pronađenim u njima.&lt;ref name=&quot;Iliri&quot;&gt;{{Cite web |url= https://books.google.de/books?id=OX9WAAAAMAAJ&amp;pg=PA2&amp;lpg=PA2&amp;dq=kelti+na+balkanu&amp;source=bl&amp;ots=uPpqT-O5nn&amp;sig=alvi2KToaA4gCWdakKGVbParjNs&amp;hl=sr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjV4vTnqeTXAhVPDOwKHfP5DH44ChDoAQhNMAU#v=onepage&amp;q=kelti%20na%20balkanu&amp;f=false |title= Aleksandar Palavestra: KNEŽEVSKI GROBOVI STARIJEG GVOZDENOG DOBA NA CENTRALNOM BALKANU |work= Balkanološki institute SANU, 1984.  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Istraživanja ===
Tokom 1893. i 1894. godine [[Franjo Fiala]] je u okolini Ilijaka i na Rajinom Brdu, istražio 36 tumula, od kojih su neki bili kneževski grobovi.&lt;ref name=&quot;Glasinac&quot;/&gt;

U grobu II, 1 je pronađen veliki broj [[bronza]]nih toka, bronzane knemide, dvosjekli željezni mač s bronzanim lijepo ukrašenim balčakom, mnogobrojni šiljci željeznih kopalja, žezlo, jantarska ogrlica, narukvice, pojasne kopče. Pronađene su bronzane posude uvezene iz južne [[Italija|Italije]] od kojih je posebno zanimljiva rebrasta zdjela koja je korištena u svrhu kulta, kao posuda za izlijevanje tečnih žrtava.

U drugom grobu III, 9 sahranjen je pojedinac koji se nalazio u veoma bliskim vezama sa pokojnikom iz groba II, 1. U ovom grobu pronađene su dvije ratne sjekire, dva dvosjekla željezna mača i bronzane knemide  sa prikazima brodova. Pored ratne opreme u III, 9 se nailazi i na kopču za pojas, 2 mala zemljana pehara za piće, i na vrlo malo nakita (dijadema i narukvice). U istom tumulu je sahranjeno još osam osoba, od kojih 2 žene s dosta bogatim grobnim prilozima sastavljenim od nakita i 1 dijete.

Na Rajinom Brdu kneževski grob pronađen je u tumulu koji je Fiala označio kao Ilijak XIII,1 i njegov nastanak datira se na prijelaz VII. u VI. st. p. n. e. I ovaj kneževski grob pored bogatih priloga nakita, ofanzivnog oružja (dvosjekli mač, dugačko koplje i više fragmenata od koplja i jednog noža), defanzivnog oružja (brončane knemide sa prikazima jelena) i bronzanih posuda sadržavao je i žezlo, sličnog oblika kao i ona pronađena u nekropoli Ilijak.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;/&gt;

Područje oko Ilijaka uslovno se u literatiri naziva ''Ilijačka kneževina'', vladajući sloj ''Ilijačka dinastija''. Na cjelokupnom području [[Glasinačka kultura|Glasinačke kulture]] (ili plemena Autarijata) bilo je sedam kneževina.&lt;ref name=&quot;Historija Autarijata&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |title= Salmedin Mesihović: Historija Autarijata |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2014. |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 21. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160321104842/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Srednji vijek ==
Glasinac se spominje u više navrata tokom [[15. vijek]]a. Ti spomeni pokazuju da se radi o [[Karavanske stanice|karavanskoj stanici]] koja se razvila kao prometno mjesto između primorskih i hercegovačkih područja sa unutrašnjošću srednjovjekovne bosanske države, prije svega sa područjem srednje Bosne (Olova) i srednjeg Podrinja (Srebrenice). Podatak iz juna 1428. godine pokazuje da je na području Glasinca tokom 15. vijeka postojala i crkva. [[Vlasi u srednjovjekovnoj Bosni|Vlah]] Radosav Milićiević se obavezao dubrovačkom plemiću Ivanu Saraki i njegovim [[Trgovačka društva|kompanjonima]] da će prevesti 17 tovara njihove robe od [[Dubrovnik]]a do Glasinca /kod crkve/. Cijena ugovorenog prijevoza bila je 5,5 perpera dubrovačkih dinara.&lt;ref&gt;&quot;Radossauus Milichieuich vlachus se obligando promisit ser Iohanni Ru. de Saracha presenti et stipulanti pro se et sociis suis conducere cum equis decem et septem bonis et sufficientibus bene fulcitorum opportunis ad salmizando eius ser Iohannis et sociorum mercantias et bona de Ragusio ad Glasinaç penes ecclesiam unam. Et hoc pro precio yperperorum quinque cum dimidio pro qualibet salma&quot; (27. juni 1428. godine) Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Cancellariae, Svezak: XLV, Folija: 10.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Autarijati]]

== Literatura ==
*{{cite book |last = Čović |first = Borivoj |title = OD BUTMIRA DO ILIRA |url= https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n5  |publisher = Veselin Masleša, Sarajevo  |year = 1976 |isbn = }}
*{{cite book |last = Papazoglu |first = Fanula |title = Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi |url = http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |publisher = ANUBiH, Sarajevo |year = 1969 |isbn =  |access-date = 18. 12. 2018 |archive-date = 23. 9. 2018 |archive-url = https://web.archive.org/web/20180923052830/http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |url-status = dead }}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{Regije u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Geografija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Gradine u Bosni i Hercegovini|Glasinac]]
[[Kategorija:Pale (Republika Srpska)]]
[[Kategorija:Rogatica]]
[[Kategorija:Pale (Federacija Bosne i Hercegovine)]]
[[Kategorija:Sokolac]]
[[Kategorija:Glasinačka kultura]]</text>
      <sha1>3kptlaoaecv17cak8of5dou52xcxl8g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Sarajevo</title>
    <ns>1</ns>
    <id>11216</id>
    <revision>
      <id>3839390</id>
      <parentid>3409385</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:26:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Adikukavica</username>
        <id>180954</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rajvosa */ novi odlomak</comment>
      <origin>3839390</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18399" sha1="op1wluocmieo4mtm752qihab5hriqf2" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}
{{Početna strana|juli|julu|2007}}

== Ispravka linka! ==

Molim odgovorno lice da ispravi link na stranici Sarajevo za &quot;Sarajevo Najopjevani Grad&quot; ispravni link se nalazi na: http://www.zendurl.com/s/sarajevo/ adresi! Postovanje i hvala!

==Madrid==
Madrid is a sister city of Sarajevo. Deivid, from the spanish wikipedia.

:: Thanks Deivid. I've just noticed it on official homepage ([http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=20&amp;sta=3&amp;kat=24]). Regards --[[Korisnik:EmirA|EmirA]] 09:52, 30 juli 2008 (CEST)

== Busevi ==

Jel autobuskih ili autobusnih linija?!? :-)--[[Korisnik:Seha|Seha]] 22:48, 29 juli 2008 (CEST)
:Autobuske valjda. :) --[[Korisnik:Smooth O|Smooth O]] 22:51, 29 juli 2008 (CEST)
::Po meni autobusne linije :-P--[[Korisnik:Seha|Seha]] 22:53, 29 juli 2008 (CEST)
:::Autobuske su stanice, pa su i linije :) --[[Korisnik:Smooth O|Smooth O]] 22:56, 29 juli 2008 (CEST)
:::: sufiks -ni za pridjeve od imenica koje oznacavaju nezivo, a -ski i od drugih osnova. Sad je pitanje stila i ko se bolje sjeca svoje profesorice jezika [[Korisnik:Toni|Toni]] 23:05, 29 juli 2008 (CEST) (:-)))
::::: Barem je u Sarajevu [http://www.novosarajevo.ba/stream/press/index.php?sta=3&amp;pid=688 autobuska stanica] :), ali ne ozbiljno, kad čujem autobusna pomislim odmah na hrvatske &quot;autobusne postaje&quot;, a stanice nekako vežem za autobuske. --[[Korisnik:Smooth O|Smooth O]] 23:08, 29 juli 2008 (CEST)
::::A meni kad čujem autobuska kao da propuše kroz uši. Al upravu si u hrvatskoj je autobusni kolodvor, -na postaja... Al ono autooobuska stanica... neznam. Ode ja avione :-)--[[Korisnik:Seha|Seha]] 23:12, 29 juli 2008 (CEST)
:::::Pitaćemo Amsala da li je ovaj razgovor u skladu sa novim pravilima, ako nije nek briše. :) --[[Korisnik:Smooth O|Smooth O]] 23:16, 29 juli 2008 (CEST)
:: Ne trebate brisati ovu diskusiju posto je o clanku. Autobusna stanica je uobicajeno u bosanskoj krajini. Svijedno je koji koristite. Ako govorite o bas toj autobuskoj stanici (ono na sta bih englezi postavili &quot;the&quot;) onda je pravilnije autobuska posto je tako ime stanice u sarajevu. U svakom slucaju bilo sta odluciti pravilno je :) Pozdravi --[[Korisnik:EmirA|EmirA]] 23:41, 29 juli 2008 (CEST)

== Uređivanje članka - zaštičeni tekst ==

Ja bih počeo sa pitanjem, da li je moguče ostaviti pojedine članke na zaštičenoj stranici-tekstu otvorene za uredjivanje ?   

Naprimjer, ja bih želio da dodam neke osobe u članak &quot;Sinovi i kčeri Sarajeva&quot;, pa recimo svoje naselje (Višnjik, naselje koje je prilično značajno za naš grad) itd. Poenta je da nisu svi djelovi zaštičenog teksta podložni zloupotrebi, naprosto zbog prirode njihovog sadržaja.

[[Posebno:Doprinos/77.78.209.67|77.78.209.67]] 04:34, 3 mart 2009 (CET)
::Prijedloge za dodavanje teksta i podataka na zaštićene stranice možete postaviti na ovu stranicu za razgovor. Hvala--[[Korisnik:CERminator|CER@]] 07:34, 3 mart 2009 (CET)

U clanku 'kultura' receno je da je Vladimir Prelog dobio Novelovu nagradu za fiziku. Pa prema tome molim da se pogresni navod ispravi, jer je dobio Nobelovu nagradu za hemiju (stehiometrija organskih molekula i reakcija). I izvinjavam se sto nema kvakica, novi je racunar, pa ne mogu promijeniti jezik pisanja :D
:Ispravljeno, zahvaljujem--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 11:11, 22 mart 2010 (CET)

== Glavni grad ==

Koliko sam ja upućen u Ustav BiH, Sarajevo je glavni grad i i FBiH i RS-a, te, na kraju, i Bosne i Hercegovine.. De facto je Banja Luka glavni grad RS-a.. Opet kažem, možda griješim.. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 11:45, 30 mart 2010 (CEST)
:u članku [[Republika Srpska]] stoji da je ''de iure'' glavni grad. Pa bi mogli upravo tako navesti.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 12:57, 30 mart 2010 (CEST)

== Nadmorska visina i klima  ==

Prosječna nadmorska visina grada je oko 511 m (područje Bjelava)ali na području Ilidže je oko 498 metara nadmorske visine.Sarajevo okružuju olimpijske ljepotice koje prelaze 2000 metara nadmorske visine:Bjelašnica (2067m),Jahorina (1916),Igman,Trebević(1629m).Klima u Sarajevu je pretplaninska umjerenokontinentalna međutim uz dolinu rijeke Bosne ipak utječe umjernokontinentalna klima sa sjevera.Prosječna količina oborina je mala i krećese između 899-931mm.Najveća je u junu i iznosi 92 l/m2 (glavni maksimum padavina), te u oktobru 91 l/m2 (sekundarni maksimum). Najmanje padavina ima februar 64 l/m2 i januar 66 l/m2. Glavni maksimum padavina u junu je rezultat pojačane ciklonske aktivnosti iznad naše zemlje, a sekundarni jačeg maritimnog uticaja. U godišnjoj količini padavina znatnog učešća imaju padavine od snijega. Prvi dan sa snijegom je 4. novembar, a posljednji 23. april. Prvo formiranje snježnog pokrivača u prosjeku se javlja 18. novembra, a zadnji dan je 6. april. Trajanje perioda kada se javljaju snježne padavine iznosi 170 dana, a snježnog pokrivača 139 dana. Iz godišnje raspodjele padavina proizilazi da Sarajevo ima kontinentalni pluviometrijski režim, ali modifikovan maritimnim uticajem.Po oblačnosti Sarajevo spada u umjereno do potpuno oblačne gradove.Najvedriji mjesec je kolovoz.Najniža temperatura je izmjerena u siječnju -21,9 a najveća u kolovozu 40,4 stepena.Srednja godišnja temperatura iznosi oko 20 stepeni.Najhladnij mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od -0,9 stepeni i tada se javljaju tzv.ledeni dani jer tada se temperature ne dižu iznad 0 stepeni.Najtopliji mjesec je kolovoz sa srednjom temperaturom od 20,5 stepeni.Godišnja amplutida iznosi 20,4 stepena.Svi ovi dokazi uvjetuju da Sarajevu polako sve više poprima karakteristike kontinentalne klime.Što se tiče vjetra najčešće su prisutni jugoistočni i zapadni vjetrovi koji često mogu biti olujne jačine.Najača brzina vjetra izmjerena je 25.12.2009 i iznosila je 198km/h.
:zamalo da povjerujem. Ali slučajno sam 25.12.2009. sam bio u sarajevu, i bilo je bez ikakvog vjetra.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 15:02, 23 juli 2010 (CEST)

== Kćeri i sinovi Sarajeva! Skandalozno! ==

Zdravo, svima koji rade na wiki na bosanskom jeziku. Danas sam citao clanak o mom glavnom gradu gdje sam prezivio horor 92-95. I tako citajuci dosao sam do kraja clanka kad sam vidio u rubrici Kćeri i sinovi Sarajeva odredjene osobe koji su protiv Sarajeva i koje se istinsko Sarajeva odreklo. Tu govorim o Goran Bregović - muzičar i Emir Kusturica -filmski režiser kao i predsjednik Srbije Boris Tadic. Njihovo stavljanje je jedan samar svim borcima za slobodu Sarajeva i svim dobrim ljudima u Sarajevu. Zasto sam ja digao glas na sve ovo? Jednostavno, neki od pomenutih ljudi su podrzavali agresiju na republiku BiH i napad na nase Sarajevo, gledali su kako Sarajevo pati i &quot;smijali se&quot; dok su neki samo muko posmatrali, sutnjom odobravajuci a sve to zivjeci u Beogradu, glavnom gradu cijelog projekta zvanog Velika Srbija. Predsjednik Boris Tadic je predsjednik drzave koja je izvrsila agresiju na BiH i drzala u okupaciji njen glavni grad skoro 4 godine i danas u zatvoru &quot;njegove&quot; drzave nalazi se pravi patriota BiH Ilija Jurisic, koji je nevin osudjen na zatvor od iste drzave koji je on predsjednik. Trebaju se sramiti ovi koji su ovo napisali u clanku. Nadam se da cete me razumijeti i prihvatiti moju kritiku i ispraviti ovu sramotu koju ste ucinili.
:ogorčenje razumijem. Međutim, zar je Sarajevo ''krivo'' što su se ovdje rodili tamo neki?? Zar je Kalinovik ''kriv'' što se Mladić tamo rodio? ili Braunau am Inn u Austriji, Hitlerovo rodno mjesto. Jedino bih predložio da se umjesto naslova Sinovi i kćeri Sarajeva stavi neutralniji naziv: Poznate osobe.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 14:18, 31 august 2010 (CEST)

SA-1987: &quot;Gradovi odakle su odradjene osobe koje si ti nabrojao sigurno se ne hvale s tim ko &quot;mi&quot; nazvat Sina Sarajeva covjeka koji je zagovarao granatiranje istog je Boze sacuvaj! To bi isto kao kad bi Braunau na Innu govorio o svom &quot;sinu&quot; Hitleru. Mijenjajte clanak!!! Moj prijedlog da se ostavi clanaka o kcerkama i sinovima i da se nabroje istinski sinovi i kcerke Sarajeva. A ispod tog clanka Poznate osobe rodjene u SA. Ovo je skandalozno! Nekako se treba ovo rijesiti!&quot;
: Vama vjerojatno nije poznat koncept wikipedije. U clanku se ne velicaju nikakve osobe, nego se navode osobe rodjene u Sarajevu. [[Korisnik:Toni|Toni]] 11:45, 22 oktobar 2011 (CEST)

== još tema ==

sve je isti izvor

* termalne vode
Najvišu temperaturu ima sumporoviti izvor Ilidža kod Sa-
rajeva (58 °C). Vode kiseljaka i druge mineralno-termalne
vode koriste se kao mineralna voda za piće i kao ljekovite
vode u lječilištima.

'''Tektonika'''
ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVIJE
SOCIJALISTIČKA REPUBLIKA
BOSNA I HERCEGOVINA
Separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije
 
Tektonika. Potpuniju tektonsku shemu BiH dao je K. Petković (1958, 1961) u sastavu tektonske grade Jugoslavije. S vremenom uznapredovala istraživanja omogućila su stvaranje jasnije slike tektonske strukture. Osnovna bi podjela bila: vanjski (krški pojas Hercegovine i zapadne Bosne) i unutrašnji Dinaridi. Veći dio Hercegovine i zapadne Bosne (približno do linije Gacko—Konjic—Vitorog i dalje) pripada zoni visokog krša koji pretežno grade debele serije karbonatnih naslaga mezozoika
i paleogena. U jugoistočnoj Hercegovini neznatni prostor pripada tzv. dalmatinskoj zoni sastavljenoj uglavnom od karbonatnih naslaga. Na nju je navučena zona visokog krša. Pojas što ga čine paleozoik Prače, centralnobosanskih škriljavih planina, Sane i Une, te mezozojski vapnenci oko njega, izdvajao se ranije u zonu paleozojskih škriljaca i mezozojskih vapnenaca. Tu su podjelu mijenjali i dopunjavali drugi autori. Tako se na jugozapadnoj strani, uz zonu visokog krša, izdvaja tzv. prelazna ili pretkrška zona s paleozojskom osnovom i mezozojskim tvorevinama. Slijedi bosanska zona na prostoru između Banje Luke i Sarajeva te između Glavatičeva i Crne Gore;
rezultat je postojanja širokog korita u kojem su istaložene debele naslage klastita (gornja jura-kreda). Dalje se ističe centralna ofiolitna zona složene tektonske grade; približno se podudara s tzv. »bosanskom serpentinskom zonom« što se stere od Kozare preko srednjeg toka Bosne, Konjuha do Drine; navučena je na bosansku zonu. Izdvojene zone potiskivane su prema jugozapadu te tako stvaraju navlačnu tektonsku strukturu; u strukturama nižeg reda dominiraju različite bore i reversni rasjedi. Procesi kaledonske orogeneze još nisu upoznati. Hercinska (varisciska) orogeneza je jasnija jer su karbonske i permske naslage bolje proučene. Nedostatak gornjeg karbona i dijela
perma (sjeverozapadna i istočna Bosna) upućuje na pokrete koji se mogu vezati uz astursku ili salsku orogenetsku fazu. Na prelazu perm-trijas ima manjeg odraza pfalačka orogenetska faza. Alpska orogeneza počinje trijasom. Krajem trijasa izvršena je u unutrašnjosti starokime-
rijska orogenetska faza, dok je u vanjskom dinarskom pojasu i dalje uglavnom kontinuirana karbonatna sedimentacija koja traje do potkraj krede. Slijedeće intenzivne pokrete čini tzv. novokimerijska faza (gornja jura) u unutrašnjem dinarskom pojasu. Potkraj krede laramijsko
izdizanje dovodi u krškom pojasu do prekida sedimentacije. Snažni pokreti i nabiranje bosansko-hercegovačkih Dinarida zbilo se potkraj paleogena (pirinejska orogenetska faza na koju se nastavlja savska); stvaraju se velike bore, reversna rasjedanja, navlačenja i si. Mladi pokreti alpske orogeneze, npr. štajerska faza, uglavnom se odražavaju u radijalnoj tektonici izdizanja i spuštanja razlomljenih blokova uz mjestimičnu vulkansku aktivnost. Slična tektonska aktivnost nastavlja se atičkim i rodanskim pokretima (pliocen), a u stanovitoj mjeri i vlaškim početkom kvartara.
I.I'l'.: /:. Kini, Geologie der Umgebung von Sarajevo, Jahrbuch der kai-
serlich-koniglichen geologischen Reichsanstalt, Wien 1904, 53; F.Ka-
izer, Die fossilen Kohlen Bosniens und der Hercegovina, I, Wien 1918, II,
Sarajevo 1921; isti, Geologija Bosne i Hercegovine, I, Azoik i paleozoik,
Sarajevo 1926; K. V.Peiković, Neue Erkenntnisse iiber den Bau der Di-
nariden, Jahrbuch der geologischen Bundesanstalt, Wien 1958; isti, Tek-


Koliko smijemo uzeti ovoga?--[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] 01:30, 26 august 2011 (CEST)
::Kad se navede izvor nebi trebao biti problem. [[Korisnik:Toni|Toni]] 11:43, 22 oktobar 2011 (CEST)

== Klima ==
Neko je pobrkao klimu u Sarajevu. Odranije, mislim. Na en.wiki neki IP je u 11. mjesecu sve pobrkao. Mislim da je najbolje uzeti sa de.wiki, jer je potkrijepljena dobrim izvorom. Pa bujrum, ko ima vremena, ja nemam...tut mir leid--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 14:46, 9 januar 2013 (CET)
:Ich mache gern! Aber, das du keine Zeit hast? Geh! :) --[[User:Toni|'''&lt;font face=&quot;Bradley Hand ITC&quot; size=&quot;2px&quot;&gt;&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;T&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;o&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;Gold&quot;&gt;n&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;i&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Toni|''&lt;font face=&quot;Bradley Hand ITC&quot;&gt;&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;ra&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;zg&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;gold&quot;&gt;ov&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;or&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;'']])&lt;/sub&gt; 15:01, 9 januar 2013 (CET)

== Nepotrebno ==

Mislim da rečenica ''&quot;...Sarajevo je relativno mali grad u usporedbi sa svjetskim metropolama, ali je njegovo ime kroz bogat duhovni, historijski i prirodni izgled poznatije od imena nekih većih svjetskih gradova...&quot;'' ne odgovara enciklopedijskom stilu, te je trebe izbaciti! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;span style=&quot;font-size:small; font-family:Bradley Hand ITC; color:red;&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:14, 3 novembar 2015 (CET)

== Turizam ==

Prebačeno iz članka:

 &lt;small&gt;Kao glavni grad u državi i grad burne historije Sarajevo predstavlja značajnu turističku destinaciju. Svojevrsni ''most'' između istoka i zapada, kroz historiju mjesto spajanja različitih kultura i civilizacija, centar multikulturalnog, multietničkog i multireligijskog društa, Sarajevo obiljuje raznolikom arhitekturom i objektima, isprepleten evropskim duhom uz primjesu orijentalnog uticaja. Grad je nadaleko poznat po mnoštvu religijskih objekata, prvenstveno islamskih iako se na relativno malom prostoru mogu naći i objekti sve tri velike monoteističke religije, islama, kršćanstva (katoličanstvo i pravoslavlje) i judaizma. Povećanju turističkog sadržaja doprinose i događaji koji su se dešavali u Sarajevu i širem području grada kao što su [[Zimske olimpijske igre 1984.|zimska olimpijada iz 1984.]], najveći sportski događaj u ovom dijelu Evrope, ratna dešavanja tokom 90tih godina prošlog stoljeća ([[Opsada Sarajeva]]) kao i [[Sarajevski atentat]] koji se smatra kao povod za početak [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]]. U zadnje vrijeme povećan je broj dolazaka turista kao i broj noćenja zahvaljujući snažnom godišnjem rastu turističkih ponuda. Sarajevo također ima priliku da pored zimskog turizma, na čemu je u prošlosti u velikoj mjeri i temeljena turistička ponuda, postane turistička destinacija koja će nuditi zanimljive događaje tokom cijele godine. U prilog toj činjenici su i mnoga izletišta u neposrednoj blizini grada kao i raznolika dešavanja i događaji koji se dešavaju izvan zimske sezone a jedan od najpoznatijih je i Sarajevo film festival.&lt;/small&gt;

Mislim da ovakvi dijelovi ne trebaju da budu u članku! Radi se o nekom turističkom prospektu! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:59, 22 januar 2018 (CET)

== Dorada ==

Članak treba potpuno doraditi i izbaciti netačne činjenice i stilski ga cijeloga promijeniti. Neki su dijelovi napisani kao pismeni rad u šestom razredu osnovne škole. O statusu &quot;Odabranog&quot; bi takođe treblo razmisliti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:42, 22 januar 2018 (CET)

Ne kaže se takođe nego se kaže također. Šta Vam je ˝treblo˝? [[Korisnik:AuroraAustralis1995|AuroraAustralis1995]] ([[Razgovor s korisnikom:AuroraAustralis1995|razgovor]]) 09:28, 7 april 2019 (CEST)

== Osnivanje grada ==

Datum osnivanja grada Sarajeva je 1461. godine. Bilo bi dobro ubaciti tu informaciju negdje u odlomak historije. [[Korisnik:AuroraAustralis1995|AuroraAustralis1995]] ([[Razgovor s korisnikom:AuroraAustralis1995|razgovor]]) 09:24, 7 april 2019 (CEST)

== Ličnosti ==

Šta je s ovim (pod)sekcijama o ličnostima? Za osobe koje su rođene u Sarajevu i veći dio života provele u njemu postoji [[:Kategorija:Biografije, Sarajevo|kategorija]]. U članku se mogu navesti neke koje je život doveo u Sarajevo i koje su ostavile neizbrisiv trag (npr., [[Josip Vancaš]]); ostalo je samo nepotrebno zatrpavanje imenima (za koja ionako postoji poseban članak, koji je i naveden u sekciji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:22, 18 april 2022 (CEST)

== Rajvosa ==

neka neko doda nadimak Rajvosa [[Korisnik:Adikukavica|Adikukavica]] ([[Razgovor s korisnikom:Adikukavica|razgovor]]) 11:26, 4 maj 2026 (CEST)</text>
      <sha1>op1wluocmieo4mtm752qihab5hriqf2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839392</id>
      <parentid>3839390</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:28:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rajvosa */ odgovor</comment>
      <origin>3839392</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18550" sha1="0ff7rgobz9x6kft9yv64889gkkd578o" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}
{{Početna strana|juli|julu|2007}}

== Ispravka linka! ==

Molim odgovorno lice da ispravi link na stranici Sarajevo za &quot;Sarajevo Najopjevani Grad&quot; ispravni link se nalazi na: http://www.zendurl.com/s/sarajevo/ adresi! Postovanje i hvala!

==Madrid==
Madrid is a sister city of Sarajevo. Deivid, from the spanish wikipedia.

:: Thanks Deivid. I've just noticed it on official homepage ([http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=20&amp;sta=3&amp;kat=24]). Regards --[[Korisnik:EmirA|EmirA]] 09:52, 30 juli 2008 (CEST)

== Busevi ==

Jel autobuskih ili autobusnih linija?!? :-)--[[Korisnik:Seha|Seha]] 22:48, 29 juli 2008 (CEST)
:Autobuske valjda. :) --[[Korisnik:Smooth O|Smooth O]] 22:51, 29 juli 2008 (CEST)
::Po meni autobusne linije :-P--[[Korisnik:Seha|Seha]] 22:53, 29 juli 2008 (CEST)
:::Autobuske su stanice, pa su i linije :) --[[Korisnik:Smooth O|Smooth O]] 22:56, 29 juli 2008 (CEST)
:::: sufiks -ni za pridjeve od imenica koje oznacavaju nezivo, a -ski i od drugih osnova. Sad je pitanje stila i ko se bolje sjeca svoje profesorice jezika [[Korisnik:Toni|Toni]] 23:05, 29 juli 2008 (CEST) (:-)))
::::: Barem je u Sarajevu [http://www.novosarajevo.ba/stream/press/index.php?sta=3&amp;pid=688 autobuska stanica] :), ali ne ozbiljno, kad čujem autobusna pomislim odmah na hrvatske &quot;autobusne postaje&quot;, a stanice nekako vežem za autobuske. --[[Korisnik:Smooth O|Smooth O]] 23:08, 29 juli 2008 (CEST)
::::A meni kad čujem autobuska kao da propuše kroz uši. Al upravu si u hrvatskoj je autobusni kolodvor, -na postaja... Al ono autooobuska stanica... neznam. Ode ja avione :-)--[[Korisnik:Seha|Seha]] 23:12, 29 juli 2008 (CEST)
:::::Pitaćemo Amsala da li je ovaj razgovor u skladu sa novim pravilima, ako nije nek briše. :) --[[Korisnik:Smooth O|Smooth O]] 23:16, 29 juli 2008 (CEST)
:: Ne trebate brisati ovu diskusiju posto je o clanku. Autobusna stanica je uobicajeno u bosanskoj krajini. Svijedno je koji koristite. Ako govorite o bas toj autobuskoj stanici (ono na sta bih englezi postavili &quot;the&quot;) onda je pravilnije autobuska posto je tako ime stanice u sarajevu. U svakom slucaju bilo sta odluciti pravilno je :) Pozdravi --[[Korisnik:EmirA|EmirA]] 23:41, 29 juli 2008 (CEST)

== Uređivanje članka - zaštičeni tekst ==

Ja bih počeo sa pitanjem, da li je moguče ostaviti pojedine članke na zaštičenoj stranici-tekstu otvorene za uredjivanje ?   

Naprimjer, ja bih želio da dodam neke osobe u članak &quot;Sinovi i kčeri Sarajeva&quot;, pa recimo svoje naselje (Višnjik, naselje koje je prilično značajno za naš grad) itd. Poenta je da nisu svi djelovi zaštičenog teksta podložni zloupotrebi, naprosto zbog prirode njihovog sadržaja.

[[Posebno:Doprinos/77.78.209.67|77.78.209.67]] 04:34, 3 mart 2009 (CET)
::Prijedloge za dodavanje teksta i podataka na zaštićene stranice možete postaviti na ovu stranicu za razgovor. Hvala--[[Korisnik:CERminator|CER@]] 07:34, 3 mart 2009 (CET)

U clanku 'kultura' receno je da je Vladimir Prelog dobio Novelovu nagradu za fiziku. Pa prema tome molim da se pogresni navod ispravi, jer je dobio Nobelovu nagradu za hemiju (stehiometrija organskih molekula i reakcija). I izvinjavam se sto nema kvakica, novi je racunar, pa ne mogu promijeniti jezik pisanja :D
:Ispravljeno, zahvaljujem--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 11:11, 22 mart 2010 (CET)

== Glavni grad ==

Koliko sam ja upućen u Ustav BiH, Sarajevo je glavni grad i i FBiH i RS-a, te, na kraju, i Bosne i Hercegovine.. De facto je Banja Luka glavni grad RS-a.. Opet kažem, možda griješim.. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 11:45, 30 mart 2010 (CEST)
:u članku [[Republika Srpska]] stoji da je ''de iure'' glavni grad. Pa bi mogli upravo tako navesti.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 12:57, 30 mart 2010 (CEST)

== Nadmorska visina i klima  ==

Prosječna nadmorska visina grada je oko 511 m (područje Bjelava)ali na području Ilidže je oko 498 metara nadmorske visine.Sarajevo okružuju olimpijske ljepotice koje prelaze 2000 metara nadmorske visine:Bjelašnica (2067m),Jahorina (1916),Igman,Trebević(1629m).Klima u Sarajevu je pretplaninska umjerenokontinentalna međutim uz dolinu rijeke Bosne ipak utječe umjernokontinentalna klima sa sjevera.Prosječna količina oborina je mala i krećese između 899-931mm.Najveća je u junu i iznosi 92 l/m2 (glavni maksimum padavina), te u oktobru 91 l/m2 (sekundarni maksimum). Najmanje padavina ima februar 64 l/m2 i januar 66 l/m2. Glavni maksimum padavina u junu je rezultat pojačane ciklonske aktivnosti iznad naše zemlje, a sekundarni jačeg maritimnog uticaja. U godišnjoj količini padavina znatnog učešća imaju padavine od snijega. Prvi dan sa snijegom je 4. novembar, a posljednji 23. april. Prvo formiranje snježnog pokrivača u prosjeku se javlja 18. novembra, a zadnji dan je 6. april. Trajanje perioda kada se javljaju snježne padavine iznosi 170 dana, a snježnog pokrivača 139 dana. Iz godišnje raspodjele padavina proizilazi da Sarajevo ima kontinentalni pluviometrijski režim, ali modifikovan maritimnim uticajem.Po oblačnosti Sarajevo spada u umjereno do potpuno oblačne gradove.Najvedriji mjesec je kolovoz.Najniža temperatura je izmjerena u siječnju -21,9 a najveća u kolovozu 40,4 stepena.Srednja godišnja temperatura iznosi oko 20 stepeni.Najhladnij mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od -0,9 stepeni i tada se javljaju tzv.ledeni dani jer tada se temperature ne dižu iznad 0 stepeni.Najtopliji mjesec je kolovoz sa srednjom temperaturom od 20,5 stepeni.Godišnja amplutida iznosi 20,4 stepena.Svi ovi dokazi uvjetuju da Sarajevu polako sve više poprima karakteristike kontinentalne klime.Što se tiče vjetra najčešće su prisutni jugoistočni i zapadni vjetrovi koji često mogu biti olujne jačine.Najača brzina vjetra izmjerena je 25.12.2009 i iznosila je 198km/h.
:zamalo da povjerujem. Ali slučajno sam 25.12.2009. sam bio u sarajevu, i bilo je bez ikakvog vjetra.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 15:02, 23 juli 2010 (CEST)

== Kćeri i sinovi Sarajeva! Skandalozno! ==

Zdravo, svima koji rade na wiki na bosanskom jeziku. Danas sam citao clanak o mom glavnom gradu gdje sam prezivio horor 92-95. I tako citajuci dosao sam do kraja clanka kad sam vidio u rubrici Kćeri i sinovi Sarajeva odredjene osobe koji su protiv Sarajeva i koje se istinsko Sarajeva odreklo. Tu govorim o Goran Bregović - muzičar i Emir Kusturica -filmski režiser kao i predsjednik Srbije Boris Tadic. Njihovo stavljanje je jedan samar svim borcima za slobodu Sarajeva i svim dobrim ljudima u Sarajevu. Zasto sam ja digao glas na sve ovo? Jednostavno, neki od pomenutih ljudi su podrzavali agresiju na republiku BiH i napad na nase Sarajevo, gledali su kako Sarajevo pati i &quot;smijali se&quot; dok su neki samo muko posmatrali, sutnjom odobravajuci a sve to zivjeci u Beogradu, glavnom gradu cijelog projekta zvanog Velika Srbija. Predsjednik Boris Tadic je predsjednik drzave koja je izvrsila agresiju na BiH i drzala u okupaciji njen glavni grad skoro 4 godine i danas u zatvoru &quot;njegove&quot; drzave nalazi se pravi patriota BiH Ilija Jurisic, koji je nevin osudjen na zatvor od iste drzave koji je on predsjednik. Trebaju se sramiti ovi koji su ovo napisali u clanku. Nadam se da cete me razumijeti i prihvatiti moju kritiku i ispraviti ovu sramotu koju ste ucinili.
:ogorčenje razumijem. Međutim, zar je Sarajevo ''krivo'' što su se ovdje rodili tamo neki?? Zar je Kalinovik ''kriv'' što se Mladić tamo rodio? ili Braunau am Inn u Austriji, Hitlerovo rodno mjesto. Jedino bih predložio da se umjesto naslova Sinovi i kćeri Sarajeva stavi neutralniji naziv: Poznate osobe.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 14:18, 31 august 2010 (CEST)

SA-1987: &quot;Gradovi odakle su odradjene osobe koje si ti nabrojao sigurno se ne hvale s tim ko &quot;mi&quot; nazvat Sina Sarajeva covjeka koji je zagovarao granatiranje istog je Boze sacuvaj! To bi isto kao kad bi Braunau na Innu govorio o svom &quot;sinu&quot; Hitleru. Mijenjajte clanak!!! Moj prijedlog da se ostavi clanaka o kcerkama i sinovima i da se nabroje istinski sinovi i kcerke Sarajeva. A ispod tog clanka Poznate osobe rodjene u SA. Ovo je skandalozno! Nekako se treba ovo rijesiti!&quot;
: Vama vjerojatno nije poznat koncept wikipedije. U clanku se ne velicaju nikakve osobe, nego se navode osobe rodjene u Sarajevu. [[Korisnik:Toni|Toni]] 11:45, 22 oktobar 2011 (CEST)

== još tema ==

sve je isti izvor

* termalne vode
Najvišu temperaturu ima sumporoviti izvor Ilidža kod Sa-
rajeva (58 °C). Vode kiseljaka i druge mineralno-termalne
vode koriste se kao mineralna voda za piće i kao ljekovite
vode u lječilištima.

'''Tektonika'''
ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVIJE
SOCIJALISTIČKA REPUBLIKA
BOSNA I HERCEGOVINA
Separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije
 
Tektonika. Potpuniju tektonsku shemu BiH dao je K. Petković (1958, 1961) u sastavu tektonske grade Jugoslavije. S vremenom uznapredovala istraživanja omogućila su stvaranje jasnije slike tektonske strukture. Osnovna bi podjela bila: vanjski (krški pojas Hercegovine i zapadne Bosne) i unutrašnji Dinaridi. Veći dio Hercegovine i zapadne Bosne (približno do linije Gacko—Konjic—Vitorog i dalje) pripada zoni visokog krša koji pretežno grade debele serije karbonatnih naslaga mezozoika
i paleogena. U jugoistočnoj Hercegovini neznatni prostor pripada tzv. dalmatinskoj zoni sastavljenoj uglavnom od karbonatnih naslaga. Na nju je navučena zona visokog krša. Pojas što ga čine paleozoik Prače, centralnobosanskih škriljavih planina, Sane i Une, te mezozojski vapnenci oko njega, izdvajao se ranije u zonu paleozojskih škriljaca i mezozojskih vapnenaca. Tu su podjelu mijenjali i dopunjavali drugi autori. Tako se na jugozapadnoj strani, uz zonu visokog krša, izdvaja tzv. prelazna ili pretkrška zona s paleozojskom osnovom i mezozojskim tvorevinama. Slijedi bosanska zona na prostoru između Banje Luke i Sarajeva te između Glavatičeva i Crne Gore;
rezultat je postojanja širokog korita u kojem su istaložene debele naslage klastita (gornja jura-kreda). Dalje se ističe centralna ofiolitna zona složene tektonske grade; približno se podudara s tzv. »bosanskom serpentinskom zonom« što se stere od Kozare preko srednjeg toka Bosne, Konjuha do Drine; navučena je na bosansku zonu. Izdvojene zone potiskivane su prema jugozapadu te tako stvaraju navlačnu tektonsku strukturu; u strukturama nižeg reda dominiraju različite bore i reversni rasjedi. Procesi kaledonske orogeneze još nisu upoznati. Hercinska (varisciska) orogeneza je jasnija jer su karbonske i permske naslage bolje proučene. Nedostatak gornjeg karbona i dijela
perma (sjeverozapadna i istočna Bosna) upućuje na pokrete koji se mogu vezati uz astursku ili salsku orogenetsku fazu. Na prelazu perm-trijas ima manjeg odraza pfalačka orogenetska faza. Alpska orogeneza počinje trijasom. Krajem trijasa izvršena je u unutrašnjosti starokime-
rijska orogenetska faza, dok je u vanjskom dinarskom pojasu i dalje uglavnom kontinuirana karbonatna sedimentacija koja traje do potkraj krede. Slijedeće intenzivne pokrete čini tzv. novokimerijska faza (gornja jura) u unutrašnjem dinarskom pojasu. Potkraj krede laramijsko
izdizanje dovodi u krškom pojasu do prekida sedimentacije. Snažni pokreti i nabiranje bosansko-hercegovačkih Dinarida zbilo se potkraj paleogena (pirinejska orogenetska faza na koju se nastavlja savska); stvaraju se velike bore, reversna rasjedanja, navlačenja i si. Mladi pokreti alpske orogeneze, npr. štajerska faza, uglavnom se odražavaju u radijalnoj tektonici izdizanja i spuštanja razlomljenih blokova uz mjestimičnu vulkansku aktivnost. Slična tektonska aktivnost nastavlja se atičkim i rodanskim pokretima (pliocen), a u stanovitoj mjeri i vlaškim početkom kvartara.
I.I'l'.: /:. Kini, Geologie der Umgebung von Sarajevo, Jahrbuch der kai-
serlich-koniglichen geologischen Reichsanstalt, Wien 1904, 53; F.Ka-
izer, Die fossilen Kohlen Bosniens und der Hercegovina, I, Wien 1918, II,
Sarajevo 1921; isti, Geologija Bosne i Hercegovine, I, Azoik i paleozoik,
Sarajevo 1926; K. V.Peiković, Neue Erkenntnisse iiber den Bau der Di-
nariden, Jahrbuch der geologischen Bundesanstalt, Wien 1958; isti, Tek-


Koliko smijemo uzeti ovoga?--[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] 01:30, 26 august 2011 (CEST)
::Kad se navede izvor nebi trebao biti problem. [[Korisnik:Toni|Toni]] 11:43, 22 oktobar 2011 (CEST)

== Klima ==
Neko je pobrkao klimu u Sarajevu. Odranije, mislim. Na en.wiki neki IP je u 11. mjesecu sve pobrkao. Mislim da je najbolje uzeti sa de.wiki, jer je potkrijepljena dobrim izvorom. Pa bujrum, ko ima vremena, ja nemam...tut mir leid--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 14:46, 9 januar 2013 (CET)
:Ich mache gern! Aber, das du keine Zeit hast? Geh! :) --[[User:Toni|'''&lt;font face=&quot;Bradley Hand ITC&quot; size=&quot;2px&quot;&gt;&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;T&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;o&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;Gold&quot;&gt;n&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;i&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Toni|''&lt;font face=&quot;Bradley Hand ITC&quot;&gt;&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;ra&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;zg&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;gold&quot;&gt;ov&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;or&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;'']])&lt;/sub&gt; 15:01, 9 januar 2013 (CET)

== Nepotrebno ==

Mislim da rečenica ''&quot;...Sarajevo je relativno mali grad u usporedbi sa svjetskim metropolama, ali je njegovo ime kroz bogat duhovni, historijski i prirodni izgled poznatije od imena nekih većih svjetskih gradova...&quot;'' ne odgovara enciklopedijskom stilu, te je trebe izbaciti! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;span style=&quot;font-size:small; font-family:Bradley Hand ITC; color:red;&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:14, 3 novembar 2015 (CET)

== Turizam ==

Prebačeno iz članka:

 &lt;small&gt;Kao glavni grad u državi i grad burne historije Sarajevo predstavlja značajnu turističku destinaciju. Svojevrsni ''most'' između istoka i zapada, kroz historiju mjesto spajanja različitih kultura i civilizacija, centar multikulturalnog, multietničkog i multireligijskog društa, Sarajevo obiljuje raznolikom arhitekturom i objektima, isprepleten evropskim duhom uz primjesu orijentalnog uticaja. Grad je nadaleko poznat po mnoštvu religijskih objekata, prvenstveno islamskih iako se na relativno malom prostoru mogu naći i objekti sve tri velike monoteističke religije, islama, kršćanstva (katoličanstvo i pravoslavlje) i judaizma. Povećanju turističkog sadržaja doprinose i događaji koji su se dešavali u Sarajevu i širem području grada kao što su [[Zimske olimpijske igre 1984.|zimska olimpijada iz 1984.]], najveći sportski događaj u ovom dijelu Evrope, ratna dešavanja tokom 90tih godina prošlog stoljeća ([[Opsada Sarajeva]]) kao i [[Sarajevski atentat]] koji se smatra kao povod za početak [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]]. U zadnje vrijeme povećan je broj dolazaka turista kao i broj noćenja zahvaljujući snažnom godišnjem rastu turističkih ponuda. Sarajevo također ima priliku da pored zimskog turizma, na čemu je u prošlosti u velikoj mjeri i temeljena turistička ponuda, postane turistička destinacija koja će nuditi zanimljive događaje tokom cijele godine. U prilog toj činjenici su i mnoga izletišta u neposrednoj blizini grada kao i raznolika dešavanja i događaji koji se dešavaju izvan zimske sezone a jedan od najpoznatijih je i Sarajevo film festival.&lt;/small&gt;

Mislim da ovakvi dijelovi ne trebaju da budu u članku! Radi se o nekom turističkom prospektu! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:59, 22 januar 2018 (CET)

== Dorada ==

Članak treba potpuno doraditi i izbaciti netačne činjenice i stilski ga cijeloga promijeniti. Neki su dijelovi napisani kao pismeni rad u šestom razredu osnovne škole. O statusu &quot;Odabranog&quot; bi takođe treblo razmisliti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:42, 22 januar 2018 (CET)

Ne kaže se takođe nego se kaže također. Šta Vam je ˝treblo˝? [[Korisnik:AuroraAustralis1995|AuroraAustralis1995]] ([[Razgovor s korisnikom:AuroraAustralis1995|razgovor]]) 09:28, 7 april 2019 (CEST)

== Osnivanje grada ==

Datum osnivanja grada Sarajeva je 1461. godine. Bilo bi dobro ubaciti tu informaciju negdje u odlomak historije. [[Korisnik:AuroraAustralis1995|AuroraAustralis1995]] ([[Razgovor s korisnikom:AuroraAustralis1995|razgovor]]) 09:24, 7 april 2019 (CEST)

== Ličnosti ==

Šta je s ovim (pod)sekcijama o ličnostima? Za osobe koje su rođene u Sarajevu i veći dio života provele u njemu postoji [[:Kategorija:Biografije, Sarajevo|kategorija]]. U članku se mogu navesti neke koje je život doveo u Sarajevo i koje su ostavile neizbrisiv trag (npr., [[Josip Vancaš]]); ostalo je samo nepotrebno zatrpavanje imenima (za koja ionako postoji poseban članak, koji je i naveden u sekciji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:22, 18 april 2022 (CEST)

== Rajvosa ==

neka neko doda nadimak Rajvosa [[Korisnik:Adikukavica|Adikukavica]] ([[Razgovor s korisnikom:Adikukavica|razgovor]]) 11:26, 4 maj 2026 (CEST)

:Svako ga može dodati (ako članak nije zaključan). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 4 maj 2026 (CEST)</text>
      <sha1>0ff7rgobz9x6kft9yv64889gkkd578o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839393</id>
      <parentid>3839392</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:38:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Adikukavica</username>
        <id>180954</id>
      </contributor>
      <comment>/* Hvala */ novi odlomak</comment>
      <origin>3839393</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18760" sha1="p5fia4tklq57o9qr06hpskzb4wf6zin" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}
{{Početna strana|juli|julu|2007}}

== Ispravka linka! ==

Molim odgovorno lice da ispravi link na stranici Sarajevo za &quot;Sarajevo Najopjevani Grad&quot; ispravni link se nalazi na: http://www.zendurl.com/s/sarajevo/ adresi! Postovanje i hvala!

==Madrid==
Madrid is a sister city of Sarajevo. Deivid, from the spanish wikipedia.

:: Thanks Deivid. I've just noticed it on official homepage ([http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=20&amp;sta=3&amp;kat=24]). Regards --[[Korisnik:EmirA|EmirA]] 09:52, 30 juli 2008 (CEST)

== Busevi ==

Jel autobuskih ili autobusnih linija?!? :-)--[[Korisnik:Seha|Seha]] 22:48, 29 juli 2008 (CEST)
:Autobuske valjda. :) --[[Korisnik:Smooth O|Smooth O]] 22:51, 29 juli 2008 (CEST)
::Po meni autobusne linije :-P--[[Korisnik:Seha|Seha]] 22:53, 29 juli 2008 (CEST)
:::Autobuske su stanice, pa su i linije :) --[[Korisnik:Smooth O|Smooth O]] 22:56, 29 juli 2008 (CEST)
:::: sufiks -ni za pridjeve od imenica koje oznacavaju nezivo, a -ski i od drugih osnova. Sad je pitanje stila i ko se bolje sjeca svoje profesorice jezika [[Korisnik:Toni|Toni]] 23:05, 29 juli 2008 (CEST) (:-)))
::::: Barem je u Sarajevu [http://www.novosarajevo.ba/stream/press/index.php?sta=3&amp;pid=688 autobuska stanica] :), ali ne ozbiljno, kad čujem autobusna pomislim odmah na hrvatske &quot;autobusne postaje&quot;, a stanice nekako vežem za autobuske. --[[Korisnik:Smooth O|Smooth O]] 23:08, 29 juli 2008 (CEST)
::::A meni kad čujem autobuska kao da propuše kroz uši. Al upravu si u hrvatskoj je autobusni kolodvor, -na postaja... Al ono autooobuska stanica... neznam. Ode ja avione :-)--[[Korisnik:Seha|Seha]] 23:12, 29 juli 2008 (CEST)
:::::Pitaćemo Amsala da li je ovaj razgovor u skladu sa novim pravilima, ako nije nek briše. :) --[[Korisnik:Smooth O|Smooth O]] 23:16, 29 juli 2008 (CEST)
:: Ne trebate brisati ovu diskusiju posto je o clanku. Autobusna stanica je uobicajeno u bosanskoj krajini. Svijedno je koji koristite. Ako govorite o bas toj autobuskoj stanici (ono na sta bih englezi postavili &quot;the&quot;) onda je pravilnije autobuska posto je tako ime stanice u sarajevu. U svakom slucaju bilo sta odluciti pravilno je :) Pozdravi --[[Korisnik:EmirA|EmirA]] 23:41, 29 juli 2008 (CEST)

== Uređivanje članka - zaštičeni tekst ==

Ja bih počeo sa pitanjem, da li je moguče ostaviti pojedine članke na zaštičenoj stranici-tekstu otvorene za uredjivanje ?   

Naprimjer, ja bih želio da dodam neke osobe u članak &quot;Sinovi i kčeri Sarajeva&quot;, pa recimo svoje naselje (Višnjik, naselje koje je prilično značajno za naš grad) itd. Poenta je da nisu svi djelovi zaštičenog teksta podložni zloupotrebi, naprosto zbog prirode njihovog sadržaja.

[[Posebno:Doprinos/77.78.209.67|77.78.209.67]] 04:34, 3 mart 2009 (CET)
::Prijedloge za dodavanje teksta i podataka na zaštićene stranice možete postaviti na ovu stranicu za razgovor. Hvala--[[Korisnik:CERminator|CER@]] 07:34, 3 mart 2009 (CET)

U clanku 'kultura' receno je da je Vladimir Prelog dobio Novelovu nagradu za fiziku. Pa prema tome molim da se pogresni navod ispravi, jer je dobio Nobelovu nagradu za hemiju (stehiometrija organskih molekula i reakcija). I izvinjavam se sto nema kvakica, novi je racunar, pa ne mogu promijeniti jezik pisanja :D
:Ispravljeno, zahvaljujem--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 11:11, 22 mart 2010 (CET)

== Glavni grad ==

Koliko sam ja upućen u Ustav BiH, Sarajevo je glavni grad i i FBiH i RS-a, te, na kraju, i Bosne i Hercegovine.. De facto je Banja Luka glavni grad RS-a.. Opet kažem, možda griješim.. --[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 11:45, 30 mart 2010 (CEST)
:u članku [[Republika Srpska]] stoji da je ''de iure'' glavni grad. Pa bi mogli upravo tako navesti.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 12:57, 30 mart 2010 (CEST)

== Nadmorska visina i klima  ==

Prosječna nadmorska visina grada je oko 511 m (područje Bjelava)ali na području Ilidže je oko 498 metara nadmorske visine.Sarajevo okružuju olimpijske ljepotice koje prelaze 2000 metara nadmorske visine:Bjelašnica (2067m),Jahorina (1916),Igman,Trebević(1629m).Klima u Sarajevu je pretplaninska umjerenokontinentalna međutim uz dolinu rijeke Bosne ipak utječe umjernokontinentalna klima sa sjevera.Prosječna količina oborina je mala i krećese između 899-931mm.Najveća je u junu i iznosi 92 l/m2 (glavni maksimum padavina), te u oktobru 91 l/m2 (sekundarni maksimum). Najmanje padavina ima februar 64 l/m2 i januar 66 l/m2. Glavni maksimum padavina u junu je rezultat pojačane ciklonske aktivnosti iznad naše zemlje, a sekundarni jačeg maritimnog uticaja. U godišnjoj količini padavina znatnog učešća imaju padavine od snijega. Prvi dan sa snijegom je 4. novembar, a posljednji 23. april. Prvo formiranje snježnog pokrivača u prosjeku se javlja 18. novembra, a zadnji dan je 6. april. Trajanje perioda kada se javljaju snježne padavine iznosi 170 dana, a snježnog pokrivača 139 dana. Iz godišnje raspodjele padavina proizilazi da Sarajevo ima kontinentalni pluviometrijski režim, ali modifikovan maritimnim uticajem.Po oblačnosti Sarajevo spada u umjereno do potpuno oblačne gradove.Najvedriji mjesec je kolovoz.Najniža temperatura je izmjerena u siječnju -21,9 a najveća u kolovozu 40,4 stepena.Srednja godišnja temperatura iznosi oko 20 stepeni.Najhladnij mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od -0,9 stepeni i tada se javljaju tzv.ledeni dani jer tada se temperature ne dižu iznad 0 stepeni.Najtopliji mjesec je kolovoz sa srednjom temperaturom od 20,5 stepeni.Godišnja amplutida iznosi 20,4 stepena.Svi ovi dokazi uvjetuju da Sarajevu polako sve više poprima karakteristike kontinentalne klime.Što se tiče vjetra najčešće su prisutni jugoistočni i zapadni vjetrovi koji često mogu biti olujne jačine.Najača brzina vjetra izmjerena je 25.12.2009 i iznosila je 198km/h.
:zamalo da povjerujem. Ali slučajno sam 25.12.2009. sam bio u sarajevu, i bilo je bez ikakvog vjetra.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 15:02, 23 juli 2010 (CEST)

== Kćeri i sinovi Sarajeva! Skandalozno! ==

Zdravo, svima koji rade na wiki na bosanskom jeziku. Danas sam citao clanak o mom glavnom gradu gdje sam prezivio horor 92-95. I tako citajuci dosao sam do kraja clanka kad sam vidio u rubrici Kćeri i sinovi Sarajeva odredjene osobe koji su protiv Sarajeva i koje se istinsko Sarajeva odreklo. Tu govorim o Goran Bregović - muzičar i Emir Kusturica -filmski režiser kao i predsjednik Srbije Boris Tadic. Njihovo stavljanje je jedan samar svim borcima za slobodu Sarajeva i svim dobrim ljudima u Sarajevu. Zasto sam ja digao glas na sve ovo? Jednostavno, neki od pomenutih ljudi su podrzavali agresiju na republiku BiH i napad na nase Sarajevo, gledali su kako Sarajevo pati i &quot;smijali se&quot; dok su neki samo muko posmatrali, sutnjom odobravajuci a sve to zivjeci u Beogradu, glavnom gradu cijelog projekta zvanog Velika Srbija. Predsjednik Boris Tadic je predsjednik drzave koja je izvrsila agresiju na BiH i drzala u okupaciji njen glavni grad skoro 4 godine i danas u zatvoru &quot;njegove&quot; drzave nalazi se pravi patriota BiH Ilija Jurisic, koji je nevin osudjen na zatvor od iste drzave koji je on predsjednik. Trebaju se sramiti ovi koji su ovo napisali u clanku. Nadam se da cete me razumijeti i prihvatiti moju kritiku i ispraviti ovu sramotu koju ste ucinili.
:ogorčenje razumijem. Međutim, zar je Sarajevo ''krivo'' što su se ovdje rodili tamo neki?? Zar je Kalinovik ''kriv'' što se Mladić tamo rodio? ili Braunau am Inn u Austriji, Hitlerovo rodno mjesto. Jedino bih predložio da se umjesto naslova Sinovi i kćeri Sarajeva stavi neutralniji naziv: Poznate osobe.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 14:18, 31 august 2010 (CEST)

SA-1987: &quot;Gradovi odakle su odradjene osobe koje si ti nabrojao sigurno se ne hvale s tim ko &quot;mi&quot; nazvat Sina Sarajeva covjeka koji je zagovarao granatiranje istog je Boze sacuvaj! To bi isto kao kad bi Braunau na Innu govorio o svom &quot;sinu&quot; Hitleru. Mijenjajte clanak!!! Moj prijedlog da se ostavi clanaka o kcerkama i sinovima i da se nabroje istinski sinovi i kcerke Sarajeva. A ispod tog clanka Poznate osobe rodjene u SA. Ovo je skandalozno! Nekako se treba ovo rijesiti!&quot;
: Vama vjerojatno nije poznat koncept wikipedije. U clanku se ne velicaju nikakve osobe, nego se navode osobe rodjene u Sarajevu. [[Korisnik:Toni|Toni]] 11:45, 22 oktobar 2011 (CEST)

== još tema ==

sve je isti izvor

* termalne vode
Najvišu temperaturu ima sumporoviti izvor Ilidža kod Sa-
rajeva (58 °C). Vode kiseljaka i druge mineralno-termalne
vode koriste se kao mineralna voda za piće i kao ljekovite
vode u lječilištima.

'''Tektonika'''
ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVIJE
SOCIJALISTIČKA REPUBLIKA
BOSNA I HERCEGOVINA
Separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije
 
Tektonika. Potpuniju tektonsku shemu BiH dao je K. Petković (1958, 1961) u sastavu tektonske grade Jugoslavije. S vremenom uznapredovala istraživanja omogućila su stvaranje jasnije slike tektonske strukture. Osnovna bi podjela bila: vanjski (krški pojas Hercegovine i zapadne Bosne) i unutrašnji Dinaridi. Veći dio Hercegovine i zapadne Bosne (približno do linije Gacko—Konjic—Vitorog i dalje) pripada zoni visokog krša koji pretežno grade debele serije karbonatnih naslaga mezozoika
i paleogena. U jugoistočnoj Hercegovini neznatni prostor pripada tzv. dalmatinskoj zoni sastavljenoj uglavnom od karbonatnih naslaga. Na nju je navučena zona visokog krša. Pojas što ga čine paleozoik Prače, centralnobosanskih škriljavih planina, Sane i Une, te mezozojski vapnenci oko njega, izdvajao se ranije u zonu paleozojskih škriljaca i mezozojskih vapnenaca. Tu su podjelu mijenjali i dopunjavali drugi autori. Tako se na jugozapadnoj strani, uz zonu visokog krša, izdvaja tzv. prelazna ili pretkrška zona s paleozojskom osnovom i mezozojskim tvorevinama. Slijedi bosanska zona na prostoru između Banje Luke i Sarajeva te između Glavatičeva i Crne Gore;
rezultat je postojanja širokog korita u kojem su istaložene debele naslage klastita (gornja jura-kreda). Dalje se ističe centralna ofiolitna zona složene tektonske grade; približno se podudara s tzv. »bosanskom serpentinskom zonom« što se stere od Kozare preko srednjeg toka Bosne, Konjuha do Drine; navučena je na bosansku zonu. Izdvojene zone potiskivane su prema jugozapadu te tako stvaraju navlačnu tektonsku strukturu; u strukturama nižeg reda dominiraju različite bore i reversni rasjedi. Procesi kaledonske orogeneze još nisu upoznati. Hercinska (varisciska) orogeneza je jasnija jer su karbonske i permske naslage bolje proučene. Nedostatak gornjeg karbona i dijela
perma (sjeverozapadna i istočna Bosna) upućuje na pokrete koji se mogu vezati uz astursku ili salsku orogenetsku fazu. Na prelazu perm-trijas ima manjeg odraza pfalačka orogenetska faza. Alpska orogeneza počinje trijasom. Krajem trijasa izvršena je u unutrašnjosti starokime-
rijska orogenetska faza, dok je u vanjskom dinarskom pojasu i dalje uglavnom kontinuirana karbonatna sedimentacija koja traje do potkraj krede. Slijedeće intenzivne pokrete čini tzv. novokimerijska faza (gornja jura) u unutrašnjem dinarskom pojasu. Potkraj krede laramijsko
izdizanje dovodi u krškom pojasu do prekida sedimentacije. Snažni pokreti i nabiranje bosansko-hercegovačkih Dinarida zbilo se potkraj paleogena (pirinejska orogenetska faza na koju se nastavlja savska); stvaraju se velike bore, reversna rasjedanja, navlačenja i si. Mladi pokreti alpske orogeneze, npr. štajerska faza, uglavnom se odražavaju u radijalnoj tektonici izdizanja i spuštanja razlomljenih blokova uz mjestimičnu vulkansku aktivnost. Slična tektonska aktivnost nastavlja se atičkim i rodanskim pokretima (pliocen), a u stanovitoj mjeri i vlaškim početkom kvartara.
I.I'l'.: /:. Kini, Geologie der Umgebung von Sarajevo, Jahrbuch der kai-
serlich-koniglichen geologischen Reichsanstalt, Wien 1904, 53; F.Ka-
izer, Die fossilen Kohlen Bosniens und der Hercegovina, I, Wien 1918, II,
Sarajevo 1921; isti, Geologija Bosne i Hercegovine, I, Azoik i paleozoik,
Sarajevo 1926; K. V.Peiković, Neue Erkenntnisse iiber den Bau der Di-
nariden, Jahrbuch der geologischen Bundesanstalt, Wien 1958; isti, Tek-


Koliko smijemo uzeti ovoga?--[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] 01:30, 26 august 2011 (CEST)
::Kad se navede izvor nebi trebao biti problem. [[Korisnik:Toni|Toni]] 11:43, 22 oktobar 2011 (CEST)

== Klima ==
Neko je pobrkao klimu u Sarajevu. Odranije, mislim. Na en.wiki neki IP je u 11. mjesecu sve pobrkao. Mislim da je najbolje uzeti sa de.wiki, jer je potkrijepljena dobrim izvorom. Pa bujrum, ko ima vremena, ja nemam...tut mir leid--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 14:46, 9 januar 2013 (CET)
:Ich mache gern! Aber, das du keine Zeit hast? Geh! :) --[[User:Toni|'''&lt;font face=&quot;Bradley Hand ITC&quot; size=&quot;2px&quot;&gt;&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;T&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;o&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;Gold&quot;&gt;n&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;i&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Toni|''&lt;font face=&quot;Bradley Hand ITC&quot;&gt;&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;ra&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;zg&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;gold&quot;&gt;ov&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;or&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;'']])&lt;/sub&gt; 15:01, 9 januar 2013 (CET)

== Nepotrebno ==

Mislim da rečenica ''&quot;...Sarajevo je relativno mali grad u usporedbi sa svjetskim metropolama, ali je njegovo ime kroz bogat duhovni, historijski i prirodni izgled poznatije od imena nekih većih svjetskih gradova...&quot;'' ne odgovara enciklopedijskom stilu, te je trebe izbaciti! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;span style=&quot;font-size:small; font-family:Bradley Hand ITC; color:red;&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:14, 3 novembar 2015 (CET)

== Turizam ==

Prebačeno iz članka:

 &lt;small&gt;Kao glavni grad u državi i grad burne historije Sarajevo predstavlja značajnu turističku destinaciju. Svojevrsni ''most'' između istoka i zapada, kroz historiju mjesto spajanja različitih kultura i civilizacija, centar multikulturalnog, multietničkog i multireligijskog društa, Sarajevo obiljuje raznolikom arhitekturom i objektima, isprepleten evropskim duhom uz primjesu orijentalnog uticaja. Grad je nadaleko poznat po mnoštvu religijskih objekata, prvenstveno islamskih iako se na relativno malom prostoru mogu naći i objekti sve tri velike monoteističke religije, islama, kršćanstva (katoličanstvo i pravoslavlje) i judaizma. Povećanju turističkog sadržaja doprinose i događaji koji su se dešavali u Sarajevu i širem području grada kao što su [[Zimske olimpijske igre 1984.|zimska olimpijada iz 1984.]], najveći sportski događaj u ovom dijelu Evrope, ratna dešavanja tokom 90tih godina prošlog stoljeća ([[Opsada Sarajeva]]) kao i [[Sarajevski atentat]] koji se smatra kao povod za početak [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]]. U zadnje vrijeme povećan je broj dolazaka turista kao i broj noćenja zahvaljujući snažnom godišnjem rastu turističkih ponuda. Sarajevo također ima priliku da pored zimskog turizma, na čemu je u prošlosti u velikoj mjeri i temeljena turistička ponuda, postane turistička destinacija koja će nuditi zanimljive događaje tokom cijele godine. U prilog toj činjenici su i mnoga izletišta u neposrednoj blizini grada kao i raznolika dešavanja i događaji koji se dešavaju izvan zimske sezone a jedan od najpoznatijih je i Sarajevo film festival.&lt;/small&gt;

Mislim da ovakvi dijelovi ne trebaju da budu u članku! Radi se o nekom turističkom prospektu! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:59, 22 januar 2018 (CET)

== Dorada ==

Članak treba potpuno doraditi i izbaciti netačne činjenice i stilski ga cijeloga promijeniti. Neki su dijelovi napisani kao pismeni rad u šestom razredu osnovne škole. O statusu &quot;Odabranog&quot; bi takođe treblo razmisliti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:42, 22 januar 2018 (CET)

Ne kaže se takođe nego se kaže također. Šta Vam je ˝treblo˝? [[Korisnik:AuroraAustralis1995|AuroraAustralis1995]] ([[Razgovor s korisnikom:AuroraAustralis1995|razgovor]]) 09:28, 7 april 2019 (CEST)

== Osnivanje grada ==

Datum osnivanja grada Sarajeva je 1461. godine. Bilo bi dobro ubaciti tu informaciju negdje u odlomak historije. [[Korisnik:AuroraAustralis1995|AuroraAustralis1995]] ([[Razgovor s korisnikom:AuroraAustralis1995|razgovor]]) 09:24, 7 april 2019 (CEST)

== Ličnosti ==

Šta je s ovim (pod)sekcijama o ličnostima? Za osobe koje su rođene u Sarajevu i veći dio života provele u njemu postoji [[:Kategorija:Biografije, Sarajevo|kategorija]]. U članku se mogu navesti neke koje je život doveo u Sarajevo i koje su ostavile neizbrisiv trag (npr., [[Josip Vancaš]]); ostalo je samo nepotrebno zatrpavanje imenima (za koja ionako postoji poseban članak, koji je i naveden u sekciji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:22, 18 april 2022 (CEST)

== Rajvosa ==

neka neko doda nadimak Rajvosa [[Korisnik:Adikukavica|Adikukavica]] ([[Razgovor s korisnikom:Adikukavica|razgovor]]) 11:26, 4 maj 2026 (CEST)

:Svako ga može dodati (ako članak nije zaključan). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 4 maj 2026 (CEST)

== Hvala ==

Znam nego sam početnik u uređivanju pa mi je malo komplikovano još uvijek učim:) [[Korisnik:Adikukavica|Adikukavica]] ([[Razgovor s korisnikom:Adikukavica|razgovor]]) 11:38, 4 maj 2026 (CEST)</text>
      <sha1>p5fia4tklq57o9qr06hpskzb4wf6zin</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alpe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11616</id>
    <revision>
      <id>3839347</id>
      <parentid>3838408</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:54:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3551" sha1="dbb1vdj266qfrnqmvdff1r8hb90ndvw" xml:space="preserve">[[Datoteka:Alpenrelief 01.jpg|mini|300p|desno|Položaj Alpa u Evropi]]
'''Alpe''' su najviši i najopsežniji [[planinski lanac]] u [[Evropa|Evropi]], koji se proteže oko 1200 km kroz sedam alpskih zemalja (od zapada prema istoku): [[Francuska]], [[Švicarska]], [[Italija]], [[Lihtenštajn]], [[Austrija]], [[Njemačka]] i [[Slovenija]].&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|title=Alps|encyclopedia=The Hutchinson unabridged encyclopedia with atlas and weather guide|date=2014|publisher=Helicon|place=Abington, United Kingdom|url=http://search.credoreference.com/content/entry/heliconhe/alps/0|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

Alpski luk se proteže od [[Nica|Nice]] u zapadnom Sredozemlju do [[Trst]]a na [[Jadransko more|Jadranu]] i [[Beč]]a na početku [[Panonska nizija|Panonske nizije]]. Planine su nastale tokom nekoliko desetaka miliona godina sudarom afričke i evroazijske [[litosferne ploče]]. Rezultat ovog događaja bilo je ekstremno skraćivanje, koje je gurnulo i presavijalo morske [[sedimentne stijene]] do visokih planinskih vrhova kao što su [[Mont Blanc]] i [[Matterhorn]].

Mont Blanc nalazi se na francusko-italijanskoj granici i sa 4809 m najviša je planina u Alpama. U Alpama postoji 128 vrhova viših od 4000 m.

Nadmorska visina i veličina planinskih lanaca utječu na klimu u Evropi; na planinama je količina padavina vrlo različita, a klimatski uvjeti čine različita područja. Divlje životinje poput [[kozorog]]a žive na vrhovima do 3400 m nadmorske visine, a biljke poput [[runolist]]a rastu u kamenjarima na nižim i višim nadmorskim visinama.

Dokazi o postojanju ljudi u Alpama datiraju još iz [[paleolit]]a. Godine 1991. 5000 godina star [[Ötzi|mumificirani čovjek]] otkriven je na [[Ledenjaci|ledenjaku]] na austrijsko-italijanskoj granici.

U 6. stoljeću pr. n. e. ustalila se keltska [[latenska kultura]]. [[Hanibal]] je sa krdom slonova prešao Alpe, a [[Antički Rim|Rimljani]] su na tom području imali naselja. Godine 1800. [[Napoléon Bonaparte|Napoleon]] je prešao jedan od planinskih prijevoja s vojskom od 40.000 vojnika. U 18. i 19. stoljeću u Alpe su hrlili prirodoslovci, pisci i umjetnici, osobito [[Romantizam|romantičari]], a tada počinje [[zlatno doba alpinizma]], kada se alpinisti počinju penjati na vrhove.

Alpsko područje ima snažan kulturni identitet. Tradicionalna kultura [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], proizvodnje sira i obrade drva još uvijek je prisutna u alpskim selima, iako se početkom 20. stoljeća počela razvijati turistička industrija, koja se nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] jako proširila i do kraja stoljeća postala dominantna [[industrija]].

Švicarske, francuske, italijanske, austrijske i njemačke Alpe bile su domaćini [[Zimske olimpijske igre|Zimskih olimpijskih igara]]. U 2010. godini u regiji je živjelo 14 miliona ljudi, a godišnje ju je posjetilo 120 miliona posjetitelja.&lt;ref name=&quot;Chatré8&quot;&gt;Chatré, Baptiste, et al. (2010), 8&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Alps}}
* [http://modis.gsfc.nasa.gov/gallery/individual.php?db_date=2005-09-17 Satelitski snimci]
* [https://web.archive.org/web/20140103152206/http://diealpen.at/ Slike Alpa]

{{Lanci u Alpama}}
{{Planinski sistemi u Evropi}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Alpe| ]]
[[Kategorija:Planine u Austriji]]
[[Kategorija:Planine u Francuskoj]]
[[Kategorija:Planine u Italiji]]
[[Kategorija:Planine u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Planine u Sloveniji]]
[[Kategorija:Planine u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>dbb1vdj266qfrnqmvdff1r8hb90ndvw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anadolija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11637</id>
    <revision>
      <id>3839349</id>
      <parentid>3835893</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:54:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4560" sha1="6djuxhx7azt75dhd1ar9spjpiz2o24r" xml:space="preserve">[[Datoteka:Modern-day Turkey and Europe NASA modified.png|mini|200p|desno|Mala Azija (Anadolija) leži istočno od [[Bosfor]]a, na prostoru između [[Crno more|Crnog]] i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]].]]
'''Anadolija''' (na [[grčki jezik|grčkom]], ανατολή, ''anatolē'') je oblast&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Anatolia|title=Anatolia {{!}} Definition, History, Map, People, &amp; Facts {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; u [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnoj Aziji]], koja danas otprilike odgovara [[Azija|azijskom]] dijelu [[Turska|Turske]]. Doslovno značenje riječi je &quot;izlazak sunca&quot; ili &quot;istok,&quot; a često je korištena u svom [[latinski jezik|latinskom]] obliku ''Asia minor'',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.allaboutturkey.com/anatolia.html|title=History of Anatolia {{!}} All About Turkey|website=www.allaboutturkey.com|access-date=13. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Mala Azija.

Zbog svog strateškog položaja kao raskrsnica između [[Azija|Azije]] i [[Evropa|Evrope]], Anadolija je bila kolijevka različitih [[civilizacija]] od [[prahistorija|prahistorije]] na ovamo, počevši od [[neolit]]skih naselja poput [[Çatalhöyük]]a i [[Troja|Troje]], koja je počela u neolitsko doba i nastavila se do [[Željezno doba|željeznog doba]].
[[Datoteka:Map of the Achaemenid Empire.jpg|lijevo|mini|300px|[[Ahemenidsko Carstvo]] na svom vrhuncu]]

Među glavne civilizacije i narode koji su se bili nastanili u Anadoliji ili je osvojili spadaju [[Kolhijani]], [[Hatijani]], [[Luvijani]], [[Hititi]], [[Frigijci]], [[Krimljani]], [[Lidijci]], [[Persijanci]], [[Kelti]], [[stari Grci]], [[Pelazgi]], [[Armeni]], [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Goti]], [[Kurdi]], [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijci]], [[Turci]] [[Seldžuci]] i [[Osmanlije]]. Pomenuti narodi su pripadali različitim [[Etnička grupa|etničkim]] i [[jezik|jezičkim]] tradicijama. U pisanoj istoriji, Anadolci su govorili kako [[indoevropski jezici|indoevropske]] tako i [[semitski jezici|semitske]] jezike, kao i druge jezike nepoznatog srodstva i pripadnosti.

[[Datoteka:Asia minor p20.jpg|desno|200px|mini|Mala Azija (Anadolija) u starini]]

Stanovnici današnje Anadolije pretežno govore [[turski jezik|turski]], jezik koji su [[Turci]] donijeli osvajanjem Anadolije, počevši sa osnivanjem [[Seldžučko Carstvo|Seldžučkog carstva]] u [[11. vijek]]u. Međutim, sve do početka [[20. vijek]]a, Anadolija je bila višeetnička; međutim događaji i političke prilike s početka 20. vijeka, doprinijeli su etničkom &quot;pročišćavanju&quot; Anadolije. Turci u [[Trakija (regija)|Trakiji]], današnjem evropskom dijelu Turske, su prisilno prebačeni u Anadoliju, za vrijeme [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]]. Nakon [[Sporazum u Lausanni|Sporazuma u Lausanni]], Grčka i Turska su &quot;razmijenile&quot; svoje stanovništvo šaljući Turke iz Grčke u Tursku, a Grke iz Turske u Grčku. (Međutim, ovo nije bilo spečifično samo za Anadoliju - cijeli Balkan, uključujući [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], [[Srbija|Srbiju]], [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]], [[Bugarska|Bugarsku]] i [[Grčka|Grčku]], prošao je kroz isti proces otprilike u isto vrijeme.) Značajna [[Kurdi|kurdska]] etnička i jezička manjina, koja u današnjoj [[Turska|Turskoj]] broji možda do 10 miliona stanovnika, živi na istoku i jugoistoku Anadolije, u tzv. &quot;[[Kurdistan]]u.&quot;

== Države u Anadoliji ==
Anadolija je kroz historiju bila središte mnogih velikih država, prva od kojih je [[Hititi|hititska]].

{|style=&quot;border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:2px; font-size:85%;&quot;  align=center
| colspan=&quot;3&quot; rowspan=&quot;1&quot; style=&quot;text-align: center; background-color: rgb(204, 153, 51);&quot; | Države koje su postojale na tlu Anadolije
|-
|[[Historija Hatijana i Hitita|Staro kraljevstvo]]
|[[Jonija]]
|[[Rumski sultanat]]
|-
|[[Historija Novog kraljevstva|Novo kraljevstvo]]
|[[Rimska Grčka]]
|[[Osmanlijsko carstvo]]
|-
|[[Historija neo-hititskog kraljevstva|Neo-Hititi]]
|[[Bizantijsko carstvo]]
|[[Turska|Republika Turska]]
|-
|[[Urartu]]
|[[Helenistička Grčka]]
|
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak etničkih grupa]] 
* [[Levant]]
* [[Stari Bliski Istok]]
* [[Srednji Istok]]
* [[Historija Osmanlijske Armenije]]

{{stub-geog}}
{{Commonscat|Anatolia}}
{{Turska po temama}}
{{Poluostrva u Turskoj}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Geografija Turske]]
[[Kategorija:Zapadna Azija]]
[[Kategorija:Anadolija| ]]
[[Kategorija:Bliski istok]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>6djuxhx7azt75dhd1ar9spjpiz2o24r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crno more</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11644</id>
    <revision>
      <id>3839287</id>
      <parentid>3838405</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:25:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839287</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12384" sha1="pynmmutqm5ylhi97q4a2w78a1ymx7h2" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime = Crno more
| slika = Black Sea coast of Georgia (country), with skyline of Batumi on the horizon.jpg
| opis = Obala Crnog mora u zapadnoj [[Gruzija|Gruziji]]
| vrsta = More
| priliv = [[Dunav]], [[Dnjepar]], [[Južni Bug]], [[Dnjestar]], [[Don (rijeka)|Don]], [[Kuban (rijeka)]], [[Rioni]], [[Kizil (rijeka)|Kizil]]
| odliv = [[Bosfor]]
| države_sliva = [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Ukrajina]], [[Rusija]], [[Gruzija]], [[Turska]]
| dužina = 1.175
| površina = 436.402
| maks_dubina = 2.600
| zapremina = 547.000
| širina_stepeni = 35
| širina_minuta = 
| širina_sekundi = 
| širina_SJ = &lt;!-- N ili S --&gt;
| dužina_stepeni = 44
| dužina_minuta = 
| dužina_sekundi = 
| dužina_IZ = &lt;!-- E ili W --&gt;
}}

'''Crno more''' je kontinentalno [[more]] smješteno između jugoistočne [[Evropa|Evrope]], [[Anadolija|Anadolije]] i [[Kavkaz]]a, moreuzima povezano sa [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] preko [[Egejsko more|Egejskog]] i [[Mramorno more|Mramornog mora]]. Između Crnog i Mramornog mora nalazi se [[Bosfor]], na čijim obalama se nalazi turski grad [[Istanbul]]. Crno more je također povezano i sa [[Azovsko more|Azovskim morem]] preko [[Kerč]]kog moreuza.

Crno more opskrbljuju glavne rijeke, prvenstveno [[Dunav]], [[Dnjepar]] i [[Don (rijeka)|Don]]. Shodno tome, dok šest zemalja ima obalu na moru, njen sliv obuhvata dijelove 24 zemlje u Evropi.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://blacksea-education.ru/e2.shtml| title = &quot;Black Sea Geography, Oceanography, Ecology, History&quot;| access-date = 18. 2. 2018| archive-date = 22. 2. 2018| archive-url = https://web.archive.org/web/20180222094304/http://blacksea-education.ru/e2.shtml}} ''Living Black Sea''&lt;/ref&gt;

Zemlje koje leže na obalama Crnog mora su: [[Turska]], [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Ukrajina]], [[Rusija]], i [[Gruzija]]; [[Krim]]sko [[poluostrvo]] je ukrajinska autonomna republika (trenutačno pod ruskom okupacijom).

Crno more ima površinu od 436.400&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (168.495&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; milja) (ne uključujući Azovsko more)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ocean.udel.edu/blacksea/geography/index.html |title=Surface Area—&quot;Black Sea Geography&quot;, University of Delaware College of Marine Studies, 2003 |access-date=8. 7. 2010 |archive-date=29. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070429164645/http://www.ocean.udel.edu/blacksea/geography/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, najveća dubina mu je do 2.600 m&lt;ref&gt;[http://ec.europa.eu/environment/enlarg/blackseafactsfigures_en.htm Maximum Depth—&quot;Europa - Gateway of the European Union Website&quot;. Environment and Enlargement - The Black Sea: Facts and Figures]&lt;/ref&gt;, a zapremina oko 547.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nature.com/nature/journal/v338/n6214/abs/338411a0.html &quot;Unexpected changes in the oxic/anoxic interface in the Black Sea&quot;, Nature Publishing Group]&lt;/ref&gt;. Važniji gradovi na obalama su: [[Batumi]], [[Burgas]], [[Constanţa]], [[Giresun]], [[Herson]], [[Istanbul]], [[Jalta]], [[Kerč]], [[Mangalia]], [[Năvodari]], [[Novorosijsk]], [[Odesa]], [[Ordu]], [[Poti]], [[Rize]], [[Samsun]], [[Sevastopolj]], [[Soči]], [[Suhumi]], [[Trabzon]], [[Varna]] i [[Zonguldak]].

Crno more ima pozitivan bilans vode, sa godišnjim neto otjecanjem od 300 km3  godišnje kroz Bosfor i Dardanele u Egejsko more.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Miladinova |first1=S. |last2=Stips |first2=A. |last3=Garcia‐Gorriz |first3=E. |last4=Macias Moy |first4=D. |date=juli 2017 |title=Black Sea thermohaline properties: Long‐term trends and variations |journal= Journal of Geophysical Research: Oceans|volume=122 |issue=7 |pages=5624–5644 |doi=10.1002/2016JC012644 |issn=2169-9275 |pmc=5606501 |pmid=28989833|bibcode=2017JGRC..122.5624M }}&lt;/ref&gt; Dok je neto protok vode kroz Bosfor i Dardanele (poznati zajedno kao Turski moreuz) izvan Crnog mora, voda uglavnom teče u oba smjera istovremeno: Gušća, slanija voda iz Egejskog mora teče u Crno more ispod manje guste, svježije vode koja teče iz Crnog mora. Ovo stvara značajan i trajan sloj duboke vode koji se ne odvodi niti miješa i stoga je anoksična. Ovaj anoksični sloj odgovoran je za očuvanje drevnih olupina brodova pronađenih u Crnom moru.

Crno more se na kraju ulijeva u Sredozemno more, preko Turskog moreuza i Egejskog mora. Bosporski moreuz ga povezuje sa malim Mramornim morem koje je zauzvrat povezano sa Egejskim morem preko Dardanela. Na sjeveru, Crno more je povezano s Azovskim morem [[Kerčkim moreuzom|Kerčki moreuz]].

Nivo vode je značajno varirao tokom geološkog vremena. Zbog ovih varijacija u nivou vode u slivu, okolna polica i pripadajuće pregače ponekad su bili suho zemljište. Na određenim kritičnim nivoima vode mogu se uspostaviti veze sa okolnim vodenim tijelima. Kroz najaktivniji od ovih povezujućih puteva, Turski moreuz, Crno more se spaja sa svjetskim okeanom. Tokom geoloških perioda kada ova hidrološka veza nije bila prisutna, Crno more je bilo endorejski basen, koji je funkcionisao nezavisno od globalnog okeanskog sistema (slično Kaspijskom moru danas). Trenutno je nivo vode Crnog mora relativno visok; tako se voda razmjenjuje sa Mediteranom. Crnomorska podmorska rijeka je struja posebno slane vode koja teče kroz moreuz Bosfor i duž morskog dna Crnog mora, prva otkrivena te vrste. O Crnom moru se, između ostalog, raspravlja u svjetskim pitanjima, uključujući trgovinske rute.

== Imena ==

Crno more je poznato na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]] kao ''Εύξεινος Πόντος'' (Eúxeinos Póntos) ili ''Μαύρη Θάλασσα'' (Maúrī Thálassa); 
[[Abhaski jezik|abhaskom]] ''Амшын Еиқәа'' (Amşьn Eik'əa/Amšyn Eik̢°a), [[Balkarski jezik|balkarskom]] ''Къара тенгиз'' (Qara tengiz), [[Bugarski jezik|bugarskom]] ''Черно море'' (Černo more), [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskom]] ''Чрьно морѥ'' (Črĭno morje), [[Čanski jezik|čanskom]] ''უჩა ზუღა'' (Uča Zuğa) ili jednostavno ''Zuğa'', [[Gruzijski jezik|gruzijskom]] ''შავი ზღვა'' (Šavi zghva), [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarskom]] ''Qara deñiz'' ([[Ćirilica]]: ''Къара денъиз''), [[Latinski jezik|latinskom]] ''Pontus Euxinus'' ili jednostavno ''Pontus'', također ''Mare Nigrum'' ili ''Mare Scythicum'', [[Mingrelski jezik|mingrelskom]] ''უჩა ზუღა '' (Uč̣a zuġa), [[Rumunski jezik|rumunskom]] ''Marea Neagră'', [[Ruski jezik|ruskom]] ''Чёрное море'' (Čornoe more), [[Turski jezik|turskom]], ''Karadeniz'', i [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom]] ''Чорне море'' (Čorne more).

== Geografija ==
[[Međunarodna hidrografska organizacija]] definiše granice Crnog mora na sljedeći način:&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://iho.int/uploads/user/pubs/standards/s-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|title=Limits of Oceans and Seas, 3rd edition|year=1953|publisher=International Hydrographic Organization|access-date=28. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho.int/iho_pubs/standard/S-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|archive-date=8. 10. 2011}}&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;Na jugozapadu. Sjeveroistočna granica [[Mramorno more|Mramornog mora]] [Linija koja spaja [[Rt Rumili]] sa [[Rt Anatoli|Rtom Anatoli]] (41°13'N)]. U [[Kerčki moreuz|Kerčkom moreuzu]]. Linija koja spaja [[Rt Takil]] i [[Rt Panagia]] (45°02'N).&lt;/blockquote&gt;

Područje oko Crnog mora se obično naziva [[Crnomorska regija]]. Njegov sjeverni dio leži unutar pojasa [[Černozem]]a (pojasa crnog tla) koji ide od istočne [[Hrvatska|Hrvatske]] (Slavonija), duž [[Dunav]]a (sjeverna [[Srbija]], sjeverne [[Bugarske|Bugarska]] (podunavska nizija) i južne [[Rumunija|Rumunije]] (Vlaška nizija)) do sjeveroistočne [[Ukrajina|Ukrajine]] i dalje preko Centralnog [[Crnozemlje|Crnozemlja]] i južne [[Rusija|Rusije]] u [[Sibir]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Agriculture in the Black Sea Region|url=http://bs-agro.com/index.php/about-us|archive-url=https://web.archive.org/web/20131031072227/http://bs-agro.com/index.php/about-us|archive-date=31. 10. 2013|access-date=14. 1. 2014|publisher=Bs-agro.com}}&lt;/ref&gt;

Litoralna zona Crnog mora se često naziva '''Pontsko primorje''' ili '''Pontijska zona'''.&lt;ref name=&quot;Prothero1&quot;&gt;{{cite book|last=Prothero|first=G.W.|url=http://www.wdl.org/en/item/11766/view/1/17/|title=Anatolia|publisher=H.M. Stationery Office|year=1920|location=London|access-date=29. 8. 2023|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402171106/http://www.wdl.org/en/item/11766/view/1/17/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Najveći zaljevi Crnog mora su [[Karkinitski zaljev]] u Ukrajini; [[Burgaski zaljev]] u Bugarskoj; [[Dnjeparski zaljev]] i [[Dnjestrovski zaljev]], oba u Ukrajini; i [[Hamsilos zaljev]] i [[Samsun zaljev]], oba u Turskoj.&lt;ref name=&quot;bsnn.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bsnn.org/black_sea.html|title=Black Sea NGO Network &amp;#124; Our Black Sea|website=www.bsnn.org}}&lt;/ref&gt;

=== Odvodni bazen ===
Najveće [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] koje se ulijevaju u Crno more su:

{{Div col|colwidth=10em}}
# [[Dunav]]
# [[Dnjepar]]
# [[Don]]
# [[Dnjestar]]
# [[Kızıl (rijeka)|Kızıl]]
# [[Kuban (rijeka)|Kuban]]
# [[Sakarja]]
# [[Južni Bug]]
# [[Čoroh]]
# [[Ješilirmak]]
# [[Rioni]]
# [[Jeja]]
# [[Mijus]]
# [[Kamčija]]
# [[Enguri]]
# [[Kaljmius]]
# [[Moločna]]
# [[Tiligul]]
# [[Veliki Kujalnik]]
# [[Velika]]
# [[Rezovo]]
# [[Kodori (rijeka)|Kodori]]
# [[Bzib]]
# [[Supsa (rijeka)|Supsa]]
# [[Mzimta]]
{{Div col end}}
Ove rijeke i njihove pritoke čine 2 miliona km2 sliva Crnog mora koji pokriva u potpunosti ili djelomično 24 zemlje:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.blacksea-commission.org/_publ-ML-CH1.asp|title=Marine Litter Report|website=www.blacksea-commission.org|access-date=29. 8. 2023|archive-date=19. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220319062756/http://www.blacksea-commission.org/_publ-ML-CH1.asp|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|doi = 10.1080/14683850500122943|title = Europe's new region: The Black Sea in the wider Europe neighbourhood|year = 2005 |last = Aydin|first = Mustafa|journal = Southeast European and Black Sea Studies|volume = 5|issue = 2|pages = 257–283|s2cid = 154395443}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://blacksea-cbc.net/overview/|title=Black Sea|access-date=7. 9. 2020|archive-date=7. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200907151235/https://blacksea-cbc.net/overview/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.oceansatlas.org/subtopic/en/c/922/|title=UN Atlas of the Oceans: Subtopic|website=www.oceansatlas.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.fao.org/fileadmin/user_upload/oceanatlas/img/1132587048006_BSBasinPolitical.gif| title = The Black Sea Basin}}&lt;/ref&gt;
{{div col|colwidth=16em}}
#[[Albanija]]
#[[Austrija]]
#[[Bjelorusija]]
#[[Bosna i Hercegovina]]
#[[Bugarska]]
#[[Hrvatska]]
#[[Češka]]
#[[Gruzija]]
#[[Njemačka]]
#[[Grčka]]
#[[Mađarska]]
#[[Italija]]
#[[Crna Gora]]
#[[Moldavija]]
#[[Sjeverna Makedonija]]
#[[Poljska|Poljsku]]
#[[Rumunija]]
#[[Rusija]]
#[[Srbija]]
#[[Slovačka]]
#[[Slovenija]]
#[[Švicarska]]
#[[Turska]]
#[[Ukrajina]]

{{div col end}}

== Bibliografija ==

* Charles King, ''The Black Sea: A History'', 2004, {{ISBN|0-19-924161-9}}
* William Ryan and Walter Pitman, ''Noah's Flood'', 1999, {{ISBN|0-684-85920-3}}
* Neal Ascherson, ''Black Sea'' (Vintage 1996), {{ISBN|0-09-959371-8}}
* [[Özhan Öztürk]]. Karadeniz: Ansiklopedik Sözlük (&quot;Crno more: Enciklopedijski rječnik). 2 Cilt (2 toma). Heyamola Publishing. Istanbul.2005 {{ISBN|975-6121-00-9}}.

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

{{Commonscat|Black Sea}}
* [http://www.blacksea-archaeology.org/ The Center for Black Sea Archaeology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051123034629/http://www.blacksea-archaeology.org/ |date=23. 11. 2005 }} (na njemačkom i engleskom)
* [http://goobix.com/black-sea-pictures/ Goobix.com - Black Sea Pictures] (iz februara 2005.)
* [http://www.museum.upenn.edu/Sinop/SinopIntro.htm The Black Sea Trade Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051215163815/http://www.museum.upenn.edu/sinop/SinopIntro.htm |date=15. 12. 2005 }}
* [https://web.archive.org/web/20060212061504/http://ebs.hit.bg/ ECOLOGY OF BLACK SEA]

{{Spisak svjetskih mora}}
{{Hidrografija BiH}}
{{Hidrografija Slovenije}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Crno more]]
[[Kategorija:Mora]]
[[Kategorija:Turska mora]]</text>
      <sha1>pynmmutqm5ylhi97q4a2w78a1ymx7h2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839305</id>
      <parentid>3839287</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T07:00:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839305</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12420" sha1="jwwu2o958as1d35dh2e389nwndf752l" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime = Crno more
| slika = Black Sea coast of Georgia (country), with skyline of Batumi on the horizon.jpg
| opis = Obala Crnog mora u zapadnoj [[Gruzija|Gruziji]]
| vrsta = More
| priliv = [[Dunav]], [[Dnjepar]], [[Južni Bug]], [[Dnjestar]], [[Don (rijeka)|Don]], [[Kuban (rijeka)]], [[Rioni]], [[Kizil (rijeka)|Kizil]]
| odliv = [[Bosfor]]
| države_sliva = [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Ukrajina]], [[Rusija]], [[Gruzija]], [[Turska]]
| dužina = 1.175
| površina = 436.402
| maks_dubina = 2.600
| zapremina = 547.000
| širina_stepeni = 35
| širina_minuta = 
| širina_sekundi = 
| širina_SJ = &lt;!-- N ili S --&gt;
| dužina_stepeni = 44
| dužina_minuta = 
| dužina_sekundi = 
| dužina_IZ = &lt;!-- E ili W --&gt;
}}

'''Crno more''' je kontinentalno [[more]] smješteno između jugoistočne [[Evropa|Evrope]], [[Anadolija|Anadolije]] i [[Kavkaz]]a, moreuzima povezano sa [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] preko [[Egejsko more|Egejskog]] i [[Mramorno more|Mramornog mora]]. Između Crnog i Mramornog mora nalazi se [[Bosfor]], na čijim obalama se nalazi turski grad [[Istanbul]]. Crno more je također povezano i sa [[Azovsko more|Azovskim morem]] preko [[Kerč]]kog moreuza.

Crno more opskrbljuju glavne rijeke, prvenstveno [[Dunav]], [[Dnjepar]] i [[Don (rijeka)|Don]]. Shodno tome, dok šest zemalja ima obalu na moru, njen sliv obuhvata dijelove 24 zemlje u Evropi.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://blacksea-education.ru/e2.shtml| title = &quot;Black Sea Geography, Oceanography, Ecology, History&quot;| access-date = 18. 2. 2018| archive-date = 22. 2. 2018| archive-url = https://web.archive.org/web/20180222094304/http://blacksea-education.ru/e2.shtml}} ''Living Black Sea''&lt;/ref&gt;

Zemlje koje leže na obalama Crnog mora su: [[Turska]], [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Ukrajina]], [[Rusija]], i [[Gruzija]]; [[Krim]]sko [[poluostrvo]] je ukrajinska autonomna republika (trenutačno pod ruskom okupacijom).

Crno more ima površinu od 436.400&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (168.495&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; milja) (ne uključujući Azovsko more)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ocean.udel.edu/blacksea/geography/index.html |title=Surface Area—&quot;Black Sea Geography&quot;, University of Delaware College of Marine Studies, 2003 |access-date=8. 7. 2010 |archive-date=29. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070429164645/http://www.ocean.udel.edu/blacksea/geography/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, najveća dubina mu je do 2.600 m&lt;ref&gt;[http://ec.europa.eu/environment/enlarg/blackseafactsfigures_en.htm Maximum Depth—&quot;Europa - Gateway of the European Union Website&quot;. Environment and Enlargement - The Black Sea: Facts and Figures]&lt;/ref&gt;, a zapremina oko 547.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nature.com/nature/journal/v338/n6214/abs/338411a0.html &quot;Unexpected changes in the oxic/anoxic interface in the Black Sea&quot;, Nature Publishing Group]&lt;/ref&gt;. Važniji gradovi na obalama su: [[Batumi]], [[Burgas]], [[Constanţa]], [[Giresun]], [[Herson]], [[Istanbul]], [[Jalta]], [[Kerč]], [[Mangalia]], [[Năvodari]], [[Novorosijsk]], [[Odesa]], [[Ordu]], [[Poti]], [[Rize]], [[Samsun]], [[Sevastopolj]], [[Soči]], [[Suhumi]], [[Trabzon]], [[Varna]] i [[Zonguldak]].

Crno more ima pozitivan bilans vode, sa godišnjim neto otjecanjem od 300 km3  godišnje kroz Bosfor i Dardanele u Egejsko more.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Miladinova |first1=S. |last2=Stips |first2=A. |last3=Garcia‐Gorriz |first3=E. |last4=Macias Moy |first4=D. |date=juli 2017 |title=Black Sea thermohaline properties: Long‐term trends and variations |journal= Journal of Geophysical Research: Oceans|volume=122 |issue=7 |pages=5624–5644 |doi=10.1002/2016JC012644 |issn=2169-9275 |pmc=5606501 |pmid=28989833|bibcode=2017JGRC..122.5624M }}&lt;/ref&gt; Dok je neto protok vode kroz Bosfor i Dardanele (poznati zajedno kao Turski moreuz) izvan Crnog mora, voda uglavnom teče u oba smjera istovremeno: Gušća, slanija voda iz Egejskog mora teče u Crno more ispod manje guste, svježije vode koja teče iz Crnog mora. Ovo stvara značajan i trajan sloj duboke vode koji se ne odvodi niti miješa i stoga je anoksična. Ovaj anoksični sloj odgovoran je za očuvanje drevnih olupina brodova pronađenih u Crnom moru.

Crno more se na kraju ulijeva u Sredozemno more, preko Turskog moreuza i Egejskog mora. Bosporski moreuz ga povezuje sa malim Mramornim morem koje je zauzvrat povezano sa Egejskim morem preko Dardanela. Na sjeveru, Crno more je povezano s Azovskim morem [[Kerčkim moreuzom|Kerčki moreuz]].

Nivo vode je značajno varirao tokom geološkog vremena. Zbog ovih varijacija u nivou vode u slivu, okolna polica i pripadajuće pregače ponekad su bili suho zemljište. Na određenim kritičnim nivoima vode mogu se uspostaviti veze sa okolnim vodenim tijelima. Kroz najaktivniji od ovih povezujućih puteva, Turski moreuz, Crno more se spaja sa svjetskim okeanom. Tokom geoloških perioda kada ova hidrološka veza nije bila prisutna, Crno more je bilo endorejski basen, koji je funkcionisao nezavisno od globalnog okeanskog sistema (slično Kaspijskom moru danas). Trenutno je nivo vode Crnog mora relativno visok; tako se voda razmjenjuje sa Mediteranom. Crnomorska podmorska rijeka je struja posebno slane vode koja teče kroz moreuz Bosfor i duž morskog dna Crnog mora, prva otkrivena te vrste. O Crnom moru se, između ostalog, raspravlja u svjetskim pitanjima, uključujući trgovinske rute.

== Imena ==

Crno more je poznato na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]] kao ''Εύξεινος Πόντος'' (Eúxeinos Póntos) ili ''Μαύρη Θάλασσα'' (Maúrī Thálassa); 
[[Abhaski jezik|abhaskom]] ''Амшын Еиқәа'' (Amşьn Eik'əa/Amšyn Eik̢°a), [[Balkarski jezik|balkarskom]] ''Къара тенгиз'' (Qara tengiz), [[Bugarski jezik|bugarskom]] ''Черно море'' (Černo more), [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskom]] ''Чрьно морѥ'' (Črĭno morje), [[Čanski jezik|čanskom]] ''უჩა ზუღა'' (Uča Zuğa) ili jednostavno ''Zuğa'', [[Gruzijski jezik|gruzijskom]] ''შავი ზღვა'' (Šavi zghva), [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarskom]] ''Qara deñiz'' ([[Ćirilica]]: ''Къара денъиз''), [[Latinski jezik|latinskom]] ''Pontus Euxinus'' ili jednostavno ''Pontus'', također ''Mare Nigrum'' ili ''Mare Scythicum'', [[Mingrelski jezik|mingrelskom]] ''უჩა ზუღა '' (Uč̣a zuġa), [[Rumunski jezik|rumunskom]] ''Marea Neagră'', [[Ruski jezik|ruskom]] ''Чёрное море'' (Čornoe more), [[Turski jezik|turskom]], ''Karadeniz'', i [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom]] ''Чорне море'' (Čorne more).

== Geografija ==
[[Međunarodna hidrografska organizacija]] definiše granice Crnog mora na sljedeći način:&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://iho.int/uploads/user/pubs/standards/s-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|title=Limits of Oceans and Seas, 3rd edition|year=1953|publisher=International Hydrographic Organization|access-date=28. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho.int/iho_pubs/standard/S-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|archive-date=8. 10. 2011}}&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;Na jugozapadu. Sjeveroistočna granica [[Mramorno more|Mramornog mora]] [Linija koja spaja [[Rt Rumili]] sa [[Rt Anatoli|Rtom Anatoli]] (41°13'N)]. U [[Kerčki moreuz|Kerčkom moreuzu]]. Linija koja spaja [[Rt Takil]] i [[Rt Panagia]] (45°02'N).&lt;/blockquote&gt;

Područje oko Crnog mora se obično naziva [[Crnomorska regija]]. Njegov sjeverni dio leži unutar pojasa [[Černozem]]a (pojasa crnog tla) koji ide od istočne [[Hrvatska|Hrvatske]] (Slavonija), duž [[Dunav]]a (sjeverna [[Srbija]], sjeverne [[Bugarske|Bugarska]] (podunavska nizija) i južne [[Rumunija|Rumunije]] (Vlaška nizija)) do sjeveroistočne [[Ukrajina|Ukrajine]] i dalje preko Centralnog [[Crnozemlje|Crnozemlja]] i južne [[Rusija|Rusije]] u [[Sibir]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Agriculture in the Black Sea Region|url=http://bs-agro.com/index.php/about-us|archive-url=https://web.archive.org/web/20131031072227/http://bs-agro.com/index.php/about-us|archive-date=31. 10. 2013|access-date=14. 1. 2014|publisher=Bs-agro.com}}&lt;/ref&gt;

Litoralna zona Crnog mora se često naziva '''Pontsko primorje''' ili '''Pontijska zona'''.&lt;ref name=&quot;Prothero1&quot;&gt;{{cite book|last=Prothero|first=G.W.|url=http://www.wdl.org/en/item/11766/view/1/17/|title=Anatolia|publisher=H.M. Stationery Office|year=1920|location=London|access-date=29. 8. 2023|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402171106/http://www.wdl.org/en/item/11766/view/1/17/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Najveći zaljevi Crnog mora su [[Karkinitski zaljev]] u Ukrajini; [[Burgaski zaljev]] u Bugarskoj; [[Dnjeparski zaljev]] i [[Dnjestrovski zaljev]], oba u Ukrajini; i [[Hamsilos zaljev]] i [[Samsun zaljev]], oba u Turskoj.&lt;ref name=&quot;bsnn.org&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bsnn.org/black_sea.html|title=Black Sea NGO Network &amp;#124; Our Black Sea|website=www.bsnn.org}}&lt;/ref&gt;

=== Odvodni bazen ===
Najveće [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] koje se ulijevaju u Crno more su:

{{Div col|colwidth=10em}}
# [[Dunav]]
# [[Dnjepar]]
# [[Don]]
# [[Dnjestar]]
# [[Kızıl (rijeka)|Kızıl]]
# [[Kuban (rijeka)|Kuban]]
# [[Sakarja]]
# [[Južni Bug]]
# [[Čoroh]]
# [[Ješilirmak]]
# [[Rioni]]
# [[Jeja]]
# [[Mijus]]
# [[Kamčija]]
# [[Enguri]]
# [[Kaljmius]]
# [[Moločna]]
# [[Tiligul]]
# [[Veliki Kujalnik]]
# [[Velika]]
# [[Rezovo]]
# [[Kodori (rijeka)|Kodori]]
# [[Bzib]]
# [[Supsa (rijeka)|Supsa]]
# [[Mzimta]]
{{Div col end}}
Ove rijeke i njihove pritoke čine 2 miliona km2 sliva Crnog mora koji pokriva u potpunosti ili djelomično 24 zemlje:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.blacksea-commission.org/_publ-ML-CH1.asp|title=Marine Litter Report|website=www.blacksea-commission.org|access-date=29. 8. 2023|archive-date=19. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220319062756/http://www.blacksea-commission.org/_publ-ML-CH1.asp|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|doi = 10.1080/14683850500122943|title = Europe's new region: The Black Sea in the wider Europe neighbourhood|year = 2005 |last = Aydin|first = Mustafa|journal = Southeast European and Black Sea Studies|volume = 5|issue = 2|pages = 257–283|s2cid = 154395443}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://blacksea-cbc.net/overview/|title=Black Sea|access-date=7. 9. 2020|archive-date=7. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200907151235/https://blacksea-cbc.net/overview/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.oceansatlas.org/subtopic/en/c/922/|title=UN Atlas of the Oceans: Subtopic|website=www.oceansatlas.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.fao.org/fileadmin/user_upload/oceanatlas/img/1132587048006_BSBasinPolitical.gif| title = The Black Sea Basin}}&lt;/ref&gt;
{{div col|colwidth=16em}}
#[[Albanija]]
#[[Austrija]]
#[[Bjelorusija]]
#[[Bosna i Hercegovina]]
#[[Bugarska]]
#[[Hrvatska]]
#[[Češka]]
#[[Gruzija]]
#[[Njemačka]]
#[[Grčka]]
#[[Mađarska]]
#[[Italija]]
#[[Crna Gora]]
#[[Moldavija]]
#[[Sjeverna Makedonija]]
#[[Poljska|Poljsku]]
#[[Rumunija]]
#[[Rusija]]
#[[Srbija]]
#[[Slovačka]]
#[[Slovenija]]
#[[Švicarska]]
#[[Turska]]
#[[Ukrajina]]

{{div col end}}

== Bibliografija ==
* Charles King, ''The Black Sea: A History'', 2004, {{ISBN|0-19-924161-9}}
* William Ryan and Walter Pitman, ''Noah's Flood'', 1999, {{ISBN|0-684-85920-3}}
* Neal Ascherson, ''Black Sea'' (Vintage 1996), {{ISBN|0-09-959371-8}}
* [[Özhan Öztürk]]. Karadeniz: Ansiklopedik Sözlük (&quot;Crno more: Enciklopedijski rječnik). 2 Cilt (2 toma). Heyamola Publishing. Istanbul.2005 {{ISBN|975-6121-00-9}}.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Black Sea}}
* [http://www.blacksea-archaeology.org/ The Center for Black Sea Archaeology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051123034629/http://www.blacksea-archaeology.org/ |date=23. 11. 2005 }} (na njemačkom i engleskom)
* [http://goobix.com/black-sea-pictures/ Goobix.com - Black Sea Pictures] (iz februara 2005.)
* [http://www.museum.upenn.edu/Sinop/SinopIntro.htm The Black Sea Trade Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051215163815/http://www.museum.upenn.edu/sinop/SinopIntro.htm |date=15. 12. 2005 }}
* [https://web.archive.org/web/20060212061504/http://ebs.hit.bg/ ECOLOGY OF BLACK SEA]

{{Spisak svjetskih mora}}
{{Hidrografija BiH}}
{{Hidrografija Slovenije}}
{{Hidrografija Sjeverne Makedonije}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Crno more]]
[[Kategorija:Mora]]
[[Kategorija:Turska mora]]</text>
      <sha1>jwwu2o958as1d35dh2e389nwndf752l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Egejsko more</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12352</id>
    <revision>
      <id>3839307</id>
      <parentid>3757678</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T07:01:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5168" sha1="er1khgotfgicq3mefl820wsy24eftww" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                  = Egejsko more 
| slika                = Locatie Egeische Zee.PNG
| opis                 = Egejsko more na karti
| lokacija             = [[Sredozemsko more]]
| koordinate           = &lt;!-- {{coord|25|MM|SS|N|39|MM|SS|W|region:ZZ_type:waterbody|display =inline,title}} --&gt;
| vrsta                = More
| priliv               = [[Inachos]], [[Ilisos]], [[Spercheios]], [[Pineios]], [[Haliacmon]], [[Vardar]], [[Struma]], [[Nestos]], [[Maritsa]]
| odliv                = [[Sredozemsko more]]
| države_sliva         = [[Grčka]], [[Turska]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Srbija]], [[Bugarska]]
| oznaka               = 
| datum_izgradnje      = &lt;!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine  --&gt;
| inžinjer             = 
| datum_plavljenja     = &lt;!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine  --&gt;
| dužina               = 700
| širina               = 400
| površina             = 214,000
| dubina               = 
| dubina_ref           =
| maks_dubina          = 3,544
| zapremina            =
| zapremina_ref        = 
| vrijeme_zadržavanja  = 
| slanost              = 
| obala                = 
| obala_ref            =
| nadmorska_visina     =
| nadmorska_visina_ref =  
| zamrznuto            = 
| ostrva               = 
| sekcije              = 
| rovovi               = 
| klupe                = 
| gradovi              = 
| pushpin_karta           = &lt;!-- ime lokacijske karte za Šablon:Lokacijska karta. Zahtjeva koordinate u obliku širina_stepeni= i dužina_stepeni= --&gt;
| pushpin_oznaka_pozicija = &lt;!-- left, right, top ili bottom --&gt;
| pushpin_karta_alt         = 
| pushpin_karta_opis        = 
| širina_stepeni  = 39  |širina_minuta  =  |širina_sekundi  =  |širina_SJ  = &lt;!-- N ili S --&gt;
| dužina_stepeni  = 25 |dužina_minuta  =  |dužina_sekundi  =  |dužina_IZ  = &lt;!-- E ili W --&gt;
}}
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Greece sm03.png|mini|250p|Egejsko more]]
'''Egejsko more''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Αιγαίον Πέλαγος, ''Aigaion Pelagos''; [[Turski jezik|turski]]: ''Ege Denizi'' ili ''Adalar Denizi''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.dzkk.tsk.tr/denizweb/hata.php |title=Arhivirana kopija |access-date=19. 6. 2015 |archive-date=3. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150103081125/http://www.dzkk.tsk.tr/denizweb/hata.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;) jest rukavac [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], smješten između [[Grčka|Grčke]] i [[Turska|Turske]]. 
Na sjeveru je povezano sa [[Mramorno more|Mramornim morem]] preko [[moreuz]]a [[Dardaneli]] a preko [[Bosfor]]a i sa [[Crno more|Crnim morem]].
[[Egejska ostrva]] nalaze se unutar ovog mora kao i na njegovoj južnoj strani a od značajnijih tu su: [[Kreta]] i [[Rodos]].

Smatra se kolijevkom dvije velike [[Antika|antičke]] kulture, [[Kreta|kretske]] i [[Stara Grčka|grčke]]. Kasnije su tim morem vladali [[Perzija]]nci [[Rimsko carstvo|Rimljani]], [[Bizant]]inci, [[Genova|Đenovljani]] i [[Mletačka Republika|Mlečani]], kao i [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlije]]. Danas Egejsko more dijele [[Grčka]] (veći dio) i [[Turska]] (manji dio).

U [[antika|antičko]] vrijeme Egejska ostrva (često drugo ime za Egejsko more) su bili izvorište kulturnog razvoja i &quot;šablon&quot; za današnju [[demokratija|demokratiju]]. Razvijalo se [[pomorstvo]], [[trgovina]] i posredovalo se znanje.

== Etimologija ==

Još od antičkih vremena postoje razna objašnjenja za ime Egejskog mora. Prema nekim od njih, more je nazvano prema grčkom gradu Aegae, odnosno poslije Aegea, ili prema kraljica Amazonki, koja je umrla u ovom moru, ili, posebno među Atinjanima, prema [[Egej]]u (Aegeus), kralju [[Atina (država)|Atine]] i ocu [[Tezej]]a, koji se bacio i utopio u moru od tuge za sinom pomislivši da je sin ubijen od strane [[Minotaur]]a.

U nekim južnoslovenskim jezicima, Egejsko more se često naziva i Bijelo more (primjer [[Bugarski jezik|bugarskog jezika]]: Бяло море).&lt;ref&gt;Zbornik Matice srpske za društvene nauke: (1961), Volumes 28-31, str.74&lt;/ref&gt;

== Geografija ==

Egejsko more se prostire na površini od oko 214.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; a dugo je oko 610 i široko oko 300 kilometara. 
Maksimalna dubina mora je 3.543 metara (istočno od ostrva Kreta). 
Egejska ostrva, koja se nalaze unutar mora, sa sljedećim ostrvima (uglavnom raspoređena od zapada prema istoku): [[Kitera]], [[Antikitera]], Kreta, [[Kasos]], [[Karpatos]] i Rodos, razgraničavaju more na jugu.

Egejska ostrva, koja gotovo sva pripadaju Grčkoj, mogu se podijeliti u sedam grupa:

* [[Sjeveroistočna egejska ostrva]] 
* [[Eubeja]]
* Sjeverni [[Sporadi]]
* [[Kikladi]]
* [[Saronska ostrva]]
* [[Dodekanez]] (ili južni Sporadi)
* [[Kreta]]

== Također pogledajte ==
* [[Santorini (ostrvo)|Santorini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat|Aegean Sea}}
{{Spisak svjetskih mora}}
{{Hidrografija Sjeverne Makedonije}}

[[Kategorija:Egejsko more]]
[[Kategorija:Geografija Grčke]]
[[Kategorija:Geografija Turske]]
[[Kategorija:Grčka mora]]
[[Kategorija:Mediteran]]
[[Kategorija:Mora]]
[[Kategorija:Sredozemno more]]
[[Kategorija:Turska mora]]</text>
      <sha1>er1khgotfgicq3mefl820wsy24eftww</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Madagaskar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12690</id>
    <revision>
      <id>3839359</id>
      <parentid>3793444</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:55:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12417" sha1="im8u5bmz1ov7t83eehbi3a7dksdkz4b" xml:space="preserve">{{Infokutija država|
izvorno_ime                    =Repoblikan'i Madagasikara&lt;br /&gt;République de Madagascar|
zvanično_ime                   =Republika Madagaskar|
ime_genitiv                    =Madagaskara|
zastava                        =Flag of Madagascar.svg|
grb                            =Coat_of_arms_of_Madagascar.svg|
mapa                           =LocationMadagascar.png|
službeni_jezik                 =[[Malgaški jezik|malgaški]] i [[Francuski jezik|francuski]]|
glavni_grad                    =[[Antananarivo]]|
vrsta_prve_vlasti              =Predsjednik|
vladar_prva_vlast              = [[Michael Randrianirina]]|
vrsta_druge_vlasti             =Predsjednik vlade|
vladar_druga_vlast             =[[Herintsalama Rajaonarivelo]]|
po_površini_na_svijetu         =46.|
površina                       =592.796|
procenat_vode                  =0,9|
po_broju_stanovnika_na_svijetu =56.|
stanovnika                     =31.964.956|
gustoća                        =54|
nezavisnost                    =Od [[Francuska|Francuske]] [[26. juni|26. juna]] [[1960]].|
valuta                         =[[Ariary]] (5 iraimbilanja)|
vremenska_zona                 =[[UTC]] +3|
himna                          =&quot;[[Ry Tanindraza nay malala ô]]&quot;|
internetski_nastavak           =[[.mg]]|
pozivni_broj                   =261|
|}}
[[Datoteka:Madagascar-carte.png|mini|desno|250px|Madagascar]]'''Republika Madagaskar''' (malagaški: ''Repoblikan'i Madagasikara,'' [[Francuski jezik|francuski]]: ''République de Madagascar'') ili '''Madagaskar''' ([[Malagaški jezik|malagaški]]: ''Madagasikara'') (i prije poznata kao '''[[Malagaška Republika]]''') [[Ostrvska država|ostrvska je država]] u [[Indijski okean|Indijskom okeanu]], otprilike 400 kilometara od obale [[Istočna Afrika|Istočne Afrike]] preko [[Mozambički kanal|Mozambičkog kanala]]. Sa površinom od 592.800&amp;nbsp;km², Madagaskar je druga najveća ostrvska država na svijetu nakon [[Indonezija|Indonezije]].&lt;ref name=&quot;world-atlas&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.worldatlas.com/articles/which-are-the-island-countries-of-the-world.html|title=Island Countries of the World|publisher=WorldAtlas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20171207094959/http://www.worldatlas.com/articles/which-are-the-island-countries-of-the-world.html|archive-date=7. 12. 2017|access-date=10. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Sastoji se od otoka [[Geografija Madagaskara|Madagaskara]] (četvrti najveći otok na svijetu) i mnogih manjih perifernih otoka. Nakon prahistorijskog raspada superkontinenta [[Gondvana]], Madagaskar se odcijepio od [[Indijskog potkontinent]]a prije otprilike 88 miliona godina, dopuštajući autohtonim biljkama i životinjama da se razvijaju u relativnoj izolaciji. Zato je Madagaskar žarište za biološku raznolikost; više od 90% divljih životinja je endemskih.

== Etimologija ==
Na [[Malgaški jezik|malgaškom jeziku]] [[Madagaskar (ostvo)|ostrvo Madagaskar]] naziva se ''Madagasikara'' (madagaskarski izgovor: [madaɡasʲˈkʲarə̥]),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/madagascar|title=madagascar {{!}} Origin and meaning of the name madagascar by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=27. 6. 2021}}&lt;/ref&gt; a njegovi stanovnici nazivaju se [[Madagaskari]]ma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://stylemanual.ngs.org/home/M/madagascan-malagasy|title=Madagascan, Malagasy - National Geographic Style Manual|date=25. 5. 2013|website=web.archive.org|access-date=27. 6. 2021|archive-date=25. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130525104716/http://stylemanual.ngs.org/home/M/madagascan-malagasy|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://theconversation.com/malagasy-or-is-it-madagascan-our-research-provides-the-answer-128343|title=Malagasy? Or is it Madagascan? Our research provides the answer|last=Raveloson|first=Andriamiranto|website=The Conversation|language=en|access-date=27. 6. 2021}}&lt;/ref&gt; Ostrvski naziv &quot;Madagaskar&quot; nije lokalnog porijekla, već su ga [[Evropa|Evropljani]] popularizirali u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]].&lt;ref&gt;Cousins (1895), pp. 11–12&lt;/ref&gt; Ime ''Madageiscar'' prvi put je zabilježeno u memoarima [[venecija]]nskog istraživača [[Marco Polo|Marca Pola]] iz 13. vijeka kao iskvarena transliteracija imena ''Mogadishu'', [[Somalija|somalijske]] luke s kojom je Polo zbunio ostrvo.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Room (2006), p. 230&lt;/ref&gt;

Na [[Dan svetog Lovre]] 1500. godine, [[portugal]]ski istraživač [[Diogo Dias]] sletio je na ostrvo i nazvao ga ''São Lourenço''. Polovo ime bilo je preferirano i popularizirano na [[Renesansa|renesansnim]] kartama. Čini se da lokalno stanovništvo nije koristilo nijedno ime na malgaškom jeziku koje je prethodilo ''Madagasikari'' da bi se odnosilo na ostrvo, iako su neke zajednice imale svoje ime za dio ili cijelu zemlju koju su naseljavale.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija Madagaskara}}
Prema arheološkim nalazima, smatra se da su ljudi prvi put naselili ovo ostrvo u periodu oko 2000. godine p.n.e. Tradicionalno, arheolozi su procijenili da su najraniji doseljenici na ostrvo stigli u uzastopnim valovima tokom perioda između 350. p.n.e. i 550. godine. U oba slučaja, Madagaskar je jedna od posljednjih velikih kopnenih masa na Zemlji koje je čovjek naselio.
Pretpostavlja se da je prvobitno naseljen stanovnicima iz jugoistočne [[Azija|Azije]], koji su na ovo mjesto pristigli kanuima, sa ostrva [[Borneo]]. Prvi doseljenici su na Madagaskaru naišli na obilje megafaune, uključujući gigantske lemure, slonovke, gigantske fose i malagajske nilske konje, koji su u međuvremenu izumrli zbog lova i uništavanja njihovih staništa. Arapski trgovci su prvi put posjetili ostrvo u periodu između 7. i 9. vijeka. Talas naseljavanja [[Bantu]] naroda iz [[Jugoistočna Afrika|Jugoistočne Afrike]] desio se oko 1000. godine.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Madagaskara}}
Madagaskar je jedno od najvećih ostrva u Indijskom okeanu.

Država se sastoji od tri veće [[Geografija|geografske]] cjeline: uske obalne nizine na [[istok]]u, gusto naseljene centralne visoravni i šire i brežuljkaste obalne nizine na [[zapad]]u. U centralnoj visoravni, te na [[sjever]]u i [[jug]]u ostrva izdižu se [[vulkan]]ski planinski masivi (najviši vrh je 2.876 m visoki Maromokotro u sjevernom masivu Tsaratanani). Zapadna obala ima mnoge zaštićene luke i široke ravnice, dok jugozapad čini regija visoravni i [[Pustinja|pustinje]].

Zbog izolacije od ostatka svjetskog kopna na otoku živi oko 5% svih životinjskih i biljnih vrsta na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], od kojih su 80% [[endem]]i.

Postoje dva godišnja doba: od [[Novembar|novembra]] do [[april]]a je toplo i [[Kiša|kišovito]], a od [[maj]]a do [[Oktobar|oktobra]] je hladnije i suho. Dominiraju jugoistočni vjetrovi, sa povremenim ciklonima.

== Vlada ==
=== Struktura ===
[[Datoteka:Antananarivo06.jpg|thumb|300px|[[Antananarivo]] je politički i ekonomski centar Madagaskara]]
U Madagaskaru se koristi [[polupredsjednički sistem]] vlasti uz [[predstavnička demokratija|predstavničku demokratiju]] i višestranačje. Izabrani predsjednik je ''šef'' države i bira premijera, koji predsjedniku preporučuje kandidate na osnovu čega se formira i bira Vlada. Prema ustavu, izvršnu vlast vrši Vlada, a zakonodavna vlast pripada ministarskom kabinetu, [[Senat Madagaskara|Senatu]] i [[Nacionalna skupština Madagaskara|Nacionalnoj skupštini]], iako u stvarnosti ova dva posljednja nabrojana zakonodavna tijela vrše minornu zakonodavnu ulogu. Ustav uspostavlja nezavisne izvršne, zakonodavne i sudske vlasti i nalaže za izabranog predsjednika ograničenje trajanja mandata na maksimalno tri mandata u trajanju od po pet godina.&lt;ref name ''about''&gt;{{Cite web |url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/5460.htm |title=Bureau of African Affairs (3 May 2011). &quot;Background Note: Madagascar&quot;. U.S. Department of State. Archived from the original on 24 August 2011. Pristupljeno 2.6.2017. |access-date=24. 8. 2011 |archive-date=24. 8. 2011 |archive-url=https://www.webcitation.org/61Be3ZCkK?url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/5460.htm |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Birači, direktno putem izbornog procesa, biraju predsjednika i 127 članova Nacionalne skupštine na mandat od pet godina. Svih 33 članova Senata, od kojih je 22 senatora koji predstavljaju regije a 11 imenuje predsjednik, obavljaju mandat u trajanju od šest godina.

Na nižem administrativnom nivou, na Madagaskaru postoji 22 regije kojima upravlja guverner i vijeće regija. Regije se dalje dijele na distrikte i komune. Sudski sistem je uspostavljen po uzoru na francuski sistem, sa Visokim ustavnim sudom, Visokim sudom pravde, Vrhovnim, Apelacionim i krivičnim sudovima, kao i sudovima prvog stepena..&lt;ref name=justiceMada&gt;Nalla (2010), pp. 122–128&lt;/ref&gt;

Antananarivo je administrativni, glavni i najveći grad Madagaskara.&lt;ref name ''about''&gt;{{Cite web |url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/5460.htm |title=Bureau of African Affairs (3 May 2011). &quot;Background Note: Madagascar&quot;. U.S. Department of State. Archived from the original on 24 August 2011. Pristupljeno 2.6.2017. |access-date=24. 8. 2011 |archive-date=24. 8. 2011 |archive-url=https://www.webcitation.org/61Be3ZCkK?url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/5460.htm |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Nalazi se u regiji visoravni, blizu geografskog centra ostrva.

== Političke podjele ==
{{Glavni|Regije Madagaskara}}
Madagaskar je administrativno podijeljen na 22 regije (faritra). Do 4. oktobra 2009. godine, prvi nivo administrativne podjele činile su provincije kojih je bilo ukupno 6. Ukidanjem provincija, kao prvi nivo administrativne uprave postale su regije. Regije se dalje dijele na distrikte kojih je ukupno 119. Niži nivo podjele obuhvata i commune (1.579) i fokontany (17.485).

== Ekonomija ==
{{Glavni|Ekonomija Madagaskara}}

== Stanovništvo ==
Prema procjeni iz 2016. godine, u Madagaskaru je živjelo oko 24 miliona stanovnika. Godišnja stopa rasta stanovništva u Madagaskar je iznosila 2,9% u 2009. godini.&lt;ref name ''about''&gt;{{Cite web |url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/5460.htm |title=Bureau of African Affairs (3 May 2011). &quot;Background Note: Madagascar&quot;. U.S. Department of State. Archived from the original on 24 August 2011. Pristupljeno 2.6.2017. |access-date=24. 8. 2011 |archive-date=24. 8. 2011 |archive-url=https://www.webcitation.org/61Be3ZCkK?url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/5460.htm |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Prema podacima u Madagaskaru je 1900. godine živjelo 2,2 miliona stanovnika. 
Oko 42,5% stanovništva je mlađe od 15 godina, dok je 54,5% stanovništva u dobi između 15 i 64 godina života. Stariji od 65 godina čine 3% od ukupnog broja staanovništva.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.africaneconomicoutlook.org/fileadmin/uploads/aeo/Country_Notes/2011/Full/Madagascar.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 1. 2012 |archive-date=28. 1. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/651TPJaOc?url=http://www.africaneconomicoutlook.org/fileadmin/uploads/aeo/Country_Notes/2011/Full/Madagascar.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Od nezavisnosti Madagaskara izvršena su samo dva popisa stanovništva i to 1975. i 1993. godine. Najgušće naseljenih područja ostrva su Istočna visoravan ostrva i istočna obala, u odnosu na rijetko naseljeni zapadni dio ostrva.

== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==

* [[Glad u Madagaskaru 2021]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Madagascar}}
{{Commonscat|Madagascar}}
{{wikiatlas|Madagascar}}
* [http://www.bbc.com/news/world-africa-13861843 Madagaskar] na [[BBC|BBC News]]
* {{CIA_World_Factbook link|ma|Madagaskar}}
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=MG Madagaskar] na &quot;International Futures&quot;
* [https://www.britannica.com/place/Madagascar Madagaskar] na ''[[Encyclopædia Britannica]]''

{{Afrička unija}}
{{Države Afrike}}
{{Najveća ostrva na svijetu}}

[[Kategorija:Madagaskar|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države francuskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1960.]]
[[Kategorija:Ostrva u Indijskom okeanu]]
[[Kategorija:Ostrva]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Države članice Afričke unije]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Ostrvske države i teritorije u Indijskom okeanu]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>im8u5bmz1ov7t83eehbi3a7dksdkz4b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13611</id>
    <revision>
      <id>3839125</id>
      <parentid>3702119</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:28:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>−[[Kategorija:Pogranične rijeke]]; +[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839125</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13810" sha1="fxxb4g3qayzg8x2l3pjr2yp84m3qjz8" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Nil
| slika                      = Nile.png
| opis                       = Nil sa pritokama
| dužina                     = 6.650
| nadmorska visina izvora    = oko 2.700 m
| prosječni protok           = 2830 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva             = 3.400.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| izvor                      = spajanjem Bijelog i Plavog Nila
| ušće                       = [[Sredozemno more]]
| pritoke                    = Sobat, Atbara, Bahr al-Ghazal
| države kroz koje protiče   = [[Etiopija]], [[Sudan]], [[Egipat]], [[Ruanda]], [[Tanzanija]], [[Uganda]], [[Burundi]], [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]], [[Eritreja]], [[Kenija]]
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = 
| plovna                     = 
}}
[[Datoteka:Nile River, Aswan, Egypt.jpg|mini|lijevo|Nil ([[Egipat]])]]
[[Datoteka:Nile composite NASA.jpg|mini|lijevo|80px|Satelitska slika rijeke Nil]]

'''Nil''' je najduža [[rijeka]] u [[Afrika|Africi]] s dužinom od 6.650&amp;nbsp;km i historijski se smatrala [[Spisak najdužih rijeka na svijetu|najdužom]] rijekom na svijetu,&lt;ref name=&quot;britannica-nile&quot;&gt;{{Cite encyclopedia |title=Nile River |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/415347/Nile-River |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429130526/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/415347/Nile-River |archive-date=29. 4. 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;liu-etal-river-length&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Liu |first1=Shaochuang |last2=Lu |first2=P |last3=Liu |first3=D |last4=Jin |first4=P |last5=Wang |first5=W |date=1. 3. 2009 |title=Pinpointing the sources and measuring the lengths of the principal rivers of the world |url=https://www.researchgate.net/publication/220473241 |journal=Int. J. Digital Earth |volume=2 |issue=1 |pages=80–87 |bibcode=2009IJDE....2...80L |doi=10.1080/17538940902746082 |s2cid=27548511}}&lt;/ref&gt; iako je to osporeno istraživanjem koje sugeriše da je rijeka [[Amazon]] nešto duža.&lt;ref name=&quot;AmazonRiver&quot;&gt;[http://news.nationalgeographic.com/news/2007/06/070619-amazon-river.html Amazon Longer Than Nile River, Scientists Say] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120815112238/http://news.nationalgeographic.com/news/2007/06/070619-amazon-river.html |date=15. 8. 2012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;britannica-amazon-length&quot;&gt;{{Cite web |title=How Long Is the Amazon River? |url=https://www.britannica.com/story/how-long-is-the-amazon-river |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181224171204/https://www.britannica.com/story/how-long-is-the-amazon-river |archive-date=24. 12. 2018 |access-date=24. 12. 2018 |website=Encyclopedia Britannica}}&lt;/ref&gt;. Od najdužih svjetskih rijeka Nil ima najmanji godišnjim protokom u kubnim metrima vode.&lt;ref name=&quot;Said 3 x 3&quot;&gt;{{Cite book |last=Said |first=R |url=https://www.google.co.uk/books/edition/The_Geological_Evolution_of_the_River_Ni/8OKPBAAAQBAJ?hl=en&amp;gbpv=0 |title=The Geological Evolution of the River Nile |date=6. 12. 2012 |publisher=Springer |isbn=9781461258414 |location=New York |publication-date=2012 |page=4 |access-date=23. 3. 2021 |via=[[Google]]}}&lt;/ref&gt;

Nil ima veliki značaj za države kroz koje protiče a pogotovo za [[Egipat]] jer gledajući kroz [[Historija|historiju]] prva organizovana država i civilizacija u ovom dijelu svijeta je nastala upravo u dolini ove velike rijeke. Nil ima dvije velike pritoke Bijeli i [[Plavi Nil]].  [[Bijeli Nil]] se tradicionalno smatra glavnim potokom. Međutim, [[Plavi Nil]] je izvor većine vode nizvodno Nila, koji sadrži 80% vode i mulja. Bijeli Nil je duži i izvire u području Velikih jezera. Počinje na jezeru [[Viktorijino jezero|Viktorija]] i teče kroz [[Uganda|Ugandu]] i [[Južni Sudan]]. Plavi Nil počinje na jezeru Tana u [[Etiopija|Etiopiji]]&lt;ref&gt;The river's outflow from that lake occurs at {{coord|12|02|09|N|37|15|53|E|type:waterbody_region:ET}}&lt;/ref&gt; i uliva se u [[Sudan]] sa jugoistoka. Dvije rijeke se sastaju u sudanskom glavnom gradu [[Kartum]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=What's the Blue Nile and the White Nile? |work=The Times of India |url=http://timesofindia.indiatimes.com/home/sunday-times/Whats-the-Blue-Nile-and-the-White-Nile/articleshow/4027990.cms |url-status=live |access-date=31. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308001739/http://timesofindia.indiatimes.com/home/sunday-times/Whats-the-Blue-Nile-and-the-White-Nile/articleshow/4027990.cms |archive-date=8. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; Glavni izvor je rijeka [[Kagera]]. Igrao je važnu ulogu u životu starih egipćana. Prva hidrocentrala napravljena je 1954. godine.

[[Pogranična rijeka|Pogranična]] je rijeka i formira dijelove državnih granica 11 [[Afrika|afričkih]] država i to: [[Demokratska Republika Kongo]], [[Tanzanija]], [[Burundi]], [[Ruanda]], [[Uganda]], [[Kenija]], [[Etiopija]], [[Eritreja]], [[Južni Sudan]], [[Sudan]] i [[Egipat]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Oloo |first=Adams |year=2007 |title=The Quest for Cooperation in the Nile Water Conflicts: A Case for Eritrea |url=http://www.codesria.org/IMG/pdf/07_Oloo.pdf |url-status=live |journal=African Sociological Review |volume=11 |issue=1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927144920/http://www.codesria.org/IMG/pdf/07_Oloo.pdf |archive-date=27. 9. 2011 |access-date=25. 7. 2011}}&lt;/ref&gt; Konkretno, Nil je primarni izvor vode [[Egipat|Egipta]], [[Sudan]]a i [[Južni Sudan|Južnog Sudana]].&lt;ref name=&quot;hdl.handle&quot;&gt;{{Cite thesis |last=Elsanabary |first=Mohamed Helmy Mahmoud Moustafa |title=Teleconnection, Modeling, Climate Anomalies Impact and Forecasting of Rainfall and Streamflow of the Upper Blue Nile River Basin |degree=PhD |publisher=[[University of Alberta]] |doi=10.7939/R3377641M |year=2012 |location=[[Canada]] |hdl=10402/era.28151}}&lt;/ref&gt; Osim toga, Nil je važna ekonomska rijeka koja podržava [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] i [[Ribolov|ribarstvo]].

Sjeverni dio rijeke teče na sjever gotovo u potpunosti kroz [[Nubijska pustinja|Nubijsku pustinju]] do [[Kairo|Kaira]] i njegove velike delte, a rijeka se ulijeva u [[Sredozemno more]] kod [[Aleksandrija|Aleksandrije]]. Egipatska civilizacija i sudanska kraljevstva su od davnina ovisili o rijeci i njenim godišnjim poplavama. Većina stanovništva i gradova [[Egipat|Egipta]] leže duž onih dijelova doline Nila sjeverno od [[Asuanska brana|Asuanske brane]]. Gotovo svi kulturno-historijski lokaliteti [[Stari Egipat|starog Egipta]] su se razvili i nalaze se duž obala rijeka. Nil je, sa Ronom i Poom, jedna od tri mediteranske rijeke s najvećim protokom vode.&lt;ref name=Margat&gt;{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=n5CGAAAAIAAJ | title=Mediterranean Basin Water Atlas | publisher=[[UNESCO]] | author=Margat, Jean F. | year=2004 | pages=4 | isbn=9782951718159 |quote=A basin of varied geometry: Area of the entire Mediterranean Basin, including the whole of the Nile Basin = 4,562,480 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;; Area of the 'conventional' Mediterranean Basin (i.e. counting only part of the Nile Basin in Egypt) = 1,836,480 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; [...] There are few rivers with an abundant flow. Only three rivers have a mean discharge of more than 1000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s: the Nile (at Aswan), the Rhône and the Po.}}&lt;/ref&gt;

== Tokovi ==
Sa ukupnom dužinom od oko 6.650&amp;nbsp;km između regije [[Viktorijino jezero|Viktorijinog jezera]] i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], Nil je među najdužim rijekama na Zemlji. Sliv Nila pokriva 3.254.555 kvadratnih kilometara, oko 10% površine [[Afrika|Afrike]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.php?map_select=299&amp;theme=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20120527111237/http://earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.php?map_select=299&amp;theme=2|url-status=dead|title=EarthTrends: The Environmental Information Portal|archive-date=27. 5. 2012}}&lt;/ref&gt; Međutim, u poređenju sa drugim velikim rijekama, Nil nosi malo vode (5% rijeke [[Kongo (rijeka)|Kongo]], na primjer).&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. 3. 2019 |title=Bridging the Gap in the Nile Waters Dispute |url=https://www.crisisgroup.org/africa/horn-africa/ethiopia/271-bridging-gap-nile-waters-dispute |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190418073900/https://www.crisisgroup.org/africa/horn-africa/ethiopia/271-bridging-gap-nile-waters-dispute |archive-date=18. 4. 2019 |access-date=6. 4. 2019 |website=Crisis Group}}&lt;/ref&gt; Sliv Nila je složen i zbog toga, protok u bilo kojoj tački duž glavnog toka zavisi od mnogih faktora uključujući vremenske prilike, skretanja, isparavanje i evapotranspiraciju, i protok podzemnih voda.

Uzvodno od [[Kartum]]a (na jugu), rijeka je poznata kao [[Bijeli Nil]], termin koji se također koristi u ograničenom smislu da opiše dio između jezera No i [[Kartum]]a. U Kartumu se rijeci spaja [[Plavi Nil]]. Bijeli Nil počinje u ekvatorijalnoj [[Istočna Afrika|istočnoj Africi]], a [[Plavi Nil]] počinje u [[Etiopija|Etiopiji]]. Oba ogranka nalaze se na zapadnim bokovima istočnoafričkog rifta.

=== Izvori ===
Izvor [[Plavi Nil|Plavog Nila]] je jezero Tana&lt;ref name=&quot;Vijverberg, Sibbing, Dejen&quot;&gt;{{Cite book |last1=Vijverberg |first1=Jacobus |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-1-4020-9726-3_9 |title=Lake Tana: Source of the Blue Nile, in, The Nile |last2=Sibbing |first2=Ferdinand A. |last3=Dejen |first3=Eshete |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-9726-3 |series=Monographiae Biologicae |location=Dordrecht |doi=10.1007/978-1-4020-9726-3_9 |ref=292 |access-date=23. 5. 2021 |archive-url=https://archive.today/20210523211656/https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-1-4020-9726-3_9%23citeas |archive-date=23. 5. 2021 |via=[[Google Books]]}}&lt;/ref&gt; u regiji Gish Abay&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Haile |first1=A T |last2=Rientjes |first2=T H M |last3=Habib |first3=E |last4=Jetten |first4=V |last5=Gebremichael |first5=M |date=24. 3. 2011 |title=Rain event properties at the source of the Blue Nile River |url=https://hess.copernicus.org/articles/15/1023/2011/ |journal= Hydrology and Earth System Sciences|volume=15 |issue=3 |pages=1023–1034 |bibcode=2011HESS...15.1023H |doi=10.5194/hess-15-1023-2011 |access-date=23. 5. 2021}}&lt;/ref&gt; u [[Etiopija|Etiopskom gorju]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Malone |first=Barry |date=9. 12. 2013 |title=Next on Egypt's to-do: Ethiopia and the Nile |url=http://www.aljazeera.com/indepth/features/2013/12/next-egypt-do-ethiopia-nile-201312872410501805.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131209221555/http://www.aljazeera.com/indepth/features/2013/12/next-egypt-do-ethiopia-nile-201312872410501805.html |archive-date=9. 12. 2013 |work=Aljazeera}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Morbach et al&quot;&gt;{{Cite book |last1=Morbach |first1=M |url=https://www.google.co.uk/books/edition/Nile_River_Basin/rEa9BAAAQBAJ?hl=en&amp;gbpv=1&amp;dq=Luvironza+River+source+of+Nile&amp;pg=PA600&amp;printsec=frontcover |chapter=Supporting the Development of Efficient and Effective River Basin Organisations in Africa: What Steps Can Be Taken to Improve Transboundary Water Cooperation Between Riparian States of the Nile? |title=Nile River Basin Ecohydrological Challenges, Climate Change and Hydropolitics |last2=Ribbe |first2=Lars |last3=Pedroso |first3=Lui |date=2014 |publisher=Springer International Publishing |isbn=9783319027203 |editor-last=Melesse |editor-first=Assefa M. |publication-date=13. 2. 2014 |page=600 |access-date=23. 5. 2021 |editor-last2=Setegn |editor-first2=Shimelis G. |editor-last3=Abtew |editor-first3=Wossenu |archive-url=https://archive.today/20210523203455/https://paste.pics/41768bbd88a96572dcba6c609e71d6ce |archive-date=23. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;

Izvor [[Bijeli Nil|Bijelog Nila]], čak i nakon stoljeća istraživanja, ostaje sporan. Najudaljeniji izvor koji je neosporno izvor za [[Bijeli Nil]] je rijeka [[Kagera]]; međutim, Kagera ima pritoke koje se bore za najudaljeniji izvor Bijelog Nila. Dvije počinju u [[Burundi]]ju: rijeka [[Ruvyironza]] (također poznata kao Luvironza) i rijeka [[Rurubu]].&lt;ref name=&quot;Morbach et al&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;core.ac.uk/Aziz&quot;&gt;{{Cite web |last=Aziz, Yehia Abdel |title=Irrigation Management Transfer: Development and Turnover to Private Water User Associations in Egypt |url=https://core.ac.uk/download/pdf/6764832.pdf |archive-url=https://archive.today/20210523195629/https://core.ac.uk/download/pdf/6764832.pdf |archive-date=23. 5. 2021 |access-date=23. 5. 2021 |website=core.ac.uk, USAID·assisted Irrigation Improvement Project. Ministry of Public Works and Water Resources (MPWWR), Cairo, Egypt}}&lt;/ref&gt; Osim toga, 2010. godine, istraživačka grupa u [[Ruanda|Ruandi]]&lt;ref&gt;Described in ''[[Joanna Lumley]]'s Nile'', 7 pm to 8&amp;nbsp;pm, [[ITV (TV network)|ITV]], 12. 8. 2011.&lt;/ref&gt; otišla je na mjesto opisano kao izvor pritoke [[Rukarara]],&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Journey to the source of the Nile |work=The Telegraph |url=https://www.telegraph.co.uk/travel/activityandadventure/734885/Journey-to-the-source-of-the-Nile.html |url-status=live |access-date=6. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120503050656/http://www.telegraph.co.uk/travel/activityandadventure/734885/Journey-to-the-source-of-the-Nile.html |archive-date=3. 5. 2012 |url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; i probijajući stazu uz strme džunglom zagušene planinske padine u šumi Nyungwe pronašla (u sušnoj sezoni) značajan dolazni površinski tok mnogo kilometara uzvodno, i pronašli novi izvor, dajući Nilu dužinu od 6.758&amp;nbsp;km.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{stub-rijeka}}

{{Commonscat|Nile}}
{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nil| ]]
[[Kategorija:Rijeke u Egiptu]]
[[Kategorija:Rijeke u Južnom Sudanu]]
[[Kategorija:Rijeke u Sudanu]]
[[Kategorija:Rijeke u Ugandi]]
[[Kategorija:Sredozemni sliv]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]</text>
      <sha1>fxxb4g3qayzg8x2l3pjr2yp84m3qjz8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Himalaji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13716</id>
    <revision>
      <id>3839382</id>
      <parentid>3651510</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:58:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske podjele]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27239" sha1="3u2ikxtqn7hro2ur5t0n44makfof4av" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                   = Himalaji
| drugo_ime             = 
| izvorno_ime           = Himālaya
| slika                 = Himalayas and allied ranges NASA Landsat showing the eight thousanders, annotated with major rivers.jpg
| slika_širina          = 
| slika_veličina        = 
| slika_alt             = 
| slika_opis            = Luk Himalaja lanca NASA Landsat koji pokazuje [[Spisak vrhova viših od 8.000 m|vrhove preko 8.000m]] sa  obilježenim velikim rijekama
| karta                 = 
| karta_alt             = 
| karta_širina          = 
| karta_veličina        = 
| karta_opis            = 
| karta_reljef          = 
| karta_granica         = 
| lokacija              = 
| oznaka                = 
| regijski_kod          = 
| regija                = {{ZID|Butan}}, {{ZID|Kina}}, {{ZID|Indija}}, {{ZID|Nepal}}, {{ZID|Pakistan}}
| izvor                 = 
| format                = 
| prikaz                = 
| koordinate            = {{Coord|27|59|N|86|55|E|region:IN|format=dms|display=inline,title}}
| koordinate_ref        = 
| topo                  = 
| vrsta                 = 
| starost               = 
| visina                = 
| visina_ref            = 
| relativna_visina      = 
| relativna_visina_ref  = 
| dominantnost          = 
| dominantnost_roditelj = 
| dominantnost_ref      = 
| lanac                 = 
| razmjer               = 
| mreža_ref_UK          = 
| mreža_ref_Irska       = 
| vulkanski_luk         = 
| vulkanski_pojas       = 
| vulkansko_polje       = 
| vulkanski_luk/pojas   = 
| prva_erupcija         = 
| posljednja_erupcija   = 
| prvi_uspon            = 
| najlakša_ruta         = 
| normalna_ruta         = 
| pristup               = 
| širina_planine        = 
| ugrađeno              = 
| spisak                = 
| dijete                = 
}}

'''Himalaji''' su najveći [[planinski lanac|planinski sistem]] na zemlji, koji odvajaju ravnice [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] na jugu od [[Tibetanski plato|Tibetanskog platoa]] na sjeveru. Himalajski planinski lanac sadrži i mnoge najviše vrhove na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], uključujući i [[Mount Everest]]. Na Himalajima se nalaze preko 50 vrhova čija visina prelazi 7.200 m, uključujući njih 10 od ukupno 14 čija visina je iznad 8.000 metara. Poređenja radi, najviši vrh izvan [[Azija|Azije]] je [[Aconcagua]], na [[Andi]]ma, visine 6.961 m.

Himalaji se pružaju kroz pet država [[Pakistan]], [[Indija]], [[Kina]], [[Butan]] i [[Nepal]]. Indija, Pakistan i Kina osporavaju suverenitet područja u regiji [[Kašmir]].&lt;ref name=bishop-britannica&gt;{{cite web|last=Bishop|first=Barry|author-link=Barry Bishop (mountaineer)|title=Himalayas (mountains, Asia)|publisher=Encyclopaedia Britannica|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/266037/Himalayas|access-date=30. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Himalajski lanac graniči se na sjeverozapadu s lancima Karakoram i Hindu Kuš, na sjeveru s Tibetanskim platoom, a na jugu s Indo-Gangskom nizijom. Neke od najvećih svjetskih rijeka, [[Ind]], [[Ganges]] i [[Tsangpo–Brahmaputra]], izviru u blizini Himalaja, a njihov kombinovani sliv je dom za oko 600 miliona ljudi; 53 miliona ljudi živi na Himalajima.&lt;ref name=&quot;DimriBookhagen2019&quot;&gt;{{cite book|author1=A.P. Dimri|author2=B. Bookhagen|author3=M. Stoffel|author4=T. Yasunari|title=Himalayan Weather and Climate and their Impact on the Environment|url=https://books.google.com/books?id=7Ea9DwAAQBAJ&amp;pg=PA380|date=8. 11. 2019|publisher=Springer Nature|isbn=978-3-030-29684-1|page=380}}&lt;/ref&gt; Himalaji su duboko oblikovali kulture [[Južna Azija|Južne Azije]] i Tibeta. Mnogi himalajski vrhovi su sveti u [[Hinduizam|hinduizmu]] i [[Budizam|budizmu]]. Vrhovi nekoliko njih — Kangchenjunga (sa indijske strane), Gangkhar Puensum, Machapuchare, Nanda Devi i Kailashu tibetanskoj Transhimalaji — su zabranjeni za penjače.

Podignut subdukcijom [[Indijska ploča|indijske tektonske ploče]] ispod [[Evroazijska ploča|Evroazijske ploče]], Himalajski planinski lanac se proteže od zapada-sjeverozapada prema istoku-jugoistoku u luku dugom 2.400&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Wadia |first=D. N. |year=1931 |title=The syntaxis of the northwest Himalaya: its rocks, tectonics and orogeny |journal=Record Geol. Survey of India |volume=65 |issue=2 |pages=189–220}}&lt;/ref&gt; Njegovo zapadno sidro, Nanga Parbat, leži južno od najsjevernijeg zavoja rijeke Ind. Njegovo istočno sidro, Namcha Barwa, leži odmah zapadno od velike krivine rijeke Yarlung Tsangpo. Raspon varira u širini od 350&amp;nbsp;km na zapadu do 150&amp;nbsp;km na istoku.&lt;ref name=&quot;books.google.pl&quot;&gt;{{cite book |last=Apollo |first=M. |year=2017 |url=https://www.researchgate.net/publication/313849476 |chapter=Chapter 9: The population of Himalayan regions – by the numbers: Past, present and future |editor1-first=R. |editor1-last=Efe |editor2-first=M. |editor2-last=Öztürk |title=Contemporary Studies in Environment and Tourism |pages=143–159 |publisher=Cambridge Scholars Publishing}}&lt;/ref&gt;

Otprilike 750 miliona ljudi živi u području rijeka koje izviru na Himalajima, a taj broj uključuje i [[Bangladeš]].

== Geografija i ključne karakteristike ==
Himalaji se sastoje od paralelnih planinskih lanaca: brda [[Sivalik]] na jugu; [[Donji Himalajski lanac|Donjeg Himalajskog lanca]]; [[Veliki Himalaji|Velikih Himalaja]], koji je najviši i centralni lanac; i tibetanskih Himalaja na sjeveru.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/place/Himalayas |title=Himalayas|publisher=Encyclopedia Britannica|last1= Bishop|first1= Barry C. |last2= Chatterjee|first2= Shiba P.|date=14. 8. 2023 }}&lt;/ref&gt; [[Karakorum|Karakoram]] se općenito smatra odvojenim od Himalaja.

U sredini velike krivine himalajskih planina leže 8.000 m vrhovi [[Dhaulagiri]] i [[Annapurna]] u [[Nepal]]u, odvojeni [[Klisura Kali Gandaki|klisurom Kali Gandaki]]. Klisura dijeli Himalaje na zapadni i istočni dio, kako ekološki tako i orografski - prevoj na vrhu Kali Gandaki, [[Kora La]], najniža je tačka na grebenu između Everesta i [[K2]] (najviši vrh lanca [[Karakorum]]) . Istočno od [[Annapurna|Annapurne]] nalaze se 8.000 m vrhovi [[Manaslu]]a i preko granice u Tibetu, [[Shishapangma]]. Južno od njih leži [[Katmandu]], glavni grad Nepala i najveći grad na Himalajima. Istočno od doline Katmandua leži dolina rijeke Bhote/[[Sunkoshi (rijeka)|Sun Kosi]] koja izvire u Tibetu i pruža glavni kopneni put između Nepala i Kine – [[Araniko (autoput)|autoput Araniko]]/[[Kineski nacionalni autoput 318]]. Dalje na istok je [[Mahalangur Himal]] sa četiri od šest najviših planina na svijetu, uključujući najvišu: [[Cho Oyu]], [[Mount Everest|Everest]], [[Lhotse]] i [[Makalu]]. Regija [[Khumbu (lednik)|Khumbu]], popularna za treking, nalazi se na jugozapadnim prilazima Everestu. Rijeka [[Arun (rijeka)|Arun]] odvodi vode sa sjeverne padine ovih planina, prije nego što skrene na jug i teče istočno od [[Makalu]]a.

Na krajnjem istoku Nepala, Himalaji se uzdižu do masiva [[Kangchenjunga]] na granici s [[Indija|Indijom]], treće po visini planine na svijetu, najistočnijeg vrha od 8.000 m i najviše tačke Indije. Istočna strana [[Kangchenjunga]] nalazi se u indijskoj državi [[Sikkim]]. Nekada nezavisna Kraljevina, leži na glavnom putu od Indije do [[Lhase]], Tibet, koji prolazi preko prolaza [[Nathu La]] u Tibet. Istočno od Sikima nalazi se drevna budistička [[Butan|Kraljevina Butan]]. Najviša planina u Butanu je [[Gangkhar Puensum]], koja je ujedno i kandidat za najvišu planinu na svijetu na koju se niko nije popeo. Himalaji ovdje postaju sve krševitiji, sa jako pošumljenim strmim dolinama. Himalaje nastavljaju, skrećući blago na sjeveroistok, kroz indijsku državu [[Arunachal Pradesh]], kao i Tibet, prije nego što stignu do svog istočnog kraja na vrhu [[Namcha Barwa]], koji se nalazi u Tibetu, unutar velikog zavoja rijeke [[Yarlang Tsangpo]]. S druge strane [[Tsangpo]]a, na istoku, nalaze se planine [[Kangri Garpo]]. Međutim, visoke planine sjeverno od Tsangpoa, uključujući [[Gyala Peri]], također se ponekad uključuju u Himalaje.

Idući zapadno od [[Dhaulagiri]]ja, zapadni Nepal je donekle udaljen i nema visokih planina, ali je dom jezera [[Rara (jezero)|Rara]], najvećeg jezera u Nepalu. Rijeka [[Karnali (rijeka)|Karnali]] izvire u Tibetu, i prolazi kroz centar regije. Dalje prema zapadu, granica sa Indijom prati rijeku [[Sarda (rijeka)|Sardu]] i pruža trgovački put u Kinu, gdje se na tibetanskoj visoravni nalazi visoki vrh [[Gurla Mandhata]]. Odmah prekoputa jezera [[Manasarovar (jezero)|Manasarovar]] nalazi se sveta planina [[Kailash (planina)|Kailash]] u [[Planinski lanac Kailash|planinskom lancu Kailash]], koja se nalazi blizu izvora četiri glavne rijeke Himalaja i cijenjena je u [[Hinduizam|hinduizmu]], [[džainizam|džainizmu]], [[Budizam|budizmu]], [[Tesavuf|sufizmu]] i [[bonpou]]. U [[Utarakhand]]u, Himalaje su regionalno podijeljene na Himalaje [[Kumaon]] i [[Garhwal]] sa visokim vrhovima [[Nanda Devi]] i [[Kamet]].&lt;ref name=&quot;britannica&quot;&gt;{{Cite web | url=https://www.britannica.com/place/Kumaun-Himalayas|title=Kumaun Himalayas|publisher = Encyclopedia Britannica|first1= Kenneth |last1= Pletcher |date =13. 3. 2009 }}&lt;/ref&gt; Država je također dom važnih hodočasničkih odredišta [[Chota Char Dham|Chaar Dhaam]], sa [[Gangotri]]jem, izvorom svete rijeke [[Ganges]], [[Yamunotri]]jem, izvorom rijeke [[Yamune]], i hramovima u [[Badrinath]]u i [[Kedarnath]]u.

Sljedeća himalajska indijska država, [[Himachal Pradesh]], poznata je po svojim brdskim stanicama, posebno po [[Shimla|Shimli]], ljetnoj prijestolnici [[Britanska Indija|Britanske Indije]], i [[Dharamsala|Dharamsali]], centru tibetanske zajednice i vlade u egzilu u Indiji. Ovo područje označava početak [[Zapadni Himalaji|pandžabskih Himalaja]], a rijeka [[Sutlej]], najistočnija od pet pritoka [[Ind]]a, ovdje sječe kroz lanac. Dalje prema zapadu, Himalaji čine veći dio sporne indijske unije teritorije [[Jammu i Kashmir|Jammua i Kašmira]] gdje se nalazi planinska regija Jammu i poznata dolina Kašmira sa gradom i jezerima [[Srinagar]]. Himalaje čine većinu jugozapadnog dijela spornog teritorija [[Ladakh]]a kojim upravlja Indija. Dvostruki vrhovi [[Nun Kun]] jedine su planine preko 7.000 m u ovom dijelu Himalaja. Konačno, Himalaji dostižu svoj zapadni kraj na vrhu [[Nanga Parbat]], koji se uzdiže preko 8 000 m iznad doline Inda i najzapadniji je od vrhova ove visine. Zapadni kraj završava se u blizini [[Nanga Parbat]]a gdje se Himalaje ukrštaju sa planinskim lancima [[Karakorum]] i [[Hindu Kush]], na spornoj teritoriji [[Gilgit-Baltistan]]a pod upravom [[Pakistan]]a. Neki dio Himalaja, kao što su dolina [[Kaghan dolina|Kaghan]], brda [[Margalla]] i trakt [[Galyat]], prostiru se na pakistanske provincije [[Khyber Pakhtunkhwa]] i [[Pandžab]].
== Jezera ==
Na Himalajima se nalaze stotine jezera. Većina [[Jezero|jezera]] su na visinama manjim od 5.000 m. Što je veća nadmorska visina na kojoj se nalaze jezera su manja. Najveće jezero je [[Pangong Co]], koje se nalazi na granici Indije i kineskog Tibeta. Nalazi se na visini od 4.600 m. Široko je 8&amp;nbsp;km, a dugačko je 134&amp;nbsp;km. Planinska jezera su nastala glečerskom aktivnošću.

== Geologija ==
[[File:Himalaya-formation.gif|thumb|upright|Putovanje dugo {{convert|6000|km||adj=mid|-plus}} indijske kopnene mase (Indijska ploča) prije njenog sudara sa Azijom (Evroazijska ploča) prije oko 40 do 50 miliona&lt;ref name=USGS&gt;{{cite web |url=http://pubs.usgs.gov/gip/dynamic/himalaya.html |title=The Himalayas: Two continents collide |publisher=[[United States Geological Survey|USGS]] |date=5. 5. 1999 |access-date=3. 1. 2015}}&lt;/ref&gt;]]

Himalajski lanac je jedan od najmlađih planinskih lanaca na planeti i sastoji se uglavnom od izdignutih [[Sedimentne stijene|sedimentnih]] i [[Metamorfne stijene|metamorfnih stijena]]. Prema modernoj teoriji [[Tektonika ploča|tektonike ploča]], njeno formiranje je rezultat [[Sudar kontinenata|sudara kontinenta]] ili [[Orogeneza|orogeneze]] duž [[Konvergentna granica|konvergentne granice]] ([[Glavni himalajski potisak]]) između [[Indoaustralijska ploča|Indoaustralijske ploče]] i [[Evroazijska ploča|Evroazijske ploče]]. Gorje [[Arakan Yoma]] u [[Mjanmar]]u i [[Andamani i Nikobari|Andamanska i Nikobarska ostrva]] u [[Bengalski zaliv|Bengalskom zalivu]] također su nastala kao rezultat ovog sudara.

Tokom [[Kasna kreda|kasne krede]], prije oko 70 miliona godina, Indoaustralijska ploča koja se kretala na sjever (koja je kasnije probila [[Indijska ploča|Indijsku ploču]] i [[Australijska ploča|Australijsku ploču]]&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.columbia.edu/cu/pr/95/18688.html| title = Geologists Find: An Earth Plate Is Breaking in Two|date = 7. 7. 1995|publisher=Columbia University}}&lt;/ref&gt;) kretala se brzinom od oko 15&amp;nbsp;cm godišnje. Prije oko 50 miliona godina ova brzopokretna Indoaustralijska ploča potpuno je zatvorila [[Tetiski okean]], čije je postojanje određeno sedimentnim stijenama natopljenim na dnu [[okean]]a i [[vulkan]]ima koji su omeđivali njegove rubove. Budući da su obje ploče bile sastavljene od [[Kontinentalna kora|kontinentalne kore]] male gustine, bile su [[Navlaka|nabijene rasjedima]] i [[Nabor (geologija)|presavijene]] u planinske lance, a ne potopljene u plašt duž okeanskog rova.&lt;ref name=USGS/&gt; Često citirana činjenica koja se koristi za ilustraciju ovog procesa je da je vrh Mont Everesta napravljen od nemetamorfoziranog morskog [[ordovicij]]skog [[krečnjak]]a sa fosilnim [[trilobiti]]ma, [[Morski krinovi|krinoidima]] i ostrakodima iz ovog drevnog okeana.&lt;ref&gt;{{cite journal|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1440-1738.2005.00499.x|title=Geology of the summit limestone of Mount Qomolangma (Everest) and cooling history of the Yellow Band under the Qomolangma detachment|date=decembar 2005|doi=10.1111/j.1440-1738.2005.00499.x |access-date=9. 3. 2023|last1=Sakai |first1=Harutaka |last2=Sawada |first2=Minoru |last3=Takigami |first3=Yutaka |last4=Orihashi |first4=Yuji |last5=Danhara |first5=Tohru |last6=Iwano |first6=Hideki |last7=Kuwahara |first7=Yoshihiro |last8=Dong |first8=Qi |last9=Cai |first9=Huawei |last10=Li |first10=Jianguo |journal=The Island Arc |volume=14 |issue=4 |pages=297–310 |s2cid=140603614 }}&lt;/ref&gt;

Danas se indijska ploča nastavlja horizontalno kretati na Tibetanskoj visoravni, što tjera visoravan da nastavi da se izdiže.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.geolsoc.org.uk/Plate-Tectonics/Chap3-Plate-Margins/Convergent/Continental-Collision|title=Plate Tectonics -The Himalayas |publisher=The Geological Society |access-date=13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Indijska ploča se i dalje kreće brzinom od 67&amp;nbsp;mm godišnje, a u narednih 10 miliona godina će putovati oko 1500&amp;nbsp;km u [[Azija|Aziju]]. Oko 20&amp;nbsp;mm godišnje indijsko-azijske konvergencije apsorbuje se potiskivanjem duž južnog fronta Himalaja. To dovodi do porasta Himalaja za oko 5&amp;nbsp;mm godišnje, što ih čini geološki aktivnim. Pomicanje indijske ploče u azijsku ploču također čini ovu regiju [[Seizmologija|seizmički]] aktivnom, što s vremena na vrijeme dovodi do [[zemljotres]]a.

Tokom poslednjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]], postojao je povezan ledeni tok [[Lednik|glečera]] između [[Kangchenjunga]] na istoku i [[Nanga Parbat]]a na zapadu.&lt;ref name=Kuhle2011&gt;{{cite book |title=Quaternary Glaciation – Extent and Chronology, A Closer Look |author=Kuhle, M. |year=2011 |chapter=The High Glacial (Last Ice Age and Last Glacial Maximum) Ice Cover of High and Central Asia, with a Critical Review of Some Recent OSL and TCN Dates |editor1-last=Ehlers |editor1-first=J. |editor2-last=Gibbard |editor2-first=P.L. |editor3-last=Hughes |editor3-first=P.D. |location=[[Amsterdam]] |publisher=[[Elsevier]] BV |pages=943–965}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;glacier maps [http://booksite.elsevier.com/9780444534477/ downloadable]&lt;/ref&gt; Na zapadu su se glečeri spojili sa mrežom ledenih tokova u [[Karakorum]]u, a na sjeveru su se spojili sa nekadašnjim tibetanskim ledom u unutrašnjosti. Na jugu, odlivni glečeri su završili ispod kote od 1.000–2.000 m.&lt;ref name=Kuhle2011/&gt;&lt;ref name=Kuhle1987&gt;{{cite journal |title=Subtropical mountain- and highland-glaciation as ice age triggers and the waning of the glacial periods in the Pleistocene |author=Kuhle, M. |year=1987 |journal=[[GeoJournal]] |volume=14 |issue=4 |pages=393–421 |doi=10.1007/BF02602717|s2cid=129366521 }}&lt;/ref&gt; Dok trenutni dolinski glečeri Himalaja dosežu najviše 20 do 32&amp;nbsp;km u dužinu, nekoliko glavnih dolinskih glečera bilo je 60 do 112&amp;nbsp;km dugačko tokom ledenog doba.&lt;ref name=Kuhle2011/&gt; Snježna linija glečera (visina na kojoj su akumulacija i [[ablacija]] glečera uravnoteženi) bila je oko 1.400-1.660 m niža nego danas. Dakle, klima je bila najmanje 7,0 do 8,3&amp;nbsp;°C hladnija nego što je danas.&lt;ref name=Kuhle2005&gt;{{cite journal |last=Kuhle |first=M. |year=2005 |title=The maximum Ice Age (Würmian, Last Ice Age, LGM) glaciation of the Himalaya – a glaciogeomorphological investigation of glacier trim-lines, ice thicknesses and lowest former ice margin positions in the Mt. Everest-Makalu-Cho Oyu massifs (Khumbu- and Khumbakarna Himal) including information on late-glacial-, neoglacial-, and historical glacier stages, their snow-line depressions and ages |journal=GeoJournal |volume=62 |pages=193–650 |issue=3–4 |doi=10.1007/s10708-005-2338-6}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Šerpe (narod)|Šerpe]]
* [[Shambhala]]
[[Datoteka:Himalaya annotated.jpg|mini|desno|300px|Himalaji]]
[[Datoteka:Himalayas_Map.png|mini|desno|300px|Položaj Himalaja]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20130118002451/http://www.digitalhimalaya.com/ The Digital Himalaya istraživački poduhvat na Cambridge i Yale]
* [https://web.archive.org/web/20131223034305/http://comp1.geol.unibas.ch/~zanskar/CHAPITRE2/page23.html The making of the Himalaya and major tectonic subdivisions]
* [http://oak.ucc.nau.edu/wittke/Tibet/Himalaya.html Geologija Himalaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100616162641/http://oak.ucc.nau.edu/wittke/Tibet/Himalaya.html |date=16. 6. 2010 }}
* [http://www.pbs.org/wgbh/nova/everest/earth/birth.html Rađanje Himalaja]
* [http://snobear.colorado.edu/Markw/Mountains/03/week11.html Neke bilješke o formiranju Himalaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100612023606/http://snobear.colorado.edu/Markw/Mountains/03/week11.html |date=12. 6. 2010 }}
* [https://web.archive.org/web/20121025112523/http://www.metacafe.com/watch/383729/the_annapurna_trek_in_5_minutes/ Slike sa trekinga u Annapurni (film autora Ori Liber)]
* [https://web.archive.org/web/20131203013702/http://www.ranjan.net.np/ranjan/index.php/geology-of-nepal Geologija nepalskih Himalaja]
* [https://web.archive.org/web/20130319033748/http://pulitzercenter.org/projects/asia/south-asias-troubled-waters South Asia's Troubled Waters] Novinarski projekt u ''Pulitzer Center for Crisis Reporting''

== Izvori ==
=== Opšti ===
*{{citation|editor1-last=Wester|editor1-first=Philippus|editor2-last=Mishra|editor2-first=Arabinda|editor3-last=Mukherji|editor3-first=Aditi|editor4-last=Shrestha|editor4-first=Arun Bhakta|title=The Hindu Kush Himalya Assessment: Mountains, Climate Change, Sustainability and People|publisher=Springer Open, ICIMOD, HIMAP|isbn=978-3-319-92287-4|lccn=2018954855|year=2019}}
*{{citation|last1=Zurick|first1=David|last2=Pacheco|first2=Julsun|others=with Basanta Shrestha and Birendra Bajracharya| title=Illustrated Atlas of the Himalayas|location=Lexington|publisher=University Press of Kentucky|isbn=9780813123882|year=2006|oclc=1102237054}}

=== Geologija ===
*{{cite book|last=Chakrabarti|first=B. K. |title=Geology of the Himalayan Belt: Deformation, Metamorphism, Stratigraphy|location=Amsterdam and Boston|publisher=Elsevier|isbn=978-0-12-802021-0|year=2016}}
*{{cite book|last=Davies|first=Geoffrey F.|title=Stories from the Deep Earth: How Scientists Figured Out What Drives Tectonic Plates and Mountain Building|location=Cham, Switzerland|publisher=Springer Nature|year=2022|isbn= 978-3-030-91358-8|doi=10.1007/978-3-030-91359-5|s2cid=245636487 }}
*{{cite book|last1=Frisch|first1=Wolfgang|last2=Meschede|first2=Martin|last3=Blakey|first3=Ronald|title=Plate Tectonics: Continental Drift and Mountain Building|location=Heidelberg|publisher=Springer|isbn=978-3-540-76503-5|doi= 10.1007/978-3-540-76504-2|year=2011}}

=== Klima ===
*{{citation|last1=Clift|first1=Peter D.|last2=Plumb|first2=R. Alan|title=The Asian Monsoon: Causes, History and Effects|location=Cambridge and New York|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-84799-5|oclc=|lccn=|year=2008|quote=}}
*{{citation|last=Barry|first=Roger E|title=Mountain Weather and Climate|edition=3rd|location=Cambridge and New York|publisher=Cambridge University Press|year=2008|isbn=978-0-521-86295-0}}

=== Ekologija ===
=== Društvo ===
=== Hodočašće i turizam ===
*{{citation|last=Bleie|first=Tone|title=Pilgrim Tourism in the Central Himalayas: The Case of Manakamana Temple in Gorkha, Nepal|publisher=International Mountain Society|journal=Mountain Research and Development|volume=23|issue=2|pages=177&amp;ndash;184|year=2003|doi=10.1659/0276-4741(2003)023[0177:PTITCH]2.0.CO;2 |s2cid=56120507 |doi-access=free}}
*{{citation|last=Howard|first=Christopher A|title=Mobile Lifeworlds: An Ethnography of Tourism and Pilgrimage in the Himalayas|year=2016|location=New York|publisher=Routledge|doi=10.4324/9781315622026|isbn=9780367877989}}
*{{citation|last=Humbert-Droz|first=Blaise|editor1-last=Prins|editor1-first=Herbert H. T.|editor2-last=Namgail|editor2-first=Tsewang |others=Foreword by H.H. The Dali Lama|chapter=Impacts of Tourism and Military Presence on Wetlands and Their Avifauna in the Himalayas|title=Bird Migration across the Himalayas Wetland Functioning amidst Mountains and Glaciers|location=Cambridge, UK|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-11471-5|pages=343&amp;ndash;358|year=2017}}
*{{citation|last=Lim|first=Francis Khek Ghee|title=Hotels as sites of power: tourism, status, and politics in Nepal Himalaya|journal=Journal of the Royal Anthropological Institute |series=New Series|publisher=Royal Anthropological Institute|volume = 13|pages= 721&amp;ndash;738|year=2007|issue=3 |doi=10.1111/j.1467-9655.2007.00452.x }}
*{{citation|last1=Nyaupane |first1=Gyan P.|last2=Chhetri|first2=Netra|year=2009|title=Vulnerability to Climate Change of Nature-Based Tourism in the Nepalese Himalayas|journal=Tourism Geographies|volume=11|issue=1|pages=95&amp;ndash;119|doi=10.1080/14616680802643359|s2cid=55042146 }}
*{{citation|editor1-last=Nyaupane|editor1-first=Gyan P.|editor2-last=Timothy|editor2-first=Dallen J.|title=Tourism and Development in the Himalya: Social, Environmental, and Economic Forces|year=2022|isbn=9780367466275|location=London and New York|publisher=Routledge|series=Routledge Cultural Heritage and Tourism Series}}
*{{citation|last1=Pati|first1=Vishwambhar Prasad|title=Sustainable Tourism Development in the Himalya: Constraints and Prospects|series=Environmental Science and Engineering |location=Cham, Switzerland|publisher=Springer Nature|isbn=978-3-030-58853-3|doi=10.1007/978-3-030-58854-0|year=2020|s2cid=229256111 |quote=}}
*{{citation|last1=Serenari|first1=Christopher|last2=Leung|first2=Yu-Fai|last3=Attarian|first3=Aram|last4=Franck|first4=Chris|title=Understanding environmentally significant behavior among whitewater rafting and trekking guides in the Garhwal Himalaya, India|issn=|journal=Journal of Sustainable Tourism|volume=20|issue=5|pages=757&amp;ndash;772|year=2012|doi=10.1080/09669582.2011.638383|s2cid=153859477 }}

== Dodatna literatura ==
* [[William McKay Aitken|Aitken, Bill]], ''Footloose in the Himalaya'', Delhi, Permanent Black, 2003. {{ISBN|81-7824-052-1}}.
* Berreman, Gerald Duane, ''Hindus of the Himalayas: Ethnography and Change'', 2nd rev. ed., Delhi, Oxford University Press, 1997.
* Edmundson, Henry, ''Tales from the Himalaya'', Vajra Books, Kathmandu, 2019. {{ISBN|978-9937-9330-3-2}}.
* ''Everest'', the IMAX movie (1998). {{ISBN|0-7888-1493-1}}.
* Fisher, James F., ''Sherpas: Reflections on Change in Himalayan Nepal'', 1990. Berkeley, University of California Press, 1990. {{ISBN|0-520-06941-2}}.
* [[Augusto Gansser-Biaggi|Gansser, Augusto]], [[Andreas Gruschke|Gruschke, Andreas]], Olschak, Blanche C., ''Himalayas. Growing Mountains, Living Myths, Migrating Peoples'', New York, Oxford: Facts On File, 1987. {{ISBN|0-8160-1994-0}} and New Delhi: Bookwise, 1987.
* Gupta, Raj Kumar, ''Bibliography of the Himalayas'', Gurgaon, Indian Documentation Service, 1981.
* [[John Hunt, Baron Hunt|Hunt, John]], ''Ascent of Everest'', London, Hodder &amp; Stoughton, 1956. {{ISBN|0-89886-361-9}}.
* [[Maurice Isserman|Isserman, Maurice]] and Weaver, Stewart, ''Fallen Giants: The History of Himalayan Mountaineering from the Age of Empire to the Age of Extremes''. Yale University Press, 2008. {{ISBN|978-0-300-11501-7}}.
* Ives, Jack D. and Messerli, Bruno, ''The Himalayan Dilemma: Reconciling Development and Conservation''. London / New York, Routledge, 1989. {{ISBN|0-415-01157-4}}.
* Lall, J.S. (ed.) in association with Moddie, A.D., ''The Himalaya, Aspects of Change''. Delhi, Oxford University Press, 1981. {{ISBN|0-19-561254-X}}.
* Nandy, S.N., Dhyani, P.P. and Samal, P.K., ''[http://gbpihedenvis.nic.in/ENVIS%20Monograph/ENVIS%20Monograph%203.pdf Resource Information Database of the Indian Himalaya]'', Almora, GBPIHED, 2006.
* [[Swami Sundaranand]], ''Himalaya: Through the Lens of a Sadhu''. Published by Tapovan Kuti Prakashan (2001). {{ISBN|81-901326-0-1}}.
* Swami [[Tapovan Maharaj]], ''Wanderings in the Himalayas'', English Edition, Madras, Chinmaya Publication Trust, 1960. Translated by T.N. Kesava Pillai.
* [[Bill Tilman|Tilman, H. W.]], ''Mount Everest, 1938'', Cambridge University Press, 1948.
* Turner, Bethan, et al. ''Seismicity of the Earth 1900–2010: Himalaya and Vicinity''. Denver, United States Geological Survey, 2013.

== Vanjski izvori ==
{{Commonscat|Himalaya}}
==External links==
{{sister project links|auto=1}}
* [https://web.archive.org/web/20130118002451/http://www.digitalhimalaya.com/ Istraživački projekat Digital Himalaya na Cambridgeu i Yaleu] (arhivirano)* [http://oak.ucc.nau.edu/wittke/Tibet/Himalaya.html Geologija himalaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100616162641/http://oak.ucc.nau.edu/wittke/Tibet/Himalaya.html |date=16. 6. 2010 }}
* [https://www.pbs.org/wgbh/nova/everest/earth/birth.html Nastanak Himalaja]
* [https://web.archive.org/web/20130319033748/http://pulitzercenter.org/projects/asia/south-asias-troubled-waters South Asia's Troubled Waters] Novinarski projekat u Pulitzerovom centru za izvještavanje o krizama (arhivirano)
* [https://editors.eol.org/eoearth/wiki/Biological_diversity_in_the_Himalayas Biological diversity in the Himalayas] Enciklopedija Zemlje

[[Kategorija:Planine u Butanu]]
[[Kategorija:Planine u Kini]]
[[Kategorija:Planine u Indiji]]
[[Kategorija:Planine u Nepalu]]
[[Kategorija:Planine u Pakistanu]]
[[Kategorija:Planine u Afganistanu]]
[[Kategorija:Himalaji]]
[[Kategorija:Fiziografske podjele]]</text>
      <sha1>3u2ikxtqn7hro2ur5t0n44makfof4av</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljubljanica (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14705</id>
    <revision>
      <id>3839032</id>
      <parentid>3412183</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:00:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Save]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839032</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1859" sha1="qxi1p9s0n6fxt3zjk6dy3mj758jzama" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka
| ime                      = Ljubljanica
| slika                    = Río Ljubljanica, Liubliana, Eslovenia, 2017-04-14, DD 03.jpg
| opis                     = Ljubljanica
| dužina                   = 41
| nadmorska visina izvora  = 
| prosječni istek          = 25
| površina sliva           =1.779 
| izvor                    = Kod [[Vrhnika|Vrhnike]] 
| ušće                     = u [[Sava|Savu]] kod [[Zalog]]a 
| pritoke                  =  
| države kroz koje protiče = [[Slovenija]] 
| gradovi kroz koje protiče =  [[Ljubljana]] 
| sliv = [[Crnomorski slijev|Crnomorski]] 
| ulijeva se u = [[Sava|Savu]] 
| plovna od - do = nije plovna 
}}
'''Ljubljanica''' je rijeka koja teče kroz glavni grad [[Slovenija|Slovenije]] [[Ljubljana|Ljubljanu]]. Izvire kod [[Vrhnika|Vrhnike]] iz 11 [[krš]]kih vrela, od kojih se glavnim smatra Močilnik. Prije ulaska u grad teče kroz poznato [[Ljubljansko barje]], [[močvara|močvaru]] koja potječe još iz starog vijeka.

Ljubljanica je duga 41&amp;nbsp;km i desna je pritoka [[Sava|Save]], u koju se ulijeva kod [[Zalog]]a. [[Porječje]] zauzima 1779&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Između 1762. i 1780. poznati naučnik i [[jezuiti|jezuit]] [[Matija Grubar]] sagradio je Grubarov kanal da bi spriječio česte poplave. Ljubljanicom se plovi turističkim brodovima, a za veće brodove nije plovna.

== Zanimljivosti ==
Rijeka je proslavljena u [[France Prešeren|Prešernovoj]] pjesmi &quot;Povodni mož&quot;. Poznato je da bi u Ljubljanici namočili sve one trgovce koji nisu poštovali cehovska pravila u trgovini. U tom slučaju nepoštenog trgovca stavili bi u kavez i namočili ga s [[Tromostovje|Tromostovja]].

{{stub-rijeka}}
{{Commonscat|Ljubljanica}}
{{Sava}}
{{Hidrografija Slovenije}}

[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Ljubljana]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]</text>
      <sha1>qxi1p9s0n6fxt3zjk6dy3mj758jzama</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Niccolò Machiavelli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15049</id>
    <revision>
      <id>3839065</id>
      <parentid>3705609</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:32:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3839065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5405" sha1="f6bpknoql9jll00bjm7bf19lybbyje7" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Niccolò Machiavelli
| slika              = Portrait of Niccolò Machiavelli by Santi di Tito.jpg
| veličina_slike     =
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1469|5|3}}
| mjesto_rođenja     = [[Firenca]], Italija
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1527|6|22|1469|5|3}}
| mjesto_smrti       = Firenca, Italija
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Niccolò Machiavelli''' (3. maj 1469 – 22. juni 1527) bio je [[italija]]nski političar, teoretičar države i prava, historičar, pisac i filozof.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.oxfordreference.com/search?q=Niccol%C3%B2+Machiavelli&amp;searchBtn=Search&amp;isQuickSearch=true|title=Oxford Index Search Results - Oxford Reference|language=en|access-date=8. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Niccolo-Machiavelli|title=Niccolo Machiavelli {{!}} Biography, Books, Philosophy, &amp; Facts|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=8. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Machiavelli je bio sekretar [[Firentinska republika|Firentinske republike]] nastale poslije progona [[Mediči]]ja iz [[Firenca|Firence]] (1498). Ali, kada su se protjerani Mediči vratili u Firencu 1512, on je bio otpušten iz javne službe i morao se povući iz političkog života. Dalje se posvetio književnosti i nauci.

Njegovo najznačajnije djelo je [[Vladar (Machiavelli)|Vladar]] (Il Principe) objavljen 1513. U njemu ističe da vladar treba da bude vjeroloman, mudar, bezobziran, zao i hrabar. Prema Machiaveliju vladarev uspjeh i državni interes treba da stoje iznad svih moralnih obaveza. Putem svoga djela Machiavelli je tražio u svome vremenu osobu koja bi ujedinila Italiju. Njegovo djelo izučavali su svi vladari. Na njegovim postavkama stvoren je novi stav u politici nazvan [[Makijavelizam (politika)|makijevalizam]] (učenje i shvatanje politike koja ne bira sredstva da bi ostvarila svoj cilj). Machiavelli je naučavao da pravo počiva na sili. Po njemu da bi se ostvarile zamisli države postoje dva načina, a to su zakon i sila. Pri tome, kako je zakon je svojstven ljudima, a sila zvjerima, Machiavelli smatra da vladalac smije da upotrebi sva sredstva u državnom interesu. Na kraju Machiavelli predlaže da političko djelovanje ne treba da podliježe ocjenjivanju sa moralnog stanovišta.

Godine 1520. je stekao naklonost Medičijevih i imenovan je glavnim historičarom Firence. Ali, i to je kratko trajalo, jer su Mediči opet bili svrgnuti. Machiavelli je napisao i djela Historija Firence, O ratnoj vještini, Rasprave (o prvih deset knjiga Tita Livija) i dr.

Machiavellijeve ideje imale su dubok utjecaj na političke vođe širom modernog Zapada, potpomognute novom tehnologijom štamparije. Tokom prvih generacija nakon Machiavellija, njegov glavni utjecaj bio je u nerepublikanskim vladama. Pole je izvijestio da je Thomas Cromwell u Engleskoj hvalio Vladara i da je utjecao na Henryja VIII u njegovom okretanju protestantizmu i na njegovu taktiku, na primjer tokom Hodočašća milosti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=S.J|first=Robert Bireley|url=https://books.google.com/books/about/The_Counter_Reformation_Prince.html?id=u4_KxQEACAAJ|title=The Counter-Reformation Prince: Anti-Machiavellianism or Catholic Statecraft in Early Modern Europe|date=2018-11-15|publisher=UNC Press Books|isbn=978-1-4696-0646-0|language=en}}&lt;/ref&gt; Primjerak je posjedovao i katolički kralj i car Karlo V.&lt;ref&gt;{{Citation|title=A controversial republican: Dutch views of Machiavelli in the seventeenth and eighteenth centuries|url=https://doi.org/10.1017/cbo9780511598463.012|publisher=Cambridge University Press|date=1991-01-10|accessdate=2026-05-03|isbn=978-0-521-38376-9|pages=247–264|first=Eco Haitsma|last=Mulier}}&lt;/ref&gt; U Francuskoj, nakon početno pomiješanih reakcija, Machiavelli je počeo povezivati ​​s Katarinom de' Medici i masakrom na Bartolomejski dan. Kako Bireley (1990:17) izvještava, u 16. stoljeću, katolički pisci &quot;povezivali su Machiavellija s protestantima, dok su ga protestantski autori vidjeli kao Italijana i katolika&quot;. U stvari, on je očigledno utjecao i na katoličke i na protestantske kraljeve.&lt;ref&gt;Dok se Bireley fokusira na pisce u katoličkim zemljama, {{Harvcoltxt|Haitsma Mulier|1999}} iznosi isto zapažanje, pišući s većim fokusom na protestantsku Nizozemsku&lt;/ref&gt;

==Djela==
*[[Vladar (Machiavelli)|Vladar]] (1532) 
*[[Rasprava o prvoj dekadi Tita Livija]] (1502)
*[[Historija Firence]] 
*[[Mandragola]]

==Također pogledajte==
*[[Filozofija]]
*[[Novovjekovna filozofija]]
*[[Čanakja]], &quot;indijski Machiavelli&quot;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
{{Wikicitat|Niccolò Machiavelli}}
*[http://izreka.com/index.php/osobe/238-niccolo-machiavelli-izreke-citati-misli Niccolo Machiavelli - izreke, citati, misli...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140503073655/http://izreka.com/index.php/osobe/238-niccolo-machiavelli-izreke-citati-misli |date=3. 5. 2014 }}

{{Socijalna i politička filozofija}}

{{DEFAULTSORT:Machiavelli, Niccolò}}
[[Kategorija:Rođeni 1469.]]
[[Kategorija:Umrli 1527.]]
[[Kategorija:Biografije, Firenca]]
[[Kategorija:Italijanski filozofi]]
[[Kategorija:Italijanski pisci]]
[[Kategorija:Italijanski političari]]
[[Kategorija:Historija Italije]]</text>
      <sha1>f6bpknoql9jll00bjm7bf19lybbyje7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kavkaz (planina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15319</id>
    <revision>
      <id>3839350</id>
      <parentid>3823741</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:54:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10057" sha1="lkaew3k0srrxc20t1hyqmgoo3mkco5w" xml:space="preserve">{{Geokutija|Planina
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Kavkaz
| izvorno_ime           = 
| drugo_ime             =
| kategorija            = Planina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Kavkasioni.JPG
| opis_slike            = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Armenija
| država1                = Azerbejdžan
| država2                = Gruzija
| država3               = Iran
| država4                = Rusija
| država5                = Turska
| zastava_države        = da
| pokrajina             = 
| regija                =
| distrikt              =
| općina                = 
&lt;!-- *** Planinski sistem *** --&gt;
| planinski_sistem      =
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               = | 
| nadmorska_visina      = 5642| visina_bilješka =
| istaknutost           = | istaknutost_bilješka =
| širina_stepeni        = 43| širina_minuta = 21| širina_sekundi = 18| širina_SJ =N
| dužina_stepeni        = 42| dužina_minuta = 26| dužina_sekundi = 31| dužina_IZ =E
&lt;!-- *** Svojstvo *** --&gt;
| geologija             =
| orogeneza             =
| period                =
| biom                  =
| biljka                =
| životinja             =
&lt;!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** --&gt;
| javnost               =
| pristup               =
| uspon                 = | uspon_datum = 
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| azno                  = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Caucasus_topo_map-blank.svg
| karta_lokacija        = 
| karta_lokacija_x      = 
| karta_lokacija_y      = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Kavkaz''' je planinski masiv koji se nalazi u [[Evroazija|Evroaziji]], između [[Crno more|Crnog mora]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], u regiji [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]]. Ovaj masiv se obično smatra prirodnom jugoistočnom granicom [[Evropa|Evrope]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mountains-connect.org/mountain-range-south-caucasus/|title=CAUCASUS – Mountains Connect|language=en-US|access-date=2026-04-02}}&lt;/ref&gt; Sastoji se od dva odvojena planinska sistema, a to su [[Veliki Kavkaz]] i [[Mali Kavkaz]]. Veliki Kavkaz se proteže od [[azerbejdžan]]skog glavnog grada [[Baku]]a, koji se nalazi na obalama Kaspijskog jezera, do kakavkaskog prirodnog rezervata, u blizini grada [[Soči]]ja, na sjeveroistočnoj obali Crnog mora. Pravac pružanja ovog planinskog sistema se poklapa sa pravcem [[jugoistok]] - [[sjeverozapad]]. Nasuprot njemu, Mali Kavkaz se prostire na otprilike 100 km udaljenosti, i to pravcem koji je gotovo identičan pravcu pružanja Velikog Kavkaza. Najviši vrh Kavkaskog masiva je planina [[Elbrus]] koja se nalazi na Velikom Kavkazu i seže do 5.642 m iznad nivoa mora. Na planinama u blizini Sočija održala su se pojedina takmičenja u sklopu [[Zimske olimpijske igre 2014.|XXII zimskih olimpijskih igara]] 2014. godine.

== Geologija ==
[[Datoteka:Kaukasus.jpg|mini|lijevo|250px|Satelitski snimak kavkaskog masiva]]
U geološkom smislu, Kavkaz pripada sistemu koji se proteže od jugoistočne Evrope ka Aziji. Veliki Kavkaz se uglavnom sastoji od stijena iz perioda [[Kreda (period)|krede]] i [[Mezozoik|jure]] kao i stijena iz [[Paleozoik]]a i [[Prekambrij]]a u višim predjelima. Pojedine vulkanske formacije se mogu naći u čitavom opsegu ovog sistema. S druge strane, Mali Kavkaz je formiran uglavnom od paleogena stijena s mnogo manjim udjelom stijena iz perioda jure i krede. Kavkaz je formiran uglavnom kao rezultat aktivnosti tektonskih ploča i to Arabijske ploče koja se kretala prema sjeveru u odnosu na Evroazijsku ploču. Cijeli region je redovno podložan jakim [[zemljotres]]ima.&lt;ref&gt;Reilinger; McClusky; Oral; King; Toksoz; Barka; Kinik; Lenk; Sanli (Jan 1997). &quot;Global Positioning System measurements of present-day crustal movements in the Arabia-Africa-Eurasia plate collision zone&quot;. Journal of Geophysical Research 102 (B5): 9983–9999. doi:10.1029/96JB03736/abstract (inactive 2015-01-11).&lt;/ref&gt; Dok je Veliki Kavkaz uglavnom sastavljen od [[Sedimentne stijene|sedimentne]] strukture, Mali Kavkaz je uglavnom vulkanskog porijekla.&lt;ref&gt;Philip, H.; Cisternas, A.; Gvishiani, A.; Gorshkov, A. (1 April 1989). &quot;The Caucasus&quot;. Tectnophysics 161 (1–2): 1–21. Bibcode:1989Tectp.161....1P. doi:10.1016/0040-1951(89)90297-7.&lt;/ref&gt;

== Najznačajniji vrhovi ==
Najviši vrh Kavkaza je Elbrus sa 5.642 m nadmorske visine&lt;ref&gt;[http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=3603 ''Planina Elbrus''] Pristupljeno 18.01.2016.&lt;/ref&gt; i za 832 m je viši od [[Mont Blanc]]a, najvišeg vrha [[Alpe|Alpi]] i evropskog kontinenta uopće. Kako je Kavkaz prirodna granica između Evrope i Azije, postoje zagovornici toga da je Elbrus ipak najviši vrh Evrope. Osim Elbrusa, postoji još 6 vrhova visine iznad 5.000 metara: [[Dih-Tau|Dykh-Tau]] (5.205 m), [[Šhara|Shkhara]]	(5.201m), [[Koštan-Tau|Koshtan-Tau]] (5.152 m), [[Jangi-Tau|Janga]] (Jangi-Tau) (5.059 m), [[Kazbek]] (5.047 m) i [[Puškin (planina)|Pushkin]] (5.033 m) i svi se nalaze u Rusiji ili na granici Ruzije i Gruzije.

== Klima==
Klima na području Kavkaza varira i vertikalno (gledajući nadmorsku visinu) i horizontalno (u zavisnosti od lokacije i [[Geografska širina|geografske širine]]). Prosječna godišnja temperatura u Sukhumi ([[Abhazija]]), koja se nalazi na nivou mora iznosi oko 15 °C, dok na obroncima Kazbeka, na nadmorskoj visini od 3.700 m, prosječna godišnja temperatura iznosi -6,1 °C. Sjeverne padine Velikog Kavkaza su u prosjeku 3 °C hladnije u odnosu na južne padine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.elbrus.su/info/climate_in_the_caucasus|title=Climate in the Caucasus, weather conditions in the Caucasian mountain range and the Mt Elbrus region|website=www.elbrus.su|access-date=2026-04-02}}&lt;/ref&gt;

[[Visoravan|Visoravni]] Malog Kavkaza u Armeniji, Azerbejdžanu i Gruziji su obilježene izraženim kontrastom ljetnih i zimskih temperatura uzrokovanih kontinentalnom klimom. Kavkaz je poznat po velikoj količini snijega, iako postoji mnogo područja ovog planinskog masiva koja se ne mogu pohvaliti visokim sniježnim pokrivačem. Ovo se posebno odnosi na Mali Kavkaz koji je donekle izoliran od vlažnog utjecaja koji dolaze sa Crnog mora i stoga dobiva znatno manje količine padavina (u obliku snijega) od Velikog Kavkaza. Prosječna visina sniježnog pokrivača Malog Kavkaza iznosi od 10 do 30&amp;nbsp;cm. Veliki Kavkaz, a posebno jugozapadne padine, obiluju velikim količinama snijega. Lavine se javljaju u periodu od novembra do aprila. Sniježni pokrivač u nekoliko regija (Svanetis i sjeverna Abhazija) može dostići i visinu od 5 metara. Regija planine [[Achishkho]], koja važi za najsnježniji dio Kavkaza, često bilježi visinu sniježnog pokrivača od 7 metara.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

{{Infokutija Svjetska baština
| SB             = Zapadni Kavkaz
| zvanični_naziv = 
| slika          = File:&quot;Caucasus Nature Reserve&quot;, Каньон реки Шиша ранним летом, Северная граница Кавказского заповедника.jpg
| veličina_slike = 
| opis           = Rezervat biosfere
| dio            = 
| sadrži         = 
| lokacija       = {{flag|Rusija}}
| kriterij       = ix, x
| ID             = 900
| koordinate     = 
| godina         = 1999
| proširenja     = 
| ugroženost     = ne
| površina       = 
| tampon-zona    = 
| veb-sajt       = 
| locmapin       = 
| opis_karte     = 
| širina_karte   = 
| reljef         = &lt;!-- &quot;1&quot; za refeljnu kartu ako je dostupna --&gt;
| dijete         = &lt;!-- &quot;yes&quot; ako je ova infokutija unutar neke druge --&gt;
| ugrađeno       = &lt;!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --&gt;
}}

== Zaštićeno područje ==
Zapadni Kavkaz je [[Sovjetski Savez|sovjetska vlada]] 1924. godine proglasila za zaštićeno područje - Kavkaski rezervat prirode (ruski: Kavkazskij gosudarstvennyj prirodnyj biosfernyj zapovednik)&lt;ref&gt;[https://www.kavkazzapoved.ru/ Kavkaski rezervat prirode - www.kavkazzapoved.ru - pristupljeno 2022]&lt;/ref&gt;, rezervat prirode (IUCN kategorija upravljanja Ia). Cilj zaštite bilo je očuvanje oko 85 m-visokih primjeraka Nordmanove jele (''Abies nordmanniana''), za koju se smatra da je najviše drveće u Evropi, i jedinstvenih šuma koju čine engleska tisa (''Taxus baccata'') i evropski širokolisni šišmir (''Buxus sempervirens'') u gradu [[Soči]]ju.
== Svjetska baština ==

Krajnji zapadni dio planinskog masiva Kavkaz, udaljen 50&amp;nbsp;km sjeveroistočno od [[Crno more|Crnog mora]], površine preko 2.750 km2, nalazi se na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] sa područja [[Rusija|Ruske federacije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ru |title=Rusija, svjetska baština |work=[[UNESCO]].org |access-date= 22. 6. 2022}}{{en}}&lt;/ref&gt; To je jedno je rijetkih velikih planinskih područja u Evropi koje nije pretrpjelo značajan ljudski uticaj. Njegovi subalpski i [[Alpe|alpski]] predjeli pripadali su samo divljim životinjama, a široki prostori netaknutih [[Planina|planinskih]] [[šuma]], koji se protežu od nizina do subalpskog pojasa, jedinstveni su u Evropi. Lokalitet ima veliku raznolikost [[ekosistem]]a, sa važnim [[endem]]skim [[Biljke|biljkama]] i divljim [[Životinje|životinjama]], i mjesto je porijekla i ponovnog uvođenja planinske podvrste evropskog [[bizon]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/900 |title=Zapadni Kavkaz |work=[[UNESCO]].org |access-date= 22. 6. 2022}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference|2}}

{{Commonscat|Caucasus mountains}}

{{Planinski sistemi u Evropi}}

[[Kategorija:Planinski lanci u Azerbejdžanu]]
[[Kategorija:Planine u Armeniji]]
[[Kategorija:Planine u Gruziji]]
[[Kategorija:Planine u Iranu]]
[[Kategorija:Planine u Rusiji]]
[[Kategorija:Planine u Turskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Rusiji]]
[[Kategorija:Zaštićena područja u Rusiji]]
[[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1924.]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>lkaew3k0srrxc20t1hyqmgoo3mkco5w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edin Džeko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17752</id>
    <revision>
      <id>3839144</id>
      <parentid>3838855</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:00:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Uspjesi, nagrade i priznanja */</comment>
      <origin>3839144</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52226" sha1="irb4kmyddn728sxfs4ow8z6wxorf2tx" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Edin Džeko
| slika                      = 20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko (cropped).jpg
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1986|03|17}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| visina                     = 193 cm
| nadimak                    = ''Bosanski dijamant''
| pozicija                   = [[Napadač]]
| omladinskegodine           = 1996–2003.
| omladinskipogoni           = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| trenutniklub               = [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| brojnadresu                = 10
| godine1                    = 2003–2005.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 35 (3)
| godine2                    = 2005–2007.
| klubovi2                   = [[FK Teplice|Teplice]]
| nastupi(golovi)2           = 43 (16)
| godine3                    = 2005.
| klubovi3                   = → [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]
| nastupi(golovi)3           = 15 (6)
| godine4                    = 2007–2011.
| klubovi4                   = [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
| nastupi(golovi)4           = 111 (66)
| godine5                    = 2011–2015.
| klubovi5                   = [[Manchester City FC|Manchester City]]
| nastupi(golovi)5           = 130 (50)
| godine6                    = 2015–2016.
| klubovi6                   = → [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)6           = 31 (8)
| godine7                    = 2016–2021.
| klubovi7                   = [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)7           = 168 (77)
| godine8                    = 2021–2023.
| klubovi8                   = [[FC Inter Milano|Inter Milan]]
| nastupi(golovi)8           = 69 (22)
| godine9                    = 2023–2025.
| klubovi9                   = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| nastupi(golovi)9           = 71 (35)
| godine10                   = 2025–2026.
| klubovi10                  = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)10          = 11 (0)
| godine11                   = 2026–
| klubovi11                  = [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| nastupi(golovi)11          = 9 (6)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 2003–2004.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (0)
| nacionalnegodine2          = 2006–2007.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 4 (1)
| nacionalnegodine3          = 2007–
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 148 ([[Spisak reprezentativnih golova Edina Džeke|73]])
| zadnjiuređaj               = 2. maja 2026
}}
'''Edin Džeko''' (rođen 17. marta 1986) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš i kapiten [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]]. Trenutno je član [[FC Schalke 04|Schalkea 04]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-s-desetkom-na-dresu-predstavljen-u-schalkeu-potpisao-je-ugovor-do-kraja-sezone/260122101|title=Džeko s desetkom na dresu predstavljen u Schalkeu, potpisao je ugovor do kraja sezone|website=Klix.ba|access-date=22. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Igra na poziciji [[napadač]]a. Poznat je i po nadimku &quot;Bosanski dijamant&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://gol.hr/clanak/svjetski_nogomet/bosanski-dijamant-u-cityju-za-vise-od-milijun-kuna-tjedno.html |title= &quot;Bosanski dijamant&quot; u Cityju za više od milijun kuna tjedno! |website= gol.hr |date= 4. 1. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==
===Početak===
Karijeru je počeo 1996. u omladinskom pogonu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] iz Sarajeva. Godine 2003. potpisao je profesionalni ugovor sa Željezničarom, gdje je igrao do 2005. U tom periodu igrao je na poziciji veznog igrača.

===Teplice===
S 18 godina odlazi u češki klub [[FK Teplice|Teplice]] za 25.000 [[Euro|eura]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2011/jan/05/edin-dzeko-transfer-manchester-city?CMP=twt_gu|title=Edin Dzeko move to Manchester City pits striker in 'my perfect league' |last= Wilson |first=Jonathan|date=5. 1. 2011|newspaper=The Guardian|language=en|issn=0261-3077|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj sezoni za Teplice na novoj poziciji napadača postiže 17 golova u 43 utakmice.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Na kraju sezone proglašen je za najboljeg stranog igrača u [[Prva nogometna liga Češke|češkoj ligi]]. Godine 2005. odlazi na posudbu u [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]], gdje postiže šest golova u 15 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nakon toga se ponovo vraća u Teplice, gdje igra sve do 2007. Njegove odlične igre zapazio je njemački stručnjak [[Felix Magath]] i Džeko 2007. napušta Teplice i odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]].

===VfL Wolfsburg===
U prvih 11 utakmica postigao je pet golova te biva proglašen najboljim napadačem prvog dijela sezone 2007/08. od magazina ''[[Sportal]]''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U njegovoj prvoj sezoni Wolfsburg završava na petoj poziciji u [[Bundesliga|Bundesligi]] i kvalifikuje se za [[UEFA Evropska liga|UEFA kup]] za narednu sezonu. Džeko sezonu završava s osam golova u 17 započetih utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

U narednoj sezoni Džeki se u Wolfsburgu pridružuje reprezentativni kolega i vezni igrač [[Zvjezdan Misimović]], s kojim Džeko čini jedan od najboljih tandema u Bundesligi. U sezoni 2008/09. Džeko osvaja Bundesligu s Wolfsburgom, s dva boda više od [[FC Bayern München|Bayerna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/bundesliga-table/2008|title=SKY SPORTS: TABELA BUNDESLIGA 2008/09. |date= |website= |publisher=|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; To je bila prva titula prvaka Bundeslige u historiji ovog kluba. Sezonu Džeko kruniše s 26 golova te je bio drugi strijelac lige.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Prvi strijelac lige bio je njegov timski kolega [[Grafite]], te su njih dvojica proglašeni najefikasnijim napadačkim duom u historiji Bundeslige.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/news/725/bundesliga/2009/05/23/1282105/bundesliga-comment-grafite-and-dzeko-a-match-made-in-heaven|title=Bundesliga Comment: Grafite And Dzeko - A Match Made In Heaven - Goal.com|date=23. 5. 2009|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U [[DFB-Pokal|kupu Njemačke]] Džeko postiže šest golova u dvije utakmice, a u [[UEFA Evropska liga|Kupu UEFA]] četiri gola i dvije asistencije u osam utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Zbog ovih rezultata biva proglašen najboljim igračem Bundeslige. Uprkos interesovanju mnogih klubova za njegove usluge, a ponajviše [[AC Milan]]a, odlučuje produžiti ugovor s Wolfsburgom do juna 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_5466299,00.html|title=sky sports |last= |first= |date= |website= |publisher= |access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] postigao je u septembru 2009. protiv slavnog [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]] u porazu 2–1 na [[Old Trafford]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8278799.stm|title=Man Utd 2-1 Wolfsburg|date=30. 9. 2009|newspaper=BBC|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U sezoni 2009/10, Džeko je bio najbolji strijelac s 22 gola.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-najbolji-strijelac-bundeslige/100508074|title=Odigrano posljednje kolo / Edin Džeko najbolji strijelac Bundeslige! (VIDEO)|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2010. godine, Džeko postaje najbolji strijelac Wolfsburga u klupskoj historiji sa 59 golova na 96 odigranih utakmica, preskočivši [[Diega Klimowicza]] koji je postigao 59 golova na 149 utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-najbolji-strijelac-u-historiji-wolfsburga/100828069|title=Srušio rekord / Džeko najbolji strijelac u historiji Wolfsburga|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U prvom dijelu sezone 2010/11, Džeko postiže 8 golova na 17 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===Manchester City===
[[Datoteka:Dzeko city.jpg|mini|lijevo|175px|Džeko sa [[Manchester City FC|Manchester Cityem]] 2011.]]

Nakon mnogo medijskih špekulacija, 3. januara 2011. godine za 32 miliona eura, Džeko prelazi iz Wolfsburga u [[Engleska|engleski]] klub [[Manchester City FC|Manchester City]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/shine-on-you-crazy-diamond/110115091|title=Pozitiva(c) dana / Shine on you, crazy diamond|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo je bio šesti najskuplji transfer u historiji [[Premijer liga Engleske|Engleske Premier League]], te najskuplji transfer jednog igrača porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Debi u dresu Manchester Cityja upisao je 15. januara u pobjedi 4–3 protiv [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhamptona]], a bio je asistent za treći gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-asistirao-u-pobjedi-manchester-cityja/110115073|title=VIDEO / Edin Džeko asistirao u pobjedi Manchester Cityja|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol u [[Premijer liga Engleske|Premier ligi]] postigao je 25. aprila 2011. u gostujućoj pobjedi 0–1 protiv [[Blackburn Rovers FC|Blackburna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=293017|title=Blackburn Rovers vs. Manchester City - Football Match Report - April 25, 2011 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; U maju 2011. godine, Džeko osvaja svoj prvi trofej sa Manchester Cityjem, pobjedom u finalu [[FA kup]]a protiv [[Stoke City FC|Stoke Cityja]] rezultatom 1–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/13346941|title=Man City 1-0 Stoke|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Na početku sezone 2011/2012. postiže 4 gola protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] u pobjedi svoje ekipe od 1–5, te tako postaje jedini igrač u historiji Manchester Cityja koji je dao 4 gola na jednoj prvenstvenoj utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/dzeko-budalastine-i-krkani/110829096|title=Oštar start / Džeko, budalaštine i krkani|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U mjesecu augustu 2011, Džeko postiže 6 golova u 3 utakmice i osvaja nagradu za najboljeg igrača mjeseca engleske Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/manchester-city-striker-edin-dzeko-3316451|title=Dzeko named Player of the Month|last=Football|first=Mirror|date=2. 9. 2011|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Na samom kraju sezone, Džeko postiže izjednačujući gol u 92. minuti protiv ekipe [[Queens Park Rangers FC|QPR]]-a u pobjedi rezultatom 3–2, što Cityju donosi prvu titulu u Premier League nakon 44 godine čekanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/17973148|title=Manchester City 3-2 QPR|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U sezoni 2012/13, Džeko postiže nekoliko veoma važnih golova za City u raznim takmičenjima, poput izjednačujućeg gola u pobjedi protiv [[Southampton FC|Southamptona]] rezultatom 3–2, te gol u Ligi prvaka protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]] u meču koji City pobjeđuje.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U novembru 2012. godine, Džeko postiže gol odmah po ulasku u igru na samom kraju utakmice protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] koji Cityju donosi pobjedu i 3 važna boda u ligi. Također, u decembru iste godine, Džeko postiže 2 gola protiv [[Norwich City FC|Norwich City]] u pobjedi od 4–3 za City.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/20823176|title=Norwich 3-4 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa 14 postignutih golova u Premier League.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U sezoni 2013/14, Džeko postiže svoj 50. gol u Premier League protiv ekipe [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] u decembru 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|title=Dzeko, Hart the heroes as City edge Palace|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=9. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309060957/http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U martu 2014. godine, Džeko uspijeva dati dva gola u pobjedi Cityja 3–0 protiv gradskog rivala [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/match/manchester-united-vs-manchester-city/1483731/report|title=Manchester United 0 - 3 Manchester City Match report - 3/25/14 Premier League - Goal.com|website=www.goal.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Njegov prvi gol na toj utakmici dolazi u 43. sekundi, što predstavlja najbrži postignuti gol na [[Old Trafford]]u u historiji Premier League.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Protiv ekipe [[Everton FC|Evertona]] u maju 2014. godine, Džeko postiže gol u pobjedi 3–2, što Cityju donosi prvo mjesto na tabeli u ligi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/27168536|title=Everton 2-3 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U utakmici protiv [[Aston Villa FC|Aston VIlle]], Džeko daje dva gola u pobjedi od 4–0, što Cityju jedno kolo prije kraja prvenstva donosi novu titulu u Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=367219|title=Manchester City vs. Aston Villa - Football Match Report - May 7, 2014 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

U svojoj posljednjoj sezoni za Manchester City, Džeko postiže dva gola u pobjedi 7–0 protiv ekipe [[Sheffield Wednesday FC|Sheffield Wednesday]] u trećoj rundi [[Liga kupa]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mancity.com/news/first-team/listing?team=First-Team&amp;type=Match%2520Report|title=Manchester City First Team News {{!}} Manchester City FC|website=www.mancity.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; A prve golove u Premier League u novoj sezoni postiže protiv ekipe [[Hull City AFC|Hull Cityja]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-2771876/Hull-City-2-4-Manchester-City-Edin-Dzeko-Frank-Lampard-ensure-champions-touch-Chelsea-having-surrendered-two-goal-lead-KC-Stadium.html |title= Hull City 2-4 Manchester City: Dzeko and Lampard ensure City win |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2015. godine, Džeko okončava niz od 15 utakmica bez postignutog gola, kada postiže gol protiv [[Newcastle United FC|Newcastle Uniteda]] u pobjedi Cityja 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/31466682|title=Manchester City 5-0 Newcastle United|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

===Roma===
[[Datoteka:CSKA-Roma18 (8).jpg|mini|desno|200px|Džeko sa [[AS Roma|Romom]] 2018.]]

====2015/16.====
Dana 12. augusta 2015. godine, Džeko je zvanično potpisao ugovor sa [[italija]]nskom [[AS Roma|Romom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/33894658|title=Edin Dzeko: Roma sign Man City striker on season-long loan|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Po ugovoru Džeko je posuđen Romi za četiri miliona eura, a Roma je obavezna da otkupi njegov ugovor za 11 miliona eura na kraju sezone, nakon ispunjenih uvjeta u pogledu broja nastupa i golova Džeke u toj sezoni.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Džeko te uvjete ispunjava već u oktobru 2015. te njegov prelazak u Romu postaje kompletan.

Svoj debi za ekipu Rome bilježi protiv ekipe [[Hellas Verona FC|Hellas Verone]] u remiju 1–1. A u svom drugom nastupu za Romu u augustu 2015. postiže svoj prvi gol za pobjedu protiv aktuelnog prvaka Italije, [[Juventus FC|Juventusa]], rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3207242/Hellas-Verona-1-1-Roma-Rudi-Garcia-s-fail-win-opener-Edin-Dzeko-Gervinho-Wojciech-Szczesny-feature-visitors.html |title= Hellas Verona 1-1 Roma: Rudi Garcia's side fail to win opener |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.irishtimes.com/sport/soccer/edin-dzeko-on-target-as-roma-beat-juventus-1.2334215|title=Edin Dzeko on target as Roma beat Juventus|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2016. postiže dva gola za Romu u pobjedi protiv [[Palermo FC|Palerma]] rezultatom 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/35623573|title=Roma 5-0 Palermo|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U debitantskoj sezoni u [[Serie A|Seriji A]] i ekipi Rome, uprkos nekoliko sitnih povreda, sakupio je 39 nastupa, postigavši deset golova, uz šest asistencija.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/leistungsdaten/spieler/28396/plus/0?saison=2015|title=Edin Dzeko - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=13. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

====2016/17.====
Sezonu 2016/17, Džeko otvara svojim prvim pogotkom u sezoni protiv ekipe [[Udinese Calcio|Udinesea]] krajem augusta 2016. godine, a Roma pobjeđuje rezultatom 4–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/izboren-penal-i-jedan-pogodak-dzeke-u-pobjedi-rome-nad-udineseom/160820089|title=Izboren penal i jedan pogodak Džeke u pobjedi Rome nad Udineseom (FOTO+VIDEO)|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U toj sezoni Džeko je postigao najviše golova u italijanskoj ligi, a Roma je zauzela drugo mjesto u prvenstvu. Također Džeko je 12. marta je postao četvrti igrač Rome da stigne brojku od 30 golova u svim takmičenjima u jednoj sezoni. Nakon toga 1. aprila 2017, je Džeko postao prvi igrač Rome koji je postigao 33 gola u sezoni u svim takmičenjima, srušeći prošli rekord od 32 gola koji su držali [[Rodolfo Volk]] i [[Francesco Totti]]. Završio je sezonu sa ukupno 39 golova.

====2017/18.====
Džeko je započeo svoju treću sezonu za Romu sa šest golova u prvih pet utakmica u ligi. Svoj prvi gol u sezoni je postigao protiv [[FC Inter Milano|Intera]] 26. augusta 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.quotidiano.net/sport/calcio/roma-inter-1.3355556|title=Roma-Inter 1-3, Icardi spegne i sogni giallorossi|last=BOCCHINI|first=FRANCESCO|date=|website=QuotidianoNet|publisher=|language=it|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

9. oktobra je Džeko bio među jednim od 30 nominiranih igrača za [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/De-bruyne-lewandowski-de-gea-kane-et-dzeko-font-aussi-partie-de-la-liste-des-30-nommes-au-ballon-d-or-france-football-2017/840875|title=De Bruyne, Lewandowski, De Gea, Kane et Dzeko font aussi partie de la liste des 30 nommés au Ballon d'Or France Football 2017|last=|first=|date=|website=L'ÉQUIPE|publisher=|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga je Džeko postigao dva gola protiv [[Chelsea FC|Chelsija]] na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgu]] u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2018/matches/round=2000881/match=2021632/index.html|title=UEFA Champions League - Chelsea-Roma|last=UEFA.com|first=|date=|website=UEFA.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Također je pomogao Romi da stigne do četvrtfinala Lige prvaka postižući gol protiv [[FC Shakhtar Donetsk|Shakhtar Donetska]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2018/mar/13/roma-shakhtar-donetsk-champions-league-match-report|title=Edin Dzeko sends Roma through against Shakhtar and into last eight|last=Reuters|first=|date=13. 3. 2018|work=|newspaper=The Guardian|language=en|issn=|access-date=3. 2. 2019|via=}}&lt;/ref&gt; Postigao je gol na obe utakmice četvrtfinala protiv [[FC Barcelona|Barcelone]] protiv koje je Roma pobijedila na gostujućim pogodcima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1037786|title=Roma srušila Barcelonu za polufinale LP-a Džeko najzaslužniji za senzaciju|last=|first=|date=|website=www.index.hr|publisher=|language=hr|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; U polufinalu je Džeko postigao gol na obe utakmice protiv [[Liverpool FC|Liverpoola]], ali to nije bilo dovoljno jer je Roma izgubila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbssports.com/soccer/news/liverpool-lose-4-2-to-roma-advance-to-champions-league-final-on-aggregate-amid-controversial-referee-decisions/|title=Liverpool lose 4-2 to Roma, advance to Champions League final on aggregate amid controversial referee decisions|last=|first=|date=|website=CBSSports.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Džeko je završio sezonu sa 24 gola od kojih je 16 postigao u [[Serie A]]. Također je postigao 8 golova u Ligi prvaka što je značilo da je peti najbolji strijelac te sezone u takmičenju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/u-romi-nisu-zadovoljni-dzeko-i-under-su-jedini-sigurni/277471|title=U Romi nisu zadovoljni: Džeko i Under su jedini sigurni|last=|first=|date=|website=SportSport.ba|publisher=|language=bs|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

====2018/19.====
Džeko je započeo svoju četvrtu sezonu sa Romom postižući gol protiv Torina 19. augusta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ilmessaggero.it/sport/calcio/torino_roma_diretta_risultato_finale_live_dzeko_belotti_campionato-3921564.html|title=Torino-Roma 0-1: Dzeko regala i primi tre punti della stagione|last=|first=|date=|website=www.ilmessaggero.it|publisher=|language=it|access-date=7. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon toga je postigao svoj prvi hat-trick u Ligi prvaka 2. oktobra protiv [[FC Viktoria Plzeň|Viktorie Plzeň]]. Postao je prvi bosanski igrač koji je postigao hat-trick u Ligi prvaka.

====2019/20.====
U svojoj 5. sezoni u timu iz Rima, Džeko je upisao svoj jubilarni 200. nastup za Romu 15 decembra 2019. godine u ligaškoj pobjedi protiv [[SPAL|SPAL-a]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-uspjesan-u-jubilarnoj-utakmici-dobra-partija-i-izboren-penal-u-pobjedi-rome/191215084|title=Džeko uspješan u jubilarnoj utakmici: Dobra partija i izboren penal u pobjedi Rome|date=15. 12. 2019|access-date=15. 12. 2019|language=bosanski|author=N.K.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
[[Datoteka:20150331 2219 AUT BIH 2704.jpg|mini|desno|Džeko u dresu [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]] 2015.]]

Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke A-selekcije]] igrao je za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U19|bosanskohercegovačku U-19]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21]] reprezentaciju. U A-selekciji debitirao je 2. juna 2007. protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]], kada je postigao i svoj prvi gol.&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/nationalmannschaft/spieler/28396|title=Edin Dzeko - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2009, bosanski sportski komentator, [[Mustafa Mijajlović|Marijan Mijajlović]], tokom prenosa utakmice protiv Belgije, Džeki daje nadimak B''osanski dijamant,'' a Džeko u toj utakmici postiže jedan od najljepših golova u svojoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|title=24sata.info - Dijamant opravdao svoj nadimak: Džeko najsjajniji i najvrijedniji u našoj grupi!|access-date=18. 8. 2016|archive-date=31. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141031191702/http://www.24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] 2010. postigao je 9 golova i tako postao drugi najbolji strijelac kvalifikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U septembru 2012. godine, u pobjedi 8–1 protiv [[Lihtenštajn]]a, Džeko postiže svoj prvi [[hat-trick]] u dresu reprezentacije, te u isto vrijeme postaje najbolji strijelac reprezentacije sa 24 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/dzeko-hat-trickom-ostavio-misimovica-i-bolica-iza-sebe/87450|title=Džeko hat-trickom ostavio Misimovića i Bolića iza sebe|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Rekord je prije njega držao, [[Elvir Bolić]], sa 22 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2014]], Džeko okončava kao drugi strijelac kvalifikacija sa ukupno 10 postignutih golova, a BiH se po prvi put u svojoj historiji uspijeva kvalifikovati na jedno veliko fudbalsko takmičenje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U junu 2014. godine, Džeko dobija pozivnicu da nastupi za BiH na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prve dvije utakmice grupne faze takmičenja, BiH gubi protiv [[Argentina|Argentine]] 2–1 i [[Nigerija|Nigerije]] 1–0, a Džeko ne uspijeva postići niti jedan gol. Međutim, u trećoj utakmici grupne faze, Džeko postiže prvi gol u pobjedi protiv selekcije [[Iran]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/25285298|title=World Cup: Bosnia-Hercegovina 3-1 Iran|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, BiH sa dva poraza i jednom pobjedom u svojoj grupi završava na trećem mjestu i ne uspijeva se plasirati u daljni tok takmičenja.

U augustu 2014. godine, Džeko nasljeđuje kapitensku traku od [[Emir Spahić|Emira Spahića]], koji najavljuje svoje povlačenje iz reprezentacije BiH.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/edin-dzeko-novi-kapiten-reprezentacije-bih/137525|title=Edin Džeko novi kapiten reprezentacije BiH|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2015, Džeko postiže svoj drugi hat-trick za BiH protiv selekcije [[Andora|Andore]] u sklopu kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|UEFA EURO 2016]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==UNICEF-ov ambasador==
U novembru 2009. Džeko je postao prvi [[UNICEF]]-ov ambasador dobre volje iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sklopu ovog projekta posjetio je nekoliko škola i domova za nezbrinutu djecu u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.info-market.ba/bs/sport/13411-edin-deko-sveano-otvorio-nove-prostorije-centra-za-rani-rast-i-razvoj-u-novom-grad-sarajevo|title=Edin Džeko svečano otvorio nove prostorije centra za rani rast i razvoj|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

==Ambasador Omladinske škole FK Željezničar==
Nakon što je Džeko imenovan za ambasadora [[UEFA Liga mladih|UEFA Lige mladih]], 6. oktobra 2017. je postao i ambasador Omladinske škole [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Nakon obavljenog treninga reprezentacije dobio je prigodne poklone od čelnih ljudi Željezničara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-edin-dzeko-ambasador-omladinske-skole-fk-zeljeznicar/28549/|title=FOTO: Edin Džeko ambasador Omladinske škole FK Željezničar|access-date=6. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Statistika==
===Klubovi===
''Ažurirano: 2. maja 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Klub
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | Kup
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | UEFA
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
! Sezona !! Klub !! Liga
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Bosna i Hercegovina
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]||15||2||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||16||2
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]].|||20||1||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||0||0||20||1
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Češka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Češke u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Gambrinus liga 2005/06.|2005/06]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Teplice|Teplice]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Prva nogometna liga Češke|Gambrinus liga]]||13||3||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||13||3
|-
|[[Gambrinus liga 2006/07.|2006/07]].||30||13||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||34||13
|-
|[[Druga nogometna liga Češke 2005/06.|2005/06]].|||[[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]|||[[Druga nogometna liga Češke|2. liga]]||15||6||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||17||7
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Njemačka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[DFB-Pokal]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2007/08.|2007/08]].|| rowspan=&quot;4&quot; |[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|| rowspan=&quot;4&quot; |[[Bundesliga]]||28||8||5||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||33||9
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09]].||32||26||2||6|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||4||42||36
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2009/10]].||34||22||2||2|| colspan=&quot;2&quot; |–||12||5||48||29
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2010/11.|2010/11]].||17||10||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||19||11
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Engleska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[FA kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premier League 2010/11.|2010/11]].|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Manchester City FC|Manchester City]]|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Premijer liga Engleske|Premier League]]||15||2||2||2||0||0||4||2||21||6
|-
|[[Premier League 2011/2012.|2011/12]].||30||14||0||0||4||3||8||1||43{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2011.]]}}||19{{napomena|1 gol u [[FA Community Shield 2011.]]}}
|-
|[[Premier League 2012/2013.|2012/13]].||32||14||5||0||1||0||6||1||45{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2012.]]}}||15
|-
|[[Premier League 2013/2014.|2013/14]].||31||16||5||2||5||6||7||2||48||26
|-
|[[Premier League 2014/2015.|2014/15]].||22||4||1||0||2||2||6||0||32{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2014.]]}}||6
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Italija
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Italijanski kup|Coppa Italia]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Serie A 2015/2016.|2015/16]].
| rowspan=&quot;6&quot; |[[AS Roma|Roma]]
| rowspan=&quot;8&quot; |[[Serie A]]
|31||8||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||2||39||10
|-
|[[Serie A 2016/2017.|2016/17]].
||37||29||4||2||colspan=&quot;2&quot; |–||10||8||51||39
|-
|[[Serie A 2017/2018.|2017/18]].
||36||16||1||0||colspan=&quot;2&quot; |–||12||8||49||24
|-
|[[Serie A 2018/2019|2018/19]]
|33||9||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||6||5||40||14
|-
|[[Serie A 2019/2020|2019/20]]
|35||16||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||3||43||19
|-
|[[Serie A 2020/2021|2020/21]]
|27||7||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||10||6||38||13
|-
|[[Serie A 2021/22.|2021/22]].
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FC Inter Milano|Inter Milan]]
|36||13||5||1||1||0||7||3||49||17
|-
|[[Serie A 2022/23.|2022/23]].
|33||9||5||0||1||1||13||4||52||14
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Turska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Turske u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Süper Lig 2023/24.|2023/24]].
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Süper Lig]]
|36||21||0||0||0||0||10||4||46||25
|-
|[[Süper Lig 2024/25.|2024/25]].
|35||14||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||16||7||53||21
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Italija
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Italijanski kup|Coppa Italia]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Serie A 2025/2026.|2025/26]].
| [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| [[Serie A]]
|11||0||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||2||18||2
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Njemačka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[DFB-Pokal]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[2. Bundesliga 2025/2026.|2025/26]].
| [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| [[2. Bundesliga]]
|9||6|| colspan=&quot;2&quot; |– || colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||9||6
|-
! rowspan=&quot;6&quot; | Ukupno
! colspan=&quot;2&quot; | Bosna i Hercegovina
!35||3||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||36||3
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Češka
!58||22||4||1|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||64||23
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Njemačka
!120||72||11||10|| colspan=&quot;2&quot; |–||20||9||151||91
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Engleska
!130||50||13||4||12||11||31||6||186||71
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Italija
!279||107||18||3||2||1||80||41||379||152
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Turska
!71||35||2||0||0||0||26||11||99||46
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Ukupno
!693||289||48||18||14||12||160||67||915||386
|}

===Reprezentacija===
====Nastupi====
''Ažurirano: 31. marta 2026.''&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;21&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2007.||7||1
|-
|2008.||6|||5
|-
|2009.||10||8
|-
|2010.||8||3
|-
|2011.||10||3
|-
|2012.||9||6
|-
|2013.||9||7
|-
|2014.||10||5
|-
|2015.||7||7
|-
|2016.||7||4
|-
|2017.||6||3
|-
|2018.||10||3
|-
|2019.||8||3
|-
|2020.||5||1
|-
|2021.||6||1
|-
|2022.||8||4
|-
|2023.||7||1
|-
|2024.||6||2
|-
|2025.||7||5
|-
|2026.||2||1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||148||73
|}

====Golovi====
Edin Džeko je dao 73 gola za reprezentaciju Bosne i Hercegovine na 148 nastupa i trenutni je rekorder nacionalnog tima po broju nastupa i datih golova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html|title=Edin Dzeko - International Goals, rsssf.com|access-date=1. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Ispod je tabelarni prikaz svih golova Edina Džeke za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine počevši od juna 2007. godine i njegovog debija za seniorski tim:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;3%&quot; | #
! width=&quot;15%&quot; | Datum
! width=&quot;25%&quot; | Lokacija
! width=&quot;20%&quot; | Protivnik
! width=&quot;5%&quot; | Gol
! width=&quot;5%&quot; | Rezultat
! width=&quot;27%&quot; | Takmičenje
|-
| 1. || 2. juni 2007. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''2'''–2 || 3–2 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008]].
|-
| 2.
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. septembar 2008. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 7–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za SP 2010]].
|-
| 3. || '''6'''–0
|-
| 4. || 11. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion BJK İnönü]], [[Istanbul]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''1'''–0 || 1–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 5. || 15. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ARM}} || '''2'''–0 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 6. || 20. novembar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Ljudski vrt]], [[Maribor]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLO}} || '''3'''–1 || 4–3 || Prijateljska
|-
| 7. || 28. mart 2009. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Fenix]], [[Genk]] || align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;3&quot;| {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 4–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 8. || rowspan=&quot;2&quot; | 1. april 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 9. || '''2'''–0
|-
| 10. || 6. juni 2009. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Pierre de Coubertin (Cannes)|Stade Pierre de Coubertin]], [[Cannes]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|OMA}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 11. || rowspan=&quot;2&quot; | 12. august 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], Sarajevo || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–3 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 12. || '''2'''–0
|-
| 13. || 10. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | [[A. Le Coq Arena]], [[Tallinn]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''1'''–0 || 2–0 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 14. || 14. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | Bilino polje, Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠPA}} || '''1'''–5 || 2–5 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 15. || 3. juni 2010. || align=&quot;left&quot; | [[Commerzbank-Arena]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]|| align=&quot;left&quot; | {{NOG|NJE}} || '''1'''–0 || 1–3 || Prijateljska
|-
| 16. || 3. septembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Josy Barthel]], [[N6 road (Luxembourg)|Route d'Arlon]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''3'''–0 || 3–0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Kvalifikacije za EP 2012]].
|-
| 17. || 17. novembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Štadión Pasienky]], [[Bratislava]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLK}} || '''3'''–1 || 3–2 || Prijateljska
|-
| 18. || 26. mart 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|RUM}} || '''2'''–1 || 2–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 19. || 7. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''1'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 20. || 11. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stade de France]], [[Pariz]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|FRA}} || '''1'''–0 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 21. || 1. juni 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Soldier Field]], [[Chicago]]  || align=&quot;left&quot; | {{NOG|MEX}} || '''1'''–1 || 1–2 || Prijateljska
|-
| 22. || rowspan=&quot;3&quot; | 7. septembar 2012. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion Rheinpark|Rheinpark]], [[Vaduz]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 8–1 || rowspan=&quot;3&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije za SP 2014]].
|-
| 23. || '''6'''–1
|-
| 24. || '''7'''–1
|-
| 25. || 11. septembar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''4'''–1 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 26. || 16. oktobar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIT}} || '''3'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 27. || rowspan=&quot;2&quot; | 22. mart 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|GRČ}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 3–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 28. || '''3'''–0
|-
| 29. || 7. juni 2013. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Skonto]], [[Riga]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''5'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 30. || rowspan=&quot;2&quot; | 14. august 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SAD}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |3–4 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 31. || '''3'''–4
|-
| 32. || rowspan=&quot;2&quot; | 11. oktobar 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|LIH}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 33. || '''4'''–0
|-
| 34. || rowspan=&quot;2&quot; | 31. maj 2014. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Edward Jones Dome]], [[Saint Louis|St. Louis]]|| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|OBS}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 35. || '''2'''–0
|-
| 36. || 25. juni 2014. || align=&quot;left&quot; | Arena Fonte Nova, Salvador, Bahia || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || 3–1 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014]].
|-
| 37. || 4. septembar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]], [[Tuzla]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''3'''–0 || 3–0 || Prijateljska
|-
| 38. || 13. oktobar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]].
|-
| 39. || rowspan=&quot;3&quot; | 28. mart 2015. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Nacionalni stadion (Andora)|Estadi Nacional]], [[Andorra la Vella]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 3–0 || rowspan=&quot;3&quot; | Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 40. || '''2'''–0
|-
| 41. || '''3'''–0
|-
| 42. || 12. juni 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IZR}} || '''1'''–1 || 3–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 43. || 3. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion kralja Baudouina]], [[Bruxelles]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–3 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 44. || 6. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''2'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 45. || 13. novembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRS}} || '''1'''–1 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 46. || 29. mart 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Letzigrund]], [[Zürich]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠVI}} || '''1'''–0 || 2–0 || Prijateljska
|-
| 47. || 6. septembar 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''2'''–0 || 5–0 || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 48. || rowspan=&quot;2&quot; | 10. oktobar 2016. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|KIP}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 49. || '''2'''–0
|-
| 50. || 28. mart 2017. || align=&quot;left&quot; | [[Elbasan Arena]], [[Elbasan]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ALB}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 51. || rowspan=&quot;2&quot; | 3. septembar 2017. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Estádio Algarve]], [[Faro]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|GIB}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 52. || '''4'''–0
|-
| 53. || 11. septembar 2018. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AUT}} || '''1'''–0 || 1–0 || [[UEFA Liga nacija 2018/2019.]]
|-
| 54. || rowspan=&quot;2&quot; | 15. oktobar 2018. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SJI}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | UEFA Liga nacija 2018/2019.
|-
| 55. || '''2'''–0
|-
|56.
|11. juni 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Juventus&quot;]], [[Torino]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–2
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|Kvalifikacije za EP 2020.]] 
|-
|57.
|5. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''3'''–0
|5–0
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|58.
|8. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Republikanski Vazgen Sargisjan]], [[Jerevan]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Armenija}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]]
|'''1'''–1
|2–4
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|59.
|4. septembar 2020.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Artemio Franchi]], [[Firenca]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[UEFA Liga nacija 2020/2021.]]
|-
|60.
|1. septembar 2021.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion de la Meinau]], [[Strasbourg]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Francuska}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Kvalifikacije za SP 2022]].
|-
|61.
|29. mart 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Luksemburg}} [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]]
|'''1'''–0
|1–0
|Prijateljska
|-
| 62.
| rowspan=&quot;2&quot; | 14. juni 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|FIN}} || '''2'''–2
| rowspan=&quot;2&quot; |3–2
| rowspan=&quot;3&quot; | [[UEFA Liga nacija 2022/2023.]]
|-
| 63. || '''3'''–2
|-
|64.
|26. septembar 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Rapid-Giulești]], [[Bukurešt]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Rumunija}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]
|'''1'''–2
|1–4
|-
|65.
|8. septembar 2023.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''1'''–0
|2–1
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|-
|66.
|7. septembar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Philips Stadion]], [[Eindhoven]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Nizozemska}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|'''2'''–3
|2–5
| [[UEFA Liga nacija 2024/2025.]]
|-
|67.
|11. oktobar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Njemačka}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''1'''–2
|1–2
| UEFA Liga nacija 2024/2025.
|-
|68.
|7. juni 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;3&quot;|{{NOG|SMR}}
|'''1'''–0
|1–0
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
|-
| 69.
| rowspan=&quot;2&quot; | 6. septembar 2025.
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion San Marino]], [[Serravalle]]
| '''2'''–0
| rowspan=&quot;2&quot; |6–0
|-
| 70. || '''3'''–0
|-
|71.
|9. septembar 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Austrija}}
|'''1'''–1
|1–2
|-
|72.
|15. novembar 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Rumunija}}
|'''1'''–1
|3–1
|-
|73.
|26. mart 2026.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Cardiff City&quot;]], [[Cardiff]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Vels}}
|'''1'''–1
|1–1 &lt;br&gt; (4–2 pen.)
|}

==Uspjesi, nagrade i priznanja==
[[Datoteka:Dzeko FA Cup.jpg|desno|mini|Džeko s osvojenim peharom [[FA kup]]a]]

*Najbolji strani igrač češke lige.
*8 nominacija u timu kola u Prvoj češkoj ligi.
*Drugi najbolji strijelac češke lige.
*Proglašen za najboljeg napadača jesenjeg dijela njemačke Bundeslige (2007/2008) od strane njemačkog internet portala ''sportal.de''.
*Sa [[VfL Wolfsburg]]om u sezoni [[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09.]] osvojio prvenstvo, postigavši 26 golova, čime je postao drugi strijelac lige. On i [[Grafite]] postigli su 54 gola u toj sezoni, čime su postali rekorderi Bundeslige.
*Izabran od njemačkih profesionalaca za najboljeg igrača Bundeslige 2009.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|title=Dzeko zum besten feldspieler gewaehlt|access-date=18. 8. 2016|archive-date=5. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090605113353/http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac [[DFB-Pokal]]a 2008/2009.
*Drugi strijelac kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. sa 9 golova.
*Najbolji strijelac Bundeslige sa 22 gola u sezoni 2009/10.
*Idol nacije 2009. i 2010. godine po izboru portala ''SportSport.ba''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|title=Edin Dzeko erfolge spieler|access-date=18. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130703211256/http://www.transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|archive-date=3. 7. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Osvojio [[Engleska|engleski]] [[FA kup]] s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] u sezoni 2010/2011.
*&quot;Etihad igrač mjeseca&quot; – januar i august 2011.
*Igrač mjeseca engleske [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] – august 2011.
*Osvajač Premijer lige sa Manchester Cityjem u sezonama [[Premier League 2011/2012.|2011/12.]] i [[Premier League 2013/2014.|2013/14.]]
*Dobitnik [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Sarajeva]] za 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20130329/500/500.html?id=24942606|title=Džeko i Dječje SOS selo dobitnici Šestoaprilske nagrade Sarajeva|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac [[Serie A]] sa 29 golova u sezoni 2016/17.
*[[AS Roma|Romin]] igrač sezone [[Serie A 2017/2018.|2017/18.]] prema izboru navijača.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2018/5/edin-dzeko-is-roma-s-player-of-the-season-|title=Edin Dzeko is Roma's Player of the Season!|last=|first=|date=|website=www.asroma.com|publisher=|language=en|access-date=12. 9. 2018}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
*Osvajač [[Italijanski kup|Coppa Italie]] sa [[FC Inter Milano|Interom]] 2022. i 2023.
*Finalista [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] sa Interom u sezoni 2022/23.
*Osvajač [[2. Bundesliga|2. Bundeslige]] sa [[FC Schalke 04|Schalkeom 04]] u sezoni 2025/26.

==Napomene==
{{Napomene}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Edin Džeko}}
*{{Službeni website|http://www.edindzeko.ba/}}
*{{NFT player|pid=21523}}
*{{FIFA igrač|300409}}
*{{UEFA igrač|72048}}
*[http://www.espnfc.com/player/102337/edin-dzeko Edin Džeko] na espnfc.com
*[http://mcfc.co.uk/Teams/First-team/Strikers/Edin-Dzeko Edin Džeko] na mcfc.co.uk
*[http://www.transfermarkt.de/edin-dzeko/profil/spieler/28396 Edin Džeko] na transfermarkt.de
*[http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-edin-dzeko Intervju s Edinom Džekom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 9. 5. 2013.
*[https://www.youtube.com/watch?v=UrR7m28Wf6c Razgovor s Edinom Džekom], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 17. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Idol nacije}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Najbolji strijelci UEFA Evropske lige}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
}}

{{DEFAULTSORT:Džeko, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Teplice]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Ústí nad Labem]]
[[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]]
[[Kategorija:Nogometaši Schalkea]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportista godine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>irb4kmyddn728sxfs4ow8z6wxorf2tx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pireneji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18799</id>
    <revision>
      <id>3839363</id>
      <parentid>3521703</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:56:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1559" sha1="a8o7x8xe6xtzr4vao0526s8kinaqpuw" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Pyrenees topographic map-fr.svg|mini|desno|250px|Topografska karta Pireneja]]
'''Pireneji''' ({{jez-fr|Pyrénées}}, {{es|Pirineos}}, [[okcitanski jezik|okcitanski]]: ''Pirenèus / Pirenèas'', {{ca|Pirineus}}, [[aragonski jezik|aragonski]]: ''Perinés'', [[baskijski jezik|baskijski]]: ''Pirinioak'') jesu [[planina|planinski]] [[planinski lanac]] na jugozapadu [[Evropa|Evrope]] koji čini [[prirodna granica|prirodnu granicu]] između [[Francuska|Francuske]] i [[Španija|Španije]]. Odvajaju [[Pirenejsko poluostrvo]] od Francuske, a protežu se približno 430&amp;nbsp;km od [[Biskajski zaliv|Biskajskog zaliva]] ([[rt Higuer]]) u [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] do [[rt Creus|rta Creusa]] u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]].

Većim dijelom glavni greben čini [[Granica između Francuske i Španije|francusko-špansku granicu]], s kneževinom [[Andora|Andorom]] između njih. Najveći izuzetak od tog pravila jest [[Aranska dolina]], koja pripada Španiji iako leži na sjevernoj strani grebena. Druga manja [[orografija|orografska]] odstupanja uključuju vodopad [[Serdan]] i špansku [[enklava|enklavu]] – grad [[Llívia|Llíviju]].

== Također pogledajte ==
* [[Nacionalni park Pireneji]]

{{stub-geog}}

{{Commonscat|Pyrenees}}
{{Planinski sistemi u Evropi}}

[[Kategorija:Pireneji]]
[[Kategorija:Planine u Andori|Pireneji]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Evropi]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Francuskoj|Pireneji]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Španiji|Pireneji]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>a8o7x8xe6xtzr4vao0526s8kinaqpuw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Madagaskar</title>
    <ns>14</ns>
    <id>19173</id>
    <revision>
      <id>3839376</id>
      <parentid>3793443</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:57:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839376</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="405" sha1="5w6l8qg4v82ulppx54e8l5dn05wvxon" xml:space="preserve">{{Commonscat|Madagascar}}
{{Kategorija|Madagaskar}}
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države u Africi]]
[[Kategorija:Države francuskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1960.]]
[[Kategorija:Ostrva u Indijskom okeanu]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Ostrvske države i teritorije u Indijskom okeanu]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije|Madagaskar]]</text>
      <sha1>5w6l8qg4v82ulppx54e8l5dn05wvxon</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Edittools</title>
    <ns>8</ns>
    <id>19251</id>
    <revision>
      <id>3839402</id>
      <parentid>3757832</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:31:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839402</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7056" sha1="flq23k2w9g2j2q9r5fwel87zxq7iz91" xml:space="preserve">&lt;div id=&quot;editpage-specialchars&quot; style=&quot;margin-top: 15px; border: 1px solid #aaaaaa; padding: 2px;&quot; class=&quot;edittools-text&quot; title=&quot;Kliknite na željeni znak&quot;&gt;
&lt;p id=“Standard“ class=&quot;specialbasic&quot; title=&quot;Standard&quot;&gt;
&lt;tt&gt;Standard:&lt;/tt&gt;
&lt;charinsert&gt;&lt;nowiki&gt;–&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;&amp;nbsp;&lt;/nowiki&gt;&lt;/charinsert&gt;
&lt;charinsert&gt;+nbsp; [+] [[+]] [[+|]] | {{+}} {{+|}} [[Kategorija:+]] [[Datoteka:+]] &lt;nowiki&gt;#Preusmjeri [[&lt;/nowiki&gt;+&lt;nowiki&gt;]]&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Dobrodošlica|1=~~~~&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Stranica_za_razgovor&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{DEFAULTSORT:+}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Citat|+&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;&lt;sup&gt; &lt;/sup&gt;&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;&lt;sub&gt; &lt;/sub&gt;&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;&lt;small&gt; &lt;/small&gt;&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;&lt;!-- !--&gt;&lt;/nowiki&gt; {{&lt;/nowiki&gt;Normativna_kontrola&lt;nowiki&gt;}}&lt;/charinsert&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p id=“Wiki“ class=&quot;specialbasic&quot; title=&quot;Wiki&quot;&gt;
&lt;tt&gt;Wiki:&lt;/tt&gt;
&lt;charinsert&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Wikicitat|+&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Wikivijesti|+&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Commons|+&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/charinsert&gt; &lt;charinsert&gt;&lt;nowiki&gt;&lt;ref&gt;&lt;/nowiki&gt;+&lt;nowiki&gt;&lt;/ref&gt;&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;&lt;ref name=&quot;&lt;/nowiki&gt;+&lt;nowiki&gt;&quot;&gt;&lt;/ref&gt;&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;reference&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;  &lt;/charinsert&gt;
&lt;charinsert&gt;• × ² ³ ½ € † # * &lt;nowiki&gt;&amp;amp;&lt;/nowiki&gt;&lt;/charinsert&gt;
&lt;/p&gt;

&lt;p id=“Šabloni“ class=&quot;specialbasic&quot; title=&quot;Šabloni&quot;&gt;
&lt;tt&gt;[[Wikipedia:Spisak šablona|Spisak šablona]]:&lt;/tt&gt;
&lt;charinsert&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Dvojnik|+&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Prijevod&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Preuređivanje&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Afrikati&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Čišćenje&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Izmjena_u_toku&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Kontroverzno&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Neutralnost&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Normativna kontrola|+&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Brisanje|+&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;U_začetku&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Sporna_autorska_prava&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Čvor&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Standardi&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Sekcija&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Izvor&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Wikiizvor&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Kategorija_nije_u_upotrebi|+&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Spajanje|+&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Podjela&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Prebaciti|+&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Wiki&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Kategorizacija&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;  &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Dodaj_infokutiju|+&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Drugo_značenje|naslov=|+&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Tren&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Neprikladan_sadržaj|datum=+&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;imdb_title|id=broj|title=Film&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;imdb_name|id=broj|name=Osoba&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;subst:Prikaži_izgled|~~~~&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;subst:Potpis|~~~~&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Relevantnost&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Starost&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;SB&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Nedostaju_izvori&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Reklama&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Kršenje_AP&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Greške&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/charinsert&gt;  
&lt;/p&gt;

&lt;p id=&quot;Vandalizam&quot; class=&quot;specialbasic&quot; title=&quot;Vandalizam&quot;&gt;
&lt;tt&gt;[[Wikipedia:Šabloni za vandalizam|Šabloni za vandalizam]]:&lt;/tt&gt;
&lt;charinsert&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;subst:Jezičko_upozorenje&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;+|~~~~&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/charinsert&gt; &lt;charinsert&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;subst:WV1&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;+|~~~~&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/charinsert&gt; &lt;charinsert&gt; &lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;subst:WV2&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;+|~~~~&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/charinsert&gt; &lt;charinsert&gt;
&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;subst:WV3&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;+|~~~~&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/charinsert&gt; &lt;charinsert&gt;
&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;subst:WV4&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;+|~~~~&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/charinsert&gt; &lt;charinsert&gt;
&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;subst:WV5&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;+|~~~~&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/charinsert&gt; &lt;charinsert&gt;
&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;subst:WV6|&lt;nowiki&gt;14 dana&lt;/nowiki&gt;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;+|~~~~&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/charinsert&gt; &lt;charinsert&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;subst:WV7&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;+|~~~~&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/charinsert&gt; &lt;charinsert&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;subst:WV8&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;+|~~~~&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/charinsert&gt;
&lt;/p&gt;

&lt;p id=“AHD“ class=&quot;specialbasic&quot; title=&quot;AHD&quot;&gt;
&lt;tt&gt;AHD:&lt;/tt&gt;
&lt;charinsert&gt;ā ă ä â ē ĕ ī ĭ î ō ŏ ô ŭ o͞o („food&quot;) o͝o („foot&quot;) û ə&lt;/charinsert&gt;
&lt;/p&gt;

&lt;p id=“DMG“ class=&quot;specialbasic&quot; title=&quot;DMG&quot;&gt;
&lt;tt&gt;DMG:&lt;/tt&gt;
&lt;charinsert&gt;ʾ ʿ Ā ā Č č Ḍ ḍ Ḏ ḏ Ǧ ǧ Ġ ġ Ḥ ḥ Ḫ ḫ Ī ī ḷ ŋ Ṣ ṣ Š š Ṭ ṭ Ṯ ṯ Ū ū Ẓ ẓ Ẕ ẕ Ž ž&lt;/charinsert&gt;
&lt;/p&gt;

&lt;p id=“IPA“ class=&quot;specialbasic&quot; title=&quot;IPA&quot;&gt;
&lt;tt&gt;IPA:&lt;/tt&gt;
&lt;charinsert&gt;a ɐ ɑ ɒ ʌ æ ɶ e ɘ ə ɛ ɜ œ ɞ o ɔ ɵ ø i ɨ ɪ u ʉ ʊ ɯ y ʏ ɣ&lt;/charinsert&gt;
&lt;charinsert&gt;b β ʙ c ç d ɖ ɗ f ɡ ɢ h ɦ ħ j ʝ ɟ k l ɭ ɬ ɮ ʟ m ɱ n ɳ ɲ ŋ ɴ p q r ɾ ɿ ɽ ɻ ʀ ʁ s ʂ ʃ ʅ ʆ t ʈ ð θ ɸ v ʋ ɰ x χ ɣ ɤ ʎ ʏ z ʐ ʑ ʒ ʓ ʕ ʔ ʖ ʘ ǂ ʰ ʷ ʲ ˠ ˤ ⁿ ˡ &lt;/charinsert&gt;
&lt;charinsert&gt;z̥ s̬ t̬ l̩ m̩ n̩ ŋ̩ ɪ̯ ʊ̯ ɛ̃ ɪ̃ ɔ̃&lt;/charinsert&gt;
&lt;charinsert&gt; ˈ ˌ ː ˘ ˑ . ‿ | ‖&lt;/charinsert&gt;
&lt;charinsert&gt; [&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;IPA|+&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;] /&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;IPA|+&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;/&lt;/charinsert&gt;
&lt;/p&gt;

&lt;p id=“Arapski“ class=&quot;specialbasic&quot; title=&quot;Arapski&quot;&gt;
&lt;tt&gt;Arapski:&lt;/tt&gt;
&lt;charinsert&gt;؛ ؟ ء آ أ ؤ إ ئ ا ب ة ت ث ج ح خ د ذ ر ز س ش ص ض ط ظ ع غ ف ق ك ل م ن ه و ى ي ،&lt;/charinsert&gt;
&lt;/p&gt;

&lt;p id=“Bosanski“ class=&quot;specialbasic&quot; title=&quot;Bosanski&quot;&gt;
&lt;tt&gt;Bosanski:&lt;/tt&gt;
&lt;charinsert&gt;Č č Ć ć Dž dž Đ đ Š š Ž ž&lt;/charinsert&gt;
&lt;/p&gt;

&lt;p id=“Esperanto“ class=&quot;specialbasic&quot; title=&quot;Esperanto&quot;&gt;
&lt;tt&gt;Esperanto:&lt;/tt&gt;
&lt;charinsert&gt;Ĉ ĉ Ĝ ĝ Ĥ ĥ Ĵ ĵ Ŝ ŝ Ŭ ŭ&lt;/charinsert&gt;
&lt;/p&gt;

&lt;p id=“Grčki“ class=&quot;specialbasic&quot; title=&quot;Grčki&quot;&gt;
&lt;tt&gt;Grčki:&lt;/tt&gt;
&lt;charinsert&gt;Α Ά Β Γ Δ Ε Έ Ζ Η Ή Θ Ι Ί Κ Λ Μ Ν Ξ Ο Ό Π Ρ Σ Τ Υ Ύ Φ Χ Ψ Ω Ώ&lt;/charinsert&gt;  ••• 
&lt;charinsert&gt;α ά β γ δ ε έ ζ η ή θ ι ί κ λ μ ν ξ ο ό π ρ σ ς τ υ ύ φ χ ψ ω ώ&lt;/charinsert&gt;&lt;br /&gt;
&lt;/p&gt;

&lt;p id=“Mađarski“ class=&quot;specialbasic&quot; title=&quot;Mađarski&quot;&gt;
&lt;tt&gt;Mađarski:&lt;/tt&gt;
&lt;charinsert&gt;Ő ő Ű ű&lt;/charinsert&gt;
&lt;/p&gt;

&lt;p id=“Cirilica“ class=&quot;specialbasic&quot; title=&quot;Ćirilica&quot;&gt;
&lt;tt&gt;Ćirilica:&lt;/tt&gt;
&lt;charinsert&gt;А а Б б В в Г г Д д Ђ ђ Е е Ж ж З з И и Ј ј К к Л л Љ љ М м Н н Њ њ О о П п Р р С с Т т Ћ ћ У у Ф ф Х х Ц ц Ч ч Џ џ Ш ш&lt;/charinsert&gt;
&lt;/p&gt;

&lt;p id=“Staroengleski“ class=&quot;specialbasic&quot; title=&quot;Staroengleski&quot;&gt;
&lt;tt&gt;Staroengleski:&lt;/tt&gt;
&lt;charinsert&gt;Ā ā Æ æ Ǣ ǣ Ǽ ǽ Ċ ċ Ð ð Ē ē Ġ ġ Ī ī Ō ō Ū ū Ƿ ƿ Ȳ ȳ Þ þ Ȝ ȝ&lt;/charinsert&gt;
&lt;/p&gt;

&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>flq23k2w9g2j2q9r5fwel87zxq7iz91</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosansko primorje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19544</id>
    <revision>
      <id>3839332</id>
      <parentid>3243382</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:25:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1268" sha1="1xgivhcw4ynjs0gs4s035rp8cjemqak" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Bosansko primorje''' je kulturno-historijska cjelina na srednjem [[Jadransko more|Jadranu]], koja se danas prostire na području [[Dalmacija|Dalmacije]].

U razvijenom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] primorje je dio [[Historija Bosne i Hercegovine|bosanske države]], kad ga ban [[Stjepan II Kotromanić]] pridodaje matici zemlji, zajedno s područjem [[Hum]]a (danas [[Hercegovina]]), čime cijela teritorija od [[Neretva|Neretve]] do [[Cetina|Cetine]], zajedno sa velikim dijelom [[Dalmacija|Dalmacije]], odnosno obalnim pojasom od [[Dubrovnik|Dubrovnika]] do [[Split|Splita]], postaje bosanskom teritorijom. Središte ove (mikro)regije je [[Makarska]] ([[Makar]]), po kojoj se ovo područje danas zove i [[Makarska rivijera]]. Bosanski [[kralj]] [[Stjepan Ostoja|Ostoja]] prodao je dio primorja Dubrovčanima [[1399]].

Tradicionalni gosti i posjetitelji ovog područja i danas su najvećim dijelom [[Bosanci]], koji na ovom dijelu obale posjeduju i dobar dio nekretnina, čime se ime ''Bosansko primorje'' i danas može opravdati.

== Također pogledajte ==
* [[Hrvatsko primorje]]

{{Regije u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Geografija Bosne i Hercegovine‎]]
[[Kategorija:Župe u srednjovjekovnoj Bosni‎]]</text>
      <sha1>1xgivhcw4ynjs0gs4s035rp8cjemqak</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19545</id>
    <revision>
      <id>3839052</id>
      <parentid>3787300</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:11:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Dunava]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7793" sha1="rir07zd9l16bwgc6lnka4omeidw1sgu" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Drava
| slika                      = Maribor Lent.jpg|
| opis                       = Drava kod [[Maribor]]a
| dužina                     = 749
| nadmorska visina izvora    = 1.450 m
| prosječni protok           = 670 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva             = 11,828 km
| izvor                      = 
| ušće                       = [[Dunav]]
| pritoke                    = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Italija}}, {{ZID|Austrija}}, {{ZID|Slovenija}}, {{ZID|Hrvatska}}, {{ZID|Mađarska}}
| gradovi kroz koje protiče  = [[Villach (grad)|Villach]], [[Maribor]], [[Varaždin]], [[Osijek]], 
| sliv                       = [[Crno more|crnomorski]]
| plovna                     = 90 km
}}

'''Drava''' ({{jez-de|Drau}}; {{sl|Drava}}; {{hu|Dráva}}) jest [[rijeka]] u [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]].

Drava izvire u [[Trentino-Južni Tirol|Južnom Tirolu]] kod jezera [[Dobiaco]] u [[Italija|Italiji]], odakle nastavlja teći prema istoku, kroz [[Austrija|austrijsku]] pokrajinu [[Koruška|Korušku]], te kroz [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]], da bi zatim dijelom oblikovala hrvatsko-mađarsku granicu. Kod [[Donji Miholjac|Donjeg Miholjca]], Drava skreće u dubinu Hrvatske, prema [[Osijek]]u, te kod [[Aljmaš]]a, na granici Hrvatske sa [[Vojvodina|Vojvodinom]] u [[Srbija|Srbiji]], utječe u [[Dunav]]. Drava u svom krajnjem dijelu čini granicu između hrvatskih regija [[Slavonija|Slavonije]] i [[Baranja|Baranje]]. Ukupna dužina Drave je 749 [[km]]. Drava je plovna oko 90&amp;nbsp;km, od ušća u Dunav, do mjesta [[Čađavica (Hrvatska)|Čađavica]] u Hrvatskoj.

Drava teče kroz sljedeća veća naselja:
* '''Austrija''':  [[Lienz]], [[Spittal an der Drau]], [[Villach (grad)|Villach]], [[Ferlach]], 
* '''Slovenija''': [[Dravograd]], [[Vuzenica]], [[Muta (Slovenija)|Muta]], [[Ruše]], [[Maribor]], [[Ptuj]], [[Ormož]] 
* '''Hrvatska''': [[Varaždin]], [[Legrad]], [[Donji Miholjac]], [[Belišće]], [[Valpovo]], [[Osijek]] 
* '''Mađarska''': [[Barcs]]

Glavne pritoke Drave:
* desne: [[Gail]] (Austrija), [[Mislinja]] (Slovenija), [[Dravinja]] (Slovenija) i [[Bednja (rijeka)|Bednja]] (Hrvatska) 
* lijeve: [[Gurk]] (Austrija) i [[Mura]] (pored [[Legrad]]a) (Hrvatska)

== Regionalni park ==
Vlada Republike Hrvatske je 10. februara 2011. donijela Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava površine 87.680,52 ha. kojom je čitav tok rijeke [[Mura|Mure]] i Drave zaštićen u kategoriji regionalnog parka.&lt;ref name=&quot;wdpac&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/HRV |title= Zaštićena područja u Hrvatskoj |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;  Ovo je ujedno i prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;wdpacreg&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&amp;filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Croatia&amp;filters%5Bdesignation%5D%5B%5D=Regional+Park |title= Regionalni parkovi u Hrvatskoj |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Obuhvata poplavno područje formirano duž riječnih tokova, a uključuje i prijelazno područje s poljoprivrednim površinama i manjim naseljima uz rijeke sve do ušća Drave u Dunav kod Aljmaša.

Regionalni park Mura-Drava se proteže kroz pet županija: Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko - podravsku i Osječko - baranjsku županiju, u ukupnoj površini od 876,80&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;wdpacdrava&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/393049 |title= Regionalni park Mura-Drava, 393049 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Upravljanje Regionalnim parkom se obavlja putem koordinacije postojećih županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na način da svaka javna ustanova upravlja dijelom regionalnog parka koji se nalaze unutar teritorija njene županije.&lt;ref&gt;[https://www.zastita-prirode-kckzz.hr/zasticena-podrucja/regionalni-park-mura-drava Regionalni park Mura - Drava - www.zastita-prirode-kckzz.hr - 21.12.2012]&lt;/ref&gt;

Rijeke Mura i Drava područja su visoke biološke i pejzažne raznolikosti te bogate [[Geologija|geološke]] i kulturno-istorijske baštine. Zaštita u kategoriji regionalnog parka omogućit će njihovo očuvanje, dopuštajući istodobno privredne aktivnosti te otvarajući novu perspektivu održivog razvoja.&lt;ref&gt;[https://zastita-prirode-kckzz.hr/zasticena-podrucja/regionalni-park-mura-drava Regionalni park Mura-Drava - Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima - zastita-prirode-kckzz.hr, 5.3.2021]&lt;/ref&gt;

Obale Mure i Drave, zajedno sa svojim biljnim i životinjskim svijetom tvore brojne pejzažne raznolikosti i prepoznatljiv nizinski krajolik rubnog dijela [[Panonija|panonske nizine]]. Mala razvučena naselja žive u skladu s okolnom prirodom, rijekom, šumom, livadama i oranicama. Taj život u suglasju prirodnog i stvorenog dobra najveća je vrijednost kojoj su Drava i Mura temeljna okosnica. To područje obilježava značajna georaznolikost vezana uz raznolikost sedimenata pretežito kvartarne starosti (riječni šljunci, pijesci, eolski sedimenti – les) geomorfološke, hidromorfološke i hidrogeološke procese (oblikovanje i sprudova, meandara) u riječnom koritu, nalaze minerala ([[zlato]]) i paleontološke nalaze (fosilini sisavci), pojave [[Ugalj|uglja]], [[Nafta|nafte]] i drugo. Zaštita georaznolikosti predstavlja osnovu za očuvanje biološke raznolikosti. Ove vrijednosti imaju znatan potencijal za razvoj [[Turizam|geoturizma]] kao specifičan element ponude parka.

Očuvane prirodne obale Mure i Drave na teritoriju Koprivničko-križevačke županije , zajedno sa svojim biljnim i životinjskim svijetom tvore brojne krajobrazne raznolikosti i prepoznatljiv nizinski krajobraz rubnog dijela panonske nizine. Mala razvučena naselja žive u skladu s okolnom prirodom, rijekom, šumom, livadama i oranicama. Taj život u suglasju prirodnog i stvorenog dobra najveća je vrijednost kojoj su Drava i Mura temeljna okosnica. To područje obilježava značajna georaznolikost vezana uz raznolikost sedimenata pretežito kvartarne starosti (riječni šljunci, pijesci, eolski sedimenti – les) geomorfološke, hidromorfološke i hidrogeološke procese (oblikovanje i sprudova, meandara) u riječnom koritu, nalaze minerala (zlato) i paleontološke nalaze (fosilini sisavci), pojave ugljena, nafte i drugo. Zaštita georaznolikosti predstavlja osnovu za očuvanje biološke raznolikosti. Ove vrijednosti imaju značajan potencijal za razvoj geoturizma kao specifičan element ponude parka.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak rijeka u Hrvatskoj]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Drava}}
* [https://web.archive.org/web/20060630052741/http://www.novo-virje.hr/drava.php Galerija fotografija]
* [https://web.archive.org/web/20060228122921/http://encarta.msn.com/map_701512157/Drava.html Karta toka Drave na MSN Encarta - World Atlas] {{en simbol}}

{{Dunav}}
{{Hidrografija Slovenije}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Austriji]]
[[Kategorija:Rijeke u Italiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Granica između Austrije i Slovenije]]
[[Kategorija:Granica između Hrvatske i Mađarske]]
[[Kategorija:Granica između Hrvatske i Slovenije]]
[[Kategorija:Regionalni parkovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2011.]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]</text>
      <sha1>rir07zd9l16bwgc6lnka4omeidw1sgu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>INFO magazin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19628</id>
    <revision>
      <id>3839299</id>
      <parentid>3608648</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:42:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26852-26</username>
        <id>180975</id>
      </contributor>
      <comment>korekcija</comment>
      <origin>3839299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2199" sha1="mysyuq576c21ztosyuftv0kvvljn7o0" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija časopis
|              naziv = INFO
|         datoteka = INFO.jpg
|        veličina slike = 110px
|      opis slike = 112. broj iz [[april]]a [[2007]].
|             glavni urednik = Goran Milić
|          učestalost = mjesečno
|        tiraž = nepoznato
|           kategorije = Računarski časopis
|            cijena = 4 KM
|          izdavač = [[Poeta Pista]]
|          osnivanje = [[1999]]
|          prvo izdanje = [[juli]] [[1997]].
|          datum najnovijeg izdanja = [[1. juli]] [[2010]].
|          broj najnovijeg izdanja = 150
|          zemlja = {{ZD|BIH}} [[BiH|Bosna i Hercegovina]]
| jezik = [[Bosanski jezik]]
| web = [http://www.info.ba INFO Online]
}}
'''INFO magazin''' je '''BIO''' najčitaniji [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] mjesečnik posvećen [[Informatika|informatičkim]] tehnologijama i modernom načinu života (iz razloga jer je bio i jedini svoje vrste). Uređivala ga je grupa mladih ljudi, s ciljem širenja informatičkog znanja i kulture.

U INFO magazinu se mogu pročitati recenzije [[hardver]]a i [[softver]]a, pojašnjenja trenutnih i dolazećih [[tehnologija]], svježe novosti s domaćeg i svjetskog IT tržista, konkretne primjere korištenja pojedinih alata, škole, te recenzije igara i drugog zabavnog softvera. Po jedna ili više aktuelnih tema svaki broj je u fokusu kao tema broja. Najvise kopirani tekstovi stari nekoliko mjeseci preuzeti sa svjetskih portala i medija.

'''INFO Online''' je ''online'' izdanje magazina. Pored novosti i sadržaja koji se prenose iz štampanog izdanja, dio sadržaja je ekskluzivan i objavljuje se samo na IOL.
Uz svaki broj magazina stalni dodatak je INFO [[DVD]], sa najnovijim ''shareware'' i ''freeware'' alatima, ''demo'' verzijama komercijalnog softvera i igara, uz stalnu kolekciju najpotrebnijih alata.
Jubilarni 100. broj je izašao u maju [[2006]]. godine.

Prvi broj INFO magazina je izašao [[1997]]. godine.


'''Nema vise INFO magazina.'''

== Vanjski linkovi ==

*[https://web.archive.org/web/20190823025541/https://www.info.ba/ Službena stranica magazina]

[[Kategorija:Računarski časopisi]]
[[Kategorija:Časopisi u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>mysyuq576c21ztosyuftv0kvvljn7o0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839301</id>
      <parentid>3839299</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:45:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/3839299|3839299]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/~2026-26852-26|~2026-26852-26]] ([[User talk:~2026-26852-26|razgovor]])</comment>
      <origin>3839301</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2017" sha1="1eafb96o97jpdj8w7uis9ky19tfm7nk" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija časopis
|              naziv = INFO
|         datoteka = INFO.jpg
|        veličina slike = 110px
|      opis slike = 112. broj iz [[april]]a [[2007]].
|             glavni urednik = Goran Milić
|          učestalost = mjesečno
|        tiraž = nepoznato
|           kategorije = Računarski časopis
|            cijena = 4 KM
|          izdavač = [[Poeta Pista]]
|          osnivanje = [[1999]]
|          prvo izdanje = [[juli]] [[1997]].
|          datum najnovijeg izdanja = [[1. juli]] [[2010]].
|          broj najnovijeg izdanja = 150
|          zemlja = {{ZD|BIH}} [[BiH|Bosna i Hercegovina]]
| jezik = [[Bosanski jezik]]
| web = [http://www.info.ba INFO Online]
}}
'''INFO magazin''' je najčitaniji [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] mjesečnik posvećen [[Informatika|informatičkim]] tehnologijama i modernom načinu života. Uređuje ga grupa mladih ljudi, s ciljem širenja informatičkog znanja i kulture.

U INFO magazinu se mogu pročitati recenzije [[hardver]]a i [[softver]]a, pojašnjenja trenutnih i dolazećih [[tehnologija]], svježe novosti s domaćeg i svjetskog IT tržista, konkretne primjere korištenja pojedinih alata, škole, te recenzije igara i drugog zabavnog softvera. Po jedna ili više aktuelnih tema svaki broj je u fokusu kao tema broja.

'''INFO Online''' je ''online'' izdanje magazina. Pored novosti i sadržaja koji se prenose iz štampanog izdanja, dio sadržaja je ekskluzivan i objavljuje se samo na IOL.
Uz svaki broj magazina stalni dodatak je INFO [[DVD]], sa najnovijim ''shareware'' i ''freeware'' alatima, ''demo'' verzijama komercijalnog softvera i igara, uz stalnu kolekciju najpotrebnijih alata.
Jubilarni 100. broj je izašao u maju [[2006]]. godine.

Prvi broj INFO magazina je izašao [[1997]]. godine.

== Vanjski linkovi ==

*[https://web.archive.org/web/20190823025541/https://www.info.ba/ Službena stranica magazina]

[[Kategorija:Računarski časopisi]]
[[Kategorija:Časopisi u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>1eafb96o97jpdj8w7uis9ky19tfm7nk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amazon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19731</id>
    <revision>
      <id>3839224</id>
      <parentid>3833888</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:49:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839224</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8866" sha1="9k48q3fs6o5wnh2qbjc8fskgo1tzqjz" xml:space="preserve">{{Druga upotreba|američku kompaniju|Amazon (kompanija)}}
{{Infokutija rijeka |
ime = Amazon |
slika = Amazon 57.53278W 2.71207S.jpg |
opis = Tok Amazona kroz prašumu |
dužina = oko 6400  | 
nadmorska visina izvora = 5170 m|
prosječni protok = 219.000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s |
površina sliva = 7.050.000 km&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;|
izvor = planina Apacheta |
ušće = [[Atlantski okean]] |
pritoke = lijeve: Marañón, Japurá, Rio Negro&lt;br /&gt;desne: [[Madeira (rijeka)|Madeira]], [[Ucayali (rijeka)|Ucayali]] Purus, Tapajós, Xingu, Tocantins|
države kroz koje protiče = [[Peru]], [[Kolumbija]], [[Brazil]], [[Bolivija]], [[Venecuela]], [[Ekvador]], [[Gvajana]]|
gradovi kroz koje protiče = [[Manaus]], [[Iquitos]] |
sliv = [[Atlantski okean]] |
plovna = plovna |
}}
'''Amazon''' ([[Portugalski jezik|portugalski]]: ''Rio Amazonas'', [[Španski jezik|španski]]: ''Río Amazonas'') jest najduža rijeka u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i [[Spisak najdužih rijeka na svijetu|druga]] najduža rijeka na svijetu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Amazon-River|title=Amazon River {{!}} Facts, History, Location, Length, Animals, &amp; Map {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=6. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Uereyen|first1=Soner|last2=Kuenzer|first2=Claudia|date=9. 12. 2019|title=A Review of Earth Observation-Based Analyses for Major River Basins|journal=Remote Sensing|volume=11|issue=24|pages=2951|bibcode=2019RemS...11.2951U|doi=10.3390/rs11242951|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Rijeka Amazon ima prosječan protok od oko 215.000 m3/s  – 230.000 m3/s, otprilike 6.591 km3 - 7.570 km3 godišnje, Amazon predstavlja [[Spisak rijeka po protoku|vodom najbogatiju rijeku na svijetu]] a količina vode Amazona je veća od ukupnog zbira sedam najvećih nezavisnih rijeka zajedno. Dvije od deset najvećih rijeka po protoku su pritoke rijeke Amazone. Amazon predstavlja 20% globalnog riječnog ispuštanja u okeane.&lt;ref&gt;Moura, Rodrigo L.; Amado-Filho, Gilberto M.; Moraes, Fernando C.; Brasileiro, Poliana S.; Salomon, Paulo S.; Mahiques, Michel M.; Bastos, Alex C.; Almeida, Marcelo G.; Silva, Jomar M.; Araujo, Beatriz F.; Brito, Frederico P.; Rangel, Thiago P.; Oliveira, Braulio C. V.; Bahia, Ricardo G.; Paranhos, Rodolfo P.; Dias, Rodolfo J. S.; Siegle, Eduardo; Figueiredo, Alberto G.; Pereira, Renato C.; Leal, Camellia V.; Hajdu, Eduardo; Asp, Nils E.; Gregoracci, Gustavo B.; Neumann-Leitão, Sigrid; Yager, Patricia L.; Francini-Filho, Ronaldo B.; Fróes, Adriana; Campeão, Mariana; Silva, Bruno S.; Moreira, Ana P. B.; Oliveira, Louisi; Soares, Ana C.; Araujo, Lais; Oliveira, Nara L.; Teixeira, João B.; Valle, Rogerio A. B.; Thompson, Cristiane C.; Rezende, Carlos E.; Thompson, Fabiano L. (April 1, 2016). &quot;An extensive reef system at the Amazon River mouth&quot;. Science Advances (American Association for the Advancement of Science) 2 (4): e1501252. doi:10.1126/sciadv.1501252. ISSN 2375-2548. Retrieved April 23, 2016.&lt;/ref&gt; Amazonski bazen je najveći drenažni bazen na svijetu, sa površinom od približno 7.000.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (2.700.000 kvadratnih milja).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Samo u Brazilu dio riječnog sliva je veći od sliva bilo koje druge rijeke. Amazon ulazi u [[Brazil]] sa samo jednom petinom toka koji konačno ispušta u [[Atlantski okean]], ali u ovom trenutku već ima veći protok od istjecanja bilo koje druge rijeke.&lt;ref name=&quot;sterling&quot;&gt;Tom Sterling: ''Der Amazonas''. Time-Life Bücher 1979, 7th German Printing, p. 19.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;smith&quot;&gt;{{cite book|last=Smith|first=Nigel J.H.|url=https://books.google.com/books?id=SywgnV96puYC&amp;pg=PA1|title=Amazon Sweet Sea: Land, Life, and Water at the River's Mouth|publisher=University of Texas Press|year=2003|isbn=978-0-292-77770-5|pages=1–2|archive-url=https://web.archive.org/web/20150915123518/https://books.google.com/books?id=SywgnV96puYC&amp;pg=PA1|archive-date=15. 9. 2015|url-status=live|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Amazonas.png|mini|600x600piksel]]
Izvorište rijeke [[Apurimac (rijeka)|Apurímac]] na [[Nevado Mismi]]ju se skoro stotinu godina smatralo najudaljenijim izvorom sliva Amazone, sve dok studija iz 2014. nije otkrila da je to izvorište rijeke [[Mantaro]] na Cordillera Rumi Cruz u [[Peru]]u.&lt;ref name=&quot;ContosTripcevich&quot;&gt;{{cite journal|author1=James Contos|author2=Nicholas Tripcevich|date=mart 2014|title=Correct placement of the most distant source of the Amazon River in the Mantaro River drainage|url=https://escholarship.org/content/qt6js988dk/qt6js988dk.pdf?t=nmjqr2|journal=Area|volume=46|issue=1|pages=27–39|doi=10.1111/area.12069}}&lt;/ref&gt; Rijeke [[Mantaro]] i [[Apurimac (rijeka)|Apurímac]] se spajaju i sa drugim pritokama formiraju rijeku [[Ucayali (rijeka)|Ucayali]], koja se zauzvrat susreće s rijekom [[Marañón (rijeka)|Marañón]] uzvodno od [[Iquitos]]a u [[Peru]]u, formirajući ono što druge zemlje osim [[Brazil]]a smatraju glavnim izvorom Amazone. Brazilci ovu dionicu nazivaju rijekom [[Solimões]] iznad njenog ušća u [[Rio Negro (Amazon)|Rio Negro]]&lt;ref name=&quot;Penn&quot;&gt;{{cite book|last=Penn|first=James R.|url=https://archive.org/details/riversofworldsoc00penn|title=Rivers of the World|publisher=ABC-CLIO|year=2001|isbn=978-1-57607-042-0|page=[https://archive.org/details/riversofworldsoc00penn/page/8 8]|url-access=registration|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; formirajući ono što Brazilci zovu Amazonom na susretu voda (portugalski: Encontro das Águas) u [[Manaus]]u, najvećem gradu na rijeci.[[Datoteka:Amazonas.png|mini|600p|Pregled glavne struje Amazona, koji teče preko gotovo cijelog južnoameričkog kontinenta]]

== Tok rijeke ==
Amazon teče kroz [[Peru]], [[Brazil]] i dijelimično kao pogranična rijeka kroz [[Kolumbija|Kolumbiju]]. Izvori Amazona nalaze se na Andima, odakle rijeka teče u zapadnom pravcu. Amazon ima nekoliko izvornih rijeka, i od zavisnosti od toga koja se uzme za glavnu dobijaju se različite dužine. Najčešće se za izvornu rijeku uzima Ukajali, rjeđe [[Marañón (rijeka)|Maraňón]]. Po peruanskim podacima Amazon je najduža rijeka na svijetu. Zajedno sa rijekom Ukajali i Apurimak njena dužina iznosi skoro 7100 kilometara, dok dužina Amazona sa Maraňón iznosi oko 6400&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.24sata.hr/tech/amazona-je-najduza-rijeka-na-svijetu-a-ne-nil-20943|title=Amazona je najduža rijeka na svijetu, a ne Nil|language=hr|access-date=24. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;

U srednjem toku, od ušća Javari do ušća Rio Negro, Amazon nosi ime Solimôes. U tom dijelu širina rijeke dolazi i do 20&amp;nbsp;km, dok u donjem toku dolazi i do 100&amp;nbsp;km. Njegovo ušće u Atlantski okean ima oblik ogromne delte s brojnim rukavcima razdvojenim jedni od drugih. Najveći od njih imaju osobine estuara, počinjući čak i 350&amp;nbsp;km od okeana.

Maksimalan protok na ušću iznosi 300 000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s (srednji godišnji protok iznosi oko 120 000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s). Ove ogromne mase slatke vode uzrokuju pojavu da je voda i 400&amp;nbsp;km od ušća i dalje slatka.

== Pritoke ==
Desne:
* [[Madeira (rijeka)|Madeira]] - 3.380&amp;nbsp;km
* [[Ucayali (rijeka)|Ucayali]]
* Rio Juruá
* Rio Purus 
* Rio Madeira
* Rio Tapajós
* Rio Xingu
* Rio Tocantins

Lijeve:
* Rio Napo
* Rio Negro
* Rio Branco
* Rio Paru
* Manaus

== Plovnost ==
Amazon je plovna rijeka na dužini od 4300&amp;nbsp;km i glavni put komunikacije u tom dijelu svijeta.

Važniji gradovi koji leže na Amazonu:
* [[Iquitos]]
* [[Manaus]]
* [[Obidos]]
* [[Santarem]]
* [[Belém]]
* [[Macapá]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Amazon River}}

* [https://web.archive.org/web/20100206042928/http://www.extremescience.com/AmazonRiver.htm Information on the Amazon from Extreme Science]
* [http://jordibusque.com/en/story/amazonas/CF0646-DSC_5912.jpg#/CF0646-DSC_5912.jpg A photographic journey up the Amazon River from its mouth to its source]
* [https://web.archive.org/web/20170826071647/http://www.lightandshadow.tv/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=57&amp;Itemid=113&amp;lang=en Amazon Alive: Light &amp; Shadow documentary film about the Amazon river]
* [http://www.discover-peru.org/peru-geography-amazon-river-ecosystem/ Amazon River Ecosystem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200110122103/http://www.discover-peru.org/peru-geography-amazon-river-ecosystem/ |date=10. 1. 2020 }}
* [http://dornsife.usc.edu/labs/capone/anacondas Research on the influence of the Amazon River on the Atlantic Ocean at the University of Southern California] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191109011024/https://dornsife.usc.edu/labs/capone/anacondas/ |date=9. 11. 2019 }}
* {{osmrelation-inline|2295651}}
{{7 novih svjetskih čuda prirode}}

[[Kategorija:Rijeke u Brazilu]]
[[Kategorija:Rijeke u Kolumbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Peruu]]
[[Kategorija:Južna Amerika]]
[[Kategorija:Amazon]]
[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]]</text>
      <sha1>9k48q3fs6o5wnh2qbjc8fskgo1tzqjz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21078</id>
    <revision>
      <id>3839379</id>
      <parentid>3715841</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:58:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske podjele]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839379</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28792" sha1="nxuwbseaw1222wzvb7o46j87jh61d1w" xml:space="preserve">[[Datoteka:Andes Chile Argentina.jpg|mini|200p|Andi]]
[[Datoteka:Cono de Arita, Salta. (Argentina).jpg|mini|200px|Cono de Arita, [[Argentina]]]]
'''Andi''' su nabrano gorje koje se u dužini od 7200 km proteže uz zapadnu obalu [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. To je najduži kontinentalni planinski lanac na svijetu, a formira neprekidnu visoravan duž zapadnog ruba Južne Amerike. Opseg je dugačak 8.900&amp;nbsp;km, širok 200 do 700&amp;nbsp;km (najširi između 18°J – 20°J geografske širine), i ima prosječnu visinu od oko 4.000 m. Andi se prostiru od sjevera prema jugu kroz sedam južnoameričkih zemalja: [[Venecuela|Venecuelu]], [[Kolumbija|Kolumbiju]], [[Ekvador]], [[Peru]], [[Bolivija|Boliviju]], [[Čile]] i [[Argentina|Argentinu]]. Građeni su pretežno od [[paleozoik|paleozojskih]] i [[mezozoik|mezozojskih]] naslaga, izdignutih alpskim nabiranjem i znatno prekrivenih [[vulkan]]skim izljevima. Najviše aktivnih i ugašenih vulkana ima između Kolumbije i Ekvadora (najpoznatiji je '''[[Chimborazo]]''').

Istočni ogranci ističu se rudnim bogatstvom u paleozojskim stijenama. U sjevernim i srednjim Andima planinske [[zavala|zavale]] i [[ravnjak|ravnjaci]] dobro su obrađeni, a tu su i naselja na najvišim apsolutnim visinama na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]].

Dužinom, Ande su podijeljene na nekoliko nizova, razdvojenih srednjim depresijama. Ande su lokacija nekoliko visokih visoravni - od kojih su neki domaćini većih gradova kao što su [[Quito]], [[Bogotá|Bogota]], [[Cali]], [[Arequipa]], [[Medellín]], [[Bucaramanga]], [[Sucre]], [[Mérida|Merida]], [[El Alto]] i [[La Paz]]. [[Visoravan Altiplano]] je druga najviša na svijetu nakon [[Tibetanska visoravn|Tibetanske visoravni]]. Ovi rasponi su zauzvrat grupisani u tri glavne divizije na osnovu klime: tropske Ande, suhe Ande i vlažne Ande.

Planine Ande su najviši planinski lanac izvan [[Azija|Azije]]. Najviša planina izvan Azije, argentinska [[Akonkagva]], uzdiže se na nadmorsku visinu od oko 6.961 m. Vrh [[Chimborazo]] u ekvadorskim Andima udaljeniji je od Zemljinog centra od bilo koje druge lokacije na površini Zemlje, zbog ekvatorijalnog ispupčenja koje je rezultat Zemljine rotacije. Najviši vulkani na svijetu nalaze se u Andima, uključujući [[Ojos del Salado]] na granici Čilea i Argentine, koji se uzdiže na 6.893 m.

Ande su također dio američke [[Kordiljeri|Kordiljere]], lanca planinskih lanaca (cordillera) koji se sastoji od gotovo kontinuiranog niza planinskih lanaca koji čine zapadnu &quot;kičmu&quot; Amerike i Antarktika.

Ime Andi je nastalo po imenu plemena [[Anti]], [[Indijanac|Indijanaca]] koji su bili nastanjeni za vrijeme Inka u provinciji [[Antisuyu]], koja je također nosila ime po njima.

== Geografija ==
Andi se mogu podijeliti u tri dijela:

* '''Južni Andi''':  Argentina i Čile, južno od Llullaillacoa.
* '''Centralni Andi''': Peru i Bolivija.
* '''Sjeverni Andi''': Venecuela, Kolumbija i Ekvador.

U sjevernom dijelu Anda, odvojeni lanac Sierra Nevada de Santa Marta se često tretira kao dio sjevernih Anda.&lt;ref&gt;{{Cite web  |url=http://www.fao.org/docrep/w9300e/w9300e09.htm |title=Mountains, biodiversity and conservation |website=fao.org |access-date=28. 1. 2019 }}&lt;/ref&gt;

Za zavjetrinska Antila ostrva [[Aruba]], [[Bonaire]] i [[Curaçao]], koja leže u [[Karipsko more|Karipskom moru]] kod obale Venecuele, ranije se smatralo da predstavljaju potopljene vrhove krajnjeg sjevernog ruba lanca Anda, ali tekuća geološka istraživanja pokazuju da je takvo pojednostavljenje ne opravdava složenu tektonsku granicu između južnoameričke i karipske ploče.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=Meghan S. |first2=Alan |last2=Levander |first3=Fenglin |last3=Niu |first4=Aibing |last4=Li |title=Upper mantle structure beneath the Caribbean-South American plate boundary from surface wave tomography |journal=Journal of Geophysical Research |volume=114 |issue=B1 |page=B01312 |doi=10.1029/2007JB005507 |date=23. 6. 2008 |url=http://www.gseis.rice.edu/Reprints/047_MillerEL09JGR.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100605003245/http://www.gseis.rice.edu/Reprints/047_MillerEL09JGR.pdf |archive-date=5. 6. 2010 |access-date=21. 11. 2010  |bibcode=2009JGRB..114.1312M|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Geologija ==
Andi su [[Mezozoa|mezozojsko]]-tercijarni orogeni pojas planina duž [[Pacifički vatreni prsten|Pacifičkog vatrenog prstena]], zone vulkanske aktivnosti koja obuhvata pacifički obod Amerike, kao i [[Azija-Pacifik|azijsko-pacifičku regiju]]. Ande su rezultat procesa [[Tektonika ploča|tektonskih ploča]], uzrokovanih subdukcijom okeanske kore ispod [[Južnoamerička ploča|Južnoameričke ploče]] dok se [[Naska ploča]] i Južnoamerička ploča spajaju. Ovi procesi su ubrzani [[Klimatske promjene|uticajem klime]]. Kako je izdizanje Anda stvorilo kišnu sjenu na zapadnim rubovima Čilea, okeanske struje i prevladavajući vjetrovi odnijeli su vlagu s čileanske obale. To je uzrokovalo da neka područja zone subdukcije budu izgladnjela sedimentom, uzrokujući prekomjerno trenje i povećanu stopu komprimovanog obalnog izdizanja.&lt;ref&gt;{{cite journal| url=https://doi.org/10.1038/nature02049| doi=10.1038/nature02049| title=Cenozoic climate change as a possible cause for the rise of the Andes| year=2003| last1=Lamb| first1=Simon| last2=Davis| first2=Paul| journal=Nature| volume=425| issue=6960| pages=792–797| pmid=14574402| bibcode=2003Natur.425..792L| s2cid=4354886}}&lt;/ref&gt; Glavni uzrok uspona Anda je kompresija zapadnog ruba Južnoameričke ploče zbog subdukcije Nazka ploče i Antarktičke ploče. Na istoku, lanac Anda je omeđen s nekoliko sedimentnih basena, kao što su [[Orinoco]], [[Amazon]], [[Madre de Dios]] i [[Gran Chaco]], koji odvajaju Ande od drevnih kratona u istočnoj Južnoj Americi. Na jugu, Ande dijele dugu granicu s bivšim [[Patagonijski Teran|Patagonijskim Teranom]]. Na zapadu se Andi završavaju na [[Tihi okean|Tihom okeanu]], iako se rov Peru-Čile može smatrati njihovom krajnjom zapadnom granicom. Sa geografskog pristupa, smatra se da Ande imaju svoje zapadne granice obilježene izgledom obalnih nizina i manje krševitom topografijom. Planine Anda također sadrže velike količine željezne rude koja se nalazi u mnogim planinama unutar lanca.

Andski orogen ima niz zavoja ili oroklina. [[Bolivijska oroklina]] je konkavna krivina prema moru na obali Južne Amerike i Anda na oko 18° J.&lt;ref name=&quot;“Isacks1988“&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;“Kley1999“&quot;&gt;{{Citation
| last  = Kley
| first = J.
| title = Geologic and geometric constraints on a kinematic model of the Bolivian orocline
| journal = [[Journal of South American Earth Sciences]]
| volume  = 12
| issue   = 2
| year    = 1999
| pages   = 221–235
| doi=10.1016/s0895-9811(99)00015-2
| bibcode= 1999JSAES..12..221K
}}&lt;/ref&gt; U ovom trenutku, orijentacija Anda skreće sa sjeverozapada u Peruu na jug u Čileu i Argentini.&lt;ref name=&quot;“Kley1999“&quot; /&gt; Andski segment sjeverno i južno od Orokline rotirani su za 15° do 20° u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, odnosno u smjeru kazaljke na satu.&lt;ref name=&quot;“Kley1999“&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;“Beck1987“&quot;&gt;{{Citation
| last  = Beck
| first = Myrl E.
| title = Tectonic rotations on the leading edge of South America: The Bolivian orocline revisited
| journal = [[Geology (journal)|Geology]]
| volume  = 15
| issue   = 9
| year    = 1987
| pages   = 806–808
| doi=10.1130/0091-7613(1987)15&lt;806:trotle&gt;2.0.co;2
| bibcode= 1987Geo....15..806B
}}&lt;/ref&gt; Područje bolivijske orokline preklapa se s područjem maksimalne širine visoravni Altiplano i prema Isacksu (1988) Oroklin je povezan sa skraćivanjem kore.&lt;ref name=&quot;“Isacks1988“&quot;&gt;{{Citation
| last  = Isacks
| first = Bryan L.
| title = Uplift of the Central Andean Plateau and Bending of the Bolivian Orocline
| journal = [[Journal of Geophysical Research]]
| volume  = 93
| issue   = B4
| year    = 1988
| pages   = 3211–3231
| url     = http://geomorphology.sese.asu.edu/Papers/Isacks_Uplift_Andean_Plateau_1988.pdf
| doi=10.1029/jb093ib04p03211
| bibcode= 1988JGR....93.3211I
}}&lt;/ref&gt; Specifična tačka na 18° J gdje se obala savija poznata je kao &quot;Arica lakat&quot;.&lt;ref name=&quot;“PrezziVilas“&quot;&gt;{{cite journal |last1=Prezzi |first1=Claudia B. |last2=Vilas |first2=Juan F.|date=1998 |title=New evidence of clockwise vertical axis rotations south of the Arica elbow (Argentine Puna)  |journal=[[Tectonophysics (journal)|Tectonophysics]] |volume=292 |issue= 1|pages=85–100 |doi= 10.1016/s0040-1951(98)00058-4|bibcode=1998Tectp.292...85P}}&lt;/ref&gt; Dalje južnije leži [[Maipo Orocline]], suptilnija oroklina između 30° J i 38° J sa konkavnim prelomom prema moru u trendu na 33° J.&lt;ref name=&quot;“Arriagada2013“&quot;&gt;{{Citation
| last1  = Arriagada
| first1 = César
| last2  = Ferrando
| first2 = Rodolfo
| last3  = Córdova
| first3 = Loreto
| last4  = Morata
| first4 = Diego
| last5  = Roperch
| first5 = Pierrick
| title = The Maipo Orocline: A first scale structural feature in the Miocene to Recent geodynamic evolution in the central Chilean Andes
| journal = [[Andean Geology]]
| volume  = 40
| issue   = 3
| year    = 2013
| pages   = 419–437
| url     = http://www.scielo.cl/pdf/andgeol/v40n3/art02.pdf
}}&lt;/ref&gt; Blizu južnog vrha Anda nalazi se Patagonska Oroklina.&lt;ref name=&quot;“Charrieretal2006“&quot;&gt;{{cite book |last1=Charrier |first1=Reynaldo|last2=Pinto |first2=Luisa |last3=Rodríguez |first3=María Pía|author-link=Reynaldo Charrier |editor-last=Moreno |editor-first=Teresa |editor2-last=Gibbons |editor2-first=Wes |title=Geology of Chile |publisher=Geological Society of London |date=2006 |pages=5–19 |chapter=3. Tectonostratigraphic evolution of the Andean Orogen in Chile |isbn=978-1-86239-219-9}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Planine Anda, koje su u početku naseljavale [[lovci-sakupljači]], doživjele su razvoj poljoprivrede i uspon politički centraliziranih civilizacija, što je kulminiralo uspostavljanjem stoljetnog Carstva [[Inka]]. Sve se to promijenilo u 16. vijeku, kada su španski [[konkvistador]]i kolonizirali planine prije rudarske ekonomije.

U plimi antiimperijalističkog nacionalizma, Ande su postale poprište niza ratova za nezavisnost u 19. vijeku kada su pobunjeničke snage preplavile regiju kako bi zbacile špansku kolonijalnu vlast. Od tada su mnoge bivše španske teritorije postale pet nezavisnih andskih država.
== Klima i hidrologija ==
[[File:Andes1a.JPG|thumb|Centralne Ande]]
[[File:Andes bolivianos.jpg|thumb|Bolivijske Ande]]
Klima u Andama uveliko varira u zavisnosti od geografske širine, nadmorske visine i blizine mora. [[Temperatura]], [[Pritisak|atmosferski pritisak]] i [[vlažnost]] se smanjuju na višim nadmorskim visinama. Južni dio je kišovito i svjež, centralni dio je suh. Sjeverni Andi su tipično kišoviti i topli, s prosječnom temperaturom od 18&amp;nbsp;°C u Kolumbiji. Poznato je da se klima drastično mijenja na prilično kratkim udaljenostima. [[Prašuma|Prašume]] postoje samo kilometrima udaljenim od snijegom prekrivenog vrha Cotopaxi. Planine imaju veliki uticaj na temperature okolnih područja. Granica snijega ovisi o lokaciji, nalazi se na između 4.500 i 4.800 m u tropskim ekvadorskim, kolumbijskim, venecuelanskim i sjevernim peruanskim Andima, uzdižući se na 4.800-5.200 m u južnom Peruu da bi spuštali u Čileu južno do oko 30°J na 4500 m na [[Akonkagui]] na 32°J, 2000 m, na 40°J, 500 m na 50°S, i samo 30 m 30°S 980 u [[Tierra del Fuego]] na 55°J; od 50°S, nekoliko većih glečera se spušta na nivo mora.&lt;ref&gt;
{{cite web
 | title =Climate of the Andes
 | url =http://www.blueplanetbiomes.org/andes_climate_page.htm| access-date =9. 12. 2007| archive-url =https://web.archive.org/web/20071214073114/http://www.blueplanetbiomes.org/andes_climate_page.htm| archive-date =14. 12. 2007| url-status =dead| df =dmy-all}}&lt;/ref&gt;

Andi Čilea i Argentine mogu se podijeliti u dvije klimatske i glaciološke zone: suhe Ande i vlažne Ande. Budući da se Suhi Andi prostiru od geografskih širina pustinje [[Atacama]] do područja rijeke Maule, padavine su sporadične i postoje jake temperaturne oscilacije. Linija ravnoteže može se drastično pomjeriti u kratkom vremenskom periodu, ostavljajući cijeli glečer u području ablacije ili u području akumulacije.

U visokim Andima Centralnog Čilea i provincije [[Mendoza]], glečerske stijene su veće i češće od glečera zbog velike izloženosti sunčevom zračenju.&lt;ref&gt;Jan-Christoph Otto, Joachim Götz, Markus Keuschnig, Ingo Hartmeyer, Dario Trombotto, and Lothar Schrott (2010). Geomorphological and geophysical investigation of a complex rock glacier system—Morenas Coloradas valley (Cordon del Plata, Mendoza, Argentina)&lt;/ref&gt; U ovim regijama glečeri se obično javljaju na većim nadmorskim visinama od kamenih glečera.&lt;ref name=Corte1976/&gt; Najniži aktivni glečer se nalazi na 900 m nadmorske visine u [[Akonkagvi]].&lt;ref name=Corte1976&gt;{{Cite journal|title=Rock glaciers|journal=[[Biuletyn Peryglacjalny]]|last=Corte|first=Arturo E.|volume=26|pages=175–197|year=1976}}&lt;/ref&gt; Iako se količina padavina povećava sa visinom, postoje polusušni uslovi na gotovo 7.000 metara najvišim planinama Anda. Ova suha stepska klima se smatra tipičnom za suptropski položaj na 32–34° J. Na dnu doline nema šuma, samo patuljasto šipražje. Najveći glečeri, na primjer, glečer [[Plomo]] i glečeri [[Horcones]], ne dosežu ni 10&amp;nbsp;km u dužini i imaju samo neznatnu debljinu leda. Međutim, u glacijalna vremena cca. prije 20.000 godina glečeri su bili preko deset puta duži. Na istočnoj strani ovog dijela Mendozinskih Anda, one su se spuštale do 2.060 m, a na zapadnoj do oko 1.220 m nadmorske visine.&lt;ref name=&quot;Kuhle, M. 2011&quot;&gt;Kuhle, M. (2011): The High-Glacial (Last Glacial Maximum) Glacier Cover of the Aconcagua Group and Adjacent Massifs in the Mendoza Andes (South America) with a Closer Look at Further Empirical Evidence. Development in Quaternary Science, Vol. 15 (Quaternary Glaciation – Extent and Chronology, A Closer Look, Eds: Ehlers, J.; Gibbard, P.L.; Hughes, P.D.), 735–738. (Elsevier B.V., Amsterdam).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Brüggen, J. (1929): Zur Glazialgeologie der chilenischen Anden. Geol. Rundsch. 20, 1–35, Berlin.&lt;/ref&gt; Masivi [[Cerro Aconcagua]] (6.961 m), [[Cerro Tupungato]] (6.550 m) i [[Nevado Juncal]] (6.110 m) udaljeni su desetinama kilometara jedan od drugog i bili su povezani ledom. Dendritski krakovi glečera Anda, odnosno komponente dolinskih glečera, bili su dugi do 112,5&amp;nbsp;km, debeli preko 1250 m i prelazili su vertikalnu udaljenost od 5150 m. Klimatska snježna linija glečera spuštena je sa 4.600 m na 3.200 m u vrijeme glacijala.&lt;ref name=&quot;Kuhle, M. 2011&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Kuhle, M. (1984): Spuren hocheiszeitlicher Gletscherbedeckung in der Aconcagua-Gruppe (32–33° S). In: Zentralblatt für Geologie und Paläontologie Teil 1 11/12, Verhandlungsblatt des Südamerika-Symposiums 1984 in Bamberg: 1635–1646.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kuhle, M. (1986): Die Vergletscherung Tibets und die Entstehung von Eiszeiten. In: Spektrum der Wissenschaft 9/86: 42–54.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kuhle, M. (1987): Subtropical Mountain- and Highland-Glaciation as Ice Age Triggers and the Waning of the Glacial Periods in the Pleistocene. In: GeoJournal 14 (4); Kluwer, Dordrecht/ Boston/ London: 393–421.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kuhle, M. (1988): Subtropical Mountain- and Highland-Glaciation as Ice Age Triggers and the Waning of the Glacial Periods in the Pleistocene. In: Chinese Translation Bulletin of Glaciology and Geocryology 5 (4): 1–17 (in Chinese language).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kuhle, M. (1989): Ice-Marginal Ramps: An Indicator of Semiarid Piedmont Glaciations. In: GeoJournal 18; Kluwer, Dordrecht/ Boston/ London: 223–238.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kuhle, M. (1990): Ice Marginal Ramps and Alluvial Fans in Semi-Arid Mountains: Convergence and Difference. In: Rachocki, A.H., Church, M. (eds.): Alluvial fans: A field approach. John Wiley &amp; Sons Ltd, Chester-New York-Brisbane-Toronto-Singapore: 55–68.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kuhle, M. (1990): The Probability of Proof in Geomorphology—an Example of the Application of Information Theory to a New Kind of Glacigenic Morphological Type, the Ice-marginal Ramp (Bortensander). In: GeoJournal 21 (3); Kluwer, Dordrecht/ Boston/ London: 195–222.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kuhle, M. (2004): The Last Glacial Maximum (LGM) glacier cover of the Aconcagua group and adjacent massifs in the Mendoza Andes (South America). In: Ehlers, J., Gibbard, P.L. (Eds.), Quaternary Glaciation— Extent and Chronology. Part III: South America, Asia, Africa, Australia, Antarctica. Development in Quaternary Science, vol. 2c. Elsevier B.V., Amsterdam, str. 75–81.&lt;/ref&gt;

== Flora ==
[[File:20100116 Sonso 002.JPG|mini|Suha tropska šuma [[Rezervat prirode Laguna de Sonso|Laguna de Sonso]] u sjevernim Andima]]
Andska regija prostire se kroz nekoliko [[Prirodna regija|prirodnih]] i florističkih regija, od [[Karibi|karipske]] Venecuele do hladnog, vjetrovitog i vlažnog [[Rt Horn|rta Horn]], prolazeći kroz hiperaridnu pustinju [[Atacama|Atacamu]]. [[Kišna šuma|Kišne]] i [[Tropske i suptropske suhe širokolisne šume|tropske suhe šume]]&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Tropical and Subtropical Dry Broadleaf Forest Ecoregions|url = http://wwf.panda.org/about_our_earth/ecoregions/about/habitat_types/selecting_terrestrial_ecoregions/habitat02.cfm|website = wwf.panda.org|access-date = 27. 12. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20120425205410/http://wwf.panda.org/about_our_earth/ecoregions/about/habitat_types/selecting_terrestrial_ecoregions/habitat02.cfm|archive-date = 25. 4. 2012|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; nekada su okruživale veći dio sjevernih Anda, ali su sada znatno [[Deforestacija|smanjene]], posebno u [[Tumbes–Chocó–Magdalena|Chocóu]] i [[Međuandske doline|međuandskim dolinama]] Kolumbije. Nasuprot vlažnim padinama Anda nalaze se relativno suhe padine Anda u većem dijelu zapadnog Perua, Čilea i Argentine. Zajedno s nekoliko međuandskih dolina, njima tipično dominiraju [[Listopadne biljke|listopadna šuma]], grmlje i [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti|kserofilna]] vegetacija, dostižući krajnje granice na padinama blizu gotovo beživotne pustinje Atacame.

Približno 30.000 vrsta [[Vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]] živi u Andima, od kojih je otprilike polovina [[endem]]ska za regiju, što nadmašuje raznolikost bilo kojeg drugog [[Žarište bioraznolikosti|žarišta bioraznolikosti]].&lt;ref name=&quot;biodiv&quot;/&gt; Malo drvo [[kininovac]], izvor [[kinin]]a, koji se koristi za liječenje [[Malarija|malarije]], široko je rasprostranjeno u Andima, sve na jug do Bolivije. Druge važne kulture koje potječu iz Anda jesu [[duhan]] i [[krompir]]. Visoke šume grmlja iz roda ''[[Polylepis]]'' i druge šume locirane su u andskim područjima Kolumbije, Ekvadora, Perua, Bolivije i Čilea. Ovo drveće, koje lokalno stanovništvo naziva ''queñua'', ''yagual'' i drugim imenima, može se naći na visinama do 4500 m. Ostaje nejasno je li nejednaka distribucija ovih šuma  prirodna ili rezultat krčenja koje je počelo tokom perioda [[Inke|Inka]]. Bez obzira na to, u moderno doba krčenje se ubrzalo, a drveće se sada smatra veoma ugroženim; neki vjeruju da je ostalo samo 10% prvobitne šume.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Plants of the Andes |url= http://www.blueplanetbiomes.org/andes_plant_page.htm |access-date=9. 12. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20071215105448/http://www.blueplanetbiomes.org/andes_plant_page.htm |archive-date=15. 12. 2007 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Fauna ==
[[File:Tunki Tanpupata.jpg|thumb|Muški andski pijetao od stijene, vrsta koja se nalazi u vlažnim andskim šumama i nacionalna ptica Perua]]
[[File:Ausangate-hillside-MT.jpg|thumb|Krda alpaka u blizini planine Ausangate]]
Andi su bogati faunom: Sa skoro 1.000 vrsta, od kojih je otprilike 2/3 [[endem]]sko za regiju, Andi su najvažnija regija na svijetu za [[Vodozemci|vodozemce]].&lt;ref name=&quot;biodiv&quot;&gt;[http://www.biodiversityhotspots.org/xp/hotspots/andes/Pages/biodiversity.aspx Tropical Andes] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100821222457/http://www.biodiversityhotspots.org/xp/hotspots/andes/Pages/biodiversity.aspx |date=21. 8. 2010 }} – biodiversityhotspots.org&lt;/ref&gt; Raznolikost životinja u Andama je velika, sa skoro 600 vrsta [[Sisari|sisara]] (13% endemskih), više od 1.700 vrsta [[Ptice|ptica]] (oko 1/3 endema), više od 600 vrsta [[Reptili|gmizavaca]] (oko 45% endemskih) i skoro 400 vrsta [[Ribe|riba]] (oko 1/3 endemskih).&lt;ref name=&quot;biodiv&quot; /&gt;

[[Vikunja]] i [[Gvanako]] mogu se naći, dok lokalno stanovništvo usko srodne domaće [[Lama|lame]] i [[Alpaka|alpake]] uzgajaju kao tovarne životinje i zbog njihovog mesa i vune. Krepuskularne (aktivne tokom zore i sumraka) [[Činčila|činčile]], dva ugrožena pripadnika reda [[Glodari|glodara]], naseljavaju alpske regije Anda.&lt;ref name=NeoMammals3&gt;Eisenberg, J.F.; &amp; Redford, K.H. (2000). ''Mammals of the Neotropics, Volume 3: The Central Neotropics: Ecuador, Peru, Bolivia, Brazil.'' {{ISBN|978-0-226-19542-1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=NeoMammals2&gt;Eisenberg, J.F.; &amp; Redford, K.H. (1992). ''Mammals of the Neotropics, Volume 2: The Southern Cone: Chile, Argentina, Uruguay, Paraguay.'' {{ISBN|978-0-226-70682-5}}&lt;/ref&gt; Andski kondor, najveća ptica te vrste na [[Zapadna hemisfera|zapadnoj hemisferi]], javlja se u velikom dijelu Anda, ali općenito u vrlo malom broju.&lt;ref name=HAndesBirds&gt;Fjeldsaa, J.; &amp; Krabbe, N. (1990). ''Birds of the High Andes: A Manual to the Birds of the Temperate Zone of the Andes and Patagonia, South America.'' {{ISBN|978-87-88757-16-3}}&lt;/ref&gt; Ostale životinje pronađene u relativno otvorenim staništima visokih Anda uključuju [[huemul]], [[Puma|pumu]], [[Lisica|lisice]] iz roda ''Pseudalopex'',&lt;ref name=NeoMammals3/&gt;&lt;ref name=NeoMammals2/&gt; i, za ptice, određene vrste [[tinamous]]a (posebno pripadnici roda ''Nothoprocta''), [[andske guske]] , [[Džinovska liska|džinovsku lisku]], [[flamingosi]] (uglavnom povezani sa hiperslanim jezerima), [[mala nandja]], [[andski treperak]], [[dijademski šljunak]], rudari, sierra-zebe i diuca-zebe.&lt;ref name=HAndesBirds/&gt;

Jezero [[Titicaca]] ugošćuje nekoliko endema, među kojima su visoko ugroženi [[neleteći gnjurac Titicaca]]&lt;ref name=HAndesBirds/&gt; i [[Titicaca vodena žaba]].&lt;ref name=ThreatenedAmph&gt;Stuart, Hoffmann, Chanson, Cox, Berridge, Ramani and Young, editors (2008). ''Threatened Amphibians of the World.'' {{ISBN|978-84-96553-41-5}}&lt;/ref&gt; Nekoliko vrsta [[kolibri]]ja, posebno neke brdske zvijezde, mogu se vidjeti na visinama iznad 4000 m, ali daleko veće raznolikosti mogu se naći na nižim nadmorskim visinama, posebno u vlažnim andskim šumama koje rastu na padinama u Kolumbijami, Ekvadoru, Peruu, Boliviji i na krajnjem sjeverozapadu Argentine.&lt;ref name=HAndesBirds/&gt; Ovi tipovi šuma, koji uključuju [[Yungas]] i dijelove [[Chocóa]], vrlo su bogati florom i faunom, iako postoji nekoliko velikih sisara, izuzeci su ugroženi [[planinski tapir]], medvjed i [[žutorepi vunasti majmun]].&lt;ref name=NeoMammals3/&gt;

Ptice u vlažnim andskim šumama uključuju planinske tukane, kecale i andskog pijetla od stijene, dok se često mogu vidjeti jata mješovitih vrsta u kojima dominiraju tanageri i furnariidi – za razliku od nekoliko vokalnih, ali tipično zagonetnih vrsta vranca, tapaculosa i Grallariidae.&lt;ref name=HAndesBirds/&gt;

Brojne vrste kao što su kraljevski cinklod i L. xenothorax su povezane sa Polylepisom, a samim tim i ugrožene.&lt;ref name=HAndesBirds/&gt;

== Vrhovi ==
Ova lista sadrži neke od glavnih vrhova u planinskom lancu Anda. Najviši vrh je Akonkagva u Argentini (vidi dole).

===Argentina===
[[File:Aconcagua_(aerial).jpg|thumb|right|The [[Aconcagua]], Argentina, najviša planina u Americi]]
* [[Aconcagua]] – 6961 m
* [[Cerro Bonete]] – 6759 m
* [[Galán]] – 5912 m
* [[Mercedario]] -  6720 m
* [[Monte Pissis|Pissis]] – 6795 m

===Granica između Argentine i Čilea===
* [[Cerro Bayo Complex|Cerro Bayo]] – 5401 m
* [[Cerro Fitz Roy]] – 3375 m ili 3,405 m [[Patagonia]], također poznata kao Cerro Chaltén
* [[Cerro Escorial]] – 5447 m
* [[Cordón del Azufre]] – 5463 m
* [[Falso Azufre]] – 5890 m
* [[Incahuasi]] – 6620 m
* [[Lastarria]] – 5697 m
* [[Llullaillaco]] – 6739 m
* [[Maipo (vulkan)|Maipo]] – 5264 m
* [[Marmolejo]] – 6110 m
* [[Ojos del Salado]] – 6893 m
* [[Olca]] – 5407 m
* [[Sierra Nevada de Lagunas Bravas]] – 6127 m
* [[Socompa]] – 6051 m
* [[Nevado Tres Cruces]] – 6749 m
* [[Tronador]] – 3491 m
* [[Tupungato]] – 6570 m
* [[Cerro del Nacimiento|Nacimiento]] – 6492 m

===Bolivija===
[[File:Nevado Sajama.jpg|thumb|right|[[Nevado Sajama|Sajama]], Bolivija]]
* [[Janq'u Uma]] – 6427 m
* [[Cabaray]]a – 5860 m
* [[Chacaltaya]] – 5422 m
* [[Huayna Potosí|Wayna Potosí]] – 6088 m
* [[Illampu]] – 6368 m
* [[Illimani]] – 6438 m
* [[Macizo de Larancagua|Laram Q'awa]] – 5182 m
* [[Macizo de Pacuni]] – 5400 m
* [[Nevado Anallajsi]] – 5750 m
* [[Nevado Sajama]] – 6542 m
* [[Patilla Pata]] – 5300 m
* [[Tata Sabaya]] – 5430 m

=== Granica između Bolivije i Čilea
[[File:Sopka Cerro Parinacota 6342 m.n.m. – panoramio.jpg|thumb|[[Parinacota vulkan|Parinacota]], BolivijajČile]]
* [[Acotango]] – 6052 m
* [[Cerro Minchincha|Michincha]] – 5305 m
* [[Iru Phutunqu (Chile-Nor Lípez)|Iru Phutunqu]] – 5163 m
* [[Licancabur]] – 5920 m
* [[Olca]] – 5407 m
* [[Parinacota Vulkan|Parinacota]] – 6348 m
* [[Paruma]] – 5420 m
* [[Pomerape]] – 6282 m

===Čile===
[[File:Massif Reflected.jpg|thumb|right|Pogled na  Cuernos del Paine u [[Torres del Paine National Park]], Čile]]
* [[Monte San Valentin]] – 4058 m
* [[Cordillera del Paine|Cerro Paine Grande]] – 2884 m
* [[Cerro Macá]] – 2300 m
* [[Monte Darwin]] – 2500 m
* [[Volcan Hudson]], c.1900|m
* [[Cerro Castillo Dynevor]] – 1100 m
* [[Mount Tarn]] – 825 m
* [[Polleras]] – 5993 m
* [[Acamarachi]] – 6046 m

===Kolumbija===
[[File:Volcan Huila 9-12-2008 (1).jpg|thumb|right|[[Nevado del Huila]], Kolumbija]]
* [[Nevado del Huila]] – 5365 m
* [[Nevado del Ruiz]] – 5321 m
* [[Nevado del Tolima]] – 5205 m
* [[Sierra Nevada del Cocuy|Pico Pan de Azúcar]] – 5200 m
* [[Sierra Nevada del Cocuy|Ritacuba Negro]] – 5320 m
* [[Cumbal vulkan|Nevado del Cumbal]] – 4764 m
* [[Cerro Negro de Mayasquer]] – 4445 m
* [[Sierra Nevada del Cocuy|Ritacuba Blanco]] – 5410 m
* [[Nevado del Quindío]] – 5215 m
* [[Puracé]] – 4655 m
* [[Santa Isabel ( vulkan)|Santa Isabel]] – 4955 m
* [[Doña Juana]] – 4150 m
* [[Galeras]] – 4276 m
* [[Azufral]] – 4070 m

===Ekvador===
[[File:Volcán Chimborazo, „El Taita Chimborazo“.jpg|thumb|right|[[Chimborazo (vulkan)|Chimborazo]] blizu [[Riobamba]], [[Ekvador]]]]
* [[Antisana]] – 5752 m
* [[Cayambe (vulkan)|Cayambe]] – 5790 m
* [[Chiles (vulkan)|Chiles]] – 4723 m
* [[Chimborazo ( vulkan)|Chimborazo]] – 6268 m
* [[Corazón ( vulkan)|Corazón]] – 4790 m
* [[Cotopaxi]] – 5897 m
* [[El Altar]] – 5320 m
* [[Illiniza]] – 5248 m
* [[Pichincha vulkan|Pichincha]] – 4784 m
* [[Quilotoa]] – 3914 m
* [[Reventador]] – 3562 m
* [[Sangay]] – 5230 m
* [[Tungurahua]] – 5023 m

===Peru===
[[File:Beauty of mount Huandoy, Cordillera Blanca, Ancash, Peru.jpg|thumb|right|[[Huandoy]], Peru]]
[[File:Alpamayo 12.jpg|thumb|right|[[Alpamayo]], Peru]]
* [[Alpamayo]] – 5947 m
* [[Artesonraju]] – 6025 m
* [[Carnicero]] – 5960 m
* [[Chumpe]] – 6106 m
* [[Coropuna]] – 6377 m
* [[El Misti]] – 5822 m
* [[El Toro (Andes)|El Toro]] – 5830 m
* [[Huandoy]] – 6395 m
* [[Huascarán]] – 6768 m
* [[Jirishanca]] – 6094 m
* [[Pumasillo]] – 5991 m
* [[Rasac]] – 6040 m
* [[Rondoy]] – 5870 m
* [[Sarapo]] – 6127 m
* [[Salcantay]] – 6271 m
* [[Seria Norte]] – 5860 m
* [[Siula Grande]] – 6344 m
* [[Huaytapallana]] – 5557 m
* [[Yerupaja]] – 6635 m
* [[Yerupaja Chico]] – 6089 m

===Venecuela===
[[File:PicoHumboldt.png|thumb|Pico Humboldt zalazak sunca]]
* [[Pico Bolívar]] – 4978 m
* [[Pico Humboldt]] – 4940 m
* [[Pico Bonpland]] – 4880 m
* [[Pico La Concha]] – 4920 m
* [[Pico Piedras Blancas]] – 4740 m
* [[Pico El Águila]] – 4180 m
* [[Pico El Toro]] – 4729 m
* [[Pico El León]] – 4740 m
* [[Pico Mucuñuque]] – 4609 m

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Andes}}
* https://web.archive.org/web/20050922180841/http://www.geo.arizona.edu/geo5xx/geo527/Andes/intro.html

[[Kategorija:Andi]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Južnoj Americi]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Argentini]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Boliviji]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Čileu]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Ekvadoru]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Kolumbiji]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Peruu]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Venecueli]]
[[Kategorija:Fiziografske podjele]]</text>
      <sha1>nxuwbseaw1222wzvb7o46j87jh61d1w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21459</id>
    <revision>
      <id>3839416</id>
      <parentid>3740918</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:10:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839416</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4567" sha1="om27wgfm9lau3gcucn3od6azgjl20dj" xml:space="preserve">{{Infokutija državno tijelo
| ime                   = Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine
| slika                 = Policija Republike Bosne i Hercegovine.png
| veličina_slike        = 100px
| slika_opis            = 
| izvorno_ime           = 
| prijašnje_ime         = 
| država                = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| teritorija            = 
| osnivanje             = {{Početni datum|1992|07|15}}
| prethodnik            = [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|MUP SR Bosne i Hercegovine]]
| ukidanje              = {{Početni datum|1994|07|23}}
| nasljednik            = [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|MUP Federacije BiH]]
| vrsta                 = [[Ministarstvo]]
| nadležnost            = 
| status                = 
| sjedište              = [[Sarajevo]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| koordinate            = &lt;!--Koristiti šablon {{coord}}--&gt;
| adresa                = 
| prazna_oznaka1        = Dio
| prazni_podaci1        = [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]]
| prazna_oznaka2        = 
| prazni_podaci2        = 
| slogan                = 
| zaposleni             = &lt;!--Broj zaposlenih. Obavezna referenca--&gt;
| budžet                = &lt;!--Format: $$$ KM (godina). Obavezna referenca--&gt;
| direktor              = 
| šef_agencije          = &lt;!--Koristiti samo ako &quot;direktor&quot; ne postoji--&gt;
| ministar              = [[Alija Delimustafić]] {{Small|(1990-1992)}}&lt;br&gt;[[Jusuf Pušina]] {{Small|(1992-1993)}}&lt;br&gt;[[Bakir Alispahić]] {{Small|(1993-1994)}}
| ključne_osobe         = 
| matična_organizacija  = &lt;!--Organizacija koja je iznad navedenog tijela--&gt;
| podružnice            = 
| dokumenti             = 
| veb-sajt              = &lt;!--Koristiti {{URL|example.org}}--&gt;
| id                    = &lt;!--ID agencije, direkcije i sl.--&gt;
| fusnote               = 
}}
'''Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine''' (''MUP RBiH'') bilo je osnovno ministarstvo zaduženo za rad policije [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] prije i za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] nadležnost ministarstva je podjeljeno [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entitetima]] i [[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|kantonalnim ministarstvima]] u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosni i Hercegovini]].

==Spisak ministara==
{| class=wikitable
! colspan=&quot;3&quot; |Ministar
!Stranka
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
|-
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
| [[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
| [[Alija Delimustafić]]&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|last=Šarenkapa|first=A.|date=17. 1. 2018|website=faktor.ba|publisher=Simurg Media|archive-url=https://web.archive.org/web/20230419101003/https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409|archive-date=19. 4. 2023|access-date=25. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| 20. decembar 1990.
| 15. juni. 1992.
|-
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;  |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
| [[Jusuf Pušina]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
| 15. juni. 1992.
| 1. juni 1993.
|-
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;  |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
| [[Bakir Alispahić]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
| 1. juni 1993.
| 23. juni 1994.{{Efn|[[Bakir Alispahić]] obavljao je dužnost ministra MUP-a RBiH od 1. juna 1993. do 23. juna 1994, kada je formiran [[Saziv Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|zajednički saziv Vlade Republike i Vlade Federacije BiH]]. Nastavio je obnašati funkciju kao ministar [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Federalnog MUP]]-a sve do 30. januara 1996.|naziv=alispahić|grupa=lower-alpha}}
|}

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Također pogledajte ==

* [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Institucije Republike Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>om27wgfm9lau3gcucn3od6azgjl20dj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839417</id>
      <parentid>3839416</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:11:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839417</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4567" sha1="21m6ba1ex8on655t67vmusyvadqt63m" xml:space="preserve">{{Infokutija državno tijelo
| ime                   = Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine
| slika                 = Policija Republike Bosne i Hercegovine.png
| veličina_slike        = 200px
| slika_opis            = 
| izvorno_ime           = 
| prijašnje_ime         = 
| država                = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| teritorija            = 
| osnivanje             = {{Početni datum|1992|07|15}}
| prethodnik            = [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|MUP SR Bosne i Hercegovine]]
| ukidanje              = {{Početni datum|1994|07|23}}
| nasljednik            = [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|MUP Federacije BiH]]
| vrsta                 = [[Ministarstvo]]
| nadležnost            = 
| status                = 
| sjedište              = [[Sarajevo]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| koordinate            = &lt;!--Koristiti šablon {{coord}}--&gt;
| adresa                = 
| prazna_oznaka1        = Dio
| prazni_podaci1        = [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]]
| prazna_oznaka2        = 
| prazni_podaci2        = 
| slogan                = 
| zaposleni             = &lt;!--Broj zaposlenih. Obavezna referenca--&gt;
| budžet                = &lt;!--Format: $$$ KM (godina). Obavezna referenca--&gt;
| direktor              = 
| šef_agencije          = &lt;!--Koristiti samo ako &quot;direktor&quot; ne postoji--&gt;
| ministar              = [[Alija Delimustafić]] {{Small|(1990-1992)}}&lt;br&gt;[[Jusuf Pušina]] {{Small|(1992-1993)}}&lt;br&gt;[[Bakir Alispahić]] {{Small|(1993-1994)}}
| ključne_osobe         = 
| matična_organizacija  = &lt;!--Organizacija koja je iznad navedenog tijela--&gt;
| podružnice            = 
| dokumenti             = 
| veb-sajt              = &lt;!--Koristiti {{URL|example.org}}--&gt;
| id                    = &lt;!--ID agencije, direkcije i sl.--&gt;
| fusnote               = 
}}
'''Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine''' (''MUP RBiH'') bilo je osnovno ministarstvo zaduženo za rad policije [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] prije i za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] nadležnost ministarstva je podjeljeno [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entitetima]] i [[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|kantonalnim ministarstvima]] u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosni i Hercegovini]].

==Spisak ministara==
{| class=wikitable
! colspan=&quot;3&quot; |Ministar
!Stranka
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
|-
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
| [[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
| [[Alija Delimustafić]]&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|last=Šarenkapa|first=A.|date=17. 1. 2018|website=faktor.ba|publisher=Simurg Media|archive-url=https://web.archive.org/web/20230419101003/https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409|archive-date=19. 4. 2023|access-date=25. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| 20. decembar 1990.
| 15. juni. 1992.
|-
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;  |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
| [[Jusuf Pušina]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
| 15. juni. 1992.
| 1. juni 1993.
|-
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;  |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
| [[Bakir Alispahić]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
| 1. juni 1993.
| 23. juni 1994.{{Efn|[[Bakir Alispahić]] obavljao je dužnost ministra MUP-a RBiH od 1. juna 1993. do 23. juna 1994, kada je formiran [[Saziv Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|zajednički saziv Vlade Republike i Vlade Federacije BiH]]. Nastavio je obnašati funkciju kao ministar [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Federalnog MUP]]-a sve do 30. januara 1996.|naziv=alispahić|grupa=lower-alpha}}
|}

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Također pogledajte ==

* [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Institucije Republike Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>21m6ba1ex8on655t67vmusyvadqt63m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vuka (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22809</id>
    <revision>
      <id>3839061</id>
      <parentid>3197886</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:20:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Dunava]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="872" sha1="spszkg6j4fablaryb71t3y91n4c2uop" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka |
ime = Vuka |
slika = Vuka river.jpg |
opis = Ušće Vuke u Dunav |
dužina = 112  | 
nadmorska visina izvora =  |
prosječni protok =  |
površina sliva = 644 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; |
izvor = Krndija (Hrvatska) |
ušće = [[Dunav]] kod [[Vukovar]]a |
pritoke = Bobotski kanal |
države kroz koje protiče =  [[Hrvatska]] |
gradovi kroz koje protiče = [[Vukovar]] |
sliv = [[Crno more|Crnomorski sliv]] |
plovna = ne |
}}
'''Vuka''' je rijeka u [[Slavonija|Slavoniji]], istočna [[Hrvatska]]. Dugačka je 122&amp;nbsp;km. Izvor joj je u jezeru [[Jezero Borovik|Borovik]] pokraj [[Đakovo|Đakova]], a u [[Vukovar]]u se ulijeva u [[Dunav]].

== Također pogledajte ==
* [[Spisak rijeka u Hrvatskoj]]

{{stub-rijeka}}
{{Commonscat|Vuka|Vuka (rijeka)}}

{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]</text>
      <sha1>spszkg6j4fablaryb71t3y91n4c2uop</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosut</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22834</id>
    <revision>
      <id>3839031</id>
      <parentid>3561969</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:00:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Save]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839031</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1380" sha1="0csss6jzqjcytcb0mzhplmhnf69aebj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bosut - Rokovci-Andrijasevci 4.jpg|mini|250px|Bosut između [[Rokovci|Rokovaca]] i [[Andrijaševci|Andrijaševaca]]]]
'''Bosut''' je rijeka u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u.

Nastaje od dva potoka između Štitara i [[Županja|Županje]] (uz [[Sava|Savu]]). Nema pravi izvor, a ide prema [[Gradište|Gradištu]]{{dn}}, gdje prima vodu iz [[Berava|Berave]], te sporo teče ka [[Cerna|Cerni]].

Priča se da su stari [[Rimski imperij|Rimljani]] znali reći da u svom carstvu imaju rijeku koja do podne teče na jednu stranu, a popodne na drugu, a misli se na Bosut, koji ponekad tako mirno teče da se i malim [[vjetar|vjetrom]] voda pokrene u jednom ili drugom smjeru.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/upravni8/elaborati/~contents/B4J29DTD268LLVDD/ezo-uredenje-obale-bosut.pdf |title= RIJEKA BOSUT 2020. |date=  |website= vusz.hr |access-date= 27. 5. 2022 |archive-date= 26. 11. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221126121253/https://vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/upravni8/elaborati/~contents/B4J29DTD268LLVDD/ezo-uredenje-obale-bosut.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak rijeka u Hrvatskoj]]

{{Commonscat|Bosut River}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Hidrografija Hrvatske}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]</text>
      <sha1>0csss6jzqjcytcb0mzhplmhnf69aebj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839071</id>
      <parentid>3839031</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:34:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839071</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1424" sha1="ojocmlb46l9jet1l83870asez5kdvsf" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bosut - Rokovci-Andrijasevci 4.jpg|mini|250px|Bosut između [[Rokovci|Rokovaca]] i [[Andrijaševci|Andrijaševaca]]]]
'''Bosut''' je rijeka u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u.

Nastaje od dva potoka između Štitara i [[Županja|Županje]] (uz [[Sava|Savu]]). Nema pravi izvor, a ide prema [[Gradište|Gradištu]]{{dn}}, gdje prima vodu iz [[Berava|Berave]], te sporo teče ka [[Cerna|Cerni]].

Priča se da su stari [[Rimski imperij|Rimljani]] znali reći da u svom carstvu imaju rijeku koja do podne teče na jednu stranu, a popodne na drugu, a misli se na Bosut, koji ponekad tako mirno teče da se i malim [[vjetar|vjetrom]] voda pokrene u jednom ili drugom smjeru.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/upravni8/elaborati/~contents/B4J29DTD268LLVDD/ezo-uredenje-obale-bosut.pdf |title= RIJEKA BOSUT 2020. |date=  |website= vusz.hr |access-date= 27. 5. 2022 |archive-date= 26. 11. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221126121253/https://vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/upravni8/elaborati/~contents/B4J29DTD268LLVDD/ezo-uredenje-obale-bosut.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak rijeka u Hrvatskoj]]

{{Commonscat|Bosut River}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Hidrografija Hrvatske}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>ojocmlb46l9jet1l83870asez5kdvsf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839093</id>
      <parentid>3839071</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:41:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1455" sha1="nm0uk01d33t13mmo9qtsfywzdxt2gtr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bosut - Rokovci-Andrijasevci 4.jpg|mini|250px|Bosut između [[Rokovci|Rokovaca]] i [[Andrijaševci|Andrijaševaca]]]]
'''Bosut''' je rijeka u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u.

Nastaje od dva potoka između Štitara i [[Županja|Županje]] (uz [[Sava|Savu]]). Nema pravi izvor, a ide prema [[Gradište|Gradištu]]{{dn}}, gdje prima vodu iz [[Berava|Berave]], te sporo teče ka [[Cerna|Cerni]].

Priča se da su stari [[Rimski imperij|Rimljani]] znali reći da u svom carstvu imaju rijeku koja do podne teče na jednu stranu, a popodne na drugu, a misli se na Bosut, koji ponekad tako mirno teče da se i malim [[vjetar|vjetrom]] voda pokrene u jednom ili drugom smjeru.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/upravni8/elaborati/~contents/B4J29DTD268LLVDD/ezo-uredenje-obale-bosut.pdf |title= RIJEKA BOSUT 2020. |date=  |website= vusz.hr |access-date= 27. 5. 2022 |archive-date= 26. 11. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221126121253/https://vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/upravni8/elaborati/~contents/B4J29DTD268LLVDD/ezo-uredenje-obale-bosut.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak rijeka u Hrvatskoj]]

{{Commonscat|Bosut River}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Hidrografija Hrvatske}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]</text>
      <sha1>nm0uk01d33t13mmo9qtsfywzdxt2gtr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eufrat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24440</id>
    <revision>
      <id>3839120</id>
      <parentid>3409685</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:12:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839120</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5789" sha1="2kus8ogapzc8fwy0vkl9i7dslw63b58" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Drevna_Mezopotamija}}
'''Eufrat''' ([[Turski jezik|turski:]] ''Fırat''; [[Arapski jezik|arap.]] '''الفرات''' ''Al-Furat''; [[perzijski jezik|staroperzijski:]] ''Ufrat''; [[hebrejski jezik|heb.]] '''פְּרָת''' ''Perat''; [[Kurdski jezik|kurdski:]] ''Firat''; [[grčki jezik|grč.]] Εὐφράτης; [[akadski jezik|akadski:]] ''Pu-rat-tu'') je zapadnija od dvije velike rijeke koje protiču [[Mezopotamija|Mezopotamijom]] (druga je [[Tigris]]).

== Etimologija ==

Pretpostavljalo se da ime ''Eufrat'' potiče iz staroperzijskog ''Ufratu'', što znači ''pogodan za prijeći''. Ipak, ova [[Indoevropljani|indoevropska]] [[etimologija]] postaje dvojbena imaju li se na umu [[sumerski jezik|sumersko]] i [[akadski jezik|akadsko]] ime za Eufrat: ''Buranun'' i ''Pu-rat-tu''. Čini se tako da je staroperzijsko ime zapravo nastalo narodnom etimologijom utemeljenom na prethodnom imenu ove rijeke.

== Tok Eufrata ==

Rijeka je dugačka oko 2.780 km. Nastaje stapanjem dviju pritoka: prva je Kara (zapadni Eufrat), koji izvire na visoravnima istočne [[Turska|Turske]], a drugi je Murat (istočni Eufrat), koji izvire na području jugozapadno od brda [[Ararat]]. Gornji tok Eufrata prolazi kroz strme kanjone i nastavlja prema jugoistoku [[Sirija|Sirije]] i [[Irak]]u.

U istočnoj Siriji u Eufrat se ulijevaju rijeke Khabur i Balikh. Obje izviru u Turskoj. Nizvodno, kroz čitav svoj tok, Eufrat više nema pritoka. Sjeverno od [[Basra|Basre]], u južnom Iraku, spaja se s [[Tigris]]om te utiče u [[Perzijski zaljev]].

Nekad se rijeka na svome ušću račvala u mnogo rukavaca, tvoreći deltu, no ona je većim dijelom isušena odlukom vlade [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]] iz devedesetih, kako bi se suprotstavili pobunjenicima koji su ondje nalazili sklonište. Od okupacije Iraka [[2003]]. pokušava se ponovno povratiti prirodna delta.

Eufrat je plovan samo brodovima plitkog gaza, koji mogu stići 1.930 km uzvodno do grada Hit, koji je samo 53 m nadmorske visine. Uzvodno od toga grada plićaci i brzaci onemogućuju plovidbu. Godišnje poplave Eufrata, uzrokovane topljenjem snijega u sjeveroistočnoj Turskoj, djelomično su ukroćene novim nasipima i bazenima u gornjem toku. Kanal dugačak 885 [[km]] povezuje Eufrat i [[Tigris]] te služi kao plovni put.

== Eufrat u Bibliji ==

[[Datoteka:Boat_on_Euphrates.jpg|mini|300p|desno|Čamac na Eufratu.]]
Prema [[Biblija|biblijskom]] izvještaju o stvaranju, Eufrat je jedna od četiri rijeke što izviru iz [[Edenski vrt|Edenskog vrta]] (usp. Post 2,14). Nabrojen je na četvrtom mjestu uz rijeke Pišon, Gihon i [[Tigris]].

Eufrat predstavlja i dio granice zemlje što je Bog obećao [[Abraham]]u i njegovom potomstvu. U [[hebrejski jezik|hebrejskom]] tekstu Biblije često je naveden samo pod imenom '''הנהר''' (''haNahar''), što znači &quot;Rijeka&quot;.

U Knjizi Otkrivenja, Ivan ima viđenje &quot;Eufrata, rijeke velike&quot;, te za nju kaže: &quot;Presahnu voda te načini prolaz kraljima s istoka sunčeva&quot; (Otk 16,12), što se događa kao priprava za bitku kod [[Armagedon]]a.

== Eufrat u islamskom pogledu ==

U [[islam]]u, neke od [[Muhamed]]ovih izreka daju naslutiti da će se Eufrat isušiti, otkrivajući dotad nepoznata bogatstva, što će postati uzrokom žestokog rata.

* ''Uskoro će Eufrat otkriti blago od zlata i kogod bude tada prisutan neće smjeti uzeti ništa od toga.'' - Sahih Bukhari.
* ''Božiji Poslanik (neka ga Bog blagoslovi i dadne mu mir) reče: &quot;Neće proći onaj čas prije nego se rijeka Eufrat ne isuši i otkrije brdo zlata, za koje će se ljudi boriti. Devedeset i devet od stotinu njih poginuće, a svaki će od njih reći: &quot;Možda ću ja jedini preživjeti&quot;&quot;'' - Sahih Bukhari.
* ''Poslanik Muhamed a.s (neka ga Bog blagoslovi i dadne mu mir) reče: &quot;Eufrat otkriva blago u sebi. Kogod ga vidi ne smije uzeti ništa od njega&quot;'' - Al-Muttaqi al-Hindi
* ''Eufrat će otkriti brdo zlata pod sobom.'' - Sunan Abi Da'ud.

== Eufrat u historiji ==

[[Datoteka:EuphratesDeirEzZour.jpg|mini|300p|desno|Eufrat u Deir ez-Zouru u Siriji.]]
Eufrat je bio izvor vode za područje koje je postalo jedna od prvih velikih civilizacija, ona [[Sumerani|sumerska]], oko 4. milenija p. n. e. Mnogi važni drevni gradovi smjestili su se uz obale ove rijeke: [[Mari (grad)|Mari]], Sipar, Nipur, Šurupak, Uruk, [[Ur]] i Eridu. Riječna dolina predstavljala je i srce kasnijih carstava [[Babilonija|Babilonije]] i [[Asirija|Asirije]]. Kroz nekoliko vijekova Eufrat je bio i istočna granica između stvarnog [[Egipat|egipatskog]] i [[Rimsko Carstvo|rimskog]] uticaja s jedne strane i zapadnih pokrajina [[Perzija|Perzije]] s druge.

== Sporna pitanja ==

Kao što je to slučaj i s Tigrisom, postoje brojni sporovi i oko Eufrata. Projekt nazvan &quot;Jugoistočna Anadolija&quot; u [[Turska|Turskoj]] uključuje izgradnju 22 brane i 19 hidroelektrana, što je najveći ikad poduzeti građevinski projekt u Turskoj. Prva je brana izgrađena [[1990]]. Trebao je to biti znak dobre volje prema turskim [[Kurdi]]ma koji nastanjuju to područje, putem jačanja lokalne privrede.

U [[Sirija|Siriji]] je izgrađena [[1973]]. brana &quot;Tabaqah&quot;, poznata i kao Eufratska brana, a gradi se još jedna. [[Irak]] ima sedam brana na Eufratu, no njihova upotreba je smanjena u doba vlasti [[Sadam Husein|Saddama Husseina]]. Nakon promjene vlasti [[2003]]. stvari se polako mijenjaju.

Zbog nedostatka vode na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] Irak se pribojava da bi Sirija ili Turska mogle iskoristiti veći dio vode prije ulaska rijeke u Irak. I danas navodnjavanje u južnom Iraku ostavlja tek malo vode da se spoji s tokom Tigrisa u Shatt-al-Arabu.
{{Commonscat|Euphrates}}

[[Kategorija:Rijeke u Turskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Siriji]]
[[Kategorija:Rijeke u Iraku]]
[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]</text>
      <sha1>2kus8ogapzc8fwy0vkl9i7dslw63b58</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tigris</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24441</id>
    <revision>
      <id>3839121</id>
      <parentid>3137066</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:14:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Rijeke u Siriji]]; +[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]; +[[Kategorija:Pogranične rijeke]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839121</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4141" sha1="3gw9lq0nvg0m353m5311jv8oq74ad0b" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Tigris
| slika                      = TigrisRiver.JPG
| opis                       = Rijeka Tigris kod Mosula, Irak
| dužina                     = 1900
| nadmorska visina izvora    = 305 m
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| izvor                      = kod Elaziga, Turska
| ušće                       = [[Perzijski zaljev]]
| pritoke                    = 
| države kroz koje protiče   = {{ZD|TUR}} [[Turska]], {{ZD|IRK}} [[Irak]], {{ZD|SIR}} [[Sirija]]
| gradovi kroz koje protiče  = [[Bagdad]], [[Mosul]]
| sliv                       = 
| plovna                     = 
}}
'''Tigris''' ([[Turski jezik|turski:]] ''Dicle''; [[arapski jezik|arap.]] '''دجلة''' ''Diğlä''; [[Sumerski jezik|sumerski:]] ''Idigna''; [[Perzijski jezik|staroperzijski:]] ''Tigrā-''; [[Kurdski jezik|kurdski:]] ''Dîjle''; [[grčki jezik|grč.]] ἡ Τίγρης; [[hebrejski jezik|heb.]] '''חידקל''' ''Ḥîddeqel'') je istočnija od dvije velike rijeke koje protiču [[Mezopotamija|Mezopotamijom]] (druga je [[Eufrat]]), a izvire u brdima [[Anadolija|Anadolije]], te nastavlja kroz [[Irak]] do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]].

== Etimologija ==

[[Datoteka:Tigrisdiyarbakir.jpg|mini|200p|lijevo|Gornji tok Tigrisa kod Diyarbakıra u Turskoj.]]
Izvorno ime je, čini se, ono sumersko - ''Idigna'' ili ''Idigina'' - a moglo bi se protumačiti kao &quot;brza rijeka&quot; ili &quot;tekuća rijeka&quot;, čime se Tigris i razlikuje od mirnog Eufrata.

Srednjoperzijski ''Tigr'' znači &quot;strijela&quot;, no to vjerovatno nije bilo izvorno ime ove rijeke, već je iskovano, poput [[semitski jezici|semitskih]] verzija, po sličnosti sa sumerskim predloškom.

[[Bosanski jezik|Bosansko]] ime &quot;Tigris&quot; dolazi iz grčkog Τίγρης, što opet preuzima perzijsko ime rijeke.

Moguće je i kao ishodište imena vidjeti i u kurdskom jeziku, u kojem riječ ''tij'' znači ''oštar''. Time bi se mogle objaniti obje verzije: Tigris i Dikle.

Još je jedan naziv u historiji korišten za ovaj tok, a to je &quot;Arvand&quot;. Danas se to ime u perzijskom odnosi samo na donji tok Tigrisa, koji se na arapskom zove ''Shatt al-Arab''.

== Opis ==

Tigris je dugačak oko 1.900&amp;nbsp;km, a ističe iz Armenske visoravni u istočnoj [[Turska|Turskoj]]. Teče uglavnom prema jugoistoku, dok se ne spoji s Eufratom blizu Al Qurne u južnom [[Irak]]u. Te dvije rijeke zajedno čine tok ''Shatt al-Araba'', koji se ulijeva u [[Perzijski zaljev]]. Ima mnogo pritoka, a najznačanije su Diyala, te Gornji i Donji Zab.

== Historijsko značenje ==

[[Datoteka:Tigris_river_Mosul.jpg|mini|300p|desno|Tigris kod Mosula u sjevernom Iraku.]]
Na Tigrisu se smjestio irački glavni grad, [[Bagdad]], dok je na jugu lučki grad [[Basra]]. Mnogi značajni historijski gradovi bili su na obalama ili u blizini ove rijeke. Među njih se ubrajaju: [[Niniva]], [[Ktesifon]], Seleukija, dok je do grada Lagaš voda stizala iz Tigrisa kanalom iskopanim oko 2400. p. n. e.

Tigris je vijeku bio važan plovni put, a plovan je za brodove plitkog gaza sve do Bagdada, dok se splavima može uzvodno do [[Mosul]]a, nekadašnje Ninive.

U 20. vijeku smanjila se važnost ove rijeke kao transportnog pravca, nakon što su većinu prometa preuzele željeznička pruga (Basra-Bagdad-Mosul) i ceste.

== Iskorištavanje rijeke ==

Tigris je pregrađen mnogim branama, kako u Iraku, tako i u Turskoj, čime se dobija voda za navodnjavanje suhih i polupustinjskih okolnih područja. Usto, podizanje brana omogućilo je zaštitu od poplava u Iraku nakon topljenja snijega u turskim planinama u aprilu, po čemu je Tigris bio osobito poznat.

U posljednje vrijeme Turska izgrađuje nove brane na Tigrisu, što je postalo uzrokom raznih sporova, zbog uticaja na okoliš, kao i zbog mogućeg ograničavanja propuštanja vode prema Iraku.

== Također pogledajte ==
* [[Asirija]]
* [[Eufrat]]
* [[Mesopotamija]]

{{Commonscat}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Turskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Iraku]]
[[Kategorija:Rijeke u Siriji]]
[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>3gw9lq0nvg0m353m5311jv8oq74ad0b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Odra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24474</id>
    <revision>
      <id>3839090</id>
      <parentid>3827518</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:40:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1654" sha1="ayvgsluowjc98k63r0r485qc35adxb1" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Odra (višeznačnica)}}
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Odra koło Urazu 2.jpg|mini|desno|300px|Pogled na Odru]]
'''Odra''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Poljski jezik|poljski]]: ''Odra''; {{jez-de|Oder}}) jest [[rijeka]] duga 854&amp;nbsp;km koja izvire u [[Češka|Češkoj]], protječe kroz zapadnu [[Poljska|Poljsku]] i čini [[Granica između Njemačke i Poljske|granicu]] između [[Njemačka|Njemačke]] i Poljske u dužini 187&amp;nbsp;km. Gradovi kroz koje protječe jesu [[Ostrava]], [[Racibórz]], [[Kędzierzyn - Koźle]], [[Zdzieszowice]], [[Krapkowice]], [[Opole]], [[Brzeg]], [[Oława]], [[Wrocław]], [[Brzeg Dolny]], [[Głogów]], [[Nowa Sól]], [[Krosno Odrzańskie]], [[Słubice]] / [[Frankfurt na Odri]], [[Kostrzyn]], [[Schwedt/Oder]], [[Gartz/Oder]], [[Gryfino]], [[Szczecin]], [[Police (Poljska)|Police]].

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = [[Gozdowice]]
| datum               = 
| izvor               = 
| max protok          = 800
| glavna razmjera     = 200
| sekundarna razmjera = 100
|jan1 = 588
|feb1 = 634
|mar1 = 758
|apr1 = 783
|maj1 = 589
|jun1 = 460
|jul1 = 410
|aug1 = 398
|sep1 = 379
|okt1 = 383
|nov1 = 547
|dec1 = 625
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Oder River}}
* [https://web.archive.org/web/20061125081039/http://odra.org/ ''odra.org'']

{{stub-rijeka}}
{{Rijeke u Poljskoj}}
{{Rijeke u Njemačkoj}}

[[Kategorija:Baltički sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Češkoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Poljskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Geografija Brandenburga]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>ayvgsluowjc98k63r0r485qc35adxb1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vardar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24545</id>
    <revision>
      <id>3839096</id>
      <parentid>3522481</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:49:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2004" sha1="n95w49rz3mdqqipyggm9x0r7er8cplw" xml:space="preserve">[[Datoteka:Vardar Veles Macedonia.jpg|mini|desno|300px|Vardar protječe kroz [[Veles]]]]
'''Vardar''' ({{jez-mk|Вардар}}; {{jez-el|Αξιός}} – ''Axios''; {{jez-la|Axius}}) najveća je [[rijeka]] u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] i jedna od većih na [[Balkan]]u. Dužina iznosi 388&amp;nbsp;km, a njegov [[sliv]] pokriva površinu približno 20.500&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Vardar izvire u Vrutoku, nekoliko kilometara sjeverno od [[Gostivar]]a u Sjevernoj Makedoniji, prolazi kroz [[Skoplje]], [[Grčka|Grčku]] i ulijeva se u [[Egejsko more]]. Prolazi kroz [[Tikveška kotlina|Tikvešku kotlinu]], gdje se u njega ulivaju njene najveće pritoke [[Crna reka]] s lijeve i [[Bregalnica]] s desne strane.

Sjevernoj Makedoniji pripada 80% toka (301&amp;nbsp;km), zbog čega je i nosila ime [[Vardarska banovina]] u vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].
{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = [[Skoplje]]
| datum               = 1991–1999
| izvor               = &lt;ref name=&quot;vardar&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.kuke.com.pl/download.php?id=9|title=Combined Cycle Co-Generation Power Plant Project, Skopje, Environmental Assessment Report|publisher=TE-TO AD Skoplje|date=2006|access-date=6. 10. 2012|format=[[PDF]]|archive-date=29. 11. 1998|archive-url=https://archive.wikiwix.com/cache/19981130000000/http://www.kuke.com.pl/download.php?id=9|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| max protok          = 100
| glavna razmjera     = 50
| sekundarna razmjera = 25
| jan1 = 54.4
| feb1 = 11.3
| mar1 = 50
| apr1 = 90.6
| maj1 = 99.6
| jun1 = 42.9
| jul1 = 18.7
| aug1 = 24.8
| sep1 = 38.7
| okt1 = 32.6
| nov1 = 37.9
| dec1 = 76.8
}}

== Također pogledajte ==
* [[Velika Morava]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline}}

{{Hidrografija Sjeverne Makedonije}}

[[Kategorija:Crnomorski sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Sjevernoj Makedoniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Grčkoj]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>n95w49rz3mdqqipyggm9x0r7er8cplw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kongo (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27300</id>
    <revision>
      <id>3839147</id>
      <parentid>3555683</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:01:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8612" sha1="9qlif5thed80ti04jamigow9i3uar9c" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Kongo''' ili '''Zair''' je velika rijeka ekvatorijalne [[Afrika|Afrike]], duga je približno 4700&amp;nbsp;km. Po dužini je peta u svijetu i druga u Africi, nakon [[Nil]]a. 
Površina sliva joj je 3.800.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i po obilju vode jedna je od najvećih rijeka na svijetu. Tvore je dva izvorišna toka: Luapula i Lualaba. Pod nazivom Zair poznata je nizvodno od Stanleyjevih slapova. U Republici Kongo naziva se Kongo, a u [[Angola|Angoli]] Rio Zaire. Ima velik broj pritoka (Lindi, Lomami, Mangala, Ubangi, Sangha, Kwa i dr.). Velikim, 11&amp;nbsp;km širokim [[estuarij]]em utječe u [[Atlantski okean]]. Plovna je od ušća do Matadija (134&amp;nbsp;km), od Malebo Poola (Stanley Pool) do Stanleyjevih slapova (1690&amp;nbsp;km) te uzvodno do slapova u dužini 942&amp;nbsp;km (Lualaba). Veliki hidroenergetski potencijal Konga samo je lokalno iskorišten.

Teče pretežno kroz [[Demokratska Republika Kongo|Demokratsku Republiku Kongo]], [[Republika Kongo|Kongo]], [[Srednjoafrička Republika|Srednjoafričku Republiku]], te dijelom kroz [[Zambija|Zambiju]], [[Angola|Angolu]], [[Kamerun]] i [[Tanzanija|Tanzaniju]]. Rijeka je široka od 0,8 do 16&amp;nbsp;km, zavisno od lokacije i dijela godine.

Kongo nastaje u južnom dijelu Demokratske Republike Kongo, gdje se sastaju rijeke Lualaba i Luvua. Zatim teče prema sjeveru, do Stanleyevih slapova, u blizini grada Kisangani, i vrlo blizu [[ekvator]]a počinje skretati obrnuto od kazaljke na satu. Prvo teče prema sjeverozapadu, zatim prema zapadu, pa prema jugu. Ulijeva se u [[Atlantski okean]] formirajući veliki riječni bazen koji prekriva više od 4 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Zbog svog položaja u najvećem afričkom kišnom pojasu, Kongo nosi više vode od bilo koje druge rijeke na zemlji, osim [[Amazon]]a u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Na ušću u Atlantski okean protok Konga je 34.000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; u sekundi.

Unutar toka rijeke Kongo nalazi se 4.000 riječnih otoka od kojih je više od 15 dužih od 16&amp;nbsp;km. Upravo zbog ovih otoka neki dijelovi toka nisu plovni. Skoro 400 kilometara Konga nije plovno, ali ne samo zbog ovih otoka nego i zbog mnogih slapova.

== Podjela rijeke Kongo ==

Rijeka Kongo je podijeljena u četiri dijela: Izvorišni dio, Gornji Kongo, Srednji Kongo i Donji Kongo.
 
=== Izvorišni dio ===
U Kongo se ulijeva voda iz izvora u sjevernoj Zambiji i južnoj Demokratskoj Republici Kongo, na visinama od 1000 do 2000 metara nadmorske visine. Ovi izvori imaju mnogo brzaca, pa se ne mogu koristiti za komercijalnu navigaciju. U Zambiji, [[Chambeshi]] i ostali izvori ulijevaju se u jezero [[Bangweulu]], koje je okruženo mnogim močvarama. Voda iz jezera Bangweulu ulijeva se u rijeku [[Luapula|Luapulu]], koja tvori granicu između Zambije i Demokratske Republike Kongo, te se ulijeva u jezero [[Mweru]], koje otječe u rijeku [[Luvua|Luvuu]] u Demokratskoj Republici Kongo. Zapadno, u južnom dijelu Demokratske Republike Kongo, rijeka [[Lualaba]] i njene pritoke nastaju u visoravnima Katanga. Lualaba se sa rijekom [[Lufira]] ulijeva u jezero [[Upemba]] i teče sjeverno, gdje se s Luvuom sastaje u sjevernom dijelu Katange.

=== Gornji Kongo ===
Gornji Kongo, koji se smatra i nastavkom Lualabe, teče od ušća Luvue u Lualabu do Stanleyjevih slapova. Samo 300&amp;nbsp;km Gornjeg Konga, između gradova [[Kindu]] i [[Ubundu]], plovno je. Uzvodno od grada Ubundua jest lanac od sedam velikih vodopada koji se protežu na dužini 100&amp;nbsp;km. Stanleyjevi slapovi su posljednji od njih i smješteni su 50&amp;nbsp;km sjeverno od ekvatora i 460 m iznad nivoa mora. [[Kisangani]], jedan od najvećih gradova u Demokratskoj Republici Kongo, odmah je ispod tih slapova.

=== Srednji Kongo ===
Srednji Kongo skreće prema sjeverozapadu, zapadu i jugozapadu, a nadmorska razina između Stanleyjevih slapova i Malebo Poola opada za samo 100 m. Svih 1600&amp;nbsp;km je plovno. Na ovom dijelu u Kongo se ulijevaju četiri velike rijeke: [[Lomami]], [[Aruwimi]], [[Ubangi]] i [[Kasai]]. Lomami teče prema sjeveru, gotovo paralelno s Gornjim Kongom, a ušće u Kongo joj se nalazi sa južne strane, oko 130 kilometara nizvodno od grada Kisangania. Rijeka Aruwimi, koja se u gornjem dijelu toka naziva Ituri, odvodnjava područje velikih kišnih šuma zapadno od [[Albertovo jezero|Albertovog jezera]]. Teče prema zapadu i ulijeva se u Kongo sa sjeverne strane, 100 kilometara nizvodno od ušća rijeke Lomami. Ubangi, najveća Kongova pritoka, teče od ušća rijeka [[Bomu]] i [[Uelle]] prema zapadu i prati granicu između Demokratske Republike Kongo i Središnje Afričke Republike. U blizini [[Banguia]], glavnog grada Središnje Afričke Republike, naglo skreće prema jugu i ulijeva se u Kongo malo južnije od ekvatora. Od ovog ušća, pa do tačke ispod [[Kinshasa|Kinshase]] Srednji Kongo čini prirodnu granicu između Demokratske Republike Kongo i Republike Kongo. Na tom dijelu rijeka [[Kasai]], poznata još i pod nazivom [[Kwa]], utječe u Kongo s istoka. Kasai i njegove pritoke teku sjeverozapadno od sjeverne Angole prema Demokratskoj Republici Kongo. Ostale velike pritoke na Srednjem Kongu jesu [[Lulonga]], [[Ikelemba]], [[Ruki]], [[Itimbiri]], [[Mongala]] i [[Sangha]]. Približno 160&amp;nbsp;km nizvodno od ušća rijeke Kwa, Kongo se proširuje u jezero poznato pod nazivom [[Malebo bazen]] ili [[Stanleyjev bazen]]. Tu rijeka kruži oko otoka Mbamoua.

=== Donji Kongo ===
Kongo se nakon Stanleyevog bazena ponovno sužava i do Atlantskog okeana je dug još 435 kilometara. Glavni grad Demokratske Republike Kongo, [[Kinshasa]], na suprotnoj je strani od glavnog grada Republike Kongo, [[Brazzaville]]a. Zbog divljih brzaca većina Donjeg Konga plovna je samo za manje riječne brodove. Posljednji brzaci su 135&amp;nbsp;km uzvodno od ušća. Glavna luka, [[Matadi]], smještena je na južnoj strani rijeke, odmah ispod brzaca. Kinshasa i Matadi spojeni su željeznicom. Nizvodno od Matadija Kongo formira prirodnu granicu između Demokratske Republike Kongo i Angole.

== Historija rijeke Kongo ==
Narod [[Bantu]] živio je uz rijeku Kongo više od 2000 godina. Na rijeci su lovili ribe, a između rijeke i prašume, bilo je plodno tlo. Moćno carstvo ljudi iz Konga razvilo se 1300-tih godina.
Portugalski pomorac [[Diogo Cão]] prvi je poznati Evropljanin koji je posjetio rijeku Kongo. Na svojim putovanjima od 1482. do 1485. ušao je u estuarij Konga. Okolno područje proglasio je [[portugal]]skom teritorijom i ostavio je portugalsku zastavu na obali kao dokaz svog otkrića. Kralj Konga zaželio je dobrodošlicu Camu i svim sljedećim istraživačima pa su ostvarili vrlo prijateljske odnose i trgovinu s Portugalom. Više od 300 godina prošlo je dok nije došlo do ozbiljnih istraživanja rijeke Kongo.
[[Francisco José de Lacerda]], portugalski istraživač, došao je do visoravni Katanga sa istoka 1798. To su učinili i arapski trgovci 1800-tih. [[Arapi]] su proširili svoj utjecaj na istočnu stranu zavale Konga, gdje su mnogo trgovali. Škotski istraživač i misionar, [[David Livingstone]], posjetio je rijeke Luapula i Lualaba 1871. vjerujući da su one izvor Nila. Prvi istraživač koji je sam istražio cijelu rijeku bio je anglo-američki novinar i istraživač [[Henry Morton Stanley]]. Godine 1876. i 1877. prešao je više od 2600&amp;nbsp;km uz rijeku Kongo. Uz pomoć belgijskog kralja [[Leopold II, kralj Belgijanaca|Leopolda II]], Stanley se vratio u Kongo od 1879. do 1884. Osnovao je 22 naselja na Kongu, na Gornjem Kongu pustio je četiri broda u pogon i izgradio cestu oko brzaca na Donjem Kongu između bazena Matadia i Malebo. Godine 1885. Slobodna Zemlja Kongo, koja je uključivala veći dio zavale Konga, postala je privatno vlasništvo Leopolda II. Godine 1908. taj entitet postao je belgijska kolonija, Belgijski Kongo, a 1960. stekao je nezavisnost kao država Kongo.

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = Kinshasa 
| datum               = podaci izračunati kroz 81 godinu
| izvor               = 
| max protok          = 60000
| glavna razmjera     = 20000
| sekundarna razmjera = 5000
|jan1 = 47492
|feb1 = 34300
|mar1 = 34714
|apr1 = 35971
|maj1 = 39149
|jun1 = 35532
|jul1 = 31702
|aug1 = 31086
|sep1 = 35191
|okt1 = 43170
|nov1 = 50039
|dec1 = 56081
}}

{{Commonscat|Congo River}}

[[Kategorija:Rijeke u Demokratskoj Republici Kongo]]
[[Kategorija:Rijeke u Republici Kongo]]
[[Kategorija:Rijeke u Srednjoafričkoj Republici]]
[[Kategorija:Rijeke u Zambiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Angoli]]
[[Kategorija:Rijeke u Kamerunu]]
[[Kategorija:Rijeke u Tanzaniji]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]</text>
      <sha1>9qlif5thed80ti04jamigow9i3uar9c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839216</id>
      <parentid>3839147</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:38:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839216</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8646" sha1="rm2wn9gmwb4mc5vpn95jjnnz4d7750a" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Kongo''' ili '''Zair''' je velika rijeka ekvatorijalne [[Afrika|Afrike]], duga je približno 4700&amp;nbsp;km. Po dužini je peta u svijetu i druga u Africi, nakon [[Nil]]a. 
Površina sliva joj je 3.800.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i po obilju vode jedna je od najvećih rijeka na svijetu. Tvore je dva izvorišna toka: Luapula i Lualaba. Pod nazivom Zair poznata je nizvodno od Stanleyjevih slapova. U Republici Kongo naziva se Kongo, a u [[Angola|Angoli]] Rio Zaire. Ima velik broj pritoka (Lindi, Lomami, Mangala, Ubangi, Sangha, Kwa i dr.). Velikim, 11&amp;nbsp;km širokim [[estuarij]]em utječe u [[Atlantski okean]]. Plovna je od ušća do Matadija (134&amp;nbsp;km), od Malebo Poola (Stanley Pool) do Stanleyjevih slapova (1690&amp;nbsp;km) te uzvodno do slapova u dužini 942&amp;nbsp;km (Lualaba). Veliki hidroenergetski potencijal Konga samo je lokalno iskorišten.

Teče pretežno kroz [[Demokratska Republika Kongo|Demokratsku Republiku Kongo]], [[Republika Kongo|Kongo]], [[Srednjoafrička Republika|Srednjoafričku Republiku]], te dijelom kroz [[Zambija|Zambiju]], [[Angola|Angolu]], [[Kamerun]] i [[Tanzanija|Tanzaniju]]. Rijeka je široka od 0,8 do 16&amp;nbsp;km, zavisno od lokacije i dijela godine.

Kongo nastaje u južnom dijelu Demokratske Republike Kongo, gdje se sastaju rijeke Lualaba i Luvua. Zatim teče prema sjeveru, do Stanleyevih slapova, u blizini grada Kisangani, i vrlo blizu [[ekvator]]a počinje skretati obrnuto od kazaljke na satu. Prvo teče prema sjeverozapadu, zatim prema zapadu, pa prema jugu. Ulijeva se u [[Atlantski okean]] formirajući veliki riječni bazen koji prekriva više od 4 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Zbog svog položaja u najvećem afričkom kišnom pojasu, Kongo nosi više vode od bilo koje druge rijeke na zemlji, osim [[Amazon]]a u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Na ušću u Atlantski okean protok Konga je 34.000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; u sekundi.

Unutar toka rijeke Kongo nalazi se 4.000 riječnih otoka od kojih je više od 15 dužih od 16&amp;nbsp;km. Upravo zbog ovih otoka neki dijelovi toka nisu plovni. Skoro 400 kilometara Konga nije plovno, ali ne samo zbog ovih otoka nego i zbog mnogih slapova.

== Podjela rijeke Kongo ==

Rijeka Kongo je podijeljena u četiri dijela: Izvorišni dio, Gornji Kongo, Srednji Kongo i Donji Kongo.
 
=== Izvorišni dio ===
U Kongo se ulijeva voda iz izvora u sjevernoj Zambiji i južnoj Demokratskoj Republici Kongo, na visinama od 1000 do 2000 metara nadmorske visine. Ovi izvori imaju mnogo brzaca, pa se ne mogu koristiti za komercijalnu navigaciju. U Zambiji, [[Chambeshi]] i ostali izvori ulijevaju se u jezero [[Bangweulu]], koje je okruženo mnogim močvarama. Voda iz jezera Bangweulu ulijeva se u rijeku [[Luapula|Luapulu]], koja tvori granicu između Zambije i Demokratske Republike Kongo, te se ulijeva u jezero [[Mweru]], koje otječe u rijeku [[Luvua|Luvuu]] u Demokratskoj Republici Kongo. Zapadno, u južnom dijelu Demokratske Republike Kongo, rijeka [[Lualaba]] i njene pritoke nastaju u visoravnima Katanga. Lualaba se sa rijekom [[Lufira]] ulijeva u jezero [[Upemba]] i teče sjeverno, gdje se s Luvuom sastaje u sjevernom dijelu Katange.

=== Gornji Kongo ===
Gornji Kongo, koji se smatra i nastavkom Lualabe, teče od ušća Luvue u Lualabu do Stanleyjevih slapova. Samo 300&amp;nbsp;km Gornjeg Konga, između gradova [[Kindu]] i [[Ubundu]], plovno je. Uzvodno od grada Ubundua jest lanac od sedam velikih vodopada koji se protežu na dužini 100&amp;nbsp;km. Stanleyjevi slapovi su posljednji od njih i smješteni su 50&amp;nbsp;km sjeverno od ekvatora i 460 m iznad nivoa mora. [[Kisangani]], jedan od najvećih gradova u Demokratskoj Republici Kongo, odmah je ispod tih slapova.

=== Srednji Kongo ===
Srednji Kongo skreće prema sjeverozapadu, zapadu i jugozapadu, a nadmorska razina između Stanleyjevih slapova i Malebo Poola opada za samo 100 m. Svih 1600&amp;nbsp;km je plovno. Na ovom dijelu u Kongo se ulijevaju četiri velike rijeke: [[Lomami]], [[Aruwimi]], [[Ubangi]] i [[Kasai]]. Lomami teče prema sjeveru, gotovo paralelno s Gornjim Kongom, a ušće u Kongo joj se nalazi sa južne strane, oko 130 kilometara nizvodno od grada Kisangania. Rijeka Aruwimi, koja se u gornjem dijelu toka naziva Ituri, odvodnjava područje velikih kišnih šuma zapadno od [[Albertovo jezero|Albertovog jezera]]. Teče prema zapadu i ulijeva se u Kongo sa sjeverne strane, 100 kilometara nizvodno od ušća rijeke Lomami. Ubangi, najveća Kongova pritoka, teče od ušća rijeka [[Bomu]] i [[Uelle]] prema zapadu i prati granicu između Demokratske Republike Kongo i Središnje Afričke Republike. U blizini [[Banguia]], glavnog grada Središnje Afričke Republike, naglo skreće prema jugu i ulijeva se u Kongo malo južnije od ekvatora. Od ovog ušća, pa do tačke ispod [[Kinshasa|Kinshase]] Srednji Kongo čini prirodnu granicu između Demokratske Republike Kongo i Republike Kongo. Na tom dijelu rijeka [[Kasai]], poznata još i pod nazivom [[Kwa]], utječe u Kongo s istoka. Kasai i njegove pritoke teku sjeverozapadno od sjeverne Angole prema Demokratskoj Republici Kongo. Ostale velike pritoke na Srednjem Kongu jesu [[Lulonga]], [[Ikelemba]], [[Ruki]], [[Itimbiri]], [[Mongala]] i [[Sangha]]. Približno 160&amp;nbsp;km nizvodno od ušća rijeke Kwa, Kongo se proširuje u jezero poznato pod nazivom [[Malebo bazen]] ili [[Stanleyjev bazen]]. Tu rijeka kruži oko otoka Mbamoua.

=== Donji Kongo ===
Kongo se nakon Stanleyevog bazena ponovno sužava i do Atlantskog okeana je dug još 435 kilometara. Glavni grad Demokratske Republike Kongo, [[Kinshasa]], na suprotnoj je strani od glavnog grada Republike Kongo, [[Brazzaville]]a. Zbog divljih brzaca većina Donjeg Konga plovna je samo za manje riječne brodove. Posljednji brzaci su 135&amp;nbsp;km uzvodno od ušća. Glavna luka, [[Matadi]], smještena je na južnoj strani rijeke, odmah ispod brzaca. Kinshasa i Matadi spojeni su željeznicom. Nizvodno od Matadija Kongo formira prirodnu granicu između Demokratske Republike Kongo i Angole.

== Historija rijeke Kongo ==
Narod [[Bantu]] živio je uz rijeku Kongo više od 2000 godina. Na rijeci su lovili ribe, a između rijeke i prašume, bilo je plodno tlo. Moćno carstvo ljudi iz Konga razvilo se 1300-tih godina.
Portugalski pomorac [[Diogo Cão]] prvi je poznati Evropljanin koji je posjetio rijeku Kongo. Na svojim putovanjima od 1482. do 1485. ušao je u estuarij Konga. Okolno područje proglasio je [[portugal]]skom teritorijom i ostavio je portugalsku zastavu na obali kao dokaz svog otkrića. Kralj Konga zaželio je dobrodošlicu Camu i svim sljedećim istraživačima pa su ostvarili vrlo prijateljske odnose i trgovinu s Portugalom. Više od 300 godina prošlo je dok nije došlo do ozbiljnih istraživanja rijeke Kongo.
[[Francisco José de Lacerda]], portugalski istraživač, došao je do visoravni Katanga sa istoka 1798. To su učinili i arapski trgovci 1800-tih. [[Arapi]] su proširili svoj utjecaj na istočnu stranu zavale Konga, gdje su mnogo trgovali. Škotski istraživač i misionar, [[David Livingstone]], posjetio je rijeke Luapula i Lualaba 1871. vjerujući da su one izvor Nila. Prvi istraživač koji je sam istražio cijelu rijeku bio je anglo-američki novinar i istraživač [[Henry Morton Stanley]]. Godine 1876. i 1877. prešao je više od 2600&amp;nbsp;km uz rijeku Kongo. Uz pomoć belgijskog kralja [[Leopold II, kralj Belgijanaca|Leopolda II]], Stanley se vratio u Kongo od 1879. do 1884. Osnovao je 22 naselja na Kongu, na Gornjem Kongu pustio je četiri broda u pogon i izgradio cestu oko brzaca na Donjem Kongu između bazena Matadia i Malebo. Godine 1885. Slobodna Zemlja Kongo, koja je uključivala veći dio zavale Konga, postala je privatno vlasništvo Leopolda II. Godine 1908. taj entitet postao je belgijska kolonija, Belgijski Kongo, a 1960. stekao je nezavisnost kao država Kongo.

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = Kinshasa 
| datum               = podaci izračunati kroz 81 godinu
| izvor               = 
| max protok          = 60000
| glavna razmjera     = 20000
| sekundarna razmjera = 5000
|jan1 = 47492
|feb1 = 34300
|mar1 = 34714
|apr1 = 35971
|maj1 = 39149
|jun1 = 35532
|jul1 = 31702
|aug1 = 31086
|sep1 = 35191
|okt1 = 43170
|nov1 = 50039
|dec1 = 56081
}}

{{Commonscat|Congo River}}

[[Kategorija:Rijeke u Demokratskoj Republici Kongo]]
[[Kategorija:Rijeke u Republici Kongo]]
[[Kategorija:Rijeke u Srednjoafričkoj Republici]]
[[Kategorija:Rijeke u Zambiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Angoli]]
[[Kategorija:Rijeke u Kamerunu]]
[[Kategorija:Rijeke u Tanzaniji]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>rm2wn9gmwb4mc5vpn95jjnnz4d7750a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bojana (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29731</id>
    <revision>
      <id>3839073</id>
      <parentid>3807875</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:35:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839073</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1844" sha1="g3w4fewebc7x7ree0hg2el7cj9vs8k7" xml:space="preserve">[[Datoteka:Buna-muendung.jpg|mini|desno|250p|Ušće Bojane u Jadransko more]]
'''Bojana''' ([[albanski jezik|albanski]]: ''Buna'', neodređeni oblik: ''Bunë'') je rijeka na granici [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Albanija|Albanije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Buene-River|title=Buenë River {{!}} river, Balkan peninsula {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=3. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; Otječe iz [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]] u [[Jadransko more]]. Teče u velikim okukama s prosječnim padom od 0,6 %. [[Drimnjača]] i rijeka [[Kiri]] donose u Bojanu velike količine nanosa, te bi ona mogla postati plovnom jedino stalnim bagerovanjem.

Rijeka se pojavljuje kao Fiume Boiana na karti regije iz 1688. godine, koju je objavio Vincenzo Coronelli. U to vrijeme, rijeka nije imala pritoke koje bi se u nju ulijevale. Prisustvo rijeke Drin koja ima vlastito ušće u Jadransko more na karti sugerira da se Drin nije ulio u rijeku Bojanu sve do nakon 1688. godine. Vremenom su česte promjene toka i vodostaja dovele do poplava obala i okolnih ravnica. Takve pojave dovele su do sporog propadanja Manastira Svetih Sergija i Bakha, koji se nalazi na samoj obali rijeke Bojane.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Ožujski Živkov|first1=Stanislav|date=2020|title=Evidence for the architectural reconstruction of the church of Sts. Sergius and Bacchus (Kisha e Shirgjit) on the Bojana (Buna) River near Skhodra, Albania|url=https://hrcak.srce.hr/file/375960|journal=Starohrvatska Prosvjeta|volume=3|issue=47|pages=589–629|access-date=16. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{stub-rijeka}}
{{Crna Gora portal}} {{Commonscat|River Buna}}

[[Kategorija:Rijeke u Albaniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>g3w4fewebc7x7ree0hg2el7cj9vs8k7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839215</id>
      <parentid>3839073</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:38:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839215</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1878" sha1="l09zx36ng5xjyxi8lx0hi2ojrx3utwf" xml:space="preserve">[[Datoteka:Buna-muendung.jpg|mini|desno|250p|Ušće Bojane u Jadransko more]]
'''Bojana''' ([[albanski jezik|albanski]]: ''Buna'', neodređeni oblik: ''Bunë'') je rijeka na granici [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Albanija|Albanije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Buene-River|title=Buenë River {{!}} river, Balkan peninsula {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=3. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; Otječe iz [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]] u [[Jadransko more]]. Teče u velikim okukama s prosječnim padom od 0,6 %. [[Drimnjača]] i rijeka [[Kiri]] donose u Bojanu velike količine nanosa, te bi ona mogla postati plovnom jedino stalnim bagerovanjem.

Rijeka se pojavljuje kao Fiume Boiana na karti regije iz 1688. godine, koju je objavio Vincenzo Coronelli. U to vrijeme, rijeka nije imala pritoke koje bi se u nju ulijevale. Prisustvo rijeke Drin koja ima vlastito ušće u Jadransko more na karti sugerira da se Drin nije ulio u rijeku Bojanu sve do nakon 1688. godine. Vremenom su česte promjene toka i vodostaja dovele do poplava obala i okolnih ravnica. Takve pojave dovele su do sporog propadanja Manastira Svetih Sergija i Bakha, koji se nalazi na samoj obali rijeke Bojane.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Ožujski Živkov|first1=Stanislav|date=2020|title=Evidence for the architectural reconstruction of the church of Sts. Sergius and Bacchus (Kisha e Shirgjit) on the Bojana (Buna) River near Skhodra, Albania|url=https://hrcak.srce.hr/file/375960|journal=Starohrvatska Prosvjeta|volume=3|issue=47|pages=589–629|access-date=16. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{stub-rijeka}}
{{Crna Gora portal}} {{Commonscat|River Buna}}

[[Kategorija:Rijeke u Albaniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>l09zx36ng5xjyxi8lx0hi2ojrx3utwf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29893</id>
    <revision>
      <id>3839085</id>
      <parentid>3827334</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:39:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1996" sha1="cdqel7ud5clcox2uq2xgfx592abfn7l" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Korana (višeznačnica)}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka |
ime = Korana |
slika = Korana Canyon.JPG |
opis = Kanjon rijeke Korane |
dužina = 134  | 
nadmorska visina izvora =  |
prosječni protok = 86 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s |
površina sliva = |
izvor = [[Plitvička jezera]] (Hrvatska) |
ušće = [[Kupa]] kod [[Karlovac|Karlovca]] |
pritoke = [[Slunjčica]] ( km), [[Mrežnica]] ( km), [[Mutnica (rijeka)|Mutnica]] ( km)|
države kroz koje protiče = [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]]|
gradovi kroz koje protiče = [[Slunja]], [[Karlovac]]|
sliv = [[Crno more|Crnomorski sliv]] |
plovna = nije plovna|
}}

Rijeka '''Korana''' izvire kod [[Plitvička jezera|Plitvičkih jezera]] (nacionalni park). Njena dužina iznosi 134,2&amp;nbsp;km, a ulijeva se u rijeku [[Kupa|Kupu]] kod [[Karlovac|Karlovca]]. Pripada [[Crno more|crnomorskom]] slivu i nije plovna. Na mnogim dijelovima Korana protiče kroz slikovite, krečnjačke kanjone visoke stotinjak i više [[metar]]a. Ovi [[kanjon]]i obrasli su bukovom šumom ili su ogoljeli. U gornjem toku nalaze se slikovite pećine.

Ne zna se odakle potiče njeno ime. Po nekima &quot;Korana&quot; je izvedenica od riječi &quot;Kora&quot; (biljaka), a po nekima &quot;Korana&quot; tj. &quot;Gorana&quot;, označava vodu koja teče iz gore. U [[Slunj]]u se u Koranu ulijeva [[Slunjčica]]. Ovdje su nastali slapovi Rastoke. Kod Karlovca se u Koranu ulijeva [[Mrežnica]].

Malim dijelom protiče kroz [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] (kroz sela [[Tržac]] i [[Tržačka Raštela]], u općini [[Cazin]]). U Tržcu je napravljeno kupalište. U nju se ulijeva rijeka [[Mutnica]].

== Također pogledajte ==
* [[Plitvička jezera (nacionalni park)]]
* [[Una]]

{{commonscat|Korana}}
{{Hidrografija BiH}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>cdqel7ud5clcox2uq2xgfx592abfn7l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839167</id>
      <parentid>3839085</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:08:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2030" sha1="c9m12gcm39punhlirewzt3p57gbxmex" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Korana (višeznačnica)}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka |
ime = Korana |
slika = Korana Canyon.JPG |
opis = Kanjon rijeke Korane |
dužina = 134  | 
nadmorska visina izvora =  |
prosječni protok = 86 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s |
površina sliva = |
izvor = [[Plitvička jezera]] (Hrvatska) |
ušće = [[Kupa]] kod [[Karlovac|Karlovca]] |
pritoke = [[Slunjčica]] ( km), [[Mrežnica]] ( km), [[Mutnica (rijeka)|Mutnica]] ( km)|
države kroz koje protiče = [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]]|
gradovi kroz koje protiče = [[Slunja]], [[Karlovac]]|
sliv = [[Crno more|Crnomorski sliv]] |
plovna = nije plovna|
}}

Rijeka '''Korana''' izvire kod [[Plitvička jezera|Plitvičkih jezera]] (nacionalni park). Njena dužina iznosi 134,2&amp;nbsp;km, a ulijeva se u rijeku [[Kupa|Kupu]] kod [[Karlovac|Karlovca]]. Pripada [[Crno more|crnomorskom]] slivu i nije plovna. Na mnogim dijelovima Korana protiče kroz slikovite, krečnjačke kanjone visoke stotinjak i više [[metar]]a. Ovi [[kanjon]]i obrasli su bukovom šumom ili su ogoljeli. U gornjem toku nalaze se slikovite pećine.

Ne zna se odakle potiče njeno ime. Po nekima &quot;Korana&quot; je izvedenica od riječi &quot;Kora&quot; (biljaka), a po nekima &quot;Korana&quot; tj. &quot;Gorana&quot;, označava vodu koja teče iz gore. U [[Slunj]]u se u Koranu ulijeva [[Slunjčica]]. Ovdje su nastali slapovi Rastoke. Kod Karlovca se u Koranu ulijeva [[Mrežnica]].

Malim dijelom protiče kroz [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] (kroz sela [[Tržac]] i [[Tržačka Raštela]], u općini [[Cazin]]). U Tržcu je napravljeno kupalište. U nju se ulijeva rijeka [[Mutnica]].

== Također pogledajte ==
* [[Plitvička jezera (nacionalni park)]]
* [[Una]]

{{commonscat|Korana}}
{{Hidrografija BiH}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>c9m12gcm39punhlirewzt3p57gbxmex</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839168</id>
      <parentid>3839167</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:08:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839168</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1996" sha1="cdqel7ud5clcox2uq2xgfx592abfn7l" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Korana (višeznačnica)}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka |
ime = Korana |
slika = Korana Canyon.JPG |
opis = Kanjon rijeke Korane |
dužina = 134  | 
nadmorska visina izvora =  |
prosječni protok = 86 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s |
površina sliva = |
izvor = [[Plitvička jezera]] (Hrvatska) |
ušće = [[Kupa]] kod [[Karlovac|Karlovca]] |
pritoke = [[Slunjčica]] ( km), [[Mrežnica]] ( km), [[Mutnica (rijeka)|Mutnica]] ( km)|
države kroz koje protiče = [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]]|
gradovi kroz koje protiče = [[Slunja]], [[Karlovac]]|
sliv = [[Crno more|Crnomorski sliv]] |
plovna = nije plovna|
}}

Rijeka '''Korana''' izvire kod [[Plitvička jezera|Plitvičkih jezera]] (nacionalni park). Njena dužina iznosi 134,2&amp;nbsp;km, a ulijeva se u rijeku [[Kupa|Kupu]] kod [[Karlovac|Karlovca]]. Pripada [[Crno more|crnomorskom]] slivu i nije plovna. Na mnogim dijelovima Korana protiče kroz slikovite, krečnjačke kanjone visoke stotinjak i više [[metar]]a. Ovi [[kanjon]]i obrasli su bukovom šumom ili su ogoljeli. U gornjem toku nalaze se slikovite pećine.

Ne zna se odakle potiče njeno ime. Po nekima &quot;Korana&quot; je izvedenica od riječi &quot;Kora&quot; (biljaka), a po nekima &quot;Korana&quot; tj. &quot;Gorana&quot;, označava vodu koja teče iz gore. U [[Slunj]]u se u Koranu ulijeva [[Slunjčica]]. Ovdje su nastali slapovi Rastoke. Kod Karlovca se u Koranu ulijeva [[Mrežnica]].

Malim dijelom protiče kroz [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] (kroz sela [[Tržac]] i [[Tržačka Raštela]], u općini [[Cazin]]). U Tržcu je napravljeno kupalište. U nju se ulijeva rijeka [[Mutnica]].

== Također pogledajte ==
* [[Plitvička jezera (nacionalni park)]]
* [[Una]]

{{commonscat|Korana}}
{{Hidrografija BiH}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>cdqel7ud5clcox2uq2xgfx592abfn7l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rijeke u Rusiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>29985</id>
    <revision>
      <id>3839283</id>
      <parentid>2827663</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:58:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839283</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="95" sha1="0q59c9p0hjxt5flwam52qhbe41naklm" xml:space="preserve">{{Rijeke po državama|Rusije|Rusiji|Evropi|Rusiju|Russia}}
[[Kategorija:Rijeke u Aziji|Rusija]]</text>
      <sha1>0q59c9p0hjxt5flwam52qhbe41naklm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vrhbosna (župa)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33132</id>
    <revision>
      <id>3839339</id>
      <parentid>3162715</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:26:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2929" sha1="9d9ogez2khi96xqyfm0vnqudmtce8gt" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Vrhbosna''' pripada najstarijim [[župa]]ma srednjovjekovne Bosne.

Župa [[Vrhbosna]] se prostire slivovima rijeka [[Miljacka]] i [[Željeznica]] (nije utvrđeno da li i gornjim tokovima ovih rijeka), &lt;ref&gt;[https://de.scribd.com/doc/34399312/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Studije-o-teritorijalno-politi%C4%8Dkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-Bosne Srednjovjekovne župe]&lt;/ref&gt;, te gornjim tokom rijeke Bosne. Omeđena je planinama [[Romanija]], [[Jahorina]], [[Trebević]], [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[prevoj]]em [[Kobiljača]] i rijekom [[Vogošća]]. To su okviri župe Vrhbosna koja je graničila sa župama [[Vogošća (Vidogošća)]], [[Bosna (župa)|Bosna]], [[Lepenica (župa)|Lepenica]], [[Krivaja (župa)|Krivaja]], [[Neretva (župa)|Neretva]], [[Župa Komska|Kom]], [[Zagorje (župa)|Zagorje]], [[Prača (župa)|Prača]] i [[Bistrica (župa)|Bistrica]]. Najvažniji centri na području župe Vrhbosna su [[Hodidjed]], Gradac ([[Kotorac]]), [[Tornik]] i [[Bulog]].

Župa Vrhbosna bila je u sastavu [[Srednja Bosna (oblast)|Srednje Bosne]] koju kao zemlju, ''Bosona'', pominje [[Konstantin VII Porfirogenet]] u svome djelu [[DAI]] sredinom [[10. vijek]]a. 

Nastanak feudalnih oblasti pratio je proces rastakanja ranofeudalnih župa, jer ranije „župe nisu odgovarale kasnofeudalnom konceptu vlasti“. Prema tome i župa Vrhbosna podijeljena je na nekoliko manjih oblasti. U slivu Mokranjske Miljacke formirana je župa Mokro-Glasinac, kojoj je iz stare Olovske župe priključena Glasinačka ravan, a u slivu paljanske Miljacke, župa [[Pale]]. Ove župe bile su kasnije sastavni dio zemlje [[Pavlovići|Pavlovića]] kao i susjedna [[Prača]].
 
Drugi dio velike župe Vrhbosne ostao je u oblasti kojom je neposredno gospodario bosanski ban, kasnije bosanski kralj, u tzv. – „contrata del re“ – Kraljevoj oblasti. Oni su imali pravo da dijelove svojih oblasti dodjeljuju sebi potčinjenoj vlasteli na ime usluga (npr. vojnih) koje su obavljali za njih. U početku korištenje je bilo s pravom oduzimanja, a kasnije za „vječna vremena“

Na području Vrhbosne [[Osmanlije]] su stvorile svoja prva stalna uporišta kroz formirano [[Bosansko krajište]] ([[Vilajet Hodidjed]], [[Vilajet Saraj-ovasi]]).

== Literatura ==
* [[Vesna Mušeta-Aščerić]], Srednjovjekovna župa Vrhbosna. Problemi granica i vlasti, Prilozi Instituta za istoriju XX/21, Sarajevo 1985, 257-268.
* [[Vesna Mušeta-Aščerić]], Ostaci srednjovjekovne toponomastike na području župe Vrhbosna, Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija) 40/41 (1985-1986), Sarajevo 1986, 211-230.
* [[Vesna Mušeta-Aščerić]], O vlastelinstvu na području župe Vrhbosne u XV vijeku, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 38, Sarajevo 1987, 87-100.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Regije u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Srednja Bosna]]
[[Kategorija:Župe u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>9d9ogez2khi96xqyfm0vnqudmtce8gt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Torne (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33348</id>
    <revision>
      <id>3839116</id>
      <parentid>3777055</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:07:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839116</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1211" sha1="e3cq9jt7ktf4ejzttfclxc87ztrr4w5" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{infokutija rijeka
|ime=Torneälven
|slika=Tornionjoki_Kukkolankoski_Vastarannalla_Ruotsi.jpg|250px
|opis=
|država=[[Švedska]], [[Finska]]
|izvor=[[Torne träsk]]
|dužina=470
|pritoke=[[Vittangiälven|Vittangi]], [[Lainioälven|Lainio]], [[Muonioälven|Muonio]]
|ušće=[[Botnički zaljev]]
}}

'''Torne''' (samijski ''Duortnoseatnu'', [[finski jezik|finski]] ''Tornionjoki'', [[švedski jezik|švedski]] ''Torne älv'') je najveća [[rijeka]] švedske pokrajine [[Norrbotten]]. Izvire u [[Lappland]]u, iz Torne träsk koji je veliko [[jezero]] na granici između Švedske i [[Norveška|Norveške]]. Najveće pritoke su rijeke [[Vittangiälven|Vittangi]], [[Lainioälven|Lainio]] i [[Muonioälven|Muonio]]. Posljednjih 150&amp;nbsp;km prije ušća u [[Botnički zaljev]], najsjevernijeg dijela [[Baltičko more|Baltičkog mora]], rijeka čini granicu između Švedske i Finske kod gradova [[Haparanda]] i [[Tornio]]. Područje koje okružuje rijeku naziva se [[Tornedalen]].
{{Commonscat|Torne River}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Švedskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Finskoj]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>e3cq9jt7ktf4ejzttfclxc87ztrr4w5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839155</id>
      <parentid>3839116</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:04:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839155</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1245" sha1="jbgwonb24ba6tuebx9jnogcvyb2droj" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{infokutija rijeka
|ime=Torneälven
|slika=Tornionjoki_Kukkolankoski_Vastarannalla_Ruotsi.jpg|250px
|opis=
|država=[[Švedska]], [[Finska]]
|izvor=[[Torne träsk]]
|dužina=470
|pritoke=[[Vittangiälven|Vittangi]], [[Lainioälven|Lainio]], [[Muonioälven|Muonio]]
|ušće=[[Botnički zaljev]]
}}

'''Torne''' (samijski ''Duortnoseatnu'', [[finski jezik|finski]] ''Tornionjoki'', [[švedski jezik|švedski]] ''Torne älv'') je najveća [[rijeka]] švedske pokrajine [[Norrbotten]]. Izvire u [[Lappland]]u, iz Torne träsk koji je veliko [[jezero]] na granici između Švedske i [[Norveška|Norveške]]. Najveće pritoke su rijeke [[Vittangiälven|Vittangi]], [[Lainioälven|Lainio]] i [[Muonioälven|Muonio]]. Posljednjih 150&amp;nbsp;km prije ušća u [[Botnički zaljev]], najsjevernijeg dijela [[Baltičko more|Baltičkog mora]], rijeka čini granicu između Švedske i Finske kod gradova [[Haparanda]] i [[Tornio]]. Područje koje okružuje rijeku naziva se [[Tornedalen]].
{{Commonscat|Torne River}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Švedskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Finskoj]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>jbgwonb24ba6tuebx9jnogcvyb2droj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Niagara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33741</id>
    <revision>
      <id>3839166</id>
      <parentid>3715847</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:08:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2111" sha1="5v91chco0sf66csh9rez0q6zjmyuc30" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Niagara
| slika                      = Niagara Falls from space 2.jpg
| opis                       = Nijagarini vodopadi (iz svemira)
| dužina                     = 58 
| nadmorska visina izvora    = 
| prosječni protok           = 5.796 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva             = 684.000 [[Kvadratni kilometar|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]
| izvor                      = [[Erie (jezero)|Erie]]
| ušće                       = [[Ontario (jezero)|Ontario]]
| pritoke                    = 
| države kroz koje protiče   = [[SAD]] i [[Kanada]]
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = 
| plovna                     = 
}}
'''Niagara''' je [[rijeka]] koja protječe kroz [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Kanada|Kanadu]].

Duga je 58 km, a izvire iz jezera [[Erie (jezero)|Erie]] i teče sjeverno preko [[Niagarini vodopadi|Niagarinih vodopada]], pa sve do jezera [[Ontario (jezero)|Ontario]]. Površina [[sliv]]a iznosi 684.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a njen prosječni protok kod [[Queenston]]a je 5885 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s. Niagara čini dio [[Granica između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država|granice između Kanade i SAD-a]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thecanadianencyclopedia.ca/en/article/niagara-river|title=Niagara River|website= thecanadianencyclopedia.ca|language=en |access-date= 21. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Na njoj postoji nekoliko mostova: Most mira (1927) povezuje [[Fort Erie]] s [[Buffalo]]m u [[New York (savezna država)|New Yorku]]. Slično tome, Dugin most (1941) povezuje gradove [[Niagara Falls (Ontario)|Niagara Falls]] u [[Ontario|Ontariju]] i [[Niagara Falls (New York)|Niagara Falls]] u New Yorku. Most Queenston (1962) na sjevernom je kraju klanca.
 
Poznata je po vodopadima, koji su turistička atrakcija. Na njoj je 1893. otvorena prva [[hidroelektrana]] na svijetu.

== Također pogledajte ==
* [[Niagarini vodopadi]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{stub-geog}}
{{Commonscat|Niagara River}}

[[Kategorija:Rijeke u SAD-u]]
[[Kategorija:Rijeke u Kanadi]]
[[Kategorija:Rijeke u New Yorku]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>5v91chco0sf66csh9rez0q6zjmyuc30</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839219</id>
      <parentid>3839166</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:47:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne sjevernoameričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839219</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2164" sha1="52sbdfzzvnz2dqjgrf8u6euqhh8365o" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Niagara
| slika                      = Niagara Falls from space 2.jpg
| opis                       = Nijagarini vodopadi (iz svemira)
| dužina                     = 58 
| nadmorska visina izvora    = 
| prosječni protok           = 5.796 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva             = 684.000 [[Kvadratni kilometar|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]
| izvor                      = [[Erie (jezero)|Erie]]
| ušće                       = [[Ontario (jezero)|Ontario]]
| pritoke                    = 
| države kroz koje protiče   = [[SAD]] i [[Kanada]]
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = 
| plovna                     = 
}}
'''Niagara''' je [[rijeka]] koja protječe kroz [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Kanada|Kanadu]].

Duga je 58 km, a izvire iz jezera [[Erie (jezero)|Erie]] i teče sjeverno preko [[Niagarini vodopadi|Niagarinih vodopada]], pa sve do jezera [[Ontario (jezero)|Ontario]]. Površina [[sliv]]a iznosi 684.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a njen prosječni protok kod [[Queenston]]a je 5885 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s. Niagara čini dio [[Granica između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država|granice između Kanade i SAD-a]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thecanadianencyclopedia.ca/en/article/niagara-river|title=Niagara River|website= thecanadianencyclopedia.ca|language=en |access-date= 21. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Na njoj postoji nekoliko mostova: Most mira (1927) povezuje [[Fort Erie]] s [[Buffalo]]m u [[New York (savezna država)|New Yorku]]. Slično tome, Dugin most (1941) povezuje gradove [[Niagara Falls (Ontario)|Niagara Falls]] u [[Ontario|Ontariju]] i [[Niagara Falls (New York)|Niagara Falls]] u New Yorku. Most Queenston (1962) na sjevernom je kraju klanca.
 
Poznata je po vodopadima, koji su turistička atrakcija. Na njoj je 1893. otvorena prva [[hidroelektrana]] na svijetu.

== Također pogledajte ==
* [[Niagarini vodopadi]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{stub-geog}}
{{Commonscat|Niagara River}}

[[Kategorija:Rijeke u SAD-u]]
[[Kategorija:Rijeke u Kanadi]]
[[Kategorija:Rijeke u New Yorku]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Međunarodne sjevernoameričke rijeke]]</text>
      <sha1>52sbdfzzvnz2dqjgrf8u6euqhh8365o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Giuseppe Mazzini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35139</id>
    <revision>
      <id>3839174</id>
      <parentid>3837492</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:49:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <comment>dodan vanjski link</comment>
      <origin>3839174</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2102" sha1="in7s7e8p39qhmkqnttxeutgyps2puhf" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Giuseppe  Mazzini
| slika            =Giuseppemazzini.jpg
| veličina_slike   =
| opis             = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1805|6|22}}
| mjesto_rođenja     = [[Genova]], [[Gênes]], [[Prvo francusko carstvo]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1872|03|10|1805|6|22}}
| mjesto_smrti       = [[Pisa]], [[Kraljevina Italija]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Giuseppe Mazzini''' (22. juni 1805 – 10. mart 1872) bio je [[Italija|italijanski]] političar, novinar, aktivista za [[ujedinjenje Italije]] i predvodnik italijanskog revolucionarnog pokreta. Njegovi napori su doveli do uspostavljanja nezavisne i ujedinjene Italije umjesto nekoliko manjih država kojima su dominirale strane sile. Kao [[Italijanski nacionalizam|italijanski nacionalista]] i zagovornik [[Socijaldemokratija|socijaldemokratskog]] [[Republikanizam|republikanizma]], Mazzini je uspio definirati moderni europski pokret za [[Popularna demokratija|popularnu demokratiju]] u [[Republika|republikanskoj]] državi. Njegove misli su imale vrlo značajan utjecaj na italijanske i europske republikanske pokrete, [[ustav Italije]], [[europeizam]] i mnoge kasnije političare poput [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilsona]], [[David Lloyd George|Davida Lloyda Georgea]], [[Mahatma Gandhi|Mahatme Gandhi]], [[Vinayak Damodar Savarkar|Vinayaka Damodara Savarkara]], [[Golda Meir|Golde Meir]], [[David Ben-Gurion|Davida Ben-Guriona]], [[Kwame Nkrumah|Kwame Nkrumaha]], [[Jawaharlal Nehru|Jawaharlala Nehrua]] i [[Sun Yat-sen|Sun Yat-sena]].{{Commonscat}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://bfd.ba/wp-content/uploads/2021/02/SARAJEVSKI-FILOLOSKI-SUSRETI-III-ZBORNIK-RADOVA-knj.-II.pdf Giuseppe Mazzini – italijanski nacionalist i njegove ideje u zborniku radova ''Sarajevski filološki susreti III'' (str.14)]

{{DEFAULTSORT:Mazzini, Giuseppe}}
[[Kategorija:Biografije, Genova]]
[[Kategorija:Rođeni 1805.]]
[[Kategorija:Umrli 1872.]]</text>
      <sha1>in7s7e8p39qhmkqnttxeutgyps2puhf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bejeweled 2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35235</id>
    <revision>
      <id>3839006</id>
      <parentid>3684996</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:38:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3085" sha1="dkxg78zyijtu89h96lm8aocdmnl5z1t" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Bejeweled 2''' je nastavak jedne od najuspješnijih [[logička igra|logičkih]] [[videoigra|videoigara]] koju je razvio [[PopCap Games]]. Predstavljen je u novembru 2004, a verzija za [[Xbox 360]] objavljena je 22. novembra 2005. Igra zadržava osnovna pravila iz originalnog [[Bejeweled]]a, ali donosi poboljšanja u grafici, zvučnim efektima i dodatnim modovima igre.

== Pravila igre ==
Osnovna mehanika igre ostaje ista kao u originalnom naslovu – igrači pomjeraju dijamante na mreži kako bi formirali nizove od tri ili više dijamanata iste boje, čime ih uklanjaju i osvajaju bodove. Bejeweled 2 uvodi nekoliko novih modova igre:
* Classic mod – standardni način igre koji prati pravila originalnog Bejeweleda.
* Action mod – igra sa vremenskim ograničenjem gdje igrači moraju brzo praviti kombinacije kako bi ostali u igri.
* Puzzle mod – [[mozgalica]] koja zahtijeva taktičko razmišljanje i precizne poteze kako bi se riješili zadaci.
* Endless mod – omogućava beskonačno igranje bez vremenskog pritiska, što igračima daje priliku da se opuste i strategijski planiraju poteze.

Svaki od ovih modova donosi različite izazove i stilove igranja, omogućavajući širok spektar opcija za igrače svih uzrasta.

== Platforme ==
Bejeweled 2 je dostupan na različitim platformama, uključujući:
* [[Microsoft Windows|PC]] (Windows)
* [[Mac OS X]]
* [[Adobe Flash|Flash]]
* [[Xbox 360]]
* [[iPod]]
* [[PDA]]
* [[Pocket PC]]

Igra se može preuzeti i isprobati kroz [[trial verzija|trial verziju]], koja zauzima 9.1 MB, dok se puna verzija mora kupiti kao i ostale igre iz [[PopCap Games]] kataloga.

== Nastavak igre ==
Planirani nastavak igre, [[Bejeweled 3]], prvobitno je trebao biti objavljen tokom ljeta 2007, ali je PopCap Games odgodio izlazak. Na kraju je [[Bejeweled 3]] zvanično objavljen u decembru 2010, donoseći nova poboljšanja, dodatne modove igre i napredniju grafiku.

== Utjecaj i popularnost ==
Bejeweled 2 je stekao veliku popularnost među ljubiteljima [[casual igre|casual igara]] zahvaljujući jednostavnom, ali zaraznom konceptu. Bio je jedna od prvih logičkih igara koje su uvele visoku kvalitetu grafike i animacija u [[match-three]] žanr. Njegov utjecaj vidljiv je i u kasnijim igrama poput [[Candy Crush Saga]], koje su usvojile sličan način igre i mehaniku.

== Kritike i ocjene ==
Igra je generalno dobila pozitivne ocjene od kritičara i igrača. Pohvaljena je zbog:
* Poboljšane grafike u odnosu na original
* Različitih modova igre koji donose novu dinamiku
* Opuštajuće, ali izazovne mehanike igranja

Međutim, neki su kritikovali nedostatak većih inovacija u odnosu na prvi Bejeweled.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.popcap.com/games/bejeweled2 PopCap Games – Bejeweled 2]
* [https://www.metacritic.com/game/bejeweled-2 Metacritic profil igre Bejeweled 2]

{{Commonscat|Bejeweled 2}}

[[Kategorija:Videoigre]]
[[Kategorija:Videoigre PopCapa]]
[[Kategorija:Puzzle igre]]
[[Kategorija:Casual igre]]
[[Kategorija:Xbox 360 igre]]
[[Kategorija:Windows igre]]
[[Kategorija:MacOS igre]]</text>
      <sha1>dkxg78zyijtu89h96lm8aocdmnl5z1t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dnjepar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35557</id>
    <revision>
      <id>3839170</id>
      <parentid>3838406</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:10:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839170</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5961" sha1="e2ezwx86be0p69vzjyzftaasjffia7b" xml:space="preserve">{{O...|rijeci|grad u Ukrajini|Dnjipro}}
{{Geokutija|Rijeka
| ime                   =Dnjepar
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
| etimologija           =
| nadimak               =
| slika                 = Dnieper_is_one_of_the_major_rivers_of_Europe.jpg
| opis_slike            = Rijeka Dnjepar, [[Dnjipropetrovska oblast]]
| država                ={{ZID|Rusija}}&lt;br&gt;{{ZID|Bjelorusija}}&lt;br&gt;{{ZID|Ukrajina}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| grad                  =[[Dorogobuž]], [[Smolensk]], [[Mahiljou]], [[Kijev]], [[Čerkasi]], [[Dnjipro]]
| pritoke_lijevo        =
| pritoke_desno         =
| izvor                 =
| izvor_položaj         = | izvor_regija = | izvor_država =Kazahstan
| izvor_visina          =
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =N
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =E
| source_confluence_lat_d = | source_confluence_lat_m = | source_confluence_lat_s = | source_confluence_lat_NS =
| source_confluence_long_d = | source_confluence_long_m = | source_confluence_long_s = | source_confluence_long_EW =
| ušće                  =u [[Crno more]] 
| ušće_visina           = 
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =N
| mouth_long_d          =  | mouth_long_m =  | mouth_long_s = | mouth_long_EW =E
| dužina                = 2145
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| pražnjenje            =1670
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
| prazno                =
| bilješka              =
}}

'''Dnjepar''' ([[Ruski jezik|ruski]]: Днепр, [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: Дніпро, [[Bjeloruski jezik|bjeloruski]]: Дняпро) je jedna od najdužih rijeka u Evropi. Izvire u blizini ruskog grada [[Smolensk]]a i teče kroz [[Rusija|Rusiju]], [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] i [[Ukrajina|Ukrajinu]], gdje se preko delte ulijeva u [[Crno more]].

[[Spisak rijeka u Evropi|Četvrta]] je najduža [[Evropa|evropska]] rijeka (poslije [[Volga|Volge]], [[Dunav]]a i [[Ural]]a) a ujedno i najduža bjeloruska i [[Spisak rijeka u Ukrajini|ukrajinska rijeka]].

Ukupna dužina rijeke varira između 2.145&lt;ref name=&quot;landofancestors&quot;&gt;{{cite web|url=http://landofancestors.com/travel/statistics/geography/237-main-characteristics-of-the-largest-rivers.html|title=Main characteristics of the largest rivers of Belarus » Land Of Ancestors - Belarus|work=landofancestors.com|access-date=7. 12. 2015}}&lt;/ref&gt; i 2.201&amp;nbsp;km&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://geoknigi.com/book_view.php?id=798|title=Річки України. Дніпро|trans-title=Rijeke Ukrajine. Dnjepar|work=geoknigi.com|access-date=7. 12. 2015|language=uk}}&lt;/ref&gt;, sa slivom površine od oko 504.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; poznata je po svojim branama i hidroelektranama.
Dnjepar predstavlja važan plovni put za ekonomiju Ukrajine i preko kanala Dnjepar-Bug povezan je s drugim plovnim putevima u Evropi.

== Etimologija ==
Među prvima, Dnjepar spominje starogrčki [[Historija|historičar]] [[Herodot]] ([[5. vijek p. n. e.|5. stoljeće p. n. e]]) pod imenom Borysthenes (u doslovnom prijevodu sa starogrčkog «onaj što teče sa sjevera»). Rimski historičari ga nazivaju Danapris dok je za vrijeme Kijevske Rusije među Slavenima bio poznat kao Slavutič.

== Geografija ==
[[Datoteka:Dnieper Nasa 2004-05-06.jpg|250px|mini|lijevo|Satelitski snimak Dnjepra i njegovih pritoka]]
Ukupna dužina Dnjepra je 2.145 kilometara&lt;ref name=&quot;landofancestors&quot;/&gt; od kojih prvih 485&amp;nbsp;km protiče kroz Rusiju, slijedećih 700&amp;nbsp;km kroz susjednu Bjelorusiju&lt;ref name=&quot;landofancestors&quot;/&gt; a zadnjih 1.095 &amp;nbsp;km, do ušća u Crno more, teče kroz Ukrajinu. Obuhvata sliv površine od oko 504.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, od kojih oko 289.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; u Ukrajini a oko 118.360&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; u Bjelorusiji.&lt;ref name=&quot;landofancestors&quot;/&gt;

Dnjepar izvire u Valdajskoj visoravni u zapadnoj Rusiji nastavljajući teći kroz lesna i stepska područja Bjelorusije. 115&amp;nbsp;km svoga toka čini prirodnu granicu između Bjelorusije i Ukrajine kroz koju nastavlja svoj put prema Crnom moru. utiče [[delta|deltskim]] ušćem. Duž toka rijeke izgrađen je niz [[hidroelektrana]] (Kijevska, Kanivska, Kremenčukska, Kamjanska, Dnjeproges, Kahovska i Dnjeproges II), a posljednjih 800&amp;nbsp;km prije ulijevanja u Crno more, sačinjavaju lanci nekoliko akumulacijskih jezera nastalih njihovom izgradnjom. [[Elektrana|Elektrane]] na Dnjepru proizvode energiju koja pokriva 10% potreba cijele Ukrajine.

Dnjepar je plovan 1990&amp;nbsp;km od ušća. Mjestimično se plovidba odvija po bočnim kanalima. Sistemom plovnih kanala Dnjepar je povezan sa Zapadnom Dvinom, Njemenom, Zapadnim Bugom koji ga spajaju s Baltikom. Zaleđen je od decembra do marta ili aprila.

== Pritoke ==
Dnjepar ima mnogo pritoka (do 32.000) od kojih je 89 dužine iznad 100&amp;nbsp;km. Neke od njih su sljedeće (D-desna a L-lijeva pritoka): 
{|
|-
|
* [[Drut]] (D)
* [[Berezina]] (D)
* [[Sozh]] (L)
* [[Pripjat (rijeka)|Pripjat]] (D)
* [[Teteriv]] (D)
|
* [[Irpin]] (D)
* [[Desna (pritoka Dnjepra)|Desna]] (L)
* [[Stuhna]] (D)
* [[Trubizh]] (L)
* [[Ros]] (D)
|
* [[Tiasmyn]] (D)
* [[Supiy]] (L)
* [[Sula]] (L)
* [[Psel]] (L)
* [[Vorskla]] (L)
|
* [[Samara (rijeka)|Samara]] (L)
* [[Konka (rijeka)|Konka]] (L)
* [[Bilozerka]] (L)
* [[Bazavluk]] (R)
* [[Ingulec]] (R)
|}

== Također pogledajte ==
{{Commonscat|Dnieper River}}
* [[Spisak rijeka u Rusiji]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Rijeke u Rusiji}}
{{Rijeke u Ukrajini}}

[[Kategorija:Crnomorski sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Bjelorusiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Rijeke u Rusiji]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>e2ezwx86be0p69vzjyzftaasjffia7b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mašina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37309</id>
    <revision>
      <id>3839097</id>
      <parentid>3780689</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:54:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3839097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9874" sha1="nhhoj2a8o85lvbkuklixv5do9tvqx6w" xml:space="preserve">[[Datoteka:USDA windmills.jpg|desno|mini|Tubrine na vjetar|195x195piksel]]
'''Mašina'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theengineeringchoice.com/what-is-machine/|title=What is Machine? – An Essential Guide|last=Sabhadiya|first=Shivansh|date=11. 6. 2024|language=en-US|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; je skup elemenata pokretnih i nepokretnih koja prenosi ili modifikuje [[energija|energiju]]. Uobičajano, riječ se odnosi na spravu koja izvodi ili pomaže u izvođenju korisnog rada. Mašine zahtijevaju unos određene količne energije kako bi izvršile neki [[mehanički rad|rad]].

'''Mašina''' je [[termodinamički sistem]] koji koristi [[Snaga|snagu]] za primjenu [[sila]] i kontrolu [[Kretanje|kretanja]] radi izvođenja radnje. Termin se obično primjenjuje na vještačke uređaje, poput onih koji koriste [[Motor|motore]], ali i na prirodne biološke makromolekule, poput [[Molekularna mašina|molekularnih mašina]]. Mašine mogu pokretati [[Radna životinja|životinje]] i [[Ljudska snaga|ljudi]], prirodne sile poput [[Energija vjetra|vjetra]] i [[Hidroenergija|vode]], te [[Hemijska energija|hemijska]], [[Toplotna energija|termalna]] ili [[Elektricitet|električna]] energija, a uključuju sistem [[Mehanizam|mehanizama]] koji oblikuju ulaz [[Aktuator|aktuatora]] kako bi se postigla specifična primjena izlaznih sila i kretanja. Također mogu uključivati [[Računar|računare]] i senzore koji prate performanse i planiraju kretanje, često nazivane mehaničkim sistemima.

Renesansni prirodni filozofi identificirali su šest [[Jednostavne mašine|jednostavnih mašina]] koje su bile elementarni uređaji koji pokreću teret i izračunali odnos izlazne sile i ulazne sile, danas poznat kao [[mehanička prednost]].&lt;ref name=&quot;Usher&quot;&gt;{{Cite book|last=Usher|first=Abbott Payson|url=https://books.google.com/books?id=xuDDqqa8FlwC&amp;pg=PA196|title=A History of Mechanical Inventions|publisher=Courier Dover Publications|year=1988|isbn=978-0-486-25593-4|location=US|pages=98|archive-url=https://web.archive.org/web/20160818135506/https://books.google.com/books?id=xuDDqqa8FlwC&amp;pg=PA196|archive-date=2016-08-18|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Flint_hand_axe.JPG|desno|mini|U [[Winchester|Winchesteru]] je pronađena ručna [[Ručna sjekira|sjekira]] od kremena.]]
Moderne mašine su složeni sistemi koji se sastoje od strukturnih elemenata, [[Mehanizam|mehanizama]] i kontrolnih komponenti, te uključuju interfejse za praktičnu upotrebu. Primjeri uključuju: širok spektar [[Vozilo|vozila]], kao što su [[Voz|vozovi]], [[Automobil|automobili]], [[Čamac|brodovi]] i [[Avion|avioni]]; [[Kućni uređaji|uređaje]] u kući i kancelariji, uključujući računare, [[Instalacije za vodu|sisteme za]] [[Air handler|obradu zraka]] i vode u zgradama; kao i [[Agrarna mehanizacija|poljoprivredne mašine]], [[Alatna mašina|alatne mašine]] i sisteme [[Automatizacija|za automatizaciju fabrika]] i [[Robot|robote]].

Najranije [[Programabilna mašina|programabilne mašine]] razvijene su u muslimanskom svijetu. [[Muzički sekvencer]], programabilni [[muzički instrument]], bio je najraniji tip programabilne mašine. Prvi muzički sekvencer bio je automatizovani [[Flauta|flautist]] kojeg su izumila braća [[Banu Musa]], opisan u njihovoj ''[[Knjiga genijalnih uređaja|Knjizi genijalnih uređaja]]'', u 9. vijeku.&lt;ref name=&quot;Koetsier&quot;&gt;{{Citation|last=Koetsier|first=Teun|year=2001|title=On the prehistory of programmable machines: musical automata, looms, calculators|website=Mechanism and Machine Theory|pages=589–603|publisher=Elsevier}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kapur|first=Ajay|last2=Carnegie|first2=Dale|last3=Murphy|first3=Jim|last4=Long|first4=Jason|date=2017|title=Loudspeakers Optional: A history of non-loudspeaker-based electroacoustic music|journal=[[Organised Sound]]|publisher=[[Cambridge University Press]]|volume=22|issue=2|pages=195–205|doi=10.1017/S1355771817000103|issn=1355-7718}}&lt;/ref&gt; Godine 1206. Al-Jazari je izumio programabilne [[Automata|automate]] i [[Robot|robote]]. Opisao je četiri [[Automaton|automata]] muzičara, uključujući bubnjare kojima upravlja programabilna [[bubnjarska mašina]], gdje su mogli svirati različite ritmove i različite bubnjarske obrasce.&lt;ref name=&quot;Sharkey&quot;&gt;Professor Noel Sharkey, [https://web.archive.org/web/20070629182810/http://www.shef.ac.uk/marcoms/eview/articles58/robot.html A 13th Century Programmable Robot (Archive)], [[University of Sheffield]].&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Woman_operator_operating_milling_machine_-_DPLA_-_34dc4b36bfa1d73f44c4d6983b12f77c_(cropped).jpg|mini|Radnik koji rukuje [[Glodalica|glodalicom]] početkom 20. vijeka]]
Ljudi su koristili mehanizme i mašine u svoju koristi još prije bilo kakvih pisanih dokaza o tome. Generalno, te sprave su smanjivale količinu [[sila|sile]], koju je bilo potrebno uložiti da se izvrši rad, te su mijenjale pravac sile ili mijenjale jedan oblik [[kretanje (fizika)|kretanja]] ili energije u drugi.

[[Mehanička prednost|Mehaničke prednosti]] [[jednostavne mašine|jednostavnih mašina]] je u [[omjer]]u  sile tereta i sile koja se aplicira. Ovo ne opisuje u potpusnosti rad mašine, jer je potreba dodatna sila kako bi se savladalo i [[trenje]]. [[Mehanička učinkovitost]] neke mašine je omjer [[stvarna mehanička prednosti|stvarne mehaničke prednosti]] (SMP) i [[idealna mehanička prednost|idealne mehaničke prednosti]] (IMP). Mašine nikada nemaju efikasnost od 100% to jeste perpetuum mobile prve vrste nije moguć.

Moderni [[alat]]i, [[automatika|automatizirane]] mašine i mašinerija kojom upravlja čovjek, uveliko komplikuju definiciju &quot;mašine&quot;. Mašine koje transformišu [[toplota|toplotu]] ili neku drugu energiju u mehaničku energiju, zovu se [[motor]]i.

[[Hidraulika|Hidraulične]] sprave koje se koriste u [[Industrija|industriji]]: industrija teške opreme, [[automobil]]ska industrija, pomorska industrija, Aerosvemirska industriija, industrija [[konstrukcijska oprema|konstrukcijske opreme]].

== Vrste mašina ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+'''Vrste mašina'''
| rowspan=&quot;1&quot; | [[Jednostavne mašine]] &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/technology/simple-machine|title=Simple machine {{!}} Definition, Types, Examples, List, &amp; Facts {{!}} Britannica|date=10. 10. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;|| [[Kosa ravan]], [[Točak i osovina]], [[Poluga]], [[Kotur]], [[Klin]], [[Šaraf]] 
|-
| rowspan=&quot;1&quot; | Mehaničke komponente || [[Zupčanik]], [[Uže]], [[Opruga]], [[Točak]], [[Osovina]], [[Lager]], [[Pojas (mehanika)|Pojas]], [[Lančanik]], [[Lanac]], [[Fastener]], [[Ključ]]
|-
| rowspan=&quot;1&quot; | [[Sat (sprava)|Sat]] || [[Atomski sat]], [[Hronometar]], [[Sat sa klatnom]], [[Kvarcni sat]]
|-
| rowspan=&quot;1&quot; | [[Kompresor ganas|Kompresori]] i [[pumpa|Pumpe]] &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.machinedesign.com/learning-resources/whats-the-difference-between/article/21831970/whats-the-difference-between-a-pump-and-a-compressor|title=What’s the Difference Between a Pump and a Compressor?|date=18. 12. 2015|website=Machine Design|language=en|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;|| [[Arhimedov zavrtanj]], [[Hidraulična pumpa]], [[Pumpa]], [[Vakumska pumpa]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Motori na sagorijevanje]] || [[Motori sa vanjskim sagorijevanjem]] || [[Parna mašina]], [[Stirlingov motor]]
|-
|                                   [[Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem]] || [[Mašine sa klipom]], [[Wankelov motor]], [[Mlazni motor]], [[Raketa]], [[Gasna turbina]]
|-
| rowspan=&quot;1&quot; | [[Veza (mehanika)|Veze]] || [[Pantograf]], [[Veza Peaucellier-Lipkin|Peaucellier-Lipkin]]
|-
| rowspan=&quot;1&quot; | [[Turbina]] || [[Gasna turbina]], [[Mlazni motor]], [[Parna turbina]], [[Vodena turbina]], [[Vjetrenjača]] (Zračna turbina)
|-
| rowspan=&quot;1&quot; | [[Aeodinamika]] || [[Plovidba]], [[Krilo]], [[Kormilo]], [[Propeler]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Elektronske mašine || Mašine za računanje || [[Kalkulator]], [[Računar]], [[Analogni računar]]
|-
|                                      [[Elektronika]] || [[Tranzistor]], [[Dioda]], [[Kondenzator]], [[Otpornik]], [[Induktor]]
|-
| rowspan=&quot;1&quot; | [[Biologija|Biološke mašine]] || [[Virus]], [[Bakterija]], [[Ćelija (biologija)]], [[Biljke]] i [[životinje]], [[Računari za obradu DNA]], [[Čovjek]], [[Um]]
|-
| rowspan=&quot;1&quot; | Ostalo || [[Robot]], [[Vending mašina]]
|-
|}

== Literatura ==

* {{cite book|last=Oberg|first=Erik|title=Machinery's Handbook|title-link=Machinery's Handbook|author2=Franklin D. Jones|author3=Holbrook L. Horton|author4=Henry H. Ryffel|publisher=Industrial Press Inc.|year=2000|isbn=978-0-8311-2635-3|editor1=Christopher J. McCauley|edition=26th|location=New York|editor2=Riccardo Heald|editor3=Muhammed Iqbal Hussain}}
* {{cite book|last=Reuleaux|first=Franz|title=The Kinematics of Machinery|publisher=reprinted by Dover (1963)|others=Trans. and annotated by A. B. W. Kennedy|year=1876|location=New York}}
* {{cite book|last=Uicker|first=J. J.|title=Theory of Machines and Mechanisms|url=https://archive.org/details/theoryofmachines0000uick|author2=G. R. Pennock|author3=J. E. Shigley|publisher=Oxford University Press|year=2003|location=New York}}
* {{cite book|last=Oberg|first=Erik|title=Machinery's Handbook|url=https://archive.org/details/machineryshandbo0000ober_26ed|author2=Franklin D. Jones|author3=Holbrook L. Horton|author4=Henry H. Ryffel|publisher=Industrial Press Inc.|year=2000|isbn=9780831130992|editor=Christopher J. McCauley|edition=30th|location=New York|editor2=Riccardo Heald|editor3=Muhammed Iqbal Hussain}}

== Također pogledajte ==
* [[Historija tehnologije]]
* [[Tehnologija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Transformers}}

* https://kmoddl.library.cornell.edu/model.php?m=reuleaux
{{Tehnologija}}{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|Machines}}

[[Kategorija:Mašinska industrija]]
[[Kategorija:Mašina|Industrija]]</text>
      <sha1>nhhoj2a8o85lvbkuklixv5do9tvqx6w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rio Grande</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38108</id>
    <revision>
      <id>3839220</id>
      <parentid>3690614</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:47:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne sjevernoameričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839220</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4367" sha1="kgah8d872nomoi6e2688pxp5lwv8tr4" xml:space="preserve">[[Datoteka:Riogrande_watershed.png|desno|mini|300px|Rio Grande]]
[[Datoteka:Rio Grande-2.jpg|mini|300px|Rio Grande]]
'''Rio Grande''' ({{jez-es|Río Bravo del Norte}} – ''Velika rijeka Sjevera'') jest [[rijeka]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], duga 2.896 [[Kilometar|km]], površine [[sliv]]a 642.320&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Rio Grande izvire na obroncima planine [[planina San Juan|San Juan Mountains]] u jugozapadnom dijelu države [[Colorado]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], a uljeva se u [[Meksički zaljev]] istočno od grada [[Brownsville]]a i, uz [[Colorado (rijeka)|Colorado]], glavna je i jedna od najdužih rijeka tog područja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Rio_Grande|title=Rio Grande - New World Encyclopedia|website=www.newworldencyclopedia.org|access-date=4. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=1955|title=Great River: The Rio Grande in North American History. Volume I, Indians and Spain. Volume II, Mexico and the United States. By &amp;lt;italic&amp;gt;Paul Horgan&amp;lt;/italic&amp;gt;. (New York: Rinehart and Company. 1954. Pp. xv, 447; vii, 453–1020. $10.00.)|url=https://doi.org/10.1086/ahr/60.4.916|journal=The American Historical Review|doi=10.1086/ahr/60.4.916|issn=1937-5239}}&lt;/ref&gt;

== Tok ==
U gornjem toku, u državama Colorado i sjevernom dijelu [[Novi Meksiko|Novog Meksika]], planinska je rijeka sa znatnim padom i protječe uskom i dubokom dolinom i usječenim kanjonima.

U srednjem i donjem toku protječe nizinom kroz predjele siromašne padavinama ([[stepa|stepe]] i [[pustinja|polupustinje]]), gdje uglavnom ima niske i pješčane obale, a nizvodno od [[Ciudad Juárez]] do ušća (2092&amp;nbsp;km) čini granicu [[Meksiko|Meksika]] i SAD. Zbog čestog mijenjanja vodostaja - ljeti, u sušnom periodu, mjestimice presušuje a najčešće na odsjeku između grada Ciudad Juáreza i ušća rijeke Conchos. Plovidba je moguća samo do grada Camargo (oko 250&amp;nbsp;km) i to samo za riječne brodove malog gaza. Američko-meksičkim sporazumom plovidba na rijeci je zabranjena pa se promet između dvije države na ovom dijelu odvija preko četiri putna i željeznička mosta.

=== Hidroelektrane ===
Najveći značaj Rio Grande ima u proizvodnji [[elektrotehnika|električne energije]] i za navodnjavanje obradivih površina uz svoje obale, na kojima se gaje južno voće, žitarice i pamuk. Na rijeci je izgrađeno i nekoliko [[hidroelektrana]], od kojih su najveća Elephant Butte (brana duga 510, visoka 93 m) i Caballo (duga 1399, a visoka 29,5 m), odakle se voda razvodi kanalima.

Pritoke:
* [[Pecos]]
* [[Sabinas]]
* [[Conchos]]

Veći gradovi:
* [[Albuquerque]] (SAD)
* [[El Paso]] (SAD)
* [[Laredo]] (SAD)
* [[Ciudad Juárez]] (Meksiko)

== Historija ==
U [[američko-meksički rat|Američko-meksičkom ratu]] (1846–1848) i [[Američki građanski rat|Američkom građanskom ratu]] (1861–1865) vođeno je više bitaka na području ušća i u dolini Rio Grandea. Granica na toj rijeci između SAD-a i Meksika nametnuta je Meksiku od SAD-a poslije američko-meksičkog rata 1848, zbog čega su se događali sporovi.

[[Evropa|Evropska]] ekspedicija na obalu Meksičkog zaljeva dogodila se [[1519.|1519]]. godine, te iako se vjeruje da su morali vidjeti Rio Grande, mape napravljene na tom putovanju pokazale su samo bezimena udubljenja koja su označavala [[Ušće|ušća]] rijeka. Prvi put se ime Río Bravo pojavilo na karti iz 1536. godine, koju je sastavio španski kraljevski kartograf. Otprilike u isto vrijeme, brodolomci Álvar Núñez Cabeza de Vaca i trojica pratilaca prešli su Rio Grande. Iako je sigurno da su prešli Rio, nejasnoća Vacinih zapisa onemogućava da se precizno odredi gdje se prelazak dogodio.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Marine Artificial Reef Research and Development: Integrating Fisheries Management Objectives|url=https://doi.org/10.47886/9781934874516.ch6|publisher=American Fisheries Society|date=2018|access-date=4. 3. 2025|isbn=978-1-934874-51-6}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Rio Grande (river)}}
* [http://www.tshaonline.org/handbook/online/articles/rnr05 Priručnik Teksasa, Rio Grande]

[[Kategorija:Rijeke u SAD-u]]
[[Kategorija:Rijeke u Meksiku]]
[[Kategorija:Rijeke u Teksasu]]
[[Kategorija:Rijeke u Coloradu]]
[[Kategorija:Rijeke u Novom Meksiku]]
[[Kategorija:Međunarodne sjevernoameričke rijeke]]</text>
      <sha1>kgah8d872nomoi6e2688pxp5lwv8tr4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tinja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>55342</id>
    <revision>
      <id>3839040</id>
      <parentid>3419040</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:04:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Save]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839040</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3172" sha1="kjm76fwu3pvn36cd6mzvd9t7cxrgvcw" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   =Tinja
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =
| opis_slike            =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                =
| zastava_države        =BiH
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = 
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| matični               =
| grad                  =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        =
| pritoke_lijevo1       =
| pritoke_desno         =
| pritoke_desno1        =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 =
| izvor_položaj         = | izvor_regija = | izvor_država =
| izvor_visina          =
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor1                =
| izvor1_položaj        = | izvor1_regija  = | izvor1_država  =
| izvor1_visina         =
| izvor1_lat_d         = | source1_lat_m = | source1_lat_s = | source1_lat_NS =
| izvor1_long_d        = | source1_long_m = | source1_long_s = | source1_long_EW =
| izvor_sliv            =
| izvor_sliv_lokacija   = | izvor_sliv_regija = | izvor_sliv_država =
| izvor_sliv_visina     =
| izvor_sutok_lat_d = | izvor_sutok_lat_m = | izvor_sutok_lat_s = | izvor_sutok_lat_NS =
| izvor_sutok_long_d = | izvor_sutok_long_m = | izvor_sutok_long_s = | izvor_sutok_long_EW =
| ušće                  =
| ušće_položaj          = | ušće_regija = | ušće_država =
| ušće_visina           =
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| sliv=
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            =
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 =
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = 
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Tinja''' je rijeka u sjevernoistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa tokom dužine 69&amp;nbsp;km&lt;ref name=&quot;bistrobih&quot;&gt;http://www.bistrobih.ba/nova/?page_id=8020&lt;/ref&gt;. Izvire ispod obronaka planine [[Majevica|Majevice]], te u svom toku prolazi kroz [[Srebrenik]] i [[Gradačac]]. Tinja se ulijeva u rijeku [[Sava|Savu]] u mjestu [[Gorice (Brčko)|Gorice]] (kod [[Brčko]]g). Spada u drugu kategoriju [[rijeka]] zbog okolnih kanalizacija.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Sava}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]</text>
      <sha1>kjm76fwu3pvn36cd6mzvd9t7cxrgvcw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:FK Sarajevo</title>
    <ns>1</ns>
    <id>56573</id>
    <revision>
      <id>3839134</id>
      <parentid>3762796</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:56:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Adikukavica</username>
        <id>180954</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sarajevo u evropi */ novi odlomak</comment>
      <origin>3839134</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2359" sha1="7mi4x88285p4w999qoeaxbsmdazsqa5" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Moze li neko doradit sadasnju sezonu, 06-07 ili mozda cak 07-08?
Neko ko ima ove informacije... Bilo bi kul.
Hvala[[Korisnik:JaskoNL|JaskoNL]] 09:51, 5 juni 2007 (CEST)

Netočan je podatak što se tiče HSV-a. 
Sarajevo je sa HSV-om igralo u 1. kolu Kupa UEFE sezone 1980/81. i ispalo (2:4 u Hamburgu, 3:3 u Sarajevu). 
U 1. kolu Kupa prvaka sezone 1985/86. Sarajevo je igralo sa Kuusysi Lahti (Finska) i ispalo (1:2 u gostima, 1:2 kod kuće).
[[Korisnik:195.29.69.193|195.29.69.193]] 01:04, 29 juli 2007 (CEST)


Treba članak preraditi od početka do kraja, pola je prekopirano sa hz.org, fks.info i sličnih stranica. Probaću ja uraditi štagod prije nego počne Premijer liga, ali ako neko drugi ima volje, vremena i &quot;objektivnosti&quot; bujrum. --[[Korisnik:Adnan|Adnan]] 02:03, 29 juli 2007 (CEST)

== Netacne informacije ==

Iz clanka je namjerno izostavljena cinjenica da su Zeljeznicaru oduzeti najbolji igraci formacijom kluba Torpedo iako su ti isti igraci spomenuti u clanku. 

Lovrić (kapiten), Alajbegović, Konjevod, Lazarević, Rajlić, Golac i Šilić.

Molio bih da se drzite historijskih cinjenica i da ih ne izvrcete. 

Hvala. [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-26686-43|&amp;#126;2025-26686-43]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-26686-43|talk]]) 20:47, 25 septembar 2025 (CEST)

:SzR ne služe za iznošenje vlastitih teorija. Ukoliko se radi o temi mogu se navesti izvori. Ko je kome i kada i kako &quot;oduzeo&quot; igrače? Wiki nije blog da se raspravlja o nekim urbanim legenama i sl. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:16, 25 septembar 2025 (CEST)

== Sarajevo u evropi ==

U članku piše Prvu utakmicu u Evropi Sarajevo je odigralo protiv kiparskog Olympiakosa,a treba pisati Prvu utakmicu u Evropi Sarajevo je odigralo protiv grčkog Olympiakosa,ako ćemo već koristiti odakle je klup,pa ko može neka ispravi [[Korisnik:Adikukavica|Adikukavica]] ([[Razgovor s korisnikom:Adikukavica|razgovor]]) 18:56, 3 maj 2026 (CEST)</text>
      <sha1>7mi4x88285p4w999qoeaxbsmdazsqa5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839151</id>
      <parentid>3839134</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:02:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sarajevo u evropi */ odgovor</comment>
      <origin>3839151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2543" sha1="bn4yy21dguwmrw3cq32gsv0mvqt0l5g" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Moze li neko doradit sadasnju sezonu, 06-07 ili mozda cak 07-08?
Neko ko ima ove informacije... Bilo bi kul.
Hvala[[Korisnik:JaskoNL|JaskoNL]] 09:51, 5 juni 2007 (CEST)

Netočan je podatak što se tiče HSV-a. 
Sarajevo je sa HSV-om igralo u 1. kolu Kupa UEFE sezone 1980/81. i ispalo (2:4 u Hamburgu, 3:3 u Sarajevu). 
U 1. kolu Kupa prvaka sezone 1985/86. Sarajevo je igralo sa Kuusysi Lahti (Finska) i ispalo (1:2 u gostima, 1:2 kod kuće).
[[Korisnik:195.29.69.193|195.29.69.193]] 01:04, 29 juli 2007 (CEST)


Treba članak preraditi od početka do kraja, pola je prekopirano sa hz.org, fks.info i sličnih stranica. Probaću ja uraditi štagod prije nego počne Premijer liga, ali ako neko drugi ima volje, vremena i &quot;objektivnosti&quot; bujrum. --[[Korisnik:Adnan|Adnan]] 02:03, 29 juli 2007 (CEST)

== Netacne informacije ==

Iz clanka je namjerno izostavljena cinjenica da su Zeljeznicaru oduzeti najbolji igraci formacijom kluba Torpedo iako su ti isti igraci spomenuti u clanku. 

Lovrić (kapiten), Alajbegović, Konjevod, Lazarević, Rajlić, Golac i Šilić.

Molio bih da se drzite historijskih cinjenica i da ih ne izvrcete. 

Hvala. [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-26686-43|&amp;#126;2025-26686-43]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-26686-43|talk]]) 20:47, 25 septembar 2025 (CEST)

:SzR ne služe za iznošenje vlastitih teorija. Ukoliko se radi o temi mogu se navesti izvori. Ko je kome i kada i kako &quot;oduzeo&quot; igrače? Wiki nije blog da se raspravlja o nekim urbanim legenama i sl. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:16, 25 septembar 2025 (CEST)

== Sarajevo u evropi ==

U članku piše Prvu utakmicu u Evropi Sarajevo je odigralo protiv kiparskog Olympiakosa,a treba pisati Prvu utakmicu u Evropi Sarajevo je odigralo protiv grčkog Olympiakosa,ako ćemo već koristiti odakle je klup,pa ko može neka ispravi [[Korisnik:Adikukavica|Adikukavica]] ([[Razgovor s korisnikom:Adikukavica|razgovor]]) 18:56, 3 maj 2026 (CEST)

:Netačno. Riječ je o [[:en:Olympiakos Nicosia|nikozijskom Olympiakosu]] (KEŠ 1967/68). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:02, 3 maj 2026 (CEST)</text>
      <sha1>bn4yy21dguwmrw3cq32gsv0mvqt0l5g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839157</id>
      <parentid>3839151</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:05:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Adikukavica</username>
        <id>180954</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sarajevo u evropi */ odgovor</comment>
      <origin>3839157</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2824" sha1="6kugdxl56p1cnegqhnjnm3qpknb0c5j" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}Moze li neko doradit sadasnju sezonu, 06-07 ili mozda cak 07-08?
Neko ko ima ove informacije... Bilo bi kul.
Hvala[[Korisnik:JaskoNL|JaskoNL]] 09:51, 5 juni 2007 (CEST)

Netočan je podatak što se tiče HSV-a. 
Sarajevo je sa HSV-om igralo u 1. kolu Kupa UEFE sezone 1980/81. i ispalo (2:4 u Hamburgu, 3:3 u Sarajevu). 
U 1. kolu Kupa prvaka sezone 1985/86. Sarajevo je igralo sa Kuusysi Lahti (Finska) i ispalo (1:2 u gostima, 1:2 kod kuće).
[[Korisnik:195.29.69.193|195.29.69.193]] 01:04, 29 juli 2007 (CEST)


Treba članak preraditi od početka do kraja, pola je prekopirano sa hz.org, fks.info i sličnih stranica. Probaću ja uraditi štagod prije nego počne Premijer liga, ali ako neko drugi ima volje, vremena i &quot;objektivnosti&quot; bujrum. --[[Korisnik:Adnan|Adnan]] 02:03, 29 juli 2007 (CEST)

== Netacne informacije ==

Iz clanka je namjerno izostavljena cinjenica da su Zeljeznicaru oduzeti najbolji igraci formacijom kluba Torpedo iako su ti isti igraci spomenuti u clanku. 

Lovrić (kapiten), Alajbegović, Konjevod, Lazarević, Rajlić, Golac i Šilić.

Molio bih da se drzite historijskih cinjenica i da ih ne izvrcete. 

Hvala. [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-26686-43|&amp;#126;2025-26686-43]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-26686-43|talk]]) 20:47, 25 septembar 2025 (CEST)

:SzR ne služe za iznošenje vlastitih teorija. Ukoliko se radi o temi mogu se navesti izvori. Ko je kome i kada i kako &quot;oduzeo&quot; igrače? Wiki nije blog da se raspravlja o nekim urbanim legenama i sl. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:16, 25 septembar 2025 (CEST)

== Sarajevo u evropi ==

U članku piše Prvu utakmicu u Evropi Sarajevo je odigralo protiv kiparskog Olympiakosa,a treba pisati Prvu utakmicu u Evropi Sarajevo je odigralo protiv grčkog Olympiakosa,ako ćemo već koristiti odakle je klup,pa ko može neka ispravi [[Korisnik:Adikukavica|Adikukavica]] ([[Razgovor s korisnikom:Adikukavica|razgovor]]) 18:56, 3 maj 2026 (CEST)

:Netačno. Riječ je o [[:en:Olympiakos Nicosia|nikozijskom Olympiakosu]] (KEŠ 1967/68). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:02, 3 maj 2026 (CEST)
::aha,izvinjavam se sada sam provjerio stanje na tabeli Kipraske lige,oni su manje poznat klub,koji se trenutno bori za opstanak pa sam se zabunio,moje isprike,hvala vam [[Korisnik:Adikukavica|Adikukavica]] ([[Razgovor s korisnikom:Adikukavica|razgovor]]) 19:05, 3 maj 2026 (CEST)</text>
      <sha1>6kugdxl56p1cnegqhnjnm3qpknb0c5j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Takla Makan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>57109</id>
    <revision>
      <id>3839368</id>
      <parentid>3771715</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:56:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839368</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3458" sha1="hc37b7ndr202v2lzirr6q312x0dr6eo" xml:space="preserve">[[Datoteka:Taklamakan lrg.jpg|mini|250px|Pogled iz svemira na oluju u Takla Makanu]]
'''Takla Makan''' (&quot;Uđeš, a ne izađeš&quot;) je [[Azija|azijska]] [[pustinja]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url = https://www.britannica.com/place/Takla-Makan-Desert|title = Takla Makan Desert {{!}} desert, China|access-date = 25. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; smještena u regiji [[Srednja Azija|Srednje Azije]], tačnije u [[Tarimska zavala|Tarimskoj zavali]] između mladih nabranih gorja; [[Kven Lun]]a na jugu, [[Tian Šan]]a na sjeveru i [[Pamir]]a na zapadu.Pustinja Takla Makan ima površinu od 337.000 km2, što je čini nešto manjom od [[Njemačka|Njemačke]].&lt;ref name=&quot;Taklimakan Desert 2006&quot;&gt;{{cite journal |title=The Age of the Taklimakan Desert |url=https://archive.org/details/sim_science_2006-06-16_312_5780/page/1620 |author=Jimin Sun; Tungsten Lou |journal=Science|volume=312 |issue=5780 |year=2006 |page=1621 |doi=10.1126/science.1124616}}&lt;/ref&gt;

Politički pripada [[Narodna Republika Kina|NR Kini]].
Na istoku se Tarimska zavala otvara, te je u rubnom dijelu pustinje smješteno slano [[jezero]] [[Lop Nur]] u koje utiče [[rijeka]] [[Tarim]]. Na ovom području, naravno, preovladava B-[[pustinjska klima]], a na nju utiče više faktora: izrazita kontinentalnost (tj. velika udaljenost od mora), [[Reljef (geografija)|reljefna]] zatvorenost&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hopkirk|first=Peter|url=https://www.amazon.co.uk/Foreign-Devils-Silk-Road-Treasures/dp/0719564484|title=Foreign Devils on the Silk Road: The Search for the Lost Treasures of Central Asia|date=27. 3. 2006|publisher=John Murray|isbn=9780719564482|edition=Revised|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url = https://books.google.com/books?id=J2MtBAAAQBAJ|title = Xinjiang and the Expansion of Chinese Communist Power: Kashgar in the Early Twentieth Century|last = Dillon|first = Michael|date = 1. 8. 2014|publisher = Routledge|isbn = 9781317647218|language =engleski}}&lt;/ref&gt; (visoke planine uzrokuju skretanje zračnih masa, stoga na ovom području padne vrlo malo padavina) i dr.

Malobrojno [[nomadi|nomadsko]] stanovništvo uglavnom živi uz rubne dijelove pustinje, te na [[Visoravan|visoravnima]] i bavi se [[stočarstvo]]m. [[Poljoprivreda]] je zbog sušnog tla nerazvijena, a gustoća naseljenosti rijetka.

== Geografija ==
Pustinja Takla Makan ima površinu od 337.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; a uključuje i [[Tarimska kotlina|Tarimsku kotlinu]] koja je oko 1.000 [[km]] duga i oko 400&amp;nbsp;km široka.  
Njenim sjevernim i južnim dijelom su nekada prolazile dvije rute [[Put svile|puta svile]] jer su putnici pokušavali da izbjegnu surovu prirodu pustinje. 85% pustinje je nastalo pomjeranjem pješčanih dina i po tome je druga najveća pješčana pustinja na svijetu a po površini 16. na svijetu.

Neki geografi i ekolozi preferiraju posmatranje i proučavanje pustinje Taklamakan kao zasebne i nezavisne od pustinje Gobi.

== Klima ==
Budući da leži u kišnim sjenkama [[Himalaji|Himalaja]], Takla Makan ima hladnu pustinjsku klimu. S obzirom na njegovu relativnu blizinu hladnih vazdušnih masa u [[Sibir]]u, ekstremne niske temperature su zabilježene u zimskom periodu, ponekad i ispod -20&amp;nbsp;°C, dok se tokom ljeta mogu povećati do 40&amp;nbsp;°C.

== Također pogledajte ==
*[[Pustinja]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Taklamakan}}

{{Pustinje svijeta}}

[[Kategorija:Pustinje u Kini]]
[[Kategorija:Ekoregije u Aziji]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>hc37b7ndr202v2lzirr6q312x0dr6eo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sunja (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60129</id>
    <revision>
      <id>3839035</id>
      <parentid>3666098</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:02:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Save]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839035</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1546" sha1="8cqvp80o01edmn1brlns3e4ri4afi78" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka|
ime = Sunja |
slika = Sunja (rijeka, Hrvatska).JPG|
dužina = 69 |
nadmorska visina izvora = |
prosječni istjek = |
površina porječja = 462|
izvor = [[Zrinska gora]], [[Hrvatska]] |
ušće = u [[Sava|Savu]] kod [[Puska|Puske]] |
pritoke = |
države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] |
gradovi kroz koje protiče = [[Sunja]] |
sliv = [[Crnomorski sliv|crnomorski]] |
plovna = nije plovna |
}}
'''Sunja''' je [[rijeka]] u centralnom dijelu [[Hrvatska|Hrvatske]], desna pritoka [[Sava|Save]]. Duga je 69&amp;nbsp;km, a površina njenog sliva iznosi 462&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;dzs-yb2k9-geo&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/01-bind.pdf |title=Geographical and meteorological data |publisher=Hrvatski zavod za statistiku |work=Statistički godišnjak |year=2009 |access-date=1. 6. 2011 |archive-date=3. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803172236/http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/01-bind.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Izvire u brdovitom i šumovitom području [[Zrinska gora|Zrinske gore]], južno od sela [[Lovča|Lovče]]. Teče prema [[sjever]]u te kod [[Komogovina|Komogovine]] skreće jugoistočno, te opet prema sjeveru u blizini [[Majur (Hrvatska)|Majura]], zatim teče istočno kod [[Sunja|istoimenog gradića]] i nastavlja kroz [[Lonjsko polje]] sve do [[ušće|ušća]] u Savu zapadno od [[Puska|Puske]].

== Reference ==
{{refspisak|1}}

{{stub-rijeka}}
{{Sava}}

{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]</text>
      <sha1>8cqvp80o01edmn1brlns3e4ri4afi78</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tisa (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61645</id>
    <revision>
      <id>3839054</id>
      <parentid>3690546</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:13:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Pritoke Dunava]]; +[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]; +[[Kategorija:Pogranične rijeke]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3559" sha1="maul12hxffvk6d6o9nd3s4h2o975bqv" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Tisa
| slika              = Szeged-tisza3.jpg
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = Tisa protječe kroz Segedin
| slika_karta        = Tisza.png
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         =
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = 
| ušće               = U [[Dunav]] kod [[Stari Slankamen|Starog Slankamena]]
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = 
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 
| dužina_km          = 966
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    = 2020
| nadmorska visina ušća      = 70
| prosječni protok           = 920,1 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| sliv                       = [[Crno more|Crnomorski]]
| površina sliva             = 157.186
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = [[Vișeu (rijeka)|Vișeu]], [[Iza (rijeka)|Iza]], [[Someș]], [[Körös]], [[Mureș (rijeka)|Mureș]], [[Begej]], [[Crasna (rijeka)|Crasna]]
| desne_pritoke      = [[Tereswa (rijeka)|Tereswa]], [[Tereblja (rijeka)|Tereblja]], [[Rika (rijeka)|Rika]], [[Boršava (rijeka)|Boršava]], [[Bodrog]], [[Sajó]], [[Eger (Tisa)|Eger]], [[Zagyva]]
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Tisa''' ({{hu|Tisza}}; [[rumunski jezik|rum.]], [[slovački jezik|slovač.]] i [[srpski jezik|srp.]] ''Tisa''; {{uk|Тиса}}; od [[latinski jezik|latinskog]]  ''Tissus'', ''Tisia'' ili ''Pathissus'' za graničnu rijeku [[Dakija|Dakije]]) najduža je [[Spisak pritoka Dunava|pritoka]] [[Dunav]]a&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://turisti.rs/destinacije/reka-tisa/|title=Reka Tisa|website=Turisti Srbije|language=en-US|access-date=10. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; i druga po količini vode (poslije [[Sava|Save]]) te druga rijeka po dužini koja protječe kroz [[Mađarska|Mađarsku]] i [[Srbija|Srbiju]]. Po njoj je nazvana kultura s kraja [[neolit]]a.

Nastaje u [[Ukrajina|Ukrajini]], na [[Karpati]]ma, u [[Bukovina|Bukovini]],&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sentainfo.org/sr/p/5/23/03/2023/Reka-Tisa.html|title=Turistička organizacija opštine Senta - Senta, turizam, smeštaj, manifestacije, cvetanje tise, restoran, Senćanska bitka|website=www.sentainfo.org|access-date=10. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; spajanjem [[Crna Tisa|Crne]] i [[Bijela Tisa|Bijele Tise]], koje izviru na 960, odnosno 1700 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Tisa protječe kroz Ukrajinu, [[Slovačka|Slovačku]], [[Rumunija|Rumuniju]], Mađarsku i Srbiju.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Plovna je u dužini 532&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = [[Szeged]]
| datum               = datum nepoznat
| izvor               = 
| max protok          = 1600
| glavna razmjera     = 100
| jan1                = 720
| feb1                = 830
| mar1                = 1236
| apr1                = 1505
| maj1                = 1260
| jun1                = 940
| jul1                = 731
| aug1                = 501
| sep1                = 427
| okt1                = 445
| nov1                = 650
| dec1                = 702
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{stub-rijeka}}
{{Commonscat|Tisza}}
{{Dunav}}
{{Rijeke u Ukrajini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Rumuniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>maul12hxffvk6d6o9nd3s4h2o975bqv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak rijeka u Estoniji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63646</id>
    <revision>
      <id>3839273</id>
      <parentid>3199790</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:39:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Rijeke u Estoniji]]: &quot; &quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7065" sha1="gtnwzp839arm7okoortktgvswdss3wl" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Siroče|23|02|2012}}
'''Rijeke Estonije''' su uglavnom manje dužine i manjeg protoka. Samo 10 [[rijeka]] [[Estonija|Estonije]] su duže od 100&amp;nbsp;km. Rijeka Narva, dužine 77&amp;nbsp;km koja svojim tokom formira granicu između Estonije i Rusije je rijeka sa najvećom količinom vode a njen protok je veći od protoka svih estonskih rijeka zajedno.

Najduže rijeke su: [[Võhandu]] (162&amp;nbsp;km), [[Pärnu]] (144&amp;nbsp;km), [[Põltsamaa]] (135&amp;nbsp;km), [[Pedja]] (122&amp;nbsp;km) i [[Keila]] (116&amp;nbsp;km).

== Najduže rijeke ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! class=&quot;unsortable&quot; | #
! Naziv
! Dužina (km)
! Sliv (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
|-
| 1. || [[Võhandu rijeka|Võhandu]] || align=&quot;center&quot; | 162 || align=&quot;center&quot; |1,420
|-
| 2. || [[Pärnu rijeka|Pärnu]] || align=&quot;center&quot; | 144 || align=&quot;center&quot; |6,920
|-
| 3. || [[Põltsamaa rijeka|Põltsamaa]] || align=&quot;center&quot; | 135 || align=&quot;center&quot; |1,310
|-
| 4. || [[Pedja rijeka|Pedja]] || align=&quot;center&quot; | 122 || align=&quot;center&quot; |2,710
|-
| 5. || [[Keila rijeka|Keila]] || align=&quot;center&quot; | 116 || align=&quot;center&quot;| 682
|-
| 6. || [[Kasari rijeka|Kasari]] || align=&quot;center&quot; | 112 || align=&quot;center&quot; |3,210
|-
| 7. || [[Piusa rijeka|Piusa]] || align=&quot;center&quot; | 109 || align=&quot;center&quot; |796
|-
| 8. || [[Pirita rijeka|Pirita]] || align=&quot;center&quot; | 105 || align=&quot;center&quot; |799
|-
| 9. || [[Emajõgi]] || align=&quot;center&quot; | 101 || align=&quot;center&quot;| 9,740
|-
| 10. || [[Navesti rijeka|Navesti]] || align=&quot;center&quot; | 100 || align=&quot;center&quot;| 3,000
|}

{{CompactTOCalfabet}}

==A==
[[Aavoja]] 
- [[Agali rijeka|Agali]]
- [[Ahja rijeka|Ahja]] 
- [[Alajõgi]] 
- [[Allika rijeka|Allika]] 
- [[Ambla rijeka|Ambla]] 
- [[Amme]] 
- [[Angerja potok]] 
- [[Antsla rijeka|Antsla]] 
- [[Apna rijeka|Apna]]
- [[Ärma]] 
- [[Aruküla rijeka|Aruküla]] 
- [[Atla rijeka|Atla]] 
- [[Audru rijeka|Audru]]
- [[Avaste potok]]
- [[Avijõgi]]

==E==
[[Emajõgi]] (''Embach'')
- [[Elbu]] 
- [[Elva rijeka|Elva]] 
- [[Enge rijeka|Enge]] 
- [[Erra rijeka|Erra]] 
- [[Esna rijeka|Esna]]

==G==
[[Gorodenka rijeka|Gorodenka]]

==H==
[[Häädemeeste rijeka|Häädemeeste]]
- [[Haavakivi rijeka|Haavakivi]]
- [[Halliste rijeka|Halliste]] 
- [[Härjapea rijeka|Härjapea]] 
- [[Harku potok]]
- [[Helme rijeka|Helme]]
- [[Hilba]]
- [[Humalaste]]
- [[Hundikuristiku potok]]
- [[Hüüru rijeka|Hüüru]]

==J==
[[Jaama rijeka|Jaama]] (Struuga)
- [[Jägala rijeka|Jägala]] 
- [[Jänijõgi]]
- [[Järveotsa potok]]
- [[Jõelähtme rijeka|Jõelähtme]] 
- [[Jõku]]
- [[Jurga potok]] 
- [[Juudaoja]]

==K==
[[Kääpa]] 
- [[Kalita potok]]
- [[Kalli rijeka|Kalli]] 
- [[Kargaja rijeka|Kargaja]]
- [[Kärla rijeka|Kärla]] 
- [[Käru rijeka|Käru]]
- [[Kasari rijeka|Kasari]] 
- [[Kata rijeka|Kata]]
- [[Katku potok]]
- [[Kavilda]]
- [[Keila rijeka|Keila]] 
- [[Kloostri rijeka|Kloostri]]
- [[Kodila]]
- [[Kohtra]] 
- [[Kolga rijeka|Kolga]]
- [[Kolga potok]]
- [[Kõpu rijeka|Kõpu]]
- [[Koosa rijeka|Koosa]]
- [[Kroodi potok]]
- [[Kuivajõgi]]
- [[Kuke (river)|Kuke]]
- [[Külge potok]]
- [[Kulgu]]
- [[Kullavere]] 
- [[Kunda rijeka|Kunda]] 
- [[Kurina]]
- [[Kurna potok]]
- [[Kuura]]

==L==
[[Laatre rijeka|Laatre]]
- [[Laeva rijeka|Laeva]]
- [[Lahavere potok]]
- [[Lähkma]]
- [[Leevi]]
- [[Leisi rijeka|Leisi]]
- [[Lemmejõgi]] 
- [[Lemmjõgi]] 
- [[Liivi rijeka|Liivi]] 
- [[Lintsi]] 
- [[Lodja potok]]
- [[Loo rijeka|Loo]]
- [[Loobu rijeka|Loobu]] 
- [[Lõve]]
- [[Luguse]] 
- [[Luutsna]]

==M==
[[Maadevahe]]
- [[Mädajõgi]]
- [[Mädara]]
- [[Mähe potok]]
- [[Maidla rijeka|Maidla]]
- [[Massu rijeka|Massu]]
- [[Mõra]]
- [[Munalaskme potok]] 
- [[Mustajõgi]] 
- [[Mustjõgi]] (Endla) 
- [[Mustjõgi]] (Gauja basin) 
- [[Mustjõgi]] (Jägala basin) 
- [[Mustjõgi]] (Tallinn) 
- [[Mustoja]] (Lahemaa)
- [[Mustvee rijeka|Mustvee]]
- [[Muuga potok]]

==N==
[[Nahavere potok]]
- [[Naravere potok]]
- [[Narva rijeka|Narva]] 
- [[Nasva rijeka|Nasva]] 
- [[Nõva rijeka|Nõva]]
- [[Nurtu]] 
- [[Navesti rijeka|Navesti]]
- [[Nuutri]]

==O==
[[Õhne]] 
- [[Onga River, Estonia|Onga]]
- [[Orajõgi]]

==P==
[[Paadrema]] 
- [[Paala rijeka|Paala]]
- [[Pääsküla rijeka|Pääsküla]]
- [[Pada rijeka|Pada]] 
- [[Pala rijeka|Pala]]
- [[Pale rijeka|Pale]]
- [[Paltra]]
- [[Pärlijõgi]]
- [[Pärnu rijeka|Pärnu]]
- [[Pede rijeka|Pede]] 
- [[Pedeli rijeka|Pedeli]]
- [[Pedja rijeka|Pedja]] 
- [[Peeda]]
- [[Peetri rijeka|Peetri]]
- [[Penijõgi]] 
- [[Piigaste potok]]
- [[Piilsi]]
- [[Pikknurme]]
- [[Pirita rijeka|Pirita]] 
- [[Piusa rijeka|Piusa]] 
- [[Põduste]] 
- [[Põltsamaa rijeka|Põltsamaa]] 
- [[Porijõgi]]
- [[Poruni]] 
- [[Prandi rijeka|Prandi]]
- [[Preedi]]
- [[Pühajõgi]] (Ida-Virumaa)
- [[Pühajõgi]] (Saaremaa)
- [[Punapea]]
- [[Purtse rijeka|Purtse]]

==R==
[[Raasiku rijeka|Raasiku]]
- [[Rannametsa]]
- [[Rannamõisa rijeka|Rannamõisa]] 
- [[Rannapungerja rijeka|Rannapungerja]] 
- [[Räpu]] 
- [[Raudna rijeka|Raudna]] 
- [[Reiu rijeka|Reiu]]
- [[Reopalu]]
- [[Retla]]
- [[Riguldi]]

==S==
[[Saarjõgi]]
- [[Saki rijeka|Saki]]
- [[Saku rijeka|Saku]]
- [[Salajõgi]] 
- [[Salla rijeka|Salla]]
- [[Salme rijeka|Salme]]
- [[Sämi]]
- [[Sauga rijeka|Sauga]]  
- [[Selja rijeka|Selja]] 
- [[Sigaste potok]]
- [[Sillaorsa]]
- [[Sitapätsi]]
- [[Sõmeru rijeka|Sõmeru]]
- [[Soodla rijeka|Soodla]] 
- [[Sõtke rijeka|Sõtke]]
- [[Struuga rijeka|Struuga]] (Jaama)
- [[Surju potok]]
- [[Surjupera potok]]
- [[Suuremõisa rijeka|Suuremõisa]]

==T==
[[Taebla rijeka|Taebla]] 
- [[Tagajõgi]] 
- [[Tänassilma rijeka|Tänassilma]]
- [[Tarvastu rijeka|Tarvastu]]
- [[Tatra rijeka|Tatra]]
- [[Teenuse]]
- [[Timmkanal]] 
- [[Tirtsi]]
- [[Tiskre potok]] 
- [[Tõdva rijeka|Tõdva]]
- [[Tõlla potok]]
- [[Toolse rijeka|Toolse]]
- [[Topi rijeka|Topi]]
- [[Tori rijeka|Tori]]
- [[Tõrvajõgi]]
- [[Tõrvanõmme potok]]
- [[Tõstamaa rijeka|Tõstamaa]]
- [[Treppoja]] 
- [[Tuhala rijeka|Tuhala]]
- [[Tuudi]]

==U==
[[Ulila]]
- [[Umbusi]] 
- [[Ura rijeka|Ura]]
- [[Uueveski potok]]

==V==
[[Vääna rijeka|Vääna]] 
- [[Vaemla]] 
- [[Vaidava]]
- [[Väike Emajõgi]] 
- [[Vainupea rijeka|Vainupea]]
- [[Valgejõgi]] 
- [[Valuoja]]
- [[Vändra rijeka|Vändra]]
- [[Vara potok]]
- [[Vardi rijeka|Vardi]]
- [[Vardja rijeka|Vardja]]
- [[Varsaallika potok]]
- [[Värska potok]] 
- [[Vasalemma rijeka|Vasalemma]] 
- [[Vaskjõgi]]
- [[Veelikse potok]]
- [[Velise rijeka|Velise]] 
- [[Vigala rijeka|Vigala]] 
- [[Vihterpalu rijeka|Vihterpalu]] 
- [[Visela]]
- [[Visula]]
- [[Vodja]]
- [[Võhandu rijeka|Võhandu]] 
- [[Võhkse]]
- [[Võhu]]
- [[Võlupe]]
- [[Vorsti rijeka|Vorsti]]
- [[Võsu rijeka|Võsu]]

==Reference==
*[https://web.archive.org/web/20020903095816/http://estonica.org/eng/lugu.html?menyy_id=422&amp;kateg=10&amp;alam=70&amp;leht=5#1866 Estonica: The hydrographic network]
*{{cite book |title=Eesti maastikud |last=Arold |first=Ivar |authorlink= |coauthors= |year=2005 |publisher=[[Tartu University Press]] |location=Tartu |isbn=9949110289 |page=52 |pages=453 |url= |language=Estonian}}

{{stub-geog}}
{{Commonscat|Rivers of Estonia}}
{{Spisak rijeka u Evropi}}

[[Kategorija:Rijeke u Estoniji| ]]
[[Kategorija:Spiskovi rijeka po državama|Estonija]]</text>
      <sha1>gtnwzp839arm7okoortktgvswdss3wl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Argeș (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67744</id>
    <revision>
      <id>3839058</id>
      <parentid>3513946</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:16:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Dunava]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1935" sha1="lhaw594meiuxekqhq6fnz2s5r3qmd36" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka |
ime = Argeș |
slika = Arges.Mihailesti-Cornetu.jpg|
opis = Argeș kod Mihăilești-Cornetua|
dužina = 350 | 
nadmorska visina izvora = 2.030|
površina sliva = 12.600 |
izvor = planine Făgăraș ([[Karpati]]) |
ušće = [[Dunav]] kod [[Oltenița|Oltenițe]] |
pritoke = [[Buda (rijeka)|Buda]], [[Limpedea]], [[Chiciura]], [[Râncaciov]], [[Dâmbovița]], [[Capra]], [[Cumpăna]] |
države kroz koje protiče = [[Rumunija]] |
gradovi kroz koje protiče = [[Curtea de Argeș]], [[Pitești]] |
sliv = [[Crno more|Crnomorski sliv]] |
plovna = |
}}
[[Datoteka:Raul Arges.png|mini|lijevo|200px|Argeș na karti Rumunije (ružičasta)]]
'''Argeș''' ({{hu|Argyas}}) jest [[rijeka]] u južnoj [[Rumunija|Rumuniji]]. Izvire u [[planina]]ma [[Făgăraș]], u južnim [[Karpati]]ma, i ulijeva se u [[Dunav]].

== Etimologija ==
Argeș je poznat iz [[antika|antičkih]] vremena po [[latinski jezik|latinskom]] nazivu ''Ordessus'', a zabilježio ga je i [[Herodot]].&lt;ref&gt;http://classics.mit.edu/Herodotus/history.4.iv.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629071015/http://classics.mit.edu/Herodotus/history.4.iv.html |date=29. 6. 2011 }} Herodot: ''Historija'', knj. IV&lt;/ref&gt; Etimologija imena nije poznata. Obično se misli da je izvedena od antičkog imena, preko rekonstruiranog naziva ''Argessis''. Alternativno, moguće je da se ime rijeke izvodi iz [[pečeneški jezik|pečeneškog jezika]] od riječi ''argiș'', što znači ''visoko mjesto'', dok se prvi put spominje 1369. pod imenom ''Argyas'', 1379. kao ''Argies'', a 1427. kao ''Arghiş''.&lt;ref&gt;Alexandru Madgearu: ''Români și pecenegi în sudul Transilvaniei'', u ''Relaţii interetnice în Transilvania'', Sec VI-XIII, Editura Economică, str. 117.&lt;/ref&gt;

== Gradovi ==
* [[Pitești]]
* [[Curtea de Argeș]]

== Reference ==
{{reference}}

{{Commonscat|Argeș River}}
{{Dunav}}

[[Kategorija:Rijeke u Rumuniji]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]</text>
      <sha1>lhaw594meiuxekqhq6fnz2s5r3qmd36</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paramore</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69922</id>
    <revision>
      <id>3838986</id>
      <parentid>3802902</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:18:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26777-80</username>
        <id>180948</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članovi grupe */</comment>
      <origin>3838986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7865" sha1="e76wnhbr1arat70qvzj6me3gxlewmd3" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija muzičar
| ime               = Paramore
| slika             = Paramore Hayley Williams03.jpg
| pozadina          = skupina
| porijeklo         = [[Franklin, Tennessee|Franklin]], [[Tennessee]], [[SAD]]
| žanr              = [[Pop punk]]&lt;br /&gt;[[Power pop]]&lt;br /&gt;[[Pop rock]]&lt;br /&gt;[[Alternative rock]]
| karijera          = 2004 - sada
| izdavač           = [[Fueled by Ramen]]&lt;br /&gt;[[Atlantic Records|Atlantic]]
| trenutni_članovi  = [[Hayley Williams]]&lt;br /&gt;[[Josh Farro]]&lt;br /&gt;[[Jeremy Davis]]&lt;br /&gt;[[Zac Farro]]
| bivši_članovi     =
| album1            = [[All We Know Is Falling]]
| godina1           = [[2005]]
| album2            = [[The Summer Tic EP]]
| godina2           = [[2006]]
| najnoviji_album   = [[Riot!]]
| godina3           = [[2007]]
}}
'''Paramore''' (izgovara se: &quot;Par-a-more&quot;) je za [[Grammy]] nominavana [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[pop rock]]&lt;ref name=&quot;poprock&quot;&gt;{{cite web| title= Paramore| publisher= mp3.com| url= http://www.mp3.com/artist/paramore/summary/| access-date= 12. 10. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20080124174716/http://www.mp3.com/artist/paramore/summary/| archive-date=24. 1. 2008| url-status= dead}}&lt;/ref&gt; grupa formirana u [[Franklin, Tennessee]] [[2004]]. godine. Nakon nekoliko promijena članova, Paramore se sada čine Hayley Williams ([[vokal]]/[[klavijature]]), Josh Farro ([[glavna gitara]]/[[back vokal]]), Jeremy Davis ([[bas-gitara]]), te Zac Farro ([[bubnjevi]]).

== Članovi grupe ==

{|-
! bgcolor=&quot;#E7EBEE&quot; | (2002-2004)&lt;br /&gt;Originalna postava
|
* '''Hayley Williams''' - vokal, klavijature
* '''Josh Farro''' - glavna gitara, back vokal
* '''Jeremy Davis''' - [[bas-gitara]]
* '''Zac Farro''' - [[bubnjevi]]
|-
! bgcolor=&quot;#E7EBEE&quot; | (2004-2005)
|
* '''Hayley Williams''' - vokal, klavijature
* '''Josh Farro''' - glavna gitara, back vokal
* '''Jason Bynum''' - ritam giatara
* '''Jeremy Davis''' - bas-gitara
* '''Zac Farro''' - bubnjevi
|-
! bgcolor=&quot;#E7EBEE&quot; | (2005)
|
* '''Hayley Williams''' - vokal, klavijature
* '''Josh Farro''' - glavna gitara, back vokal
* '''Jason Bynum''' - ritam gitara
* '''John Hembree''' - bas-gitara
* '''Zac Farro''' - bubnjevi
|-
!  bgcolor=&quot;#E7EBEE&quot; | (2005)
|
* '''Hayley Williams''' - vokal, klavijature
* '''Josh Farro''' - glavna gitara, back vokal
* '''Jason Bynum''' - ritam gitara
* '''Jeremy Davis''' - bas-gitara
* '''Zac Farro''' - bubnjevi
|-
! bgcolor=&quot;#E7EBEE&quot; | (2005-2007)
|
* '''Hayley Williams''' - vokal, klavijature
* '''Josh Farro''' - glavna gitara, backing vocals
* '''Hunter Lamb''' - rhythm guitar
* '''Jeremy Davis''' - bas-gitara
* '''Zac Farro''' - drums
|-
! bgcolor=&quot;#E7EBEE&quot; | (2007)
|
* '''Hayley Williams''' - vokal, klavijature
* '''Josh Farro''' - glavna gitara, back vokal
* '''Jeremy Davis''' - bas-gitara
* '''Zac Farro''' - drums
|-
! bgcolor=&quot;#E7EBEE&quot; | (2007-2010)
|
* '''Hayley Williams''' - vokal, klavijature
* '''Josh Farro''' - glavna gitara, back vokal
* '''Jeremy Davis''' - bas-gitara
* '''Zac Farro''' - bubnjevi
* '''Taylor York''' - ritam gitara
|-
! bgcolor=&quot;#E7EBEE&quot; | (2010-2015)
|
* '''Hayley Williams''' - vokal, klavijature
* '''Jeremy Davis''' - bas-gitara
* '''Taylor York''' - ritam gitara
|-
!(2015-2017)
|
* '''Hayley Williams''' - vokal, klavijature
* '''Taylor York''' - ritam gitara
|-
!(2017-sadašnjost)
|
* '''Hayley Williams''' - vokal, klavijature
* '''Taylor York''' - ritam gitara

* '''Zac Farro''' - bubnjevi
|}

== Diskografija ==

=== Albumi ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| Year
! rowspan=&quot;2&quot;| Album
! colspan=&quot;4&quot;| Peak chart positions
|-
! &lt;small&gt;[[Billboard 200]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;[[Top Heatseekers]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;[[UK Albums Chart]]&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;[[ARIA Charts|Australia]]&lt;/small&gt;
|-
| [[2005 in music|2005]]
| ''[[All We Know Is Falling]]''
| -
| 30
| 120
| -
|-
| [[2006 in music|2006]]
| ''[[The Summer Tic EP]]''
| -
| -
| -
| -
|-
| [[2007 in music|2007]]
| ''[[Riot!]]''
| 15
| -
| 24
| 41
|-
| [[2009 in music|2009]]
| ''Brand New Eyes''
| -
| -
| -
| -
|-
| [[2013 in music|2013]]
| ''Paramore''
| -
| -
| -
| -
|-
| [[2017 in music|2017]]
| ''After Laughter''
| -
| -
| -
| -
|-
|}

=== Singlovi ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! width=&quot;28&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Godine
! width=&quot;200&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Naslov
! colspan=&quot;11&quot;| Pozicija na ljestvicama
! width=&quot;150&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Album
|-
! width=&quot;26&quot;| &lt;sup&gt;[[Billboard Hot 100|U.S.&lt;br /&gt;Hot 100]]&lt;/sup&gt;
! width=&quot;26&quot;| &lt;sup&gt;[[Pop 100|U.S.&lt;br /&gt;Pop 100]]&lt;/sup&gt;
! width=&quot;26&quot;| &lt;sup&gt;[[Hot Modern Rock Tracks|U.S.&lt;br /&gt;Mod. Rock]]&lt;/sup&gt;
! width=&quot;26&quot;| &lt;sup&gt;[[Hot Digital Songs|U.S.&lt;br /&gt;Digital]]&lt;/sup&gt;
! width=&quot;26&quot;| &lt;sup&gt;[[Canadian Hot 100|CAN&lt;br /&gt;Hot 100]]&lt;/sup&gt;
! width=&quot;26&quot;| &lt;sup&gt;[[UK Singles Chart|UK]]&lt;/sup&gt;
! width=&quot;26&quot;| &lt;sup&gt;[[UK Rock Chart]]&lt;/sup&gt;
! width=&quot;26&quot;| &lt;sup&gt;[[ARIA Charts|AUS]]&lt;/sup&gt;
! width=&quot;26&quot;| &lt;sup&gt;[[Portugal|POR]]&lt;/sup&gt;
! width=&quot;26&quot;| &lt;sup&gt;[[Dutch Top 40|NET]]&lt;/sup&gt;
! width=&quot;26&quot;| &lt;sup&gt;[[German Singles Chart|GER]]&lt;/sup&gt;
|-
|-
| rowspan=&quot;2&quot; valign=&quot;top&quot;|[[2005 u muzici|2005]]
| &quot;[[Pressure (Paramore pjesma)|Pressure]]&quot;
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|62
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
| rowspan=&quot;3&quot;|''[[All We Know Is Falling]]''

|-
| &quot;[[Emergency (pjesma)|Emergency]]&quot;
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|-
| rowspan=&quot;1&quot; valign=&quot;top&quot;|[[2006 u muzici|2006]]
|  &quot;[[All We Know]]&quot; 
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|-
| rowspan=&quot;3&quot;|[[2007 u muzici|2007]]
| &quot;[[Misery Business]]&quot; &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|align=&quot;center&quot;|26
|align=&quot;center&quot;|16
|align=&quot;center&quot;|3
|align=&quot;center&quot;|11
|align=&quot;center&quot;|70
|align=&quot;center&quot;|17
|align=&quot;center&quot;|31
|align=&quot;center&quot;|65
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|28
|align=&quot;center&quot;|79
| rowspan=&quot;4&quot;|''[[Riot!]]''

|-
| &quot;[[Hallelujah (Paramore pjesma)|Hallelujah]]&quot; &lt;small&gt;(UK singl)&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|139
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|-
| &quot;[[Crushcrushcrush]]&quot;
|align=&quot;center&quot;|54
|align=&quot;center&quot;|43
|align=&quot;center&quot;|4
|align=&quot;center&quot;|41
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|61
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|6
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|-
| rowspan=&quot;1&quot;|[[2008 u muzici|2008]]
| &quot;[[That's What You Get]]&quot;
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|align=&quot;center&quot;|-
|}
&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; Na početku 2008.&quot;Misery Business&quot; ponovo je objavljena u [[Evropa|Evropi]] zbog loše pozicije na top-listama.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak power pop izvođača]]
* [[Spisak pop punk grupa]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Paramore}}
* [http://www.paramore.net/ Službeni sajt]
* [http://paramoreband.livejournal.com/ Paramore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080908070216/http://paramoreband.livejournal.com/ |date=8. 9. 2008 }} na ''[[LiveJournal]]u''
* [https://web.archive.org/web/20110924220303/http://www.bebo.com/Paramore Paramore] na ''[[Bebo|Bebu]]''
* [https://web.archive.org/web/20080315181310/http://www.purevolume.com/PARAMORE Paramore] na ''[[PureVolume]]u''

{{Grammy - rok-album}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 2004.]]
[[Kategorija:Američke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Power pop grupe]]
[[Kategorija:Pop-pank grupe]]
[[Kategorija:Grammy za najbolji rok-album]]</text>
      <sha1>e76wnhbr1arat70qvzj6me3gxlewmd3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Begej</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70423</id>
    <revision>
      <id>3839098</id>
      <parentid>3654703</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:56:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3623" sha1="33gelrrod36oq19vqmlmnv001pbc7vq" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   =
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =ZrenjaninBegej.JPG
| opis_slike            =Begej protiče kroz Zrenjanin
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                =
| zastava_države        =
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = 
&lt;!-- *** Nešto što pripada ovaj dio *** --&gt;
| matični               =
| grad                  =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        =
| pritoke_lijevo1       =
| pritoke_desno         =
| pritoke_desno1        =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 =
| izvor_položaj         = | izvor_regija = | izvor_država =
| izvor_visina          =
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor1                =
| izvor1_položaj        = | izvor1_regija  = | izvor1_država  =
| izvor1_visina         =
| source1_lat_d         = | source1_lat_m = | source1_lat_s = | source1_lat_NS =
| source1_long_d        = | source1_long_m = | source1_long_s = | source1_long_EW =
| izvor_sliv            =
| izvor_sliv_lokacija   = | izvor_sliv_regija = | izvor_sliv_država =
| izvor_sliv_visina     =
| source_confluence_lat_d = | source_confluence_lat_m = | source_confluence_lat_s = | source_confluence_lat_NS =
| source_confluence_long_d = | source_confluence_long_m = | source_confluence_long_s = | source_confluence_long_EW =
| ušće                  =
| ušće_položaj          = | ušće_regija = | ušće_država =
| ušće_visina           =
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            =
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 =
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = 
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}

'''Begej''' ([[rumunski|rum]]. ''Bega'') je rijeka u [[Rumunija|Rumuniji]] i [[Srbija|Srbiji]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://publikacije.stat.gov.rs/G2017/PdfE/G20172022.pdf|title=Statistički godišnjak Republike Srbije 2017|pages=17}}&lt;/ref&gt;

Izvire u planinama [[Poiana Ruscă]], koje su dio [[Karpati|Karpata]]. Teče kroz rumunske gradove [[Făget]] i [[Temišvar]], a u Srbiji kroz [[Žitište]], [[Banatski Dvor]], [[Zrenjanin]], [[Titel]] i druga manja mjesta.

Begej se uljeva u [[Tisa (rijeka)|Tisu]] kod [[Titel]]a.

Dužina Begeja iznosi 244 [[km]], a od toga kroz Srbiju teče 76&amp;nbsp;km, a kroz Rumuniju 178&amp;nbsp;km.
{{Commonscat|Bega/Begej}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://web.archive.org/web/20221012235247/https://www.riversnetwork.org/rbo/index.php/river-blogs/east-europe/itemlist/category/1019-tisza
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Rumuniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>33gelrrod36oq19vqmlmnv001pbc7vq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bakarski zaliv</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70773</id>
    <revision>
      <id>3839291</id>
      <parentid>3767016</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:30:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1396" sha1="n6ljimeftgkuolvg0be32lj273jmtfp" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bakarski zaljev-002.jpg|mini|desno|300px|Bakarski zaliv]]
'''Bakarski zaliv'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pomorska.lzmk.hr/Natuknica?id=509|title=Pomorska enciklopedija|website=pomorska.lzmk.hr|access-date=29. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; je zaliv u [[Kvarner]]u, u sjevernom [[Jadran]]u, južno od grada [[Rijeka (grad)|Rijeke]].

U zalivu se nalaze 2 naselja - grad [[Bakar (naselje)|Bakar]] na sjeveru te mjesto [[Bakarac]] na jugu. Na izlazu iz zaliva je grad [[Kraljevica]]. U zaleđu Bakra se nalazi slobodna industrijska zona Kukuljanovo. U zalivu se nalazi terminal za rasute terete Luke Rijeka, za ugalj i željeznu rudu. Godišnji kapacitet je 4 miliona tona, i prima brodove &quot;Capesize&quot; klase. Predviđeno je proširivanje kapaciteta luke Bakar izgradnjom terminala za automobile.

Zalivom prolazi [[jadranska magistrala]].

Bakarski zaliv je dugo bio poznat po velikoj zagađenosti koju je stvarala [[koks]]ara u Bakru, koja je zatvorena krajem 20. vijeka.
 
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.vecernji.hr/biznis/gradi-se-rijecki-suhi-dok-250-milijuna-dugom-selu-clanak-234557
[[Datoteka:BakarPanorama.jpg|mini|567x567px|Bakar i Bakarski zaliv, panorama.|centar]]

{{Hidrografija Hrvatske}}
{{commons|Category:Bay of Bakar}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]
[[Kategorija:Zalivi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Zalivi Jadranskog mora]]</text>
      <sha1>n6ljimeftgkuolvg0be32lj273jmtfp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sutla</title>
    <ns>0</ns>
    <id>73228</id>
    <revision>
      <id>3839029</id>
      <parentid>3673522</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:59:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Save]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1362" sha1="dgol0gcmvpsedmghelr4sa6330e2pkg" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Sutla
| slika                      = Rijeka Sutla Zelenjak.jpg
| opis                       = Sutla u [[Zelenjak]]u
| dužina                     = 91
| nadmorska visina izvora    = 
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 581
| izvor                      = [[Maceljska gora]]
| ušće                       = [[Sava]]
| pritoke                    = 
| države kroz koje protiče   = [[Slovenija]], [[Hrvatska]]
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crno more|crnomorski]]
| plovna                     = 
}}
'''Sutla''' ({{sl|Sotla}}) jest [[granica|granična]] [[rijeka]] [[Granica između Hrvatske i Slovenije|između]] [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Ukupna dužina joj je oko 91&amp;nbsp;km, od toga u Hrvatskoj 89&amp;nbsp;km. Izvor joj je u Sloveniji, na južnim obroncima [[Maceljska gora|Maceljske gore]]. Ulijeva se u [[Sava|Savu]] te pripada [[Crno more|crnomorskom]] slivu.

Na području općine [[Zagorska Sela]] i slovenske općine [[Podčetrtek]] 2005. osnovana je turistička zona ''Sutla – dolina izvora zdravlja''.

{{stub-geog}}
{{Commonscat|Sutla}}
{{Sava}}
{{Hidrografija Slovenije}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]</text>
      <sha1>dgol0gcmvpsedmghelr4sa6330e2pkg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839110</id>
      <parentid>3839029</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:20:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Pogranične rijeke]]; +[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839110</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1440" sha1="hcp53xn3arvrwdsoq0kunjvkmkrrgiq" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Sutla
| slika                      = Rijeka Sutla Zelenjak.jpg
| opis                       = Sutla u [[Zelenjak]]u
| dužina                     = 91
| nadmorska visina izvora    = 
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 581
| izvor                      = [[Maceljska gora]]
| ušće                       = [[Sava]]
| pritoke                    = 
| države kroz koje protiče   = [[Slovenija]], [[Hrvatska]]
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crno more|crnomorski]]
| plovna                     = 
}}
'''Sutla''' ({{sl|Sotla}}) jest [[granica|granična]] [[rijeka]] [[Granica između Hrvatske i Slovenije|između]] [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Ukupna dužina joj je oko 91&amp;nbsp;km, od toga u Hrvatskoj 89&amp;nbsp;km. Izvor joj je u Sloveniji, na južnim obroncima [[Maceljska gora|Maceljske gore]]. Ulijeva se u [[Sava|Savu]] te pripada [[Crno more|crnomorskom]] slivu.

Na području općine [[Zagorska Sela]] i slovenske općine [[Podčetrtek]] 2005. osnovana je turistička zona ''Sutla – dolina izvora zdravlja''.

{{stub-geog}}
{{Commonscat|Sutla}}
{{Sava}}
{{Hidrografija Slovenije}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>hcp53xn3arvrwdsoq0kunjvkmkrrgiq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru</title>
    <ns>0</ns>
    <id>74561</id>
    <revision>
      <id>3839385</id>
      <parentid>3838380</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:05:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edis Suta</username>
        <id>180860</id>
      </contributor>
      <comment>Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru je javni univerzitet koji se nalazi u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Osnovan je 1977. godine i nosi ime po bosanskohercegovačkom i jugoslovenskom političaru Džemalu Bijediću rođenom u Mostaru. Sastoji se od osam fakulteta.</comment>
      <origin>3839385</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12496" sha1="mhvdfx8t53y9c9sfk219y9fqplxilul" xml:space="preserve">{{Infokutija univerzitet
| naziv                = Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru
| slika                = Univerzitet Džemal Bijedić logo.png
| latinsko_ime         = Universitas Studiorum Mostariensis
| moto                 = 
| motobos              = 
| osnovan              = 11. februar 1977.
| vrsta                = [[Javni univerzitet]]
| krovna               = 
| vjerska_pripadnost   = 
| akademska_pripadnost = 
| izdaci               = 
| budžet               = 
| rukovodilac          = 
| chairman             = 
| chairperson          = 
| chancellor           = 
| predsjednik          = 
| potpredsjednik       = 
| vice_chancellor      = 
| rektor               = Prof. dr. Alena Huseinbegović
| prorektor            = 
| dekan                = 
| direktor             = 
| vođa_titula          = 
| akademsko_osoblje    = 
| admin_osoblje        = 
| studenti             = 
| dodipl               = 
| dipl                 = 
| doktorat             = 
| ostali               = 
| lokacija             = USRC Midhat Hujdur Hujka
Univerzitetski kampus; Sjeverni logor bb; Mostar
| grad                 = [[Mostar]]
| savezna_država       = 
| provincija           = 
| država               = [[Bosna i Hercegovina]]
| koor                 = 
| kampus               = [[Urbani]]
| prijašnja_imena      = 
| slobodna_oznaka      = 
| boje                 = 
| atletika             = 
| sportovi             = 
| nadimak              = 
| maskota              = 
| udruženja            = [[Asocijacija univerziteta Evrope]]
| web-sajt             = [http://www.unmo.ba unmo.ba]
| logo                 = 
| pushin_map           = 
| fusnote              = 
}}
'''Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; Mostar''' osnovan je 11. februara 1977.&lt;ref&gt;Ivo Cecić, gl. ur., v. d., ''Enciklopedija Jugoslavije'', sv. 2 : ''Bje'' &amp;mdash; ''Crn'', Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1982, str. 324.&lt;/ref&gt; i djeluje kao [[javni univerzitet]]. . Univerzitet se nalazi u [[Mostar]]u i sastoji se od 8 fakulteta.

[[File:University &quot;Džemal Bijedić&quot; of Mostar - Entrance to Rektorat building and bust of Džemal Bijedić.jpg|mini|desno|100px|Ulaz u zgradu Rektorata Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru sa bistom bosanskohercegovačkog i jugoslovenskog državnika Džemala Bijedića u prvom planu]]
Savremeni proces visokog obrazovanja u Mostaru započeo je 1950. godine otvaranjem Više pedagoške škole, zatim Više tehničke škole, mašinske struke 1959. godine i Više poljoprivredne škole 1960. godine. Odjeljenja Pravnog i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu formirana su 1970. godine, a 1976. prerasla su u samostalne fakultete.

Članovi Skupštine opštine Mostar su na sjednici održanoj 24. 2. 1975. donijeli &quot;Zaključak o organiziranju pripremnih radnji za formiranje univerziteta u Mostaru&quot;. Na osnovu Zaključka, Skupština je 16. maja 1975. godine. donijela &quot;Rješenje o obrazovanju inicijativnog odbora za osnivanje univerziteta u Mostaru.&quot;

Prva konstituirajuća sjednica Skupštine Univerziteta održana je 11. februara 1977. godine i na njoj je donesena odluka da zvanično ime Univerziteta u Mostaru bude Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru. Nedugo nakon toga, 14. februara 1977. godine, u Velikoj sali Narodnog pozorišta Mostar, svečano je obilježeno proglašenje i početak rada Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot;.

Akademske 1977/78. godine Univerzitet počinje s radom kao samostalna visokoškolska institucija koju su sačinjavali: Ekonomski fakultet, Građevinski fakultet, Mašinski fakultet, Pravni fakultet, Pedagoška akademija. Pored fakulteta, u sastav Univerziteta su ušli instituti, zavodi i razvojni centri iz Hercegovine: Istraživačko-Razvojni institut SOUR-a APRO Hercegovina, Institut za korištenje i zaštitu voda na kršu RO Hidroelektrane na Trebišnjici, Institut za studijsko-razvojne poslove RO Hidroelektrane na Neretvi, Zavod za razvoj privrede, Institut zaštite, Duvanski institut

U periodu rata u Bosni i Hercegovini Univerzitet ostaje bez cjelokupne infrastrukture i velikog dijela nastavnog kadra, što dovodi do kratkotrajnog prekida obrazovnog procesa. Godine 1993. godine, kada se stvorio minimum uslova, Univerzitet nastavlja s radom, te se 19. decembra 1993. godine donosi Odluka o izboru članova Savjeta Univerziteta.

Savjet Univerziteta 12. januara 1994. godine donosi Odluku o imenovanju dekana visokoškolskih ustanova, a 20. januara 1994. godine Odluku o imenovanju rektora Univerziteta i za rektora imenuje Kerima Slipičevića, redovnog profesora Građevinskog fakulteta.

Tokom ratnih dejstava nastava se izvodi u prostorijama koje je Univerzitetu na raspolaganje stavilo Ratno predsjedništvo opštine Mostar, da bi nakon završetka rata Univerzitet na raspolaganje dobio bivšu kasarnu JNA u Sjevernom logoru.

Univerzitet je integrisana i akreditovana visokoškolska institucija koja u svom sastavu ima osam organizacionih jedinica: Agromediteranski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet humanističkih nauka, Fakultet informacijskih tehnologija, Građevinski fakultet, Mašinski fakultet, Nastavnički fakultet i Pravni fakultet. Na Univerzitetu studira studira probližno 5.000 studenata, upisanih na 26 studijskih programa na prvom, 20 studijskih programa na drugom i tri studijska programa na trećem ciklusu studija. U nastavnom procesu sudjeluje više od 200 nastavnika i saradnika, te administrativnog i tehničkog osoblja i oko 150 spoljnih saradnika.

== Agromediteranski fakultet ==
{{Glavni|Agromediteranski fakultet u Mostaru}}
Agromediteranski fakultet je je kao nastavno-naučna visokoobrazovna institucija započeo sa radom 1997/1998. akademske godine. Početak rada se javlja kao potreba regije za mladim stručnjacima, koji će u agroekološkim uslovima submediteranskog dijela BiH razvijati specifičnu voćarsko-vinogradarsku i povrtlarsko-cvjećarsku proizvodnju. Planovi i programi Agromediteranskog fakulteta su napravljeni sa ciljem da pruže znanje i vještine iz oblasti specifičnih mediteranskih kultura i uvođenja novih tehnologija uzgoja. Fakultet je smješten u Univerzitetskom sportsko-rekreacionom centru &quot;Midhad Hujdur – Hujka&quot; u dvije zgrade s ukupnom površinom od oko 1000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Osim učioničkog prostora, Fakultet posjeduje i laboratorije u kojima se obavlja nastavna,  naučno-istraživačka i stručna djelatnost putem osnovnih i primijenjenih istraživanja, studija i projekata.

Osim laboratorija, nastavnicima i studentima su na raspolaganju i dva staklenika površine od po 150 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; za naučno-istraživački rad osoblja i za vježbe studenata, te 1 ha obradivog zemljišta kao poligon za praktičnu nastavu.

====Studijski programi====

* voćarsko-vinogradarski;
* povrtlarsko-cvjećarski;
* ekologija i upravljanje okolišom u poljoprivredi;
* hortikulturni inžinjering
* biotehnika
* nutricionizam

== Fakultet humanističkih nauka ==
Dana 25. marta 2002. godine Odlukom Savjeta Univerziteta “Džemal Bijedić”, zvanično je osnovan Fakultet humanističkih nauka.

Prvi koraci u pravcu osnivanja Fakulteta napravljeni su 1999. godine, kada je formiran Studij za jezike. Svoje djelovanje tada su započela dva odsjeka:

* Odsjek za bosanski jezik i književnost, kao dvopredmetni četverogodišnji studij,
* Odsjek za engleski jezik i književnost, kao trogodišnji studij.

Danas u okviru Fakulteta humanističkih nauka djeluju:
* Odsjek za bosanski jezik i književnost
* Odsjek za engleski jezik i književnost
* Odsjek za turski jezik i književnost
* Odsjek za njemački jezik i književnost
* Odsjek za historiju
* Studijski program žurnalistika i odnosi s javnošću

== Fakultet informacijskih tehnologija (FIT) ==
Fakultet informacijskih nauka (FIT) osnovan je 1997, kao Studij informatike u trajanju od dvije godine. Dodiplomski studij se realizuje na dva načina i to: na klasičnom sistem i na sistemu učenja na daljinu, te je FIT prva institucija koja je uvela i aktivno realizuje ovakav sistem podučavanja studenata u Bosni i Hercegovini. Studiji koje je moguće pohađati su:

* razvoj softvera
* softverski inžinjering

== Ekonomski fakultet ==
Ekonomski fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru je nastao 1971. godine kao odjeljenje Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, da bi 1976. godine prerastao u samostalnu visokoškolsku obrazovnu instituciju. Od 1996. godine Ekonomski fakultet zajedno s ostalim članicama Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru koristi objekte ranije kasarne Sjeverni logor. Ekonomski fakultet izvodi nastavni proces u zgradi u okviru univerzitetskog kampusa u Sjevernom logoru, a u njegovom sastavu djeluju Institut za ekonomska istraživanja (naučno-istraživački rad za potrebe trećih lica), Centar za permanentno obrazovanje i Centar za mala i srednja preduzeća.

Na Fakultetu su organizovani:
* diplomski/master studij uz mogućnost specijalizacije u tri oblasti – Poslovni menadžment, Menadžment finansija i Računovodstvo i revizija.
* dodiplomski studij u četverogodišnjem trajanju
* zajednički master studij sa Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu

==Građevinski fakultet==
Građevinski fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru je osnovan 1978. godine. Tokom rata nastava sa manjim brojem studenata se izvodila u Mostaru, u muzeju &quot;Džemal Bijedić&quot; te u Jablanici i Konjicu. Od 1996. godine zajedno s ostalim fakultetima Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru, Građevinski fakultet je smješten u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) &quot;Midhat Hujdur Hujka&quot; Fakultet izvodi nastavu u novoj zgradi u kojoj se nalazi i Zavod za projektovanje i ispitivanje materijala i konstrukcija (ZPIMK) s laboratorijom, na sva tri ciklusa studija: dodiplomski, master i doktorski studij, te broji preko 400 redovnih studenata.

== Mašinski fakultet ==
Visoke tehničke škole mašinske struke (VTŠMS) osnovana je 11. novembra 1959, a veliki broj nastavnog i asistentskog kadra je angažovan iz kombinata &quot;SOKO&quot;. U julu 1968. godine primljena je u sastav tada jedinog univerziteta u SR Bosni i Hercegovini - Univerziteta u Sarajevu. VTŠMS postaje odjeljenje za mašinstvo u Mostaru u sklopu Mašinskog fakulteta u Sarajevu 1970. godine.

Odluka da se Odjeljenje za mašinstvo u Mostaru izdvoji iz sastava Mašinskog fakulteta u Sarajevu donesena je 28. novembra 1975. godine, pri čemu je formiran samostalni Mašinski fakultet u Mostaru, koji je od 11. februara 1977. godine zajedno s Pravnim i Ekonomskim fakultetom, te Pedagoškom akademijom činio Univerzitet u Mostaru. Od decembra 1993.  nastava se organizuje u Mostaru, zatim od 1994. godine u Jablanici, a 1995. i u Konjicu.

Od 1996. godine Mašinski fakultet je smješten u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) &quot;Midhat Hujdur Hujka&quot;. Nastaa se izvodi na tri ciklusa studija: dodiplomski, diplomski/master studij i doktorski studij.

==Nastavnički fakultet==
Nastavnički fakultet je pravni sljedbenik Pedagoške akademije, najstarije članice Univerziteta, koja je osnovana  1950. kao Viša pedagoška škola, da bi 1970. bila transformisana u Pedagošku akademiju u Mostaru. 2002/2003. godine Pedagoška akademija prerasta u Nastavnički fakultet, koji danas organizuje nastavu u tri ciklusa studija. U okviru Nastavničkog fakulteta djeluju sljedeći odsjeci: 
* Biologija
* Hemija
* Pedagogija
* Psihologija
* Razredna nastava
* Sociologija
* Sport i zdravlje

== Pravni fakultet ==
Pravni fakultet je osnovan 1971. godine kao Odjeljenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a 1976. godine postaje samostalna obrazovna ustanova. Činio je jednu od prvih članica Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru. Od 1996. godine zajedno sa ostalim fakultetima nalazi se  u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) &quot;Midhat Hujdur Hujka&quot; . Nastava se izvodi na tri ciklusa studija: dodiplomski, diplomski/master i doktorski studij.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak univerziteta u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.unmo.ba/ Službena stranica]

{{Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru}}
{{Univerziteti u BiH}}

[[Kategorija:Asocijacija univerziteta Evrope]]
[[Kategorija:Javni univerziteti]]
[[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Mostaru]]
[[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; Mostar|Mostar]]
[[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1977.]]
[[Kategorija:Visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>mhvdfx8t53y9c9sfk219y9fqplxilul</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839386</id>
      <parentid>3839385</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:16:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edis Suta</username>
        <id>180860</id>
      </contributor>
      <origin>3839386</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12539" sha1="o8f6e44009yl20f1aix4elc1ivana4g" xml:space="preserve">&lt;ref&gt;&lt;/ref&gt;{{Infokutija univerzitet
| naziv                = Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru
| slika                = Univerzitet Džemal Bijedić logo.png
| latinsko_ime         = Universitas Studiorum Mostariensis
| moto                 = 
| motobos              = 
| osnovan              = 11. februar 1977.
| vrsta                = [[Javni univerzitet]]
| krovna               = 
| vjerska_pripadnost   = 
| akademska_pripadnost = 
| izdaci               = 
| budžet               = 
| rukovodilac          = 
| chairman             = 
| chairperson          = 
| chancellor           = 
| predsjednik          = 
| potpredsjednik       = 
| vice_chancellor      = 
| rektor               = Prof. dr. Alena Huseinbegović
| prorektor            = 
| dekan                = 
| direktor             = 
| vođa_titula          = 
| akademsko_osoblje    = 
| admin_osoblje        = 
| studenti             = 
| dodipl               = 
| dipl                 = 
| doktorat             = 
| ostali               = 
| lokacija             = USRC Midhat Hujdur Hujka
Univerzitetski kampus; Sjeverni logor bb; Mostar
| grad                 = [[Mostar]]
| savezna_država       = 
| provincija           = 
| država               = [[Bosna i Hercegovina]]
| koor                 = 
| kampus               = [[Urbani]]
| prijašnja_imena      = 
| slobodna_oznaka      = 
| boje                 = 
| atletika             = 
| sportovi             = 
| nadimak              = 
| maskota              = 
| udruženja            = [[Asocijacija univerziteta Evrope]]
| web-sajt             = [http://www.unmo.ba unmo.ba]
| logo                 = 
| pushin_map           = 
| fusnote              = 
}}
'''Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; Mostar''' osnovan je 11. februara 1977.&lt;ref&gt;Ivo Cecić, gl. ur., v. d., ''Enciklopedija Jugoslavije'', sv. 2 : ''Bje'' &amp;mdash; ''Crn'', Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1982, str. 324.&lt;/ref&gt; i djeluje kao [[javni univerzitet]]. . Univerzitet se nalazi u [[Mostar]]u i sastoji se od 8 fakulteta.https://www.unmo.ba/univerzitet/

[[File:University &quot;Džemal Bijedić&quot; of Mostar - Entrance to Rektorat building and bust of Džemal Bijedić.jpg|mini|desno|100px|Ulaz u zgradu Rektorata Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru sa bistom bosanskohercegovačkog i jugoslovenskog državnika Džemala Bijedića u prvom planu]]
Savremeni proces visokog obrazovanja u Mostaru započeo je 1950. godine otvaranjem Više pedagoške škole, zatim Više tehničke škole, mašinske struke 1959. godine i Više poljoprivredne škole 1960. godine. Odjeljenja Pravnog i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu formirana su 1970. godine, a 1976. prerasla su u samostalne fakultete.

Članovi Skupštine opštine Mostar su na sjednici održanoj 24. 2. 1975. donijeli &quot;Zaključak o organiziranju pripremnih radnji za formiranje univerziteta u Mostaru&quot;. Na osnovu Zaključka, Skupština je 16. maja 1975. godine. donijela &quot;Rješenje o obrazovanju inicijativnog odbora za osnivanje univerziteta u Mostaru.&quot;

Prva konstituirajuća sjednica Skupštine Univerziteta održana je 11. februara 1977. godine i na njoj je donesena odluka da zvanično ime Univerziteta u Mostaru bude Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru. Nedugo nakon toga, 14. februara 1977. godine, u Velikoj sali Narodnog pozorišta Mostar, svečano je obilježeno proglašenje i početak rada Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot;.

Akademske 1977/78. godine Univerzitet počinje s radom kao samostalna visokoškolska institucija koju su sačinjavali: Ekonomski fakultet, Građevinski fakultet, Mašinski fakultet, Pravni fakultet, Pedagoška akademija. Pored fakulteta, u sastav Univerziteta su ušli instituti, zavodi i razvojni centri iz Hercegovine: Istraživačko-Razvojni institut SOUR-a APRO Hercegovina, Institut za korištenje i zaštitu voda na kršu RO Hidroelektrane na Trebišnjici, Institut za studijsko-razvojne poslove RO Hidroelektrane na Neretvi, Zavod za razvoj privrede, Institut zaštite, Duvanski institut

U periodu rata u Bosni i Hercegovini Univerzitet ostaje bez cjelokupne infrastrukture i velikog dijela nastavnog kadra, što dovodi do kratkotrajnog prekida obrazovnog procesa. Godine 1993. godine, kada se stvorio minimum uslova, Univerzitet nastavlja s radom, te se 19. decembra 1993. godine donosi Odluka o izboru članova Savjeta Univerziteta.

Savjet Univerziteta 12. januara 1994. godine donosi Odluku o imenovanju dekana visokoškolskih ustanova, a 20. januara 1994. godine Odluku o imenovanju rektora Univerziteta i za rektora imenuje Kerima Slipičevića, redovnog profesora Građevinskog fakulteta.

Tokom ratnih dejstava nastava se izvodi u prostorijama koje je Univerzitetu na raspolaganje stavilo Ratno predsjedništvo opštine Mostar, da bi nakon završetka rata Univerzitet na raspolaganje dobio bivšu kasarnu JNA u Sjevernom logoru.

Univerzitet je integrisana i akreditovana visokoškolska institucija koja u svom sastavu ima osam organizacionih jedinica: Agromediteranski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet humanističkih nauka, Fakultet informacijskih tehnologija, Građevinski fakultet, Mašinski fakultet, Nastavnički fakultet i Pravni fakultet. Na Univerzitetu studira studira probližno 5.000 studenata, upisanih na 26 studijskih programa na prvom, 20 studijskih programa na drugom i tri studijska programa na trećem ciklusu studija. U nastavnom procesu sudjeluje više od 200 nastavnika i saradnika, te administrativnog i tehničkog osoblja i oko 150 spoljnih saradnika.

== Agromediteranski fakultet ==
{{Glavni|Agromediteranski fakultet u Mostaru}}
Agromediteranski fakultet je je kao nastavno-naučna visokoobrazovna institucija započeo sa radom 1997/1998. akademske godine. Početak rada se javlja kao potreba regije za mladim stručnjacima, koji će u agroekološkim uslovima submediteranskog dijela BiH razvijati specifičnu voćarsko-vinogradarsku i povrtlarsko-cvjećarsku proizvodnju. Planovi i programi Agromediteranskog fakulteta su napravljeni sa ciljem da pruže znanje i vještine iz oblasti specifičnih mediteranskih kultura i uvođenja novih tehnologija uzgoja. Fakultet je smješten u Univerzitetskom sportsko-rekreacionom centru &quot;Midhad Hujdur – Hujka&quot; u dvije zgrade s ukupnom površinom od oko 1000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Osim učioničkog prostora, Fakultet posjeduje i laboratorije u kojima se obavlja nastavna,  naučno-istraživačka i stručna djelatnost putem osnovnih i primijenjenih istraživanja, studija i projekata.

Osim laboratorija, nastavnicima i studentima su na raspolaganju i dva staklenika površine od po 150 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; za naučno-istraživački rad osoblja i za vježbe studenata, te 1 ha obradivog zemljišta kao poligon za praktičnu nastavu.

====Studijski programi====

* voćarsko-vinogradarski;
* povrtlarsko-cvjećarski;
* ekologija i upravljanje okolišom u poljoprivredi;
* hortikulturni inžinjering
* biotehnika
* nutricionizam

== Fakultet humanističkih nauka ==
Dana 25. marta 2002. godine Odlukom Savjeta Univerziteta “Džemal Bijedić”, zvanično je osnovan Fakultet humanističkih nauka.

Prvi koraci u pravcu osnivanja Fakulteta napravljeni su 1999. godine, kada je formiran Studij za jezike. Svoje djelovanje tada su započela dva odsjeka:

* Odsjek za bosanski jezik i književnost, kao dvopredmetni četverogodišnji studij,
* Odsjek za engleski jezik i književnost, kao trogodišnji studij.

Danas u okviru Fakulteta humanističkih nauka djeluju:
* Odsjek za bosanski jezik i književnost
* Odsjek za engleski jezik i književnost
* Odsjek za turski jezik i književnost
* Odsjek za njemački jezik i književnost
* Odsjek za historiju
* Studijski program žurnalistika i odnosi s javnošću

== Fakultet informacijskih tehnologija (FIT) ==
Fakultet informacijskih nauka (FIT) osnovan je 1997, kao Studij informatike u trajanju od dvije godine. Dodiplomski studij se realizuje na dva načina i to: na klasičnom sistem i na sistemu učenja na daljinu, te je FIT prva institucija koja je uvela i aktivno realizuje ovakav sistem podučavanja studenata u Bosni i Hercegovini. Studiji koje je moguće pohađati su:

* razvoj softvera
* softverski inžinjering

== Ekonomski fakultet ==
Ekonomski fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru je nastao 1971. godine kao odjeljenje Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, da bi 1976. godine prerastao u samostalnu visokoškolsku obrazovnu instituciju. Od 1996. godine Ekonomski fakultet zajedno s ostalim članicama Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru koristi objekte ranije kasarne Sjeverni logor. Ekonomski fakultet izvodi nastavni proces u zgradi u okviru univerzitetskog kampusa u Sjevernom logoru, a u njegovom sastavu djeluju Institut za ekonomska istraživanja (naučno-istraživački rad za potrebe trećih lica), Centar za permanentno obrazovanje i Centar za mala i srednja preduzeća.

Na Fakultetu su organizovani:
* diplomski/master studij uz mogućnost specijalizacije u tri oblasti – Poslovni menadžment, Menadžment finansija i Računovodstvo i revizija.
* dodiplomski studij u četverogodišnjem trajanju
* zajednički master studij sa Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu

==Građevinski fakultet==
Građevinski fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru je osnovan 1978. godine. Tokom rata nastava sa manjim brojem studenata se izvodila u Mostaru, u muzeju &quot;Džemal Bijedić&quot; te u Jablanici i Konjicu. Od 1996. godine zajedno s ostalim fakultetima Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru, Građevinski fakultet je smješten u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) &quot;Midhat Hujdur Hujka&quot; Fakultet izvodi nastavu u novoj zgradi u kojoj se nalazi i Zavod za projektovanje i ispitivanje materijala i konstrukcija (ZPIMK) s laboratorijom, na sva tri ciklusa studija: dodiplomski, master i doktorski studij, te broji preko 400 redovnih studenata.

== Mašinski fakultet ==
Visoke tehničke škole mašinske struke (VTŠMS) osnovana je 11. novembra 1959, a veliki broj nastavnog i asistentskog kadra je angažovan iz kombinata &quot;SOKO&quot;. U julu 1968. godine primljena je u sastav tada jedinog univerziteta u SR Bosni i Hercegovini - Univerziteta u Sarajevu. VTŠMS postaje odjeljenje za mašinstvo u Mostaru u sklopu Mašinskog fakulteta u Sarajevu 1970. godine.

Odluka da se Odjeljenje za mašinstvo u Mostaru izdvoji iz sastava Mašinskog fakulteta u Sarajevu donesena je 28. novembra 1975. godine, pri čemu je formiran samostalni Mašinski fakultet u Mostaru, koji je od 11. februara 1977. godine zajedno s Pravnim i Ekonomskim fakultetom, te Pedagoškom akademijom činio Univerzitet u Mostaru. Od decembra 1993.  nastava se organizuje u Mostaru, zatim od 1994. godine u Jablanici, a 1995. i u Konjicu.

Od 1996. godine Mašinski fakultet je smješten u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) &quot;Midhat Hujdur Hujka&quot;. Nastaa se izvodi na tri ciklusa studija: dodiplomski, diplomski/master studij i doktorski studij.

==Nastavnički fakultet==
Nastavnički fakultet je pravni sljedbenik Pedagoške akademije, najstarije članice Univerziteta, koja je osnovana  1950. kao Viša pedagoška škola, da bi 1970. bila transformisana u Pedagošku akademiju u Mostaru. 2002/2003. godine Pedagoška akademija prerasta u Nastavnički fakultet, koji danas organizuje nastavu u tri ciklusa studija. U okviru Nastavničkog fakulteta djeluju sljedeći odsjeci: 
* Biologija
* Hemija
* Pedagogija
* Psihologija
* Razredna nastava
* Sociologija
* Sport i zdravlje

== Pravni fakultet ==
Pravni fakultet je osnovan 1971. godine kao Odjeljenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a 1976. godine postaje samostalna obrazovna ustanova. Činio je jednu od prvih članica Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru. Od 1996. godine zajedno sa ostalim fakultetima nalazi se  u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) &quot;Midhat Hujdur Hujka&quot; . Nastava se izvodi na tri ciklusa studija: dodiplomski, diplomski/master i doktorski studij.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak univerziteta u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.unmo.ba/ Službena stranica]

{{Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru}}
{{Univerziteti u BiH}}

[[Kategorija:Asocijacija univerziteta Evrope]]
[[Kategorija:Javni univerziteti]]
[[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Mostaru]]
[[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; Mostar|Mostar]]
[[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1977.]]
[[Kategorija:Visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>o8f6e44009yl20f1aix4elc1ivana4g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839387</id>
      <parentid>3839386</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:21:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Pogledati malo druge članke za ove tehničke stvari.</comment>
      <origin>3839387</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12496" sha1="mhvdfx8t53y9c9sfk219y9fqplxilul" xml:space="preserve">{{Infokutija univerzitet
| naziv                = Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru
| slika                = Univerzitet Džemal Bijedić logo.png
| latinsko_ime         = Universitas Studiorum Mostariensis
| moto                 = 
| motobos              = 
| osnovan              = 11. februar 1977.
| vrsta                = [[Javni univerzitet]]
| krovna               = 
| vjerska_pripadnost   = 
| akademska_pripadnost = 
| izdaci               = 
| budžet               = 
| rukovodilac          = 
| chairman             = 
| chairperson          = 
| chancellor           = 
| predsjednik          = 
| potpredsjednik       = 
| vice_chancellor      = 
| rektor               = Prof. dr. Alena Huseinbegović
| prorektor            = 
| dekan                = 
| direktor             = 
| vođa_titula          = 
| akademsko_osoblje    = 
| admin_osoblje        = 
| studenti             = 
| dodipl               = 
| dipl                 = 
| doktorat             = 
| ostali               = 
| lokacija             = USRC Midhat Hujdur Hujka
Univerzitetski kampus; Sjeverni logor bb; Mostar
| grad                 = [[Mostar]]
| savezna_država       = 
| provincija           = 
| država               = [[Bosna i Hercegovina]]
| koor                 = 
| kampus               = [[Urbani]]
| prijašnja_imena      = 
| slobodna_oznaka      = 
| boje                 = 
| atletika             = 
| sportovi             = 
| nadimak              = 
| maskota              = 
| udruženja            = [[Asocijacija univerziteta Evrope]]
| web-sajt             = [http://www.unmo.ba unmo.ba]
| logo                 = 
| pushin_map           = 
| fusnote              = 
}}
'''Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; Mostar''' osnovan je 11. februara 1977.&lt;ref&gt;Ivo Cecić, gl. ur., v. d., ''Enciklopedija Jugoslavije'', sv. 2 : ''Bje'' &amp;mdash; ''Crn'', Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1982, str. 324.&lt;/ref&gt; i djeluje kao [[javni univerzitet]]. . Univerzitet se nalazi u [[Mostar]]u i sastoji se od 8 fakulteta.

[[File:University &quot;Džemal Bijedić&quot; of Mostar - Entrance to Rektorat building and bust of Džemal Bijedić.jpg|mini|desno|100px|Ulaz u zgradu Rektorata Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru sa bistom bosanskohercegovačkog i jugoslovenskog državnika Džemala Bijedića u prvom planu]]
Savremeni proces visokog obrazovanja u Mostaru započeo je 1950. godine otvaranjem Više pedagoške škole, zatim Više tehničke škole, mašinske struke 1959. godine i Više poljoprivredne škole 1960. godine. Odjeljenja Pravnog i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu formirana su 1970. godine, a 1976. prerasla su u samostalne fakultete.

Članovi Skupštine opštine Mostar su na sjednici održanoj 24. 2. 1975. donijeli &quot;Zaključak o organiziranju pripremnih radnji za formiranje univerziteta u Mostaru&quot;. Na osnovu Zaključka, Skupština je 16. maja 1975. godine. donijela &quot;Rješenje o obrazovanju inicijativnog odbora za osnivanje univerziteta u Mostaru.&quot;

Prva konstituirajuća sjednica Skupštine Univerziteta održana je 11. februara 1977. godine i na njoj je donesena odluka da zvanično ime Univerziteta u Mostaru bude Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru. Nedugo nakon toga, 14. februara 1977. godine, u Velikoj sali Narodnog pozorišta Mostar, svečano je obilježeno proglašenje i početak rada Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot;.

Akademske 1977/78. godine Univerzitet počinje s radom kao samostalna visokoškolska institucija koju su sačinjavali: Ekonomski fakultet, Građevinski fakultet, Mašinski fakultet, Pravni fakultet, Pedagoška akademija. Pored fakulteta, u sastav Univerziteta su ušli instituti, zavodi i razvojni centri iz Hercegovine: Istraživačko-Razvojni institut SOUR-a APRO Hercegovina, Institut za korištenje i zaštitu voda na kršu RO Hidroelektrane na Trebišnjici, Institut za studijsko-razvojne poslove RO Hidroelektrane na Neretvi, Zavod za razvoj privrede, Institut zaštite, Duvanski institut

U periodu rata u Bosni i Hercegovini Univerzitet ostaje bez cjelokupne infrastrukture i velikog dijela nastavnog kadra, što dovodi do kratkotrajnog prekida obrazovnog procesa. Godine 1993. godine, kada se stvorio minimum uslova, Univerzitet nastavlja s radom, te se 19. decembra 1993. godine donosi Odluka o izboru članova Savjeta Univerziteta.

Savjet Univerziteta 12. januara 1994. godine donosi Odluku o imenovanju dekana visokoškolskih ustanova, a 20. januara 1994. godine Odluku o imenovanju rektora Univerziteta i za rektora imenuje Kerima Slipičevića, redovnog profesora Građevinskog fakulteta.

Tokom ratnih dejstava nastava se izvodi u prostorijama koje je Univerzitetu na raspolaganje stavilo Ratno predsjedništvo opštine Mostar, da bi nakon završetka rata Univerzitet na raspolaganje dobio bivšu kasarnu JNA u Sjevernom logoru.

Univerzitet je integrisana i akreditovana visokoškolska institucija koja u svom sastavu ima osam organizacionih jedinica: Agromediteranski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet humanističkih nauka, Fakultet informacijskih tehnologija, Građevinski fakultet, Mašinski fakultet, Nastavnički fakultet i Pravni fakultet. Na Univerzitetu studira studira probližno 5.000 studenata, upisanih na 26 studijskih programa na prvom, 20 studijskih programa na drugom i tri studijska programa na trećem ciklusu studija. U nastavnom procesu sudjeluje više od 200 nastavnika i saradnika, te administrativnog i tehničkog osoblja i oko 150 spoljnih saradnika.

== Agromediteranski fakultet ==
{{Glavni|Agromediteranski fakultet u Mostaru}}
Agromediteranski fakultet je je kao nastavno-naučna visokoobrazovna institucija započeo sa radom 1997/1998. akademske godine. Početak rada se javlja kao potreba regije za mladim stručnjacima, koji će u agroekološkim uslovima submediteranskog dijela BiH razvijati specifičnu voćarsko-vinogradarsku i povrtlarsko-cvjećarsku proizvodnju. Planovi i programi Agromediteranskog fakulteta su napravljeni sa ciljem da pruže znanje i vještine iz oblasti specifičnih mediteranskih kultura i uvođenja novih tehnologija uzgoja. Fakultet je smješten u Univerzitetskom sportsko-rekreacionom centru &quot;Midhad Hujdur – Hujka&quot; u dvije zgrade s ukupnom površinom od oko 1000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Osim učioničkog prostora, Fakultet posjeduje i laboratorije u kojima se obavlja nastavna,  naučno-istraživačka i stručna djelatnost putem osnovnih i primijenjenih istraživanja, studija i projekata.

Osim laboratorija, nastavnicima i studentima su na raspolaganju i dva staklenika površine od po 150 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; za naučno-istraživački rad osoblja i za vježbe studenata, te 1 ha obradivog zemljišta kao poligon za praktičnu nastavu.

====Studijski programi====

* voćarsko-vinogradarski;
* povrtlarsko-cvjećarski;
* ekologija i upravljanje okolišom u poljoprivredi;
* hortikulturni inžinjering
* biotehnika
* nutricionizam

== Fakultet humanističkih nauka ==
Dana 25. marta 2002. godine Odlukom Savjeta Univerziteta “Džemal Bijedić”, zvanično je osnovan Fakultet humanističkih nauka.

Prvi koraci u pravcu osnivanja Fakulteta napravljeni su 1999. godine, kada je formiran Studij za jezike. Svoje djelovanje tada su započela dva odsjeka:

* Odsjek za bosanski jezik i književnost, kao dvopredmetni četverogodišnji studij,
* Odsjek za engleski jezik i književnost, kao trogodišnji studij.

Danas u okviru Fakulteta humanističkih nauka djeluju:
* Odsjek za bosanski jezik i književnost
* Odsjek za engleski jezik i književnost
* Odsjek za turski jezik i književnost
* Odsjek za njemački jezik i književnost
* Odsjek za historiju
* Studijski program žurnalistika i odnosi s javnošću

== Fakultet informacijskih tehnologija (FIT) ==
Fakultet informacijskih nauka (FIT) osnovan je 1997, kao Studij informatike u trajanju od dvije godine. Dodiplomski studij se realizuje na dva načina i to: na klasičnom sistem i na sistemu učenja na daljinu, te je FIT prva institucija koja je uvela i aktivno realizuje ovakav sistem podučavanja studenata u Bosni i Hercegovini. Studiji koje je moguće pohađati su:

* razvoj softvera
* softverski inžinjering

== Ekonomski fakultet ==
Ekonomski fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru je nastao 1971. godine kao odjeljenje Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, da bi 1976. godine prerastao u samostalnu visokoškolsku obrazovnu instituciju. Od 1996. godine Ekonomski fakultet zajedno s ostalim članicama Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru koristi objekte ranije kasarne Sjeverni logor. Ekonomski fakultet izvodi nastavni proces u zgradi u okviru univerzitetskog kampusa u Sjevernom logoru, a u njegovom sastavu djeluju Institut za ekonomska istraživanja (naučno-istraživački rad za potrebe trećih lica), Centar za permanentno obrazovanje i Centar za mala i srednja preduzeća.

Na Fakultetu su organizovani:
* diplomski/master studij uz mogućnost specijalizacije u tri oblasti – Poslovni menadžment, Menadžment finansija i Računovodstvo i revizija.
* dodiplomski studij u četverogodišnjem trajanju
* zajednički master studij sa Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu

==Građevinski fakultet==
Građevinski fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru je osnovan 1978. godine. Tokom rata nastava sa manjim brojem studenata se izvodila u Mostaru, u muzeju &quot;Džemal Bijedić&quot; te u Jablanici i Konjicu. Od 1996. godine zajedno s ostalim fakultetima Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru, Građevinski fakultet je smješten u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) &quot;Midhat Hujdur Hujka&quot; Fakultet izvodi nastavu u novoj zgradi u kojoj se nalazi i Zavod za projektovanje i ispitivanje materijala i konstrukcija (ZPIMK) s laboratorijom, na sva tri ciklusa studija: dodiplomski, master i doktorski studij, te broji preko 400 redovnih studenata.

== Mašinski fakultet ==
Visoke tehničke škole mašinske struke (VTŠMS) osnovana je 11. novembra 1959, a veliki broj nastavnog i asistentskog kadra je angažovan iz kombinata &quot;SOKO&quot;. U julu 1968. godine primljena je u sastav tada jedinog univerziteta u SR Bosni i Hercegovini - Univerziteta u Sarajevu. VTŠMS postaje odjeljenje za mašinstvo u Mostaru u sklopu Mašinskog fakulteta u Sarajevu 1970. godine.

Odluka da se Odjeljenje za mašinstvo u Mostaru izdvoji iz sastava Mašinskog fakulteta u Sarajevu donesena je 28. novembra 1975. godine, pri čemu je formiran samostalni Mašinski fakultet u Mostaru, koji je od 11. februara 1977. godine zajedno s Pravnim i Ekonomskim fakultetom, te Pedagoškom akademijom činio Univerzitet u Mostaru. Od decembra 1993.  nastava se organizuje u Mostaru, zatim od 1994. godine u Jablanici, a 1995. i u Konjicu.

Od 1996. godine Mašinski fakultet je smješten u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) &quot;Midhat Hujdur Hujka&quot;. Nastaa se izvodi na tri ciklusa studija: dodiplomski, diplomski/master studij i doktorski studij.

==Nastavnički fakultet==
Nastavnički fakultet je pravni sljedbenik Pedagoške akademije, najstarije članice Univerziteta, koja je osnovana  1950. kao Viša pedagoška škola, da bi 1970. bila transformisana u Pedagošku akademiju u Mostaru. 2002/2003. godine Pedagoška akademija prerasta u Nastavnički fakultet, koji danas organizuje nastavu u tri ciklusa studija. U okviru Nastavničkog fakulteta djeluju sljedeći odsjeci: 
* Biologija
* Hemija
* Pedagogija
* Psihologija
* Razredna nastava
* Sociologija
* Sport i zdravlje

== Pravni fakultet ==
Pravni fakultet je osnovan 1971. godine kao Odjeljenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a 1976. godine postaje samostalna obrazovna ustanova. Činio je jednu od prvih članica Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru. Od 1996. godine zajedno sa ostalim fakultetima nalazi se  u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) &quot;Midhat Hujdur Hujka&quot; . Nastava se izvodi na tri ciklusa studija: dodiplomski, diplomski/master i doktorski studij.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak univerziteta u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.unmo.ba/ Službena stranica]

{{Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru}}
{{Univerziteti u BiH}}

[[Kategorija:Asocijacija univerziteta Evrope]]
[[Kategorija:Javni univerziteti]]
[[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Mostaru]]
[[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; Mostar|Mostar]]
[[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1977.]]
[[Kategorija:Visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>mhvdfx8t53y9c9sfk219y9fqplxilul</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839388</id>
      <parentid>3839387</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:25:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839388</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12304" sha1="9e2maj5oab7wfmygfnrmi3yvblucj9b" xml:space="preserve">{{Infokutija univerzitet
| naziv                = Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru
| slika                = Univerzitet Džemal Bijedić logo.png
| latinsko_ime         = Universitas Studiorum Mostariensis
| moto                 = 
| motobos              = 
| osnovan              = 11. februar 1977.
| vrsta                = [[Javni univerzitet]]
| krovna               = 
| vjerska_pripadnost   = 
| akademska_pripadnost = 
| izdaci               = 
| budžet               = 
| rukovodilac          = 
| chairman             = 
| chairperson          = 
| chancellor           = 
| predsjednik          = 
| potpredsjednik       = 
| vice_chancellor      = 
| rektor               = Prof. dr. Alena Huseinbegović
| prorektor            = 
| dekan                = 
| direktor             = 
| vođa_titula          = 
| akademsko_osoblje    = 
| admin_osoblje        = 
| studenti             = 
| dodipl               = 
| dipl                 = 
| doktorat             = 
| ostali               = 
| lokacija             = USRC Midhat Hujdur Hujka
Univerzitetski kampus; Sjeverni logor bb; Mostar
| grad                 = [[Mostar]]
| savezna_država       = 
| provincija           = 
| država               = [[Bosna i Hercegovina]]
| koor                 = 
| kampus               = [[Urbani]]
| prijašnja_imena      = 
| slobodna_oznaka      = 
| boje                 = 
| atletika             = 
| sportovi             = 
| nadimak              = 
| maskota              = 
| udruženja            = [[Asocijacija univerziteta Evrope]]
| web-sajt             = [http://www.unmo.ba unmo.ba]
| logo                 = 
| pushin_map           = 
| fusnote              = 
}}
'''Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; Mostar''' osnovan je 11. februara 1977.&lt;ref&gt;Ivo Cecić, gl. ur., v. d., ''Enciklopedija Jugoslavije'', sv. 2 : ''Bje'' &amp;mdash; ''Crn'', Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1982, str. 324.&lt;/ref&gt; i djeluje kao [[javni univerzitet]]. Sastoji se od osam fakulteta.

[[File:University &quot;Džemal Bijedić&quot; of Mostar - Entrance to Rektorat building and bust of Džemal Bijedić.jpg|mini|desno|100px|Ulaz u zgradu Rektorata Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru sa bistom bosanskohercegovačkog i jugoslavenskog državnika Džemala Bijedića u prvom planu]]
Savremeni proces visokog obrazovanja u Mostaru počeo je 1950. otvaranjem Više pedagoške škole, zatim Više tehničke škole, mašinske struke 1959. i Više poljoprivredne škole 1960. Odjeljenja Pravnog i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu formirana su 1970, a 1976. prerasla su u samostalne fakultete.

Članovi Skupštine opštine Mostar su na sjednici održanoj 24. februara 1975. donijeli &quot;Zaključak o organiziranju pripremnih radnji za formiranje univerziteta u Mostaru&quot;. Na osnovu Zaključka, Skupština je 16. maja 1975. donijela &quot;Rješenje o obrazovanju inicijativnog odbora za osnivanje univerziteta u Mostaru.&quot;

Prva konstituirajuća sjednica Skupštine Univerziteta održana je 11. februara 1977. i na njoj je donesena odluka da zvanično ime Univerziteta u Mostaru bude Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru. Nedugo nakon toga, 14. februara 1977, u Velikoj sali Narodnog pozorišta Mostar, svečano je obilježeno proglašenje i početak rada Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot;.

Akademske 1977/78. Univerzitet počinje s radom kao samostalna visokoškolska institucija koju su sačinjavali: Ekonomski fakultet, Građevinski fakultet, Mašinski fakultet, Pravni fakultet, Pedagoška akademija. Pored fakulteta, u sastav Univerziteta su ušli instituti, zavodi i razvojni centri iz Hercegovine: Istraživačko-Razvojni institut SOUR-a APRO Hercegovina, Institut za korištenje i zaštitu voda na kršu RO Hidroelektrane na Trebišnjici, Institut za studijsko-razvojne poslove RO Hidroelektrane na Neretvi, Zavod za razvoj privrede, Institut zaštite, Duvanski institut

U periodu rata u Bosni i Hercegovini Univerzitet ostaje bez cjelokupne infrastrukture i velikog dijela nastavnog kadra, što dovodi do kratkotrajnog prekida obrazovnog procesa. Godine 1993. godine, kada se stvorio minimum uslova, Univerzitet nastavlja s radom, te se 19. decembra 1993. donosi Odluka o izboru članova Savjeta Univerziteta.

Savjet Univerziteta 12. januara 1994. donosi Odluku o imenovanju dekana visokoškolskih ustanova, a 20. januara 1994. Odluku o imenovanju rektora Univerziteta i za rektora imenuje Kerima Slipičevića, redovnog profesora Građevinskog fakulteta.

Tokom ratnih djelovanja nastava je održavana u prostorijama koje je Univerzitetu na raspolaganje stavilo Ratno predsjedništvo opštine Mostar da bi nakon završetka rata Univerzitet na raspolaganje dobio bivšu kasarnu JNA u Sjevernom logoru.

Univerzitet je integrisana i akreditovana visokoškolska institucija koja u svom sastavu ima osam organizacionih jedinica: Agromediteranski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet humanističkih nauka, Fakultet informacijskih tehnologija, Građevinski fakultet, Mašinski fakultet, Nastavnički fakultet i Pravni fakultet. Na Univerzitetu studira studira približno 5000 studenata, upisanih na 26 studijskih programa na prvom, 20 studijskih programa na drugom i tri studijska programa na trećem ciklusu studija. U nastavnom procesu sudjeluje više od 200 nastavnika i saradnika, te administrativnog i tehničkog osoblja i oko 150 spoljnih saradnika.

== Agromediteranski fakultet ==
{{Glavni|Agromediteranski fakultet u Mostaru}}
Agromediteranski fakultet je je kao nastavno-naučna visokoobrazovna institucija počeo s radom akademske 1997/98. uslijed potrebe regije za mladim stručnjacima koji će u agroekološkim uvjetima submediteranskog dijela Bosne i Hercegovine razvijati specifičnu voćarsko-vinogradarsku i povrtlarsko-cvjećarsku proizvodnju. Planovi i programi Agromediteranskog fakulteta napravljeni su s ciljem da pruže znanje i vještine iz područja specifičnih mediteranskih kultura i uvođenja novih tehnologija uzgoja. Fakultet je smješten u Univerzitetskom sportsko-rekreacijskom centru &quot;Midhad Hujdur – Hujka&quot; u dvije zgrade s ukupnom površinom 1000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Osim učioničkog prostora, Fakultet posjeduje i laboratorije u kojima se obavlja nastavna, naučno-istraživačka i stručna djelatnost putem osnovnih i primijenjenih istraživanja, studija i projekata.

Osim laboratorija, nastavnicima i studentima su na raspolaganju i dva staklenika površine od po 150 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; za naučno-istraživački rad osoblja i za vježbe studenata te 1 ha obradivog zemljišta kao poligon za praktičnu nastavu.

====Studijski programi====
* voćarsko-vinogradarski;
* povrtlarsko-cvjećarski;
* ekologija i upravljanje okolišom u poljoprivredi;
* hortikulturni inžinjering
* biotehnika
* nutricionizam

== Fakultet humanističkih nauka ==
Dana 25. marta 2002. Odlukom Savjeta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; zvanično je osnovan Fakultet humanističkih nauka.

Prvi koraci u pravcu osnivanja Fakulteta napravljeni su 1999, kada je formiran Studij za jezike s dva odsjeka:
* Odsjek za bosanski jezik i književnost, kao dvopredmetni četverogodišnji studij
* Odsjek za engleski jezik i književnost, kao trogodišnji studij.

Danas u okviru Fakulteta humanističkih nauka djeluju:
* Odsjek za bosanski jezik i književnost
* Odsjek za engleski jezik i književnost
* Odsjek za turski jezik i književnost
* Odsjek za njemački jezik i književnost
* Odsjek za historiju
* Studijski program žurnalistika i odnosi s javnošću

== Fakultet informacijskih tehnologija (FIT) ==
Fakultet informacijskih nauka (FIT) osnovan je 1997, kao Studij informatike u trajanju od dvije godine. Dodiplomski studij se realizuje na dva načina i to: na klasičnom sistem i na sistemu učenja na daljinu, te je FIT prva institucija koja je uvela i aktivno realizuje ovakav sistem podučavanja studenata u Bosni i Hercegovini. Studiji koje je moguće pohađati su:

* razvoj softvera
* softverski inžinjering

== Ekonomski fakultet ==
Ekonomski fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru je nastao 1971. godine kao odjeljenje Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, da bi 1976. godine prerastao u samostalnu visokoškolsku obrazovnu instituciju. Od 1996. godine Ekonomski fakultet zajedno s ostalim članicama Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru koristi objekte ranije kasarne Sjeverni logor. Ekonomski fakultet izvodi nastavni proces u zgradi u okviru univerzitetskog kampusa u Sjevernom logoru, a u njegovom sastavu djeluju Institut za ekonomska istraživanja (naučno-istraživački rad za potrebe trećih lica), Centar za permanentno obrazovanje i Centar za mala i srednja preduzeća.

Na Fakultetu su organizovani:
* diplomski/master studij uz mogućnost specijalizacije u tri oblasti – Poslovni menadžment, Menadžment finansija i Računovodstvo i revizija.
* dodiplomski studij u četverogodišnjem trajanju
* zajednički master studij sa Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu

==Građevinski fakultet==
Građevinski fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru je osnovan 1978. godine. Tokom rata nastava sa manjim brojem studenata se izvodila u Mostaru, u muzeju &quot;Džemal Bijedić&quot; te u Jablanici i Konjicu. Od 1996. godine zajedno s ostalim fakultetima Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru, Građevinski fakultet je smješten u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) &quot;Midhat Hujdur Hujka&quot; Fakultet izvodi nastavu u novoj zgradi u kojoj se nalazi i Zavod za projektovanje i ispitivanje materijala i konstrukcija (ZPIMK) s laboratorijom, na sva tri ciklusa studija: dodiplomski, master i doktorski studij, te broji preko 400 redovnih studenata.

== Mašinski fakultet ==
Visoke tehničke škole mašinske struke (VTŠMS) osnovana je 11. novembra 1959, a veliki broj nastavnog i asistentskog kadra je angažovan iz kombinata &quot;SOKO&quot;. U julu 1968. godine primljena je u sastav tada jedinog univerziteta u SR Bosni i Hercegovini - Univerziteta u Sarajevu. VTŠMS postaje odjeljenje za mašinstvo u Mostaru u sklopu Mašinskog fakulteta u Sarajevu 1970. godine.

Odluka da se Odjeljenje za mašinstvo u Mostaru izdvoji iz sastava Mašinskog fakulteta u Sarajevu donesena je 28. novembra 1975. godine, pri čemu je formiran samostalni Mašinski fakultet u Mostaru, koji je od 11. februara 1977. godine zajedno s Pravnim i Ekonomskim fakultetom, te Pedagoškom akademijom činio Univerzitet u Mostaru. Od decembra 1993.  nastava se organizuje u Mostaru, zatim od 1994. godine u Jablanici, a 1995. i u Konjicu.

Od 1996. godine Mašinski fakultet je smješten u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) &quot;Midhat Hujdur Hujka&quot;. Nastaa se izvodi na tri ciklusa studija: dodiplomski, diplomski/master studij i doktorski studij.

==Nastavnički fakultet==
Nastavnički fakultet je pravni sljedbenik Pedagoške akademije, najstarije članice Univerziteta, koja je osnovana  1950. kao Viša pedagoška škola, da bi 1970. bila transformisana u Pedagošku akademiju u Mostaru. 2002/2003. godine Pedagoška akademija prerasta u Nastavnički fakultet, koji danas organizuje nastavu u tri ciklusa studija. U okviru Nastavničkog fakulteta djeluju sljedeći odsjeci: 
* Biologija
* Hemija
* Pedagogija
* Psihologija
* Razredna nastava
* Sociologija
* Sport i zdravlje

== Pravni fakultet ==
Pravni fakultet je osnovan 1971. godine kao Odjeljenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a 1976. godine postaje samostalna obrazovna ustanova. Činio je jednu od prvih članica Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru. Od 1996. godine zajedno sa ostalim fakultetima nalazi se  u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) &quot;Midhat Hujdur Hujka&quot; . Nastava se izvodi na tri ciklusa studija: dodiplomski, diplomski/master i doktorski studij.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak univerziteta u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.unmo.ba/ Službena stranica]

{{Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru}}
{{Univerziteti u BiH}}

[[Kategorija:Asocijacija univerziteta Evrope]]
[[Kategorija:Javni univerziteti]]
[[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Mostaru]]
[[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; Mostar|Mostar]]
[[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1977.]]
[[Kategorija:Visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>9e2maj5oab7wfmygfnrmi3yvblucj9b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839389</id>
      <parentid>3839388</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:26:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839389</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12294" sha1="ts0u4rfj0qtr7k0huwavezuf1rlu9lk" xml:space="preserve">{{Infokutija univerzitet
| naziv                = Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru
| slika                = Univerzitet Džemal Bijedić logo.png
| latinsko_ime         = Universitas Studiorum Mostariensis
| moto                 = 
| motobos              = 
| osnovan              = 11. februar 1977.
| vrsta                = [[Javni univerzitet]]
| krovna               = 
| vjerska_pripadnost   = 
| akademska_pripadnost = 
| izdaci               = 
| budžet               = 
| rukovodilac          = 
| chairman             = 
| chairperson          = 
| chancellor           = 
| predsjednik          = 
| potpredsjednik       = 
| vice_chancellor      = 
| rektor               = Alena Huseinbegović
| prorektor            = 
| dekan                = 
| direktor             = 
| vođa_titula          = 
| akademsko_osoblje    = 
| admin_osoblje        = 
| studenti             = 
| dodipl               = 
| dipl                 = 
| doktorat             = 
| ostali               = 
| lokacija             = USRC Midhat Hujdur Hujka
Univerzitetski kampus; Sjeverni logor bb; Mostar
| grad                 = [[Mostar]]
| savezna_država       = 
| provincija           = 
| država               = [[Bosna i Hercegovina]]
| koor                 = 
| kampus               = [[Urbani]]
| prijašnja_imena      = 
| slobodna_oznaka      = 
| boje                 = 
| atletika             = 
| sportovi             = 
| nadimak              = 
| maskota              = 
| udruženja            = [[Asocijacija univerziteta Evrope]]
| web-sajt             = [http://www.unmo.ba unmo.ba]
| logo                 = 
| pushin_map           = 
| fusnote              = 
}}
'''Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; Mostar''' osnovan je 11. februara 1977.&lt;ref&gt;Ivo Cecić, gl. ur., v. d., ''Enciklopedija Jugoslavije'', sv. 2 : ''Bje'' &amp;mdash; ''Crn'', Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1982, str. 324.&lt;/ref&gt; i djeluje kao [[javni univerzitet]]. Sastoji se od osam fakulteta.

[[File:University &quot;Džemal Bijedić&quot; of Mostar - Entrance to Rektorat building and bust of Džemal Bijedić.jpg|mini|desno|100px|Ulaz u zgradu Rektorata Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru sa bistom bosanskohercegovačkog i jugoslavenskog državnika Džemala Bijedića u prvom planu]]
Savremeni proces visokog obrazovanja u Mostaru počeo je 1950. otvaranjem Više pedagoške škole, zatim Više tehničke škole, mašinske struke 1959. i Više poljoprivredne škole 1960. Odjeljenja Pravnog i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu formirana su 1970, a 1976. prerasla su u samostalne fakultete.

Članovi Skupštine opštine Mostar su na sjednici održanoj 24. februara 1975. donijeli &quot;Zaključak o organiziranju pripremnih radnji za formiranje univerziteta u Mostaru&quot;. Na osnovu Zaključka, Skupština je 16. maja 1975. donijela &quot;Rješenje o obrazovanju inicijativnog odbora za osnivanje univerziteta u Mostaru.&quot;

Prva konstituirajuća sjednica Skupštine Univerziteta održana je 11. februara 1977. i na njoj je donesena odluka da zvanično ime Univerziteta u Mostaru bude Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru. Nedugo nakon toga, 14. februara 1977, u Velikoj sali Narodnog pozorišta Mostar, svečano je obilježeno proglašenje i početak rada Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot;.

Akademske 1977/78. Univerzitet počinje s radom kao samostalna visokoškolska institucija koju su sačinjavali: Ekonomski fakultet, Građevinski fakultet, Mašinski fakultet, Pravni fakultet, Pedagoška akademija. Pored fakulteta, u sastav Univerziteta su ušli instituti, zavodi i razvojni centri iz Hercegovine: Istraživačko-Razvojni institut SOUR-a APRO Hercegovina, Institut za korištenje i zaštitu voda na kršu RO Hidroelektrane na Trebišnjici, Institut za studijsko-razvojne poslove RO Hidroelektrane na Neretvi, Zavod za razvoj privrede, Institut zaštite, Duvanski institut

U periodu rata u Bosni i Hercegovini Univerzitet ostaje bez cjelokupne infrastrukture i velikog dijela nastavnog kadra, što dovodi do kratkotrajnog prekida obrazovnog procesa. Godine 1993. godine, kada se stvorio minimum uslova, Univerzitet nastavlja s radom, te se 19. decembra 1993. donosi Odluka o izboru članova Savjeta Univerziteta.

Savjet Univerziteta 12. januara 1994. donosi Odluku o imenovanju dekana visokoškolskih ustanova, a 20. januara 1994. Odluku o imenovanju rektora Univerziteta i za rektora imenuje Kerima Slipičevića, redovnog profesora Građevinskog fakulteta.

Tokom ratnih djelovanja nastava je održavana u prostorijama koje je Univerzitetu na raspolaganje stavilo Ratno predsjedništvo opštine Mostar da bi nakon završetka rata Univerzitet na raspolaganje dobio bivšu kasarnu JNA u Sjevernom logoru.

Univerzitet je integrisana i akreditovana visokoškolska institucija koja u svom sastavu ima osam organizacionih jedinica: Agromediteranski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet humanističkih nauka, Fakultet informacijskih tehnologija, Građevinski fakultet, Mašinski fakultet, Nastavnički fakultet i Pravni fakultet. Na Univerzitetu studira studira približno 5000 studenata, upisanih na 26 studijskih programa na prvom, 20 studijskih programa na drugom i tri studijska programa na trećem ciklusu studija. U nastavnom procesu sudjeluje više od 200 nastavnika i saradnika, te administrativnog i tehničkog osoblja i oko 150 spoljnih saradnika.

== Agromediteranski fakultet ==
{{Glavni|Agromediteranski fakultet u Mostaru}}
Agromediteranski fakultet je je kao nastavno-naučna visokoobrazovna institucija počeo s radom akademske 1997/98. uslijed potrebe regije za mladim stručnjacima koji će u agroekološkim uvjetima submediteranskog dijela Bosne i Hercegovine razvijati specifičnu voćarsko-vinogradarsku i povrtlarsko-cvjećarsku proizvodnju. Planovi i programi Agromediteranskog fakulteta napravljeni su s ciljem da pruže znanje i vještine iz područja specifičnih mediteranskih kultura i uvođenja novih tehnologija uzgoja. Fakultet je smješten u Univerzitetskom sportsko-rekreacijskom centru &quot;Midhad Hujdur – Hujka&quot; u dvije zgrade s ukupnom površinom 1000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Osim učioničkog prostora, Fakultet posjeduje i laboratorije u kojima se obavlja nastavna, naučno-istraživačka i stručna djelatnost putem osnovnih i primijenjenih istraživanja, studija i projekata.

Osim laboratorija, nastavnicima i studentima su na raspolaganju i dva staklenika površine od po 150 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; za naučno-istraživački rad osoblja i za vježbe studenata te 1 ha obradivog zemljišta kao poligon za praktičnu nastavu.

====Studijski programi====
* voćarsko-vinogradarski;
* povrtlarsko-cvjećarski;
* ekologija i upravljanje okolišom u poljoprivredi;
* hortikulturni inžinjering
* biotehnika
* nutricionizam

== Fakultet humanističkih nauka ==
Dana 25. marta 2002. Odlukom Savjeta Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; zvanično je osnovan Fakultet humanističkih nauka.

Prvi koraci u pravcu osnivanja Fakulteta napravljeni su 1999, kada je formiran Studij za jezike s dva odsjeka:
* Odsjek za bosanski jezik i književnost, kao dvopredmetni četverogodišnji studij
* Odsjek za engleski jezik i književnost, kao trogodišnji studij.

Danas u okviru Fakulteta humanističkih nauka djeluju:
* Odsjek za bosanski jezik i književnost
* Odsjek za engleski jezik i književnost
* Odsjek za turski jezik i književnost
* Odsjek za njemački jezik i književnost
* Odsjek za historiju
* Studijski program žurnalistika i odnosi s javnošću

== Fakultet informacijskih tehnologija (FIT) ==
Fakultet informacijskih nauka (FIT) osnovan je 1997, kao Studij informatike u trajanju od dvije godine. Dodiplomski studij se realizuje na dva načina i to: na klasičnom sistem i na sistemu učenja na daljinu, te je FIT prva institucija koja je uvela i aktivno realizuje ovakav sistem podučavanja studenata u Bosni i Hercegovini. Studiji koje je moguće pohađati su:

* razvoj softvera
* softverski inžinjering

== Ekonomski fakultet ==
Ekonomski fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru je nastao 1971. godine kao odjeljenje Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, da bi 1976. godine prerastao u samostalnu visokoškolsku obrazovnu instituciju. Od 1996. godine Ekonomski fakultet zajedno s ostalim članicama Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru koristi objekte ranije kasarne Sjeverni logor. Ekonomski fakultet izvodi nastavni proces u zgradi u okviru univerzitetskog kampusa u Sjevernom logoru, a u njegovom sastavu djeluju Institut za ekonomska istraživanja (naučno-istraživački rad za potrebe trećih lica), Centar za permanentno obrazovanje i Centar za mala i srednja preduzeća.

Na Fakultetu su organizovani:
* diplomski/master studij uz mogućnost specijalizacije u tri oblasti – Poslovni menadžment, Menadžment finansija i Računovodstvo i revizija.
* dodiplomski studij u četverogodišnjem trajanju
* zajednički master studij sa Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu

==Građevinski fakultet==
Građevinski fakultet Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru je osnovan 1978. godine. Tokom rata nastava sa manjim brojem studenata se izvodila u Mostaru, u muzeju &quot;Džemal Bijedić&quot; te u Jablanici i Konjicu. Od 1996. godine zajedno s ostalim fakultetima Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru, Građevinski fakultet je smješten u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) &quot;Midhat Hujdur Hujka&quot; Fakultet izvodi nastavu u novoj zgradi u kojoj se nalazi i Zavod za projektovanje i ispitivanje materijala i konstrukcija (ZPIMK) s laboratorijom, na sva tri ciklusa studija: dodiplomski, master i doktorski studij, te broji preko 400 redovnih studenata.

== Mašinski fakultet ==
Visoke tehničke škole mašinske struke (VTŠMS) osnovana je 11. novembra 1959, a veliki broj nastavnog i asistentskog kadra je angažovan iz kombinata &quot;SOKO&quot;. U julu 1968. godine primljena je u sastav tada jedinog univerziteta u SR Bosni i Hercegovini - Univerziteta u Sarajevu. VTŠMS postaje odjeljenje za mašinstvo u Mostaru u sklopu Mašinskog fakulteta u Sarajevu 1970. godine.

Odluka da se Odjeljenje za mašinstvo u Mostaru izdvoji iz sastava Mašinskog fakulteta u Sarajevu donesena je 28. novembra 1975. godine, pri čemu je formiran samostalni Mašinski fakultet u Mostaru, koji je od 11. februara 1977. godine zajedno s Pravnim i Ekonomskim fakultetom, te Pedagoškom akademijom činio Univerzitet u Mostaru. Od decembra 1993.  nastava se organizuje u Mostaru, zatim od 1994. godine u Jablanici, a 1995. i u Konjicu.

Od 1996. godine Mašinski fakultet je smješten u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) &quot;Midhat Hujdur Hujka&quot;. Nastaa se izvodi na tri ciklusa studija: dodiplomski, diplomski/master studij i doktorski studij.

==Nastavnički fakultet==
Nastavnički fakultet je pravni sljedbenik Pedagoške akademije, najstarije članice Univerziteta, koja je osnovana  1950. kao Viša pedagoška škola, da bi 1970. bila transformisana u Pedagošku akademiju u Mostaru. 2002/2003. godine Pedagoška akademija prerasta u Nastavnički fakultet, koji danas organizuje nastavu u tri ciklusa studija. U okviru Nastavničkog fakulteta djeluju sljedeći odsjeci: 
* Biologija
* Hemija
* Pedagogija
* Psihologija
* Razredna nastava
* Sociologija
* Sport i zdravlje

== Pravni fakultet ==
Pravni fakultet je osnovan 1971. godine kao Odjeljenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a 1976. godine postaje samostalna obrazovna ustanova. Činio je jednu od prvih članica Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru. Od 1996. godine zajedno sa ostalim fakultetima nalazi se  u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) &quot;Midhat Hujdur Hujka&quot; . Nastava se izvodi na tri ciklusa studija: dodiplomski, diplomski/master i doktorski studij.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak univerziteta u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.unmo.ba/ Službena stranica]

{{Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru}}
{{Univerziteti u BiH}}

[[Kategorija:Asocijacija univerziteta Evrope]]
[[Kategorija:Javni univerziteti]]
[[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Mostaru]]
[[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; Mostar|Mostar]]
[[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1977.]]
[[Kategorija:Visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>ts0u4rfj0qtr7k0huwavezuf1rlu9lk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velika nizija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>74767</id>
    <revision>
      <id>3839355</id>
      <parentid>3521883</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:55:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1984" sha1="ciwuiddbgdpy1uzptbf8bt9m1f1tnf5" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Map of Great Plains.svg|mini|desno|300px|Velika nizija (zeleno)]]
'''Velika nizija''' ({{jez-en|Great Plains}}) je otvoren prostor [[prerija]] koji leži istočno od [[Stjenovite planine|Stjenovitih planina]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Kanada|Kanadi]]. U Velikoj niziji su smješteni dijelovi [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkih saveznih država]] [[Novi Meksiko]], [[Texas]], [[Oklahoma]], [[Colorado]], [[Kansas]], [[Nebraska]], [[Wyoming]], [[Montana]], [[Južna Dakota]] i [[Sjeverna Dakota]] i [[Provincije i teritorije Kanade|kanadskih provincija]] [[Alberta]], [[Manitoba]] i [[Saskatchewan]].

Uzvišene regije Velike nizine nazivaju se [[Visoke ravnice]] (''High Plains''), a općenito se nalaze zapadno od 100. meridijana koji grubo odgovara liniji od koje zapadno padne manje od 500&amp;nbsp;mm padavina godišnje. Regija je aridna i općenito je karakterizirana [[ranč]]evima i rubnim [[farma]]ma. Otprilike svakih 25 godina regiju pogađaju suše i razorne [[pješčana oluja|pješčane oluje]]. Središte regije se nalazi na [[Oklahoma Panhandle]]u, uključujući jugoistočni Colorado, jugozapadni Kansas, Texas Panhandle, te krajnji sjeveroistok države Novi Meksiko. Ta područja su bila poznata kao [[Dust Bowl]] tokom kasnih [[1920te|1920-ih]] i ranih [[1930te|1930-ih]]. Učinak suše povezan s učincima [[Velika depresija|Velike depresije]] prisilio je mnoge farmere da napuste zemlju širom Velike nizije.

Južni dio Velike nizije leži preko [[Ogallala Aquifer]]a, nepreglednog podzemnog sloja vodonosnih naslaga koje datiraju iz posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]]. Ekstenzivno se koristi [[navodnjavanje centralnom osovinom]], ali se [[akvifer]] iscrpljuje u mjeri koja nije održiva.

{{Commonscat|Great Plains}}
{{regija}}

[[Kategorija:Geografija Kanade]]
[[Kategorija:Geografija Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>ciwuiddbgdpy1uzptbf8bt9m1f1tnf5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bregava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>74809</id>
    <revision>
      <id>3839013</id>
      <parentid>3664248</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:46:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Neretve]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5345" sha1="ejhg9wwzwtpny5azezq580dwlmuc9cw" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Bregava
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Stolac, Inat Cuprija (most vzdoru) z 18. stol.jpg|mini|
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Bregava u [[Stolac|Stocu]] – Inat-ćuprija napravljena u 18. vijeku
| slika_karta                =
| veličina_karte             =
| karta_opis                 =
| dužina                     = 31
| izvor                      = kod [[Do (Stolac)]]
| nadmorska visina izvora    = 
| izvor_lat_d                = 
| izvor_lat_m                = 
| izvor_lat_s                = 
| izvor_lat_NS               = N
| izvor_long_d               = 
| izvor_long_m               =  
| izvor_long_s               = 
| izvor_long_EW              = E
| ušće                       = [[Klepci]] ([[Čapljina]])
| nadmorska visina ušća      = 7
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_lat_m                 = 
| ušće_lat_s                 = 
| ušće_lat_NS                = N
| ušće_long_d                = 
| ušće_long_m                = 
| ušće_long_s                = 
| ušće_long_EW               = E
| ulijeva_se_u               = [[Neretva]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 722
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = 
| desne_pritoke              = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = [[Stolac]]
| sliv                       = [[Jadranski sliv]]
| plovnost                   = 
}}
[[Datoteka:Most Klepci 1.jpg|300px|mini|Bregava kod Klepaca, nedaleko od ušća]]
'''Bregava''' je lijeva [[pritoka]] [[Neretva|Neretve]]. Njeno slivno područje leži između Neretve na zapadu i [[Trebišnjica|Trebišnjice]] na jugoistoku i površine je 722,4&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

== Tok ==
Nastaje od stalnih vrela Bitunje i Hurgada i periodičnih vrela Malog i Velikog Suhovića.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.capljina.ba/index.php/2012-11-24-08-43-47/2012-11-24-08-54-21/bregava |title=Rijeka Bregava |work=capljina.ba |access-date=18. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; Ova vrela nastaju od voda koje poniru u [[Dabarsko polje|Dabarskom]] i djelomično u [[Fatničko polje|Fatničkom]] polju.

Prolazeći kroz [[Stolac]], pravi slapove i vodopade, teče na raznim nivoima, pravi ade. Razuđena obala omogućava pristup vodi na mnogobrojnim mjestima, pružajući stanovnicima Stoca posebnu vezu sa rijekom. Na adama su formirane bašče, kupališta, stambeni kompleksi. Nizvodno od stambenog kompleksa Begovina nalazi se [[vodopad]] Provalije.

Nizvodno od Stoca Bregava prima pritoku Radimlju. Rijeka prolazi kroz [[kanjon]] i izlazi u niziju koju gradi Bregava. Bregava skreće prema zapadu i prima pritoku Strku i zatim odlazi u [[Čapljina|Čapljinu]], gdje se razdvaja na dva glavna rukavca. Jedan odlazi u Čapljinu, a drugi, veći, odlazi u [[Klepci|Klepce]], gdje se ulijeva u Neretvu na 7 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Dužina toka iznosi 31&amp;nbsp;km, s prosječnim padom od 3,7 m/km. Bregava je udubila korito u obliku kanjona, čije dolinske strane dostižu visinu i do 700 m. U proširenjima se nalaze aluvijalni nanosi.

Kamene građevine, mostovi i mlinice sa stupama, svojim oblikom, materijalom kao i smještajem na Bregavi, čine jedinstvenu prirodno-graditeljsku cjelinu koja je proglašena [[Nacionalni spomenik|nacionalnim spomenikom]] kulture.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1859 |title=Korito Bregave sa mlinicama, stupama i mostovima, prirodno-graditeljska cjelina |work=kons.gov.ba |access-date=18. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160407193839/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1859 |archive-date=7. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Mostovi ===
u Stocu postoje tri velika kamena mosta (Ćuprija u Begovini, Most Sare Kašiković i Inat Ćuprija) i četiri manja. Svi su oni u upotrebi i u relativno dobrom stanju. Premda se razlikuju veličinom, koncepcijom, starošću, detaljima, zajedničko im je da su svi odreda ostvarenja domaćih majstora. Izvedeni su s polukružnim, odnosno segmentnim lučnim otvorima; nema klasičnog prelomljenog luka ni nivelete. Svi su građeni od grubo priklesanog poluobrađenog kamena.

=== Vodenice i stupe ===
[[Vodenica|Vodenice]] i stupe, mali objekti, predstavljali su najznačajnije privredne objekte u periodu od 16. do polovine 20. vijeka. U 18. vijeku zabilježeno je 180 vodeničkih kola, što bi značilo da je Stolac tada imao oko 22 vodenice (s osam vodeničkih kola). Danas ih je nekoliko. Vodenice na Bregavi u Stocu građene su kao prizemni objekti, uvijek podignuti iznad nivoa rijeke i uvijek pokriveni dvovodnim krovovima.

Stupe u Stocu bili su primitivni uređaji za valjanje i stupanje sukna, u okviru zasebnog zanata, ali i vječiti pratioci vodenica. Smještale su se u zasebne kamene objekte. Danas ne radi nijedna.

== Također pogledajte ==
* [[Hutovo blato]]
* [[Daorsoi]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Bregava river}}
{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Stolac]]
[[Kategorija:Ponornice u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]</text>
      <sha1>ejhg9wwzwtpny5azezq580dwlmuc9cw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Buna (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>74811</id>
    <revision>
      <id>3839012</id>
      <parentid>3501242</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:46:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Neretve]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839012</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2908" sha1="91pxi1gwxon682u1lduna0a0der518x" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Buna
| slika              = Blagaj Ceilings.jpg
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = [[Vrelo Bune]]
| slika_karta        = 
| veličina_karte     = 
| karta_alt          =
| karta_opis         = 
| izvor              = [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]]
| ušće               = [[Buna]] ([[Mostar]])
| progresija         = 
| države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 
| dužina_km          = 9
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina ušća      = 
| ulijeva_se_u               = [[Neretva]]
| prosječni protok           = 43 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s (vrelo)
| površina sliva             = 
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = [[Bunica (rijeka)|Bunica]]
| desne_pritoke      = [[Posrt]]
| sliv               = [[Jadransko more|Jadranski]]
}}
'''Buna''' je [[rijeka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], lijeva [[pritoka]] [[Neretva|Neretve]], u koju se ulijeva oko 15&amp;nbsp;km nizvodno od [[Mostar]]a, u mjestu [[Buna (Mostar)|Buna]]. Duga je 9&amp;nbsp;km, a ima dvije pritoke: Posrt, koji je nestalna pritoka, tj. postoji samo zimi, i [[Bunica (rijeka)|Bunica]], koja je stalna pritoka i u Bunu se ulijeva sjeverno od mjesta Buna. Veoma je bogata [[voda|vodom]]: s protokom od 43 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s njeno vrelo jedno je od najjačih u Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Tourismus in BuH - Blagaj - Buna|url = http://www.bhtourism.ba/ger/blagajbuna.wbsp|website = www.bhtourism.ba|access-date = 2. 2. 2016|archive-date = 4. 3. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160304202817/http://www.bhtourism.ba/ger/blagajbuna.wbsp|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Najviši vodostaji su u novembru, a najniži u julu i augustu. Neposredno ispod vrela u [[Blagaj (Mostar)|Blagaju]] nalaze se [[mrestilište]] i uzgajalište [[pastrmka|pastrmke]]. Bogata je [[Mehkousta pastrmka|mehkousnom pastrmkom]], a u donjem toku ima i [[jegulja]].

Područje kroz koje protječe pogodno je za [[poljoprivreda|poljoprivredu]], naročito za uzgoj [[voće|voća]], [[povrće|povrća]] i [[vinova loza|vinove loze]]. Na samom vrelu, koje izbija iz duboke [[Zelena pećina|pećine]] u Blagaju, nalazi se stara [[derviš]]ka [[Tekija na Vrelu Bune|tekija]], koju još 1664. spominje [[putopis]]ac [[Evlija Čelebija]]. Prije samog izvora Buna teče pod zemljom 19,5&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hercegovina.ba/hrv/blagaj.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20080414120459/http://www.hercegovina.ba/hrv/blagaj.htm|title=TZ Hercegovacko-neretvanjskog kantona/zupanije|archive-date=14. 4. 2008|work=hercegovina.ba|access-date=2. 2. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Blagaj}}
{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]</text>
      <sha1>91pxi1gwxon682u1lduna0a0der518x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>LaTeX</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75098</id>
    <revision>
      <id>3839109</id>
      <parentid>3807670</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:18:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3839109</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2944" sha1="0zvwvmhwlgtpa02ei5dn3900mqmopf5" xml:space="preserve">[[Datoteka:LaTeX logo.svg|desno|mini|LaTeX logo]]

'''LaTeX''' je [[opisni jezik]] i sistem za pripremanje dokumenata za [[TeX]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.latex-project.org/|title=LaTeX - A document preparation system|website=www.latex-project.org|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; program koji se koristi za komponiranje teksta. Ime jezika se izgovara kao ''lateh'', ponekad i kao ''latek''.

LaTeX se najčešće koristi od strane matematičara, naučnika kao i ostalih osoba unutar akedemskog svijeta. Također upotreba LaTeX-a među profesionalnim korisnicima je raširena dok je pak upotreba ovog opisnog jezika među običnim korisnicima zanemarljiva.

Poput TeX-a, LaTeX je započeo kao alat za pisanje za matematičare i informatičare, ali od samog početka svog razvoja, počeli su ga koristiti i naučnici kojima je bilo potrebno pisati dokumente koji uključuju složene matematičke izraze ili pisma koja nisu latinična,&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Multilingual typesetting on Overleaf using babel and fontspec|language=en|url=https://www.overleaf.com/learn/latex/Multilingual_typesetting_on_Overleaf_using_babel_and_fontspec|access-date=2022-04-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Babel: The multilingual framework to localize LaTeX, LuaLaTeX, XeLaTeX|language=en|url=https://latex3.github.io/babel/|access-date=2024-11-09}}&lt;/ref&gt; kao što su [[Arapsko pismo|arapski]], [[devanagari]] i kineski.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.overleaf.com/learn/latex/Chinese|title=Chinese|website=www.overleaf.com|language=en|access-date=2020-12-30}}&lt;/ref&gt;

Ime je odštampano tekućim tekstom s tipografskim [[Logo|logotipom]] :  U medijima gdje se logotip ne može precizno reproducirati u tekstu, riječi se obično dodjeljuje jedinstveno veliko slovo LaTeX. Alternativno, logotipi TeX, LaTeX, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://edward.oconnor.cx/2007/08/tex-poshlet|title=TeX and LaTeX logo POSHlets|last=O'Connor|first=Edward|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011230511/http://edward.oconnor.cx/2007/08/tex-poshlet|archive-date=2007-10-11|access-date=2008-04-21}}&lt;/ref&gt; i [[XeTeX]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nitens.org/taraborelli/texlogo|title=CSS-driven TeX logos|last=Taraborelli|first=Dario|archive-url=https://web.archive.org/web/20170901040149/http://nitens.org/taraborelli/texlogo|archive-date=2017-09-01|access-date=2008-04-21}}&lt;/ref&gt; mogu se prikazati i putem čistog [[CSS|CSS-]] a i [[XHTML|XHTML-a]] za upotrebu u grafičkim [[Veb-preglednik|web preglednicima]] - slijedeći specifikacije internog &lt;code&gt;\LaTeX&lt;/code&gt; makroa.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Walden|first=David|date=2005-07-15|title=Travels in TeX Land: A Macro, Three Software Packages, and the Trouble with TeX|url=//www.tug.org/pracjourn/2005-3/walden-travels/|journal=The PracTeX Journal|issue=3|access-date=2008-04-21}}&lt;/ref&gt;
{{Commonscat}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:TeX]]
[[Kategorija:Računarstvo]]</text>
      <sha1>0zvwvmhwlgtpa02ei5dn3900mqmopf5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839113</id>
      <parentid>3839109</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:23:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3839113</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2968" sha1="s3qf2ysym310wr21ywxaicfgztfbd7e" xml:space="preserve">[[Datoteka:LaTeX logo.svg|desno|mini|LaTeX logo]]

'''LaTeX''' je [[opisni jezik]] i sistem za pripremanje dokumenata za [[TeX]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.latex-project.org/|title=LaTeX - A document preparation system|website=www.latex-project.org|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; program koji se koristi za komponiranje teksta. Ime jezika se izgovara kao ''lateh'', ponekad i kao ''latek''.

LaTeX se najčešće koristi od strane matematičara, naučnika kao i ostalih osoba unutar akedemskog svijeta. Također upotreba LaTeX-a među profesionalnim korisnicima je raširena dok je pak upotreba ovog opisnog jezika među običnim korisnicima zanemarljiva.

Poput TeX-a, LaTeX je započeo kao alat za pisanje za matematičare i informatičare, ali od samog početka svog razvoja, počeli su ga koristiti i naučnici kojima je bilo potrebno pisati dokumente koji uključuju složene matematičke izraze ili pisma koja nisu latinična,&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Multilingual typesetting on Overleaf using babel and fontspec|language=en|url=https://www.overleaf.com/learn/latex/Multilingual_typesetting_on_Overleaf_using_babel_and_fontspec|access-date=2022-04-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Babel: The multilingual framework to localize LaTeX, LuaLaTeX, XeLaTeX|language=en|url=https://latex3.github.io/babel/|access-date=2024-11-09}}&lt;/ref&gt; kao što su [[Arapsko pismo|arapski]], [[devanagari]] i kineski.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.overleaf.com/learn/latex/Chinese|title=Chinese|website=www.overleaf.com|language=en|access-date=2020-12-30}}&lt;/ref&gt;

Ime je odštampano tekućim tekstom s tipografskim [[Logo|logotipom]] {{stylized LaTeX|latex}}:  U medijima gdje se logotip ne može precizno reproducirati u tekstu, riječi se obično dodjeljuje jedinstveno veliko slovo LaTeX. Alternativno, logotipi TeX, LaTeX, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://edward.oconnor.cx/2007/08/tex-poshlet|title=TeX and LaTeX logo POSHlets|last=O'Connor|first=Edward|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011230511/http://edward.oconnor.cx/2007/08/tex-poshlet|archive-date=2007-10-11|access-date=2008-04-21}}&lt;/ref&gt; i [[XeTeX]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nitens.org/taraborelli/texlogo|title=CSS-driven TeX logos|last=Taraborelli|first=Dario|archive-url=https://web.archive.org/web/20170901040149/http://nitens.org/taraborelli/texlogo|archive-date=2017-09-01|access-date=2008-04-21}}&lt;/ref&gt; mogu se prikazati i putem čistog [[CSS|CSS-]] a i [[XHTML|XHTML-a]] za upotrebu u grafičkim [[Veb-preglednik|web preglednicima]] - slijedeći specifikacije internog &lt;code&gt;\LaTeX&lt;/code&gt; makroa.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Walden|first=David|date=2005-07-15|title=Travels in TeX Land: A Macro, Three Software Packages, and the Trouble with TeX|url=//www.tug.org/pracjourn/2005-3/walden-travels/|journal=The PracTeX Journal|issue=3|access-date=2008-04-21}}&lt;/ref&gt;
{{Commonscat}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:TeX]]
[[Kategorija:Računarstvo]]</text>
      <sha1>s3qf2ysym310wr21ywxaicfgztfbd7e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dunavska komisija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75156</id>
    <revision>
      <id>3839076</id>
      <parentid>3138457</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:36:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2529" sha1="mz5b0i9b8cazgdds07djo3biyoy98ia" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Donaucommissie.PNG|mini|desno|300px|Zemlje članice (tamnozeleno) i zemlje posmatrači (svijetlozeleno) Dunavske komisije]]
'''Dunavska komisija''' je međunarodna organizacija dunavskih zemalja za plovidbu i prijevoz [[Dunav]]om.

Cilj organizacije je slobodna plovidba Dunavom i štićenje interesa dunavskih zemalja, te stvaranje bližih privrednih i kulturnih veza zemalja članica s drugim zemljama. Svaka zemlja članica zadužena je za upravljanje vlastitim dijelom rijeke. Komisija je odgovorna za stvaranje tehničkog i pravnog okvira za plovidbu Dunavom.

Ova organizacija nije isto što i [[Međunarodna komisija za zaštitu Dunava]] koja je osnovana [[1998]]. godine, i čiji je glavni cilj zaštita vode i okoliša Dunava.

Svaka zemlja ima jednog predstavnika u komisiji, između kojih se na mandat od tri godine izabiru predsjednik, potpredsjednik i sekretar.

Sjedište organizacije je od [[1954]]. godine u [[Budimpešta|Budimpešti]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Službeni jezici su [[njemački]], [[francuski]] i [[ruski]].

== Zemlje članice ==

Zemlje članice Dunavske komisije su:

* {{ZD|AUT}} [[Austrija]]
* {{ZD|BUG}} [[Bugarska]]
* {{ZD|HRV}} [[Hrvatska]]
* {{ZD|MAĐ}} [[Mađarska]]
* {{ZD|MOL}} [[Moldavija]]
* {{ZD|NJE}} [[Njemačka]]
* {{ZD|RUM}} [[Rumunija]]
* {{ZD|RUS}} [[Rusija]]
* {{ZD|SLK}} [[Slovačka]]
* {{ZD|SRB}} [[Srbija]]
* {{ZD|UKR}} [[Ukrajina]]

== Zemlje posmatrači ==

Zemlje sa statusom posmatrača u Dunavskoj komisiji su:

* {{ZD|ČEŠ}} [[Češka]]
* {{ZD|FRA}} [[Francuska]]
* {{ZD|HOL}} [[Holandija]]
* {{ZD|TUR}} [[Turska]]

== Historija ==

Prva Dunavska komisija je stvorena [[Pariski mirovni sporazum|Pariskim mirovnim sporazumom]] koji je potpisan [[30. mart]]a [[1856]]. godine, i kojim je okončan [[Krimski rat]]. Ova komisija je trajala do 1938. godine.

Današnja komisija je stvorena konferencijom u [[Beograd]]u koja je održana [[18. august]]a [[1948]]. godine. Sporazum su potpisale [[Bugarska]], [[Mađarska]], [[Rumunija]], [[Čehoslovačka]], [[Ukrajina]], [[Sovjetski Savez]] i [[Jugoslavija]], a stupio je na snagu [[11. maj]]a [[1949]]. godine. Godine [[1960]]. je u komisiju primljena i [[Austrija]], a [[Njemačka]] je u komisiju ušla tek [[1998]]. godine, pedeset godina nakon osnivanja. Njenom ranijem članstvu protivio se SSSR.

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.danubecommission.org/ Zvanična stranica]

[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Dunav]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>mz5b0i9b8cazgdds07djo3biyoy98ia</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Dunav</title>
    <ns>14</ns>
    <id>75157</id>
    <revision>
      <id>3839068</id>
      <parentid>2051266</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:33:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="363" sha1="3nsmex50h26skfxlbxd16angj0aruhl" xml:space="preserve">{{Kategorija|Dunav}}
{{Commonscat|Danube}}

[[Kategorija:Rijeke u Austriji]]
[[Kategorija:Rijeke u Bugarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Rumuniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke|Dunav]]</text>
      <sha1>3nsmex50h26skfxlbxd16angj0aruhl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pamirske planine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75197</id>
    <revision>
      <id>3839361</id>
      <parentid>3803300</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:56:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1109" sha1="1i044wsy9k3lb2bs2w5dprrxvn8x8lz" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Pamirske planine''' se nalaze u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] i formirane su od planinskih masiva [[Tian Shan]], [[Karakoram]], [[Kunlun]], i [[Hindu Kush]]. Spadaju u najveće svjetske planine. Poznate su i po svom [[kineski jezik|kineskom]] nazivu &quot;planine luka&quot;.

Pamirske planine se većinom nalaze u [[Tadžikistan]]u, a dijelom i u [[Kirgistan]]u, [[Afganistan]]u i [[Pakistan]]u.

== Geografija ==

Najveći vrhovi u Pamirskim planinama su ''Ismoil Somoni'' (nosio naziv [[Staljin]]ov vrh 1932-1962 i [[Komunizam|Komunistički]] vrh 1962-1998) sa visinom 7.495 m, zatim vrh ''Ibn Sina'' (nosio naziv [[Lenjin]]ov vrh) 7.134 m i vrh ''Korzenevskaja'' sa visinom 7.105 m.

Na Pamirskim planinama se nalaze brojni glečeri od kojih je najveći [[Fedčenko glečer]] (77&amp;nbsp;km), najveći u bivšoj [[SSSR]].

== Također pogledajte ==
* [[Srednja Azija]]

{{Commonscat|Pamir Mountains}}

[[Kategorija:Planine u Afganistanu]]
[[Kategorija:Planine u Kirgistanu]]
[[Kategorija:Planine u Pakistanu]]
[[Kategorija:Planine u Tadžikistanu]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>1i044wsy9k3lb2bs2w5dprrxvn8x8lz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rijeke u Engleskoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>75790</id>
    <revision>
      <id>3839115</id>
      <parentid>2827149</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:28:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Engleska nije suverena država.</comment>
      <origin>3839115</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="219" sha1="l6upagx98opvsnowjay4nw9meqxp82z" xml:space="preserve">{{commonscat|Rivers of England}}
[[Kategorija:Geografija Engleske|Rijeke]]
[[Kategorija:Vode u Engleskoj|Rijeke]]
[[Kategorija:Oblici reljefa u Engleskoj|Rijeke]]
[[Kategorija:Rijeke u Ujedinjenom Kraljevstvu|Engleska]]</text>
      <sha1>l6upagx98opvsnowjay4nw9meqxp82z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trešanica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76608</id>
    <revision>
      <id>3839017</id>
      <parentid>3489853</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:47:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Neretve]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839017</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2677" sha1="a3cdsdwi2sdhcj8zq2xzazfpgdc246p" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Trešanica
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Konjic, most preko Neretve 20070603.jpg
| opis_slike            = Ušće Trešanice u Neretvu
&lt;!-- *** Države, regije itd. *** --&gt;
| država                = Bosna i Hercegovina
| zastava_države        = da
| država1               = 
&lt;!-- *** Nešto što pripada ovaj dio *** --&gt;
| matični               =
| grad                  = 
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke               = Duboki potok, Bubanje, Doline, Prijeznac
| mjesta                = [[Bradina]], Lukići, Šunji, [[Podorašac]], [[Kanjina]], [[Ovčari]], [[Konjic]]

| grad_sakrij           = 
| grad                  = 
| grad1                 = 
| grad2                 = 
| grad3                 = 
| grad4                 = 
| grad5                 = 
| grad6                 = 
| grad7                 = 
| grad8                 = 
| grad9                 = 
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 = [[Bitovnja]]
| izvor_položaj         = Bosna i Hercegovina
| izvor_visina          = 
| izvor_sliv            =
| izvor_sliv_lokacija   = 
| izvor_sliv_visina     =
| ušće                  = [[Neretva]]
| ušće_položaj          = [[Konjic]] | ušće_regija = [[Općina Konjic]] | ušće_država = [[Bosna i Hercegovina]]
| ušće_visina           =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| raskršće_tokova       = 
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            = 
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
| pražnjenje1           = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 =
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = 
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt; 
| commons               = 
| web_stranica          =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Trešanica''' je desna [[pritoka]] [[Neretva|Neretve]]. Izvire pod [[Bitovnja|Bitovnjom]] i skreće prema zapadu, u selo [[Bradina]], gdje prima [[Duboki potok]], a zatim teče prema jugu kroz naselja Lukiće, Šunje, [[Podorašac]], [[Kanjina|Kanjinu]], [[Zukići|Zukiće]], gdje prima pritoku [[Bubanje]], zatim ulazi u [[Ovčari|Ovčare]], pa u [[Konjic]], gdje se ulijeva u [[Neretva|Neretvu]].

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]</text>
      <sha1>a3cdsdwi2sdhcj8zq2xzazfpgdc246p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orljava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77018</id>
    <revision>
      <id>3839030</id>
      <parentid>3482378</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:00:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Save]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1637" sha1="b0vrysd7j1j9i5hnwofmfpi3kc3qbnp" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Orljava
| slika                      = Orljavski slap i vrba - simbol Pleternice.jpg|thumb|250px|Slap na rijeci Orljavi kod Pleternice 
| opis                       = 
| dužina                     = 89
| nadmorska visina izvora    = 
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| izvor                      = [[Psunj]]
| ušće                       = [[Sava]]
| pritoke                    = [[Orljavica]], [[Veličanka]], [[Londža]]
| države kroz koje protiče   = [[Hrvatska]]
| gradovi kroz koje protiče  = [[Požega (Hrvatska)|Požega]]
| sliv                       = [[Crno more|crnomorski]]
| plovna                     = ne
}}

'''Orljava''' je rijeka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], lijeva pritoka rijeke [[Sava|Save]].

Izvire ispod [[Psunj]]a na nadmorskoj visini višoj od 800 metara i teče od zapada prema istoku. U nju se ulijevaju sve vode planinskih potoka što okružuju [[Požeška kotlina|Požešku kotlinu]]. U [[Požega (Hrvatska)|Požegi]] u Orljavu se ulijeva njena najveća pritoka sa [[Papuk]]a – [[Veličanka]] i najveći potok s Požeške gore – [[Vučjak (potok)|Vučjak]].

Pokraj [[Pleternica|Pleternice]] prima pritoku [[Londža|Londžu]] i mijenja smjer oticanja prema jugu između Požeške i [[Dilj]] gore. Rijeke Orljava i Londža pogodne su za [[ribolov]], a slap na Orljavi kod [[Pleternica|Pleternice]] poznato je ribolovno i izletničko mjesto.

Od izvora do ušća duga je 89 kilometara.

{{Commonscat}}
{{Sava}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]</text>
      <sha1>b0vrysd7j1j9i5hnwofmfpi3kc3qbnp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sava</title>
    <ns>14</ns>
    <id>77171</id>
    <revision>
      <id>3839064</id>
      <parentid>2412160</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:32:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="233" sha1="39dlicg5abksalhxiqeag7did2t9r7d" xml:space="preserve">{{Kategorija|Sava}}
{{Commonscat|Sava Basin}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>39dlicg5abksalhxiqeag7did2t9r7d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hercegovački pašaluk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77540</id>
    <revision>
      <id>3839403</id>
      <parentid>3778238</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:32:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3839403</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3933" sha1="r4y00q8ho0ll07dt7218lqto8ykw7w4" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime            = Hercegovački pašaluk
| izvorno_ime             = {{jez-ota|ایالت هرسك}}
| status                  = [[ejalet]] / [[pašaluk]] [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]
| razdoblje               = 1833–1851.
| država_prije1           = Hercegovački sandžak
| država_poslije1         = Hercegovački sandžak
| karta                   = Herzegovina Eyalet, Ottoman Balkans 1850s.png
| opis_karte              = Hercegovački pašaluk u prvoj polovini 19. stoljeća
| zastava                 = Western Herzegovina 1760 flag.svg
| opis_zastave            =  
| glavni_grad             = [[Mostar]]
| državno_uređenje        = osmanlijska pokrajina
| vrsta_vlasti            = [[paša]] / [[vezir]]
| godina_prve_vlasti      = 1833–1851.
| vladar_prva_vlast       = [[Ali-paša Rizvanbegović]]
| događaj1                = Izdvajanje iz [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]]
| događaj_datum1          = 1833.
| događaj2                = Ukidanje i ponovno pripajanje Bosanskom ejaletu
| događaj_datum2          = 1851.
| osnivanje               = 1833.
| ukidanje                = 1851.
| danas_dio               = [[Bosna i Hercegovina]]&lt;br&gt;[[Crna Gora]]&lt;br&gt;[[Srbija]]
}}

'''Hercegovački pašaluk''' je bio [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijska provincija]] od [[1833]]. do [[1851]]. i od [[1875]]. do [[1877]]. godine. Do 1833. godine je bio u sastavu [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] kao [[Hercegovački sandžak]].

== Hercegovački ejalet (1833. - 1851.) ==
Do 1833. godine je bio u sastavu [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] kao [[Hercegovački sandžak]]. Za svoje usluge u [[Husein-kapetan Gradaščević#Borba za autonomiju|borbi za autonomiju Bosne]] [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-aga Rizvanbegović]] je nagrađen izdavanjem Hercegovine u poseban pašaluk. Ali-paša Rizvanbegović je bio jedini vezir ovog ejaleta. Nakon njegove smrti 1851., Hercegovački ejalet je ukinut i njegova teritorija je spojena opet Bosanskim pašalukom, time formirajući novi entitet - [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].&lt;ref name=&quot;imamovic_1&quot;&gt;Mustafa Imamović: &quot;''Historija Bošnjaka.''&quot; Sarajevo 1997&lt;/ref&gt;

Hercegovački pašaluk se sastojao iz slijedećih oblasti: [[Prijepolje]], [[Taslidža]] sa [[Kolašin]]om i [[Šaranci]] sa [[Drobnjak]]om, [[Čajniče]], [[Nevesinje]], [[Nikšić]], [[Ljubinje]]-[[Trebinje]], [[Stolac]], [[Počitelj]], [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]], [[Mostar]], [[Duvno]] i polovina [[Konjic]]a koja je sa južne strane [[Neretva|Neretve]].{{Izvor}}

== Hercegovački vilajet (1875. - 1877.) ==
U novembru 1875. godine je pretvoren gatački kadiluk u [[Gatački sandžak]], da bi se lakše likvidirao [[Hercegovački ustanak]]. Kao [[mutesarif]] toga sandžaka je postavljen kršćan, Grk Kostan-efendija. U decembru je od toga sandžaka i ostataka hercegovačkog sandžaka opet formiran poseban pašaluk, ostatak je nazvan [[Mostarski sandžak]]. Vilajet je postojao do [[2. februar]]a [[1877]]. godine.&lt;ref name=&quot;pavet&quot;&gt;{{cite book|last=Pavet de Courteille|first=Abel|title=État présent de l'empire ottoman|year=1876|publisher=J. Dumaine|page=91-96|url=http://archive.org/stream/tatprsentdelemp00courgoog#page/n104/mode/2up|language=French}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hannes Grandits: ''Herrschaft und Loyalität in der spätosmanischen Gesellschaft: das Beispiel der multikonfessionellen Herzegowina''. (= ''Zur Kunde Südosteuropas'' 2), Böhlau Verlag, Wien 2008, {{ISBN|978-3-205-77802-8}}, S. 495&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hazimsaban&quot;&gt;Hazim Šabanović: ''Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela'' Naučno društvo NR BiH, 1959.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references/&gt;

{{Upravne jedinice Bosanskog pašaluka}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Hercegovina]]
[[Kategorija:Pašaluci Osmanskog Carstva u Evropi]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Bosne i Hercegovine u Osmanskom Carstvu]]</text>
      <sha1>r4y00q8ho0ll07dt7218lqto8ykw7w4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839411</id>
      <parentid>3839403</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:45:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839411</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3926" sha1="3thosw0l5n2qih8j24766nxajn56o4z" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime            = Hercegovački pašaluk
| izvorno_ime             = {{jez-ota|ایالت هرسك}}
| status                  = [[ejalet]] / [[pašaluk]] [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]
| razdoblje               = 1833–1851.
| država_prije1           = Hercegovački sandžak
| država_poslije1         = Bosanski ejalet
| karta                   = Herzegovina Eyalet, Ottoman Balkans 1850s.png
| opis_karte              = Hercegovački pašaluk u prvoj polovini 19. stoljeća
| zastava                 = Western Herzegovina 1760 flag.svg
| opis_zastave            =  
| glavni_grad             = [[Mostar]]
| državno_uređenje        = osmanlijska pokrajina
| vrsta_vlasti            = [[paša]] / [[vezir]]
| godina_prve_vlasti      = 1833–1851.
| vladar_prva_vlast       = [[Ali-paša Rizvanbegović]]
| događaj1                = Izdvajanje iz [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]]
| događaj_datum1          = 1833.
| događaj2                = Ukidanje i ponovno pripajanje Bosanskom ejaletu
| događaj_datum2          = 1851.
| osnivanje               = 1833.
| ukidanje                = 1851.
| danas_dio               = [[Bosna i Hercegovina]]&lt;br&gt;[[Crna Gora]]&lt;br&gt;[[Srbija]]
}}

'''Hercegovački pašaluk''' je bio [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijska provincija]] od [[1833]]. do [[1851]]. i od [[1875]]. do [[1877]]. godine. Do 1833. godine je bio u sastavu [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] kao [[Hercegovački sandžak]].

== Hercegovački ejalet (1833. - 1851.) ==
Do 1833. godine je bio u sastavu [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] kao [[Hercegovački sandžak]]. Za svoje usluge u [[Husein-kapetan Gradaščević#Borba za autonomiju|borbi za autonomiju Bosne]] [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-aga Rizvanbegović]] je nagrađen izdavanjem Hercegovine u poseban pašaluk. Ali-paša Rizvanbegović je bio jedini vezir ovog ejaleta. Nakon njegove smrti 1851., Hercegovački ejalet je ukinut i njegova teritorija je spojena opet Bosanskim pašalukom, time formirajući novi entitet - [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].&lt;ref name=&quot;imamovic_1&quot;&gt;Mustafa Imamović: &quot;''Historija Bošnjaka.''&quot; Sarajevo 1997&lt;/ref&gt;

Hercegovački pašaluk se sastojao iz slijedećih oblasti: [[Prijepolje]], [[Taslidža]] sa [[Kolašin]]om i [[Šaranci]] sa [[Drobnjak]]om, [[Čajniče]], [[Nevesinje]], [[Nikšić]], [[Ljubinje]]-[[Trebinje]], [[Stolac]], [[Počitelj]], [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]], [[Mostar]], [[Duvno]] i polovina [[Konjic]]a koja je sa južne strane [[Neretva|Neretve]].{{Izvor}}

== Hercegovački vilajet (1875. - 1877.) ==
U novembru 1875. godine je pretvoren gatački kadiluk u [[Gatački sandžak]], da bi se lakše likvidirao [[Hercegovački ustanak]]. Kao [[mutesarif]] toga sandžaka je postavljen kršćan, Grk Kostan-efendija. U decembru je od toga sandžaka i ostataka hercegovačkog sandžaka opet formiran poseban pašaluk, ostatak je nazvan [[Mostarski sandžak]]. Vilajet je postojao do [[2. februar]]a [[1877]]. godine.&lt;ref name=&quot;pavet&quot;&gt;{{cite book|last=Pavet de Courteille|first=Abel|title=État présent de l'empire ottoman|year=1876|publisher=J. Dumaine|page=91-96|url=http://archive.org/stream/tatprsentdelemp00courgoog#page/n104/mode/2up|language=French}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hannes Grandits: ''Herrschaft und Loyalität in der spätosmanischen Gesellschaft: das Beispiel der multikonfessionellen Herzegowina''. (= ''Zur Kunde Südosteuropas'' 2), Böhlau Verlag, Wien 2008, {{ISBN|978-3-205-77802-8}}, S. 495&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hazimsaban&quot;&gt;Hazim Šabanović: ''Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela'' Naučno društvo NR BiH, 1959.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references/&gt;

{{Upravne jedinice Bosanskog pašaluka}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Hercegovina]]
[[Kategorija:Pašaluci Osmanskog Carstva u Evropi]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Bosne i Hercegovine u Osmanskom Carstvu]]</text>
      <sha1>3thosw0l5n2qih8j24766nxajn56o4z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hercegovački sandžak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77541</id>
    <revision>
      <id>3839373</id>
      <parentid>3778243</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:57:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3839373</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5940" sha1="c7x04xz09buujx2f9adaa4haci1rscq" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime            = Hercegovački sandžak
| izvorno_ime             = {{jez-ota|سنجاق هرسك}}
| status                  = [[sandžak]] [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]
| razdoblje               = 1470–1833
| država_prije1           = Humska zemlja
| država_poslije1         = Hercegovački pašaluk
| karta                   = Hercegovački sandžak.png
| opis_karte              = Hercegovački sandžak oko 1593. do 1606. godine
| glavni_grad             = [[Foča]] (1470–1572)&lt;br&gt;[[Pljevlja]] (1572–1833)
| državno_uređenje        = osmanlijska upravna jedinica
| vrsta_vlasti            = [[sandžak-beg]]
| godina_prve_vlasti      = 1470–1474
| vladar_prva_vlast       = Hamza-beg
| događaj1                = Osnivanje
| događaj_datum1          = 16. januar 1470.
| događaj2                = Uključen u [[Bosanski ejalet]]
| događaj_datum2          = 1580.
| događaj3                = Pretvoren u [[Hercegovački pašaluk]]
| događaj_datum3          = 1833.
| osnivanje               = 1470.
| ukidanje                = 1833.
| danas_dio               = [[Bosna i Hercegovina]]&lt;br&gt;[[Crna Gora]]&lt;br&gt;[[Srbija]]&lt;br&gt;[[Hrvatska]]
}}

'''Hercegovački sandžak''' bio je jedan od [[Sandžak (osmanlijska upravna oblast)|sandžak]]a u [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskom Carstvu]], od [[16. januar]]a [[1470.]] do [[1833]], kad je formiran [[Hercegovački pašaluk|Hercegovački ejalet]].&lt;ref name=&quot;hazimsaban&quot; /&gt;

== Osnivanje Hercegovačkog sandžaka (1463-1470) ==
Osnivanje ovog sandžaka počelo je [[1463.]] s turskim napadom. U julu [[1465.]] osmanlijska vojska, pod zapovjedništvom [[Bosanski sandžak|sandžak-bega]] [[Isa-beg Ishaković|Isa-bega Ishakovića]] i njegovih vojskovođa Ismaila i Ahmeda, nastavila je ofanzivu protiv Hercegovine. Oni su brzo došli do [[Dubrovačka republika|dubrovačke granice]] i zauzeli [[Mileševac]], [[Samobor]], [[Prilep]], a onda i ostali gradovi na istoku. Poslije toga su se oni počeli primicati [[Primorje|Primorju]]. Već 12. septembra 1465. Lug je bio  pod turskom vlašću. Istog mjeseca zauzeti su [[Ljubomir]], [[Popovo]], [[Žurovići]] i [[Pocrnje]]. Krajem oktobra i u novembru pali su [[Uskoplje]], Bijela, [[Zupci]], [[Gacko]] i Kuti. Jedino su se neki utvrđeni gradovi mogli malo duže održati, u prvom redu [[Ključ (Gacko)|Ključ]] i [[Mićevac]]. Ključ je između 3. juna 1466. i maja 1468. osvojio vojskovođa Ahmed. Poslije 3. juna 1466. godine pao je i [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]] sa sjevernom [[Hercegovina|Hercegovinom]]. Nakon toga je posljednji herceg od sv. Save, [[Vlatko Hercegović Kosača|Vlatko]], osim [[Novi (Herceg Novi)|Novog]] i Risna u Dračevici, držao samo &quot;jedan uzan i prilično neobrađen pojas zemljišta od Boke do ušća [[Neretva|Neretve]], koji je kako-tako odvajao dubrovačku teritoriju od neposredne turske oblasti&quot;. Ostale dijelove njegove očevine držali su knez Vladislav, [[Mletačka republika|Mlečani]] i [[Ugarska|Mađari]]. Kao saveznici i zaštitnici novog hercega Vlatka, Mlečani su zadržali [[Imotski|Imotsku krajinu]] i [[Makarska rivijera|Makarsko primorje]], koje su osvojili u oktobru 1465.&lt;ref name=&quot;hazimsaban&quot;&gt;Hazim Šabanović: ''Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela'', Naučno društvo NR BiH, 1959.&lt;/ref&gt;

Do formiranja sandžaka osvojeni gradovi i zemlje pretvoreni su u jedan vilajet (tada je vilajet bio manja administrativna jedinica) i pripojeni susjednom [[Bosanski sandžak|Bosanskom sandžaku]]. Nahijama su upravljale vojskovođe Isa-bega Ishakovića.&lt;ref name=&quot;hazimsaban&quot; /&gt;

== Rumelijski ejalet (1470-1580) ==
[[16. januar]]a [[1470.]] osnovan je Hercegovački sandžak, koji je ušao u sastav [[Rumelijski ejalet|Rumelijskog ejaleta]]. Prvi sandžak-beg bio je Hamza-beg, koji je vladao do 1474.&lt;ref name=&quot;hazimsaban&quot; /&gt;

Nakon osnivanja Hercegovačkog sandžaka Turci su nastavili sistematski organizirati, utvrđivati i proširivati svoju vlast u Hercegovini. Nešto poslije 20. septembra 1471. [[Počitelj]] se predao Hamza-begu. Do 1475. godine Turci su osvojili sve gradove u unutrašnjosti Hercegovine, te [[Ljubuški]] u Neretvanskoj krajini i Rog na sjeveru. Samo su Novi i Risan bili izvan njihove vlasti u unutrašnjosti Hercegovine. Početkom 1482. predao se i Novi i time je završeno tursko osvajanje Hercegovine. U Košu na ostrvu Posrednici, kod današnjeg [[Opuzen]]a, još se jedno vrijeme držala ugarska posada. Imotska krajina i Makarsko primorje ostali su i dalje u vlasti Mlečana.&lt;ref name=&quot;hazimsaban&quot; /&gt;

Od 1470. do 1572. sjedište ovog sandžaka zvanično je bilo u [[Foča|Foči]]. U prvoj polovini 16. vijeka hercegovački namjesnici često su boravili u Mostaru, koji se tada više puta spominje kao privremeno sjedište ovog sandžaka. Zato se u to doba ponekad hercegovački sandžak-beg naziva ''mostarski sandžak-beg'' ili ''mostarski paša''. Od 1572. do 1833. zvanično sjedište hercegovačkih sandžak-begova bilo je u [[Pljevlja|Pljevljima]].&lt;ref name=&quot;hazimsaban&quot; /&gt;

== Bosanski ejalet (1580-1833) ==
[[Datoteka:Bosnia Eyalet, Central europe 1683.png|mini|desno|x00px|Bosanski ejalet 1683.]]
1580. godine Hercegovački sandžak ušao je u sastav novoformiranog [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]]. 1833. godine, za svoje usluge u [[Husein-kapetan Gradaščević#Borba za autonomiju|borbi protiv autonomije Bosne]], [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-aga Rizvanbegović]] nagrađen je izdvajanjem Hercegovine u poseban pašaluk.&lt;ref name=&quot;hazimsaban&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{reference}}

{{Upravne jedinice Bosanskog pašaluka}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Hercegovina]]
[[Kategorija:Bosanski pašaluk]]
[[Kategorija:Sandžaci Osmanskog Carstva u Evropi]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Bosne i Hercegovine u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Hercegovački sandžak|*]]</text>
      <sha1>c7x04xz09buujx2f9adaa4haci1rscq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski rekordi u plivanju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78561</id>
    <revision>
      <id>3839262</id>
      <parentid>3820397</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T03:09:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Артем Загребельный</username>
        <id>115699</id>
      </contributor>
      <comment>/* Žene */</comment>
      <origin>3839262</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55069" sha1="p932ewm1dbit3sx5wk631hrr4r3pl4o" xml:space="preserve">[[Datoteka:Caeleb Dressel before winning 100 fly (42769914221).jpg|mini|desno|270px|[[Caeleb Dressel]] drži najviše svjetskih rekorda u muškoj konkurenciji (četiri pojedinačna i pet u štafetama)]]
[[Datoteka:Kazan 2015 - Sjöström WR award cropped.JPG|mini|308x308px|[[Sarah Sjöström]] drži najviše svjetskih rekorda u ženskoj konkurenciji – šest (svi pojedinačni)]]
'''Svjetske rekorde u [[plivanje|plivanju]]''' ratificira [[FINA|Svjetska plivačka federacija]]. Rekordi se mogu odnositi na 50-metarske bazene (olimpijske ili duge) i 25-metarske (kratke). FINA priznaje svjetske rekorde u sljedećim disciplinama za muškarce i žene&lt;ref name=&quot;FINA SW12&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=45&amp;Itemid=119 |title=FINA Technical Rules SW12.1 and 12.2 |publisher=FINA |access-date=11. 5. 2009 |archive-date=26. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726002347/http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=45&amp;Itemid=119 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;:
* '''slobodni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m, 400 m, 800 m, 1500 m
* '''leđni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''prsni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''delfinov (leptirov) stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''mješovito (pojedinačno):''' 100 m (samo u kratkim bazenima), 200 m, 400 m
* '''štafete:''' 4 × 50 m slobodno (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno, 4 × 200 m slobodno, 4 × 50 m mješovito (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito, 4 × 50 m slobodno – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno – mješovita štafeta, 4 × 50 m mješovito – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito – mješovita štafeta.
Rekordi u dugim bazenima daleko su stariji od rekorda u kratkim i općenito se smatraju prestižnijima. Oni vuku porijeklo s početka [[20. vijek]]a (nešto kasnije u slučaju delfinovog stila, koji se razvio iz prsnog). Rekorde u kratkim bazenima FINA je počela priznavati u martu 1991. ustanovljavanjem standardnog vremena u svakoj disciplini (općenito poznato kao ''najbolji rezultat u svijetu'') koje je moralo biti poboljšano kako bi FINA priznala ''svjetski rekord''.

Proces ratifikacije opisan je u FINA-inom pravilu SW12&lt;ref name=&quot;FINA SW12&quot;/&gt;, a uključuje predaju dokumenata koji potvrđuju tačnost mjernog sistema i dužinu bazena, zadovoljavanje FINA-inih pravila koja se odnose na plivačke kostime i negativan [[doping]]-test dotičnih plivač(ic)a.

Većinu rekorda navedenih ispod postigli su plivači koji su nosili plivačke (polu)kostime od [[poliuretan]]a ili drugih netekstilnih materijala, čija je upotreba bila dozvoljena od februara 2008. do decembra 2009. Uoči [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 2009.|SP u vodenim sportovima 2009.]] u [[Rim]]u međunarodno upravno tijelo za pet [[Olimpijski sportovi|olimpijskih]] vodenih [[sport]]ova izglasalo je zabranu upotrebe ovih plivačkih kostima i svih kostima od netekstilnog materijala, počevši od 1. januara 2010.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.timeslive.co.za/sport/other/2010/01/18/high-tech-records-to-stand|title=High-tech records to stand|date=18. 1. 2010|access-date=27. 7. 2011|publisher=Times Live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://articles.latimes.com/2009/jul/25/sports/sp-world-swimming25|title=FINA bans bodysuits that have led to spate of world records|last=Dillman|first=Lisa|date=25. 7. 2009|publisher=Los Angeles Times|access-date=27. 7. 2011}}&lt;/ref&gt; Činilo se da ovi kostimi poboljšavaju performanse kod snažnijih plivača, te da to poboljšavanje nije jednako kod svih takmičara, tj. da zavisi od [[morfologija (biologija)|morfologije]] i [[fiziologija|fiziologije]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://abcnews.go.com/Sports/wireStory?id=13900301|title=New Suits Mean No More Records in Swimming|date=22. 6. 2011|last=Dampf|first=Andrew|access-date=27. 7. 2011|publisher=ABC News}}&lt;/ref&gt;

== Olimpijski bazeni (50 m) ==
''Napomena'': Podaci u svim tabelama važe zaključno s 11. 11. 2024.

=== Muškarci ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|20.88  
|{{ZD|AUS}} [[Cameron McEvoy]]
|20. 3. 2026.
|{{ZD|CHN}} [[Shenzhen]]
| [https://www.youtube.com/watch?v=81i-TH1Tyz4&amp;t=3s &amp;#8203;]
|-
|[[100 m slobodno]] 
|46.40 
|{{ZD|CHN}} [[Pan Zhanle]]
|31. 7. 2024.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|[https://vk.com/video/playlist/142497057_-4?z=video142497057_456239296%2Fpl_142497057_-4 &amp;#8203;]
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:42.00
|{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]]
|28. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m freestyle final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180605/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=30. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Blasts Phelps Away in 1:42.00|url=http://www.swimnews.com/news/view/7118|work=swimnews.com|date=28. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210223/http://www.swimnews.com/News/view/7118|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=2. 3. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=MeOw35fsltE |title=Men's 200 Freestyle Final (World Record) - Rome 2009 |publisher=swimbyme |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:40.07
|{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]]
|26. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 400m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180532/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Takes Down Thorpe: 3:40.07|url=http://www.swimnews.com/news/view/7091|work=swimnews.com|date=26. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210201/http://www.swimnews.com/news/view/7091|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=17. 11. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |title=2009 Swimming World Championships Men's 400m Freestyle Final |publisher=MeazzaGiuseppe |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210725081955/https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |archive-date=25. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:32.12
|{{ZD|KIN}} [[Zhang Lin (plivač)|Zhang Lin]]
|29. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 800m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180641/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Zhang Zips Up For 7:32.12 800 Free|url=http://www.swimnews.com/news/view/7134|work=swimnews.com|date=29. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=31. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090731013653/http://www.swimnews.com/News/view/7134|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-1500m slobodno  
|[[1500 m slobodno]]
|14:30.67
|{{ZD|SAD}} [[Bobby Finke]]
|4. 8. 2024.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Results|url=https://olympics.com/OG2024/pdf/OG2024/SWM/OG2024_SWM_C73A1_SWMM1500MFR-----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=4. 8. 2024|access-date=8. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Men's 1500m Freestyle Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=2-3g4Jrncq8|publisher= NBC Sports|date=4. 8. 2024|access-date=8. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[50 m leđno]]
|23.80
|{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]]
|27. 7. 2023.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/ruscup2023_kazan/ResultList_217S.pdf|publisher=microplustiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=27. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/991529502048168/?notif_id=1690488602285388&amp;notif_t=video_processed&amp;ref=notif &amp;#8203;]
|-
|[[100 m leđno]]
|51.60
|{{ZD|ITA}} [[Thomas Ceccon]]
|20. lipnja 2022.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=VIDEO – Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=dG0oJHqX3UM|publisher=SwimCentral|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m leđno]]
|1:51.92
|{{ZD|SAD}} [[Aaron Peirsol]]
|31. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m backstroke final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181621/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Peirsol's Reply – 1:51.92 200 Back|url=http://www.swimnews.com/news/view/7161|work=swimnews.com|date=31. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092044/http://www.swimnews.com/News/view/7161|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=28. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 200m backstroke 1:51.92 Aaron Peirsol |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729181446/https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m prsno]]
|25.95
|{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]]
|25. 7. 2017.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Semifinals|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0103EB02FFFFFFFFFFFF01|publisher=Omega Timing|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=29. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m breaststroke 25.95 sf Adam Peaty |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214716/https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|56.88
|{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]]
|4. 8. 2018.
|{{ZD|VB}} [[Glasgow]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Breaststroke Semifinal Results|url=http://www.omegatiming.com/File/00011301070103EC02FFFFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 7. 2019|access-date=21. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 7. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |title=Adam peaty break one more time his record 56'88 |publisher= Zach Swim |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210523013436/https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |archive-date=23. 5. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|2:05.48
|{{ZD|CHN}} [[Qin Haiyang]]
|28. 7. 2023.
|{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=omegatiming.com|date=28. 7. 2023|access-date=10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=-3mYrnBZFKg&amp;t=13s|work= World Aquatics|date=28. 7. 2023|access-date=10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m delfin]]
|22.27
|{{ZD|UKR}} [[Andrij Govorov]]
|1. 7. 2018.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Men's 50m Butterfly Results |url=http://fin2018.microplustiming.com/export/NU_293001_MagGiu_Roma/NU/pdf/CLS-ASM-50FA-FIN-ALL.pdf?x=19:23:58|publisher=Italijanski plivački savez|access-date=1. 7. 2018|date=1. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=2. 7. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=JHAFNMDYZPo |title=50 meters butterfly world record Andriy Govorov 22.27 |publisher=Best Swimming |via= [[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m delfin]]
|49.45
|{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]]
|31. 7. 2021.
|{{ZD|JAP}} [[Tokio]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=31. 7. 2021|access-date=31. 7. 2021|archive-date=31. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210731034904/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Mu7ZmJduQPI &amp;#8203;]
|-
|[[200 m delfin]]
|1:50.34
|{{ZD|MAĐ}} [[Kristóf Milák]]
|21. 6. 2022.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000104EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 6. 2022|access-date=22. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&amp;isFromTabLayout=false &amp;#8203;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220622010724/https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&amp;isFromTabLayout=false |date=22. 6. 2022 }} 
|-
|[[200 m mješovito]]
|1:52.69
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|30. 7. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m IM Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010105EE0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=30. 7. 2025|access-date=31. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[400 m mješovito]]
|4:02.50
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|23. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=7xz7VkulHYU&amp;t &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:08.24
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Michael Phelps]] (47.51)&lt;br/&gt;[[Garrett Weber-Gale]] (47.02)&lt;br/&gt;[[Cullen Jones]] (47.65)&lt;br/&gt;[[Jason Lezak]] (46.06)
|11. 8. 2008.
|{{ZD|KIN}} [[Peking]]
|&lt;ref&gt;{{cite journal|year=2008|title=Men's 4×100m freestyle relay final results|journal=The Official Report of the Beijing 2008 Olympic Games|volume=4|page=1303|publisher=BOCOG|url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|format=[[PDF]]|access-date=17. 11. 2011|archive-date=21. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120821032514/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Karen Crouse|title=Lezak, Not Phelps, puts on a show|url=https://www.nytimes.com/2008/08/11/sports/olympics/11swim.html|newspaper= The New York Times|date=10. 8. 2008|access-date=14. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=12. 10. 2017 |url=https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |title=Phelps and Team USA break the 4x100m Freestyle World Record at Beijing 2008 {{!}} Throwback Thursday |publisher= Olympics |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729202346/https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|6:58.55
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Michael Phelps]] (1:44.49)&lt;br/&gt;[[Ricky Berens]] (1:44.13)&lt;br/&gt;[[David Walters (plivač)|David Walters]] (1:45.47)&lt;br/&gt;[[Ryan Lochte]] (1:44.46)
|31. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4×200m freestyle relay final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181800/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord |title=WR: USA Takes 4x200m In 6:58.55 |url=http://www.swimnews.com/news/view/7164 |work=swimnews.com |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092140/http://www.swimnews.com/News/view/7164 |archive-date=3. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:26.78
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy (plivač)|Ryan Murphy]] (52.31)&lt;br/&gt;[[Michael Andrew (plivač)|Michael Andrew]] (58.49)&lt;br/&gt;[[Caeleb Dressel]] (49.03)&lt;br/&gt;[[Zach Apple]] (46.95)
|1. 8. 2021.
|{{ZD|JAP}} [[Tokio]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=1. 8. 2021|access-date=1. 8. 2021|archive-date=1. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210801042748/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Žene ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|23.61
|{{ZD|SWE}} [[Sarah Sjöström]]
|29. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0201EB02FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|access-date=29. 7. 2023|date=31. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; [https://www.youtube.com/watch?v=0vpY70Sf47I &amp;#8203;]
|-
|[[100 m slobodno]]
|51.71
|{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]]
|23. 7. 2017.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4×100m Freestyle Relay Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0201F704FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=23. 7. 2017|access-date=23. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 2. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=mc1l61nsirg |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 51.71 relay Sarah Sjöström |publisher=swimming art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191210142334/https://www.youtube.com/watch?v=mc1l61nsirg |archive-date=10. 12. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:52.23
|{{ZD|AUS}} [[Ariarne Titmus]]
|29. 7. 2009.
|{{ZD|AUS}} [[Brisbane]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://liveresults.swimming.org.au/sal/2024Trials/240610F010.htm|publisher=swimming.org.au|date=10. 6. 2024|access-date=13. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-27087137_456244189?ref_domain=yastatic.net ​]
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:54.18
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|7. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=dptNMofhiNs &amp;#8203;]
|- 
|[[800 m slobodno]]
|8:04.12
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|3. 5. 2025.
|{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Rezultati 800m slobodno za žene|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900030201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=3. 5. 2025|access-date=10. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=UHRbHxeEexM&amp;t=515s &amp;#8203;]
|-
|[[1500 m slobodno]]
|15:20.48
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|16. 5. 2018.
|{{ZD|SAD}} [[Indianapolis]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010101001902FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=16. 5. 2018|access-date=17. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=30. 5. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |title=Katie Ledecky - Arena Performance of the Month for May 2018 |publisher=swimoutletdotcom |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214803/https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m leđno]]
|26.86
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|20. 10. 2023.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=uCUDOekEEiM &amp;#8203;]  
|- 
|[[100 m leđno]]
|57.13
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|18. 06. 2024.
|{{ZD|USA}} [[Indianapolis]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=38Lk9nM3B_g &amp;#8203;]
|-
|[[200 m leđno]]
|2:03.14
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|10. 03. 2023.
|{{ZD|AUS}} [[Sidnej]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=KAYLEE MCKEOWN CRUSHES 2:03.14 200 BACKSTROKE WORLD RECORD|url=https://swimswam.com/kaylee-mckeown-crushes-203-14-200backstroke-world-record/|magazine=SwimSwam|author=Retta Race|date=10. 3. 2023|access-date=15. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=LPcVzdZ-_Fg &amp;#8203;]
|- 
|[[50 m prsno]]
|29.16
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|30.07.2023.
|{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010203EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=|date=30. 7. 2023|access-date=16. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Yl0eN1UsW7Q &amp;#8203;] 
|-
|[[100 m prsno]]
|1:04.13
|{{ZD|SAD}} [[Lily King]]
|25. 7. 2017.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=100m Breaststroke Women's Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0203EC04FFFFFFFFFFFF01 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=7. 10. 2019 |url= https://www.youtube.com/watch?v=bWDfTYfgUBc |title=Lilly King Women's 100m Breaststroke Final 2017 Fina Swimming World Championship Budapest |publisher=Mahender Singh |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|2:17.55
|{{ZD|RUS}} [[Jevgenija Čikunova]]
|23. 4. 2023.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/4R_LC_2023/ResultList_137F.pdf|publisher=russwimming.ru|date=21. 4. 2023|access-date=21. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ &quot;Russian swimmer Yevgeniya Chikunova crushes world record in 200m breaststroke&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230428154622/https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ |date=28. 4. 2023 }}. ''[[NBC Sports]]''. 21. 4. 2023. Pristupljeno 22. 4. 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video Women's 200m Breaststroke Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=hw5VVmptlDg|publisher=swimswam|date=21. 4. 2023|access-date=30. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m delfin]]
|24.43
|{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]]
|5. 7. 2014.
|{{ZD|ŠVE}} [[Borås]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Sarah Sjostrom Smashes 25-Second Barrier With World Record in 50 Fly in Sweden |url= http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=5. 7. 2014|access-date=7. 7. 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714235247/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|archive-date=14. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=4. 2. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m butterfly 24.43 Sarah Sjöström |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128074835/https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[100 m delfin]]
|54.33
|{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]]
|3. 5. 2026.
|{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.theguardian.com/sport/2026/may/03/gretchen-walsh-sets-100m-butterfly-world-record-for-third-time-in-12-months|publisher=theguardian.com|date=3 May 2026|accessdate=4 May 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video -Gretchen Walsh BROKE the world record in the 100-meter butterfly! |url=https://www.youtube.com/watch?v=koUeGqq7mro&amp;t=1s|publisher=Social Kick • Swim Culture &amp; Stories|date=3 May 2026|accessdate=4 May 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m delfin]]
|2:01.81
|{{ZD|KIN}} [[Liu Zige]]
|21. 10. 2009.
|{{ZD|KIN}} [[Jinan]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=Liu Zige Takes 200th Shiny Suits WR: 2:01 200 'Fly|url=http://www.swimnews.com/news/view/7273|work=swimnews.com|date=21. 10. 2009|access-date=21. 10. 2009|archive-date=9. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201109142437/http://www.swimnews.com/news/view/7273|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=28. 3. 2012 |url=https://www.youtube.com/watch?v=ORkOliy9mlE |title=wm 200 butterfly world record 2:01.81 |publisher=nan shen |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709181823/https://www.youtube.com/watch?v=ORkOliy9mlE |archive-date=9. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m mješovito]]
|2:05.70  
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|9. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_17F.pdf|publisher=swimming.ca|date=9. 6. 2025|access-date=18. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=zOWS_GBJue0 &amp;#8203;]
|- 
|[[400 m mješovito]]
|4:23.65
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|11. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_25F.pdf|publisher=swimming.ca|date=11. 6. 2025|access-date=12. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Summer McIntosh breaks own world record in 400m IM at Canadian swimming trials|url=https://www.youtube.com/watch?v=IMpq_B4d24M|publisher=BBC sport|date=11. 6. 2025|access-date=17. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:29.69
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;(52.04)[[Mollie O'Callaghan]] &lt;br/&gt; (51.69)[[Shayna Jack]]&lt;br/&gt;(52.29)[[Meg Harris]]&lt;br/&gt;(51.90)[[Emma McKeon]]
|23. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 4x100m Freestyle Relay Final |url=https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/1147680679734909 |website=World Aquatic|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|7:37.50
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;(1:53.66) [[Mollie O'Callaghan]]&lt;br /&gt;(1:55.63)[[Shayna Jack]]&lt;br /&gt;(1:55.80)[[Brianna Throssell]]&lt;br /&gt;(1:52.41)[[Ariarne Titmus]]
|27. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 4x200m Freestyle Relay Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=QI8_90Rv5Ac |website=World Aquatic|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:49.34
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]  (57.57)&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (1:04.27)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (54.98)&lt;br/&gt;[[Torri Huske]] (52.52)
|3. 8. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Women's 4x100m Medley Relay |url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010205F70104FFFFFFFFFF01.pdf |website=Omega Timing |access-date=7. 8. 2025 }}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video142497057_456239364 &amp;#8203;] 
|}

=== Mješovite štafete ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-  
|[[4 × 100 m slobodno (mješovita štafeta)]] 
|3:18.48
|{{ZID|SAD}}&lt;br/&gt;[[Jack Alexy]] (46,91)&lt;br /&gt;[[Patrick Sammon]] (46,70)&lt;br /&gt;[[Kate Douglass]] (52,43)&lt;br /&gt;[[Torri Huske]] (52,44)
|2. 8. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010301F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=2. 8. 2025|access-date=6. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239363%2F67478b06282824ff4b &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|3:37.43
|{{ZID|SAD}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy]] (52.08)&lt;br/&gt;
[[Nik Fink]] (58.29)&lt;br/&gt;
[[Gretchen Walsh]] (55.18)&lt;br/&gt;
[[Torri Huske]] (51.88)
|3. 8. 2024.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Swimming – Mixed 4×100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/ru/paris-2024/results/swimming/mixed-4-x-100m-medley-relay/fnl-000100--|website=Olympics.com|date=3. 8. 2024|access-date=4. 8. 2024 }}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/video/@artemzagrebelny?z=video142497057_456239297%2Fpl_142497057_-4 &amp;#8203;]
|}

== Kratki bazeni (25 m) ==
=== Muškarci ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-  
|[[50 m slobodno]]
|19.90
|{{ZD|Kajmanska ostrva}} [[Jordan Crooks]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Freestyle Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=20. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239337%2F835e28de64f6558bb1 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m slobodno]]
|44.84
|{{ZD|AUS}} [[Kyle Chalmers]]
|29. 10. 2021.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500120101EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf|last=FINA|author-link=FINA|publisher=[[Omega Timing]]|date=29. 10. 2021|access-date=21. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;  
|- 
|[[200 m slobodno]]
|1:38.61
|{{ZD|SAD}} [[Luke Hobson]]
|15. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/im/convo/839726003?entrypoint=list_all&amp;tab=all&amp;z=video142497057_456239341%2F42ba318c8c52791d9b &amp;#8203;]
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:32.25
|{{ZD|FRA}} [[Yannick Agnel]]
|15. 11. 2012.
|{{ZD|FRA}} [[Angers]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Flash! Yannick Agnel Downs World Record in 400 Free at French Nationals|url=http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=15. 11. 2012|access-date=15. 11. 2012|url-status=dead|archive-url= https://archive.today/20130216202903/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|archive-date=16. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=16. 11. 2012 |url=https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |title=New World Record Yannick Agnel 400 Freestyle 3:32.25 !! |publisher= Georgian Swimmers Club |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128130315/https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:20.46
|{{ZD|IRS}} [[Daniel Wiffen]]
|10. 12. 2023.
|{{ZD|RUM}} [[Otopeni]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Men's 800m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600090101F10104FFFFFFFFFF01.pdf
|publisher=omegatiming.com|date=10. 12. 2023|access-date=12. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; [https://www.youtube.com/watch?v=582caZZSaHs &amp;#8203;]
|-14:06.88   Njemačka 21. decembar 2021. Svjetsko prvenstvo  ,    .
|[[1500 m slobodno]]
|14:06.88
|{{ZD|GER}} [[Florian Wellbrock]]
|21. 12. 2021.
|{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190101F30104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=21. 12. 2021|access-date=22. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=0hgLT3IulaA &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m leđno]] 
|22.11
|{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]]
|23. 11. 2022.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Results|url=https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|publisher=russwimming.ru|date=6. 11. 2014|access-date=25. 11. 2022|archive-date=23. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221123162409/https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/465037289100724 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m leđno]]
|48.16
|{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date=28. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m leđno]]
|1:45.12
|{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]]
|23. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
| [[50 m prsno]] 
| 24.95 
| {{ZD|TUR}} [[Emre Sakçı]] 
| 27. 12. 2021.
| {{ZD|TUR}} [[Gaziantep]] 
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Final Results|url=http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|publisher=canli.tyf.gov.tr|date=27. 12. 2021|access-date=27. 12. 2021|archive-date=27. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211227150701/http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Men's 50m Breaststroke Final| website=[[YouTube]] |url= https://www.youtube.com/watch?v=eQ535qkvYXg |date=27. 12. 2021|access-date=24. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|55.28
|{{ZD|BJE}} [[Ilja Šimanovič]]
|26. 11. 2021.
|{{ZD|NED}}[[Eindhoven]] 
|&lt;ref&gt;[[International Swimming League|ISL]] (26 November 2021). [https://www.omegatiming.com/File/00011500170103EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf &quot;ISL Match 16 Eindhoven (NED): Men's 100m Breaststroke Results&quot;]. ''[[Omega Timing]]''. Retrieved 24-01-2025.&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|1:59.52
|{{ZD|NED}} [[Caspar Corbeau]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date= 25. 10. 2025 |access-date= 29. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[50 m delfin]]
|21.32
|{{ZD|ŠVI}} [[Noè Ponti]]
|11. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title= Men's 50m Butterfly Final. Results |url=https://www.worldaquatics.com/competitions/3433/world-aquatics-swimming-championships-25m-2024/results?event=3d9d1963-af7e-4e9e-9c96-eb6c15e6f643 |publisher=worldaquatics.com |date=11. 12. 2024|access-date=16. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239335%2Ff4223416b279b8f632%2Fpl_wall_142497057 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m delfin]]
|47.68
|{{ZD|CAN}} [[Joshua Liendo]]
|23. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080104EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025 |access-date= 31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[200 m delfin]] 
|1:46.85
|{{ZD|JPN}} [[Tomoru Honda]]
|22. 10. 2022.
|{{ZD|JPN}} [[Tokio]]
|[https://www.facebook.com/100007561117363/videos/1151467825795134 &amp;#8203;​]
|-
|[[100 m mješovito]]
|49.28
|{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]]
|22. 11. 2020.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m IM Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000114020F0105EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf |website= omegatiming.com |date= 22. 11. 2020|access-date=22. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 11. 2020 |url=https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |title=Caeleb Dressel isl swimmin wr 100 IM 49.28 |publisher=swim4lifeTV |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210630005624/https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |archive-date=30. 6. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m mješovito]]
|1:48.88 
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|1. 11. 2024.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800070105EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=1. 11. 2024|access-date=1. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Fc-i1YbvAHU &amp;#8203;]
|-
|[[400 m mješovito]]
|3:54.51
|{{ZD|JAP}} [[Daiya Seto]]
|20. 12. 2019.
|{{ZD|SAD}} [[Las Vegas]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 400m Individual Medley Results|page=6|url=https://cdn.swimswam.com/wp-content/uploads/2019/12/ISL-Vegas-Day-1-Complete-Result.pdf|date=20. 12. 2019|access-date=20. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=20. 12. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |title=WORLD RECORD {{!}} Daiya Seto Men's 400m Individual Medley {{!}} ISL {{!}} FULL RACE {{!}} Las Vegas |publisher=[[International Swimming League]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200813070649/https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |archive-date=13. 8. 2020 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 50 m slobodno]]
|1:21.80
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Caeleb Dressel]] (20.43)&lt;br/&gt;[[Ryan Held]] (20.25)&lt;br/&gt;[[Jack Conger]] (20.59)&lt;br/&gt;[[Michael Chadwick (plivač)|Michael Chadwick]] (20.53)
|14. 12. 2018.
|{{ZD|KIN}} [[Hangzhou]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x50m Freestyle Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010C0101F604FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=14. 12. 2018|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:01.66
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Jack Alexy]] (45.05)&lt;br/&gt; [[Luke Hobson]] (45.18)&lt;br/&gt; [[Kieran Smith]] (46.01)&lt;br/&gt; [[Chris Guiliano]] (45.42)
|10. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239037 &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|6:40.51
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Luke Hobson]] (1:38.91)&lt;br/&gt;[[Carson Foster]] (1:40.77)&lt;br/&gt;[[Shaine Casas]] (1:40.34)&lt;br/&gt;[[Kieran Smith]] (1:40.49)
|13. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=2. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239345%2F53a5485a3b1e5a4c21%2Fpl_post_142497057_1511 &amp;#8203;]
|-
| [[4 × 50 m mješovito]]
| 1:29.72 
| {{ZID|Italija}}&lt;br/&gt;[[Lorenzo Mora]] (22.65)&lt;br/&gt;[[Nicolò Martinenghi]] (24.95)&lt;br/&gt;[[Matteo Rivolta]] (21.60)&lt;br/&gt;[[Leonardo Deplano]] (20.52) 
| 17. 12. 2022.
| {{ZD|AUS}} [[Melbourne]] 
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030105F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=17. 12. 2022|access-date=24. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:18.68
|{{ZID|Rusija}}&lt;br/&gt;[[Miron Lifincev]] (49.31)&lt;br/&gt;[[Kiril Prigoda]] (55.15)&lt;br/&gt;[[Andrej Minakov]] (48.80)&lt;br/&gt;[[Jegor Kornjev]] (45.42)
|15. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080105F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=19. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239344%2F8f5d17d54d3cf9e655 &amp;#8203;]
|}

=== Žene ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|22.83
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|15. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}}[[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=25. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239033 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m slobodno]]
|50.19
|{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]]
|19. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Westmont
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070201EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=23. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239370%2F8ffc89115b43c31be0%2Fpl_post_142497057_1587 &amp;#8203;] 
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:49.36
|{{ZD|AUS}} [[Mollie O'Callaghan]]
|24. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080201EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=24. 10. 2025|access-date=26. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[400 m slobodno]]
|3:50.25 
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239021 &amp;#8203;]
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:54.00
|{{ZD|AUS}} [[Lani Pallister]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 800m Freestyle Results|url= https://www.omegatiming.com/File/00011900080201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=25. 10. 2025 |access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=5BDTgaQiMv4&amp;t=4s &amp;#8203;]
|-
|[[1500 m slobodno]]
|15:08.24
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|29. 10. 2022.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700080201F30104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=29. 10. 2022|access-date=30. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=p20kZqUAd0k &amp;#8203;]
|-
|[[50 m leđno]]   
|25.23
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|13. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080202EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=18. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239026 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m leđno]]
|54.02 r
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|15. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=26. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239034 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m leđno]]   
|54.02 =
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] 
|18. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Westmont
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=24. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239372%2F95216bcdf9baad493b%2Fpl_post_142497057_1589 &amp;#8203;]
|-
|[[200 m leđno]]
|1:57.33
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]] 
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date= 7. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=irLveoaAuNA&amp;t=3s &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m prsno]]
|28.37 sf
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|17. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title= Women's 50m Breaststroke Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030203EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=17. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/529222178935246/?notif_id=1671320917357622&amp;notif_t=video_processed&amp;ref=notif &amp;#8203;]
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|12. 10. 2013.
|{{ZD|RUS}} [[Moskva]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Result|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010D020701021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=12. 10. 2013|access-date=12. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]]
|6. 12. 2014.
|{{ZD|KAT}} [[Doha]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010E010D01021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=6. 12. 2014|access-date=6. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 6. 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |title=Alia Atkinson {{!}} World Record 100m Breaststroke {{!}} 2014 FINA World Swimming Championships Doha |publisher=[[FINA]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214739/https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]]
|26. 8. 2016.
|{{ZD|FRA}} [[Chartres]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Alia Atkinson Ties World Record in 100 Breaststroke in Chartres|url=https://swimswam.com/alia-atkinson-ties-world-record-100-breaststroke-chartres/|author=Braden Keith|publisher=Swimswam|date=26. 8. 2016|access-date=26. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[200 m prsno]]
|2:12.50
|{{ZD|SAD}} [[Kate Douglass]]
|13. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080203EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=13. 12. 2024}}&lt;/ref&gt; [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239027 &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m delfin]]
|23.72
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|11. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Carmel
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900060204EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=11. 10. 2025|access-date=15. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m delfin]]
|52.71
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=22. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/club228643357?z=video-228643357_456239030%2Fvideos-228643357%2Fpl_-228643357_-2 &amp;#8203;]
|- 
|[[200 m delfin]]
|1:59.32
|{{ZD|KAN}} [[Summer Macintosh]]
|12. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=12. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239025 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m mješovito]]
|55.98 
|{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]]
|18. 10. 2024.
|{{ZD|SAD}} [[Charlottesville (Virginia)|Charlottesville]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m IM TT WR|url= https://storage.googleapis.com/virginiasports-com/2024/10/UVA-vs-Florida-Full-Results.pdf|publisher= virginiasports-com|date=18. 10. 2024|access-date=12. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239326%2F4946df7d75239061b2%2Fpl_wall_142497057 &amp;#8203;]  
|- 
|[[200 m mješovito]]
|2:01.63 
|{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]]
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 200m IM Final |url= https://vkvideo.ru/video-228643357_456239023|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=14. 12. 2024}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[400 m mješovito]]
|4:15.48
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239031 &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 50 m slobodno]]
|1:32.50
|{{ZID|Nizozemska}}&lt;br/&gt;[[Ranomi Kromowidjojo]] (23.05)&lt;br/&gt;[[Maaike de Waard]] (23.16)&lt;br/&gt;[[Kim Busch]] (23.47)&lt;br/&gt;[[Femke Heemskerk]] (22.82)
|12. 12. 2020.
|{{ZD|NIZ}} [[Eindhoven]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Dutch Women Destroy SCM 200 Free Relay World Record In 1:32.50 (Video)|url=https://swimswam.com/dutch-women-destroy-scm-200-free-relay-world-record-in-132-50-video/|website=swimswam.com|author=James Sutherland|date=12. 12. 2020|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:25.01
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (50.95)&lt;br/&gt;[[Katharine Berkoff]] (51.38)&lt;br/&gt;[[Alex Shackell]] (52.01)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (50.67)
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]  
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title= Video – Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239039|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|7:30.13
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Alex Walsh]] (1:53.25)&lt;br/&gt;[[Paige Madden]] (1:53.18)&lt;br/&gt;[[Katie Grimes]] (1:53.39)&lt;br/&gt;[[Claire Weinstein]] (1:50.31)
|12. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]  
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title= Video – Women's 4x200m Freestyle Relay Final|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239038|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 50 m mješovito]]
|1:42.35
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;[[Mollie O'Callaghan]] (25.49)&lt;br/&gt;[[Chelsea Hodges]] (29.11)&lt;br/&gt;[[Emma McKeon]] (24.43)&lt;br/&gt;[[Madison Wilson]] (23.32)
|17. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030205F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:40.41
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] (54.02)&lt;br/&gt;[[Lilly King]] (1:03.02)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (52.84)&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (50.53)
|15. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] 
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=4. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239040 &amp;#8203;]
|}

=== Mješovite štafete ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)]]
|1:27.26
|{{ZID|Italija}}&lt;br /&gt;[[Leonardo Deplano]] (20.97) &lt;br /&gt;[[Lorenzo Zazzeri]] (20.51)&lt;br /&gt;[[Silvia Di Pietro]] (23.07) &lt;br /&gt;[[Sara Curtis ]](22.71) 
|4. 12. 2025.
|{{ZD|POLJ}} [[Lublin]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4×50m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000119000A0301F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=4. 12. 2025|access-date=6. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 50 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|1:35.15
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy]] (22.37) &lt;br/&gt;[[Nic Fink]] (24.96) &lt;br/&gt; [[Kate Douglass]] (24.09) &lt;br/&gt; [[Torri Huske]] (23.73) 
|14. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4x50m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030305F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2022|access-date=14. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Mixed 4x50m Medley  Relay Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=ul7oas7Zcy4|publisher=FINA.tv|date=14. 12. 2022|access-date=20. 12. 2022}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|3:30.47
|{{ZID|Rusija}}&lt;br/&gt;[[Miron Lifincev]] (48.90)&lt;br/&gt;[[Kiril Prigoda]] (54.86)&lt;br/&gt;[[Arina Surkova]] (55.63)&lt;br/&gt;[[Darja Klepikova]] (51.08)
|14. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4 × 100 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080305F70104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2024|access-date=28. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239036 &amp;#8203;]
|}

== Galerija ==
Neki od trenutnih svjetskih rekordera:
&lt;gallery widths=&quot;170&quot; heights=&quot;200&quot;&gt;
Datoteka:YANNICK AGNEL a.jpg|&lt;center&gt;[[Yannick Agnel]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Therese Alshammar 2013-01-08 001.jpg|&lt;center&gt;[[Therese Alshammar]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Mireia Belmonte Garcia.jpg|&lt;center&gt;[[Mireia Belmonte]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Filhopodium50cropped.jpg|&lt;center&gt;[[César Cielo Filho]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Matt Grevers.jpg|&lt;center&gt;[[Matt Grevers]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Olympian Grant Hackett takes the Pledge (34690236782) (cropped).jpg|&lt;center&gt;[[Grant Hackett]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Femke Heemskerk.jpg|&lt;center&gt;[[Femke Heemskerk]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Kazan 2015 - Hosszú Katinka 200m backstroke.JPG|&lt;center&gt;[[Katinka Hosszú]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Ranomi Kromowidjojo (2008-08-25).jpg|&lt;center&gt;[[Ranomi Kromowidjojo]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Katie Ledecky-2012-14-09.jpg|&lt;center&gt;[[Katie Ledecky]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Leveauxpodium50.jpg|&lt;center&gt;[[Amaury Leveaux]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Jason Lezak 2.jpg|&lt;center&gt;[[Jason Lezak]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Ryan Lochte cropped.jpg|&lt;center&gt;[[Ryan Lochte]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Rūta Meilutytė02.jpg|&lt;center&gt;[[Rūta Meilutytė]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Aaron peirsol-2.jpg|&lt;center&gt;[[Aaron Peirsol]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Federica Pellegrini e Luca Marin (cropped).jpg|&lt;center&gt;[[Federica Pellegrini]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Phelpsbeijing.jpg|&lt;center&gt;[[Michael Phelps]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Rebecca soni cropped.jpg|&lt;center&gt;[[Rebecca Soni]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Cameron_van_der_Burgh.jpg|&lt;center&gt;[[Cameron van der Burgh]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Incheon AsianGames Swimming 34.jpg|&lt;center&gt;[[Sun Yang]]&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Olimpijski rekordi u plivanju]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Plivanje]]
[[Kategorija:Svjetski rekordi]]</text>
      <sha1>p932ewm1dbit3sx5wk631hrr4r3pl4o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ibar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79284</id>
    <revision>
      <id>3839083</id>
      <parentid>3684251</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:38:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1801" sha1="iab134f73a071pxtgn9rpw8kb2vb27t" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Ibar
| slika                      = L'Ibar à Mataruška Banja.jpg
| opis                       = [[Mataruška Banja]], [[Srbija]]
| dužina                     = 276
| nadmorska visina izvora    = 
| prosječni protok           = 60 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva             = 8059
| izvor                      = [[Hajla]]
| ušće                       = [[Zapadna Morava]]
| pritoke                    = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Crna Gora}}&lt;br/&gt;{{ZID|Kosovo}}&lt;br/&gt;{{ZID|Srbija}}
| gradovi kroz koje protiče  = [[Rožaje]], [[Zubin Potok]], [[Leposavić]], [[Mataruška Banja]], [[Kraljevo]]
| sliv                       = [[Crno more|Crnomorski]]
| plovna                     = 
}}
'''Ibar''' je rijeka u južnom dijelu [[Srbija|Srbije]] i istočnom dijelu [[Crna Gora|Crne Gore]], ukupne dužine 276&amp;nbsp;km. Izvire jakim vrelom ispod planine [[Hajla]] u istočnoj Crnoj Gori, 10&amp;nbsp;km uzvodno od Rožaja. Teče istočno do [[Kosovska Mitrovica|Kosovske Mitrovice]], gdje se u njega ulijeva [[Sitnica]], i odatle okreće na sjever i teče uglavnom uskim klisurama s izuzetkom nešto širih kotlina u okolini [[Zvečan]]a, [[Leposavić]]a, [[Raška|Raške]] i [[Baljevac|Baljevca]]. Tu je Ibar iskopao prirodni put između Kosovske nizije i ostatka Srbije. Tuda prolazi željeznička pruga, kao i magistrala koja je po ovoj rijeci i dobila ime, [[Ibarska magistrala]]. Ibar se kod Kraljeva ulijeva u [[Zapadna Morava|Zapadnu Moravu]].

{{stub-rijeka}}
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat|Ibar}}

{{Rijeke na Kosovu}}

[[Kategorija:Rijeke u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Rijeke na Kosovu]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Granica između Kosova i Srbije]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>iab134f73a071pxtgn9rpw8kb2vb27t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Soča</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79430</id>
    <revision>
      <id>3839112</id>
      <parentid>3827826</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:22:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839112</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2396" sha1="mghghpnsbr0eaurgz66kp01by9g7bjb" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Drugo značenje|Soča (višeznačnica)}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Soča
| slika                      = Slovenija-reke-soca.png
| opis                       = Karta vodotoka rijeke
| dužina                     = 140
| nadmorska visina izvora    = 1.100 m
| prosječni protok           = 140 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva             = 3.400 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| izvor                      = [[Julijske Alpe]]
| ušće                       = Tršćanski zaliv
| pritoke                    = 
| države kroz koje protiče   = [[Slovenija]] i [[Italija]]
| gradovi kroz koje protiče  = [[Bovec]], [[Kobarid]], [[Tolmin]], [[Kanal (Slovenija)|Kanal]], [[Nova Gorica]] i [[Gorica (grad)|Gorica]]
| sliv                       = [[Jadransko more|jadranski]]
| plovna                     = da
}}
'''Soča''' ([[Italijanski jezik|italijanski]]: Isonzo; [[Furlanski jezik|furlanski]]: Lusinç; [[Njemački jezik|njemački]]: Sontig; [[Latinski jezik|latinski]]: Aesontius) jest 138&amp;nbsp;km duga [[rijeka]] koja teče kroz zapadnu [[Slovenija|Sloveniju]] 96&amp;nbsp;km i sjeveroistočnu [[Italija|Italiju]] 43&amp;nbsp;km. Izvire u dolini [[Trenta (Bovec)|Trenta]] u [[Julijske Alpe|Julijskim Alpama]] na sjeverozapadu Slovenije na nadmorskoj visini 1100&amp;nbsp;m. Protječe kroz [[Bovec]], [[Kobarid]], [[Tolmin]], [[Kanal (Slovenija)|Kanal]], [[Nova Gorica]] i [[Gorica]] prije nego što se ulije u [[Jadransko more]] blizu [[Monfalcone]]a. Ima nivalno-pluvijalni režim u gornjem toku, a pluvijalno-nivalni u donjem toku. Prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] tekla je paralelno s granicom između [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Tokom Prvog svjetskog rata bila je poprište [[Soški front|gorkih borbi]] između dviju zemalja, koje su kulminirale [[Bitka kod Caporetta|bitkom kod Caporetta]] 1917.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Sočariverslovenia.jpg|Soča u blizini Boveca
Datoteka:Pješački most na Soči kod Tolmina.JPG|Most na Soči kod [[Tolmin]]a
Datoteka:MostNaSoci-ladja1.jpg|Brod na Soči
Datoteka:Foce Isonzo dal satellite.jpg|Ušće Soče u Jadransko more
&lt;/gallery&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Soča}}

{{stub-rijeka}}
{{Hidrografija Slovenije}}
{{Rijeke u Italiji}}

[[Kategorija:Rijeke u Italiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>mghghpnsbr0eaurgz66kp01by9g7bjb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jordan (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80867</id>
    <revision>
      <id>3839122</id>
      <parentid>3250918</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:19:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Rijeke u Libanu]]; +[[Kategorija:Rijeke u Siriji]]; +[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]; +[[Kategorija:Pogranične rijeke]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5973" sha1="ra4cbdgos9rp1euzrgchbddi2yrp5zk" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Jordan
| slika                      = JordanRiver en.svg
| opis                       = 
| dužina                     = 251
| nadmorska visina izvora    = 
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| izvor                      = [[Hermon]]
| ušće                       = [[Mrtvo more]]
| pritoke                    = Hasbani, Banias, Dan
| države kroz koje protiče   = [[Izrael]], [[Jordan]] [[Zapadna obala]]
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = 
| plovna                     = 
}}
'''Jordan''' ([[Hebrejski jezik|hebrejski]]: נהר הירדן ''nehar hayarden'', [[Arapski jezik|arapski]]: نهر الأردن ''nahr al-urdun'') je 251 kilometar duga rijeka na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]] koja teče kroz [[Izrael]], [[Palestina|Palestinu]] i [[Jordan]]. Počinje tamo gdje se spajaju rijeka Hasbani iz [[Liban]]a i Banias iz [[Sirija|Sirije]], blizu planine Hermon. Jordan se smatra jednom od najsvetijih rijeka.

== Geografija ==
[[Datoteka:Jordan river 2.JPG|desno|mini|300px|Mali vodopad u rijeci Jordan, blizu Sede Nehemya, gornja Galileja]]
Jordan je jedna od važnijih rijeka [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. [[Galilejsko jezero]] je dio jordanskog sistema, a rijeka Yamuk iz Sirije je važna pritoka nizvodno. Jordan se ne ulijeva u more, nego u jezero, Mrtvo more. Udaljenost Galilejskog jezera i [[Mrtvo more|Mrtvog mora]] je 250 km te se sastoji uglavnom od ''dilne Ghawr''. Glavne pritoke rijeke su;
* 1. '''Hasbani''', čiji izvor je u [[Liban]]u
* 2. '''Banias''', čiji izvor je pokraj planine Hermon
* 3. '''Dan''', čiji izvor je pokraj planine Hermon
* 4. '''Ayoun''', čiji izvor je u Libanu

Te četiri rijeke se spajaju u Jordan na sjeveru Izraela, kraj kibuca Sede Nehemya. Jordan se spušta 75 km do močvarnog jezera Hula, koje je neznatno ispod nivoa mora. Potom izlazi iz tog jezera te se spušta još niže oko 25 km  Galilejskog jezera. Nakon tog jezera ide sve do Mrtvog mora. Rijeke Yarmouk i Jabbok sa istoka su zadnje pritoke u Jordan. Galilejsko jezero čini granicu sa [[Golanska visoravan|Golanskom visoravni]], a Jordan na jugu granicu između Jordana i [[Zapadna obala|Zapadne obale]]. Kroz svoj tok Jordan se spušta oko 800 metara od nivoa svog izvora.

Dolina Jordana je većinom pustinjska, no zahvaljujući rijeci u blizini buja vegetacija. To je ujedno mjesto u kojem su česti [[potres]]i. Prepostavlja se da je jedan od razloga toga što Izrael odbija vratiti Golansku visoravan Siriji veliki broj pritoka u Galilejsko jezero i Jordan.

== Biblijsko značenje ==
[[Datoteka:Jordan River Marker.jpg|desno|mini|300px|Oznaka koja označava rijeku]]
Jordan se spominje oko 175 puta u [[Stari zavjet|Starom zavjetu]], te oko 15 puta u Novom zavjetu. Za [[Kršćani|Kršćane]] mjesto gdje Jordan ističe iz Galilejskog jezera je sveto jer označava lokaciju gdje je [[Isus Krist]] bio kršten od Svetog Ivana Krstitelja. Mnogi hodočasnici i turisti dolaze tamo te se i sami krste. U hebrejskoj [[Biblija|Bibliji]] nema izravnog opisa rijeke – umjesto toga daju se samo oskudne reference. Spominje se da ju je prešao Jakov kako bi stigao u Haran, te kao granica koja dijeli „dva plemena i pola plemena“ na istoku i „devet plemena i pola plemena Manasseha“ koje je vodio Jošua na zapadu. I Solomon se spominje u kontekstu te rijeke.

U Bibliskoj historiji Jordan se javlja i kao mjesto nekoliko čuda. Ilija i Elizej su navodno osušili Jordan kako bi ga prešli. Elizej je izveo još dva čuda na Jordanu; izliječio je Naamana tako što ga je okupao u rijeci, te je učinio da sjekira djece proroka pluta.

== Opasnost od isušivanja ==
[[1964]]. Izrael je počeo graditi branu koja preusmjerava vodu iz Galilejskog jezera u državni rezervoar vode. Iste te godine država [[Jordan]] je konstruisala kanal koji skreče vodu iz Yarmouk rijeke, važnog pritoka rijeke Jordana. To je prouzročilo velike štete ekosistemu. Sirija je također izgradila rezervoare koji crpe vodu iz Yarmouka.

Količina vode koju nosi rijeka se smanjivala tokom nekoliko godina, zbog eksploatacije vode iz Galilejskog jezera i Yarmuk rijeke iz Sirije. Danas se oko 70 do 90 % rijeke iskorištava za ljudske potrebe pa je pritok smanjen. Ekonomski rast, povećanje stanovništva i mirovni sporazum između Izraela i Jordana će vjerovatno povećati potrebu za vodom, što će još više smanjiti pritok rijeke. Zbog toga i brzog isparavanja vode, Mrtvom moru prijeti isušivanje. Uz to, zagađenost rijeke dodatni je problem.

U posljednjih 50 godina rijeka Jordan izgubila je više od 90% svog godišnjeg vodenog toka – godišnji protok od 1,3 milijarde kubnih metara [[voda|vode]], smanjio se na samo 100 miliona kubnih metara. Nivo vode u Galilejskom jezeru najniži je u posljednjih sto godina, i od 1993. spustio se za četiri metra. Nivo vode u Mrtvom more posljednjih petnaestak godina snižava se za metar godišnje. Sve je to dijelom zbog globalnih klimatskih poremećaja, a dijelom zbog pretjerane lokalne eksploatacije rijeke.

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Jordan River}}
* [http://lexicorient.com/e.o/jordan_r.htm Lexicorient – Jordan]
* [http://www.iwrm-smart.org/ SMART – održivi menadžment resursa Jordana]
* [http://www.keyway.ca/htm2000/20000406.htm Biblijska rijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070205155405/http://www.keyway.ca/htm2000/20000406.htm |date=5. 2. 2007}}
* [http://www.american.edu/TED/ice/JORDAN.HTM Opis Jordana]
* [https://web.archive.org/web/20070927021854/http://www.glas-koncila.hr/rubrike_prigovor_znanosti.html?news_ID=7150 Glas Koncila – Jordan u škripcu]

{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Izraelu]]
[[Kategorija:Rijeke u Jordanu]]
[[Kategorija:Rijeke u Libanu]]
[[Kategorija:Rijeke u Siriji]]
[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>ra4cbdgos9rp1euzrgchbddi2yrp5zk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pripjat (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80930</id>
    <revision>
      <id>3839092</id>
      <parentid>3827617</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:41:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2793" sha1="7v7qt0586x5uquuw08z12w2se81zs8u" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Pripjat (višeznačnica)}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Pripjat
| slika                      = Prypiać river near Mazyr, Belarus 2005.jpg
| opis                       = Pripjat u blizini Mozira, Bjelorusija
| dužina                     = 710
| nadmorska visina izvora    = 
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| izvor                      = 
| ušće                       = [[Dnjepar]]
| pritoke                    = 
| države kroz koje protiče   = {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija]] {{ZD|UKR}} [[Ukrajina]]
| gradovi kroz koje protiče  = [[Pinsk]], [[Mazir]], [[Turau]], [[Petrikau]], [[Naroula]], [[Černobil]]
| sliv                       = [[Crno more|crnomorski]]
| plovna                     = da
}}
'''Pripjat''' je rijeka u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]] dužine oko 710&amp;nbsp;km. Protiče kroz [[Ukrajina|Ukrajinu]] i [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] i ulijeva se u [[Dnjepar]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://landofancestors.com/travel/statistics/geography/237-main-characteristics-of-the-largest-rivers.html|title=Main characteristics of the largest rivers of Belarus » Land Of Ancestors - Belarus|website=landofancestors.com|language=en-us|access-date=14. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Pripjat prolazi kroz zonu reaktora [[Černobil]] gdje se desila nuklearna katastrofa. Zbog toga, Pripjat je i danas kontaminiran [[radioaktivnost|radioaktivnim]] česticama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.esa.int/Applications/Observing_the_Earth/Monitoring_Chernobyl_s_radioactive_floods|title=Monitoring Chernobyl’s radioactive floods|website=www.esa.int|language=en|access-date=19. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Površina sliva rijeke Pripjat iznosi oko 121.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, od čega se oko 50.900&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; nalazi u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. Od ukupne dužine oko 495&amp;nbsp;km toka rijeke nalazi se na području Bjelorusije.

Istoimeni grad [[Pripjat (grad)|Pripjat]] je [[grad duhova]] jer je kompletno evakuisan nakon [[Černobilska katastrofa|černobilske katastrofe]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.researchgate.net/publication/245300691_Aquatic_Assessment_of_the_Chernobyl_Nuclear_Accident_and_Its_Remediation
* https://world-nuclear.org/information-library/safety-and-security/safety-of-plants/chernobyl-accident
* https://www.theguardian.com/environment/2020/dec/23/chernobyl-fears-resurface-over-contract-to-dredge-river-in-exclusion-zone-aoe
* https://povijest.hr/istaknuto/crvene-sume-cernobila-borovi-promijenili-boju-a-pozar-u-ovom-podrucju-znacio-bi-katastrofu/
{{Normativna kontrola}}{{Commons|Category:Prypyat River|Pripjat}}

{{stub-rijeka}}
{{Rijeke u Ukrajini}}

[[Kategorija:Rijeke u Bjelorusiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>7v7qt0586x5uquuw08z12w2se81zs8u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83862</id>
    <revision>
      <id>3839088</id>
      <parentid>3521628</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:39:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839088</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2490" sha1="7bp3jre9kackm8twtvvsy1ezwy4vom8" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Mura
| slika                      = Mur Graz.JPG
| opis                       = Mura u [[Graz]]u
| dužina                     = 465
| nadmorska visina izvora    = 1.898 m
| prosječni protok           = 166 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva             = 13.824 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| izvor                      = [[Visoke Ture]]
| ušće                       = [[Drava]]
| pritoke                    = Mürz, Kainach, Sulm, [[Trnava (Međimurje)|Trnava]] 
| države kroz koje protiče   = [[Austrija]], [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Mađarska]]
| gradovi kroz koje protiče  = [[Graz]]
| sliv                       = [[Crno more|crnomorski]]
| plovna                     = 
}}
'''Mura''' ({{jez-de|Mur}}; [[prekomurski jezik|prek.]] ''Müra, Möra'') jest [[rijeka]] koja teče kroz [[Austrija|Austriju]], [[Slovenija|Sloveniju]], [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Mađarska|Mađarsku]]. Izvire u Austriji ([[Visoke Ture]]), zatim teče kroz Sloveniju i na kraju čini [[granica|granicu]] [[Granica između Hrvatske i Mađarske|između Hrvatske i Mađarske]]. Najveća je [[pritoka]] [[Drava|Drave]], u koju se ulijeva između [[Donja Dubrava|Donje Dubrave]] u Međimurju i [[Legrad]]a u Podravini, na lokaciji [[Veliki Pažut]], koja je zaštićena kao posebni zoološki rezervat. Prije njenog ušća u Dravu u nju utječe međimurska rijeka [[Trnava (Međimurje)|Trnava]].

Po ovoj rijeci ime su dobile dvije regije: [[Prekmurje]] u Sloveniji i [[Međimurska županija|Međimurje]] u Hrvatskoj.

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = [[Gornja Radgona]]
| datum               = datum nepoznat
| izvor               = 
| max protok          = 275
| glavna razmjera     = 50
| sekundarna razmjera = 25
| jan1                = 87.1
| feb1                = 92.2
| mar1                = 133.4
| apr1                = 189
| maj1                = 251.8
| jun1                = 237.7
| jul1                = 205.8
| aug1                = 169.5
| sep1                = 136
| okt1                = 127.9
| nov1                = 129
| dec1                = 108
}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat|Mura}}

{{stub-rijeka}}

{{Hidrografija Slovenije}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Austriji]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>7bp3jre9kackm8twtvvsy1ezwy4vom8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kraljeva Sutjeska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86100</id>
    <revision>
      <id>3839340</id>
      <parentid>3781559</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:27:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9357" sha1="97vn0bgkq7ompdq3db8r867zhvmc87n" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Kraljeva Sutjeska
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Kraljeva Sutjeska (1).jpg
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| općina                       = [[Kakanj]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.118678
| dužina_stepeni               = 18.200532
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 248
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 122815&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=15. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10448
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Kraljeva Sutjeska u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
[[Datoteka:Kraljeva Sutjeska.jpg|mini|265px|desno|Kraljevska Sutjeska, ''Curia bani'']]
'''Kraljeva Sutjeska''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Kakanj]], [[Bosna i Hercegovina]]. Kraljeva Sutjeska zajedno sa tvrđavom [[Bobovac]] je bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]] [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Tomaša]] i [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]].
== Historija ==
Šire područje je pripadalo srednjovjekovnoj župi [[Trstivnica|Trstivnici]]. U 14. i 15. stoljeću Sutjeska i obližnji dobro utvrđeni grad [[Bobovac]] postaju najsnažniji centri kulturnog života srednje ili tzv. Gornje Bosne, sa specifičnim intenzitetom, stilskim i regionalnim karakteristikama.

Postoji pedesetak podataka koji spominju Sutjesku kao mjesto u kojem su vladari obavljali svoje službene dužnosti. O izdavanju pisanih isprava službenog značaja govori se u 28 dokumenata, u 16 o posjetama diplomatskih predstavnika, 8 o građenju, rušenju, zasjedanju vijeća, smrti kralja i [[franjevci]]ma. U 18 dokumenata spomenut je vladarski dvor kao rezidencija i ''naše stono misto''.

U osmanskom defteru (popisu) iz 1469. godine navedeni su pazar i manastir Sutiska u nahiji Bobovac. Posljednji dokument iz Sutjeske je iz 1480.godine.&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;/&gt;

== Znamenitosti ==
Ovo naselje je najpoznatije po [[Kraljeva Sutjeska (samostan)|franjevačkom samostanu]] sa Crkvom svetog Ivana podignutom  u prvoj polovini [[14. vijek]]a.&lt;ref name=&quot;Crkva&quot;&gt;{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1930 |title= Samostan u Kraljevoj Sutjesci |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 6. 12. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211206015437/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1930 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Osim samostana ovdje se nalazi i [[Kuća Ive Duspera]], najstarija kuća u centralnoj Bosni, a potiče iz ranog [[18. vijek]]a. Kuća je  proglašena za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2806 |title=Kuća Ive Duspera u Kraljevoj Sutjesci |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=4. 5. 2019 |archive-date=18. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200718141320/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2806 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Restauracija još uvijek nije izvršena ali je kuća ipak otvorena za javnost i predstavlja izvanredan primjer autentične [[Gradska bosanska kuća osmanskog doba|bosanske arhitekture]] iz [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanskog vremena]].

Na ulazu u naselje nalazi se jedna od najstarijih bosanskohercegovačkih [[Džamija u Kraljevoj Sutjesci|džamija]] koja je po predanju sagrađena 1463. godine za samo nekoliko dana po nalogu sultana [[Mehmed II|Mehmeda II]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;KONS.gov.ba&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1850 |title=Džamija u Kraljevoj Sutjesci |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=7. 5. 2017 |archive-date=18. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200718141338/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1850 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bhtourism.ba/loc/kraljevasutjeska.wbsp |title=kraljeva sutjeska |work=bhtourism.ba |access-date=15. 12. 2015 |archive-date=23. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171023020749/http://www.bhtourism.ba/loc/kraljevasutjeska.wbsp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci nalazi se takođe u naselju. Sagrađen je u vrijeme bana Stjepana II Kotromanića, u prvoj polovini ili krajem prve polovine 14. stoljeća. Uz dvor se razvilo i manje varoško naselje, a podignut je i Franjevački samostan sa crkvom. Proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] &lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kakanj-dvor%20u%20KSutjesciBH.pdf |title=Vladarski dvor iz 14. i 15. stoljeća u Kraljevoj Sutjesci |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-date=29. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230529175543/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kakanj-dvor%20u%20KSutjesciBH.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nacionalni spomenik čini kompleks kraljevskog dvora i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području, koje se nalazi u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu. Godine 1977. izvršena je konzervacija zidova ostataka  palače i crkve.

== Stanovništvo&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2|title=Popis 2013 BiH|website=www.popis.gov.ba|access-date=11. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele           = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta   = Kraljeva Sutjeska
| vrsta_naseljenog_mjesta = naselje
| maticni_broj            = 122815
| admin_godina            = 2013
| g2013_izvor             = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor             = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 55/56/57) |work=fzs.ba |access-date= 15. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor             = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor             = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 248
| g2013_bosnjaci           = 22
| g2013_srbi               = 2
| g2013_hrvati             = 214
| g2013_bosanci            = 8
| g2013_crnogorci          = 1
| g1991_ukupno            = 852
| g1991_muslimani         = 45
| g1991_srbi              = 2
| g1991_hrvati            = 752
| g1991_jugosloveni       = 29
| g1981_ukupno            = 819
| g1981_muslimani         = 54
| g1981_srbi              = 11
| g1981_hrvati            = 692
| g1981_jugosloveni       = 59
| g1981_slovenci          = 2
| g1981_crnogorci         = 1
| g1971_ukupno            = 865
| g1971_muslimani         = 64
| g1971_srbi              = 28
| g1971_hrvati            = 764
| g1971_jugosloveni       = 3
| g1971_crnogorci         = 3
| g1971_albanci           = 3
| g2013_hrvati            = 214
| g2013_srbi              = 2
| g2013_bosnjaci          = 22
}}

== Reference ==
{{Refspisak|}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kraljeva Sutjeska}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.kakanj.gov.ba/ Zvanični sajt općine Kakanj]

{{Općina Kakanj}}
{{Regije u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>97vn0bgkq7ompdq3db8r867zhvmc87n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ATP Masters 1000</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86995</id>
    <revision>
      <id>3839172</id>
      <parentid>3830831</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:12:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839172</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66092" sha1="m5258ottsal3ua1uc1wl36hzj9prpwi" xml:space="preserve">{{ATP sidebar navbox}}
'''ATP Masters 1000''' jest serija najprestižnijih [[tenis]]kih turnira pod okriljem [[Asocijacija teniskih profesionalaca|Asocijacije teniskih profesionalaca]] (ATP). Održavaju se godišnje u [[Evropa|Evropi]], [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[NR Kina|Kini]].

Masters serija turnira počela je davne 1990, i to pod nazivom &quot;Championship Series&quot;. Između 1996. i 1999. zvala se '''Mercedes-Benz Super 9''', od 2000. do 2004. '''Tennis Masters Series''', a između 2005. i 2009. '''ATP Masters Series'''. Od početka 2009. nosila je naslov '''ATP World Tour Masters 1000''', a od 2019. '''ATP Tour Masters 1000'''.

Trenutno se svi mečevi na ovim turnirima igraju na dva dobijena seta. (Ranije su se finala nekih igrala na tri dobijena seta.) Rekord po broju osvojenih titula drži [[Novak Đoković]] (40), koji je osvajanjem titule u Cincinnatiju 2018. postao i jedini igrač u historiji s osvojenih svih devet Mastersa.&lt;ref name=&quot;GM&quot;&gt;{{Cite web |date= 19. 8. 2018 |title= Nine To Shine: Djokovic Claims Historic Cincy Crown |url= http://www.atptour.com/en/news/cincinnati-2018-final-federer-djokovic |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20220309181131/https://www.atptour.com/en/news/cincinnati-2018-final-federer-djokovic |archive-date= 9. 3. 2022 |website= ATPTour.com}}&lt;/ref&gt;

U parovima rekord drže [[Bob Bryan|Bob]] i [[Mike Bryan]] s 39 titula; njih dvojica također su osvojila svih devet titula, kao i [[Daniel Nestor]].

== Turniri ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- 
!Turnir
!Država
!Lokacija
!Mjesto održavanja
!Datira od
!Vrsta podloge
|- 
| [[Indian Wells Masters|BNP Paribas Open]]
| {{ZID|SAD}}
| [[Indian Wells (Kalifornija)|Indian Wells]] ([[Kalifornija]])
| [[Indian Wells Tennis Garden]]
| align=center|1987.
| tvrda
|- 
| [[Miami Masters|Miami Open]]
| {{ZID|SAD}}
| [[Miami Gardens]]
| [[Stadion &quot;Hard Rock&quot;]]
| align=center|1985.
| tvrda
|- 
| [[Monte Carlo Masters|Monte-Carlo Rolex Masters]]
| {{ZID|Monako}}
| [[Roquebrune-Cap-Martin]]
| [[Monte Carlo Country Club]]
| align=center|1897.
| zemlja
|-
| [[Madrid Masters|Mutua Madrid Open]]
| {{ZID|Španija}}
| [[Madrid]]
| [[Caja Mágica]]
| align=center|2002.
| zemlja
|-
| [[Rim Masters|Internazionali BNL D'Italia]]
| {{ZID|Italija}}
| [[Rim]]
| [[Foro Italico]]
| align=center|1930.
| zemlja
|- 
| [[Canada Masters|National Bank Open]]
| {{ZID|Kanada}}
| [[Montréal]] / [[Toronto]]{{efn|group=t|Muški Canada Masters održava se u Montréalu u parnim godinama, a u Torontu u neparnim, naizmjenično sa ženskim izdanjem turnira.}}
| [[Stadion IGA|Stade IGA]] / [[Aviva Centre]]
| align=center|1881.
| tvrda
|- 
| [[Cincinnati Masters|Western &amp; Southern Open]]
| {{ZID|SAD}}
| [[Cincinnati]]
| [[Teniski centar porodice Lindner]]
| align=center|1899.
| tvrda
|-
| [[Shanghai Masters (tenis)|Shanghai Rolex Masters]]
| {{ZID|Kina}}
| [[Šangaj]]
| [[Qizhong Arena]]
| align=center|2009.
| tvrda
|- 
| [[Pariz Masters|Rolex Paris Masters]]
| {{ZID|Francuska}}
| [[Pariz]]
| [[La Défense Arena]]
| align=center|1968.
| tvrda 
|}
{{notelist|group=t}}

== Rezultati ==
&lt;!-- === 2027. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2027.|Indian Wells]]''' ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| '''[[Miami Masters 2027.|Miami]]''' ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2027.|Monte Carlo]]''' ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| '''[[Madrid Masters 2027.|Madrid]]''' ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| '''[[Rim Masters 2027.|Rim]]''' ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| '''[[Canada Masters 2027.|Toronto]]''' ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2027.|Cincinnati]]''' ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| '''[[Shanghai Masters 2027.|Šangaj]]''' ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| '''[[Pariz Masters 2027.|Pariz]]''' ||  ||  ||  ||  ||  || 
|}
--&gt;
=== 2026. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2026.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Danil Medvedev]] || 7–6&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;, 7–6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; || {{ZD|ARG}} [[Guido Andreozzi]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Manuel Guinard]] || {{ZD|FRA}} [[Arthur Rinderknech]] &lt;br/&gt; {{ZD|MNK}} [[Valentin Vacherot]] || 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 6:3
|-
| '''[[Miami Masters 2026.|Miami]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Lehečka]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] &lt;br/&gt; {{ZD|ITA}} [[Andrea Vavassori]] || {{ZD|FIN}} [[Harri Heliövaara]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Henry Patten]] || 6:4, 6:2
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2026.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6:3 || {{ZD|NJE}} [[Kevin Krawietz]] &lt;br/&gt; {{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || 4:6, 6:2, [10:8]
|-
| '''[[Madrid Masters 2026.|Madrid]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6:1, 6:2 || {{ZD|FIN}} [[Harri Heliövaara]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Henry Patten]] || {{ZD|ARG}} [[Guido Andreozzi]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Manuel Guinard]] || 6:3, 3:6, [10:7]
|-
| '''[[Rim Masters 2026.|Rim]]''' ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| '''[[Canada Masters 2026.|Toronto]]''' ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2026.|Cincinnati]]''' ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| '''[[Shanghai Masters 2026.|Šangaj]]''' ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| '''[[Pariz Masters 2026.|Pariz]]''' ||  ||  ||  ||  ||  || 
|}
=== 2025. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2025.|Indian Wells]]''' || {{ZD|VB}} [[Jack Draper (teniser)|Jack Draper]] || {{ZD|DAN}} [[Holger Rune]] || 6:2, 6:2 || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|SAD}} [[Sebastian Korda]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Jordan Thompson (teniser)|Jordan Thompson]] || 6:3, 6:4
|-
| '''[[Miami Masters 2025.|Miami]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Jakub Menšík]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|VB}} [[Julian Cash]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Lloyd Glasspool]] || 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 6:3
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2025.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|ITA}} [[Lorenzo Musetti]] || 3:6, 6:1, 6:0 || {{ZD|MNK}} [[Romain Arneodo]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Manuel Guinard]] || {{ZD|VB}} [[Julian Cash]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Lloyd Glasspool]] || 1:6, 7:6&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;, [10:8]
|-
| '''[[Madrid Masters 2025.|Madrid]]''' || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || {{ZD|VB}} [[Jack Draper (teniser)|Jack Draper]] || 7:5, 3:6, 6:4  || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] &lt;br/&gt; {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || 6:4, 6:4 
|-
| '''[[Rim Masters 2025.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6:1  || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|FRA}} [[Sadio Doumbia]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Fabien Reboul]] || 6–4, 6–7&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;, [13–11]
|-
| '''[[Canada Masters 2025.|Toronto]]''' || {{ZD|SAD}} [[Ben Shelton]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Karen Hačanov]] || 6:7&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6:4, 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; || {{ZD|VB}} [[Julian Cash]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Lloyd Glasspool]] || {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || 6:3, 6:7&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, [13:11]
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2025.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || 5:0, predaja || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || {{ZD|ITA}} [[Lorenzo Musetti]] &lt;br/&gt; {{ZD|ITA}} [[Lorenzo Sonego]] || 4:6, 6:3, [10:5]
|-
| '''[[Shanghai Masters 2025.|Šangaj]]''' || {{ZD|MNK}} [[Valentin Vacherot]] || {{ZD|FRA}} [[Arthur Rinderknech]] || 4:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|NJE}} [[Kevin Krawietz]] &lt;br/&gt; {{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] || {{ZD|ŠVE}} [[André Göransson]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Alex Michelsen]] || 6:4, 6:4
|-
| '''[[Pariz Masters 2025.|Pariz]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] || 6:4, 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; || {{ZD|FIN}} [[Harri Heliövaara]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Henry Patten]] || {{ZD|VB}} [[Julian Cash]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Lloyd Glasspool]] || 6:3, 6:4
|}

=== 2024. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2024.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus|ATP je objavio da igrači iz Rusije i Bjelorusije od 1. marta 2022. neće nastupati pod imenima ili zastavama svojih zemalja zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu]].}} [[Danil Medvedev]] || 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6:1 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] &lt;br/&gt; {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || 7:6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
|-
| '''[[Miami Masters 2024.|Miami]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov]] || 6:3. 6:1 || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Matthew Ebden]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]] || 6:7&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 6:3, [10:6]
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2024.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || 6:1, 6:4 || {{ZD|BEL}} [[Sander Gillé]] &lt;br/&gt; {{ZD|BEL}} [[Joran Vliegen]] || {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] &lt;br/&gt; {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || 5:7, 6:3, [10:5]
|-
| '''[[Madrid Masters 2024.|Madrid]]''' || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || {{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] || 4:6, 7:5, 7:5  || {{ZD|SAD}} [[Sebastian Korda]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Jordan Thompson (teniser)|Jordan Thompson]] || {{ZD|URU}} [[Ariel Behar]] &lt;br/&gt; {{ZD|ČEŠ}} [[Adam Pavlásek]] || 6:3, 7:6&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt;
|-
| '''[[Rim Masters 2024.|Rim]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || {{ZD|ČIL}} [[Nicolás Jarry]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] &lt;br/&gt; {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || 6:2, 6:2
|-
| '''[[Canada Masters 2024.|Montréal]]''' || {{ZD|AUS}} [[Aleksej Popirin]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 6:2, 6:4 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] &lt;br/&gt; {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] || 6:2, 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2024.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|SAD}} [[Frances Tiafoe]] || 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 6:2 || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|SAD}} [[Mackenzie McDonald]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Alex Michelsen]] || 6:2, 6:4 
|-
| '''[[Shanghai Masters 2024.|Šangaj]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 6:3 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] || {{ZD|ARG}} [[Máximo González]] &lt;br/&gt; {{ZD|ARG}} [[Andrés Molteni]] || 6:4, 6:4
|-
| '''[[Pariz Masters 2024.|Pariz]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || {{ZD|FRA}} [[Ugo Humbert]] || 6:2, 6:2 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] || {{ZD|VB}} [[Lloyd Glasspool]] &lt;br/&gt; {{ZD|ČEŠ}} [[Adam Pavlásek]] || 3:6, 6:3, [10:5] 
|}

=== 2023. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2023.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Danil Medvedev]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Matthew Ebden]] || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || 6:3, 2:6, [10:8]
|-
| '''[[Miami Masters 2023.|Miami]]''' || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Danil Medvedev]] || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || 7:5, 6:3 || {{ZD|MEX}} [[Santiago González (teniser)|Santiago González]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 7:5 
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2023.|Monte Carlo]]''' || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || {{ZD|DAN}} [[Holger Rune]] || 5:7, 6:2, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]] || {{ZD|MNK}} [[Romain Arneodo]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUT}} [[Sam Weissborn]] || 6:0, 4:6, [14:12]
|-
| '''[[Madrid Masters 2023.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|NJE}} [[Jan-Lennard Struff]] || 6:4, 3:6, 6:3 || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Karen Hačanov]] &lt;br/&gt; {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Matthew Ebden]] || 6:3, 3:6, [10:3] 
|-
| '''[[Rim Masters 2023.|Rim]]''' || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Danil Medvedev]] || {{ZD|DAN}} [[Holger Rune]] || 7:5, 7:5  || {{ZD|MNK}} [[Hugo Nys]] &lt;br/&gt; {{ZD|POLJ}} [[Jan Zieliński]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] &lt;br/&gt; {{ZD|NIZ}} [[Botic van de Zandschulp]] || 7:5, 6:1 
|-
| '''[[Canada Masters 2023.|Toronto]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]] || 6:4, 6:1 || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] &lt;br/&gt; {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] || 6:3, 6:1
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2023.|Cincinnati]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || 5:7, 7:6&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; || {{ZD|ARG}} [[Máximo González]] &lt;br/&gt; {{ZD|ARG}} [[Andrés Molteni]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] &lt;br/&gt; {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 3:6, 6:1, [11:9]
|-
| '''[[Shanghai Masters 2023.|Šangaj]]''' || {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 6:3, 3:6, 7:6&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt; || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] &lt;br/&gt; {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Matthew Ebden]] || 5:7, 6:2, [10:7]
|-
| '''[[Pariz Masters 2023.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|MEX}} [[Santiago González (teniser)|Santiago González]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Matthew Ebden]] || 6:2, 5:7, [10:7]
|}

=== 2022. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2022.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|MEX}} [[Santiago González (teniser)|Santiago González]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 6:3
|-
| '''[[Miami Masters 2022.|Miami]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6:4 
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2022.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || {{ZD|ŠPA}} [[Alejandro Davidovich Fokina]] || 6:3, 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;  || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] &lt;br/&gt; {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 6:4, 3:6, [10:7]
|-
| '''[[Madrid Masters 2022.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || 6:3, 6:1 ||  {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] &lt;br/&gt; {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 4:6, [10:5] 
|-
| '''[[Rim Masters 2022.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6:0, 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] &lt;br/&gt; {{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] || 6:2, 6:7&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;, [12–10]
|-
| '''[[Canada Masters 2022.|Montréal]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] || {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] || 3:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || {{ZD|VB}} [[Daniel Evans (teniser)|Daniel Evans]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[John Peers (teniser)|John Peers]] || 6:2, 4:6, [10:6]
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2022.|Cincinnati]]''' || {{ZD|HRV}} [[Borna Ćorić]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 7:6&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] || {{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] &lt;br/&gt; {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
|-
|'''Šangaj'''
|colspan=&quot;6&quot; align=&quot;center&quot;|''Otkazan zbog restrikcija vezanih za [[Pandemija COVID-a 19|pandemiju COVID-a 19]]''
|-
| '''[[Pariz Masters 2022.|Pariz]]''' || {{ZD|DAN}} [[Holger Rune]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 3:6, 6:3, 7:5  || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]] || 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6:4
|}

=== 2021. ===
{|class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Miami Masters 2021.|Miami]]'''
|{{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]]
|{{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]]
|7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 6:4
|{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] &lt;br/&gt;{{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]]
|{{ZD|VB}} [[Dan Evans (teniser)|Dan Evans]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]]
|6:4, 6:4
|-
|'''[[Monte Carlo Masters 2021.|Monte Carlo]]'''
|{{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]]
|{{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]]
|6:3, 6:3
|{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] &lt;br/&gt;{{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]]
|{{ZD|VB}} [[Dan Evans (teniser)|Dan Evans]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]]
|6:3, 4:6, [10:7]
|-
|'''[[Madrid Masters 2021.|Madrid]]'''
|{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]]
|{{ZD|ITA}} [[Matteo Berrettini]]
|6:7&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;, 6:4, 6:3
|{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] &lt;br/&gt; {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]]
|{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]]
|1–6, 6–3, [10:8]
|-
|'''[[Rim Masters 2021.|Rim]]'''
|{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]]
|{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]]
|7:5, 1:6, 6:3
|{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]]
|{{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]]
|6:4, 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
|-
|'''[[Canada Masters 2021.|Toronto]]'''
|{{ZD|RUS}} [[Danil Medvedev]]
|{{ZD|SAD}} [[Reilly Opelka]]
|6:4, 6:3
|{{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]]
||{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]]
|6:3, 4:6, [10:3]
|-
|'''[[Cincinnati Masters 2021.|Cincinnati]]'''
|{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]]
|{{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]]
|6:2, 6:3
|{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] &lt;br/&gt; {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]]
|{{ZD|SAD}} [[Steve Johnson (teniser)|Steve Johnson]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]]
|7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
|-
|'''Šangaj'''
|colspan=&quot;6&quot; align=&quot;center&quot;|''Otkazan zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]''
|-
|'''[[Indian Wells Masters 2021.|Indian Wells]]'''
|{{ZD|VB}} [[Cameron Norrie]]
|{{ZD|GRU}} [[Nikoloz Basilašvili]]
|3:6, 6:4, 6:1
|{{ZD|AUS}} [[John Peers]] &lt;br/&gt; {{ZD|SLK}} [[Filip Polášek]]
|{{ZD|RUS}} [[Aslan Karacev]] &lt;br/&gt; {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]]
|6:3, 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
|-
|'''[[Pariz Masters 2021.|Pariz]]'''
|{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]]
|{{ZD|RUS}} [[Danil Medvedev]]
|4:6, 6:3, 6:3
|{{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] &lt;br/&gt; {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]]
|{{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]]
|6:3, 6:7&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, [11:9]
|}

=== 2020. ===
{|class=wikitable
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
|'''[[Indian Wells Masters 2020.|Indian Wells]]'''
|rowspan=&quot;5&quot; colspan=&quot;6&quot; align=&quot;center&quot;|''Otkazani zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]''
|-
|'''[[Miami Masters 2020.|Miami]]'''
|-
|'''[[Monte Carlo Masters 2020.|Monte Carlo]]'''
|-
|'''[[Madrid Masters 2020.|Madrid]]'''
|-
|'''[[Canada Masters 2020.|Toronto]]'''
|-
|'''[[Cincinnati Masters 2020.|Cincinnati]]'''
|{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]]
|{{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]]
|1:6, 6:3, 6:4
|{{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]]
|{{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]]
|6:2, 7:5
|-
|'''[[Rim Masters 2020.|Rim]]'''
|{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]]
|{{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]]
|7:5, 6:3
|{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] &lt;br/&gt; {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]]
|{{ZD|FRA}} [[Jérémy Chardy]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Fabrice Martin]]
|6:4, 5:7, [10:8]
|-
|'''[[Shanghai Masters 2020 (tenis)|Šangaj]]'''
|colspan=&quot;6&quot; align=&quot;center&quot;|''Otkazan zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]''
|-
|'''[[Pariz Masters 2020.|Pariz]]'''
|{{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]]
|{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]]
|5:7, 6:4, 6:1
|{{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] &lt;br/&gt; {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]]
|{{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]]
|6:7&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt;, [10:2]
|}

=== 2019. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2019.|Indian Wells]]''' || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 3:6, 6:3, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] &lt;br/&gt; {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 4:6, 6:4, [10:3]
|-
| '''[[Miami Masters 2019.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || 6:1, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] &lt;br/&gt; {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 7:5, 7:6&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2019.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || {{ZD|SRB}} [[Dušan Lajović]] || 6−3, 6−4 || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Franko Škugor]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] &lt;br/&gt; {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] || 6:7&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, [11:9]
|-
| '''[[Madrid Masters 2019.|Madrid]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] &lt;br/&gt; {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || {{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 6:2, 6:3
|-
| '''[[Rim Masters 2019.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:0, 4:6, 6:1 || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] &lt;br/&gt; {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] &lt;br/&gt; {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 6:1, 6:3
|-
| '''[[Canada Masters 2019.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || 6:3, 6:0 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] &lt;br/&gt; {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] &lt;br/&gt; {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] || 7:5, 7:5
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2019.|Cincinnati]]''' || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || {{ZD|BEL}} [[David Goffin]] || 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 6:4 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] &lt;br/&gt; {{ZD|SLK}} [[Filip Polášek]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] &lt;br/&gt; {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 4:6, 6:4, [10:6]
|-
| '''[[Shanghai Masters 2019 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]]|| 6:4, 6:1 || {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:4, 6:2
|-
| '''[[Pariz Masters 2019.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|KAN}} [[Denis Šapovalov]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|RUS}} [[Karen Hačanov]] &lt;br/&gt; {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 6:4, 6:1
|}

=== 2018. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2018.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:7&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
| '''[[Miami Masters 2018.|Miami]]''' || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || 6:7&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 6:4, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|RUS}} [[Karen Hačanov]] &lt;br/&gt; {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 4:6, 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, [10:4]
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2018.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUT}} [[Oliver Marach]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6:3
|-
| '''[[Madrid Masters 2018.|Madrid]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]]&lt;br/&gt;{{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 5:3 predaja
|-
| '''[[Rim Masters 2018.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || 6:1, 1:6, 6:3 || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] &lt;br/&gt; {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || {{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] &lt;br/&gt; {{ZD|POR}} [[João Sousa]] || 3:6, 6:4, [10:4]
|-
| '''[[Canada Masters 2018.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6:2, 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[John Peers (teniser)|John Peers]] || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] &lt;br/&gt; {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 6:2, 6:7&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt;, [10:6]
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2018.|Cincinnati]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:4  || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] &lt;br/&gt; {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 4:6, 6:3, [10:6]
|-
| '''[[Shanghai Masters 2018 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|HRV}} [[Borna Ćorić]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:4, 6:2
|-
| '''[[Pariz Masters 2018.|Pariz]]''' || {{ZD|RUS}} [[Karen Hačanov]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] &lt;br/&gt; {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || 6:4, 6:2
|}

=== 2017. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2017.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:7&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;, 6:4, [10:8]
|-
| '''[[Miami Masters 2017.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|SAD}} [[Nicholas Monroe]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 7:5, 6:3
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2017.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[Albert Ramos Viñolas]]
|| 6:1, 6:3 || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] &lt;br/&gt; {{ZD|URU}} [[Pablo Cuevas]] || {{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:3, 3:6, [10:4]
|-
| '''[[Madrid Masters 2017.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 7:6&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Lukasz Kubot]]&lt;br/&gt;{{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] &lt;br/&gt;{{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7:5, 6:3
|-
| '''[[Rim Masters 2017.|Rim]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] || 4:6, 6:4, [10:3]
|-
| '''[[Canada Masters 2017.|Montréal]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] || 6:4, 3:6, [10:6]
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2017.|Cincinnati]]''' || {{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov]] || {{ZD|AUS}} [[Nick Kyrgios]] || 6:3, 7:5 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 7:6&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;, 6:4
|-
| '''[[Shanghai Masters 2017 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[John Peers]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:4, 6:2
|-
| '''[[Pariz Masters 2017.|Pariz]]''' || {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|SRB}} [[Filip Krajinović]] || 5:7, 6:4, 6:1 || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] || 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 3:6, [10:6]
|}

=== 2016. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2016.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] || 6:2, 6:0 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 6:3, 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
|-
| '''[[Miami Masters 2016.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:3, 6:3 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || 5:7, 6:1, [10:7]
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2016.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 7:5, 5:7, 6:0 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 4:6, 6:0, [10:6]
|-
| '''[[Madrid Masters 2016.|Madrid]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:2, 3:6, 6:3 || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] &lt;br/&gt; {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] &lt;br/&gt; {{ZD|RUM}} [[Florin Mergea]] || 6:4, 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
|-
| '''[[Rim Masters 2016.|Rim]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 2:6, 6:3, [10:7]
|-
| '''[[Canada Masters 2016.|Toronto]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:3, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:4, 6:4
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2016.|Cincinnati]]''' || {{ZD|HRV}} [[Marin Čilić]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] &lt;br/&gt; {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6:7&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, [10:6]
|-
| '''[[Shanghai Masters 2016 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[Roberto Bautista Agut]] || 7:6&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;, 6:1 || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[John Peers]] || 6:4, 6:4
|-
| '''[[Pariz Masters 2016.|Pariz]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]]|| 6:3, 6:7&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 6:4 || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[John Peers]] || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || 6:4, 3:6, [10:6]
|}

=== 2015. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2015.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:3, 6:7&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6:2 || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] &lt;br/&gt; {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 6:4, 6:7&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, [10:7]
|-
| '''[[Miami Masters 2015.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 4:6, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 6:3, 1:6, [10:8]
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2015.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych]] || 7:5, 4:6, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] &lt;br/&gt; {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 6:1
|-
| '''[[Madrid Masters 2015.|Madrid]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] &lt;br/&gt; {{ZD|RUM}} [[Florin Mergea]] || {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] &lt;br/&gt; {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:2, 6:7&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, [11:9]
|-
| '''[[Rim Masters 2015.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|URU}} [[Pablo Cuevas]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠPA}} [[David Marrero]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:4, 7:5
|-
| '''[[Canada Masters 2015.|Montréal]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:4, 4:6, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 3:6, [10:6]
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2015.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;, 6:3 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] &lt;br/&gt; {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:2, 6:2
|-
| '''[[Shanghai Masters 2015 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || 6:2, 6:4 || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] &lt;br/&gt; {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 6:3, 6:3
|-
| '''[[Pariz Masters 2015.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:2, 6:4 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 2:6, 6:3, [10:5]
|}

=== 2014. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2014.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 3:6, 6:3, 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:4, 6:3
|-
| '''[[Miami Masters 2014.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] &lt;br/&gt; {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 7:6&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;, 6:4
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2014.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 4:6, 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:3, 3:6, [10:8]
|-
| '''[[Madrid Masters 2014.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 2:6, 6:4, 3:0 predaja || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] &lt;br/&gt; {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:2
|-
| '''[[Rim Masters 2014.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] &lt;br/&gt; {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López]] || 6:4, 7:6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
| '''[[Canada Masters 2014.|Toronto]]''' || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; || {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:4, 6:3
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2014.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 6:3, 1:6, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 6:3, 6:2
|-
| '''[[Shanghai Masters 2014 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Gilles Simon (teniser)|Gilles Simon]] || 7:6&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 6:3, 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|-
| '''[[Pariz Masters 2014.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] || 6:2, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUT}} [[Jürgen Melzer]] || 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 5:7, [10:6]
|}

=== 2013. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2013.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || 4:6, 6:3, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FIL}} [[Treat Conrad Huey]] &lt;br/&gt;{{ZD|POLJ}} [[Jerzy Janowicz]] || 6:3, 3:6, [10:6]
|-
| '''[[Miami Masters 2013.|Miami]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 2:6, 6:4, 7:6&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; || {{ZD|PAK}} [[Aisam Ul-Haq Qureshi]] &lt;br/&gt; {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] &lt;br/&gt; {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 6:4, 6:1
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2013.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:2, 7:6&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; ||{{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] &lt;br/&gt; {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 4:6, 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, [14:12]
|-
| '''[[Madrid Masters 2013.|Madrid]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] ||6:2, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:2, 6:3
|-
| '''[[Rim Masters 2013.|Rim]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||6:1, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] &lt;br/&gt; {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || 6:2, 6:3
|-
| '''[[Canada Masters 2013.|Montréal]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] ||6:2, 6:2 ||{{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] ||{{ZD|VB}} [[Colin Fleming]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:4, 7:6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2013.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|SAD}} [[John Isner]] ||7:6&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; ||{{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] ||{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers-Pujol]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:4, 4:6, [10:4]
|-
| '''[[Shanghai Masters 2013 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] ||6:1, 3:6, 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] ||{{ZD|ŠPA}} [[David Marrero]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Verdasco]] || 7:6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, 6:7&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;, [10:2]
|-
| '''[[Pariz Masters 2013.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] ||{{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] ||7:5, 7:5 ||{{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] ||{{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:3, 6:3
|}

=== 2012. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2012.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || 7:6&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt;, 6:3 || {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] &lt;br/&gt;{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Sam Querrey]] || 6:2, 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|-
| '''[[Miami Masters 2012.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:1, 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; || {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] &lt;br/&gt;{{ZD|ČEŠ}} [[Radek Štepanek]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] &lt;br/&gt;{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 3:6, 6:1, [10:8]
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2012.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:3, 6:1 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] &lt;br/&gt;{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:2, 6:3
|-
| '''[[Madrid Masters 2012.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomaš Berdych]] || 3:6, 7:5, 7:5 || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] &lt;br/&gt;{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || {{ZD|ŠVE}} [[Robert Lindstedt]] &lt;br/&gt;{{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || 6:3, 6:4
|-
| '''[[Rim Masters 2012.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:5, 6:3 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] &lt;br/&gt;{{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || {{ZD|POLJ}} [[Lukasz Kubot]] &lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Janko Tipsarević]] || 6:3, 6:2
|-
| '''[[Canada Masters 2012.|Toronto]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] ||6:3, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] &lt;br/&gt;{{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:1, 4:6, [12:10]
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2012.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:0, 7:6&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt; || {{ZD|ŠVE}} [[Robert Lindstedt]] &lt;br/&gt;{{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] &lt;br/&gt;{{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || 6:4, 6:4
|-
| '''[[Shanghai Masters 2012 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 5:7, 7:6&lt;sup&gt;11&lt;/sup&gt;, 6:3|| {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] &lt;br/&gt;{{ZD|ČEŠ}} [[Radek Štěpánek]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] &lt;br/&gt;{{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || 6:7&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt;, 6:3, [10:5]
|-
| '''[[Pariz Masters 2012.|Pariz]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || {{ZD|POLJ}} [[Jerzy Janowicz]] || 6:4, 6:3|| {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] &lt;br/&gt;{{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || {{ZD|PAK}} [[Aisam-Ul-Haq Qureshi]] &lt;br/&gt;{{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] || 7:6&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;, 6:3
|}

=== 2011. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! pobjednik || finalist || rezultat
! pobjednici || finalisti || rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2011.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 6:3, 6:2 || {{ZD|VBR}} [[Aleksandar Dolgopolov]] &lt;br/&gt;{{ZD|FRA}} [[Xavier Malisse]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] &lt;br/&gt;{{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 6:4, 6:7&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 10-7
|-
| '''[[Miami Masters 2011.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 6:3, 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] &lt;br/&gt;{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] &lt;br/&gt;{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:7&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6:2, [10:5]
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2011.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Ignacio Chela]] &lt;br/&gt;{{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:3, 6:2
|-
| '''[[Madrid Masters 2011.|Madrid]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] &lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 6:3
|-
| '''[[Rim Masters 2011.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Sam Querrey]] || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || bez borbe
|-
| '''[[Canada Masters 2011.|Montréal]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6:2, 3:6, 6:4 || {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] &lt;br/&gt;{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:7&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, [10:5]
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2011.|Cincinnati]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:4, 3:0 predaja || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] &lt;br/&gt;{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] &lt;br/&gt;{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
| '''[[Shanghai Masters 2011 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] &lt;br/&gt;{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] &lt;br/&gt;{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || 3:6, 6:1, [12:10]
|-
| '''[[Pariz Masters 2011.|Pariz]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || 6:1, 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] &lt;br/&gt;{{ZD|PAK}} [[Aisam-Ul-Haq Qureshi]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] &lt;br/&gt;{{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || 6:2, 6:4
|}

=== 2010. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2010.|Indian Wells]]''' || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; || {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] &lt;br/&gt;{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] &lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 7:6&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;, 6:3
|-
| '''[[Miami Masters 2010.|Miami]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomas Berdych]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|ČEŠ}} [[Lukáš Dlouhý]] &lt;br/&gt;{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] &lt;br/&gt;{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6:2, 7:5
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2010.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Verdasco]] || 6:0, 6:1 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] &lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] &lt;br/&gt;{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6:3, 3:0 &lt;br/&gt;predaja
|-
| '''[[Rim Masters 2010.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 7:5, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Sam Querrey]] || 6:2, 6:3
|-
| '''[[Madrid Masters 2010.|Madrid]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||6:4, 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] &lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 6:4
|-
| '''[[Canada Masters 2010.|Toronto]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 7:5 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] &lt;br/&gt;{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || 7:5, 6:3
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2010.|Cincinnati]]''' ||{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||{{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6:7&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] &lt;br/&gt;{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6:3, 6:4
|-
| '''[[Shanghai Masters 2010 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|AUT}} [[Jürgen Melzer]] &lt;br/&gt;{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] &lt;br/&gt;{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 7:5, 4:6, [10:5]
|-
| '''[[Pariz Masters 2010.|Pariz]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Robin Söderling]] || {{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 6:1, 7:6&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] &lt;br/&gt;{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] &lt;br/&gt;{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 7:5, 7:5
|}

=== 2009. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2009.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:1, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]&lt;br/&gt;{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 3:6, 6:1 [14:12]
|-
| '''[[Miami Masters 2009.|Miami]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:2, 7:5 || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]&lt;br/&gt;{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || {{ZD|AUS}} [[Ashley Fisher]]&lt;br/&gt;{{ZD|AUS}} [[Stephen Huss (teniser)|Stephen Huss]] || 6:7&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 6:2, [10:7]
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2009.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:3, 2:6, 6:1 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]&lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:1
|-
| '''[[Rim Masters 2009.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, 6:2 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]&lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6:3
|-
| '''[[Madrid Masters 2009.|Madrid]]*''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]&lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|ŠVE}} [[Simon Aspelin]]&lt;br/&gt;{{ZD|JAR}} [[Wesley Moodie]] || 6:4, 6:4
|-
| '''[[Canada Masters 2009.|Montréal]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || 6:7&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 6:1 || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]]&lt;br/&gt;{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]&lt;br/&gt;{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:4, 6:3
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2009.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:1, 7:5 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]&lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 3:6, 7:6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, [15:13]
|-
| '''[[Shanghai Masters 2009 (tenis)|Šangaj]]**''' || {{ZD|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 6:3 || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]]&lt;br/&gt;{{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]]&lt;br/&gt;{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 6:2, 6:4
|-
| '''[[Pariz Masters 2009.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 6:2, 5:7, 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]&lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]]&lt;br/&gt;{{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] || 6:3, 6:4
|}
&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt; Masters u Madridu, koji se ranije igrao prije Pariza, premješten je na mjesto Hamburga, koji više nije u kategoriji ATP Masters 1000 serije nego serije ATP 500. Također je promijenjena i podloga, pa se turnir u Madridu igra na zemlji.&lt;br/&gt;
&lt;sup&gt;**&lt;/sup&gt; Shanghai Masters, koji se ranije igrao kao Tennis Masters Cup (od 2009. ATP World Tour Finals London), premješten je na mjesto Madrida.

=== 2008. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2008.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6:2, 5:7, 6:3 || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] &lt;br/&gt;{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] &lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:4, 6:4
|-
| '''[[Miami Masters 2008.|Miami]]''' || {{ZD|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] &lt;br/&gt;{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6:2, 6:2
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2008.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 7:5 || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] &lt;br/&gt;{{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] &lt;br/&gt;{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6:3, 6:3
|-
| '''[[Rim Masters 2008.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 4:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] &lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 3:6, 6:4, [10:8]
|-
| '''[[Hamburg Masters 2008.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 6:7&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 6:3 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] &lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]|| 6:4, 5:7, [10:8]
|-
| '''[[Canada Masters 2008.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|NJE}} [[Nicolas Kiefer]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] &lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]|| 6:2, 4:6, [10:6]
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2008.|Cincinnati]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] &lt;br/&gt;{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 4:6, 7:6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, [10:7]
|-
| '''[[Madrid Masters 2008.|Madrid]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|FRA}} [[Gilles Simon (teniser)|Gilles Simon]] || 6:4, 7:6&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] &lt;br/&gt;{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] &lt;br/&gt;{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6:4, 6:2
|-
| '''[[Pariz Masters 2008.|Pariz]]''' || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || 6:3, 4:6, 6:4 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] &lt;br/&gt;{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || {{ZD|JAR}} [[Jeff Coetzee]] &lt;br/&gt;{{ZD|JAR}} [[Wesley Moodie]] || 6:2, 6:2
|}

=== 2007. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2007.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:2, 7:5 || {{ZD|ČEŠ}} [[Martin Damm]] &lt;br/&gt;{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] &lt;br/&gt;{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:4, 6:4
|-
| '''[[Miami Masters 2007.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Cañas]] || 6:3, 6:2, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Martin Damm]] &lt;br/&gt;{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || 6:7&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt;, 6:3, [10:7]
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2007.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] &lt;br/&gt;{{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 6:2, 6:1
|-
| '''[[Rim Masters 2007.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ČIL}} [[Fernando González]] || 6:2, 6:2 || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] &lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:7&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, [10:7]
|-
| '''[[Hamburg Masters 2007.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 2:6, 6:2, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] &lt;br/&gt;{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:3, 6:4 
|-
| '''[[Canada Masters 2007.|Montréal]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, 2:6, 7:6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] &lt;br/&gt;{{ZD|ČEŠ}} [[Pavel Vízner]] || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] &lt;br/&gt;{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:4, 6:4
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2007.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[James Blake (teniser)|James Blake]] || 6:1, 6:4 || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] &lt;br/&gt;{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 4:6, 6:3, [13:11]
|-
| '''[[Madrid Masters 2007.|Madrid]]''' || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 1:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] &lt;br/&gt;{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 6:3, 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
|-
| '''[[Pariz Masters 2007.|Pariz]]''' || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] &lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
|}

=== 2006. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2006.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[James Blake (teniser)|James Blake]] || 7:5, 6:3, 6:0 || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] &lt;br/&gt;{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:4
|-
| '''[[Miami Masters 2006.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] &lt;br/&gt;{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:4
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2006.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:2, 6:7&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, 6:3, 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] &lt;br/&gt;{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] &lt;br/&gt;{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:2, 7:6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
| '''[[Rim Masters 2006.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:7&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6:4, 2:6, 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] &lt;br/&gt;{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] &lt;br/&gt;{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:4, 5:7, [13:11]
|-
| '''[[Hamburg Masters 2006.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Radek Štěpánek]] || 6:1, 6:3, 6:3 || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] &lt;br/&gt;{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] &lt;br/&gt;{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:2, 7:6&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;
|-
| '''[[Canada Masters 2006.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 2:6, 6:3, 6:2, || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] &lt;br/&gt;{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:3, 7:5
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2006.|Cincinnati]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || {{ZD|ŠPA}} [[Juan Carlos Ferrero]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] &lt;br/&gt;{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 3:6, 6:3, [10:7]
|-
| '''[[Madrid Masters 2006.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ČIL}} [[Fernando González]] || 7:5, 6:1, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] &lt;br/&gt;{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 7:5, 6:4
|-
| '''[[Pariz Masters 2006.|Pariz]]''' || {{ZD|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] || {{ZD|SLK}} [[Dominik Hrbatý]] || 6:1, 6:2, 6:2 || {{ZD|FRA}} [[Arnaud Clément]] &lt;br/&gt;{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] &lt;br/&gt;{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
|}

=== 2005. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! 
! colspan=&quot;3&quot;| Pojedinačno
! colspan=&quot;3&quot;| Parovi
|-
! Turnir
! Pobjednik || Finalist || Rezultat
! Pobjednici || Finalisti || Rezultat
|-
| '''[[Indian Wells Masters 2005.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|AUS}} [[Lleyton Hewitt]] || 6:2, 6:4, 6:4 || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] &lt;br/&gt;{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|AUS}} [[Wayne Arthurs (teniser)|Wayne Arthurs]] &lt;br/&gt;{{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] || 7:6&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
| '''[[Miami Masters 2005.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 2:6, 6:7&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; 6:3, 6:1 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] &lt;br/&gt;{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|ZIM}} [[Wayne Black]] &lt;br/&gt;{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:1, 6:2
|-
| '''[[Monte Carlo Masters 2005.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Coria]] || 6:3, 6:1, 0:6, 7:5 || {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] &lt;br/&gt;{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || bez borbe
|-
| '''[[Rim Masters 2005.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Coria]] || 6:4, 3:6, 6:3, 4:6, 7:6&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; || {{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] &lt;br/&gt;{{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:2
|-
| '''[[Hamburg Masters 2005.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 6:3, 7:5, 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] &lt;br/&gt;{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] &lt;br/&gt;{{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] || 6:2, 6:3 
|-
| '''[[Canada Masters 2005.|Montréal]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 6:3, 4:6, 6:2 || {{ZD|ZIM}} [[Wayne Black]] &lt;br/&gt;{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] &lt;br/&gt;{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:7&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6:3, 6:0
|-
| '''[[Cincinnati Masters 2005.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || 6:3, 7:5 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] &lt;br/&gt;{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|ZIM}} [[Wayne Black]] &lt;br/&gt;{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:4, 5:7, 6:2
|-
| '''[[Madrid Masters 2005.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || 3:6, 2:6, 6:3, 6:4, 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] &lt;br/&gt;{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] &lt;br/&gt;{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]] || 3:6, 6:3, 6:2
|-
| '''[[Pariz Masters 2005.|Pariz]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomaš Berdych]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || 6:3, 6:4, 3:6, 4:6, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] &lt;br/&gt;{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:4, 6:7&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 6:4
|}

== Osvajači ==
Aktivni teniseri navedeni su '''podebljanim''' slovima.
{|
|-style=&quot;vertical-align:top&quot;
|
=== Pojedinačno ===
{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Titule !! Igrač !! {{abbr|PT|Po turnirima}}
|-
!40
| {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' || '''9/9'''
|-
!36
| {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || 7/9
|-
!28
| {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7/9
|-
!17
| {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 7/9
|-
!14
| {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 7/9
|-
!11
| {{ZD|SAD}} [[Pete Sampras]] || 5/9
|-
!9
| {{ZD|ITA}} '''[[Jannik Sinner]]''' || 8/9
|-
!rowspan=2|8
| {{ZD|ŠPA}} '''[[Carlos Alcaraz]]''' || 6/9
|-
| {{ZD|AUT}} [[Thomas Muster]] || 4/9
|-
!rowspan=2|7
| {{ZD|NJE}} '''[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]''' || 5/9
|-
| {{ZD|SAD}} [[Michael Chang]] || 4/9
|-
!6
| {{ZD|RUS}} '''[[Danil Medvedev]]''' || 6/9
|-
!rowspan=6|5
| {{ZD|ČIL}} [[Marcelo Ríos]] || 5/9
|-
| {{ZD|BRA}} [[Gustavo Kuerten]] || 4/9
|-
| {{ZD|SAD}} [[Jim Courier]] || 3/9
|-
| {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || 3/9
|-
| {{ZD|RUS}} [[Marat Safin]] || 3/9
|-
| {{ZD|NJE}} [[Boris Becker]] || 2/9
|}
{{Col-break|gap=8em}}

=== Parovi ===
{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Titule !! Igrač !! {{abbr|PT|Po turnirima}}
|-
!rowspan=2|39
| {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] ||rowspan=2 |'''9/9'''
|-
| {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]
|-
!28
| {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || '''9/9'''
|-
!18
| {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]] || 7/9
|-
!17
| {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 7/9
|-
!rowspan=2|16
| {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] || 8/9
|-
| {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 8/9
|-
!rowspan=2|15
| {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] || 8/9
|-
| {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6/9
|-
!14
| {{ZD|AUS}} [[Mark Woodforde]] || 5/9
|-
!13
| {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || 8/9
|-
!11
| {{ZD|HRV}} '''[[Nikola Mektić]]''' || 8/9
|-
!rowspan=2|10
| {{ZD|NIZ}} [[Paul Haarhuis]] || 7/9
|-
| {{ZD|ŠPA}} '''[[Marcel Granollers]]''' || 6/9
|-
!rowspan=3|9
| {{ZD|BRA}} '''[[Marcelo Melo]]''' || 6/9
|-
| {{ZD|ARG}} '''[[Horacio Zeballos]]''' || 6/9
|-
| {{ZD|HRV}} '''[[Mate Pavić]]''' || 6/9
|-
!8
| {{ZD|NIZ}} [[Jacco Eltingh]] || 6/9
|}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Asocijacija teniskih profesionalaca]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.atptour.com/ ATP Tour]

[[Kategorija:Teniski turniri]]</text>
      <sha1>m5258ottsal3ua1uc1wl36hzj9prpwi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ćehotina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88384</id>
    <revision>
      <id>3839075</id>
      <parentid>3622595</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:35:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839075</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4127" sha1="k7mp17hol76eiig84onpso5ugnswo5f" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Ćehotina
| slika              = Foča – Panorama.jpg
| veličina_slike     = 350
| slika_alt          = 
| opis_slike         = Ušće Ćehotine u Drinu kod Foče.
| slika_karta        = 
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         =
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Crna Gora}} &lt;br&gt; {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 125
| izvor                      = [[Mrčevo (Pljevlja)|Mrčevo]]
| nadmorska visina izvora    = 
| izvor_lat_d                = 43
| izvor_lat_m                = 23
| izvor_lat_s                = 55
| izvor_lat_NS               = N
| izvor_long_d               = 19
| izvor_long_m               = 8
| izvor_long_s               = 45
| izvor_long_EW              = E
| ušće                       = [[Foča]]
| nadmorska visina ušća      = 
| ulijeva_se_u               = [[Drina]]
| ušće_lat_d                 = 43
| ušće_lat_m                 = 30
| ušće_lat_s                 = 42
| ušće_lat_NS                = N
| ušće_long_d                = 18 
| ušće_long_m                = 46 
| ušće_long_s                = 34
| ušće_long_EW               = E
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| riječni_sistem     = [[Crnomorski sliv]]
| lijeve_pritoke     =
| desne_pritoke      =
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Ćehotina''', također ''Ćeotina'', ''Ćotina'' ili ''Čehotina'', je 125&amp;nbsp;km duga rijeka koja protiče kroz sjevernu [[Crna Gora|Crnu Goru]] i istočnu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Ćehotina izvire pod planinom [[Stožer]] u Crnoj Gori i ima jednu riječnu pritoku. Desna je pritoka rijeke [[Drina|Drine]] u koju se uliva kod grada [[Foča|Foče]].

== Tok ==
Ćehotina nastaje iz dva mala riječna toka u crnogorskom regionu [[Donji Kolašin|Donjeg Kolašina]], u blizini granice sa [[Srbija|Srbijom]]. Protiče krivudavim tokom na sjeverozapad, prolazeći kroz visoku planinsku oblast. Rijeka dobrim dijelom svog toka prolazi kroz područja u kojima gotovo da i nema naselja (osim sela [[Vrulje]]). Nakon toga prolazi kroz istočne padine planine [[Korijeni (planina)|Korijeni]] i ulazi u Pljevaljsku kotlinu i sam grad [[Pljevlja]]. Njen tok se nastavlja na područje Podgore, pored sela [[Radosavec]], [[Židovići]], [[Donja Brvenica]] i gradić [[Gradac (Pljevlja)|Gradac]]. Rijeka Ċehotina teče između planinskih područja Bukovice na sjeveru i sjevernog vrha [[Ljubišnja (planina)|Ljubišnje]], a tokom nekoliko kilometara svog toka čini prirodnu granicu između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Nastavlja svoj tok pored sela [[Vikoč]], [[Falovići]], [[Godijeno]] i [[Brusina]], prije nego što se ulije u [[Drina|Drinu]]. Grad [[Foča]] je izgrađen kod njenog ušća u Drinu.

== Karakteristike ==
Ćehotina teče 100&amp;nbsp;km kroz područja Crne Gore i 25&amp;nbsp;km kroz Bosnu i Hercegovinu.
Nema većih pritoka, a najvažnija je rijeka [[Voloder (rijeka)|Voloder]], kojia se uliva u Ćehotinu kod Gradca.
Rijeka Ćehotina ima značajan hidroelektrični potencijal, ali se ne koristi. Pripada [[Crno more|crnomorskom]] riječnom [[sliv]]u. Nije plovna, a površina njenog sliva obuhvata 1.237&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;sup&gt;.

== Rijeka Ćehotina u popularnoj kulturi ==
Rijeka Ćehotina je opjevana u jednoj od najpoznatijih [[Sevdalinka|sevdalinki]] [[Dvije su se vode zavadile]]. Značajne izvedbe ove pjesme uradili su [[Zaim Imamović]] i [[Zehra Deović]], koji spadaju među najpoznatije pjevače bosanskih sevdalinki.

==Literatura ==
* Mala Prosvetina Enciklopedija, Third edition (1985); Prosveta; {{ISBN|86-07-00001-2}}
* Jovan Đ. Marković (1990): Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije; Svjetlost-Sarajevo; {{ISBN|86-01-02651-6}}

{{Crna Gora portal}}

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Foča (Republika Srpska)]]
[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>k7mp17hol76eiig84onpso5ugnswo5f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narew</title>
    <ns>0</ns>
    <id>89179</id>
    <revision>
      <id>3839089</id>
      <parentid>3199856</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:40:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839089</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1172" sha1="9wsenutkpq6e35htfr38l13a2z0sdz8" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Narew
| slika                      = Ostroleka-most mad2.jpg
| opis                       = Rijeka Narew kod mjesta [[Ostroleka]]
| dužina                     = 484
| nadmorska visina izvora    = 
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 75.175
| izvor                      = 
| ušće                       = [[Visla]]
| pritoke                    = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bjelorusija}}, {{ZID|Poljska}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = 
| plovna                     = 
}}
'''Narew''' ({{jez-be|Нараў}}) jest [[rijeka]] u zapadnoj [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] i sjeveroistočnoj [[Poljska|Poljskoj]], pritoka [[Visla|Visle]]. Duga je 484&amp;nbsp;km i ima površinu sliva od 75.175&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Jedan dio ove rijeke nalazi se u sklopu [[Nacionalni park Narew|istoimenog]] [[nacionalni park|nacionalnog parka]].

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Narew}}

{{Rijeke u Poljskoj}}

{{stub-rijeka}}

[[Kategorija:Rijeke u Bjelorusiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Poljskoj]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>9wsenutkpq6e35htfr38l13a2z0sdz8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sahalin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>89425</id>
    <revision>
      <id>3839365</id>
      <parentid>3541008</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:56:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839365</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1087" sha1="puhgruxhow3mytf33s9qhomntm1oz7e" xml:space="preserve">[[Datoteka:Rs-Sachalin-map.png|mini|desno|350px|Položaj Sahalina u Rusiji]]
'''Sahalin''' je izduženi otok na [[Rusija|Ruskom dalekom istoku]] u sjevernom [[Tihi okean|Pacifiku]], površine 72.492{{razmak}}km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://islands.unep.ch/Tiarea.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 1. 2014 |archive-date=1. 12. 2015 |archive-url=https://archive.today/20151201081219/http://islands.unep.ch/Tiarea.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zajedno s [[Kurilski otoci|Kurilskim otocima]] čini teritorijalnu jedinicu [[Sahalinska oblast]] s glavnim gradom [[Južno-Sahalinsk]]om. Proteže se u smjeru sjever-jug otprilike 700{{razmak}}km. Na ostrvu se počinju iskorištavati velika nalazišta [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|plina]]. [[Aerodrom Južno-Sahalinsk]] služi za zračni promet u ovoj oblasti.
Starosjedioci na ostrvu su narodi Ainu, Oroks i Nivkhs.

== Reference ==
{{reference}}
{{commons|Category:Sakhalin}}

{{Stub-geog}}
{{Najveća ostrva na svijetu}}

[[Kategorija:Ostrva u Rusiji]]
[[Kategorija:Tihi okean]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>puhgruxhow3mytf33s9qhomntm1oz7e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ind</title>
    <ns>0</ns>
    <id>92854</id>
    <revision>
      <id>3839119</id>
      <parentid>3780701</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:11:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Rijeke u Indiji]] uklonjena; [[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839119</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28512" sha1="k371747v9yhrm0tw7k3jvc1nk5zlokf" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Ind
| slika              = Nanga Parbat Indus Gorge.jpg
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = Klisura Inda nastaje kada se rijeka Ind savija oko masiva [[Nanga Parbat]], prikazanog kako se izdiže iza, definirajući zapadno sidro planinskog lanca [[Himalaja]].
| slika_karta        = Course and major tributaries of the Indus.jpg
| veličina_karte     = 
| karta_alt          =
| karta_opis         = Karta toka i glavnih pritoma rijeke Ind
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = 
| ušće               = [[Arapsko more]]
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = [[Kina]], [[Indija]], [[Pakistan]]
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 
| dužina_km          = 3120
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina izvora_m  = 
| nadmorska visina izvora_ft = 
| nadmorska visina ušća      = 
| nadmorska visina ušća_m    = 
| nadmorska visina ušća_ft   = 
| prosječni protok           = 
| prosječni protok_m3/s      = 
| prosječni protok_cuft/s    = 
| sliv                       =
| površina sliva             = 
| površina sliva_km2         = 
| površina sliva_sqmi        = 
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     =  [[Zanskar]], [[Suru]], [[Soan]], [[Panjnad]], [[Ghaggar-Hakra rijeka]],
| desne_pritoke      = [[Shyok]], [[Hunza]], [[Gilgit]], [[Swat]], [[Kunar]], [[Kabul]], [[Kurram]], [[Gomal]], [[Zhob]]
| prazno_
         =
| prazno_info        =
}}
'''Ind''' ([[sanskrt]]: सिन्धु ''Sindhu'') jest prekogranična rijeka [[Azija|Azije]] i transhimalajska rijeka [[Južna Azija|Južne]] i [[Srednja Azija|Centralne Azije]].&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |last1=Richardson|first1=Hugh E. |last2=Wylie|first2=Turrell V. |last3=Falkenheim|first3=Victor C. |last4= Shakabpa|first4=Tsepon W. D. |title=Tibet |encyclopedia=[[Encyclopedia Britannica]] |date=3. 3. 2020 |url=https://www.britannica.com/place/Tibet |access-date=9. 8. 2021 |quote=historic region and autonomous region of China that is often called &quot;the roof of the world.&quot; It occupies a vast area of plateaus and mountains in Central Asia}}&lt;/ref&gt; najvažnija, a i najduža rijeka u [[Pakistan]]u. Ukupna dužina rijeke je 3120&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;International Centre for Integrated Mountain Development&quot;&gt;{{cite book |veditors=Shrestha AB, Agrawal NK, Alfthan B, Bajracharya SR, Maréchal J, van Oort B | title=The Himalayan Climate and Water Atlas: Impact of Climate Change on Water Resources in Five of Asia's Major River Basins |publisher=International Centre for Integrated Mountain Development |isbn=978-92-9115-357-2 |url=https://lib.icimod.org/record/31180 |page=58 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ind izvire u blizini jezera [[Mansarovar]] na [[tibet]]anskoj visoravni, sjeveroistočno od planine Kailashi, teče kroz [[Džamu i Kašmir]]&lt;ref name=&quot;Kashmir&quot;&gt;{{cite encyclopedia|title=Kashmir: region, Indian subcontinent|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=16. 7. 2016|url=https://www.britannica.com/place/Kashmir-region-Indian-subcontinent}} Quote: &quot;Kashmir, region of the northwestern Indian subcontinent. It is bounded by the Uygur Autonomous Region of Xinjiang to the northeast and the Tibet Autonomous Region to the east (both parts of China), by the Indian states of Himachal Pradesh and Punjab to the south, by Pakistan to the west, and by Afghanistan to the northwest. The northern and western portions are administered by Pakistan and comprise three areas: Azad Kashmir, Gilgit, and Baltistan, ... The southern and southeastern portions constitute the Indian state of Jammu and Kashmir. The Indian- and Pakistani-administered portions are divided by a &quot;line of control&quot; agreed to in 1972, although neither country recognizes it as an international boundary. In addition, China became active in the eastern area of Kashmir in the 1950s and since 1962 has controlled the northeastern part of Ladakh (the easternmost portion of the region).&quot;&lt;/ref&gt; u [[Indija|Indiji]] i kroz sjeverna područja Pakistana, pa prema jugu kroz Pakistan gdje se, u blizini grada [[Karači]]ja, ulijeva u [[Arapsko more]].&lt;ref name=&quot;Ahmad-2019&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=Ahmad|first1=Nafis |last2=Lodrick|first2=Deryck |title=Indus River |encyclopedia=[[Encyclopedia Britannica]] |date=6. 2. 2019 |url=https://www.britannica.com/place/Indus-River |access-date= 5. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |first= |last= |title=Natural Wonders of the World |url=https://books.google.com/books?id=abqpDwAAQBAJ&amp;pg=PA240 |year=2017 |publisher=[[Penguin Random House]]/[[DK (publisher)|DK]] &amp; [[Smithsonian Institution|Smithsonian]] |isbn=978-1-4654-9492-4 |pages=240}}&lt;/ref&gt;

Rijeka ima ukupnu drenažnu površinu od oko 1.120.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;International Centre for Integrated Mountain Development&quot;/&gt; Njen procijenjeni godišnji protok iznosi oko 243&amp;nbsp;km&lt;sup &gt;3&lt;/sup &gt;, što je čini jednom od 50 najvećih rijeka na svijetu u smislu prosječnog godišnjeg protoka.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.wapda.gov.pk/index.php/river-flow-in-pakistan |title=Indus water flow data in to reservoirs of Pakistan |access-date=15. 8. 2017 |archive-date=6. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170806005852/http://www.wapda.gov.pk/index.php/river-flow-in-pakistan}}&lt;/ref&gt; Njena pritoka na levoj obali u Ladaku je rijeka [[Zanskar]], a njena lijeva pritoka u ravnicama je reka [[Panjnad]] koja se formira uzastopnim ušćem pet rijeka Pandžaba, odnosno rijeke [[Chenab,]] [[Jhelum]], [[Ravi]], [[Beas]] i [[Sutlej]]. Njegove glavne pritoke na desnoj obali su rijeke [[Shyok]], [[Gilgit]], [[Kabul (rijeka)|Kabul]], [[Kurram]] i [[Gomal]]. Počinje u planinskom izvoru i napaja se glečerima i rijekama u lancu [[Himalaji|Himalaja]], [[Karakoruma]] i [[Hindu Kush]]a, rijeka podržava ekosisteme šuma umjerenog pojasa, ravnica i sušnih predjela.

Sjeverni dio doline Inda, sa svojim pritokama, čini regiju [[Pandžab]] u južnoj Aziji, dok donji tok rijeke završava velikom deltom u južnoj provinciji [[Sindh]] u [[Pakistan]]u. Rijeka je historijski bila važna za mnoge kulture u regionu. Treći milenijum p. n. e. doživio je uspon civilizacije doline Inda, glavne urbane civilizacije bronzanog doba. Tokom 2. milenijuma p. n. e, region Pandžaba se pominje u himnama Rigveda kao Sapta Sindhu i u religioznim tekstovima Aveste kao Sapta Hindu (oba termina znače &quot;sedam rijeka&quot;). Rana historijska kraljevstva koja su nastala u dolini Inda uključuju Gandharu i dinastiju Ror iz Sauvira. Rijeka Ind je došla u svijest zapadnog svijeta u klasičnom periodu, kada je kralj Darije od Perzije poslao svog grčkog podanika Scylaxa od Caryande da istraži rijeku, c. 515 p. n. e.

Ind prolazi kroz velike kanjone (5000 – 5100 m) između masiva &quot;Nanga Parbat&quot;. Brzo teče kroz &quot;Hazaru&quot;, a onda je prepriječen branom kod Rezervoara &quot;Tarbela&quot;. Rijeka [[Kabul (rijeka)|Kabul]] utiče u njega kod Attocka. Ostatak njegovog toka prema [[More|moru]] je u ravnicama Pandžab i Sindh, a onda [[rijeka]] dobija spori tok, meandrira i stvara mnoge rukavace. Rijeka Panjnad utiče u Ind kod Mithankota. Od Mithankota je rijeka nekada bila nazivana Satnad (Sat = sedam, Nadi = rijeka) zato što je nosila vodu rijeka Kabul, Ind i pet rijeka iz Punjaba. Ind, poslije prolaska kroz &quot;Hiderbad&quot;, završava u velikoj delti istočno od Karačija.

Ind je jedna od nekoliko rijeka u svijetu koje imaju riječne [[Plima i oseka|plimne]] valove. Sistem Inda uglavnom vodom napune snijeg i ledenjaci Karakoram i Hindu Kush i sa [[Himalaji|himalajskih]] brda Tibeta, Kašmira i sjevernih područja Pakistana. Na tok Inda znatno utiču i godišnja doba - mnogo je manje vode u zimskom periodu, dok u ljetnim mjesecima, u vrijeme monsuna Ind poplavljuje svoje obale.

Ind, sa svojim vodenim resursima, podržava rad mnogih fabrika teške industije i predstavlja glavni izvor pitke vode u Pakistanu, pa je tako žila kucavica - ključna rijeka za [[Ekonomija|ekonomiju]] Pakistana - posebno za žitnicu provincije Pendžab i Sinda, u kojima se proizvodi i najveći dio [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] proizvoda Pakistana.

Ind se službeno naziva Nacionalnom rijekom Pakistana.

== Etimologija ==

Ova rijeka je bila poznata starim Indijcima na sanskrtu kao Sindhu, a Perzijancima kao Hindu, koju su jedni i drugi smatrali &quot;graničnom rijekom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Witzel |first=Michael |chapter=Early Indian history: Linguistic and textual parameters |editor-last=Erdosy |editor-first=George |title=The Indo-Aryans of Ancient South Asia: Language, Material Culture and Ethnicity |chapter-url=https://books.google.com/books?id=A6ZRShEIFwMC |year=1995 |publisher=Walter de Gruyter |isbn=978-3-11-014447-5 |pages=85–125}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Thieme |first=P. |chapter=Sanskrit ''sindu-/Sindhu-'' and Old Iranian ''hindu-/Hindu-'' |editor1=Mary Boyce |editor2=Ilya Gershevitch |title=W. B. Henning memorial volume |chapter-url=https://books.google.com/books?id=e3UBAAAAMAAJ |year=1970 |publisher=Lund Humphries |page=450|isbn=9780853312550 }}: &quot;As the great frontier river that represents the natural dividing line between India and Iran, the Indus could most easily and fittingly be called ''Sindhu-'' 'Frontier' by the Indians and ''Hindu-'' 'Frontier' by the Iranians.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Osada |first=Toshiki |title=Indus Civilization: Text &amp; Context |url=https://books.google.com/books?id=O-ZtAAAAMAAJ |year=2006 |publisher=Manohar Publishers &amp; Distributors |isbn=978-81-7304-682-7 |page=100}}:  'P. Theme (1991) understood the Indus as the &quot;border river&quot; dividing IA and Iran. tribes and has derived it from IE with an etymology from the root &quot;''si(n)dh''&quot; to divide.&quot;'&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Boyce |first=Mary |title=A History of Zoroastrianism: The Early Period |url=https://books.google.com/books?id=F3gfAAAAIAAJ&amp;pg=PA136 |year=1989 |publisher=BRILL |isbn=978-90-04-08847-4 |pages=136– |ref={{sfnref|Boyce, A History of Zoroastrianism|1989}}}}: &quot;The word ''hindu''- (Skt. ''sindhu''-), used thus to mean a river-frontier of the inhabited world, was also applied generally, it seems, to any big river which, like the Indus, formed a natural frontier between peoples or lands.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Bailey |first=H. W. |title=Indian Sindhu-, Iranian Hindu- (Notes and Communications) |journal=Bulletin of the School of Oriental and African Studies |volume=38 |number=3 |year=1975 |pages=610–611 |jstor=613711 |ref={{sfnref|Bailey, Indian Sindhu-, Iranian Hindu|1975}}|doi=10.1017/S0041977X00048138 |s2cid=163083563 }}: &quot;The word ''sindhu''- is used of a 'mass of water' (''samudra-''), not therefore primarily 'flowing' water. Hence the second derivation of 'enclosed banks' is clearly preferable.&quot;&lt;/ref&gt; Varijacije između ova dva imena objašnjavaju se staroiranskom promjenom zvuka *s &gt; h, koja se dogodila između 850. i 600.  p. n. e. prema [[Asko Parpola|Asku Parpoli]].{{sfn|Parpola|2015|loc=Chapter 9}}&lt;ref&gt;{{cite book|last=Prasad|first=R.U.S.|title=River and Goddess Worship in India: Changing Perceptions and Manifestations of Sarasvati|url=https://books.google.com/books?id=YTYlDwAAQBAJ&amp;pg=PA23|date=25. 5. 2017|publisher=Taylor &amp; Francis|isbn=978-1-351-80655-8|pages=23–}}&lt;/ref&gt; Iz perzijskog Ahemenidskog carstva, ime je prešlo na Grke kao Indós (Ἰνδός).&lt;ref&gt;{{cite book|last=Mukherjee |first=Bratindra Nath |author-link=B. N. Mukherjee |title=Nationhood and Statehood in India: A historical survey |url=https://books.google.com/books?id=MTGKAAAAMAAJ |date=2001 |publisher=Regency Publications |isbn=978-81-87498-26-1 |page=3}}: &quot;Apparently the same territory was referred to as Hi(n)du(sh) in the Naqsh‐i‐Rustam inscription of Darius I as one of the countries in his empire. The terms Hindu and India ('Indoi) indicate an original indigenous expression like Sindhu. The name Sindhu could have been pronounced by the Persians as Hindu (replacing s by h and dh by d) and the Greeks would have transformed the latter as Indo‐ (Indoi, Latin Indica, India) with h dropped...&quot;&lt;/ref&gt; Rimljani su ga usvojili kao Ind.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Charlton T Lewis|author-link=Charlton Thomas Lewis|author2=Charles Short|title=[[A Latin Dictionary]]|publisher=[[American Book Company (1890)|American Book Company]]; Oxford: [[Oxford University Press#Clarendon Press|Clarendon Press]]|location=New York, N.Y.; Cincinnati, Ohio; Chicago, Ill.|year=1879|page=sv. Indus}}&lt;/ref&gt; Ime Indija je izvedeno od imena Inda.&lt;ref&gt;{{citation|title=India (noun)|publisher=[[Oxford English Dictionary]], 3rd Edition|year=2009|url=https://www.oed.com/view/Entry/94384#eid677811}} (subscription required)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |last=Thieme |first=P. |chapter=Sanskrit ''sindu-/Sindhu-'' and Old Iranian ''hindu-/Hindu-'' |editor1=Mary Boyce |editor2=Ilya Gershevitch |title=W. B. Henning memorial volume |url=https://books.google.com/books?id=e3UBAAAAMAAJ |year=1970 |publisher=[[Lund Humphries]] |pages=447–450|isbn=978-0-85331-255-0 }}&lt;/ref&gt;

Ladaki i Tibetanci rijeku zovu Senge Tsangpo (སེང་གེ་གཙང་པོ།), [[Balti (narod)|Balti]] je zovu Gemtsuh i Tsuh-Fo, Paštuni je zovu Nilab, Šer Me Darja i Amun Samun, a Sin Sahran i Amun Purasin.&lt;ref name=&quot;Ahmad-2019&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Albinia |first1=Alice |author-link=Alice Albinia |title=The guardian first book award longlist: Empires of the Indus by Alice Albinia |url=https://www.theguardian.com/books/2008/aug/28/guardianfirstbookaward.awardsandprizes1 |access-date=19. 5. 2022 |work=the Guardian |date=28. 8. 2008 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremeni naziv na urdu i hindu jeziku je Sindh (urdu: سِنْدھ, hindi: सिंध), polunaučena posuđenica iz sanskrita.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=McGregor |first1=Ronald Stuart |title=The Oxford Hindi-English Dictionary, London: Oxford University Press |date=1993 |page=1012}}&lt;/ref&gt;

== Hidrologija ==
=== Mjesečni protok u Sukuru ===
Tok Inda promatran je 34 godine (od 1937. do 1970.) u Sukuru, pakistanskoj riječnoj luci koja se nalazi nekih 200 kilometara jugozapadno (nizvodno) od ušća u Sutlej, njegove posljednje velike pritoke.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://webworld.unesco.org/water/ihp/db/shiklomanov/part%274/ASIA/Pakistan/2PK%60Ind%20at%20Sukkur.htm |title=Unesco - Le bassin de l'Indus - Station: Sukkur |access-date=24. 11. 2023 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303183320/http://webworld.unesco.org/water/ihp/db/shiklomanov/part%274/ASIA/Pakistan/2PK%60Ind%20at%20Sukkur.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U regiji Sukkur je tok rijeke maksimalan; zapravo, dalje nizvodno, brojni radovi na navodnjavanju uzimaju značajne količine vode iz rijeke, čime se postepeno smanjuje njen protok. Osim toga, nijedna pritoka ne doprinosi povećanju količine protoka vode.

U Sukuru, prosječni godišnji protok ili modul rijeke, posmatran u ovom periodu, iznosio je 4.072 m3/s za površinu uzetu u obzir od manje-više 900.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Količina vode koja se ulijeva u ovaj dijelu sliva, daleko najvažnijeg po protoku (skoro 100% ukupnog toka rijeke), iznosi 143 milimetra godišnje.

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = Sukkur
| datum               = podaci izračunati kroz 34 godine
| izvor               = 
| max protok          = 14000
| glavna razmjera     = 2000
| sekundarna razmjera = 1000
| jan1 = 912
| feb1 = 906
| mar1 = 1028
| apr1 = 1832
| maj1 = 3379
| jun1 = 5979
| jul1 = 10257
| aug1 = 13304
| sep1 = 6669
| okt1 = 2432
| nov1 = 1196
| dec1 = 971
}}

== Geografija ==
=== Pritoke ===
{{Div col}}
*[[Gar]]
*[[Gilgit]]
*[[Gomal]]
*[[Haro]]
*[[Hunza]]
*[[Kabul (rijeka)|Kabul]]
*[[Kunar]]
*[[Kurram]]
*[[Panjnad]]
**[[Chenab]]
***[[Jhelum]]
***[[Ravi]]
**[[Satluj]]
***[[Beas]]
*[[Shyok]]
*[[Soan]]
*[[Dras]] (ili [[Shingo]])
*[[Swat]]
*[[Zanskar]]
*[[Luni]]
*[[Zhob]]
{{div col end}}

== Opis ==
[[File:The Indus river in the Kashmir region.jpg|thumb|right|250px|Tok rijeke Ind kroz spornubteritoriju Kašmira, rijeka protiče kroz  [[Ladakh]] i [[Gilgit-Baltistan]], pod upravom Indije i Pakistana]]

Rijeka Ind pruža ključne vodne resurse za pakistansku privredu – posebno žitnicu provincije Pandžab, koja čini većinu poljoprivredne proizvodnje u zemlji, i Sinda. Riječ Pandžab znači &quot;zemlja pet rijeka&quot;, a pet rijeka su [[Jhelum]], [[Chenab]], [[Ravi]], [[Beas]] i [[Sutlej]] koje se konačno ulivaju u Ind. Ind također podržava mnoge teške industrije i osigurava glavnu opskrbu pitkom vodom u Pakistanu.

Ukupna dužina rijeke varira u različitim izvorima. Dužina koja se koristi u ovom članku je 3.180&amp;nbsp;km, preuzeta iz Himalajskog atlasa klime i vode (2015).&lt;ref name=&quot;International Centre for Integrated Mountain Development&quot;/&gt; Historijski gledano, indijski Imperial Gazetteer iz 1909. dao je to kao &quot;nešto više od 1800 milja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Imperial Gazetteer of India |date=1909 |publisher=Oxford University Press |page=357 |url=https://dsal.uchicago.edu/reference/gazetteer/pager.html?volume=13&amp;objectid=DS405.1.I34_V13_363.gif |volume=13 |access-date=25. 11. 2023 |archive-date=17. 8. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240817085545/https://dsal.uchicago.edu/reference/gazetteer/pager.html?volume=13&amp;objectid=DS405.1.I34_V13_363.gif |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kraća cifra od 2.880&amp;nbsp;km se široko koristi u modernim izvorima, kao i ona od 3.180&amp;nbsp;km. Moderna Encyclopedia Britannica je prvobitno objavljena 1999. sa kraćim mjerenjem, ali je ažurirana 2015. kako bi se koristila duža mjerenja.[&lt;ref name=&quot;Ahmad-2019&quot;/&gt; Obje dužine se obično nalaze u modernim publikacijama; u nekim slučajevima, oba mjerenja se mogu naći u okviru istog rada.&lt;ref&gt;For example, {{cite book |title=The Indus River: biodiversity, resources, humankind |date=1999 |publisher=Oxford University Press |location=Karachi |isbn=0195779053}} Papers in this edited collection generally use the shorter measurement, but at least two use the longer one.&lt;/ref&gt; Kineska istraživačka grupa objavila je proširenu cifru od oko 3.600&amp;nbsp;km 2011, na osnovu sveobuhvatnog ponovnog mjerenja sa satelitskih snimaka i zemaljske ekspedicije za identifikaciju alternativne izvorne tačke, ali detaljna analiza još nije objavljena.&lt;ref name=&quot;Dawn-2011&quot;&gt;{{cite news |title=Earthly matters: Origins of the Indus |url=https://www.dawn.com/news/656472/earthly-matters-origins-of-the-indus |work=Dawn |date=4. 9. 2011 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajnji izvor Inda nalazi se na Tibetu, ali postoji određena rasprava o tačnom izvoru. Tradicionalni izvor rijeke je [[Sênggê Kanbab]] (Sênggê Zangbo) ili &quot;Lavlja usta&quot;, višegodišnji izvor nedaleko od svete planine Kailash, obilježen dugom niskom linijom tibetanskih hortena. U blizini postoji nekoliko drugih pritoka, koje mogu formirati duži tok od Sênggê Kanbaba, ali za razliku od [[Sênggê Kanbaba]], sve zavise od topljenja snijega. Rijeka [[Zanskar]], koja se ulijeva u Ind u Ladakhu, ima veću količinu vode od samog Inda prije te tačke.&lt;ref&gt;Albinia (2008), p. 307.&lt;/ref&gt; Alternativno računanje započinje rijeku oko 300&amp;nbsp;km dalje uzvodno, na ušću rijeka [[Sengge Zangbo]] i [[Gar Tsangpo]], koje odvode planinske lance Nganglong Kangri i Gangdise Shan (Gang Rinpoche, Mt. Kailash). Ponovno mjerenje iz 2011. sugeriše da je izvor bilo malo jezero sjeveroistočno od planine Kailash, a ne bilo koja od dvije ranije korištene tačke.&lt;ref name=&quot;Dawn-2011&quot;/&gt;

Ind zatim teče na sjeverozapad kroz [[Ladakh]] (Kašmir pod upravom Indije) i Baltistan i Gilgit (Kašmir pod upravom Pakistana), južno od lanca [[Karakoram]]. Rijeke Shyok, Shigar i Gilgit nose glečerske vode u glavnu rijeku. Postepeno se savija na jug i spušta se u ravnice Pandžaba u K[[alabagh]]u, Pakistan. Ind prolazi gigantske klisure duboke 4.500–5.200 metara u blizini masiva [[Nanga Parbat]]. Brzo teče preko [[Hazare]] i pregrađena je branom na rezervoaru Tarbela. Rijeka Kabul joj se pridružuje u blizini Attocka. Ostatak njene rute do mora je u ravnicama Pandžaba&lt;ref&gt;{{cite EB1911 |wstitle=Indus |volume=14 |pages=507–508 |first=Thomas Hungerford |last=Holdich}}&lt;/ref&gt; i Sinda, gdje tok rijeke postaje spor i jako upleten. Njoj se pridružuje [[Panjnad]] u [[Mithankot]]u. Iza ovog ušća, rijeka se nekada zvala rijeka Satnad (sat = &quot;sedam&quot;, nadī = &quot;rijeka&quot;), jer je rijeka sada nosila vode rijeke Kabul, rijeke Ind i pet rijeka Pandžab . Prolazeći pored [[Jamshor]]a, završava u velikoj delti južno od [[Thatte]] u provinciji Sindh u Pakistanu.

Ind je jedna od rijetkih rijeka na svijetu koja pokazuje plimnu bušotinu. Sistem Inda uglavnom se napaja snijegom i glečerima Himalaja, Karakoruma i Hindukuša. Tok rijeke je također određen godišnjim dobima – on se uveliko smanjuje zimi, dok plavi svoje obale u monsunskim mjesecima od jula do septembra. Postoje i dokazi o postojanom pomjeranju toka rijeke od prahistorije – skrenula je na zapad od ulijevanja u [[Rann of Kutch]] i susjednih [[Banni]] travnjaka nakon zemljotresa 1816.&lt;ref&gt;[http://timesofindia.indiatimes.com/city/ahmedabad/70-of-cattle-breeders-desert-Banni/articleshow/904446.cms 70% of cattle-breeders desert Banni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190403141239/https://timesofindia.indiatimes.com/city/ahmedabad/70-of-cattle-breeders-desert-Banni/articleshow/904446.cms |date=3. 4. 2019 }}; by Narandas Thacker, TNN, 14 February 2002; ''The Times of India''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.india-seminar.com/2006/564/564_c_bharwada_&amp;_v_mahajan.htm|title=564 Charul Bharwada &amp; Vinay Mahajan, Lost and forgotten: grasslands and pastoralists of Gujarat}}&lt;/ref&gt; Od 2011, voda Inda teče u Rann of Kutch za vrijeme poplava probijajući obale.&lt;ref name=&quot;Indus re&quot;&gt;{{cite web|url= http://indiatoday.intoday.in/story/indus-river-re-enters-india/1/158976.html|title=Indus re-enters India after two centuries, feeds Little Rann, Nal Sarovar|access-date=22. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Geologija ==
[[File:Indus river near Leh.jpg|upright=1.25|thumb|Rijeka Ind u blizini [[Leh]], [[Ladakh]], India]]
[[File:Confluence of Indus and Zanskar rivers.jpg|upright=1.25|right|thumb|Ušće reka Ind i Zanskar. Ind je na lijevoj strani slike, teče slijeva nadesno; Zanskar, noseći još vode, dolazi sa vrha slike]]

Ind je postojao prije Himalaja i svoje postojanje je učvrstilo dok su se Himalaji podizali.

Rijeka Ind hrani [[podmorske sendimetne naslage Inda]], koji su drugo najveće sedimentno tijelo na Zemlji.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Clift P, Gaedicke C, Edwards R, Lee JI, Hildebrand P, Amjad S, White RS, Schlüter HU | title=The stratigraphic evolution of the Indus Fan and the history of sedimentation in the Arabian Sea | year=2002 | journal=Marine Geophysical Researches | volume=23 | issue=3 | pages=223–245 | doi=10.1023/A:1023627123093 | bibcode=2002MarGR..23..223C | s2cid=129735252 }}&lt;/ref&gt; Sastoji se od oko 5 miliona km&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; materijala koji je erodiran sa planina. Studije sedimenta u modernoj rijeci pokazuju da su planine [[Karakoram]] u sjevernom Pakistanu i Indiji najvažniji izvor materijala, a Himalaji daju sljedeći najveći doprinos, uglavnom preko velikih rijeka Pandžaba (Jhelum, Ravi, Chenab , Beas i Sutlej). Analiza sedimenata iz Arapskog mora pokazala je da prije pet miliona godina Ind nije bio povezan s ovim pandžabskim rijekama koje su tekle na istok u Gang i nakon toga bile zarobljene.&lt;ref&gt;{{cite journal
| last        = Clift
| first       = Peter D.
|author2=Blusztajn, Jerzy
| date         =  15. 12. 2005 |  title       = Reorganization of the western Himalayan river system after five million years ago
| url        = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-12-15_438_7070/page/1001
| journal     = Nature
| volume      = 438
| pages       = 1001–1003
| doi         = 10.1038/nature04379
| pmid        = 16355221
| issue        = 7070
| bibcode = 2005Natur.438.1001C
| s2cid = 4427250
}}&lt;/ref&gt; Raniji radovi su pokazali da su pijesak i mulj iz zapadnog Tibeta dopirali do Arapskog mora prije 45 miliona godina, što implicira postojanje drevne rijeke Ind u to vrijeme.&lt;ref&gt;{{cite journal
| last        = Clift
| first       = Peter D.
|author2=Shimizu, N. |author3=Layne, G.D. |author4=Blusztajn, J.S. |author5=Gaedicke, C. |author6=Schlüter, H.-U. |author7=Clark, M.K. |author8= Amjad, S. |author7-link=Marin Clark
|date=august 2001
| title       = Development of the Indus Fan and its significance for the erosional history of the Western Himalaya and Karakoram
| journal     = GSA Bulletin
| volume      = 113
| issue       = 8
| pages       = 1039–1051
| doi         = 10.1130/0016-7606(2001)113&lt;1039:DOTIFA&gt;2.0.CO;2
| bibcode = 2001GSAB..113.1039C
}}&lt;/ref&gt; Delta ove proto-Ind rijeke kasnije je pronađena u bazenu [[Katawaz]], na afganistansko-pakistanskoj granici.

U regiji [[Nanga Parbat]], smatra se da ogromne količine erozije uzrokovane rijekom Ind nakon hvatanja i preusmjeravanja kroz to područje izvlače stijene srednje i donje kore na površinu.&lt;ref&gt;{{cite journal
| last        = Zeitler
| first       = Peter K.
| author2   = Koons, Peter O.|author3= Bishop, Michael P.|author4= Chamberlain, C. Page|author5= Craw, David|author6= Edwards, Michael A.|author7= Hamidullah, Syed|author8= Jam, Qasim M.|author9= Kahn, M. Asif|author10= Khattak, M. Umar Khan|author11= Kidd, William S. F.|author12= Mackie, Randall L.|author13= Meltzer, Anne S.|author14= Park, Stephen K.|author15= Pecher, Arnaud|author16= Poage, Michael A.|author17= Sarker, Golam|author18= Schneider, David A.|author19= Seeber, Leonardo|author20= Shroder, John F.
|date=oktobar 2001
| title       = Crustal reworking at Nanga Parbat, Pakistan: Metamorphic consequences of thermal-mechanical coupling facilitated by erosion
| journal     = Tectonics
| volume      = 20
| issue       = 5
| pages       = 712–728
| doi         = 10.1029/2000TC001243
| bibcode = 2001Tecto..20..712Z
|doi-access= free}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2011. satelitski snimci su pokazali da je rijeka Ind ponovo ušla u Indiju i hranila [[Veliki Rann od Kutcha]], Mali Rann od Kutcha]] i jezero u blizini [[Ahmedabad]]a poznato kao [[Nal Sarovar]].&lt;ref name=&quot;Indus re&quot;/&gt; Obilne kiše poplavile su sliv rijeke zajedno sa jezerom Manchar, jezerom Hemal i jezerom Kalri (sve u današnjem Pakistanu). To se dogodilo dva stoljeća nakon što je rijeka Ind pomjerila svoj tok na zapad nakon zemljotresa u Rann od Kutcha 1819.

[[Induan]]sko doba na početku [[trijas]]kog perioda geološkog vremena je nazvano po regionu Inda.
{{clear}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Dodatna literatura ==
* Albinia, Alice. (2008) ''Empires of the Indus: The Story of a River''. First American Edition (20101) W. W. Norton &amp; Company, New York. {{ISBN|978-0-393-33860-7}}.
* Alexander Burnes, ''A voyage on the Indus'', London, 1973
* [[:fr:Philippe Fabry|Philippe Fabry]], ''Wandering with the Indus'', with Yusuf Shahid (text) Lahore, 1995
* Jean Fairley, ''The Lion River: The Indus'', London, 1975
* {{cite book|author = G.P. Malalasekera |title = Dictionary of Pali Proper Names |volume=1 |date = 1. 9. 2003 |publisher = Asian Educational Services |isbn = 978-81-2061-823-7}}
* D. Murphy, ''[[Where the Indus is Young]]'', London, 1977
* {{Cite book |last=Parpola |first=Asko | title=The Roots of Hinduism: The Early Aryans and the Indus Civilization |url=https://archive.org/details/rootsofhinduisme0000parp |date=15. 7. 2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-022693-0 |language=en }}
* Samina Quraeshi, ''Legacy of the Indus'', New York, 1974
* Schomberg, ''Between Oxus and Indus'', London, 1935
* Francine Tissot, ''Les Arts anciens du Pakistan et de l'Afghanistan'', Paris, 1987
* Sir M. Wheeler, ''Civilisations of the Indus Valley and Beyond'', London, 1966
* World Atlas, Millennium Edition, p.&amp;nbsp;265.

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20090528211339/http://earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_fullscale.php?mapID=355&amp;theme=2 Indus River watershed map (World Resources Institute)]
* [http://www.hindu.com/2005/06/03/stories/2005060303651500.htm Baglihar Dam issue] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050617080858/http://www.hindu.com/2005/06/03/stories/2005060303651500.htm |date=17. 6. 2005 }}
* [http://www.worldwildlife.org/wildworld/profiles/g200/g156.html Indus Wildlife]
{{Commonscat|Indus River}}

[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]
[[Kategorija:Rijeke u Kini]]
[[Kategorija:Rijeke u Pakistanu]]</text>
      <sha1>k371747v9yhrm0tw7k3jvc1nk5zlokf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FC Inter Milano</title>
    <ns>0</ns>
    <id>93125</id>
    <revision>
      <id>3839421</id>
      <parentid>3809953</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:47:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50157" sha1="3aar1oebc5v5xc3eqo0kyvz95pai5os" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #000000
| Boja2             = #0882C4
| Ime kluba         = Inter
| Puno ime          = Internazionale Milano
| Grb               = FC Internazionale Milano 2021.svg
| veličina_grba     = 190px
| Nadimak           = ''Nerazzurri''
| Osnovan           = 9. mart 1908.
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Milano]]&lt;br/&gt;[[Lombardija]]&lt;br/&gt;[[Italija]]
| Boje              = {{colorbox|#0882C4}} {{colorbox|black}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Italije|FIGC]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Serie A]]
| Stadion           = [[San Siro|Giuseppe Meazza]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/sansiro/ |title=Giuseppe Meazza |work=stadiumguide.com|access-date= 8. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 80.018
| Vlasnik kluba     = [[Suning Holdings Group]] (68,55%)&lt;br/&gt; LionRock Capital (31,05%)&lt;br/&gt; [[Pirelli]] (0,37%)&lt;br/&gt; Ostali dioničari (0,03%)
| Predsjednik kluba = [[Steven Zhang]]
| Trener            = [[Christian Chivu]]
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   = 
| Adresa            = Viale della Liberazione 16/18, 20124 [[Milano]]
| Plasman u prethodnoj sezoni = 1.
| Prethodna sezona  = [[Serie A 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica       = [https://www.inter.it/ inter.it]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = _internazionale2425h
| uzorak_t1         = _internazionale2425h
| uzorak_dr1        = _internazionale2425h
| uzorak_š1         = _internazionale2425h
| uzorak_č1         = _internazionale2425hl
| lijeva ruka1      =0041FF
| tijelo1           =000000
| desna ruka1       =000000
| šorc1             =000000 
| čarape1           =000000 
| uzorak_lr2        = _internazionale2425a
| uzorak_t2         = _internazionale2425a
| uzorak_dr2        = _internazionale2425a
| uzorak_š2         = _internazionale2425a
| uzorak_č2         = _internazionale2425al
| lijeva ruka2      =F1F6F7
| tijelo2           =F1F6F7
| desna ruka2       =F1F6F7
| šorc2             =F1F6F7
| čarape2           =F1F6F7
| uzorak_lr3        = _internazionale2425t
| uzorak_t3         = _internazionale2425t
| uzorak_dr3        = _internazionale2425t
| uzorak_š3         = _internazionale2425t
| uzorak_č3         = _internazionale2425tl
| lijeva ruka3      =ffcc00
| tijelo3           =ffcc00
| desna ruka3       =ffcc00
| šorc3             =000050
| čarape3           =ffcc00 
|}}
'''Football Club Internazionale Milano S.p.A.''', popularno zvan '''Inter''' ili '''Inter Milano''', italijanski je [[nogomet]]ni klub iz [[Milano|Milana]].

Jedini je tim iz Italije koji je cijelu historiju proveo u [[Serie A]], najjačoj italijanskoj ligi. Zbog plavo-crnih dresova ima nadimak ''nerazzurri'' (&quot;crno-plavi&quot;). U vitrinama ova ekipa ima 21 titulu prvaka Serie A, a uključujući [[Italijanski kup|Kup]] i [[Italijanski superkup|Superkup]], Inter je u Italiji osvojio 38 trofeja. Tri puta osvojio je [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] – [[Kup evropskih šampiona 1963/1964.|1964]], [[Kup evropskih šampiona 1964/1965.|1965.]] i [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2010]], [[Kup UEFA]] [[Kup UEFA 1990/1991.|1991]], [[Kup UEFA 1993/1994.|1994.]] i [[Kup UEFA 1997/1998.|1998.]] te [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]] [[Interkontinentalni kup 1964 (nogomet)|1964.]] i [[Interkontinentalni kup 1965 (nogomet)|1965]], odnosno [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]] [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2010.|2010.]]

Domaće utakmice igra na [[Stadion &quot;Giuseppe Meazza&quot;|stadionu &quot;Giuseppe Meazza&quot;]], poznatom i kao San Siro, koji dijeli s [[AC Milan]]om. Inter ima trening-centar &quot;Angelo Moratti&quot; u [[Appiano Gentile]]u, blizu [[Como|Coma]].

== Historija ==
{{glavni|Historija Inter Milana}}
[[Datoteka:Giuseppe Meazza (Derby d'Italia).jpg|190px|mini|lijevo|[[Giuseppe Meazza]] za Inter je odigrao 408 utakmica.]]
Klub je osnovan 9. marta 1908. odvajanjem od zajedničkog kluba [[AC Milan]]a. Razlog tome bilo je nezadovoljstvo grupe [[Italija]]na i [[Švicarska|Švicaraca]] iz kluba zbog prevelikog broja domaćih igrača u ekipi. Po odvajanju od kluba osnovali su svoju ekipu Internazionale FC ili skraćeno Inter. Nadimak tima bio je ''La Beneamata'' (&quot;povlaštena&quot;). Za Internazionale je navijala srednja klasa i imućniji stanovnici grada.

{| border=0
|-
| valign=top |
{{Citat| Questa notte splendida darà i colori al nostro stemma: il nero e l'azzurro sullo sfondo d'oro delle stelle. Si chiamerà Internazionale, perchè noi siamo fratelli del mondo | 9. mart 1908., Milano }}
| valign=top |
{{Citat| Ova divna noć će nam dati boje grba; crna i plava sa zlatnom zavjesom satkanom od zvijezda. Zvaće se Internazionale, jer smo braća svijeta. | 9. mart 1908., Milano }}
|}

Svoje prvo prvenstvo osvojili su 2 godine nakon nastanka, već 1910., ali tek 10 godina nakon toga su drugi put bili prvaci. Prvi trener i kapiten tima bio je [[Virgilio Fossati]], rođen u [[Milano|Milanu]].

U periodu između [[Prvi svjetski rat|1.]] i [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], klub je zbog fašističkog režima [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]] morao promijeniti ime u '''Ambrosiana-Inte'''r &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.inter.it/en/societa/storia.html|publisher=FC Internazionale Milano|title=Storia|access-date=6. 9. 2007|archive-date=30. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100130141713/http://www.inter.it/en/societa/storia.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;. Tada osvajaju i nova tri naslova. Bilo je to 1930. i 1938, a 1940. uz prvenstvo su osvojili i [[Italijanski kup|Kup]], predvođeni legendom kluba [[Giuseppe Meazza|Giuseppeom Meazzom]]. Godine 1942. vraćaju prvobitno ime - Internazionale.

=== Grande Inter ===
Poslije rata, Inter osvaja svoj šesti [[Scudetto]]. Tada počinje najsvjetliji period u historiji kluba, znan kao ''Grande Inter'' (Veliki Inter), kad je Inter bio u samom vrhu europskog fudbala. Osvojili su prvenstvo 1953. i 1954., a nakon malo dužeg perioda bez naslova opet su bili prvaci 1963., 1965. i 1966., ovaj put sa [[Helenio Herrera|Helenijom Herrerom]] na klupi. Tada osvajaju i prva dva naslova [[UEFA Liga prvaka|evropskog prvaka]] u historiji 1964. i 1965., pobjedama protiv [[Real Madrid]]a i Benfice. Pridodali su tome dva naslova [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalnog kupa]]. 
[[Datoteka:Inter1965-66.jpg|270px|mini|desno|Sastav koji je osvojio [[Interkontinentalni kup]] 1965.]]
Tada je predsjednik kluba bio [[Angelo Moratti]] čiji je sin [[Massimo Moratti]], trenutni predsjednik kluba. Nakon toga, Inter biva poražen u finalu '''Kupa Šampiona''', dvaput od [[Celtic FC|Celtica]] i [[Ajax]]a.

Nakon zlatne ere, Inter osvaja svoj 11. i 12. naslov 1971. i 1980. godine. Osvajaju i dva [[Coppa Italia|Kupa Italije]] 1978. i 1982. Svoj 13. naslov su osvojili 1989. godine predvođeni Nijemcima [[Andreas Brehme]]om i [[Lothar Matthäus|Lotharom Matthäusom]], te argentincem [[Ramón Díaz]]om. Iduće godine stiže [[Jürgen Klinsmann]], Inter osvaja i [[Superkup Italije|Superkup]], ali ne uspjevaju odbraniti [[Scudetto]].

=== 1990-2004. ===
Ovaj period ostaće upamćen po osvajanju [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] triput, 1991., 1994. te 1998., te po neuspjesima u Italiji. Čak su 1993. godine bili samo jedan bod od ispadanja.

1995. godine od [[Ernesto Pellegrini]]ja klub preuzima Massimo Moratti. Naftni magnat ulaže mnogo novaca u klub, pritom rušeći rekordne sume za transfere, dovodeći [[Ronaldo|Ronalda]] za 19,5 miliona €, te [[Christian Vieri|Christijana Vierija]] za 31 milion € [[1999]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.kommersant.com/p-142/r_472/Largest_Transfers_in_Football_History_Top_10/ |publisher=Kommersant |access-date=1. 8. 2009 |date=19. 3. 2004 |title=Top 10 Transfera u historiji fudbala |archive-url=https://web.archive.org/web/20090607045648/http://www.kommersant.com/p-142/r_472/Largest_Transfers_in_Football_History_Top_10 |archive-date=7. 6. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Međutim ni to ne pomaže da se ostvari dominacija u domovini.

=== 2004-2010. ===
Nakon što Italiju potresa skandal sa namještanjem utakmica, za Inter, bar u Italiji, slijede neki svjetliji trenuci. Oduzimaju se bodovi [[Juventus]]u i Milanu, čime Inter dobija svoj 14. naslov, a Juventus biva izbačen u [[Serija B|Seriju B]]. Do tada je to bio jedini tim koji uz Inter nikada nije igrao u nižem domu italijanskog fudbala. Iz Juventusa stiže [[Zlatan Ibrahimović]], igrač koji će obilježiti godine koje slijede za Inter.
[[Datoteka:Ibrabalotelli.jpg|mini|290p|lijevo|[[Zlatan Ibrahimović]] i [[Mario Balotelli]]]]

Iduće sezone Inter osvaja svoj novi, 15. naslov, rušeći rekord Serije A po broju uzastopnih pobjeda. Ekipa trenera [[Roberto Mancini|Roberta Mancinija]] napravila ih je 17.

2007-08 sezona također je trofejna. Inter osvaja svoj 16. Scudetto, no Moratti želi i [[UEFA Liga Prvaka|Ligu Prvaka]]. Inter biva izbačen od [[Liverpool]]a u četvrtini finala tog takmičenja što je bilo dovoljno da predsjednik Intera uruči otkaz Robertu Manciniju&lt;ref name=&quot;mancini_inter&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=29393&amp;L=en |publisher=FC Internazionale Milano |access-date=29. 5. 2008 |date=29. 5. 2008 |title=Izjava F.C. Internazionale |archive-date=31. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080531225030/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=29393&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i pored osvojenog naslova.

Dana 2. juna 2008. Inter dovodi novog trenera, [[José Mourinho|Joséa Mourinha]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=41433&amp;L=it |publisher=FC Internazionale Milano |language=Italian |title=Nuovo allenatore: Josè Mourinho all'Inter |access-date=2. 6. 2008 |date=2. 6. 2008 |archive-date=5. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080605001817/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=41433&amp;L=it |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. On je bio jedini strani trener u Seriji A te godine. To ljeto u klub stižu neki novi igrači, [[Amantino Mancini]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=777599 |publisher=Goal.com |title=Official: Inter potpisao Mancinija |access-date=20. 7. 2008 |date=20. 7. 2008 |archive-date=3. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180903045734/http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=777599 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, [[Sulley Muntari]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en-us/Articolo.aspx?ContenutoId=794438 |publisher=Goal.com |title=Zvanično: Inter doveo Muntarija |access-date=15. 8. 2008 |date=28. 7. 2008 |archive-date=3. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180903051213/http://www.goal.com/en-us/Articolo.aspx?ContenutoId=794438 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Ricardo Quaresma]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=843526 |title=Zvanično: Quaresma dolazi u Inter |first=Scime |last=Adam |publisher=Goal.com |date=1. 9. 2008 |access-date=1. 9. 2008 |archive-date=1. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080901151315/http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=843526 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; koji je bio i najskuplji igrač koji je došao u Inter u tom transfer roku, nekoliko sati prije isteka transfer perioda.

No, ni novi trener, ni novi igrači Interu ne donose trofej Lige prvaka. Iako je Mourinho sa svojim igračima donio 17. naslov, iako je i osvojio italijanski Superkup, navijači Intera još uvijek nisu zadovoljni jer oni žele prekinuti taj post od 40. godina bez trofeja u najelitnijem klupskom takmičenju u [[Evropa|Evropi]].

Ljeto 2009. godine donosi velike promjene u Interovom igračkom kadru. [[Zlatan Ibrahimović]] nije više član Intera, a u ovaj klub stiže kamerunski napadač [[Samuel Eto'o]]. Prinove su također [[Diego Milito]], [[Thiago Motta]], te [[Lucio]].

=== 2010: trostruka kruna ===
U sezoni 2009/2010. Inter je osvojio sve što je mogao osvojiti. Odbranili su Scudetto i postali prvaci Italije peti put zaredom, pobjedivši Sienu u posljednjem kolu golom [[Diego Milito|Diega Milita]]. Prije toga su osvojili Kup Italije u Rimu savladavši Romu također pogotkom '''Diega Milita'''.
[[Datoteka:Jose Mourinho - Inter Mailand (7).jpg|mini|desno|280px|[[José Mourinho|Jose Mourinho]] - Trener Intera 2008.-2010.]]

22. maja 2010. godine Inter je u [[Madrid]]u na [[Santiago Bernabeu]] osvojio svoju treću titulu prvaka Evrope. Na putu do finala savladali su [[Chelsea F.C.|Chelsea]], [[CSKA]], a posebno su impresivni bili u duelima sa [[Barcelona FC|Barcelonom]] (3:1 u [[Milano|Milanu]], 1:0 u [[Barcelona|Barceloni]]). U finalu su pobjedili [[FC Bayern München|Bayern]] iz [[Minhen]]a rezultatom 2:0, a oba gola je postigao '''Diego Milito'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8697017.stm|title=Bayern Munich 0 – 2 Inter Milan|date=22. 5. 2010|work=BBC Sport|access-date=24. 5. 2010}}&lt;/ref&gt;. Nakon utakmice [[Jose Mourinho]] je objavio da prelazi u [[Real Madrid CF|Real Madrid]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/8708315.stm   |title=Real Madrid predstavio novog trenera Mourinha}}&lt;/ref&gt;

=== 2010/2011 - period poslije Mourinha ===
15. juna 2010. '''Inter''' je predstavio novog trenera [[Rafael Benitez|Rafaela Beniteza]] koji je došao iz Liverpoola.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=34029&amp;L=en |title=Benitez u Interu |access-date=17. 6. 2010 |archive-date=18. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100618050314/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=34029&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Benitez je odmah osvojio svoj prvi trofej '''Superkup Italije''' pobjedivši [[AS Roma|Romu]] 3-1, a u decembru 2010. stigao je i naslov Prvaka svijeta.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=309865&amp;cc=5739 |title=Inter prvak svijeta |access-date=10. 1. 2012 |archive-date=22. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101222001421/http://soccernet.espn.go.com/report?id=309865&amp;cc=5739 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ipak, u januaru 2011. nezadovoljni pozicijom u '''Seriji A''', uprava '''Intera''' je smjenila Beniteza&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en-gb/news/3276/serie-a/2010/12/21/2271961/inter-sack-rafael-benitez-report |title=Inter otpušta Beniteza}}&lt;/ref&gt; i na čelo postavila bivšeg igrača i trenera Milana, Leonarda.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35398&amp;L=en |title=Leonardo preuzima Inter |access-date=10. 1. 2012 |archive-date=27. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101227010805/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35398&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U januaru su u klub stigli i [[Giampaolo Pazzini]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35679&amp;L=en9 |title=Pazzini januarsko pojačanje }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;, [[Andrea Ranocchia]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35441&amp;L=en |title=Ranocchia u Interu |access-date=10. 1. 2012 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012004137/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35441&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Yuto Nagatomo]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35718&amp;L=en |title=Nagatomo igrač Intera |access-date=10. 1. 2012 |archive-date=3. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110203003303/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35718&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; na posudbu.

Leonardo je uspio smanjiti zaostatak za vodećim [[A.C. Milan|Milanom]], ali Inter je sezonu završio na drugom mjestu. U četvrtfinalu [[UEFA Liga prvaka|Lige Prvaka]] savladao ih je [[Schalke]]. Na kraju sezone Leonardo je odstupio s mjesta trenera da bi postao direktor [[PSG]]-a, a Inter je zaposlio [[Gian Piero Gasperini|Gian Piera Gasperinija]]. Na ljeto je klub napustio sjajni napadač Samuel Eto'o, potpisavši za superbogati Anzhi.

Gian Piero Gasperini nije se proslavio na klupi Intera i smijenjen je nakon samo tri mjeseca na klupi, od strane još jednog Italijanskog stručnjaka, [[Claudio Ranieri|Claudija Ranijerija]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.rediff.com/sports/slide-show/slide-show-1-champions-league-claudio-ranieri-inter-milan/20110922.htm |title=Claudio Ranieri preuzima Inter}}&lt;/ref&gt; Nakon poraza protiv Juventusa (2:0), Claudio Ranieri je smjenjen na klupi od Intera, njegovo mjesto preuzeo je [[Andrea Stramaccioni]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=57316&amp;L=it |title=Stramaccioni iz primavere u prvi tim |access-date=30. 3. 2012 |archive-date=2. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120402071938/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=57316&amp;L=it |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, do tada je bio trener [[FC Inter Milano Primavera|FC Inter Primavera]], sa kojim je pobjedio Next Generation Series.

Stramaccioni je vodio Inter u sezoni [[Serie A 2012/2013.|2012/13]], i nakon lošeg, 9. mjesta na kraju sezone je otpušten. 19. maja 2013. je objavljeno da je novi menadžer Intera [[Walter Mazzarri]] koji je do tada vodio [[SSC Napoli|Napoli]].

=== Kraj Morattijeve ere ===

Dana 15. oktobra 2013. [[Erick Thohir]], Rosan Roeslani i Handy Soetedjo, svi iz [[Indonezija|Indonezije]] su potpisali ugovor o preuzimanju 70% dionica Intera u vrijednosti od 480 miliona $. Thohir također ima udio u vlasništvu klubova [[D.C. United]] i košarkaškog kluba [[Philadelphia 76ers]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.forbes.com/sites/afontevecchia/2013/10/15/inter-milan-sells-70-stake-to-indonesias-erick-thohir-at-480m-valuation/ |title=Inter prodao 70% dionica Thohiru}}&lt;/ref&gt;

Mjesec dana kasnije, '''Thohir''' se predstavio javnosti u '''Milanu''', te je objavljeno da će on preuzeti funkciju predsjednika kluba, čime je završena 18-godišnja vladavina '''Massima Morattija''' na toj funkciji. Ipak, Moratti je ostao u klubu u ulozi počasnog predsjednika, dok je njegov sin '''Angelomario''' ostao potpredsjednik kluba.

== Igrači ==
''Posljednja izmjena: 14. august 2021.''
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=SLO|ime=[[Samir Handanović]]|poz=G}}([[Kapiten (nogomet)|C]])
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=URU|ime=[[Diego Godin]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ITA|ime=[[Roberto Gagliardini]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=HOL|ime=[[Stefan de Vrij]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ARG|ime=[[Mauro Icardi]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=URU|ime=[[Matías Vecino]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Edin Džeko]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ARG|ime=[[Lautaro Martínez]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=ITA|ime=[[Federico Dimarco]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=ITA|ime=[[Stefano Sensi]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=ITA|ime=[[Andrea Ranocchia]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ITA|ime=[[Matteo Politano]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=ČIL|ime=[[Alexis Sanchez]]|poz=N}} ''(na posudbi iz [[Manchester United]])''
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=GAN|ime=[[Kwadwo Asamoah]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=AUT|ime=[[Valentino Lazaro]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ŠPA|ime=[[Borja Valero]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ITA|ime=[[Nicolo Barella]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=ITA|ime=[[Daniele Padelli]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=ITA|ime=[[Sebastiano Esposito]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=ITA|ime=[[Lorenzo Pirola]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=FRA|ime=[[Lucien Agoume]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ITA|ime=[[Danilo D'Ambrosio]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=ITA|ime=[[Cristiano Biraghi]]|poz=O}} ''(na posudbi iz [[Fiorentina]])''
{{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=SLK|ime=[[Milan Škriniar]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=46|nac=ITA|ime=[[Tommaso Berni]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=77|nac=HRV|ime=[[Marcelo Brozović]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=87|nac=ITA|ime=[[Antonio Candreva]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=95|nac=ITA|ime=[[Alessandro Bastoni]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

=== Poznati igrači ===
* ''Za listu igrača koji su za Inter odigrali 100 i više utakmica pogledajte članak'' [[Spisak igrača Inter Milana]] 
* ''Za listu igrača koji su igrali za Italijansku reprezentaciju pogledajte članak'' [[Inter Milano i nogometna reprezentacija Italije]]

=== Povučeni brojevi ===
* '''3''' – {{flagicon|ITA}} [[Giacinto Facchetti]], lijevi bek, 1960–1978. Broj je povučen 8. septembra 2006. godine. ''(posthumno povučen broj)''
* '''4''' – {{flagicon|ARG}} [[Javier Zanetti]], desni bek, 1995–2014 . Zanetti je odigrao 858 utakmica za Inter, nakon čega je klub povukao njegov broj iz upotrebe iz poštovanja.
}
== Osoblje ==
{{Starost sekcija}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Pozicija
! Ime
|-
| Trener
| {{Flagicon|ITA}} [[Simone Inzaghi]]
|-
| Pomoćni trener
| {{Flagicon|ITA}} [[Massimiliano Farris]]
|-
| Tehnički asistent
| {{Flagicon|ITA}} Mario Cecchi
|-
| Tehnički asistent
| {{Flagicon|ITA}} [[Ferruccio Cerasaro]]
|-
| Tehnički asistent
| {{Flagicon|ITA}} [[Fabio Ripert]]
|-
| Fitness trener
| {{Flagicon|ITA}} Antonio Pintus
|-
| Fitness trener
| {{Flagicon|ITA}} Costantino Coratti
|-
| Fitness trener
| {{Flagicon|ESP}} Julio Tous
|-
| Trener golmana
| {{Flagicon|ITA}} [[Adriano Bonaiuti]]
|-
| Glavni nutricionist
| {{Flagicon|ITA}} Matteo Pincella
|-
| Šef medicinskog osoblja
| {{Flagicon|ITA}} Piero Volpi
|-
| Doktor ekipe
| {{Flagicon|ITA}} Alessandro Corsini
|-
| Doktor ekipe
| {{Flagicon|ITA}} Alessandro Quaglia
|-
| Šef fiziotarapeuta
| {{Flagicon|ITA}} Gian Nicola Bisciotti
|-
| Koordinator fiziotarapeuta
| {{Flagicon|ITA}} Massimo Dellacasa
|-
| Fiziotarapeut
| {{Flagicon|ITA}} Andrea Galli
|-
| Fiziotarapeut
| {{Flagicon|ITA}} Ramòn Cavallin
|-
| Fiziotarapeut
| {{Flagicon|ITA}} Matteo Viganò
|-
| Rehabilitator
| {{Flagicon|ITA}} Andrea Belli
|}

== Boje, nadimci i grbovi ==
[[Datoteka:FC Internazionale Milano 2014.svg|200px|mini|lijevo|Logo Intera]]
Najvećim dijelom svoje historije Inter je nosio dresove sa plavim i crnim prugama. Godine 1908, kada je klub osnovan, crna je izabrana da predstavlja noć, a plava nebo. Dvadeset godina kasnije, nakon spajanja s Unione Sportiva Milaneseom, Inter mijenja ime u Ambrosiana SS Milano te mijenja i boje dresa, a jedna verzija dresa bila je i ona s crvenim križem na bijeloj podlozi, koja je predstavljala grb grada Milana.&lt;ref name=&quot;ambrosianacolours&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.toffs.com/icat/ambrosiana|publisher=Toffs.com|title=Ambrosiana S.S 1928|date=24. 6. 2007|access-date=31. 7. 2009|archive-date=20. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020042913/http://www.toffs.com/icat/ambrosiana|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon Drugog svjetskog rata Inter se vraća svojim originalnim bojama, iz čega je uslijedio i nadimak ''nerazzurri''. U sezoni 2007/08. Inter je povodom stogodišnjice kao gostujući nosio upravo bijeli dres Ambrosiane sa crvenim križem.

Nadimci Intera, osim spomenutog, jesu ''La Beneamata'' i ''Il Biscione''. Dok &quot;Beneamata&quot; znači &quot;povlaštena&quot;, &quot;Biscione&quot; znači &quot;bjelouška&quot; te ima uporište u historiji Milana.

Jedno vrijeme upravo je bjelouška bila u grbu Intera.

== Rivalstva i navijači ==
[[Datoteka:Scudo2009.jpg|mini|340p|Navijači Intera]]
Inter je prema istraživanju ''[[La Repubblica|La Repubblice]]'',&lt;ref name=research&gt;{{cite news|url=http://www.repubblica.it/2007/08/sezioni/sport/calcio/tifo-contro/tifo-contro/tifo-contro.html|publisher=La Repubblica official website|title=Istraživanje: Najpopularniji klubovi u Italiji|date=august 2007|language=Italian}}&lt;/ref&gt; Inter je jedan od najpopularnijih klubova u Italiji. Najveći dio navijača Intera su pak srednja klasa, dok su navijači Milana pretežno radnička klasa.

Najveća navijačka grupa svakako su Boys San, koji datiraju još od 1969.

Internazionale je dobro poznat po tome što uredno skuplja rivale po Italiji i inostranstvu. U Italiji najveći rivali su mu [[AC Milan]] i [[Juventus]], a u Evropi [[Real Madrid CF|Real Madrid]].

=== Derby della Madonnina ===
{{glavni|Derby della Madonnina}}
Najpoznatije je rivalstvo sa gradskim suparnikom [[AC Milan|Milanom]], s kojim Inter dijeli stadion [[Stadion &quot;Giuseppe Meazza&quot;|&quot;Giuseppe Meazza&quot;]], znan i kao San Siro. Rivalstvo je tim veće što je Inter klub bogatijih, a Milan onih siromašnijih, iz radničke klase. Do danas su odigrali 246 susreta, u kojima je uspješniji bio Inter sa 91 pobjedom prema 84 Milanove, uz 71 remi. Ako se pogledaju samo utakmice u [[Serie A]], onda je opet bolji Inter sa 78 pobjeda u odnosu na 68 Milanovih uz 60 remija. Od 64 prvenstva koja su se odigrala u sistemu jedne grupe 32 puta je Inter završio bolje plasiran (nisu uračunate sezone [[Serie A 1980/1981.|'80/81.]] i [[Serie A 1982/1983.|'82/83]], koje je Milan proveo u [[Serie B]]).

=== Derby d'Italia ===
{{glavni|Derby d'Italia}}
Čuveni [[Derby d'Italia]] sukob je Intera sa [[Juventus FC|Juventusom]]. Ta utakmica je prozvana italijanskim derbijem jer nijedna od te dvije ekipe nikad nije bila u [[Serie B|Seriji B]], italijanskoj drugoj ligi. Međutim, od sezone 2006/07. to više nije tako jer je Juventus izbačen u Serie B zbog [[Calciopoli|skandala s namještanjem utakmica]]. Tako je Inter ostao jedina italijanska ekipa koja nikad nije bila u Seriji B.

== Proizvođači opreme i sponzori ==
{{col-begin}}
{{col-4}}
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;border:#000 solid 1px; background:#fff; font-size:88%;&quot;
|+ style=&quot;background:#003366; color:#fff; font-size:120%;border-top-left-radius: 10px 5px; border-bottom-right-radius: 10% 5%;border-top-right-radius: 10px;&quot;| '''Oprema'''
|
* '''1979-82''': Puma
* '''1982-86''': Mec Sport
* '''1986-88''': Le Coq Sportif
* '''1988-91''': Uhlsport
* '''1991-98''': Umbro
* '''1998-danas''': [[Nike, Inc.|Nike]]
|}
{{col-4}}
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;border:#000 solid 1px; background:#fff; font-size:88%;&quot;
|+ style=&quot;background:#003366; color:#fff; font-size:120%;border-top-left-radius: 10px 5px; border-bottom-right-radius: 10% 5%;border-top-right-radius: 10px;&quot;| '''Sponzori'''
|
* '''1981-82.''': Inno Hit
* '''1982-91.''': Misura
* '''1992-92.''': FitGar
* '''1992-95.''': Fiorucci
* '''1995.-danas''': Pirelli
|}
{{col-4}}
{{col-4}}
{{col-end}}

== Svi predsjednici kluba ==
{{glavni|Spisak predsjednika Inter Milana}}
''Inter je u svojoj historiji imao mnogo predsjednika. Neki su bili vlasnici kluba, a neki su bili počasni predsjednici. Evo liste svih njih.'' &lt;ref name=president&gt;{{cite news|url=http://www.interfc.it/Presidenti.asp|publisher=InterFC.it|title=Svi predsjednici|date=8. 6. 2007|access-date=31. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20130814173625/http://www.interfc.it/Presidenti.asp|archive-date=14. 8. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Massimo Moratti, presidente del Gruppo Saras.jpg|mini|desno|220px|Massimo Moratti, bivši predsjednik Intera]]

&lt;div style=&quot;font-size:100%&quot;&gt;
{|
|width=&quot;10&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!rowspan=&quot;1&quot;|Predsjednik
!rowspan=&quot;1&quot;|Period
|-
|align=left|Giovanni Paramithiotti
|align=left|1908–1909.
|-
|align=left|Ettore Strauss
|align=left|1909–1910.
|-
|align=left|Carlo De Medici
|align=left|1910–1912.
|-
|align=left|Emilio Hirzel
|align=left|1912–1914.
|-
|align=left|Luigi Ansbacher
|align=left|1914.
|-
|align=left|Giuseppe Visconti Di Modrone
|align=left|1914–1919.
|-
|align=left|Giorgio Hulss
|align=left|1919–1920.
|-
|}
|width=&quot;30&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!rowspan=&quot;1&quot;|Predsjednik
!rowspan=&quot;1&quot;|Period 
|-
|align=left|Francesco Mauro
|align=left|1920–1923.
|-
|align=left|Enrico Olivetti
|align=left|1923–1926.
|-
|align=left|Senatore Borletti
|align=left|1926–1929.
|-
|align=left|Ernesto Torrusio
|align=left|1929–1930.
|-
|align=left|Oreste Simonotti
|align=left|1930–1932.
|-
|align=left|Ferdinando Pozzani
|align=left|1932–1942.
|-
|align=left|Carlo Masseroni
|align=left|1942–1955.
|}
|width=&quot;30&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!rowspan=&quot;1&quot;|Predsjednik
!rowspan=&quot;1&quot;|Period
|-
|align=left|Angelo Moratti
|align=left|1955–1968.
|-
|align=left|Ivanoe Fraizzoli
|align=left|1968–1984.
|-
|align=left|Ernesto Pellegrini
|align=left|1984–1995.
|-
|align=left|[[Massimo Moratti]]
|align=left|1995–2004.
|-
|align=left|[[Giacinto Facchetti]]
|align=left|2004–2006.
|-
|align=left|[[Massimo Moratti]]
|align=left|2006–2013.
|-
|align=left|[[Erick Thohir]]
|align=left|2013-2018.
|-
|align=left|[[Steven Zhang]]
|align=left|2018–
|}
|}
&lt;/div&gt;

== Svi treneri kluba ==
{{glavni|Spisak trenera Inter Milana}}
Inter je u svojoj historiji promijenio 55 trenera. Najuspješniji je svakako Helenio Herrera koji je pored Scudetta osvojio i Ligu Prvaka. [[Jose Mourinho]] je prvi trener u Italijanskoj historiji koji je osvojio triplu krunu (triplete).

&lt;div style=&quot;font-size:100%&quot;&gt;
{|hola(
|width=&quot;10&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!rowspan=&quot;1&quot;|Ime
!rowspan=&quot;1&quot;|Nacionalnost
!rowspan=&quot;1&quot;|Period 
|-
|align=left|[[Virgilio Fossati]]
|{{flagicon|ITA|1861}} 
|align=left|1909–1915
|-
|align=left|Nino Resegotti &lt;br /&gt; Francesco Mauro
|{{flagicon|ITA|1861}} 
|align=left|1919–1920
|-
|align=left|Bob Spotishwood
|{{flagicon|ENG}} 
|align=left|1922–1924
|-
|align=left|Paolo Schiedler
|{{flagicon|ITA|1861}} 
|align=left|1924–1926
|-
|align=left|[[Árpád Weisz]]
|{{flagicon|MAĐ|1920}} 
|align=left|1926–1928
|-
|align=left|[[József Viola]]
|{{flagicon|MAĐ|1920}} 
|align=left|1928–1929
|-
|align=left|[[Árpád Weisz]]
|{{flagicon|MAĐ|1920}} 
|align=left|1929–1931
|-
|align=left|[[István Tóth]]
|{{flagicon|MAĐ|1920}} 
|align=left|1931–1932
|-
|align=left|[[Árpád Weisz]]
|{{flagicon|MAĐ|1920}} 
|align=left|1932–1934
|-
|align=left|[[Gyula Feldmann]]
|{{flagicon|MAĐ|1920}} 
|align=left|1934–1936
|-
|align=left|Albino Carraro
|{{flagicon|ITA|1861}} 
|align=left|1936
|-
|align=left|[[Armando Castellazzi]]
|{{flagicon|ITA|1861}} 
|align=left|1936–1938
|-
|align=left|[[Tony Cargnelli]]
|{{flagicon|AUT}} 
|align=left|1938–1940
|-
|align=left|Giuseppe Peruchetti
|{{flagicon|ITA|1861}} 
|align=left|1940
|-
|align=left|Italo Zamberletti
|{{flagicon|ITA|1861}} 
|align=left|1941
|-
|align=left|Ivo Fiorentini
|{{flagicon|ITA|1861}} 
|align=left|1941–1942
|-
|align=left|[[Giovanni Ferrari]]
|{{flagicon|ITA|1861}} 
|align=left|1942–1945
|-
|align=left|[[Carlo Carcano]]
|{{flagicon|ITA|1861}} 
|align=left|1945–1946
|-
|align=left|Nino Nutrizio
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1946
|-
|align=left|[[Giuseppe Meazza]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1947–1948
|-
|align=left|[[Carlo Carcano]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1948
|-
|align=left|[[Dai Astley]]
|{{flagicon|WAL}} 
|align=left|1948
|-
|align=left|Giulio Cappelli
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1949–1950
|-
|align=left|[[Aldo Olivieri]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1950–1952
|-
|align=left|[[Alfredo Foni]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1952–1955
|-
|align=left|Aldo Campatelli
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1955
|-
|align=left|[[Giuseppe Meazza]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1955–1956
|-
|align=left|[[Annibale Frossi]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1956
|-
|align=left|[[Luigi Ferrero]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1957
|-
|align=left|[[Giuseppe Meazza]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1957
|-
|align=left|[[Jesse Carver]]
|{{flagicon|ENG}} 
|align=left|1957–1958
|-
|align=left|[[Giuseppe Bigogno]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1958
|-
|align=left|Aldo Campatelli
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1959–1960
|-
|align=left|Camillo Achilli
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1960
|-
|align=left|Giulio Cappelli
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1960
|-
|align=left|[[Helenio Herrera]]
|{{flagicon|ARG}} 
|align=left|1960–1968
|-
|align=left|[[Alfredo Foni]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1968–1969
|-
|align=left|[[Heriberto Herrera]]
|{{flagicon|PAR}} 
|align=left|1969–1971
|-
|align=left|Giovanni Invernizzi
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1971–1973
|-
|align=left|Enea Masiero
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1973
|-
|align=left|[[Helenio Herrera]]
|{{flagicon|ARG}}  
|align=left|1973
|-
|align=left|Enea Masiero
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1974
|-
|align=left|[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]]
|{{flagicon|ŠPA|1939}}
|align=left|1974–1975
|-
|align=left|[[Giuseppe Chiappella]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1976–1977
|-
|align=left|Eugenio Bersellini
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1977–1982
|}
|width=&quot;30&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!rowspan=&quot;1&quot;|Ime
!rowspan=&quot;1&quot;|Nacionalnost
!rowspan=&quot;1&quot;|Period 
|-
|align=left|[[Rino Marchesi]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1982–1983
|-
|align=left|[[Luigi Radice]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1983–1984
|-
|align=left|Ilario Castagner
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1984–1986
|-
|align=left|[[Mario Corso]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1986
|-
|align=left|[[Giovanni Trapattoni]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1986–1991
|-
|align=left|[[Corrado Orrico]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1991
|-
|align=left|[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]]
|{{flagicon|ŠPA}}
|align=left|1992
|-
|align=left|[[Osvaldo Bagnoli]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1992–1994
|-
|align=left|[[Giampiero Marini]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1994
|-
|align=left|[[Ottavio Bianchi]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1994–1995
|-
|align=left|[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]]
|{{flagicon|ŠPA}}
|align=left|1995
|-
|align=left|[[Roy Hodgson]]
|{{flagicon|ENG}} 
|align=left|1995–1997
|-
|align=left|[[Luciano Castellini]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1997
|-
|align=left|[[Luigi Simoni]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1997–1998
|-
|align=left|[[Mircea Lucescu]]
|{{flagicon|RUM}} 
|align=left|1999
|-
|align=left|[[Luciano Castellini]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1999
|-
|align=left|[[Roy Hodgson]]
|{{flagicon|ENG}} 
|align=left|1999
|-
|align=left|[[Marcello Lippi]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|1999–2000
|-
|align=left|[[Marco Tardelli]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|2000–2001
|-
|align=left|[[Héctor Raul Cúper]]
|{{flagicon|ARG}} 
|align=left|2001–2003
|-
|align=left|Corrado Verdelli
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|2003
|-
|align=left|[[Alberto Zaccheroni]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|2003–2004
|-
|align=left|[[Roberto Mancini]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|2004–2008
|-
|align=left|[[José Mourinho]]
|{{flagicon|POR}} 
|align=left|2008–2010
|-
|align=left|[[Rafael Benitez]]
|{{flagicon|ŠPA}} 
|align=left|2010
|-
|align=left|[[Leonardo Nascimento de Araújo|Leonardo]]
|{{flagicon|BRA}} 
|align=left|2010-2011
|-
|align=left|[[Gian Piero Gasperini]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|2011
|-
|align=left|[[Claudio Ranieri]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|2011-2012
|-
|align=left|[[Andrea Stramaccioni]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|2012-2013
|-
|align=left|[[Walter Mazzarri]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|2013-2014
|-
|align=left|[[Roberto Mancini]]
|{{flagicon|ITA}} 
|align=left|2014-2016
|-
|align=left|[[Franck de Boer]]
|{{flagicon|HOL}} 
|align=left|2016-
|-
|align=left|[[Stefano Vecchi]]
|{{flagicon|ITA}}
|align=left|2016
|-
|align=left|[[Stefano Pioli]]
|{{flagicon|ITA}}
|align=left|2016–2017
|-
|align=left|[[Stefano Vecchi]]
|{{flagicon|ITA}}
|align=left|2017
|-
|align=left|[[Luciano Spalletti]]
|{{flagicon|ITA}}
|align=left|2017–2019
|-
|align=left|[[Antonio Conte]]
|{{flagicon|ITA}}
|align=left|2019–2021
|-
|align=left|[[Simone Inzaghi]]
|{{flagicon|ITA}}
|align=left|2021–
|}
|}
&lt;/div&gt;

== Trofeji ==
=== Domaći ===
* {{Scudetto}} '''[[Serie A]] : 21'''
:[[Prima Categoria 1909/1910.|1909/10]], [[Prima Categoria 1919/1920.|1919/20]], [[Serie A 1929/1930.|1929/30]], [[Serie A 1937/1938.|1937/38]], [[Serie A 1939/1940.|1939/1940]], [[Serie A 1952/1953.|1952/53]], [[Serie A 1953/1954.|1953/54]], [[Serie A 1962/1963.|1962/63]], [[Serie A 1964/1965.|1964/65]], [[Serie A 1965/1966.|1965/66]] [[Datoteka:Star*.svg|20px|10° Pobjeda]] &lt;br /&gt; [[Serie A 1970/1971.|1970/71]], [[Serie A 1979/1980.|1979/80]], [[Serie A 1988/1989.|1988/89]], [[Serie A 2006/2007.|2006/07]], [[Serie A 2007/2008.|2007/08]], [[Serie A 2008/2009.|2008/09]], [[Serie A 2009/2010.|2009/10]], [[Serie A 2020/2021.|2020/21]], [[Serie A 2023/2024.|2023/24]], [[Serie A 2025/2026.|2025/26.]]

* {{Kup Italije}} '''[[Italijanski kup|Kup]]: 9''' 
:[[Italijanski kup 1938/1939.|1938/39]], [[Italijanski kup 1977/1978.|1977/78]], [[Italijanski kup 1981/1982.|1981/82]], [[Italijanski kup 2004/2005.|2004/05]], [[Italijanski kup 2005/2006.|2005/06]], [[Italijanski kup 2009/2010.|2009/10]], [[Italijanski kup 2010/2011.|2010/11]], [[Italijanski kup 2021/2022.|2021/22]], [[Italijanski kup 2022/2023.|2022/23.]]

* {{Superkup Italije}}'''[[Italijanski superkup|Superkup]]: 8''' 
: [[Italijanski superkup 1999.|1989]], [[Italijanski superkup 2005.|2005]], [[Italijanski superkup 2006.|2006]], [[Italijanski superkup 2008.|2008]], [[Italijanski superkup 2010.|2010]], [[Italijanski superkup 2021.|2021]], [[Italijanski superkup 2022.|2022]], [[Italijanski superkup 2023.|2023.]]

=== Međunarodni ===
* [[Datoteka:Coppacampioni.png|20px]] '''[[UEFA Liga prvaka|Kup šampiona / Liga prvaka]]''': '''3''' 
: [[Kup evropskih šampiona 1963/1964.|1963/64]], [[Kup evropskih šampiona 1964/1965.|1964/65]], [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2009/10.]]

* {{Trofej Kup UEFA}} '''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / Evropska liga]]: 3'''
: [[UEFA Evropska liga 1990/91.|1990/91]], [[UEFA Evropska liga 1993/94.|1993/94]], [[UEFA Evropska liga 1997/98.|1997/98]]

* {{Interkontinentalni kup}} '''[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]: 3'''
: [[Interkontinentalni kup 1964 (nogomet)|1964]], [[Interkontinentalni kup 1965 (nogomet)|1965]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2010.|2010.]]

=== Omladinski ===
'''[[Trofej &quot;Giacinto Facchetti&quot;]]:'''
:* '''Osvajači (6)''': 1964, 1966, 1969, 1989, 2002, 2007.
'''[[Italijanski omladinski kup]]:'''
:* '''Osvajači (5)''': 1973, 1976, 1977, 1978, 2006.
'''Prvenstvo U-23:'''
:* '''Osvajači (1)''': 1975.
'''[[Turnir u Viareggiu]]:'''
:* '''Osvajači (5)''': 1962, 1971, 1986, 2002, 2008, 2010.
'''Prvenstvo U-14:'''
:* '''Osvajači (4)''': 1988, 1997, 2003, 2006.
'''Prvenstvo U-16:'''
:* '''Osvajači (4)''': 1985, 1987, 1998, 2008.
'''Prvenstvo U-18:'''
:* '''Osvajači (3)''': 1980, 1984, 1991.
'''Prvenstvo U-20:'''
:* '''Osvajači (5)''': 1975, 1983, 1989, 1990, 1991.
'''Turnir &quot;Filippo De Cecco&quot;:'''
:* '''Osvajači (2)''': 2006, 2008.

=== Ostali uspjesi ===
Viceprvaci Italije (14): 1932/33, 1933/34, 1934/35, 1940/41, 1948/49, 1950/51, 1961/62, 1963/64 1966/67, 1969/70, 1992/93, 1997/98, 2002/03, 2010/11, 2019/20.

Finalisti kupa (6): 1958/59 (vs Juventus), 1964/65 (vs Juventus), 1976/77 (vs Milan), 1999/00 (vs Lazio), 2006/07 (vs Roma), 2007/08 (vs Roma)

Finalisti Lige prvaka (Kupa prvaka) (3): 1966/67 (vs Celtic Glasgow), 1971/72 (vs Ajax), 2022/23 (vs Manchester City)

Finalisti superkupa (2): 2000 (vs Lazio), 2007 (vs Roma)

Finalisti Kupa UEFA: 1996/97 (vs Schalke 04)

Finalisti Mitropa kupa: 1933 (vs Austria Beč)

=== Individualna priznanja ===
'''[[FIFA Igrač godine]]'''
:Sljedeći igrači su osvojili ovu titulu dok su igrali za Inter:
:* {{flagicon|BRA|current}} 2002 - [[Ronaldo]]
:* {{flagicon|BRA|current}} 1997 - [[Ronaldo]]
:* {{flagicon|NJE|current}} 1991 - [[Lothar Matthäus]]

'''[[Ballon d'Or]] / Evropski igrač godine'''
:Sljedeći igrači su osvojili Ballon d'Or dok su igrali za Inter:
:* {{flagicon|BRA|current}} 1997 - [[Ronaldo]]
:* {{flagicon|NJE|current}} 1990 - [[Lothar Matthäus]]

'''[[World Soccer Awards|Svjetski igrač godine]]'''
:Sljedeći igrači su osvojili ovu nagradu dok su igrali za Inter:
:* {{flagicon|BRA|current}} 2002 - [[Ronaldo]]
:* {{flagicon|BRA|current}} 1997 - [[Ronaldo]]
:* {{flagicon|NJE|current}} 1990 - [[Lothar Matthäus]]

'''[[UEFA Klupski igrač godine]]'''
:Sljedeći igrači su osvojili ovu nagradu dok su igrali za Inter:
:* {{flagicon|BRA|current}} 1997/98 - [[Ronaldo]]

== Nacionalna prvenstva ==
{| class=&quot;wikitable center&quot; width=100%
! width=&quot;10%&quot;| Razina
! width=&quot;20%&quot;| Liga
! width=&quot;20%&quot;| Ukupno sezona
! width=&quot;20%&quot;| Debi
! width=&quot;20%&quot;| Prošla sezona
! width=&quot;10%&quot;| Ukupno
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot; | &lt;br /&gt;&lt;big&gt;&lt;big&gt;&lt;big&gt;'''1°'''&lt;/big&gt;&lt;/big&gt;&lt;/big&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; || align=&quot;center&quot; | '''Prima Categoria''' || align=&quot;center&quot; | 7 || align=&quot;center&quot; | [[Prima Categoria 1909/1910.|1909/10.]] || align=&quot;center&quot; | [[Prima Categoria 1920/1921.|1920/21.]] || align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;4&quot; |&lt;big&gt;&lt;big&gt;&lt;big&gt;'''108'''&lt;/big&gt;&lt;/big&gt;&lt;/big&gt;
|-
| align=&quot;center&quot; | '''Prima Divisione''' || align=&quot;center&quot; | 5 || align=&quot;center&quot; | [[Prima Divisione 1921/1922.|1921/22.]] || align=&quot;center&quot; | [[Prima Divisione 1925/1926.|1925/26.]]
|-
| align=&quot;center&quot; | '''Divisione Nazionale''' || align=&quot;center&quot; | 4 || align=&quot;center&quot; | [[Divisione Nazionale 1926/1927.|1926/27.]] || align=&quot;center&quot; | [[Divisione Nazionale 1945/46.|1945/46.]]
|-
| align=&quot;center&quot; | '''Serie A''' || align=&quot;center&quot; | 94 || align=&quot;center&quot; | [[Serie A 1929/1930.|1929/30.]] || align=&quot;center&quot; | [[Serie A 2025/2026.|2025/26.]]
|}

== Međunarodna takmičenja ==
{| class=&quot;wikitable center&quot; width=100%
! width=&quot;35%&quot;| Takmičenje
! width=&quot;15%&quot;| Ukupno sezona
! width=&quot;25%&quot;| Debi
! width=&quot;25%&quot;| Posljednja sezona
|- 
| align=&quot;center&quot; | '''Interkontinentalni kup''' || align=&quot;center&quot; | 2 || align=&quot;center&quot; | [[Interkontinentalni kup 1964 (nogomet)|1964.]] || align=&quot;center&quot; | [[Interkontinentalni kup 1966 (nogomet)|1966.]]
|-
| align=&quot;center&quot; | '''Svjetsko klupsko prvenstvo''' || align=&quot;center&quot; | 1 || align=&quot;center&quot; | [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2010.|2010.]] || align=&quot;center&quot; | [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2010.|2010.]]
|-
| align=&quot;center&quot; | '''Liga prvaka''' || align=&quot;center&quot; | 24 || align=&quot;center&quot; | [[UEFA Liga Prvaka 1963/1964.|1963/64.]] || align=&quot;center&quot; | [[UEFA Liga prvaka 2023/2024.|2023/24.]]
|- 
| align=&quot;center&quot; | '''Kup pobjednika kupova''' || align=&quot;center&quot; | 2 || align=&quot;center&quot; | [[UEFA Kup pobjednika kupova 1978/1979.|1978/79.]] || align=&quot;center&quot; | [[UEFA Kup pobjednika kupova 1982/1983.|1982/83.]]
|- 
| align=&quot;center&quot; | '''Evropska liga''' || align=&quot;center&quot; | 28 || align=&quot;center&quot; | [[Kup UEFA 1972/1973.|1972/73.]] || align=&quot;center&quot; | [[UEFA Evropska liga 2019/2020.|2019/20.]] 
|-
| align=&quot;center&quot; | '''UEFA Superkup''' || align=&quot;center&quot; | 1 || align=&quot;center&quot; | [[UEFA Superkup 2010.|2010.]] || align=&quot;center&quot; | [[UEFA Superkup 2010.|2010.]]   
|}

== Inter kao kompanija ==
{{Starost sekcija}}
{{Infokutija kompanija
| grupa = Inter
| ime = FC Internazionale Milano S.p.A.
| slika =
| vrsta = 
| osnivanje = 
| osnivači = 
| sjedište = [[Milano]], [[Italija]]
| predsjednik = 
| ključneosobe = 
| industrija = 
| proizvodi = 
| zaposleni =
| holding = Internazionale Holding
| slogan = 
| web = 
| sjedište_grad = 
| sjedište_država = 
| pod_posluženo =
| usluge =
| prihod = {{Gubitak}} 268.827.275 [[Euro|€]] (2011)
| operativni_prihod = {{Gubitak}} 85.712.530 [[Euro|€]] (2011)
| neto_dobit = {{Gubitak}} 86.813.786 [[Euro|€]] (2011)
| divizije = Inter Brand (100%) &lt;br /&gt;Inter Futura (100%)&lt;br /&gt; Consorzio San Siro 2000 
| podruž =
| vlasnik = [[Erick Thohir]] (70%)&lt;br /&gt;[[Massimo Moratti]] (28,17%)&lt;br /&gt;[[Pirelli]] (1,83%)
| prestala_postojati =
| dodatak =
|}}
Prema ''Deloitte Football Money Leagueu'', Inter je u sezoni 2008/09. ostvario prihod od 196,5 miliona eura i našao se se na 9. mjestu na svijetu, iza Juventusa, a ispred gradskog rivala Milana.&lt;ref name=&quot;deloitte.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.deloitte.com/view/en_GB/uk/industries/sportsbusinessgroup/d039400401a17210VgnVCM100000ba42f00aRCRD.htm |title=Real Madrid becomes the first sports team in the world to generate €400m in revenues as it tops Deloitte Football Money League |publisher=Deloitte.com |date= |access-date=7. 1. 2013 |archive-date=5. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100805224812/http://www.deloitte.com/view/en_GB/uk/industries/sportsbusinessgroup/d039400401a17210VgnVCM100000ba42f00aRCRD.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Klub je time nadmašio zaradu od prethodne sezone, kada je zaradio 172,9 miliona eura&lt;ref name=&quot;deloitte.com&quot;/&gt;, te prvi put otkad se vodi ova rang-lista pretekao Milan.

Postotak prihoda podijeljen je na prihode na dan utakmice (14%, odnosno 28,2 miliona), TV-prava (59%, odnosno 115,7 miliona, + 7%, odnosno 8 miliona), te marketing (27%, odnosno 52,6 miliona + 43%, odnosno 15,8 miliona). Sponzori na dresu donijeli su još 18,1 milion te 9,3 miliona eura, zavisno od komercijalne vrijednosti reklame, dok su dobili još novca od TV-prava zbog učešća u Ligi prvaka (1,6 miliona).

Za sezonu [[Serie A 2010/11.|2010/11.]] klubovi Serije A pregovarali su zajedno za TV-prava iako je praksa prije tada bila da svaki klub individualno pregovara. Zbog ovoga je Inter imao manji prihod od TV-prava, dok su manji klubovi time profitirali.

Prihodi na dan utakmice iznosili su samo 1,1 milion po jednoj domaćoj utakmici, dok su neke ekipe zarađivale i po 2,6 miliona eura.

Novinari časopisa Deloitte su se složili da prihodi na dan utakmice štete Interu, kao i svim drugim italijanskim klubovima, i da zbog toga ne mogu da se nose sa drugim europskim velikanima, te da bi izgradnja novog stadiona doprinjela većoj konkurentnosti timova Serie A sa ostalim svjetskim klubovima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.deloitte.co.uk/registrationforms/pdf/DeloitteFML2010.pdf |title=Spanish Masters Football Money League Real Madrid becomes the first sports team to record revenues in excess of €400m |format=PDF |date= |access-date=7. 1. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130511013626/https://www.deloitte.co.uk/registrationforms/pdf/DeloitteFML2010.pdf |archive-date=11. 5. 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Inter ima i jednu od najvećih finansijskih &quot;crnih rupa&quot; među italijanskim klubovima, što je u 2007. rezultovalo neto gubitkom od 206 miliona € &lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=39878&amp;L=it|title=Assemblea dei Soci: approvato il bilancio|date=27. 12. 2007|access-date=5. 8. 2011|work=FC Internazionale Milano|language=Italian|publisher=inter.it|archive-date=12. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012171307/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=39878&amp;L=it|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, u 2008. taj je gubitak iznosio 148 miliona, u 2009. 154 miliona&lt;ref name=Interreport10&gt;{{cite book|title=FC Internazionale Milano Spa 2009–10 Bilancio|access-date=23. 6. 2011|date= januar 2011|work=FC Internazionale Milano|publisher=Registro Imprese &amp; C.C.I.A.A.|language=Italian}}&lt;/ref&gt; (što je pokriveno povećanjem kapitala od 90 miliona&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=46182&amp;L=it|title=Assemblea Soci Inter: approvato il bilancio|date=26. 10. 2009|access-date=5. 8. 2011|work=FC Internazionale Milano|language=Italian|publisher=inter.it|archive-date=12. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012171453/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=46182&amp;L=it|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;). Godine 2010. je gubitak bio najmanji, 69 miliona&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=50038&amp;L=it|title=Assemblea Soci Inter: ricavi, oltre 300 milioni|date=28. 10. 2010|access-date=5. 8. 2011|work=FC Internazionale Milano|language=it|publisher=inter.it|archive-date=12. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012171513/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=50038&amp;L=it|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (pokriveno povećanjem kapitala od 40 miliona i 30 miliona eura tokom sezone 2011/12).

Na sve to je utjecala prodaja [[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimovića]], trostruka kruna koja je osvojena, te klauzula o otkupu ugovora [[José Mourinho|Joséa Mourinha]] koju je iskoristio Real Madrid i doveo portugalskog trenera. Najnoviji rezultati prikazuju gubitak od 86 miliona, u koji je uključen prihod od 13 miliona od [[RAI]]-ja.&lt;ref name=Inter2011result&gt;{{cite news|url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=54903&amp;L=it|title=Assemblea Soci Inter: approvato il bilancio|date=28. 10. 2011|access-date=22. 2. 2012|work=FC Internazionale Milano|language=it|publisher=inter.it|archive-date=29. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111029123908/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=54903&amp;L=it|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|FC Internazionale Milano|Inter Milan}}
* {{službeni website|https://www.inter.it/}}
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50138/profile/index.html FC Inter Milano] na UEFA.com
* [http://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-internazionale-1914619/index.html FC Inter Milano] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170529065348/http://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-internazionale-1914619/index.html |date=29. 5. 2017 }} na FIFA.com
* [http://www.legaseriea.it/it/serie-a-tim/squadre/inter FC Inter Milano] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170912101652/http://www.legaseriea.it/it/serie-a-tim/squadre/inter |date=12. 9. 2017 }} na legaseriea.it

{{Inter Milano - klub}}
{{Serie A}}
{{Originalni klubovi u Seriji A}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = Inter Milano u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}}
{{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}}
{{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva}}
{{Nogometni prvaci Italije}}
{{Osvajači Italijanskog kupa}}
{{Osvajači Italijanskog superkupa}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{dobar članak}}

[[Kategorija:FC Inter Milano|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1908.|Inter]]
[[Kategorija:Sport u Milanu]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA|Inter]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka|Inter]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona|Inter]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva|Inter]]</text>
      <sha1>3aar1oebc5v5xc3eqo0kyvz95pai5os</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kupa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>96540</id>
    <revision>
      <id>3839033</id>
      <parentid>3827378</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:01:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sliv Save]] uklonjena; [[Kategorija:Pritoke Save]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4160" sha1="5reefq7az4lpyg0pxujd21l1z8iqvzi" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Kupa (višeznačnica)}}
{{Infokutija rijeka |
ime = Kupa |
slika = Kupa-Karlovac.jpg |
opis = Kupa u Karlovcu|
dužina = 296  | 
nadmorska visina izvora =  321 m |
prosječni protok = 283 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s |
površina sliva = 10.032 km&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;|
izvor =	[[Nacionalni park Risnjak]]
[[Gorski Kotar]], Hrvatska |
ušće = 	u Savu kod Siska |
pritoke = [[Čabranka]], [[Kupica]], [[Lahinja]], [[Dobra]], [[Korana]], [[Utinja]], [[Kupčina]], [[Trepča (pritoka Kupe)|Trepča]], [[Glina (rijeka)|Glina]], [[Odra (Hrvatska)|Odra]] |
Države kroz koje protječe = [[Hrvatska]], [[Slovenija]] |
države kroz koje protiče = [[Slovenija]], [[Hrvatska]] |
gradovi kroz koje protiče = [[Ozalj]], [[Karlovac]], [[Sisak]]|
sliv = [[Sava]] |
plovna =|
}}
'''Kupa'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://jusmundi.com/fr/document/decision/en-arbitration-between-the-republic-of-croatia-and-the-republic-of-slovenia-final-award-thursday-29th-june-2017|title=Arbitration Between the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia, Final Award, 29 juin 2017|last=Mundi|first=Jus|website=jusmundi.com|language=fr|access-date=19. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; ([[slovenski]] ''Kolpa'') jest rijeka čiji je izvor i ušće u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a dijelom toka čini [[Granica između Hrvatske i Slovenije|državnu granicu]] između Hrvatske i [[Slovenija|Slovenije]]. Područje uz Kupu naziva se [[Pokuplje]].

== Opis toka ==
[[Datoteka:Sisak bridge croatia1.jpg|mini|lijevo|220px|Kupa kod Siska]]
[[Datoteka:Kupa i Kupčica.jpg|mini|lijevo|220px|Kupa na granici Hrvatske i Slovenije]]
[[Datoteka:Kolpa-Prelesje.JPG|mini|lijevo|220px|Vodopad na Kupi]]
Izvire iz krškog jezerceta u [[Nacionalni park Risnjak|Nacionalnom parku Risnjak]] kod mjesta Razloge u Gorskom kotaru. Stotinjak metara nizvodno s desne strane prima vodu povremenog bujičnog potoka Krašićevica, a dalje s lijeve strane povremenog toka Sušice i skreće prema sjeveroistoku, a zatim prema sjeveru. Ispod izvora Kupa je brza rijeka, dok se nakon nekoliko kilometara smiruje i postaje mirna rijeka, ispresijecana mnogim vještačkim slapovima koji su u prošlosti služili za pokretanje vodenica. Granična rijeka postaje na ušću lijeve pritoke [[Čabranka|Čabranke]] u Kupu.

U svom gornjem toku, Kupa se probija kroz šumovit kanjon. Na nekim se mjestima kanjon proširuje te se tamo nalaze njive i polja. Sljedeća veća rijeka koja se ulijeva u Kupu je [[Lahinja]].

Kod [[Ozalj|Ozlja]] ulazi u ravničarski tok. Zatim stiže do [[Karlovac|Karlovca]], gdje se sa desne strane ulijeva [[Dobra (rijeka)|Dobra]], a ubrzo nakon toga i [[Korana]]. Kasnije se u Kupu još ulijevaju [[Kupčina (rijeka)|Kupčina]] s lijeve i [[Glina (rijeka)|Glina]] s desne strane. Nedaleko od ušća u Savu kod [[Sisak|Siska]] u nju se s lijeve strane ulijeva još i [[Odra (Kupa)|Odra]].

Ukupna dužina toka rijeke Kupe je 296 kilometara, a plovna je na dužini od 136 kilometara (od ušća u Savu do Karlovca).

== Zanimljivosti ==
Na Kupi postoji samo jedna [[hidroelektrana]] u Ozlju, za koju je lobirao [[Nikola Tesla]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kako-je-nastala-najstarija-i-jedna-od-najljepsih-hidroelektrana-u-hrvatskoj---444809.html|title=Kako je nastala jedna od najstarijih i najljepših hidroelektrana u Hrvatskoj|website=Dnevnik.hr|language=hr|access-date=19. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://putnikofer.hr/mjesta/hidroelektrana-munjara-ozalj/|title=Ovo nije dvorac, ovo je najljepša hrvatska hidroelektrana! Izgleda bajkovito, a i danas proizvodi struju|last=Vašarević|first=Ivana|date=10. 5. 2025|website=Putni Kofer|language=hr|access-date=19. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

{{Commonscat|Kupa}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://balkanrivers.net/sites/default/files/Fish_Study_web.pdf
* https://radio-mreznica.hr/na-danasnji-dan-prije-117-godina-izgradena-je-munjara-u-ozlju-prva-kontinentalna-hidroelektrana-u-hrvatskoj/
{{Sava}}
{{Hidrografija Hrvatske}}
{{Hidrografija Slovenije}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>5reefq7az4lpyg0pxujd21l1z8iqvzi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839034</id>
      <parentid>3839033</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:01:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839034</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4194" sha1="f1j8dq1as8cl8074qu6iqjbyfo60dsp" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Kupa (višeznačnica)}}
{{Infokutija rijeka |
ime = Kupa |
slika = Kupa-Karlovac.jpg |
opis = Kupa u Karlovcu|
dužina = 296  | 
nadmorska visina izvora =  321 m |
prosječni protok = 283 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s |
površina sliva = 10.032 km&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;|
izvor =	[[Nacionalni park Risnjak]]
[[Gorski Kotar]], Hrvatska |
ušće = 	u Savu kod Siska |
pritoke = [[Čabranka]], [[Kupica]], [[Lahinja]], [[Dobra]], [[Korana]], [[Utinja]], [[Kupčina]], [[Trepča (pritoka Kupe)|Trepča]], [[Glina (rijeka)|Glina]], [[Odra (Hrvatska)|Odra]] |
Države kroz koje protječe = [[Hrvatska]], [[Slovenija]] |
države kroz koje protiče = [[Slovenija]], [[Hrvatska]] |
gradovi kroz koje protiče = [[Ozalj]], [[Karlovac]], [[Sisak]]|
sliv = [[Sava]] |
plovna =|
}}
'''Kupa'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://jusmundi.com/fr/document/decision/en-arbitration-between-the-republic-of-croatia-and-the-republic-of-slovenia-final-award-thursday-29th-june-2017|title=Arbitration Between the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia, Final Award, 29 juin 2017|last=Mundi|first=Jus|website=jusmundi.com|language=fr|access-date=19. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; ([[slovenski]] ''Kolpa'') jest rijeka čiji je izvor i ušće u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a dijelom toka čini [[Granica između Hrvatske i Slovenije|državnu granicu]] između Hrvatske i [[Slovenija|Slovenije]]. Područje uz Kupu naziva se [[Pokuplje]].

== Opis toka ==
[[Datoteka:Sisak bridge croatia1.jpg|mini|lijevo|220px|Kupa kod Siska]]
[[Datoteka:Kupa i Kupčica.jpg|mini|lijevo|220px|Kupa na granici Hrvatske i Slovenije]]
[[Datoteka:Kolpa-Prelesje.JPG|mini|lijevo|220px|Vodopad na Kupi]]
Izvire iz krškog jezerceta u [[Nacionalni park Risnjak|Nacionalnom parku Risnjak]] kod mjesta Razloge u Gorskom kotaru. Stotinjak metara nizvodno s desne strane prima vodu povremenog bujičnog potoka Krašićevica, a dalje s lijeve strane povremenog toka Sušice i skreće prema sjeveroistoku, a zatim prema sjeveru. Ispod izvora Kupa je brza rijeka, dok se nakon nekoliko kilometara smiruje i postaje mirna rijeka, ispresijecana mnogim vještačkim slapovima koji su u prošlosti služili za pokretanje vodenica. Granična rijeka postaje na ušću lijeve pritoke [[Čabranka|Čabranke]] u Kupu.

U svom gornjem toku, Kupa se probija kroz šumovit kanjon. Na nekim se mjestima kanjon proširuje te se tamo nalaze njive i polja. Sljedeća veća rijeka koja se ulijeva u Kupu je [[Lahinja]].

Kod [[Ozalj|Ozlja]] ulazi u ravničarski tok. Zatim stiže do [[Karlovac|Karlovca]], gdje se sa desne strane ulijeva [[Dobra (rijeka)|Dobra]], a ubrzo nakon toga i [[Korana]]. Kasnije se u Kupu još ulijevaju [[Kupčina (rijeka)|Kupčina]] s lijeve i [[Glina (rijeka)|Glina]] s desne strane. Nedaleko od ušća u Savu kod [[Sisak|Siska]] u nju se s lijeve strane ulijeva još i [[Odra (Kupa)|Odra]].

Ukupna dužina toka rijeke Kupe je 296 kilometara, a plovna je na dužini od 136 kilometara (od ušća u Savu do Karlovca).

== Zanimljivosti ==
Na Kupi postoji samo jedna [[hidroelektrana]] u Ozlju, za koju je lobirao [[Nikola Tesla]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kako-je-nastala-najstarija-i-jedna-od-najljepsih-hidroelektrana-u-hrvatskoj---444809.html|title=Kako je nastala jedna od najstarijih i najljepših hidroelektrana u Hrvatskoj|website=Dnevnik.hr|language=hr|access-date=19. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://putnikofer.hr/mjesta/hidroelektrana-munjara-ozalj/|title=Ovo nije dvorac, ovo je najljepša hrvatska hidroelektrana! Izgleda bajkovito, a i danas proizvodi struju|last=Vašarević|first=Ivana|date=10. 5. 2025|website=Putni Kofer|language=hr|access-date=19. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

{{Commonscat|Kupa}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://balkanrivers.net/sites/default/files/Fish_Study_web.pdf
* https://radio-mreznica.hr/na-danasnji-dan-prije-117-godina-izgradena-je-munjara-u-ozlju-prva-kontinentalna-hidroelektrana-u-hrvatskoj/
{{Sava}}
{{Hidrografija Hrvatske}}
{{Hidrografija Slovenije}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>f1j8dq1as8cl8074qu6iqjbyfo60dsp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Niger (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97067</id>
    <revision>
      <id>3839141</id>
      <parentid>3799860</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:59:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]; +[[Kategorija:Pogranične rijeke]]; +[[Kategorija:Niger (rijeka)]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839141</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5319" sha1="8cqtfmocfca7v6akb452lv3lyws8l3r" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Niger
| slika                    = Niger river map.PNG
| opis                     = 
| dužina                   = 4.184
| nadmorska visina izvora  = 
| prosječni protok         = 6.000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva           = 2.117.700
| izvor                    = Gvineja
| ušće                     = Gvinejski zaliv
| pritoke                  = 
| države kroz koje protiče = {{ZID|Gvineja}}, {{ZID|Mali}}, {{ZID|Niger}}, {{ZID|Benin}} i {{ZID|Nigerija}}
| gradovi kroz koje protiče = Bamako, Timbuktu, Goa,  Niamey i Port Harcourt
| sliv                     = 
| plovna                   = 
}}
'''Niger''' je najveća [[rijeka]] [[Zapadna Afrika|zapadne Afrike]], i treća najduža rijeka na [[Afrika|kontinentu]], poslije [[Nil]]a i [[Kongo (rijeka)|Konga]]. Ukupno je duga 4.184 kilometra.&lt;ref&gt;https://www.britannica.com/place/Niger-River&lt;/ref&gt;

Porijeklo imena Niger nije poznato. Pretpostavlja se da vodi porijeklo od [[Latinski jezik|latinske]] riječi za &quot;crnac&quot;, ''niger'', ali nema dokaza za to. Vjerovatnije je da su [[portugal]]ski istraživači koristili vlastitu riječ, negro, kao što su radili na drugim mjestima po svijetu. Po jednoj hipotezi ime dolazi od [[Tuarezi|tuareške]] fraze ''gher n gheren'', &quot;rijeka nad rijekama&quot; (skraćeno na ''ngher''). Države [[Niger]] i [[Nigerija]] dobile su ime po rijeci. Narodi koji žive oko Nigera imaju razna imena za njega, među kojima Dželiba na jeziku manding, i Isa Ber, &quot;velika rijeka&quot;, na songajskom. [[Rimljani]] su čuli za rijeku i zvali je Dasibari. Donji i srednji tok poznati su i pod imenom Kuora, koje je nepoznatog porijekla.

[[Datoteka:Niger river at Koulikoro.jpg|mini|lijevo|220px|Niger u Maliju]]
Površina bazena Nigera je 2.117.700 kvadratnih kilometra &lt;ref&gt;Gleick, Peter H. (2000). The World's Water, 2000-2001: The Biennial Report on Freshwater. Island Press, str. 33; {{ISBN|1-55963-792-7}}; online na Google Books&lt;/ref&gt;, a protok vode je 6000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s. Niger izvire ispod planine Tingi, u gorju Loma u [[Gvineja|Gvineji]], nedaleko od granice sa [[Sijera Leone]]om. Zatim teče u pravcu sjeveroistoka kroz [[Mali]], gdje prolazi kroz gradove [[Bamako]], [[Timbuktu]] i Goa. Potom se okreće prema jugoistoku, prolazeći kroz zapadni dio Nigera i njegov glavni grad [[Niamey]], dalje kroz Nigeriju, okrećući se sve više prema jugu, gdje se ulijeva preko velike [[Delta|delte]] u [[Gvinejski zaliv]] u blizini [[Port Harcourt]]a.

== Reference ==

{{reference}}
{{Commonscat|Niger River}}

== Vanjski linkovi ==
{{wikimedia|voy=Nigeria|d=Q3542|c=Category:Niger River|species=no}}

* [https://web.archive.org/web/20041027204023/http://www.earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.cfm?map_select=298&amp;theme=2 Information and a map of the Niger's watershed] on http://www.wri.org/resources {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151130024628/http://www.wri.org/resources|date=2015-11-30}}
* [https://web.archive.org/web/20061111145727/http://www.waterandnature.org/eatlas/html/af14.html Map of the Niger River basin at Water Resources eAtlas] (link broken)
* [https://web.archive.org/web/20130616141219/http://nigercurrents.ca/ Niger Currents: Exploring life and technology along the Niger River]
* {{cite news|last1=Maas|first1=Pierre|last2=Mommersteeg|first2=Geert|title=Fishing in the Pondo|url=http://www.saudiaramcoworld.com/issue/199004/fishing.in.the.pondo.htm|work=Saudi Aramco World|issue=|date=1990|archive-date=2014-10-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20141018030141/http://www.saudiaramcoworld.com/issue/199004/fishing.in.the.pondo.htm}}

=== Međunarodno pravo i rijeka Niger ===

* [http://www.ppl.nl/index.php?option=com_wrapper&amp;view=wrapper&amp;Itemid=82 Bibliography on Water Resources and International Law] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218211327/http://www.ppl.nl/index.php?option=com_wrapper&amp;view=wrapper&amp;Itemid=82|date=2009-02-18}} Peace Palace Library
* {{cite journal|last1=Spadi|first1=Fabio|date=December 2005|title=The International Court of Justice Judgment in the Benin–Niger Border Dispute: The Interplay of Titles and 'Effectivités' under the Uti Possidetis Juris Principle|url=https://www.cambridge.org/core/journals/leiden-journal-of-international-law/article/international-court-of-justice-judgment-in-the-beninniger-border-dispute-the-interplay-of-titles-and-effectivites-under-the-uti-possidetis-juris-principle/8A2A7DDD601C070DFA7846C12576E5FF|journal=Leiden Journal of International Law|language=en|volume=18|issue=4|pages=777–794|doi=10.1017/S0922156505003006|issn=1478-9698|archive-url=https://web.archive.org/web/20180609153720/https://www.cambridge.org/core/journals/leiden-journal-of-international-law/article/international-court-of-justice-judgment-in-the-beninniger-border-dispute-the-interplay-of-titles-and-effectivites-under-the-uti-possidetis-juris-principle/8A2A7DDD601C070DFA7846C12576E5FF|archive-date=2018-06-09|s2cid=145119157|url-status=live|url-access=subscription}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Niger (rijeka)| ]]
[[Kategorija:Rijeke u Beninu]]
[[Kategorija:Rijeke u Gvineji]]
[[Kategorija:Rijeke u Maliju]]
[[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]]
[[Kategorija:Rijeke u Nigeru]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>8cqtfmocfca7v6akb452lv3lyws8l3r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839191</id>
      <parentid>3839141</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:37:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3839191</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5276" sha1="k6a3uo2bn8ixy9mubrkzpcfgnt7466z" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Niger
| slika                    = Niger river map.PNG
| opis                     = 
| dužina                   = 4.184
| nadmorska visina izvora  = 
| prosječni protok         = 6.000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva           = 2.117.700
| izvor                    = Gvineja
| ušće                     = Gvinejski zaliv
| pritoke                  = 
| države kroz koje protiče = {{ZID|Gvineja}}, {{ZID|Mali}}, {{ZID|Niger}}, {{ZID|Benin}} i {{ZID|Nigerija}}
| gradovi kroz koje protiče = Bamako, Timbuktu, Goa,  Niamey i Port Harcourt
| sliv                     = 
| plovna                   = 
}}
'''Niger''' je najveća [[rijeka]] [[Zapadna Afrika|zapadne Afrike]], i treća najduža rijeka na [[Afrika|kontinentu]], poslije [[Nil]]a i [[Kongo (rijeka)|Konga]]. Ukupno je duga 4.184 kilometra.&lt;ref&gt;https://www.britannica.com/place/Niger-River&lt;/ref&gt;

Porijeklo imena Niger nije poznato. Pretpostavlja se da vodi porijeklo od [[Latinski jezik|latinske]] riječi za &quot;crnac&quot;, ''niger'', ali nema dokaza za to. Vjerovatnije je da su [[portugal]]ski istraživači koristili vlastitu riječ, negro, kao što su radili na drugim mjestima po svijetu. Po jednoj hipotezi ime dolazi od [[Tuarezi|tuareške]] fraze ''gher n gheren'', &quot;rijeka nad rijekama&quot; (skraćeno na ''ngher''). Države [[Niger]] i [[Nigerija]] dobile su ime po rijeci. Narodi koji žive oko Nigera imaju razna imena za njega, među kojima Dželiba na jeziku manding, i Isa Ber, &quot;velika rijeka&quot;, na songajskom. [[Rimljani]] su čuli za rijeku i zvali je Dasibari. Donji i srednji tok poznati su i pod imenom Kuora, koje je nepoznatog porijekla.

[[Datoteka:Niger river at Koulikoro.jpg|mini|lijevo|220px|Niger u Maliju]]
Površina bazena Nigera je 2.117.700 kvadratnih kilometra &lt;ref&gt;Gleick, Peter H. (2000). The World's Water, 2000-2001: The Biennial Report on Freshwater. Island Press, str. 33; {{ISBN|1-55963-792-7}}; online na Google Books&lt;/ref&gt;, a protok vode je 6000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s. Niger izvire ispod planine Tingi, u gorju Loma u [[Gvineja|Gvineji]], nedaleko od granice sa [[Sijera Leone]]om. Zatim teče u pravcu sjeveroistoka kroz [[Mali]], gdje prolazi kroz gradove [[Bamako]], [[Timbuktu]] i Goa. Potom se okreće prema jugoistoku, prolazeći kroz zapadni dio Nigera i njegov glavni grad [[Niamey]], dalje kroz Nigeriju, okrećući se sve više prema jugu, gdje se ulijeva preko velike [[Delta|delte]] u [[Gvinejski zaliv]] u blizini [[Port Harcourt]]a.

== Reference ==

{{reference}}
{{Commonscat|Niger River}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Niger River}}
* [https://web.archive.org/web/20041027204023/http://www.earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.cfm?map_select=298&amp;theme=2 Information and a map of the Niger's watershed] on http://www.wri.org/resources {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151130024628/http://www.wri.org/resources|date=2015-11-30}}
* [https://web.archive.org/web/20061111145727/http://www.waterandnature.org/eatlas/html/af14.html Map of the Niger River basin at Water Resources eAtlas] (link broken)
* [https://web.archive.org/web/20130616141219/http://nigercurrents.ca/ Niger Currents: Exploring life and technology along the Niger River]
* {{cite news|last1=Maas|first1=Pierre|last2=Mommersteeg|first2=Geert|title=Fishing in the Pondo|url=http://www.saudiaramcoworld.com/issue/199004/fishing.in.the.pondo.htm|work=Saudi Aramco World|issue=|date=1990|archive-date=2014-10-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20141018030141/http://www.saudiaramcoworld.com/issue/199004/fishing.in.the.pondo.htm}}

=== Međunarodno pravo i rijeka Niger ===
* [http://www.ppl.nl/index.php?option=com_wrapper&amp;view=wrapper&amp;Itemid=82 Bibliography on Water Resources and International Law] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218211327/http://www.ppl.nl/index.php?option=com_wrapper&amp;view=wrapper&amp;Itemid=82|date=2009-02-18}} Peace Palace Library
* {{cite journal|last1=Spadi|first1=Fabio|date=December 2005|title=The International Court of Justice Judgment in the Benin–Niger Border Dispute: The Interplay of Titles and 'Effectivités' under the Uti Possidetis Juris Principle|url=https://www.cambridge.org/core/journals/leiden-journal-of-international-law/article/international-court-of-justice-judgment-in-the-beninniger-border-dispute-the-interplay-of-titles-and-effectivites-under-the-uti-possidetis-juris-principle/8A2A7DDD601C070DFA7846C12576E5FF|journal=Leiden Journal of International Law|language=en|volume=18|issue=4|pages=777–794|doi=10.1017/S0922156505003006|issn=1478-9698|archive-url=https://web.archive.org/web/20180609153720/https://www.cambridge.org/core/journals/leiden-journal-of-international-law/article/international-court-of-justice-judgment-in-the-beninniger-border-dispute-the-interplay-of-titles-and-effectivites-under-the-uti-possidetis-juris-principle/8A2A7DDD601C070DFA7846C12576E5FF|archive-date=2018-06-09|s2cid=145119157|url-status=live|url-access=subscription}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Niger (rijeka)| ]]
[[Kategorija:Rijeke u Beninu]]
[[Kategorija:Rijeke u Gvineji]]
[[Kategorija:Rijeke u Maliju]]
[[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]]
[[Kategorija:Rijeke u Nigeru]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>k6a3uo2bn8ixy9mubrkzpcfgnt7466z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ganges</title>
    <ns>0</ns>
    <id>100693</id>
    <revision>
      <id>3839118</id>
      <parentid>3785891</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:09:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839118</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43740" sha1="c7totfdrskj5xvojiok9es6xnr08191" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Ganges
| slika                      = River Ganges and tributaries.png
| opis                       = Ganges sa svojim pritokama
| dužina                     = 2.511
| nadmorska visina izvora    = 7.756 m
| prosječni protok           = 12.015 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva             = 1.016.104 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| izvor                      = [[Himalaja]]
| ušće                       = [[Bengalski zaliv]]
| pritoke                    = 
| države kroz koje protiče   = [[Indija]], [[Bangladeš]]
| gradovi kroz koje protiče  = Haridwar, Kanpur, [[Allahabad]], Varanasi, Ghazipur, Patna, [[Kolkata]]
| sliv                       = [[Indijski okean]]
| plovna                     = da
}}
'''Ganges''' je jedna od najvećih [[rijeka]] [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]], [[Pogranična rijeka|pogranična]] je rijeka dužine oko 3.000&amp;nbsp;km. Izvire u zapadnom djelu [[Himalaja]], u indijskoj saveznoj državi [[Uttarakhand]], Teče na jug i istok kroz Gangesku ravnicu u Sjevernoj [[Indija|Indiji]], primajući desnu pritoku, [[Yamuna|Yamunu]], koja također izvire u zapadnim indijskim [[Himalaji]]ma, i nekoliko pritoka s lijeve obale iz [[Nepal]]a koje čine najveći dio njenog toka.&lt;ref name=&quot;swain-ganges-2&quot;&gt;{{citation|last=Swain|first=Ashok|title=Managing Water Conflict: Asia, Africa, and the Middle East|publisher=Routledge|page=54|year=2004|isbn=9781135768836|url=https://books.google.com/books?id=0IHpYZtKzXMC&amp;pg=PA54|quote=This river originates on the southern slope of the Himalayan range, and on its way receives supplies from seven major tributaries. Three of them - the Gandak, Karnali (Ghagara) and Kosi — pass through the Himalayan 'Hindu' Kingdom of Nepal, and they supply the major portion of the Ganges flow.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Salman|Uprety|2002|pp=[https://books.google.com/books?id=8GEr4fyDbqgC&amp;pg=PA129 129]–[https://books.google.com/books?id=8GEr4fyDbqgC&amp;pg=PA130 130]}}. &quot;The tributaries that originate in Nepal and China, including the Kosi, Gandaki, Kamala, Bagmati, Kamali and Mahakali, account for about 45 percent of the Ganges flow.&quot;&lt;/ref&gt; U državi Zapadni Bengal, [[Indija]], dovodni kanal koji polazi s njegove desne obale skreće 50% svog toka prema jugu, umjetno ga povezujući s rijekom [[Hooghly]]. Ganges se nastavlja u [[Bangladeš]], gdje rijeku zovu ''Padma''. Zatim joj se pridružuje [[Yamuna]], donji tok [[Brahmaputra|Brahmaputre]], i na kraju [[Meghna]] i ulijeva se u [[Bengalski zaliv]]. Sistem Gang-Brahmaputra-Meghna je druga najveća rijeka na zemlji po protoku.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=World of Change: Padma River - NASA Earth Observatory|date=31. 7. 2018 |url=https://earthobservatory.nasa.gov/world-of-change/PadmaRiver|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ganges River Basin|url=http://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/ganges-river-basin/|last=Society|first=National Geographic|date=1. 10. 2019|website=National Geographic Society|language=en|access-date=18. 5. 2020|archive-date=14. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314020306/https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/ganges-river-basin/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Glavni tok Gangesa počinje u gradu [[Devprayag]],&lt;ref name=&quot;ganges-britannica&quot;&gt;{{citation|last1=Lodrick| first1=Deryck O.|last2=Ahmad|first2=Nafis|title=Ganges River|publisher=Encyclopedia Britannica|date=28. 1. 2021|url= https://www.britannica.com/place/Ganges-River|access-date= 2. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; na ušću [[Alaknanda]], koji je izvorni tok u hidrologiji zbog svoje veće dužine, i [[Bhagirathi]], koji se smatra izvornim tokom u hinduističkoj mitologiji .

Ganges je spas za milione ljudi koji žive u njegovom bazenu i ovise o njemu za svoje svakodnevne potrebe.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.zeenews.com/news587747.html |title=US TV host takes dig at Ganges |publisher=Zeenews.com |date=16. 12. 2009 |access-date=4. 7. 2012}}&lt;/ref&gt; Historijski je bio važan, s mnogim bivšim glavnim gradovima provincija ili carstva kao što su [[Pataliputra]],&lt;ref name=&quot;Ghosh&quot;&gt;{{cite book|last=Ghosh|first=A.|title=An encyclopaedia of Indian archaeology|year=1990|url=https://books.google.com/books?id=law3AAAAIAAJ&amp;pg=PA334|access-date=27. 4. 2011|publisher=BRILL|oclc=313728835|isbn=978-90-04-09264-8|page=334}}&lt;/ref&gt; [[Kannauj]],&lt;ref name=&quot;Ghosh&quot; /&gt; [[Kara]], [[Munger]], [[Kashi]], [[Patna]], [[Hajipur]], [[Delhi]], [[Bhagalpur]], [[Murshidabad]], [[Baharampur]], [[Kampilya]] i [[Kolkata]] koji se nalaze na njegovoj obale ili obalama pritoka i povezanih plovnih puteva. Rijeka je dom za otprilike 140 vrsta [[ribe]], 90 vrsta [[Vodozemci|vodozemaca]], kao i [[Reptili|reptila]] i [[Sisari|sisara]], uključujući kritično ugrožene vrste kao što su [[garijal]] i južnoazijski riječni delfin.&lt;ref name=&quot;Rice2012&quot;&gt;{{citation|last=Rice|first=Earle|title=The Ganges River |url= https://books.google.com/books?id=vdeXBgAAQBAJ&amp;pg=PA25 |year=2012 |publisher=Mitchell Lane Publishers, Incorporated |isbn=978-1612283685|page=25}}&lt;/ref&gt;

U [[hinduizam|hinduizmu]], Ganges se smatra svetom rijekom. U hinduizmu je obožavana kao boginja Ganga.&lt;ref name=&quot;BhattacharjiBandyopadhyay1995&quot;&gt;{{cite book|last1=Bhattacharji|first1=Sukumari|last2=Bandyopadhyay|first2=Ramananda|title=Legends of Devi|url=https://books.google.com/books?id=B0j0hRgWsg8C&amp;pg=PA54|access-date=27. 4. 2011|year=1995|publisher=Orient Blackswan|isbn=978-81-250-0781-4|page=54}}&lt;/ref&gt;

Gangesu prijeti ozbiljno zagađenje. Ovo predstavlja opasnost ne samo za ljude već i za životinje. Nivoi fekalnih koliformnih [[bakterija]] iz ljudskog otpada u rijeci u blizini Varanasija su više od stotinu puta veći od zvanične granice indijske vlade.&lt;ref name=&quot;Rice2012&quot;/&gt; Akcioni plan Gangesa, ekološka inicijativa za čišćenje rijeke, smatra se neuspjehom koji se na različite načine pripisuje korupciji, nedostatku volje u vladi, lošoj tehničkoj stručnosti, loše planiranje životne sredine i nedostatak podrške vjerskih vlasti.

== Tok rijeke ==
Gornja tok rijeke Ganges počinje na ušću rijeka [[Bhagirathi]] i [[Alaknanda]] u gradu [[Devprayag]] u [[Garhwal]] diviziji indijske države [[Utarakhand]]. [[Bhagirathi]] se smatra izvorom u [[Hinduizam|hinduističkoj]] kulturi i mitologiji, iako je [[Alaknanda]] duža, a samim tim i hidrološki izvorni tok.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{cite encyclopedia |year=2011 |title=Ganges |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |edition=Online Library |url=https://www.britannica.com/place/Ganges-River|access-date=23. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Penn2001&quot;&gt;{{cite book |last=Penn |first=James R. |title=Rivers of the world: a social, geographical, and environmental sourcebook |url=https://archive.org/details/riversofworldsoc00penn |url-access=registration |access-date=23. 4. 2011 |year=2001 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1576070420 |page=[https://archive.org/details/riversofworldsoc00penn/page/n117 88]}}&lt;/ref&gt; Izvorište [[Alakanande]] formirano je otapanjem snijega sa vrhova kao što su [[Nanda Devi]], [[Trisul]] i [[Kamet]]. [[Bhagirathi]] se uzdiže u podnožju glečera [[Gangotri]], u [[Gomukh]]u, na nadmorskoj visini od 4,356 m koji se u mitologiji spominje kao da se nalazi u loknama [[Šiva|Šive]].  [[Bhagirathi]] je livada eterične ljepote u podnožju planine [[Shivling]], udaljena samo 5&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gangotri-tapovan-trek.com/|title=Gangotri Tapovan Trek, Gangotri Gaumukh Trek, Gangotri Tapovan Trekking|website=www.gangotri-tapovan-trek.com|access-date=17. 1. 2023|archive-date=13. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191113002243/https://www.gangotri-tapovan-trek.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Iako mnoge male potoke čine izvorište Gangesa, šest najdužih i njihovih pet ušća smatraju se svetim. Šest glavnih tokova su [[Alaknanda]], [[Dhauliganga]], [[Nandakini]], [[Pindar]], [[Mandakini]] i [[Bhagirathi]]. Njihova ušća, poznata kao [[Panch Prayag]], nalaze se duž [[Alaknande]]. Oni su, nizvodno, [[Vishnuprayag]], gde se [[Dhauliganga]] spaja sa [[Alaknanda|Alaknandom]]; [[Nandprayag]], gdje se [[Nandakini]] spaja; [[Karnaprayag]], gdje se spaja [[Pindar]]; [[Rudraprayag]], gdje se spaja [[Mandakini]]; i konačno, [[Devprayag]], gdje se [[Bhagirathi]] spaja sa [[Alaknanda|Alaknandom]] i formira Ganges.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;/&gt;

Nakon što teče 256,90&amp;nbsp;km kroz svoju usku himalajsku dolinu, Ganges izlazi iz planina u [[Rishikesh]], a zatim se spušta na Gangesku ravnicu u hodočasničkom gradu [[Haridvar]]u.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;/&gt; U [[Haridwar]]u, brana preusmjerava neke od njegovih [[voda]] u kanal Ganges, koji navodnjava regiju [[Doab]] u [[Uttar Pradesh]], dok rijeka, čiji je tok do ove tačke bio jugozapadni, sada počinje da teče na [[jugoistok]] kroz ravnice sjeverne [[Indija|Indije]].

Rijeka Ganges prati 900&amp;nbsp;km lučni tok koji prolazi kroz gradove [[Kannauj]], [[Farukhabad]] i [[Kanpur]]. Na putu joj se pridružuje [[Ramganga]], koja doprinosi prosječnom godišnjem protoku od oko 495 m3/s u rijeku.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Jain, Sharad K.; Agarwal, Pushpendra K.; Singh, Vijay P. (2007). ''[https://books.google.com/books?id=ZKs1gBhJSWIC Hydrology and water resources of India], str. 341''. ISBN 978-1402051791.&lt;/ref&gt; Ganges se spaja sa 1.444&amp;nbsp;km dugom rijekom [[Yamuna]] u [[Triveni Sangam]] u [[Allahabad]]u, (danas [[Prayagraj]]), ušću koje se smatra svetim u [[Hinduizam|hinduizmu]]. Na njihovom ušću [[Jamuna]] je veća od Gangesa i doprinosi oko 58,5% kombinovanog protoka,&lt;ref&gt;Gupta, Avijit (2007). ''[https://books.google.com/books?id=gXgyHLT_hwIC&amp;pg=PA347 Large rivers: geomorphology and management], str. 347,'' Wiley. ISBN 978-0-470-84987-3.&lt;/ref&gt; sa prosječnim protokom od 2,948 m3/s.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Dalje teče na istok, rijeka se susreće s 400&amp;nbsp;km dugom rijekom [[Tamsa]] (takođe zvanom Tons), koja teče sjeverno od lanca [[Kaimur]] i doprinosi prosječnom protoku od oko 187 m3/s. Nakon Tamse, spaja se rijeka [[Gomti]] duga 625&amp;nbsp;km, koja teče južno od [[Himalaji|Himalaja]]. [[Gomti]] doprinosi prosječnom godišnjem protoku od oko 234 m3/s. Zatim se spaja 1.156&amp;nbsp;km duga rijeka [[Ghaghara]] (rijeka Karnali), koja također teče južno od [[Himalaji|Himalaja]] kroz [[Nepal]]. [[Ghaghara]] (Karnali), sa svojim prosječnim godišnjim protokom od oko 2.991 m3/s, najveća je pritoka Gangesa po protoku. Nakon ušća [[Ghaghara]], Gangesu se s juga spaja 784&amp;nbsp;km duga rijeka [[Son]], koja doprinosi oko 1008 m3/s . Rijeka [[Gandaki]] duga 814&amp;nbsp;km, zatim rijeka Kosi duga 729&amp;nbsp;km, spajaju se sa sjevera koja teče iz [[Nepal]]a, doprinoseći oko 1.654 m3/s i 2.166 m3/s. Kosi je treća najveća pritoka Gangesa po protoku, nakon [[Ghaghara|Ghaghare]] (Karnali) i [[Yamuna|Yamune]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Kosi se uliva u Ganges kod Kursela u [[Biharu]].

Na putu između [[Allahabad]]a i [[Malde]], Zapadni Bengal, rijeka Ganges prolazi kroz gradove Chunar, Mirzapur, Varanasi, Ghazipur, Ara, Patna, Chapra, Hajipur, Mokama, Begusarai, Munger, Sahibganj, Rajmahal, Bhagalpur, Ballia, Buxar, Simarija, Sultanganj i Farakka. U Bhagalpuru, rijeka počinje da teče jug-jugoistok, a kod Farakke, počinje svoje trošenje grananjem svoje prve distribucije, 408&amp;nbsp;km dugačke Bhāgirathi-Hooghly, koja dalje postaje rijeka [[Hooghly]]. Neposredno prije granice s [[Bangladeš]]om, Farakka Barrage kontrolira tok Gangesa, preusmjeravajući dio vode u dovodni kanal povezan s Hooghlyjem u svrhu održavanja relativno čistom od mulja. Rijeka Hooghly nastaje ušćem rijeke Bhagirathi i rijeke Ajay u Katwi, a Hooghly ima nekoliko vlastitih pritoka. Najveća je rijeka Damodar, duga 625&amp;nbsp;km, sa slivom od 25.820 km2.&lt;ref&gt;Dhungel, Dwarika Nath; Pun, Santa B. (2009). ''[https://books.google.com/books?id=cgYwDW13ILoC&amp;pg=PA215 The Nepal-India Water Relationship: Challenges], str. 215''. Springer. Bibcode:[https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2009niwr.book.....D 2009niwr.book.....D]. ISBN 978-1402084027.&lt;/ref&gt; Rijeka Hooghly se ulijeva u [[Bengalski zaliv]] u blizini ostrva Sagar.&lt;ref&gt;Chakrabarti, Dilip K. (2001). &quot;'''4''' [https://books.google.com/books?id=OEZe-wAIiKIC The Archaeology of West Bengal: The Bhagirathi Mouth and the Midnapur Coast]&quot;. ''Archaeological Geography of the Ganga Plain: The Lower and the Middle Ganga, str. 126-27''. Permanent Black. ISBN 978-8178240169.&lt;/ref&gt; Između Malde i [[Bengalski zaliv|Bengalskog zaliva]], rijeka Hooghly prolazi kroz gradove [[Murshidabad]], [[Nabadwip]], [[Kolkata]] i [[Howrah]].

Nakon ulaska u [[Bangladeš]], glavni rukavac rijeke Ganges je poznat kao Padma. Padmi se pridružuje rijeka [[Jamuna (rijeka)|Jamuna]], najveća distribucija Brahmaputre. Dalje nizvodno, Padma se pridružuje rijeci Meghna, konvergentni tok riječnog sistema Surma-Meghna koji preuzima ime Meghne kada ulazi u estuar Meghna, koji se ulijeva u [[Bengalski zaliv]]. Ovdje čini 1430 x 3000&amp;nbsp;km Bengal Fan, najveći svjetski podmorski ventilator,&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Shanmugam, G. | title=Submarine fans: A critical retrospective (1950–2015) | year=2016 | journal= Journal of Palaeogeography | volume=5 | issue=2 | pages=110–184 | doi=10.1016/j.jop.2015.08.011 | bibcode=2016JPalG...5..110S | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; koji sam čini 10-20% globalnog zakopavanja organskog ugljika.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Galy, V. |author2=O. Beyssac |author3=C. France-Lanord |author4=T. Eglinton  | title=Recycling of graphite during erosion: A geological stabilization of carbon in the crust |url=https://archive.org/details/sim_science_2008-11-07_322_5903/page/942 | year=2008 | journal=Science | volume=322 | issue=5903 | pages=943–945 | doi=10.1126/science.1161408  | pmid=18988852 | bibcode=2008Sci...322..943G |s2cid=5426352 }}&lt;/ref&gt;

Delta Ganga, formirana uglavnom velikim tokovima rijeka Gang i Brahmaputra, sa sedimentima, najveća je delta na svijetu, na oko 64.000 km2.&lt;ref&gt;Parua, Pranab Kumar (2009), &quot;[https://books.google.com/books?id=yUc7Cus2a-MC '''14''' Necessity of Regional Co-operation]&quot;, ''The Ganga: water use in the Indian subcontinent'', Springer, str. 267–72, ISBN &lt;bdi&gt;978-904813102&lt;/bdi&gt;&lt;/ref&gt; Proteže se 400&amp;nbsp;km duž [[Bengalski zaliv|Bengalskog zaliva]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;Arnold, Guy (2000). ''[https://books.google.com/books?id=FarwCNdYdmoC&amp;pg=PA223 World Strategic Highways]'' (1st ed.). Fitzroy Dearborn. str. 223–27. doi:10.4324/9781315062204. ISBN 978-1579580988&lt;/ref&gt;

Samo rijeke [[Amazon]] i [[Kongo (rijeka)|Kongo]] imaju veći prosječni protok od kombinovanog toka Ganga, Brahmaputre i riječnog sistema Surma-Meghna.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; U punoj poplavi samo je [[Amazon]] veći.&lt;ref&gt;Elhance, Arun P. (1999). ''[https://books.google.com/books?id=uB0ZSZjTECsC Hydropolitics in the Third World: Conflict and Cooperation in International River Basins], str. 156-58''. United States Institute of Peace. ISBN 978-1878379900.&lt;/ref&gt;

== Geologija ==
[[Indijski potkontinent]] leži na vrhu [[Indijska ploča|Indijske tektonske ploče]], manje ploče unutar [[Indo-australijska ploča|Indo-australijske ploče]].{{sfn|Ali|Aitchison|2005}} Njegovi određujući geološki procesi započeli su prije sedamdeset i pet miliona godina, kada je, kao dio južnog superkontinenta [[Gondvana|Gondvane]], započeo skretanje prema sjeveroistoku – u trajanju od pedeset miliona godina – preko tada neformiranog [[Indijski okean|Indijskog okeana]].{{sfn|Ali|Aitchison|2005}} Naknadni sudar potkontinenta sa [[Evroazijska ploča|Evroazijskom pločom]] i subdukcija ispod nje doveli su do formiranja [[Himalaji|Himalaja]], najviših planinskih lanaca planete.{{sfn|Ali|Aitchison|2005}} U bivšem morskom dnu neposredno južno od Himalaja u nastajanju, kretanje ploča stvorilo je ogromno korito, koje, nakon što se postepeno punilo sedimentom koje nose [[Ind]] i njegove pritoke i Gang i njegove pritoke,&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dikshit|Schwartzberg|2007|p=7|Ref=dikshit}}&lt;/ref&gt; sada formira [[Indogangska ravnica|Indogangsku ravnicu]].&lt;ref&gt;{{cite journal
 |last        = Prakash
 |first       = B.
 |author2     = Sudhir Kumar
 |author3     = M. Someshwar Rao
 |author4     = S. C. Giri
 |title       = Holocene tectonic movements and stress field in the western Gangetic plains
 |journal     = Current Science
 |volume      = 
 |issue       = 
 |year        = 
 |pages       = 438–49
 |url         = http://www.ias.ac.in/currsci/aug252000/prakash.pdf
 |url-status     = dead
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20110504075319/http://www.ias.ac.in/currsci/aug252000/prakash.pdf
 |archive-date = 4. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

Indogangska ravnica je geološki poznata kao prednji bazen.&lt;ref name=&quot;Dmowska2003&quot;&gt;{{cite book|last=Dmowska|first=Renata|title=Advances in Geophysics|url=https://books.google.com/books?id=ikFcqh1u1Q0C&amp;pg=PA14|year=2003|publisher=Academic Press|isbn=978-0120188468|page=14}}&lt;/ref&gt;

== Protok vode ==
Protok vode rijeke Gang kod [[Farakka brana|brane Farakka]] (period od 01.01.1998. do 31.12.2023.):&lt;ref name=&quot;The Flood Observatory&quot;&gt;{{cite web|url=https://floodobservatory.colorado.edu/SiteDisplays/51.htm|title=The Flood Observatory|access-date=15. 2. 2024|archive-date=15. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240215134146/https://floodobservatory.colorado.edu/SiteDisplays/51.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
 ! rowspan=&quot;2&quot; |Godina
! colspan=&quot;3&quot; |Protok vode (m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s)
! rowspan=&quot;2&quot; |Godina
! colspan=&quot;3&quot; |Protok vode (m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s)
|-
!''Godišnji prosjek''
!Prosječni minimum
!Prosječni maksimum
!''Godišnji prosjek''
!Prosječni minimum
!Prosječni maksimum
|-
|1998.
|''21,200''
|11,260
|32,139
|2011.
|''8,315''
|4,942
|15,648
|-
|1999.
|''20,227''
|12,308
|27,275
|2012.
|''10,531''
|5,529
|16,404
|-
|2000.
|''18,953''
|11,558
|26,789
|2013.
|''14,350''
|8,559
|19,534
|-
|2001.
|''14,825''
|9,371
|19,872
|2014.
|''12,409''
|7,118
|17,682
|-
|2002.
|''10,495''
|5,636
|16,783
|2015.
|''12,104''
|7,256
|17,030
|-
|2003.
|''12,580''
|6,881
|19,516
|2016.
|''15,220''
|9,035
|23,490
|-
|2004.
|''9,735''
|5,468
|14,631
|2017.
|''11,919''
|6,856
|17,604
|-
|2005.
|''12,200''
|7,019
|18,397
|2018.
|''11,967''
|6,176
|18,805
|-
|2006.
|''11,522''
|7,741
|16,718
|2019.
|''14,923''
|7,079
|24,757
|-
|2007.
|''14,816''
|9,574
|20,325
|2020.
|''15,882''
|9,837
|23,491
|-
|2008.
|''16,183''
|9,968
|22,870
|2021.
|''17,818''
|9,543
|27,003
|-
|2009.
|''9,241''
|4,524
|13,282
|2022.
|''14,142''
|7,148
|22,569
|-
|2010.
|''7,148''
|3,343
|12,375
|2023.
|''9,417''
|1,645
|18,744
|-
| colspan=&quot;8&quot; |
|-
| colspan=&quot;5&quot; |'''''Prosjek''' (1. 1. 1998 do 31. 12. 2023.:''
|'''''13,389.3'''''
|''7,514.4''
|''20,143.6''
|}

== Navodnjavanje ==
Gang i sve njegove pritoke, posebno [[Jamuna]], korišćene su za navodnjavanje od davnina.[102][103][104] Brane i kanali su bili uobičajeni u Gangskoj ravnici do 4. stoljeća p. n. e.[105] Bazen Gang-Brahmaputra-Meghna ima ogroman hidroelektrični potencijal, od 200.000 do 250.000 megavata, od čega se skoro polovina lako može iskoristiti. Od 1999. Indija je iskoristila oko 12% hidroelektričnog potencijala Ganga i samo 1% ogromnog potencijala [[Brahmaputra|Brahmaputre]].[106]

=== Kanali ===
[[File:Headworks ganges canal haridwar1860.jpg|thumb|Glavni radovi na kanalu Gangesa u Haridwaru (1860). Fotografija [[Samuel Bourne]].]]
[[File:Solani Aquaduct Of Ganges Canal.jpg|thumb|left|300px|[[Solani akvadukt]] [[Gang kanal]]]]

Megasten, grčki etnograf koji je posjetio Indiju tokom 3. vijeka p. n. e, kada su [[Maurijsko Carstvo|Maurijci]] vladali Indijom, opisao je postojanje kanala u Gangetskoj ravnici. Kautilya (također poznat kao Chanakya), savjetnik Chandragupta Maurya, osnivača [[Maurijsko Carstvo|Maurijskog Carstva]], uključio je uništavanje brana i nasipa kao strategiju tokom rata.{{sfn|Hill|2008}} [[Firuz Šah Tughlak]] je izgradio mnogo kanala, od kojih je najduži, 240&amp;nbsp;km, izgrađen 1356. na rijeci [[Jamuna (rijeka)|Jamuna]]. Sada poznat kao Zapadni kanal Jamuna, propao je i obnavljan nekoliko puta. Mogulski car Shah Jahan izgradio je kanal za navodnjavanje na rijeci Jamuna početkom 17. stoljeća. Prestao se koristiti sve do 1830, kada je ponovo otvoren kao Istočni kanal Jamuna, pod britanskom kontrolom. Ponovno otvoreni kanal postao je model za kanal Gornji Ganges i sve naredne projekte kanala.{{sfn|Singh|2005|pp=69–79}}

Prvi britanski kanal u Indiji (koji nije imao indijske prethodnike) bio je kanal na Gangesu izgrađen između 1842. i 1854.&lt;ref name=&quot;stone2002-p16&quot;&gt;{{Harvnb|Stone|2002|p=16}}&lt;/ref&gt; Prvi je razmatran od strane pukovnika [[John Russell Colvin]]a 1836, ali isprva nije izazvao puno entuzijazma kod njegovog konačnog arhitekte Sir [[Proby Thomas Cautley|Proby Thomasa Cautleya]], koji se odbio ideju da prosiječe kanal kroz veliku nizinu kako bi stigao do sušnijeg planinskog odredišta. Međutim, nakon gladi u Agri 1837-38, tokom koje je administracija Istočnoindijske kompanije potrošila Rs. 2.300.000 na pomoć, ideja o kanalu postala je privlačnija Sudu direktora kompanije koji vodi računa o budžetu. Godine 1839, generalni guverner Indije, lord Okland, uz pristanak Suda, odobrio je Cautleyju sredstva za kompletan pregled zemljišnog dijela koji je pokrivao i omeđivao projektovani tok kanala. Upravni sud je, osim toga, znatno proširio obim projektovanog kanala, koji su, zbog težine i geografskog razmjera gladi, sada smatrali čitavom regijom Doab.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=_ce8FpJzR-4C&amp;pg=PA103|title=Uttar Pradesh General Knowledge|first=C. L.|last=Khanna|date=1. 9. 2010|publisher=Upkar Prakashan|isbn=9788174824080}}&lt;/ref&gt;

Međutim, pokazalo se da je entuzijazam kratko trajao. Aucklandov nasljednik na mjestu [[Generalni guverner Indije|generalnog guvernera]], lord [[Edward Law|Ellenborough]], izgledao je manje spreman za velike javne radove, te je za vrijeme svog mandata uskratio velika sredstva za projekat. Tek 1844, kada je imenovan novi generalni guverner, lord [[Henry Hardinge|Hardinge]], službeni entuzijazam i sredstva su se vratili projektu kanala Gangesa. Iako je ćorsokak koji je bio u međuvremenu naizgled uticao na Cautleyjevo zdravlje i zahtijevao od njega da se vrati u Britaniju 1845. na oporavak, njegov boravak u Evropi dao mu je priliku da proučava savremene hidraulične radove u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Italija|Italiji]]. U vrijeme njegovog povratka u Indiju na čelu je bilo još više ljudi koji su pružali podršku, kako u sjeverozapadnim provincijama, s [[James Thomason|Jamesom Thomasonom]] kao podguvernerom, tako i  [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]] s lordom [[James Broun-Ramsay|Dalhousiejem]] kao generalnim guvernerom. Izgradnja kanala, pod Cautleyjevim nadzorom, sada je u punom zamahu. Kanal dugačak 560&amp;nbsp;km, sa još 480&amp;nbsp;km grananja, na kraju se protegao između čela u Haridwaru, razdvajajući se na dva kraka ispod Aligarha, i svoja dva ušća u Jamunu glavnim stazom u Etawah i Gangesu u Cawnporeu. Kanal, koji je zahtijevao ukupne kapitalne troškove od 2,15 miliona funti, službeno je otvorio 1854. Lord Dalhousie.{{sfn|Prakash|1999|p=162}} Prema historičaru [[Ian Stone|Ianu Stoneu]]:

{{Citat|Bio je to najveći kanal ikada pokušan na svijetu, pet puta veći u svojoj dužini od svih glavnih linija za navodnjavanje [[Lombardija|Lombardije]] i Egipta zajedno, i duži za trećinu čak i od najvećeg američkog navigacijskog kanala, kanala Pennsylvania.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Izvori ==
{{refbegin|30em}}
* {{cite journal
 |last1        = Abraham
 |first1       = Wolf-Rainer
 |title        = Megacities as Sources for Pathogenic Bacteria in Rivers and Their Fate Downstream
 |url          = http://downloads.hindawi.com/journals/ijmicro/2011/798292.pdf
 |journal      = International Journal of Microbiology
 |volume       = 2011
 |doi          = 10.1155/2011/798292
 |pmid         = 20885968
 |pmc          = 2946570
 |issue        = 798292
 |pages        = 1–13
 |year         = 2011
 |doi-access   = free
 |access-date  = 14. 6. 2016
 |archive-date = 20. 1. 2022
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20220120074714/https://downloads.hindawi.com/journals/ijmicro/2011/798292.pdf
 |url-status   = live
}}
* {{cite journal
| last1       = Ali
| first1      = Jason R.
| first2      = Jonathan C.
| last2       = Aitchison
| title       = Greater India
| journal     = Earth-Science Reviews
| volume      = 72
| issue       = 3–4
| year        = 2005
| pages       = 169–88
| doi         = 10.1016/j.earscirev.2005.07.005
| bibcode      = 2005ESRv...72..169A
}}
* {{citation|last=Alley|first=Kelly D.|title=On the banks of the Gaṅgā: when wastewater meets a sacred river|url=https://books.google.com/books?id=gVOryDX8KdUC|year=2002|publisher=University of Michigan Press|isbn=978-0472068081}}
* {{citation|last=Alter|first=Stephen|title=Sacred waters: a pilgrimage up the Ganges River to the source of Hindu culture|url=https://books.google.com/books?id=qb9yQgAACAAJ|year=2001|publisher=Harcourt|isbn=978-0151005857|access-date=15. 11. 2015|archive-date=24. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230324113652/https://books.google.com/books?id=qb9yQgAACAAJ|url-status=live}}
* {{cite book| last1=Arnold| first1=Guy| author1-link=Guy Arnold| title=World Strategic Highways| url=https://books.google.com/books?id=FarwCNdYdmoC&amp;pg=PA223| date=2000| edition=1st| publisher=Fitzroy Dearborn| isbn=978-1579580988| pages=223–27| doi=10.4324/9781315062204}}
* {{cite conference
 |first1     = L.
 |last1      = Berga
 |title      = Dams and Reservoirs, Societies and Environment in the 21st Century
 |conference = Proceedings of the International Symposium on Dams in the Societies of the 21st Century, 22nd International Congress on Large Dams (ICOLD)
 |location   = Barcelona, Spain
 |date       = 2006
 |url        = https://books.google.com/books?id=T01W4Jbe1q8C&amp;pg=PA1304
 |publisher  = Taylor &amp; Francis
 |isbn       = 978-0415404235
}}
* {{Citation|last=Bharati|first=Radha Kant|title=Interlinking of Indian rivers|publisher=Lotus|year=2006|isbn=978-8183820417}}
* {{citation|last=Blurton|first=T. Richard|title=Hindu art|url=https://books.google.com/books?id=xJ-lzU_nj_MC|year=1993|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0674391895|access-date=15. 11. 2015|archive-date=15. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230115090452/https://books.google.com/books?id=xJ-lzU_nj_MC|url-status=live}}
* {{cite journal
| title      = Geopolitics, water and development in South Asia: cooperative development in the Ganges–Brahmaputra delta
| first1     = Stephen
| last1      = Brichieri-Colombi
| first2     = Robert W.
| last2      = Bradnock
| journal    = The Geographical Journal
| date       = 2003
| volume     = 169
| issue      = 1
| pages      = 43–64
| doi        = 10.1111/1475-4959.t01-1-00002
| bibcode = 2003GeogJ.169...43B
}}
* {{cite journal
| title      = The seismic hazard at Tehri dam
| first1     = James N.
| last1      = Brune
| journal    = Tectonophysics
| date       = 1993
| volume     = 218
| issue      = 1–3
| pages      = 281–86
| doi        = 10.1016/0040-1951(93)90274-N
| bibcode     = 1993Tectp.218..281B
}}
* {{Citation|last1=Caso|first1=Frank|last2=Wolf|first2=Aaron T.|title=Freshwater Supply Global Issues|publisher=Infobase| date= 2010|isbn=978-0816078264}}
* {{cite book| last1=Chakrabarti| first1=Dilip K.| title=Archaeological Geography of the Ganga Plain: The Lower and the Middle Ganga| chapter='''4''' The Archaeology of West Bengal: The Bhagirathi Mouth and the Midnapur Coast| chapter-url=https://books.google.com/books?id=OEZe-wAIiKIC| date=2001| publisher=Permanent Black| isbn=978-8178240169}}
* {{citation|last=Darian|first=Steven G.|title=The Ganges in myth and history|url=https://books.google.com/books?id=0obUy_W9NREC|year=2001|publisher=Motilal Banarsidass|isbn=978-8120817579}}
* {{cite book|last1=Dhungel|first1=Dwarika Nath|last2=Pun|first2=Santa B.|title=The Nepal-India Water Relationship: Challenges|url=https://books.google.com/books?id=cgYwDW13ILoC&amp;pg=PA215|year=2009|publisher=Springer|isbn=978-1402084027|bibcode=2009niwr.book.....D}}
* {{Citation|last= Dikshit|first= K.R.|author2= Joseph E. Schwartzberg|title= Encyclopædia Britannica|year= 2007|pages= 1–29|chapter= India: The Land|chapter-url= https://www.britannica.com/EBchecked/topic/285248/India|ref= dikshit|author-link2= Joseph E. Schwartzberg|access-date= 21. 6. 2022|archive-date= 8. 5. 2015|archive-url= https://web.archive.org/web/20150508084916/https://www.britannica.com/EBchecked/topic/285248/India|url-status= live}}
* {{Cite journal|last=Dudgeon|first=David|title=River Rehabilitation for Conservation of Fish Biodiversity in Monsoonal Asia|journal=Ecology and Society|volume=10|issue=2:15|year=2005|url=http://hub.hku.hk/bitstream/10722/44701/1/121745.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813003131/http://hub.hku.hk/bitstream/10722/44701/1/121745.pdf|archive-date=13. 8. 2016|url-status=live|doi=10.5751/ES-01469-100215|doi-access=free}}
* {{citation|last=Eck|first=Diana L.|author-link=Diana Eck|title=Banaras, city of light|url=https://books.google.com/books?id=J57C4d8Bv6UC|year=1982|publisher=Columbia University|isbn=978-0231114479|access-date=15. 11. 2015|archive-date=4. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230404134459/https://books.google.com/books?id=J57C4d8Bv6UC|url-status=live}}
* {{Citation|last=Eck|first=Diana| author-link=Diana Eck| chapter= Gangā: The Goddess Ganges in Hindu Sacred Geography|pages=137–53|editor1-last=Hawley|editor1-first=John Stratton|editor2-last=Wulff|editor2-first=Donna Marie|title=Devī: Goddesses of India|year=1998|publisher=University of California / Motilal Banarasidass| isbn=978-8120814912}}
* {{cite book| last1=Elhance| first1=Arun P.| title=Hydropolitics in the Third World: Conflict and Cooperation in International River Basins| url=https://books.google.com/books?id=uB0ZSZjTECsC| date=1999| publisher=United States Institute of Peace| isbn=978-1878379900}}
* {{Citation|last=Gardner|first=Gary|chapter=Engaging Religion in the Quest for a Sustainable World|pages=152–76|title=State of the World: 2003|edition=Special 20th anniversary|editor-last=Bright|editor-first=Chris|publisher=Norton|isbn=978-0393323863|display-editors=etal|date=2003|chapter-url-access=registration|chapter-url=https://archive.org/details/stateofworld200300gard_0}}
* {{cite book| last1=Ghosh| first1=A.| title=An Encyclopaedia of Indian Archaeology| date=1990| url=https://books.google.com/books?id=law3AAAAIAAJ&amp;pg=PA334| publisher=Brill| isbn=978-9004092648| page=334}}
* {{cite book|last=Gupta|first=Avijit|title=Large rivers: geomorphology and management|url=https://books.google.com/books?id=gXgyHLT_hwIC&amp;pg=PA347|year=2007|publisher=Wiley|isbn=978-0-470-84987-3}}
* {{Citation|last=Haberman|first=David L.| title=River of Love in an Age of Pollution: The Yamuna River of Northern India|publisher=University of California|year=2006|isbn=978-0520247901 }}
* {{cite book
 |title       = South Asia: an environmental history
 |first1      = Christopher V.
 |last1       = Hill
 |page        = 32
 |chapter-url = https://books.google.com/books?id=f9D4Ob1YcJgC&amp;pg=PA32
 |chapter     = '''3''' The Mauryan Empire and the Classical Age – Irrigation in Early India
 |isbn        = 978-1851099252
 |year        = 2008
 |publisher   = Abc-Clio
}}
* {{citation|last=Hillary|first=Sir Edmund|title=From the ocean to the sky|url=https://books.google.com/books?id=ipe5VGHlmlkC|year=1980|publisher=Ulverscroft|isbn=978-0708905876}}
* {{cite book
 |last1     = Jain
 |first1    = Sharad K.
 |last2     = Agarwal
 |first2    = Pushpendra K.
 |last3     = Singh
 |first3    = Vijay P.
 |title     = Hydrology and water resources of India
 |url       = https://books.google.com/books?id=ZKs1gBhJSWIC
 |date      = 2007
 |publisher = Springer
 |isbn      = 978-1402051791
 |bibcode   = 2007hwri.book.....J
}}
* {{cite book
| first1      = C. R.
| last1       = Krishna Murti
| others      = Gaṅgā Pariyojanā Nideśālaya; India Environment Research Committee
| title       = The Ganga, a scientific study
| date        = 1991
| publisher   = Northern Book Centre
| isbn        = 978-8172110215
| oclc       = 853267663
}}
* {{cite journal
 |last1=Kumar
 |first1=Rakesh
 |last2=Singh
 |first2=R. D.
 |last3=Sharma
 |first3=K. D.
 |title=Water Resources of India
 |journal=Current Science
 |volume=89
 |issue=5
 |pages=794–811
 |date=10. 9. 2005
 |url=http://www.currentscience.ac.in/Downloads/article_id_089_05_0794_0811_0.pdf
 |access-date=13. 10. 2013
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131014175241/http://www.currentscience.ac.in/Downloads/article_id_089_05_0794_0811_0.pdf
 |archive-date=14. 10. 2013
 |url-status=live
 }}
* {{citation|author1=Los Angeles County Museum of Art|last2=Pal|first2=Pratapaditya|title=Indian Sculpture: 700–1800|url=https://books.google.com/books?id=-fvKVDxcJoUC|year=1988|publisher=University of California Press|isbn=978-0520064775}}
* {{citation|last=Maclean|first=Kama|title=Pilgrimage and power: the Kumbh Mela in Allahabad, 1765–1954|url=https://books.google.com/books?id=MALacgnsroMC|year=2008|publisher=Oxford University Press US|isbn=978-0195338942|access-date=15. 11. 2015|archive-date=5. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230405133233/https://books.google.com/books?id=MALacgnsroMC|url-status=live}}
* {{citation|last1=Markandya|first1=Anil|last2=Murty|first2=Maddipati Narasimha|title=Cleaning-up the Ganges: a cost-benefit analysis of the Ganga Action Plan|url=https://books.google.com/books?id=MefsAAAAMAAJ|year=2000|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0195649451}}
* {{cite book| first1=M. Monirul Qader| last1= Mirza|title=The Ganges water diversion: environmental effects and implications| volume= 49| date=2004| location=Dordecht| publisher=Springer| isbn=978-9048166657| pages=1–6| doi=10.1007/978-1-4020-2792-5| series= Water Science and Technology Library| oclc= 853267663}}
* {{citation|last=Newby|first=Eric|title=Slowly down the Ganges|url=https://books.google.com/books?id=S4sBAAAACAAJ|year=1998|publisher=Lonely Planet|isbn=978-0864426314}}
* {{citation|last=Pal|first=Pratapaditya|title=Divine images, human visions: the Max Tanenbaum collection of South Asian and Himalayan art in the National Gallery of Canada|url=https://books.google.com/books?id=PMUp4nxAqwwC|year=1997|publisher=National Gallery of Canada|isbn=978-1896209050}}
* {{citation| last1=Parua| first1=Pranab Kumar| title=The Ganga: water use in the Indian subcontinent| chapter='''14''' Necessity of Regional Co-operation| pages=267–72| chapter-url=https://books.google.com/books?id=yUc7Cus2a-MC| date=2009| publisher=Springer| isbn=978-9048131020}}
* {{cite book
 |first1             = Gyan
 |last1              = Prakash
 |title              = Another Reason: Science and the Imagination of Modern India
 |chapter-url        = https://archive.org/details/anotherreasonsci0000prak
 |chapter-url-access = registration
 |chapter            = '''6''' Technologies of Government
 |isbn               = 978-0691004532
 |date               = 1999
 |publisher          = Princeton University Press
 |url-access         = registration
 |url                = https://archive.org/details/anotherreasonsci0000prak
}}
* {{Citation|last=Puttick|first=Elizabeth|chapter=Mother Ganges, India's Sacred River|year = 2008|title=The Healing Power of Water|editor1-last=Emoto|editor1-first=Masaru| editor1-link=Masaru Emoto| publisher=Hay House|pages=241–52|isbn=978-1401908775}}
* {{citation|last=Rahaman|first=M.M.|year=2009|url=http://www.iwaponline.com/wp/01102/wp011020168.htm|title=Integrated Ganges Basin Management: conflicts and hope for regional development|journal=Water Policy|volume=11|issue=2|pages=168–90|doi=10.2166/wp.2009.012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927060952/http://www.iwaponline.com/wp/01102/wp011020168.htm|archive-date=27. 9. 2011}}
* {{citation|last=Rahaman|first=M.M.|year=2009|title=Principles of transboundary water resources management and Ganges Treaties: An Analysis|journal=International Journal of Water Resources Development|volume=25|issue=1|pages=159–73|doi=10.1080/07900620802517574|bibcode=2009IJWRD..25..159R |s2cid=155016224}}
* {{Cite book
 |url       = https://books.google.com/books?id=JI65-MygMm0C&amp;q=Kumbh+Mela&amp;pg=PA165
 |title     = The Basis of Civilization: Water Science?
 |series    = IAHS publication no. 286
 |publisher = International Association of Hydrological Sciences, IAHS International Commission on Water Resources Systems
 |location  = Wallingford, Oxfordshire, UK
 |page      = 165
 |isbn      = 978-1901502572
 |date      = 2004
 |first1    = John C.
 |last1     = Rodda
 |first2    = Lucio
 |last2     = Ubertini
}}
* {{cite journal|vauthors=Sack DA, Sack RB, Nair GB, Siddique AK|title=Cholera |url=https://archive.org/details/sim_the-lancet_2004-01-17_363_9404/page/222|journal=Lancet |volume=363 |issue=9404 |pages=223–33 |year=2004 |pmid=14738797 |doi=10.1016/S0140-6736(03)15328-7 |s2cid=208793200}}
* {{cite book|last1=Salman|first1=Salman M. A.|last2=Uprety|first2=Kishor|title=Conflict and Cooperation on South Asia's International Rivers: A Legal Perspective|publisher=Kluwer Law International|location=London, The Hague, New York|year=2002|isbn=978-0821353523|url=https://books.google.com/books?id=8GEr4fyDbqgC}} {{cite web |title=Alternate copy |url=https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/15171/multi0page.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y |access-date=27. 4. 2011 |archive-date=7. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220407170309/https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/15171/multi0page.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y |url-status=live }}
* {{cite journal
 |title   = Periphytonic diversity in Bhagirathi:Preimpoundment study of Tehri dam reservoir
 |first1  = Ramesh C.
 |last1   = Sharma
 |first2  = Manju
 |last2   = Bahuguna
 |first3  = Punam
 |last3   = Chauhan
 |journal = Journal of Environmental Science and Engineering
 |date    = 2008
 |volume  = 50
 |issue   = 4
 |pages   = 255–62
 |url     = https://www.researchgate.net/publication/26758173
 |pmid    = 19697759
}}
* {{cite book|last=Sheth|first=Jagdish N.|title=Chindia Rising|url=https://archive.org/details/chindiarisinghow0000shet|publisher = Tata McGraw-Hill|year = 2008|isbn=978-0070657083}}
* {{cite journal|last1=Singh|first1=Munendra|last2=Singh|first2=Amit K.|title=Bibliography of Environmental Studies in Natural Characteristics and Anthropogenic Influences on the Ganga River|journal=Environ Monit Assess |year=2007 |volume=129|issue=1–3|pages=421–32|doi=10.1007/s10661-006-9374-7|pmid=17072555|bibcode=2007EMnAs.129..421S |s2cid=39845300}}
* {{cite book| last1=Singh| first1=Nirmal T.| title=Irrigation and soil salinity in the Indian subcontinent: past and present| url=https://books.google.com/books?id=a4RCXuoMotAC&amp;pg=PA69| date=2005| publisher=Lehigh University| location=Bethlehem, PA| isbn=978-0934223782}}
* {{citation|last=Stone|first=Ian|title=Canal Irrigation in British India: Perspectives on Technological Change in a Peasant Economy|url=https://books.google.com/books?id=7WLUWxIcyogC|year=2002|publisher=CUP|isbn=978-0521526630}}
* {{cite book|last=Suvedī|first=Sūryaprasāda|title=International watercourses law for the 21st century: the case of the river Ganges basin|url=https://books.google.com/books?id=Vn4OSPZXo3QC|date=2005|publisher=Ashgate|isbn=978-0754645276}}
* {{cite journal | title=The Image of the Barbarian in Early India| url=https://archive.org/details/sim_comparative-studies-in-society-and-history_1971-10_13_4/page/408| first1=Romila| last1= Thapar| journal=Comparative Studies in Society and History|date=oktobar 1971| volume=13|issue=4|pages=408–36|jstor=178208| doi=10.1017/s0010417500006393| s2cid=143480731}}
* {{Citation|last=Tiwari|first=R. C.|chapter=Environmental Scenario in India|title=Explorations in Applied Geography|editor-last=Dutt|editor-first=Ashok K.|publisher=PHI Learning|isbn=978-8120333840|year=2008}}
* {{citation|last=Wangu|first=Madhu Bazaz|title=Images of Indian goddesses: myths, meanings, and models|url=https://books.google.com/books?id=k8y-vKtqCmIC|year=2003|publisher=Abhinav Publications|isbn=978-8170174165}}
* {{cite journal
| title    = From the Mediterranean to the Indian Ocean: Medieval History in Geographic Perspective
| url    = https://archive.org/details/sim_comparative-studies-in-society-and-history_2002-07_44_3/page/416
| first1   = André
| last1    = Wink
| journal  = Comparative Studies in Society and History
| date     = 2002
| volume   = 44
| issue    = 3
| pages     = 416–45
| jstor    = 3879375
| doi=10.1017/s001041750200021x
| s2cid = 144649820
}}
{{refend}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin|30em}} 
* [[Christopher de Bellaigue]], &quot;The River&quot; (the Ganges; review of [[Sunil Amrith]], ''Unruly Waters: How Rains, Rivers, Coasts, and Seas Have Shaped Asia's History''; [[Sudipta Sen]], ''Ganges: The Many Pasts of an Indian River''; and Victor Mallet, ''River of Life, River of Death: The Ganges and India's Future''), ''[[The New York Review of Books]]'', vol. LXVI, no. 15 (10 October 2019), pp.&amp;nbsp;34–36. &quot;[I]n 1951 the average Indian [inhabitant of India] had access annually to 5,200 cubic meters of water. The figure today is 1,400&amp;nbsp;... and will probably fall below 1,000 cubic meters – the [[UN]]'s definition of '[[water scarcity]]' – at some point in the next few decades. Compounding the problem of lower summer rainfall&amp;nbsp;... India's [[water table]] is in freefall [due] to an increase in the number of [[tube well]]s&amp;nbsp;... Other contributors to India's seasonal dearth of water are [[canal]] leaks [and] the continued sowing of thirsty crops&quot; (p.&amp;nbsp;35.)
* {{cite book|last=Berwick|first=Dennison|title=A Walk Along the Ganges|publisher=Dennison Berwick|isbn=978-0713719680|title-link=A Walk Along the Ganges|year=1987}}
* {{cite book|last=Cautley|first= Proby Thomas|author-link=Proby Thomas Cautley|title=Ganges canal. A disquisition on the heads of the Ganges of Jumna canals, North-western Provinces |url=https://archive.org/stream/gangescanaladis01cautgoog#page/n7/mode/1up|year=1864|publisher=London, Printed for Private circulation}}
* {{cite book|last=Fraser|first=James Baillie|author-link=James Baillie Fraser|title=Journal of a tour through part of the snowy range of the Himala Mountains, and to the sources of the rivers Jumna and Ganges|url=https://archive.org/stream/journaloftourthr00fras#page/n3/mode/2up|year=1820|publisher=Rodwell and Martin, London}}
* {{cite book|last=Hamilton|first=Francis|title=An account of the fishes found in the river Ganges and its branches |url=https://archive.org/stream/accountoffishesf00hami#page/n7/mode/2up|year=1822|publisher=A. Constable and company, Edinburgh}}
* {{cite book |title=Ganges: The Many Pasts of an Indian River |url=https://archive.org/details/gangesmanypastso0000sens |year=2018 |first=Sudipta |last=Sen |publisher=Yale University Press |isbn=978-0300119169}}
* {{cite journal|last=Singh|first=Indra Bir|title=Geological Evolution of the Ganga Plain|journal=Journal of the Palaeontological Society of India|volume=41|year=1996|pages=99–137}}
* Tandon, S.K., and R. Sinha. The Ganga River: A Summary View of a Large River System of the Indian Sub-Continent, in Sen Singh, Dhruv (Ed.), The Indian Rivers: Scientific and Socio-Economic Aspects. Singapore: Springer Nature, 2018, pp.&amp;nbsp;61–74. ISBN 978-981-10-2983-7
{{refend}}

{{stub-geog}}

{{Commonscat|Ganges River}}

[[Kategorija:Rijeke u Indiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Bangladešu]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]</text>
      <sha1>c7totfdrskj5xvojiok9es6xnr08191</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Acre (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>109831</id>
    <revision>
      <id>3839171</id>
      <parentid>3713775</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:10:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1966" sha1="plzk2bob4dd5d4yr9a9kc7313hfdf1j" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Acre
| slika                      = Acrerivermap.png
| opis                       = Acre
| dužina                     = 1.190 km
| nadmorska visina izvora    = 
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| izvor                      = 
| ušće                       = 	Purus
| pritoke                    = 
| države kroz koje protiče   = [[Bolivija]], [[Brazil]] i [[Peru]]
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = Atlantski
| plovna                     = 
}}

'''Acre''' (na iñapari jeziku: '''Aquiry'''; ([[Portugalski jezik|por.]]: '''Rio Acre''') je [[rijeka]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://www.britannica.com/place/Acre-River|title = Acre River {{!}} river, Brazil|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 17. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; pritoka rijeke [[rijeka Purus|Purus]], koja izvire u [[Peru]]u, čini dio međunarodne granice [[Bolivija|Bolivije]] i [[Brazil]]a, te se u Brazilu ulijeva u rijeku Purus. Rijeka je plovna od svoga ušća do ušća rijeke [[Xapuri (rijeka)|Xapuri]], nekih 480&amp;nbsp;km, a tokom kišne sezone (od januara do maja) i dalje.

Acre je tokom XIX vijeka bila važan prometni pravac za izvoz [[kaučuk]]a, [[Sirovina|sirovine]] za dobijanje gume, iz okolnih [[šuma]] kaučukovca, što je bilo i predmet graničnog sukoba Bolivije i Brazila pred kraj XIX vijeka, sve do sporazuma potpisanog 1903.g.

== Reference ==
{{Refspisak|}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.transportes.gov.br/bit/hidro/detrioacre.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929105010/http://www.transportes.gov.br/bit/hidro/detrioacre.htm |date=29. 9. 2007 }} (portugalski)
* https://web.archive.org/web/20070312184657/http://rodrigofneves.spaces.live.com/ 
{{Commonscat|Rio Acre}}

[[Kategorija:Rijeke u Brazilu]]
[[Kategorija:Rijeke u Boliviji]]
[[Kategorija:Rijeke u Peruu]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>plzk2bob4dd5d4yr9a9kc7313hfdf1j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839223</id>
      <parentid>3839171</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:49:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839223</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2017" sha1="rzw5qjfq45d26cfo7d36h54558nvhh3" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Acre
| slika                      = Acrerivermap.png
| opis                       = Acre
| dužina                     = 1.190 km
| nadmorska visina izvora    = 
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| izvor                      = 
| ušće                       = 	Purus
| pritoke                    = 
| države kroz koje protiče   = [[Bolivija]], [[Brazil]] i [[Peru]]
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = Atlantski
| plovna                     = 
}}

'''Acre''' (na iñapari jeziku: '''Aquiry'''; ([[Portugalski jezik|por.]]: '''Rio Acre''') je [[rijeka]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://www.britannica.com/place/Acre-River|title = Acre River {{!}} river, Brazil|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 17. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; pritoka rijeke [[rijeka Purus|Purus]], koja izvire u [[Peru]]u, čini dio međunarodne granice [[Bolivija|Bolivije]] i [[Brazil]]a, te se u Brazilu ulijeva u rijeku Purus. Rijeka je plovna od svoga ušća do ušća rijeke [[Xapuri (rijeka)|Xapuri]], nekih 480&amp;nbsp;km, a tokom kišne sezone (od januara do maja) i dalje.

Acre je tokom XIX vijeka bila važan prometni pravac za izvoz [[kaučuk]]a, [[Sirovina|sirovine]] za dobijanje gume, iz okolnih [[šuma]] kaučukovca, što je bilo i predmet graničnog sukoba Bolivije i Brazila pred kraj XIX vijeka, sve do sporazuma potpisanog 1903.g.

== Reference ==
{{Refspisak|}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.transportes.gov.br/bit/hidro/detrioacre.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929105010/http://www.transportes.gov.br/bit/hidro/detrioacre.htm |date=29. 9. 2007 }} (portugalski)
* https://web.archive.org/web/20070312184657/http://rodrigofneves.spaces.live.com/ 
{{Commonscat|Rio Acre}}

[[Kategorija:Rijeke u Brazilu]]
[[Kategorija:Rijeke u Boliviji]]
[[Kategorija:Rijeke u Peruu]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]]</text>
      <sha1>rzw5qjfq45d26cfo7d36h54558nvhh3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tamiš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137643</id>
    <revision>
      <id>3839056</id>
      <parentid>3711199</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:15:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Dunava]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839056</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4677" sha1="ss4nmrhq89iz1nbsglcaqg5j0r0hwno" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Geokutija|Rijeka
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   =Tamiš
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =Pancevo_Tamis.JPG
| opis_slike            =Rijeka Tamiš
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                =
| zastava_države        =
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = 
&lt;!-- *** Nešto što pripada ovaj dio *** --&gt;
| matični               =
| grad                  =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        =
| pritoke_lijevo1       =
| pritoke_desno         =
| pritoke_desno1        =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 =
| izvor_položaj         = | izvor_regija = | izvor_država =
| izvor_visina          =
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor1                =
| izvor1_položaj        = | izvor1_regija  = | izvor1_država  =
| izvor1_visina         =
| source1_lat_d         = | source1_lat_m = | source1_lat_s = | source1_lat_NS =
| source1_long_d        = | source1_long_m = | source1_long_s = | source1_long_EW =
| izvor_sliv            =
| izvor_sliv_lokacija   = | izvor_sliv_regija = | izvor_sliv_država =
| izvor_sliv_visina     =
| source_confluence_lat_d = | source_confluence_lat_m = | source_confluence_lat_s = | source_confluence_lat_NS =
| source_confluence_long_d = | source_confluence_long_m = | source_confluence_long_s = | source_confluence_long_EW =
| ušće                  =
| ušće_položaj          = | ušće_regija = | ušće_država =
| ušće_visina           =
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            =
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 =
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = 
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}

'''Tamiš''' je rijeka koja izvire u sjevernim dijelovima rumunskih [[Karpati|Karpata]], u dijelu pod nazivom Cernei planine.

Prolazi kroz cijeli [[Banat]], a [[ušće]] mu je kod [[Pančevo|Pančeva]], gdje se ulijeva u [[Dunav]].

Ukupna dužina Tamiša iznosi 359&amp;nbsp;km. U [[Rumunija|rumunskom]] dijelu se nalazi 241&amp;nbsp;km, a u [[srbija]]nskom 118&amp;nbsp;km.

Još u antičkim, rimskim, vremenima spominje se ime Tamiša kao ''Tibiscus'' i ''Tibisis''.

Drenažni dio Tamiša obuhvata površinu od 13.085&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, od toga u Rumuniji 8.085&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a u Vojvodini (Srbija) 5.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Pošto se ulijeva u Dunav, Tamiš pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]].

Ulaskom u Banat Tamiš postaje spora, ravničarska rijeka, koja je tek u posljednjih 60&amp;nbsp;km plovna. Najvažnija luka na Tamišu se nalazi u Pančevu, dok uzvodno postoje mnogi ribnjaci, a najveći su u Banatskom Despotovcu, Uzdinu, Sakulama i Slatini.

== Pritoke == 
Tamiš ima veliki broj malih pritoka. Najveći broj ih je u Rumuniji: Raul Rece, Slatina, Valea Mare, Rugiu, Paraul Lung, Armeniş, Sebeş, Bistra reka, Şurgani, Timişana, Pogăniş, Timişul Mort i Vena Mare. Na svom putu kroz Vojvodinu Tamiš ima samo jednu jedinu pritoku, a to je [[Brzava]].

== Vanjski linkovi ==
=== Karte ===
* Harta judeţului Timiş [http://www.harta-turistica.ro/map.php?ID=39&amp;harta=Judetul%20Timis]
* Harta Munţii Poiana Rusca [http://harti.mielu.ro/poiana_rusca.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100312060113/http://harti.mielu.ro/poiana_rusca.html |date=12. 3. 2010 }}
* Harta Munţii Ţarcu/Muntele Mic [http://harti.mielu.ro/tarcu_mic.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100328104011/http://harti.mielu.ro/tarcu_mic.html |date=28. 3. 2010 }}
* Harta Judeţului Caraş-Severin [http://www.harta-turistica.ro/map.php?ID=29&amp;harta=Judetul%20Caras%20Severin]

{{Commonscat}}
{{Dunav}}

[[Kategorija:Rijeke u Rumuniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]</text>
      <sha1>ss4nmrhq89iz1nbsglcaqg5j0r0hwno</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839069</id>
      <parentid>3839056</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:34:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4721" sha1="5oeencb50bjzmdf1gskvhdufyequ5u9" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Geokutija|Rijeka
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   =Tamiš
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =Pancevo_Tamis.JPG
| opis_slike            =Rijeka Tamiš
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                =
| zastava_države        =
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = 
&lt;!-- *** Nešto što pripada ovaj dio *** --&gt;
| matični               =
| grad                  =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        =
| pritoke_lijevo1       =
| pritoke_desno         =
| pritoke_desno1        =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 =
| izvor_položaj         = | izvor_regija = | izvor_država =
| izvor_visina          =
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor1                =
| izvor1_položaj        = | izvor1_regija  = | izvor1_država  =
| izvor1_visina         =
| source1_lat_d         = | source1_lat_m = | source1_lat_s = | source1_lat_NS =
| source1_long_d        = | source1_long_m = | source1_long_s = | source1_long_EW =
| izvor_sliv            =
| izvor_sliv_lokacija   = | izvor_sliv_regija = | izvor_sliv_država =
| izvor_sliv_visina     =
| source_confluence_lat_d = | source_confluence_lat_m = | source_confluence_lat_s = | source_confluence_lat_NS =
| source_confluence_long_d = | source_confluence_long_m = | source_confluence_long_s = | source_confluence_long_EW =
| ušće                  =
| ušće_položaj          = | ušće_regija = | ušće_država =
| ušće_visina           =
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            =
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 =
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = 
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}

'''Tamiš''' je rijeka koja izvire u sjevernim dijelovima rumunskih [[Karpati|Karpata]], u dijelu pod nazivom Cernei planine.

Prolazi kroz cijeli [[Banat]], a [[ušće]] mu je kod [[Pančevo|Pančeva]], gdje se ulijeva u [[Dunav]].

Ukupna dužina Tamiša iznosi 359&amp;nbsp;km. U [[Rumunija|rumunskom]] dijelu se nalazi 241&amp;nbsp;km, a u [[srbija]]nskom 118&amp;nbsp;km.

Još u antičkim, rimskim, vremenima spominje se ime Tamiša kao ''Tibiscus'' i ''Tibisis''.

Drenažni dio Tamiša obuhvata površinu od 13.085&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, od toga u Rumuniji 8.085&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a u Vojvodini (Srbija) 5.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Pošto se ulijeva u Dunav, Tamiš pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]].

Ulaskom u Banat Tamiš postaje spora, ravničarska rijeka, koja je tek u posljednjih 60&amp;nbsp;km plovna. Najvažnija luka na Tamišu se nalazi u Pančevu, dok uzvodno postoje mnogi ribnjaci, a najveći su u Banatskom Despotovcu, Uzdinu, Sakulama i Slatini.

== Pritoke == 
Tamiš ima veliki broj malih pritoka. Najveći broj ih je u Rumuniji: Raul Rece, Slatina, Valea Mare, Rugiu, Paraul Lung, Armeniş, Sebeş, Bistra reka, Şurgani, Timişana, Pogăniş, Timişul Mort i Vena Mare. Na svom putu kroz Vojvodinu Tamiš ima samo jednu jedinu pritoku, a to je [[Brzava]].

== Vanjski linkovi ==
=== Karte ===
* Harta judeţului Timiş [http://www.harta-turistica.ro/map.php?ID=39&amp;harta=Judetul%20Timis]
* Harta Munţii Poiana Rusca [http://harti.mielu.ro/poiana_rusca.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100312060113/http://harti.mielu.ro/poiana_rusca.html |date=12. 3. 2010 }}
* Harta Munţii Ţarcu/Muntele Mic [http://harti.mielu.ro/tarcu_mic.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100328104011/http://harti.mielu.ro/tarcu_mic.html |date=28. 3. 2010 }}
* Harta Judeţului Caraş-Severin [http://www.harta-turistica.ro/map.php?ID=29&amp;harta=Judetul%20Caras%20Severin]

{{Commonscat}}
{{Dunav}}

[[Kategorija:Rijeke u Rumuniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>5oeencb50bjzmdf1gskvhdufyequ5u9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak rijeka u Maroku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141907</id>
    <revision>
      <id>3839274</id>
      <parentid>3618800</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:44:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* T */</comment>
      <origin>3839274</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1464" sha1="7e6yfoiviamk38ggz07vvtn8bausc5p" xml:space="preserve">Ovo je lista rijeka u [[Maroko|Maroku]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/figure/Map-of-Morocco-with-its-main-rivers_fig3_329366035|title=Rivers in Morocco as of 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.minube.net/tag/rivers-morocco-p130|title=Rivers in Morocco|website=Minube|language=en-US|access-date=2024-05-29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.worldatlas.com/articles/longest-rivers-in-morocco.html|title=Longest Rivers In Morocco|date=2017-04-25|website=WorldAtlas|language=en-US|access-date=2024-05-29}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Draa_River.jpg|Rijeka Draa je najduža u Maroku|mini]] 

{{compactTOC2}}

== A ==
[[El-Abid]] -[[Azul (rijeka)|Azul]]

== B ==
[[Baht]] - [[Bou Regreg]]

== D ==
[[Dadès (rijeka)|Dadès]] - [[Draa]]

== I ==
[[Imini]] - [[Inaouen]]

== L ==
[[Lakhdar]]

== M ==
[[Moulouya]]

== O ==
[[Ouarzazate]] - [[Oued Ksob]] - [[Oued Fès]] - [[Oued Makhazen]] - [[Oued Laou]] - [[Oued Sous]] - [[Oued Tamri]] - [[Ouergha]] - [[Oum Er-Rbia]] - [[Ourika]] - [[Oued el Abid]]

== S ==
[[Sebou]]

== T ==
[[Tensift]] - [[Tessaoute]] - [[Todra]]

== Z ==
[[Ziz]]
{{Commonscat|Rivers of Morocco}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* https://maps.lib.utexas.edu/maps/ams/africa/txu-oclc-6589746-sheet1-4th-ed.jpg
* https://www.researchgate.net/figure/Map-of-Morocco-with-its-main-rivers_fig3_329366035
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Rijeke u Maroku|*]]
[[Kategorija:Spiskovi rijeka po državama|Maroko]]</text>
      <sha1>7e6yfoiviamk38ggz07vvtn8bausc5p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak računarskih naučnika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>142469</id>
    <revision>
      <id>3839007</id>
      <parentid>3814084</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:41:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* B */</comment>
      <origin>3839007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18946" sha1="6201tnkfx7fvfgvxad4t59lddi6kb4c" xml:space="preserve">{{Prijevod}}

Ovo je '''spisak računarskih naučnika''', ljudi koji rade u [[računarstvo|računarstvu]], posebno istraživača i autora.

Neke osobe istaknute kao [[programer]]i su ovdje uključene jer su osim programera i istraživači. Rijetki su oni koji prethode [[izum]]u digitalnog računara - danas ih se smatra računarskim naučnicima jer je njihov rad vodio prema izumu računara. Drugi su matematičari čiji rad spada u ono što se danas zove [[teoretsko računarstvo]], kao što je [[računska teorija složenosti|teorija složenosti]], i [[algoritamska teorija informacije]].

__NOTOC__
{{compactTOC}}

== A ==
* [[Hal Abelson]], presjek kompjutinga i podučavanja
* [[Paul Abrahams]]
* [[Samson Abramsky]]
* [[Hamid Yassin Adem]]
* [[Leonard Adleman]] - [[RSA]]
* [[Alfred Aho]]
* [[John R. Allen]]
* [[Gene Amdahl]]
* [[Tom Anderson]] - [[zavisnost]], računarstvo otpornosti na pogreške
* [[John Vincent Atanasoff]]
* [[Olimho`ja Askarov]]

== B ==

* [[Charles Babbage]] - izumio prvi mehanički računar
* [[Charles Bachman]]
* [[John Backus]] - [[FORTRAN]]
* [[David A. Bader]]
* [[Anthony Barr]] - [[SAS sistem]]
* [[Rudolf Bayer]] - [[B-stablo]]
* [[Gordon Bell]] - [[Digital Equipment Corporation|DEC]] [[VAX]], ''Computer Structures''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dev.to/f345345dfg/the-dec-vax-the-machine-that-changed-computing-history-50kf|title=🖥️ The DEC-VAX: The Machine That Changed Computing History|date=2025-12-31|website=DEV Community|language=en|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;
* [[Steven M. Bellovin]] -- [[Mrežna sigurnost]]
* [[Dines Bjørner]] - [[Vienna Development Method|VDM]] i [[RAISE specifikacijski jezik|RAISE]]
* [[Gerrit Blaauw]] - jedan od principijelnih dizajnera linije računara IBM [[System 360]]
* [[Manuel Blum]] - [[kriptografija]]
* [[Ron Book]]
* [[Grady Booch]] - [[Unified Modeling Language]], [[Object Management Group]]
* [[George Boole]] - [[Booleova logika]]
* [[Bert Bos]] - [[Cascading Style Sheets]]
* [[Jonathan Bowen]] - [[Z notacija]] i [[formalne metode]]
* [[Stephen R. Bourne|Steve Bourne]] - [[Bourne Shell]], prenosivi jezički procesor za [[ALGOL 68C]]
* [[Robert Boyer]] - pretraživanje stringova i [[ACL2 dokazivač teorema]]
* [[Ivan Bratko]] - [[Prolog (programski jezik)|Prolog]], [[umjetna inteligencija]]
* [[Jack E. Bresenham]] - doprinosi u ranoj računarskoj grafici uključujući [[Bresenhamov algoritam]]
* [[Per Brinch Hansen]] (prezime &quot;Brinch Hansen&quot;) - konkurentnost
* [[Fred Brooks]] - [[System 360]], [[OS/360]], ''[[The Mythical Man-Month]]'', ''[[No Silver Bullet]]''
* [[Rod Brooks]]
* [[Tim Budd]] - LittleSmalltalk
* [[Alan Burns]] - sistemi za rad u stvarnom vremenu

== C ==

* [[Luca Cardelli]] - objekti
* [[Edwin Catmull]] - [[računarska grafika]]
* [[Vint Cerf|Vinton Cerf]] - [[Internet]], [[TCP/IP]]
* [[Gregory Chaitin]]
* [[Zhou Chaochen]] - [[duracijski račun]]
* [[Alonzo Church]] - matematika kombinatora i [[lambda račun]]
* [[John Cocke]] - [[RISC]]
* [[Edgar F. Codd]] - formulisao je [[relacijski model]] [[baza podataka|baze podataka]]
* [[Stephen Cook]] - [[NP-potpunost]]
* [[James Cooley]] - [[Fast Fourier Transform|FFT]]
* [[Fernando J. Corbató]] - [[CTSS]], [[Multics]]
* [[Peter Cousins]] - [[Enterprise application integration|EAI]], [[Enterprise Service Bus|ESB]]
* [[Patrick Cousot]] - [[apstraktna interpretacija]]
* [[Seymour Cray]] - [[Cray Research]], [[superračunar]]
* [[Dave Cutler]] - [[RSX-11]], [[OpenVMS|VMS]], [[Windows NT]]

== D ==

* [[Ole-Johan Dahl]] - [[Simula]]
* [[Christopher J. Date]] - zagovornik [[relacijski model|relacijskog modela]] [[baza podataka]]
* [[James Demmel]]
* [[Dorothy Denning]] - [[računarska sigurnost]]
* [[John Denning]] - medicinska informatika
* [[Peter Denning]] - identificirao je upotrebu [[radni skup|radnog skupa]] i [[balansirani skup|balansiranog skupa]] [[Operativni sistem|operativnog sistema]], predsjednik [[Association for Computing Machinery|ACM]]-a
* [[Michael Dertouzos]] - upravitelj [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]] laboratorije za računarstvo (''Laboratory for Computer Science'' - (LCS)) od 1974.
* [[Alexander Dewdney]]
* [[Vinod Dham]] - &quot;otac&quot; [[Pentium]] procesora
* [[Whitfield Diffie]] - [[kriptografija]]
* [[Edsger Dijkstra]] - [[algoritam|algoritmi]] ''[[Goto considered harmful]]'' [[semafor (programiranje)|semafor]]
* [[Jack Dongarra]] - [[linearna algebra]] [[računarstvo visokih performansi]]
* [[Marco Dorigo]] - [[Optimizacija kolonije mrava]]

== E ==
* [[Annie Easley|Annie J. Easley]]
* [[Wim Ebbinkhuijsen]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.computable.nl/2005/01/06/wim-ebbinkhuijsen-laat-cobol-wereld-achter-zich/|title=Wim Ebbinkhuijsen laat Cobol-wereld achter zich|date=2005-01-06|website=Computable.nl|access-date=2026-03-03}}&lt;/ref&gt; - [[Cobol]]
* [[John Presper Eckert]]
* [[Philip-Emeagwali]] - superračunarstvo
* [[Douglas Engelbart]]
* [[Andrey Ershov]]
* [[Bob Evans (računarski naučnik)|Bob Evans]]
* [[Christopher Evans (računarski naučnik)|Christopher Evans]]
* [[Dave Evans]] - [[računarska grafika]]
* [[Shimon Even]]

== F ==

* [[Scott Fahlman]]
* [[Aidin Falkoff]] - [[APL (programski jezik)|APL]]
* [[Edward Feigenbaum]] - [[inteligencija]]
* [[Michael Feldman]]
* [[Edward Felten]] - [[računarska sigurnost]]
* [[Raphael Finkel]]
* [[Michael Fischer]] - [[raspodijeljeni sistemi]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cs.yale.edu/homes/fischer/|title=Home page of Michael J. Fischer|website=www.cs.yale.edu|access-date=2026-03-03}}&lt;/ref&gt; [[kriptografija]]
* [[Tommy Flowers]] - COLOSSUS
* [[Robert Floyd]] - [[NP-potpunost]]
* [[Ken Forbus]]
* [[Herbert W. Franke]]
* [[Daniel P. Friedman]]
* [[Tim Finin]]

== G ==
* [[Richard Gabriel]]
* [[Zvi Galil]]
* [[Bernard Galler]] - [[MAD (programski jezik)]]
* [[Hector Garcia-Molina]]
* [[Michael Garey]] - [[NP-potpunost]]
* [[Hugo de Garis]]
* [[Bill Gates]] - operativni sistem Microsoft Windows
* [[David Gelernter]]
* [[Charles Geschke]]
* [[Kurt Gödel]] - [[izračunljivost]]
* [[Joseph Goguen]]
* [[Adele Goldberg (računarski naučnik)|Adele Goldberg]] - [[Smalltalk]]
* [[Oded Goldreich]] - [[kriptografija]], [[računska teorija složenosti]]
* [[Shafi Goldwasser]] - [[kriptografija]], [[računska teorija složenosti]]
* [[Gene Golub]] - [[matrica (matematika)|matrično]] računanje
* [[James Gosling]] - [[NeWS]], [[Java (programski jezik)|Java]]
* [[Paul Graham]]
* [[Susan L. Graham]] - [[jezički procesor]]i, [[programske okoline]]
* [[Jim Gray]] - [[baza podataka]]
* [[Bill Griswold]] - [[programsko inženjerstvo]]
* [[Ralph Griswold]] - [[Snobol (programski jezik)|Snobol]]
* [[Barbara Grosz]]
* [[Ramanathan V. Guha]] - [[Resource Description Framework|RDF]], [[Netscape]], [[RSS (datotečni format)]], [[Epinions]]
* [[Peter G. Gyarmati]] - prilagodljivost u operativnim sistemima u umrežavanju

== H ==

* [[Philipp Matthäus Hahn]] - mehanički [[kalkulator]]
* [[Joseph Halpern]]
* Per Brinch Hansen (naveden pod B po prezimenu, &quot;Brinch Hansen&quot;) 
* [[Wim Hartman]]
* [[Juris Hartmanis]] - [[računska teorija složenosti]]
* [[Johan Håstad]] - [[računska teorija složenosti]]
* [[Les Hatton]] - kvarovi i ranjivosti programske podrške
* [[Martin Hellman]]
* [[John L. Hennessy]] - [[Računarska arhitektura]]
* [[Kristian Hermansen]]
* [[Danny Hillis]] - ''[[Connection Machine]]''
* [[Geoffrey Hinton]]
* [[C. A. R. Hoare]] - [[logika]], rigor, [[Communicating sequential processes|CSP]]
* [[Stephen Hodges]]
* [[John Henry Holland]] - [[genetski algoritam|genetski algoritmi]]
* [[Hermann Hollerith]]
* [[Douglas Hofstadter]] - napisao je [[Gödel, Escher, Bach]], [[umjetna inteligencija]]
* [[Herman Hollerith]] - razvio je prve mašine na principu [[bušena kartica|bušenih kartica]] za prethodnika [[IBM]]-a
* [[John Hopcroft]] - [[jezički procesor]]i
* Admiral [[Grace Hopper]] - [[jezički procesor]]i, [[COBOL]]
* [[Berthold K.P. Horn]]
* [[Ellis Horowitz]]
* [[Alston Householder]]
* [[Paul Hudak]]
* [[David A. Huffman]] - [[Huffmanov kod]]

== I ==

* [[Jean Ichbiah]] - programski jezik [[Ada (programski jezik)]]
* [[Kenneth E. Iverson]] - programski jezik [[APL (programski jezik)]]

== J ==

* [[Ivar Jacobson]] - [[Unified Modeling Language]], [[Object Management Group]]
* [[Ramesh Jain]]
* [[Jonathan James]]
* [[David B. Johnson]] - [[Johnsonov algoritam]]
* [[David S. Johnson]]
* [[Stephen C. Johnson]]
* [[Cliff Jones]] - [[Vienna Development Method|VDM]]
* [[Michael I. Jordan]]
* [[Bill Joy]] - [[Sun Microsystems]], [[Berkeley Software Distribution|BSD]] UNIX, [[vi]], [[C shell|csh]]

== K ==

* [[William Kahan]]
* [[Robert E. Kahn]] - [[TCP/IP]]
* [[Avinash Kak]]
* [[Alan Kay]] - [[Dynabook]], [[Smalltalk]]
* [[Richard Karp]] - [[NP-potpunost]]
* [[Narendra Karmarkar]] - [[Karmarkarov algoritam]]
* [[Jacek Karpinski]]
* [[Marek Karpinski]] - NP optimizacijski problemi&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nada.kth.se/~viggo/problemlist/compendium.html|title=Dismissed site: www.nada.kth.se|website=www.nada.kth.se|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;
* [[Ken Kennedy]] - prevođenje za paralelne i vektorske mašine
* [[Brian Kernighan]] - [[Unix]]
* [[Stephen Cole Kleene]] - [[Kleeneov operator]], [[teorija rekurzije]]
* [[Donald Knuth]] - [[The Art of Computer Programming|&quot;The Art of Computer Programming&quot;]], [[TeX]], tekstualno programiranje
* [[Andrew Koenig]] - [[C++]]
* [[Janet Kolodner]] - [[Case-based reasoning|Case-based rezonovanje]]
* [[David Korn]] - [[Korn shell]]
* [[Cornelis H. A. Koster|Kees Koster]] - [[ALGOL 68]]
* [[John Koza]] - [[Genetsko programiranje]]
* [[Andrey Nikolaevich Kolmogorov|Andrej Nikolajevič Kolmogorov]]
* [[Robert Kowalski]]
* [[Thomas E. Kurtz]] - programski jezik [[BASIC]]
* [[Tosiyasu Laurence Kunii]] - osnivač [[Cyberworlds]]a

== L ==

* [[Monica S. Lam]]
* [[Leslie Lamport]] - [[algoritam|algoritmi]] za konkurentnost
* [[Butler W. Lampson]]
* [[Peter J. Landin]]
* [[Joshua Lederberg]]
* [[Douglas Lenat]] - [[umjetna inteligencija]], [[Cyc]]
* [[Nancy Leveson]] - sigurno programsko inženjerstvo
* [[Hector Levesque]]
* [[Leonid Levin]] - [[računska teorija složenosti]]
* [[Michael Ley]] - [[DBLP]]
* [[J.C.R. Licklider]]
* [[David Liddle]]
* [[Barbara Liskov]] - [[programski jezik|programski jezici]]
* [[Bev Littlewood]] - pouzdanost programske podrške
* [[Ada Lovelace]] - prvi programer
* [[Zhaohui Luo]] - teorija tipova, formalno zaključivanje
* [[Nancy Lynch]]

== M ==

* [[Zohar Manna]] - [[neizrazita logika]]
* [[John Mashey]]
* [[Yuri Matiyasevich]] - rješavanje [[Hilbertov deseti problem|Hilbertovog desetog problema]]
* [[John McCarthy (računarski naučnik)|John McCarthy]] - [[Lisp (programski jezik)|Lisp]], [[umjetna inteligencija]]
* [[Douglas McIlroy]] - ''pipe''-ovi
* [[Chris McKinstry]] - [[umjetna inteligencija]], [[Mindpixel]]
* [[Marshall Kirk McKusick]] - [[BSD]], [[Berkeley Fast File System]]
* [[Lambert Meertens]] - [[Algol68]], [[ABC programski jezik]]
* [[Jose Meseguer]]
* [[Bertrand Meyer]] - [[Eiffel (programski jezik)|Eiffel]]
* [[Silvio Micali]] - [[kriptografija]]
* [[Robin Milner]] - [[ML programming language|ML]]
* [[Marvin Minsky]] - [[umjetna inteligencija]], [[perceptron]]i, [[Society of Mind]]
* [[Paul Mockapetris|Dr. Paul Mockapetris]] - [[Dns|Sistem imena domena (DNS)]]
* [[Cleve Moler]] - [[numerička analiza]] i [[MATLAB]]
* [[Gordon Moore]] - [[Mooreov zakon]]
* [[J Strother Moore]] - pretraživanje stringova [[Dokazivač teoreme ACL2|ACL2 dokazivač teoreme]]
* [[Hans Moravec]]
* [[Joel Moses]] - [[Macsyma]]
* [[Stephen Muggleton]]

== N ==

* [[Mihai Nadin]] - Anticipation Research
* [[Frieder Nake]] - Pionir u računarskoj umjetnosti
* [[Peter Naur]] - [[Backus-Naur form|BNF]], [[Algol 60]]
* [[Roger Needham]]
* [[Bernard de Neumann]] - Masivni paralelni autonomni ćelijski procesor - Software engineering research
* [[John von Neumann]] - Definisanje rada računara, [[von Neumann mašina]]
* [[Allen Newell]] - [[umjetna inteligencija]] ''Computer structures''
* [[Max Newman]] - COLOSSUS and MADM
* [[Nils Nilsson]] - [[umjetna inteligencija]]
* [[Jerre Noe]]
* [[Emmy Noether]]
* [[Arthur Norman]]
* [[Donald Norman]] - [[korisnička sučelja]] i [[Usability|Upotrebljivost]]
* [[Kristen Nygaard]] - [[Simula]]

== O ==

* [[John K. Ousterhout]] - [[Tcl]]
* [[Mark Overmars]] - Programiranje igara

== P ==
[[Datoteka:Willem van der Poel.jpg|mini|165x165piksel|Willem van der Poel]]
* [[Christos Papadimitriou]]
* [[Kamran Parsaye]], [[Programming Language Semantics]], [[Intelligent Database|Inteligentne baze podataka]]
* [[Goutham Patnaikuni]] - [[Računarska grafika]], [[umjetna inteligencija]]
* [[David A. Patterson|David Patterson]]
* [[Judea Pearl]] - [[umjetna inteligencija]], [[Search]]
* [[Shoayb Peerbocus]]
* [[Alan Perlis]] - [[Programming Pearls]]
* [[Radia Perlman]] - [[Spanning-tree protocol]]
* [[Simon Peyton-Jones]] - [[Functional programming|Funkcionalno programiranje]]
* [[Gordon Plotkin]]
* [[Amir Pnueli]] - [[temporal logic]]
* [[Willem van der Poel]] - [[Računarska grafika]], [[robotika]], geografski informacijski sistem, imaging, multimedija, umjetne okoline i igre
* [[Hayden Porter]]
* [[Emil Post]] - [[matematika]]
* [[Jon Postel]] - [[Internet]]
* [[Edmond Prakash]] - Vokselizacija i Voxel Animacija
* [[Terry Pratt]]
* [[Franco Preparata]]

== Q ==
{{Proširiti sekciju}}

== R ==
* [[T. V. Raman]]  - [[Pristupačnost]], [[Web tehnologija]], [[AsTeR]], [[Emacspeak]], [[XForms XML Events]]
* [[Brian Randell]] - [[dependability]]
* [[Timothy W. Rauenbusch]] - [[AI]]
* [[Raj Reddy]] - [[AI]]
* [[David P. Reed]]
* [[Gustavo Restrepo]]
* [[John C. Reynolds]]
* [[Joyce K. Reynolds]] - [[Internet]]
* [[Adam Riese]]
* [[Dennis Ritchie]] - [[C (programski jezik)|C]], [[Unix|UNIX]]
* [[Ron Rivest]] - [[RSA]]
* [[Saul Rosen]]
* [[Azriel Rosenfeld]]
* [[Guido van Rossum]] - [[Python (programski jezik)]]
* [[Lawrence A. Rowe]]
* [[Rudy Rucker]] - pisac, edukator
* [[Steven Rudich]] - teorija kompleksnosti, kriptografija
* [[Jeff Rulifson]]
* [[James Rumbaugh]] - [[Unified Modeling Language]], [[Object Management Group]]
* [[Jonathan Rumion]]

== S ==

* [[Amit Sahai]] - [[Kriptografija]], [[Computational Complexity Theory]]
* [[Carl Sassenrath]] - [[Operativni sistemi]], [[Programski jezici]], [[Amiga]], [[REBOL]]
* [[Jean E. Sammet]] - [[Programski jezici]]
* [[Wilhelm Schickard]]
* [[Doug Schmidt]]
* [[Norm Schryer]]
* [[Dana Scott]] - [[teorija domena]]
* [[John Scumniotales]] - [[Agile Development Pioneer, The first Scrummaster]]
* [[Ravi Sethi]] - [[kompajleri]], druga [[Dragon Book]]
* [[Adi Shamir]] - [[RSA]]
* [[Claude Shannon]] - [[teorija informacija]]
* [[David E. Shaw]] - računarstvo u: finansijama, biohemiji, paralelne arhitekture
* [[Scott Shenker]] - umrežavanje
* [[Edward H. Shortliffe]] - [[MYCIN]] (ekspertni sistemi u medicinskoj dijagnostici)
* [[Herbert Simon]] - [[AI]]
* [[Rachad Kabalan]] - [[AI]]
* [[Mike Sipser]] - [[teorija kompleksnosti u računarstvu]]
* [[Daniel Sleator]] - [[Splay tree]], [[Amortized Analysis]], [[Link-Cut Trees]], [[Persistent Data Structures]]
* [[Padhraic Smyth]] - [[rudarenje podataka]], otkrivanje znanja
* [[Alex Spinelli]] - [[internet]] veteran, pionir i inovator
* [[Robert Sproull]]
* [[Richard Stallman]] - [[GNU Project]]
* [[Richard Stearns]] - teorija računske složenosti
* [[Guy L. Steele, Jr.]] - [[Scheme (programming language)|Scheme]], [[Common Lisp]]
* [[George Stibitz]] - [[Complex Number Calculator]]
* [[Christopher Strachey]] - [[denotacijska semantika]]&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.cl.cam.ac.uk/teaching/1112/DenotSem/dens-notes-bw.pdf|title=dens-notes-bw.pdf}}&lt;/ref&gt;
* [[Michael Stonebraker]] - [[praksa i teorija baza podataka]]
* [[Bjarne Stroustrup]] - [[C++]]
* [[Madhu Sudan]] - [[teorija računske složenosti]], [[teorija kodiranja]]
* [[Gerald Jay Sussman]] - [[Scheme (programming language)|Scheme]]
* [[Bert Sutherland]] - [[Graphics|Grafika]], [[Internet]]
* [[Ivan Sutherland]] - [[Graphics|Grafika]]
* [[Richard Sweet]]
* [[Dan Swinehart]]

== T ==

* [[Andrew S. Tanenbaum]] - [[Operativni sistemi]], Minix
* [[Robert Tarjan]] - rašireno drvo
* [[Demetri Terzopoulos]]
* [[Larry Tesler]] - interakcija čovjek - računar, [[GUI]], [[Apple Macintosh]]
* [[Avie Tevanian]] - Mach kernel tim, NeXT, Mac OS X
* [[Ken Thompson (računarski programer)|Ken Thompson]] - [[Unix]]
* [[Walter F. Tichy]] - RCS
* [[Linus Torvalds]] - [[Linux]]
* [[Joseph F Traub]] - računarska kompleksnost naučnih problema
* [[John Tukey]] - [[FFT]]
* [[Alan Turing]] - Britanski pionir, [[Turing Machine]]

== U ==

* [[Jeffrey D. Ullman]] - Kompajliranje, baze podataka, teorija kompleksnosti

== V ==
* [[Salil Vadhan]] - [[teorija računske kompleksnosti]], [[kriptografija]]
* [[Leslie Valiant]] - [[Teorija računske kompleksnosti|teorija račnske kompleksnosti]], [[teorija računarskog učenja]]
* [[Andries van Dam]] - [[računarska grafika]], [[hypertext]]
* [[Srinidhi Varadarajan]] - [[System X (computing)|System X]]: VirginiaTech's [[Power Mac G5]] Supercluster
* [[Vernor Vinge]] - SF pisac

== W ==

* [[Philip Wadler]] - [[Funkcijsko programiranje]]
* [[David Wagner]] - [[kriptografija]]
* [[Jan Weglarz]]
* [[Peter Wegner]]
* [[Joseph Weizenbaum]] - [[Vještačka inteligencija|AI]], [[ELIZA]]
* [[Richard Wexelblat]] - [[Programski jezici]]
* [[Scott D. White (computer scientist)|Scott White]] - [[Data mining]], Otkrivanje znanja
* [[Adriaan van Wijngaarden]] - nizozemski pionir; [[ARRA]], [[ALGOL]]
* [[David S. Wile]]
* [[Maurice Vincent Wilkes]] - Mikroprogramiranje, [[EDSAC]]
* [[James H. Wilkinson]] - [[Numerička analiza]]
* [[Sophie Wilson]]
* [[Shmuel Winograd]] - [[Coppersmith-Winograd algoritam]]
* [[Terry Winograd]] - [[Vještačka inteligencija|AI]], [[SHRDLU]]
* [[Allen Wirfs-Brock]] - [[Smalltalk]]
* [[Niklaus Wirth]] - [[Pascal (programski jezik)|Pascal]], [[Modula]], i [[Oberon programski jezik|Oberon]] jezici
* [[Stephen Wolfram]] - [[Mathematica]]
* [[Larry Wos]] - Dokazivanje teorema rezolucije&lt;ref&gt;https://ocw.mit.edu/courses/6-825-techniques-in-artificial-intelligence-sma-5504-fall-2002/3439d481b8e3d5abecc1403caf1ca89d_Lecture7FinalPart1.pdf&lt;/ref&gt;
* [[William Wulf]] - [[Kompajliranje]], Predsjednik [[National Academy of Engineering]]

== X ==
{{Proširiti sekciju}}

== Y ==
* [[Tao Yang (Wuxi)|Tao Yang]]
* [[Mihalis Yannakakis]]
* [[Alec Yasinsac]] - [[računarska sigurnost]]
* [[Andrew Chi-Chih Yao]]

== Z ==

* [[Lotfi Zadeh]] - neizrazita logika (fuzzy)
* [[Egon Zakrajšek]] - slovenski pionir
* [[Konrad Zuse]] - njemački pionir programske podrške i hardvera

== Također pogledajte ==
* [[Spisak programera]]
* [[Popis važnih publikacija u računarstvu]]
* [[Popis ljudi u računarstvu]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* http://citeseerx.ist.psu.edu/stats/authors?all=true
{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|Computer scientists}}

[[Kategorija:Spiskovi ljudi po zanimanju]]
[[Kategorija:Računarski inženjeri]]</text>
      <sha1>6201tnkfx7fvfgvxad4t59lddi6kb4c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Iranska visoravan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>144968</id>
    <revision>
      <id>3839356</id>
      <parentid>3505149</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:55:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2528" sha1="4tqh7adhdsb8nyvw7yczaa43a2fvypk" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}

[[Datoteka:Earthquake_Information_for_Pakistan.png|mini|desno|250px|Tektonska karta - '''Iranska visoravan''' južni je ogranak Evroazijske ploče; između Arapske i Indijske ploče]]
'''Iranska visoravan''', poznata i kao '''Perzijska visoravan''', jeste prostrani [[Geologija|geološki]] oblik u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]]. Područje je dio [[Evroazijska ploča|Evroazijske ploče]] i uklještena je između [[Arapska ploča|Arapske]] i [[Indijska ploča|Indijske ploče]], a nalazi se između Zagrosa na zapadu, [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] i Kopet Daga na sjeveru, zatim Hormuškog tjesnaca i [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]] na jugu, te [[Ind]]a na istoku.

Kao historijska regija obuhvata Partiju, Mediju i Perziju koje su žarišta kulture Velikog Irana. Iranska visoravan okvirno je sastavljena od dijelova [[Iran]]a, [[Azerbejdžan]]a, [[Turkmenistan]]a, [[Afganistan]]a i [[Pakistan]]a ([[Beludžistan]]), a ponekad se u pojam uvrštava i nizinski Huzistan koji je ogranak ravničarske [[Mesopotamija|Mesopotamije]].

Područje obuhvata približno 2,7 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i proteže se približno 1800&amp;nbsp;km u smjeru sjever-jug odnosno 2500&amp;nbsp;km u smjeru istok-zapad. Uprkos nazivu „[[visoravan]]“, [[reljef]] područja je zapravo izrazito raznovrstan i čini ga više planinskih lanaca među kojima se ističe vrh Damavand (5610 m) na Alborzu, kao i od ravničarskih dijelova [[Pustinja|pustinje]] Lut iz pokrajine Kirman u centralnom [[Iran]]u čija je prosječna nadmorska visina ispod 300 m.

== Vanjski linkovi ==
* {{cite web|title=Iranska visoravan|work=Hrvatski obiteljski leksikon|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=16352|year=2005|access-date=9. januara 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116075333/http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=16352|archive-date=16. 1. 2014|url-status=dead}}
* {{cite web|title=Iranian plateau|work=[[Encyclopædia Britannica]]|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/293592/Iranian-plateau|year=2011|access-date=9. januara 2011}}
* {{cite web|title=Iranian plateau|work=PeakBagger.com|url=http://www.peakbagger.com/range.aspx?rid=43|year=2004|access-date=9. januara 2011}}
{{Commonscat|Iranian plateau}}

[[Kategorija:Geografija Afganistana]]
[[Kategorija:Geografija Azerbejdžana]]
[[Kategorija:Geografija Irana]]
[[Kategorija:Geografija Pakistana]]
[[Kategorija:Geografija Turkmenistana]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>4tqh7adhdsb8nyvw7yczaa43a2fvypk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Salween (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>148622</id>
    <revision>
      <id>3839140</id>
      <parentid>3789992</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:57:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839140</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1363" sha1="odfc9ijqykaybcwythwcqxok1ooohw4" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sweet View of Salween River in Tang Yan Township, Shan State, Myanmar.jpg|mini]]


'''Salween''' (kin: 怒江, bur. ''Thanlwin Myit'') je rijeka u [[Kina|Kini]] i [[Mjanmar]]u&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lacito.cnrs.fr/wp-content/uploads/2023/09/TibeticLangV1_App3.pdf|title=Appendix 3. – Maps of the Tibetic area|website=lacito.cnrs.fr|access-date=2025-12-17}}&lt;/ref&gt; (dijelom je granična rijeka prema [[Tajland]]u). Sa 2.980 kilometara dužine, to je druga najduža rijeka u Jugoistočnoj Aziji, poslije Mekonga. Dolina rijeke Salween je slabo naseljena, ali je bogata biljnim i životinjskim svijetom. Rijeka Salween izvire na [[Tibet]]anskoj visoravni (planine [[Ćinghaj]]), ispod glečera na 5.450 metara nadmorske visine. Potom teče ka jugoistoku kroz kinesku provinciju [[Junan]]. U Mjanmaru Salween protiče kroz provinciju [[Šan]]. Ulijeva se u [[Andamansko more]].

Predio u gornjem toku rijeke Salween, gdje ona teče paralelno sa rijekama [[Mekong]] i [[Jangce]] (Tri paralelne rijeke Junana), zaštićeno je prirodno područje.
{{Commonscat|Salween River}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Rijeke u Aziji]]
[[Kategorija:Rijeke u Kini]]
[[Kategorija:Rijeke u Mjanmaru]]
[[Kategorija:Rijeke u Tajlandu]]
[[Kategorija:Ekoregije u Aziji]]
[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]</text>
      <sha1>odfc9ijqykaybcwythwcqxok1ooohw4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839159</id>
      <parentid>3839140</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:06:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839159</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1397" sha1="oyyx7ece4otrck44qzbo2iv2zxjkh9j" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sweet View of Salween River in Tang Yan Township, Shan State, Myanmar.jpg|mini]]


'''Salween''' (kin: 怒江, bur. ''Thanlwin Myit'') je rijeka u [[Kina|Kini]] i [[Mjanmar]]u&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lacito.cnrs.fr/wp-content/uploads/2023/09/TibeticLangV1_App3.pdf|title=Appendix 3. – Maps of the Tibetic area|website=lacito.cnrs.fr|access-date=2025-12-17}}&lt;/ref&gt; (dijelom je granična rijeka prema [[Tajland]]u). Sa 2.980 kilometara dužine, to je druga najduža rijeka u Jugoistočnoj Aziji, poslije Mekonga. Dolina rijeke Salween je slabo naseljena, ali je bogata biljnim i životinjskim svijetom. Rijeka Salween izvire na [[Tibet]]anskoj visoravni (planine [[Ćinghaj]]), ispod glečera na 5.450 metara nadmorske visine. Potom teče ka jugoistoku kroz kinesku provinciju [[Junan]]. U Mjanmaru Salween protiče kroz provinciju [[Šan]]. Ulijeva se u [[Andamansko more]].

Predio u gornjem toku rijeke Salween, gdje ona teče paralelno sa rijekama [[Mekong]] i [[Jangce]] (Tri paralelne rijeke Junana), zaštićeno je prirodno područje.
{{Commonscat|Salween River}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Rijeke u Aziji]]
[[Kategorija:Rijeke u Kini]]
[[Kategorija:Rijeke u Mjanmaru]]
[[Kategorija:Rijeke u Tajlandu]]
[[Kategorija:Ekoregije u Aziji]]
[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>oyyx7ece4otrck44qzbo2iv2zxjkh9j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plavi Nil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>150192</id>
    <revision>
      <id>3839148</id>
      <parentid>3402862</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:02:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839148</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2683" sha1="c6itrv1i6f1a3lsyone4jmhn00fw2g6" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija rijeka
|ime = Plavi Nil
|slika = ET Bahir Dar asv2018-02 img32 view from Bezawit.jpg
| opis= Vodopadi Plavog Nila
| dužina = 1.450 
| nadmorska visina izvora = ... 
|prosječni protok= ... 
|iovršina sliva = ... 
|izvor = [[Jezero Tana]]{{newdsm}} |
|ušće = u [[Kartum]]u |
|pritoke = ... |
|države kroz koje protiče = {{ZD|Etiopija}}, {{ZD|Sudan}} 
|Gradovi kroz koje protiče =  [[Kartum]], ... 
|Sliv = Sredozemni |
|Ulijeva se u = [[Nil]]  
|Plovna od - do = Kartuma do Fašode
}}
[[Datoteka:Niloazul.jpg|240px|mini|lijevo|Karta (na španskom)]]
'''Plavi Nil''' ([[Amharski jezik|amharski]]: ዓባይ, ''Abaj'', [[Arapski jezik|arapski]]: النيل الأزرق‎, ''an-Nīl al-Āzraq'') je rijeka koja izvire iz [[Jezero Tana|Jezera Tana]] u [[Etiopska visoravan|Etiopskoj visoravni]].

==Karakteristike==

Po materijalima koje je objavila Centralna statistička agencija Etiopije -(CSA), Plavi Nil je ukupno dug  1,450 kilometara, od toga 800&amp;nbsp;km pripada Etiopiji, a 650&amp;nbsp;km Sudanu.
&lt;ref&gt;[http://www.csa.gov.et/index.php?option=com_rubberdoc&amp;view=doc&amp;id=184&amp;format=raw&amp;Itemid=466 &quot;Climate, 2008 National Statistics (Abstract)&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101113215000/http://www.csa.gov.et/index.php?option=com_rubberdoc&amp;view=doc&amp;id=184&amp;format=raw&amp;Itemid=466 |date=13. 11. 2010 }}, Table A.1. Central Statistical Agency website (pristupljeno 26. decembra 2009.)&lt;/ref&gt;
Plavi Nil teče od svog izvora u  [[Jezero Tana|Jezeru Tana]] kroz [[Etiopska visoravan|Etiopsku visoravan]] do [[Kartum]]a, gdje se zatim Plavi i Bijeli Nil spajaju i stvaraju rijeku [[Nil]].

Većina vode koju Nil nosi (oko 80-85%) dolazi iz [[Etiopija|Etiopije]], ali veći dio vode prolazi koritom Nila samo ljeti kada na Etiopsku visoravan padaju jake kiše. Tad je Plavi Nil plovan od Kartuma do [[Gambela (grad)|Gambele]] na Etiopskoj visoravni.
Ostatak godine velike rijeke u Etiopiji koje utiču u Nil nose vrlo malo vode ili su sasvim suhe.

== Također pogledajte ==
* [[Nil]]
* [[Bijeli Nil]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.aber.ac.uk/quaternary/tana/ The Tana Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070506010335/http://www.aber.ac.uk/quaternary/tana/ |date=6. 5. 2007 }} {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20111126195351/http://www.13suns.com/bnile.htm Vodopadi Plavog Nila] {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20080512003609/http://www.niletrip.com/ Paddling the Blue Nile] {{en simbol}}

{{Commonscat|Blue Nile}}

[[Kategorija:Rijeke u Etiopiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Sudanu]]
[[Kategorija:Sredozemni sliv]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]</text>
      <sha1>c6itrv1i6f1a3lsyone4jmhn00fw2g6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bijeli Nil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>150194</id>
    <revision>
      <id>3839124</id>
      <parentid>3747387</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:24:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6529" sha1="sgdxzj38mem94ezg8aqs6v6ah3v2y2w" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Bijeli Nil&lt;br /&gt;النيل الأبيض
| slika              = Nile in Uganda - by Michael Shade.jpg
| veličina_slike     =
| opis_slike         = Nil u Ugandi
| slika_karta        =
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         =
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = [[Ruvyironza]]
| ušće               = Spaja se s [[Plavi Nil|Plavim Nilom]] kod [[Kartum]]a
| progresija         = 
| države kroz koje protiče = {{ZID|Burundi}} &lt;br/&gt; {{ZID|Ruanda}} &lt;br/&gt; {{ZID|Tanzanija}} &lt;br/&gt; {{ZID|Uganda}} &lt;br/&gt; {{ZID|Južni Sudan}} &lt;br/&gt; {{ZID|Sudan}}
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 3.700
| dužina_km          = 
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    = 1.134
| nadmorska visina izvora_m  = 
| nadmorska visina ušća      = 
| nadmorska visina ušća_m    = 
| prosječni protok           = 
| prosječni protok_m3/s      = 
| sliv                       = [[Sredozemno more|Sredozemni]]
| površina sliva             = 
| površina sliva_km2         = 
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = [[Bahr el-Gazal]]
| desne_pritoke      = [[Sobat]]
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Bijeli Nil''' ([[Arapski jezik|arapski]]: النيل الأبيض, '''an-Nīl al-Ābyaḍ''') jest [[rijeka]] u [[Afrika|Africi]], uz [[Plavi Nil]], druga sastavnica [[Nil]]a.

Strogo geografski i lingvistički gledano, Bijeli Nil nastaje kod jezera [[No (jezero)|No]] u [[Sudan]]u, gdje se spajaju rijeke Bahr al-Jabal i [[Bahr el-Gazal]] i duga je približno 1.500&amp;nbsp;km.

No, Bijeli Nil zapravo izvire iz [[Viktorijino jezero|Viktorijinog jezera]] (čak i to nije potpuno tačno nego iz udaljenih pritoka Viktorijinog jezera) i dug je 3.700&amp;nbsp;km.

Još sredinom 19. stoljeća evropski istraživači i pustolovi tražili su izvor Nila, fokusirajući se na Bijeli Nil, čiji se izvor gubio u dubokim prašumama ''Mračne Afrike''. Izvor Bijelog Nila otkrio je [[Škotska|škotski]] istraživač [[David Livingstone]] 1866.

== Izvor kod Viktorijinog jezera ==
[[Datoteka:Niloblanco.jpg|230px|mini|lijevo|Karta Bijelog Nila]]
[[datoteka:RusumoFalls2.jpg|230px|mini|lijevo|Vodopadi [[Rusumo]] na [[Kagera|Kageri]]; tu je granica između [[Tanzanija|Tanzanije]] (lijevo) i [[Ruanda|Ruande]] (desno)]]
Viktorijino jezero ima brojne pritoke. Najudaljenija je [[Luvironza]] u [[Burundi]]ju (ona se po nekima računa kao izvor Nila), koja utječe u [[Ruvubu]] kod sjevernog burundijskog grada [[Kayanza|Kayanze]].&lt;ref name=Columbia&gt;[http://www.bartleby.com/65/wh/WhiteNil.html White Nile (Columbia Encyclopedia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081015215414/http://www.bartleby.com/65/wh/WhiteNil.html |date=15. 10. 2008}}, Sixth Edition)]&lt;/ref&gt; Ruvubu potom teče u Ruandu, a zatim u [[Tanzanija|Tanzaniju]], gdje se ulijeva u Kageru. Na svom meandrirajućem toku Kagera tvori granicu između Ruande i Tanzanije, a zatim između Tanzanije i [[Uganda|Ugande]] te nakon vodopada Rusumo utječe u Viktorijino jezero.

== Tok u Ugandi ==
Rijeka koja istječe iz Viktorijinog jezera kod ugandskog grada [[Jinja|Jinje]] zove se '''Viktorijin Nil'''. To je tipična planinska rijeka, velike snage, s brojnim brzacima i vodopadima. Zato su odmah kod mjesta istjecanja podignute dvije [[Hidroelektrana|hidroelektrane]]: [[Hidroelektrana Nalubale|Nalubale]] (Owen Falls Dam) i [[Hidroelektrana Kira|Kira]], a odmah nakon slapova Bujagali, koji su samo 15 kilometara sjevernije od Jinje, podignuta je i treća hidroelektrana, [[Hidroelektrana Bujagali|Bujagali]].

Viktorijin Nil zatim skreće i teče u smjeru sjeverozapada kroz Ugandu, zatim utječe u jezero [[Kyoga]], otprilike u sredini Ugande, odakle teče na [[zapad]] do vodopada Karuma, kod koordinata ({{coord|2|14|45.40|N|32|15|9.05|E}}) nalazi se rijetki most na rijeci izgrađen 1963. zbog transporta pamuka.

Ugandska vlada najavila je 2009. gradnju hidroelektrane snage 750 MW sedam kilometara sjevernije od mosta, koja bi trebala biti dovršena  2016.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/220/677630/Karuma |title=Karuma Power Station to cost US$1.2 billion |access-date=31. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110111030204/http://www.newvision.co.ug/D/8/220/677630/Karuma |archive-date=11. 1. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Nešto prije uviranja u [[Albertovo jezero]] na Viktorijinom Nilu nalaze se Murchisonovi vodopadi i istoimeni nacionalni park. Rijeka se ulijeva u Albertovo jezero na sjeveroistočnoj, ugandskoj strani jezera, a s iste strane istječe iz jezera u pravcu sjevera, ali se sada zove '''Albertov Nil'''. 
[[Datoteka:Murchison Falls.jpg|mini|lijevo|200px|Murchisonovi vodopadi na Viktorijinom Nilu]]

== Tok u Sudanu ==
Albertov Nil nakon kratkog toka kroz Ugandu, sjeverno od [[Nimule]]a ulazi u [[Sudan]]. Ovdje se rijeka zove '''Bahr al-Jabal''' (''Rijeka s brda'' ili ''Brdski Nil''). Potom teče pored [[Glavni grad|glavnog grada]] južnog Sudana [[Juba|Jube]], koji je najjužnija riječna luka do koje dopiru brodovi po Nilu. Bahr al-Jabal nakon toga ulazi u sudansku ravnicu, kroz područje velikih močvara zvanih [[Sudd]].
[[Datoteka:Sudan Juba bridge.jpg|mini|desno|250px|Željezni most preko Bijelog Nila kod Jube u Južnom Sudanu]]
Rijeka tu skreće na zapad prema jezeru No, gdje se spaja s rijekom [[Bahr el-Gazal]] i formira '''Bijeli Nil''', zatim 115&amp;nbsp;km nizvodno prima svoju najveću pritoku s lijeve strane, [[Sobat]]. Bijeli Nil ili '''Bahr al-Abyad''', kako ga [[Arapi]] zovu, u [[Južni Sudan|Južnom Sudanu]] ima brojne rukavce, koji često vrlo dugo teku nezavisno prije spajanja s maticom, tako da ta država ima brojna ostrva.
[[Datoteka:Bluenile-tuti-bahri.jpg|250px|mini|desno|Bijeli Nil kod Bahrija (Kartum)]]
Nakon toga Bijeli Nil ravnomjerno teče prema sjeveru (uz velike meandre), prolazi pored [[Kodok]]a, nekadašnje Fashode, zatim teče do [[Kartum]]a, gdje se spaja s [[Plavi Nil|Plavim Nilom]], tvoreći [[Nil]].

== Također pogledajte ==
* [[Plavi Nil]]
* [[Jezero Viktorija]]
* [[Albertovo jezero]]
* [[Nil]]

== Također pogledajte ==
* [[Plavi Nil]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|White Nile}}

[[Kategorija:Rijeke u Burundiju]]
[[Kategorija:Rijeke u Južnom Sudanu]]
[[Kategorija:Rijeke u Ruandi]]
[[Kategorija:Rijeke u Sudanu]]
[[Kategorija:Rijeke u Tanzaniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Ugandi]]
[[Kategorija:Sredozemni sliv]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]</text>
      <sha1>sgdxzj38mem94ezg8aqs6v6ah3v2y2w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mustafa Polutak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>154327</id>
    <revision>
      <id>3839260</id>
      <parentid>3633073</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T00:57:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839260</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4520" sha1="s98nl9sbmp4uqewourp2r9g1u3si12t" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vojna osoba
|ime            = Mustafa Polutak
|slika          =
|opis           = 
|veličina       = 
|datum rođenja  = [[1. januar]] 1946.
|mjesto rođenja = Vran Potok, [[Goražde]], [[FNRJ]]
|datum smrti    =
|mjesto smrti   =
|nacionalnost   = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
|puno ime       = 
|nadimak        = 
|supruga        = 
|suprug         = 
|titule         = magistar vojnih nauka
|knjige         = &quot;Kako smo branili Bosnu i Hercegovinu&quot;, ISBN 9789958819025
|služba         = 1970–2000.
|čin            = [[Brigadni general]] 
|ratovi         = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|bitke          = 
|vojska         = [[Jugoslovenska narodna armija]] (1970–92)&lt;br&gt;[[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] (1992–95)&lt;br&gt;[[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]] (1995–2000)
|rod            = [[Artiljerija]]
|jedinice       = 
|zapovijedao    = komandant 4. Korpusa [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] , komandant Artiljerijske divizije [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|VFBiH]]
|nagrade        = Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima;
Orden za vojne zasluge sa srebrnim i zlatnim mačevima;
Orden narodne armije sa srebrnom zvijezdom; 
Medalja za vojne zasluge;
Medalja 30 godina JNA;
Medalja 40 godina JNA;
Medalja 50 godina JNA.
Internacionalna priznanja: Republika Slovenija , Kraljevina Španija , Republika Turska, Slovačka Republika, Republika Italija 
}}

'''Mustafa Polutak''' rođen je 1. januara 1946. godine u [[Goražde|Goraždu]]. Osnovnu i srednju školu završio u [[Goražde|Goraždu]].
Vojnu Akademiju Kopnene vojske smjer artiljerija završio u [[Beograd]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]] od 1966. do 1970. godine.  U međuvremenu (1980.-1982.) završio Komandno-štabnu akademiju u [[Beograd]]u (magistrirao). Odlukom [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] 1997. unaprijeđen u čin Brigadnog generala. Penzionisan je 2000. godine. Od 2002. godine na čelu je Udruženja za zaštitu tekovina borbe za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Objavio je više stručnih članaka u časopisu &quot;Korak&quot;. Učesnik na više naučnih skupova sa kojih su objavljivani članci u časopisima i brošurama. Autor je knjige: &quot;Kako smo branili Bosnu i Hercegovinu&quot;. Bio je član Predsjedništva Foruma seniora [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] u mandatu 2015-2019.

==Funkcije==

Funkcije koje je general Mustafa Polutak obnašao u svojoj karijeri:
*Komandant Četvrtog mješovitog artiljerijskog puka - JNA;
*Organizator i koordinator TO na teritoriji srednje Bosne
*Komandant taktičke grupe 1 &quot;Igman&quot;,
*Operativac u ŠVK ARBiH,
*Načelnik uprave rodova GŠ ARBiH,
*Komandant 4. Korpusa ARBIH,
*Komandant Artiljerijske divizije VFBiH,
*Načelnik Uprave za mobilizaciju, organizaciju i strukturu u ZK VFBiH

==Biografija==
U [[Jugoslovenska Narodna Armija|Jugoslovenskoj Narodnoj Armiji]] službovao u [[Visoko]]m, [[Đakovo|Đakovu]], [[Našice|Našicama]], [[Kiseljak]]u. Obavljao je komandne dužnosti od komandira voda do komandanta puk-a. Pohađao i završio više stručnih kurseva i kurs Komandanata pukova i brigada. Redovno napredovao u činu od potporučnika do potpukovnika. [[Jugoslovenska Narodna Armija|Jugoslovensku Narodnu Armiju]] napustio početkom aprila 1992. i uključio se u Teritorijalnu odbranu Republike Bosne i Hercegovine (TORBiH) 8. aprila iste godine. U TO RBiH i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji Republike Bosne i Hercegovine]] za vrijeme rata obavljao sljedeće dužnosti: 
*Organizator i koordinator TO na prostoru srednje Bosne (prostor Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače i Visoko)
*Komandant Taktičke grupe 1. &quot;Igman&quot;
*Operativac u Štabu Vrhovne komande Armije Republike Bosne i Hercegovine
*Načelnik Uprave rodova Generalštaba Armije Republike Bosne i Hercegovine
*Komandant 4. korpusa (Mostar)
Poslije rata obavljao dužnosti:
*Komandant artiljerijske divizije Vojske Federacije Bosne i Hercegovine
*Načelnik Uprave za mobilizaciju, organizaciju i strukturu Zajedničke komande Vojske Federacije Bosne i Hercegovine
Penzionisan je 2000. godine.

== Reference ==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
{{Proširiti sekciju}}

{{DEFAULTSORT:Polutak, Mustafa}}
[[Kategorija:Generali Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Goražde]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]</text>
      <sha1>s98nl9sbmp4uqewourp2r9g1u3si12t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839261</id>
      <parentid>3839260</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T01:08:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839261</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4524" sha1="akeen5surmmj8s692lcn3qn6er56sq3" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vojna osoba
|ime            = Mustafa Polutak
|slika          =
|opis           = 
|veličina       = 
|datum rođenja  = [[1. januar]] 1946.
|mjesto rođenja = Vran Potok, [[Goražde]], [[FNRJ]]
|datum smrti    =
|mjesto smrti   =
|nacionalnost   = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
|puno ime       = 
|nadimak        = 
|supruga        = 
|suprug         = 
|titule         = magistar vojnih nauka
|knjige         = &quot;Kako smo branili Bosnu i Hercegovinu&quot;, ISBN 9789958819025
|služba         = 1970–2000.
|čin            = [[Brigadni general]] 
|ratovi         = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|bitke          = 
|vojska         = [[Jugoslovenska narodna armija]] (1970–92)&lt;br&gt;[[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] (1992–95)&lt;br&gt;[[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]] (1995–2000)
|rod            = [[Artiljerija]]
|jedinice       = 
|zapovijedao    = komandant 4. Korpusa [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] , komandant Artiljerijske divizije [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|VFBiH]]
|nagrade        = Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima;
Orden za vojne zasluge sa srebrnim i zlatnim mačevima;
Orden narodne armije sa srebrnom zvijezdom; 
Medalja za vojne zasluge;
Medalja 30 godina JNA;
Medalja 40 godina JNA;
Medalja 50 godina JNA.
Internacionalna priznanja: Republika Slovenija , Kraljevina Španija , Republika Turska, Slovačka Republika, Republika Italija 
}}

'''Mustafa Polutak''' rođen je 1. januara 1946. godine u [[Goražde|Goraždu]]. Osnovnu i srednju školu završio u [[Goražde|Goraždu]].
Vojnu Akademiju Kopnene vojske smjer artiljerija završio u [[Beograd]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]] od 1966. do 1970. godine.  U međuvremenu (1980.-1982.) završio Komandno-štabnu akademiju u [[Beograd]]u (magistrirao). Odlukom [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] 1997. unaprijeđen u čin Brigadnog generala. Penzionisan je 2000. godine. Od 2002. godine na čelu je Udruženja za zaštitu tekovina borbe za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Objavio je više stručnih članaka u časopisu &quot;Korak&quot;. Učesnik na više naučnih skupova sa kojih su objavljivani članci u časopisima i brošurama. Autor je knjige: &quot;Kako smo branili Bosnu i Hercegovinu&quot;. Bio je član Predsjedništva Foruma seniora [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] u mandatu 2015-2019.

==Funkcije==

Funkcije koje je general Mustafa Polutak obnašao u svojoj karijeri:
*Komandant Četvrtog mješovitog artiljerijskog puka - JNA;
*Organizator i koordinator TO na teritoriji srednje Bosne
*Komandant taktičke grupe 1 &quot;Igman&quot;,
*Operativac u ŠVK ARBiH,
*Načelnik uprave rodova GŠ ARBiH,
*Komandant 4. Korpusa ARBIH,
*Komandant Artiljerijske divizije VFBiH,
*Načelnik Uprave za mobilizaciju, organizaciju i strukturu u ZK VFBiH

==Biografija==
U [[Jugoslovenska Narodna Armija|Jugoslovenskoj Narodnoj Armiji]] službovao je u [[Visoko]]m, [[Đakovo|Đakovu]], [[Našice|Našicama]], [[Kiseljak]]u. Obavljao je komandne dužnosti od komandira voda do komandanta puk-a. Pohađao i završio više stručnih kurseva i kurs Komandanata pukova i brigada. Redovno napredovao u činu od potporučnika do potpukovnika. [[Jugoslovenska Narodna Armija|Jugoslovensku Narodnu Armiju]] napustio početkom aprila 1992. i uključio se u Teritorijalnu odbranu Republike Bosne i Hercegovine (TORBiH) 8. aprila iste godine. U TO RBiH i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji Republike Bosne i Hercegovine]] za vrijeme rata obavljao sljedeće dužnosti: 
*Organizator i koordinator TO na prostoru srednje Bosne (prostor Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače i Visokog)
*Komandant Taktičke grupe 1. &quot;Igman&quot;
*Operativac u Štabu Vrhovne komande Armije Republike Bosne i Hercegovine
*Načelnik Uprave rodova Generalštaba Armije Republike Bosne i Hercegovine
*Komandant 4. korpusa (Mostar)
Poslije rata obavljao dužnosti:
*Komandant artiljerijske divizije Vojske Federacije Bosne i Hercegovine
*Načelnik Uprave za mobilizaciju, organizaciju i strukturu Zajedničke komande Vojske Federacije Bosne i Hercegovine
Penzionisan je 2000. godine.

== Reference ==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
{{Proširiti sekciju}}

{{DEFAULTSORT:Polutak, Mustafa}}
[[Kategorija:Generali Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Goražde]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]</text>
      <sha1>akeen5surmmj8s692lcn3qn6er56sq3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rama (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>164895</id>
    <revision>
      <id>3839019</id>
      <parentid>3497366</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:48:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Neretve]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839019</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2219" sha1="fg8dfdygfnm0f951bs3o3fp2l6yp2s6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ramska prehrada s desitkami ostruvku a zalivu.jpg|mini|[[Ramsko jezero]]; u podnožju je selo Varvara.]]
'''Rama''' je rijeka koja se nalazi u općini [[Prozor-Rama]]. Izvire u podnožju planina: [[Vran]]a, [[Raduša (planina)|Raduše]] i [[Vranica|Vranice]] u selu [[Varvara (Prozor)|Varvara]]. 
Danas je njen izvor potopljen [[Ramsko jezero|Ramskim jezerom]]. Godine 1968. napravljeno je Ramsko jezero, koje je potopilo dobar dio rijeke. Rama teče prema jugoistoku i na tom putu prima [[pritoka|pritoke]]: Baden, Crimu, Dušicu, Gračanicu i Volujak. Izgradnja Ramskog jezera skratila je gornji tok Rame, dok je donji tok značajno skratilo [[Jablaničko jezero]]. Nekad su se u Ramu ulijevali i Tršćanski potok i Klekovica, dok danas nisu. Rama je jako skraćena izgradnjom jezera, a prije je imala 33&amp;nbsp;km dug riječni tok.
Kroz Ramsku kotlinu tekla je širokim plitkim koritom sa malim padom, a nakon 10&amp;nbsp;km ulazila je u uski kanjon s visokim padom. 
Devet kilometar prije svog ušća ulazi u hidroakumulaciju [[Jablaničko jezero|Jablaničkog jezera]]. Visinski pad od izvora do ušća iznosi 376 metara. Korito rijeke Rame je pjeskovito. Izgradnjom brane 1968. godine, dolina Rame je ujezerena do sela [[Mluša]].
Od brane do [[Marina pećina|Marine pećine]] u dužini od 9&amp;nbsp;km, dokle dopire voda Jablaničkog jezera, šljunkovitim koritom Rame i danas teče voda. 
[[Temperatura]] vode rijeke Rame je od 4,5&amp;nbsp;°C u zimskom razdoblju do 13,9&amp;nbsp;°C tokom mjeseca maja, sa visokom koncentracijom [[kisik]]a što je od posebnog značaja za život potočne [[pastrmka|pastrmke]]. Prema svim fizikalno-hemijskim pokazateljima, voda rijeke Rame je tipična [[Salmonidae|salmonidna]] voda.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-rama/|title = Rijeka Rama|publisher=bistrobih.ba|access-date=24. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;
U [[Historija srednjovjekovne Bosne|srednjem vijeku]] područje Rame bilo je jako značajno. Rama je jedna od značajnijih pritoka [[Neretva|Neretve]]. U nju se ulijeva nekoliko kilometara prije [[Jablanica|Jablanice]].

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]</text>
      <sha1>fg8dfdygfnm0f951bs3o3fp2l6yp2s6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Altaj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>165128</id>
    <revision>
      <id>3839348</id>
      <parentid>3593818</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:54:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4653" sha1="sub8jebnq7pjytjcfpjtoxc1afh29hj" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
[[Datoteka:2006-07 altaj belucha.jpg|mini|300px|Vrh Bjeluha]]

'''Altaj''' ([[Mongolski jezici|mong.]] ''Altain-ula'' - brda zlata), gorje u srednjoj [[Azija|Aziji]], strukture slične [[Alpe|Alpama]], samo veće; pruža se od [[Irtiš]]a do [[Džungarija|Džungarije]] na sjeveru do Sajanskog i Kolivanskog gorja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Altai-Mountains|title=Altai Mountains {{!}} Russia, Mongolia, Kazakhstan {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=9. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;

[[Altajsko gorje]] je naziv [[UNESCO]]-ove svjetske baštine koja se sastoji od planinskog vijenca Altaj, rezervata prirode [[Katun]], jezera [[Teleckoje]] (''Озеро Телецко''е), planine [[Bjeluha]] (''Белуха'') i visoravni [[Ukok]] u središnjem [[Sibir]]u. Ovo područje, veličine 16.175&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; nalazi se u ruskim republikama [[Altajska]], [[Tuva]] i [[Novosibirsk]].

''Altaj'' je izveden od osnovnog oblika * ''altañ'' &quot;zlato, zlatan&quot; (uporedi [[Stari turski|staroturski]] 𐰞𐱃𐰆𐰣 ''altun'' &quot;zlato, zlatan&quot;) sa kodom ''-ñ'' u osnovi korespondencije ''-n'' &amp; ''-y'' među srodnicima u različitim turskim jezicima i dijalektima (npr ''.'' ''qoyñ'' &quot;ovca&quot;, ''Qitan'' ~ ''Qitay'' &quot;Khitans&quot; itd.), kao i na mongolskom.

Planine se zovu ''Altain nuruu'' ({{Jezik|khk-Cyrl|Алтайн нуруу}}) na [[Khalkha mongolski|Khalkha mongolskom]], ''altai-yin niruɣu'' na [[Čakarski mongolski|čakarskom mongolskom]], i ''altajskom tuularu'' ( {{Jezik|alt|Алтай туулар}} tuular) na [[Altajski jezik|altajskom jeziku]]. Nazivaju se i {{Jezik|kk|Алтай таулары}} ili {{Jezik|kk-Arab|التاي تاۋلارى}} na [[Kazaški jezik|kazaškom]]; ''Altajskije gory'' ({{Jezik|ru|Алтайские горы}}) na [[Ruski jezik|ruskom]]; ''Altay Taghliri'' ({{Jezik|ug-Cyrl|Алтай Тағлири}}) na [[Ujgurski jezik|ujgurskom]]; ''ā'ěrtài shānmài'' na [[Kineski jezik|kineskom]] ({{Jezik|zh|阿尔泰山脉}} [[Pojednostavljeno kinesko pismo|pojednostavljeno]] ,{{Jezik|zh|阿爾泰山脈}}[[Tradicionalni kineski znakovi|tradicionalno]], ili {{Jezik|zh-Arab|اَعَرتَىْ شًامَىْ}} u [[Xiao'erjing]]u); ''i Arte shanmeː'' ({{Jezik|dng|Артэ Шанмэ}}) u [[Dunganski jezik|Dunganu]]. {{Image frame|content={{MongolUnicode|ᠠᠯᠲᠠᠢ&lt;br /&gt;{{zwj}}᠊ᠢᠢᠨ&lt;br /&gt;ᠨᠢᠷᠤᠭᠤ|font-size=1.5em}}|caption=Name in&lt;br /&gt;[[Mongolian language|Mongolian&lt;br /&gt;language]] and [[Mongolian script|script]],&lt;br /&gt;''altai-yin niruɣu''|border=no|max-width=|width=|align=right}}
[[Datoteka:Altai_Mountains.jpg|desno|mini|Karta planinskog lanca Altaja]]

== Gelogija ==

Tek u krajem [[tercijar]]a ovdje se javljaju bore. Rijeke su erodirale doline i otkrile stari temeljni kamen (1.600 — 2.300 [[m]]). Veliki Altaj ili &quot;Ektag Altaj&quot; je najviše razvijeno gorje s vrhom Bjeluhom (4.540 m), na kojem je sniježna granica na visini od 2.500 — 3.000 m, a sedla su visoka i teška (Ulau Daban i Čapčan Daban preko 3.000 m); dalje se grana Narim gorje (3600 m) na izvoru Irtiša i Sajdjule (4.000 m) kao razuđeni lanac. Uz glavnu kosu poredane su neke sporedne kose do 2000 m, poput Kalbin gorja i Kuznecki Alataja. Altaj se tokom ledenih doba dosta promijenio, a ostaci lednika sežu do 350 m; na recentnim lednicima Čulišman i Bi ja leži glacijalno jezero Telecki; djelovanje lednika pretvorilo je mnoge doline u stepske nizije. Altaj ima posve kontinentalni karakter, u gornjim dijelovima su stepe i pašnjaci, a u donjim je neprekidna šuma, odnosno nastavak tajge, pa je ruska kolonizacija prodrla samo u niske doline. Urođenici su gorski Kalmuki, ostaci raznih plemena i sibirskih Kozaka, pripadaju turskoj jezičkoj porodici, koja u Altaju ima svoje ishodište. U ivičnom gorju kopa se [[zlato]], [[srebro]], [[Željezo|željezna]] ruda i [[ugalj]]. Drugi dio je Mongolski ili Gobi Altaj (4.500 m), izgrađen od gnajsa i kremena, strši visoko između Džungarije i [[Mongolija|Mongolije]]; iz Džungarije vide se izražajne stijene, 3.500 m visine, dok se prema jugu posve snižavaju. Sedla su uska i visoka (do 3.500 m) pa vode iz Džungarije u Kobdo. Stanovnici su Kirgizi, koji pasu svoja stada.

[[Datoteka:Altai, Tienschan-Orte.png|mini|300px|Karta Altaja]]

== Također pogledajte ==
* [[Altajski kraj]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}

{{coord|45|0|N|99|0|E|display=title}}

{{Commonscat|Altay Mountains}}

[[Kategorija:Planine u Rusiji]]
[[Kategorija:Planine u Mongoliji]]
[[Kategorija:Planine u Kazahstanu]]
[[Kategorija:Planine u Kini]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>sub8jebnq7pjytjcfpjtoxc1afh29hj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Shenzhou 9</title>
    <ns>0</ns>
    <id>168508</id>
    <revision>
      <id>3838984</id>
      <parentid>3806967</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T11:59:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3838984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10906" sha1="dcsmtepzk0ruhlems3jbtkl4k27oke0" xml:space="preserve">{{Prijevod}}{{Preuređivanje}}

{{Infokutija svemirski let|naziv_misije=Shenzhou 9|tip_misije=Let s posadom|operater=[[Kineska nacionalna svemirska agencija]] (CNSA)|COSPAR_ID=2012-032A|SATCAT=38461|lansiranje=16. juni 2012. u 10:37 UTC|lansirno_mjesto=[[Svemirski centar Jiuquan]], Pustinja Gobi|raketa_nosač=[[Dugi marš 2F]]|trajanje_misije=13 dana|povratak=29. juni 2012.|mjesto_slijetanja=Siziwang Banner, [[Unutrašnja Mongolija]], [[Kina]]|masa_letjelice=~8.082 kg|orbita_tip=Niska Zemljina orbita|perigej=oko 330 km|apogej=oko 336 km|inklinacija=42,8°|posada=3|komandant=[[Jing Haipeng]]|posada2=[[Liu Wang]]|posada3=[[Liu Yang]]|prethodna_misija=[[Shenzhou 8]]|sljedeća_misija=[[Shenzhou 10]]}}
'''''Shenzhou 9''''' je svemirska letjelica sa posadom čiji je let obavljen od 16. do 29. juna 2012. godine, u okviru [[Kina|kineskog]] [[Program Shenzhou|Shenzhou svemirskog programa]]. Shenzhou 9 je bila druga letjelica u okviru misije koja je za cilj imala spajanje Shenzoua sa [[Tiangong 1]] svemirskom stanicom. Spajanje se dogodilo 18. juna 2012. godine. Shenzhou se vratio na [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] 29. juna 2012. godine, spustivši se u Unutrašnjoj Mongoliji, provinciji Kine. U sastavu posade se nalazila prva kineska žena astronaut [[Liu Yang (astronaut)|Liu Yang]]. U okviru ovog svemirskog programa je  ''[[Shenzhou 10]]'' predviđen za lansiranje u 2013. godini.&lt;ref name=&quot;2point6billion&quot; /&gt;

== Historija ==

12. marta 2012., je najavljeno da početni odabir posade za misiju uključuje i ženske astronaute.&lt;ref name=&quot;peopledaily&quot; /&gt; Posada je saopštena sredstvima informisanja 15. juna.&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt; Prva kineska žena [[astronaut]] je [[Liu Yang (astronaut)|Liu Yang]].&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt; Liu je bila odabrana prije druge potencijalne kandidatkinje [[Wang Yaping]].&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt; U ovoj misiji je i jedan astronaut od ranije, [[Jing Haipeng]],&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt; komandant misije.&lt;ref name=&quot;LFP 2012-06-18&quot; /&gt; Shenzhou 9 je bio deveti let u kineskom Shenzhou programu, i četvrti let ljudske posade. Lansiranje misije se desilo na isti dan, kao i prvi svemirski let žene u historiji, nakon 49 godina, kosmonauta [[Valentina Tereškova|Valentine Tereškove]].&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;

== Pripreme za misiju ==

Letjelica Shenzhou 9 je stigla u [[Jiuquan satelitski lansirni centar]] u sjeverozapadnoj [[Pustinja Gobi|pustinji Gobi]] 9. aprila 2012.&lt;ref name=&quot;launch3&quot; /&gt;, i njena raketa nosač,  [[Dugi marš 2F]], je stigla 9. maja. 9. juna 2012., letjelica Shenzhou 9 i njena raketa nosač su dovežene na lansirno mjesto.&lt;ref name=&quot;thehindubusinessline&quot; /&gt;

== Misija ==

Raketa Dugi marš 2F je lansirana 16. juna 2012., u 10:37 UTC.

Shenzhou 9 je pristao uz prvu kinesku svemirsku laboratoriju [[Tiangong-1]] u 06:07 UTC, 18. junae, označavajući prvi kineski randevu svemirske letjelice sa ljudskom posadom, kao i pristajanje.&lt;ref name=&quot;NSF 2012-06-18&quot; /&gt;&lt;ref name=cmse-2012-06-10/&gt; Ovo pristajanje je daljinski kontroloisano iz zemaljske stanice.&lt;ref name=Guardian-2012-06-24/&gt; Šest dana kasnije, Shenzhou 9 se odvojio od stanice, nakon čega je posada uspješno izvršila prvo ručno ponovno spajanje u historiji kineskog svemirskog programa..&lt;ref name=Guardian-2012-06-24/&gt;

Shenzhou 9 je aterirao uz pomoć padobrana u [[Siziwang Banner]], [[Unutrašnja Mongolija]], dana  29. juna 2012..&lt;ref name=ABCShen&gt;{{cite web |title=China's first female astronaut touches down|publisher=Australian Broadcasting Corporation |date= (29. juni 2012.) |url=http://www.abc.net.au/news/2012-06-29/chinese-astronauts-return-to-earth/4100648|datum_pristupa= 29. juni 2012. }}&lt;/ref&gt;

== Posada ==

{{Posada svemirskog leta
| terminologija       = Astronaut
| datum_lansiranja        = 16. juni 2012.
| landingdate       = 
| posada1_gore          = [[Jing Haipeng]]&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;huanqiu&quot; /&gt;
| letovi1_gore       = Drugi
| pozicija1         = Zapovjednik&lt;ref name=&quot;LFP 2012-06-18&quot; /&gt;
| detalji1_gore       = Prvi Kineski astronaut koji je više od jednom letio u svemir&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;
| posada2_gore          = [[Liu Wang]]&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;
| letovi2_gore       = Prvi
&lt;!-- | position2         = --&gt;
| detalji2_gore       = 
| posada3_gore          = [[Liu Yang (astronaut)|Liu Yang]]&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;
| letovi3_gore       = Prvi
&lt;!-- | position3         = --&gt;
| detalji3_gore       = Prva kineskinja u svemiru&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;
}}

=== Rezervna posada ===

Rezervna posada za let je bila:{{fact|datum=June 2012}}
{{Posada svemirskog leta
| terminologija       = Astronaut
| posada1_gore          = [[Nie Haisheng]]
| posada2_gore          = [[Zhang Xiaoguang]]
| posada3_gore          = [[Wang Yaping]]
}}

== Vremenska skala misije ==
;9. April 2012.
* [[Shenzhou]] 9 svemirska kapsula stiže u ''Jiuquan satelitski lansirni centar'' &lt;ref name=&quot;launch3&quot; /&gt;

;9. May 2012.
* [[Long March 2F]] svemirska kapsula stiže na ''Jiuquan satelitski lansirni centar'' &lt;ref name=&quot;thehindubusinessline&quot; /&gt;

;9. juni 2012.
* Lansirno postolje dovezeno do lansirne platforme &lt;ref name=&quot;thehindubusinessline&quot; /&gt;

;15. juni 2012.
* Posada objelodanjena &lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;

;16. juni 2012.
* Lansiranje, prva žena u svemiru iz kineskog svemirskog programa, prvi ponavljeni putnik for u kineskom programu, prva ljudska misija na svemirsku stanicu za kineski program &lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;

;18. juni 2012.
* Prvi ''rendezvous'' ljudske posade u kineskom svemirskom programu.
* Automatsko pristajanje sa [[Tiangong 1]], prvo pristajanje ljudske posade u kineskom svemirskom programu &lt;ref name=&quot;NSF 2012-06-18&quot; /&gt;

;24. juni 2012.
* Shenzhou 9 se odvezuje od Tiangong 1 &lt;ref name=Guardian-2012-06-24/&gt;
* Shenzhou 9 se povezuje sa Tiangong 1, prvo manualno pristajanje u kineskom svemirskom programu  &lt;ref name=Guardian-2012-06-24/&gt;, drugo pristajanje ljudske posade u svemirskom programu

;29. juni 2012.
* Shenzhou 9 aterira u [[Siziwang Banner]], [[Unutrašnja Mongolija]].&lt;ref name=ABCShen/&gt;

== Reference ==
&lt;references&gt;
&lt;ref name=&quot;2point6billion&quot;&gt;{{cite web
| url = http://www.2point6billion.com/news/2010/08/18/china-completes-tiangong-1-space-module-6770.html
| title = China Completes Tiangong-1 Space Module
| publisher = 2point6billion.com
| date = 18. august 2010
| datum_pristupa = 25. juni 2012.
| access-date = 29. 6. 2012
| archive-date = 27. 6. 2012
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120627195025/http://www.2point6billion.com/news/2010/08/18/china-completes-tiangong-1-space-module-6770.html
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;peopledaily&quot;&gt;
{{cite news
| author = 雪萌
| title = Shenzhou-9 may take female astronaut to space: official
| url = http://english.peopledaily.com.cn/202936/7755164.html
| work = China Daily
| date = 12. 3. 2012
| access-date = 16. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot;&gt;
{{cite news
| author = Clara Moskowit
| title = China Unveils Astronaut Crew, 1st Female Spaceflyer, for Saturday Launch
| url = http://www.space.com/16158-china-female-astronaut-crew-shenzhou-9.html
| work = Space.com
| date = 15. 6. 2012
| access-date = 16. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;LFP 2012-06-18&quot;&gt;{{cite web
| author = Reuters
| publisher = London Free Press
| date = 18. 6. 2012
| title = China completes successful space docking
| url = http://www.lfpress.com/tech/news/2012/06/18/19889406.html
| access-date = 25. 6. 2012
| archive-date = 25. 6. 2012
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120625092519/http://www.lfpress.com/tech/news/2012/06/18/19889406.html
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;NSF 2012-06-18&quot;&gt;
{{cite news
| author = Rui C. Barbosa
| title = China’s Shenzhou-9 successfully docks with Tiangong-1
| url = http://www.nasaspaceflight.com/2012/06/chinas-shenzhou-9-successfully-docks-with-tiangong-1/
| work = NASASpaceflight.com
| date = 18. 6. 2012
| access-date = 18. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;launch3&quot;&gt;
{{cite news
| author = Mu Xuequan
| title = Shenzhou-9 spacecraft delivered to launch centre
| url = http://news.xinhuanet.com/english/china/2012-04/09/c_122951646.htm
| work = Xinhua
| date=9. 4. 2012
| access-date = 16. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;thehindubusinessline&quot;&gt;
{{cite news
| author = Editor
| title = China to launch manned spacecraft this month
| url = http://www.thehindubusinessline.com/features/article3508490.ece
| work = The Hindu Business Line
| date = 9. 6. 2012
| access-date = 16. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;huanqiu&quot;&gt;
{{cite web
| url = http://china.huanqiu.com/photo/2012-06/2651551.html
| title = 神九航天员乘组亮相_国内新闻_环球网
| publisher = China.huanqiu.com
| date = 
| access-date = 25. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Guardian-2012-06-24&gt;
{{cite news
| publisher = The Guardian
| url = http://www.guardian.co.uk/world/2012/jun/24/chinese-spacecraft-first-manual-docking 
| title = Chinese spacecraft Shenzhou 9 makes first manual docking with space module
| author = Associated Press
| date = 24. 6. 2012 
| access-date = 25. 6. 2012 
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=cmse-2012-06-10&gt;{{cite web
| publisher = CMSE - China Manned Space Engineering
| url = http://en.cmse.gov.cn/show.php?contentid=1201
| title = China Will Conduct its First Manned Space Rendezvous and Docking Mission——Shenzhou 9 spaceship has been transferred to the launch site and ready for launch in Mid-June
| date = 10. 6. 2012
| editor = YangShuai
| access-date = 29. 6. 2012
| archive-date = 23. 7. 2012
| archive-url = http://webarchive.loc.gov/all/20120723172548/http://en.cmse.gov.cn/show.php?contentid=1201
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Shenzhou-9}}
* Xinhua News, [http://www.xinhuanet.com/english/special/shenzhou9 Kina lansira Shenzhou 9] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200804123729/http://www.xinhuanet.com/english/special/shenzhou9 |date=4. 8. 2020 }} arhiva novosti (pristup: 2012-06-26)
* People's Daily Online, [http://english.people.com.cn/102775/205303/index.html Shenzhou-9 Panoramic Report] arhiva novosti (pristup: 2012-06-26)
* CNTV.cn, [https://web.archive.org/web/20120825151529/http://english.cntv.cn/special/shenzhou9/live/astronauts/index.shtml Shenzhou 9] video arhiva (pristup: 2012-06-26)
* Spaceflight101, [http://www.spaceflight101.com/shenzhou-9-mission-updates.html Shenzhou 9  ažuriranje vijesti o misiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120618020917/http://www.spaceflight101.com/shenzhou-9-mission-updates.html |date=18. 6. 2012 }} (pristup: 2012-06-26)

{{Shenzhou program|prethodna=[[Shenzhou 8]]|sljedeća=[[Shenzhou 10]]}}
{{Orbitalna lansiranja u 2012}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Shenzhou program]]
[[Kategorija:2012 svemirski letovi]]
[[Kategorija:2012 u Kini]]
[[Kategorija:Tiangong]]
[[Kategorija:Ljudski svemirski letovi]]</text>
      <sha1>dcsmtepzk0ruhlems3jbtkl4k27oke0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3838985</id>
      <parentid>3838984</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:00:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3838985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10911" sha1="ia5p7hjkt75qcsuj0oc84arbxrihjre" xml:space="preserve">{{Prijevod}}{{Preuređivanje}}

{{Infokutija svemirski let|naziv_misije=Shenzhou 9|tip_misije=Let s posadom|operater=[[Kineska nacionalna svemirska agencija]] (CNSA)|COSPAR_ID=2012-032A|SATCAT=38461|lansiranje=16. juni 2012. u 10:37 UTC|lansirno_mjesto=[[Svemirski centar Jiuquan]], Pustinja Gobi|raketa_nosač=[[Dugi marš 2F]]|trajanje_misije=13 dana|povratak=29. juni 2012.|mjesto_slijetanja=Siziwang Banner, [[Unutrašnja Mongolija]], [[Kina]]|masa_letjelice=~8.082 kg|orbita_tip=Niska Zemljina orbita|perigej=oko 330 km|apogej=oko 336 km|inklinacija=42,8°|posada=3|komandant=[[Jing Haipeng]]|posada2=[[Liu Wang]]|posada3=[[Liu Yang]]|prethodna_misija=[[Shenzhou 8]]|sljedeća_misija=[[Shenzhou 10]]}}
'''''Shenzhou 9''''' je svemirska letjelica sa posadom čiji je let obavljen od 16. do 29. juna 2012. godine, u okviru [[Kina|kineskog]] [[Program Shenzhou|Shenzhou svemirskog programa]]. Shenzhou 9 je bila druga letjelica u okviru misije koja je za cilj imala spajanje Shenzoua sa [[Tiangong 1]] svemirskom stanicom. Spajanje se dogodilo 18. juna 2012. godine. Shenzhou se vratio na [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] 29. juna 2012. godine, spustivši se u Unutrašnjoj Mongoliji, provinciji Kine. U sastavu posade se nalazila prva kineska žena astronaut [[Liu Yang (astronaut)|Liu Yang]]. U okviru ovog svemirskog programa je  ''[[Shenzhou 10]]'' predviđen za lansiranje u 2013. godini.&lt;ref name=&quot;2point6billion&quot; /&gt;

== Historija ==

12. marta 2012., je najavljeno da početni odabir posade za misiju uključuje i ženske astronaute.&lt;ref name=&quot;peopledaily&quot; /&gt; Posada je saopštena sredstvima informisanja 15. juna.&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt; Prva kineska žena [[astronaut]] je [[Liu Yang (astronaut)|Liu Yang]].&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt; Liu je bila odabrana prije druge potencijalne kandidatkinje [[Wang Yaping]].&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt; U ovoj misiji je i jedan astronaut od ranije, [[Jing Haipeng]],&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt; komandant misije.&lt;ref name=&quot;LFP 2012-06-18&quot; /&gt; Shenzhou 9 je bio deveti let u kineskom Shenzhou programu, i četvrti let ljudske posade. Lansiranje misije se desilo na isti dan, kao i prvi svemirski let žene u historiji, nakon 49 godina, kosmonauta [[Valentina Terješkova|Valentine Terješkove]].&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;

== Pripreme za misiju ==

Letjelica Shenzhou 9 je stigla u [[Jiuquan satelitski lansirni centar]] u sjeverozapadnoj [[Pustinja Gobi|pustinji Gobi]] 9. aprila 2012.&lt;ref name=&quot;launch3&quot; /&gt;, i njena raketa nosač,  [[Dugi marš 2F]], je stigla 9. maja. 9. juna 2012., letjelica Shenzhou 9 i njena raketa nosač su dovežene na lansirno mjesto.&lt;ref name=&quot;thehindubusinessline&quot; /&gt;

== Misija ==

Raketa Dugi marš 2F je lansirana 16. juna 2012., u 10:37 po UTC.

Shenzhou 9 je pristao uz prvu kinesku svemirsku laboratoriju [[Tiangong-1]] u 06:07 UTC, 18. junae, označavajući prvi kineski randevu svemirske letjelice sa ljudskom posadom, kao i pristajanje.&lt;ref name=&quot;NSF 2012-06-18&quot; /&gt;&lt;ref name=cmse-2012-06-10/&gt; Ovo pristajanje je daljinski kontroloisano iz zemaljske stanice.&lt;ref name=Guardian-2012-06-24/&gt; Šest dana kasnije, Shenzhou 9 se odvojio od stanice, nakon čega je posada uspješno izvršila prvo ručno ponovno spajanje u historiji kineskog svemirskog programa..&lt;ref name=Guardian-2012-06-24/&gt;

Shenzhou 9 je aterirao uz pomoć padobrana u [[Siziwang Banner]], [[Unutrašnja Mongolija]], dana  29. juna 2012..&lt;ref name=ABCShen&gt;{{cite web |title=China's first female astronaut touches down|publisher=Australian Broadcasting Corporation |date= (29. juni 2012.) |url=http://www.abc.net.au/news/2012-06-29/chinese-astronauts-return-to-earth/4100648|datum_pristupa= 29. juni 2012. }}&lt;/ref&gt;

== Posada ==

{{Posada svemirskog leta
| terminologija       = Astronaut
| datum_lansiranja        = 16. juni 2012.
| landingdate       = 
| posada1_gore          = [[Jing Haipeng]]&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;huanqiu&quot; /&gt;
| letovi1_gore       = Drugi
| pozicija1         = Zapovjednik&lt;ref name=&quot;LFP 2012-06-18&quot; /&gt;
| detalji1_gore       = Prvi Kineski astronaut koji je više od jednom letio u svemir&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;
| posada2_gore          = [[Liu Wang]]&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;
| letovi2_gore       = Prvi
&lt;!-- | position2         = --&gt;
| detalji2_gore       = 
| posada3_gore          = [[Liu Yang (astronaut)|Liu Yang]]&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;
| letovi3_gore       = Prvi
&lt;!-- | position3         = --&gt;
| detalji3_gore       = Prva kineskinja u svemiru&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;
}}

=== Rezervna posada ===

Rezervna posada za let je bila:{{fact|datum=June 2012}}
{{Posada svemirskog leta
| terminologija       = Astronaut
| posada1_gore          = [[Nie Haisheng]]
| posada2_gore          = [[Zhang Xiaoguang]]
| posada3_gore          = [[Wang Yaping]]
}}

== Vremenska skala misije ==
;9. April 2012.
* [[Shenzhou]] 9 svemirska kapsula stiže u ''Jiuquan satelitski lansirni centar'' &lt;ref name=&quot;launch3&quot; /&gt;

;9. May 2012.
* [[Long March 2F]] svemirska kapsula stiže na ''Jiuquan satelitski lansirni centar'' &lt;ref name=&quot;thehindubusinessline&quot; /&gt;

;9. juni 2012.
* Lansirno postolje dovezeno do lansirne platforme &lt;ref name=&quot;thehindubusinessline&quot; /&gt;

;15. juni 2012.
* Posada objelodanjena &lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;

;16. juni 2012.
* Lansiranje, prva žena u svemiru iz kineskog svemirskog programa, prvi ponavljeni putnik for u kineskom programu, prva ljudska misija na svemirsku stanicu za kineski program &lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;

;18. juni 2012.
* Prvi ''rendezvous'' ljudske posade u kineskom svemirskom programu.
* Automatsko pristajanje sa [[Tiangong 1]], prvo pristajanje ljudske posade u kineskom svemirskom programu &lt;ref name=&quot;NSF 2012-06-18&quot; /&gt;

;24. juni 2012.
* Shenzhou 9 se odvezuje od Tiangong 1 &lt;ref name=Guardian-2012-06-24/&gt;
* Shenzhou 9 se povezuje sa Tiangong 1, prvo manualno pristajanje u kineskom svemirskom programu  &lt;ref name=Guardian-2012-06-24/&gt;, drugo pristajanje ljudske posade u svemirskom programu

;29. juni 2012.
* Shenzhou 9 aterira u [[Siziwang Banner]], [[Unutrašnja Mongolija]].&lt;ref name=ABCShen/&gt;

== Reference ==
&lt;references&gt;
&lt;ref name=&quot;2point6billion&quot;&gt;{{cite web
| url = http://www.2point6billion.com/news/2010/08/18/china-completes-tiangong-1-space-module-6770.html
| title = China Completes Tiangong-1 Space Module
| publisher = 2point6billion.com
| date = 18. august 2010
| datum_pristupa = 25. juni 2012.
| access-date = 29. 6. 2012
| archive-date = 27. 6. 2012
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120627195025/http://www.2point6billion.com/news/2010/08/18/china-completes-tiangong-1-space-module-6770.html
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;peopledaily&quot;&gt;
{{cite news
| author = 雪萌
| title = Shenzhou-9 may take female astronaut to space: official
| url = http://english.peopledaily.com.cn/202936/7755164.html
| work = China Daily
| date = 12. 3. 2012
| access-date = 16. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot;&gt;
{{cite news
| author = Clara Moskowit
| title = China Unveils Astronaut Crew, 1st Female Spaceflyer, for Saturday Launch
| url = http://www.space.com/16158-china-female-astronaut-crew-shenzhou-9.html
| work = Space.com
| date = 15. 6. 2012
| access-date = 16. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;LFP 2012-06-18&quot;&gt;{{cite web
| author = Reuters
| publisher = London Free Press
| date = 18. 6. 2012
| title = China completes successful space docking
| url = http://www.lfpress.com/tech/news/2012/06/18/19889406.html
| access-date = 25. 6. 2012
| archive-date = 25. 6. 2012
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120625092519/http://www.lfpress.com/tech/news/2012/06/18/19889406.html
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;NSF 2012-06-18&quot;&gt;
{{cite news
| author = Rui C. Barbosa
| title = China’s Shenzhou-9 successfully docks with Tiangong-1
| url = http://www.nasaspaceflight.com/2012/06/chinas-shenzhou-9-successfully-docks-with-tiangong-1/
| work = NASASpaceflight.com
| date = 18. 6. 2012
| access-date = 18. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;launch3&quot;&gt;
{{cite news
| author = Mu Xuequan
| title = Shenzhou-9 spacecraft delivered to launch centre
| url = http://news.xinhuanet.com/english/china/2012-04/09/c_122951646.htm
| work = Xinhua
| date=9. 4. 2012
| access-date = 16. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;thehindubusinessline&quot;&gt;
{{cite news
| author = Editor
| title = China to launch manned spacecraft this month
| url = http://www.thehindubusinessline.com/features/article3508490.ece
| work = The Hindu Business Line
| date = 9. 6. 2012
| access-date = 16. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;huanqiu&quot;&gt;
{{cite web
| url = http://china.huanqiu.com/photo/2012-06/2651551.html
| title = 神九航天员乘组亮相_国内新闻_环球网
| publisher = China.huanqiu.com
| date = 
| access-date = 25. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Guardian-2012-06-24&gt;
{{cite news
| publisher = The Guardian
| url = http://www.guardian.co.uk/world/2012/jun/24/chinese-spacecraft-first-manual-docking 
| title = Chinese spacecraft Shenzhou 9 makes first manual docking with space module
| author = Associated Press
| date = 24. 6. 2012 
| access-date = 25. 6. 2012 
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=cmse-2012-06-10&gt;{{cite web
| publisher = CMSE - China Manned Space Engineering
| url = http://en.cmse.gov.cn/show.php?contentid=1201
| title = China Will Conduct its First Manned Space Rendezvous and Docking Mission——Shenzhou 9 spaceship has been transferred to the launch site and ready for launch in Mid-June
| date = 10. 6. 2012
| editor = YangShuai
| access-date = 29. 6. 2012
| archive-date = 23. 7. 2012
| archive-url = http://webarchive.loc.gov/all/20120723172548/http://en.cmse.gov.cn/show.php?contentid=1201
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Shenzhou-9}}
* Xinhua News, [http://www.xinhuanet.com/english/special/shenzhou9 Kina lansira Shenzhou 9] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200804123729/http://www.xinhuanet.com/english/special/shenzhou9 |date=4. 8. 2020 }} arhiva novosti (pristup: 2012-06-26)
* People's Daily Online, [http://english.people.com.cn/102775/205303/index.html Shenzhou-9 Panoramic Report] arhiva novosti (pristup: 2012-06-26)
* CNTV.cn, [https://web.archive.org/web/20120825151529/http://english.cntv.cn/special/shenzhou9/live/astronauts/index.shtml Shenzhou 9] video arhiva (pristup: 2012-06-26)
* Spaceflight101, [http://www.spaceflight101.com/shenzhou-9-mission-updates.html Shenzhou 9  ažuriranje vijesti o misiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120618020917/http://www.spaceflight101.com/shenzhou-9-mission-updates.html |date=18. 6. 2012 }} (pristup: 2012-06-26)

{{Shenzhou program|prethodna=[[Shenzhou 8]]|sljedeća=[[Shenzhou 10]]}}
{{Orbitalna lansiranja u 2012}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Shenzhou program]]
[[Kategorija:2012 svemirski letovi]]
[[Kategorija:2012 u Kini]]
[[Kategorija:Tiangong]]
[[Kategorija:Ljudski svemirski letovi]]</text>
      <sha1>ia5p7hjkt75qcsuj0oc84arbxrihjre</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3838990</id>
      <parentid>3838985</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:25:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>ispravke</comment>
      <origin>3838990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10960" sha1="ku66ybm72jhkxu1laufrdlpvm6j2nw1" xml:space="preserve">{{Prijevod}}{{Preuređivanje}}

{{Infokutija svemirski let|naziv_misije=Shenzhou 9|tip_misije=Let s posadom|operater=[[Kineska nacionalna svemirska agencija]] (CNSA)|COSPAR_ID=2012-032A|SATCAT=38461|lansiranje=16. juni 2012. u 10:37 UTC|lansirno_mjesto=[[Svemirski centar Jiuquan]], Pustinja Gobi|raketa_nosač=[[Dugi marš 2F]]|trajanje_misije=13 dana|povratak=29. juni 2012.|mjesto_slijetanja=Siziwang Banner, [[Unutrašnja Mongolija]], [[Kina]]|masa_letjelice=~8.082 kg|orbita_tip=Niska Zemljina orbita|perigej=oko 330 km|apogej=oko 336 km|inklinacija=42,8°|posada=3|komandant=[[Jing Haipeng]]|posada2=[[Liu Wang]]|posada3=[[Liu Yang]]|prethodna_misija=[[Shenzhou 8]]|sljedeća_misija=[[Shenzhou 10]]}}
'''''Shenzhou 9''''' je svemirska letjelica sa posadom čiji je let obavljen od 16. do 29. juna 2012. godine, u okviru [[Kina|kineskog]] [[Program Shenzhou|Shenzhou svemirskog programa]]. Shenzhou 9 je bila druga letjelica u okviru misije koja je za cilj imala spajanje Shenzoua sa svemirskom stanicom. [[Tiangong 1]]. Spajanje se dogodilo 18. juna 2012. godine. Shenzhou se vratio na [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] 29. juna 2012. godine, spustivši se u Unutrašnjoj Mongoliji, provinciji Kine. U sastavu posade se nalazila prva kineska astronautkinja [[Liu Yang (astronaut)|Liu Yang]]. U okviru ovog svemirskog programa je ''[[Shenzhou 10]]'' predviđen za lansiranje 2013. godine&lt;ref name=&quot;2point6billion&quot; /&gt;

== Historija ==

12. marta 2012. je najavljeno da početni odabir posade za misiju uključuje i ženske astronaute.&lt;ref name=&quot;peopledaily&quot; /&gt; Posada je saopštena sredstvima informisanja 15. juna.&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt; Prva kineska [[astronaut|astronautkinja]] je [[Liu Yang (astronaut)|Liu Yang]].&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt; Liu je bila odabrana prije druge potencijalne kandidatkinje [[Wang Yaping]].&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt; U ovoj misiji je i jedan astronaut od ranije, [[Jing Haipeng]],&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt; komandant misije.&lt;ref name=&quot;LFP 2012-06-18&quot; /&gt; Shenzhou 9 je bio deveti let u kineskom Shenzhou programu, i četvrti let ljudske posade. Lansiranje misije se desilo na isti dan, kao i prvi svemirski let žene u historiji, nakon 49 godina, kosmonauta [[Valentina Terješkova|Valentine Terješkove]].&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;

== Pripreme za misiju ==

Letjelica Shenzhou 9 je stigla u [[Jiuquan satelitski lansirni centar]] u sjeverozapadnoj [[Pustinja Gobi|pustinji Gobi]] 9. aprila 2012.&lt;ref name=&quot;launch3&quot; /&gt;, i njena raketa nosač, [[Dugi marš 2F]], je stigla 9. maja. 9. juna 2012., letjelica Shenzhou 9 i njena raketa nosač su dovezene na lansirno mjesto.&lt;ref name=&quot;thehindubusinessline&quot; /&gt;

== Misija ==

Raketa Dugi marš 2F je lansirana 16. juna 2012., u 10:37 po UTC.

Shenzhou 9 je pristao uz prvu kinesku svemirsku laboratoriju [[Tiangong-1]] u 06:07 UTC, 18. juna, označavajući prvi kineski randevu svemirske letjelice sa ljudskom posadom, kao i pristajanje.&lt;ref name=&quot;NSF 2012-06-18&quot; /&gt;&lt;ref name=cmse-2012-06-10/&gt; Ovo pristajanje je daljinski kontrolisano iz zemaljske stanice.&lt;ref name=Guardian-2012-06-24/&gt; Šest dana kasnije, Shenzhou 9 se odvojio od stanice, nakon čega je posada uspješno izvršila prvo ručno ponovno spajanje u historiji kineskog svemirskog programa.&lt;ref name=Guardian-2012-06-24/&gt;

Shenzhou 9 se prizemljio uz pomoć padobrana u [[Siziwang Banner]], [[Unutrašnja Mongolija|kineskoj provinciji Unutrašnja Mongolija]], dana 29. juna 2012.&lt;ref name=ABCShen&gt;{{cite web |title=China's first female astronaut touches down|publisher=Australian Broadcasting Corporation |date= (29. juni 2012.) |url=http://www.abc.net.au/news/2012-06-29/chinese-astronauts-return-to-earth/4100648|datum_pristupa= 29. juni 2012. }}&lt;/ref&gt;

== Posada ==

{{Posada svemirskog leta
| terminologija       = Astronaut
| datum_lansiranja        = 16. juni 2012.
| landingdate       = 
| posada1_gore          = [[Jing Haipeng]]&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;huanqiu&quot; /&gt;
| letovi1_gore       = Drugi
| pozicija1         = Zapovjednik&lt;ref name=&quot;LFP 2012-06-18&quot; /&gt;
| detalji1_gore       = Prvi Kineski astronaut koji je više od jednom letio u svemir&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;
| posada2_gore          = [[Liu Wang]]&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;
| letovi2_gore       = Prvi
&lt;!-- | position2         = --&gt;
| detalji2_gore       = 
| posada3_gore          = [[Liu Yang (astronaut)|Liu Yang]]&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;
| letovi3_gore       = Prvi
&lt;!-- | position3         = --&gt;
| detalji3_gore       = Prva Kineskinja u svemiru&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;
}}

=== Rezervna posada ===

Rezervna posada za let je bila:{{fact|datum=June 2012}}
{{Posada svemirskog leta
| terminologija       = Astronaut
| posada1_gore          = [[Nie Haisheng]]
| posada2_gore          = [[Zhang Xiaoguang]]
| posada3_gore          = [[Wang Yaping]]
}}

== Vremenska skala misije ==
;9. april 2012.
* [[Shenzhou]] 9 svemirska kapsula stiže u ''Jiuquan satelitski lansirni centar'' &lt;ref name=&quot;launch3&quot; /&gt;

;9. maj 2012.
* [[Long March 2F]] svemirska kapsula stiže na ''Jiuquan satelitski lansirni centar'' &lt;ref name=&quot;thehindubusinessline&quot; /&gt;

;9. juni 2012.
* Lansirno postolje dovezeno do lansirne platforme &lt;ref name=&quot;thehindubusinessline&quot; /&gt;

;15. juni 2012.
* Posada objelodanjena &lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;

;16. juni 2012.
* Lansiranje, prva žena u svemiru iz kineskog svemirskog programa, prvi astronaut sa više od jedne misije u okviru programa, prva ljudska misija na svemirsku stanicu u kineskom programu &lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;

;18. juni 2012.
* Prvi ''randevu'' ljudske posade u kineskom svemirskom programu.
* Automatsko pristajanje sa [[Tiangong 1]], prvo pristajanje ljudske posade u kineskom svemirskom programu &lt;ref name=&quot;NSF 2012-06-18&quot; /&gt;

;24. juni 2012.
* Shenzhou 9 se odvaja od Tiangong 1 &lt;ref name=Guardian-2012-06-24/&gt;
* Shenzhou 9 se povezuje sa Tiangong 1, prvo ručno pristajanje u kineskom svemirskom programu,&lt;ref name=Guardian-2012-06-24/&gt; drugo pristajanje ljudske posade u svemirskom programu

;29. juni 2012.
* Shenzhou 9 se prizemljuje u [[Siziwang Banner]], [[Unutrašnja Mongolija]].&lt;ref name=ABCShen/&gt;

== Reference ==
&lt;references&gt;
&lt;ref name=&quot;2point6billion&quot;&gt;{{cite web
| url = http://www.2point6billion.com/news/2010/08/18/china-completes-tiangong-1-space-module-6770.html
| title = China Completes Tiangong-1 Space Module
| publisher = 2point6billion.com
| date = 18. august 2010
| datum_pristupa = 25. juni 2012.
| access-date = 29. 6. 2012
| archive-date = 27. 6. 2012
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120627195025/http://www.2point6billion.com/news/2010/08/18/china-completes-tiangong-1-space-module-6770.html
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;peopledaily&quot;&gt;
{{cite news
| author = 雪萌
| title = Shenzhou-9 may take female astronaut to space: official
| url = http://english.peopledaily.com.cn/202936/7755164.html
| work = China Daily
| date = 12. 3. 2012
| access-date = 16. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot;&gt;
{{cite news
| author = Clara Moskowit
| title = China Unveils Astronaut Crew, 1st Female Spaceflyer, for Saturday Launch
| url = http://www.space.com/16158-china-female-astronaut-crew-shenzhou-9.html
| work = Space.com
| date = 15. 6. 2012
| access-date = 16. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;LFP 2012-06-18&quot;&gt;{{cite web
| author = Reuters
| publisher = London Free Press
| date = 18. 6. 2012
| title = China completes successful space docking
| url = http://www.lfpress.com/tech/news/2012/06/18/19889406.html
| access-date = 25. 6. 2012
| archive-date = 25. 6. 2012
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120625092519/http://www.lfpress.com/tech/news/2012/06/18/19889406.html
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;NSF 2012-06-18&quot;&gt;
{{cite news
| author = Rui C. Barbosa
| title = China’s Shenzhou-9 successfully docks with Tiangong-1
| url = http://www.nasaspaceflight.com/2012/06/chinas-shenzhou-9-successfully-docks-with-tiangong-1/
| work = NASASpaceflight.com
| date = 18. 6. 2012
| access-date = 18. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;launch3&quot;&gt;
{{cite news
| author = Mu Xuequan
| title = Shenzhou-9 spacecraft delivered to launch centre
| url = http://news.xinhuanet.com/english/china/2012-04/09/c_122951646.htm
| work = Xinhua
| date=9. 4. 2012
| access-date = 16. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;thehindubusinessline&quot;&gt;
{{cite news
| author = Editor
| title = China to launch manned spacecraft this month
| url = http://www.thehindubusinessline.com/features/article3508490.ece
| work = The Hindu Business Line
| date = 9. 6. 2012
| access-date = 16. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;huanqiu&quot;&gt;
{{cite web
| url = http://china.huanqiu.com/photo/2012-06/2651551.html
| title = 神九航天员乘组亮相_国内新闻_环球网
| publisher = China.huanqiu.com
| date = 
| access-date = 25. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Guardian-2012-06-24&gt;
{{cite news
| publisher = The Guardian
| url = http://www.guardian.co.uk/world/2012/jun/24/chinese-spacecraft-first-manual-docking 
| title = Chinese spacecraft Shenzhou 9 makes first manual docking with space module
| author = Associated Press
| date = 24. 6. 2012 
| access-date = 25. 6. 2012 
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=cmse-2012-06-10&gt;{{cite web
| publisher = CMSE - China Manned Space Engineering
| url = http://en.cmse.gov.cn/show.php?contentid=1201
| title = China Will Conduct its First Manned Space Rendezvous and Docking Mission——Shenzhou 9 spaceship has been transferred to the launch site and ready for launch in Mid-June
| date = 10. 6. 2012
| editor = YangShuai
| access-date = 29. 6. 2012
| archive-date = 23. 7. 2012
| archive-url = http://webarchive.loc.gov/all/20120723172548/http://en.cmse.gov.cn/show.php?contentid=1201
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

== Vanjski linkovi ==
* Xinhua News, [http://www.xinhuanet.com/english/special/shenzhou9 Kina lansira Shenzhou 9] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200804123729/http://www.xinhuanet.com/english/special/shenzhou9 |date=4. 8. 2020 }} arhiva novosti (pristup: 2012-06-26)
* People's Daily Online, [http://english.people.com.cn/102775/205303/index.html Shenzhou-9 Panoramic Report] arhiva novosti (pristup: 2012-06-26)
* CNTV.cn, [https://web.archive.org/web/20120825151529/http://english.cntv.cn/special/shenzhou9/live/astronauts/index.shtml Shenzhou 9] video arhiva (pristup: 2012-06-26)
* Spaceflight101, [http://www.spaceflight101.com/shenzhou-9-mission-updates.html Shenzhou 9 ažuriranje vijesti o misiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120618020917/http://www.spaceflight101.com/shenzhou-9-mission-updates.html |date=18. 6. 2012 }} (pristup: 2012-06-26)

{{Shenzhou program|prethodna=[[Shenzhou 8]]|sljedeća=[[Shenzhou 10]]}}
{{Orbitalna lansiranja u 2012}}
{{Normativna kontrola}}
{{commonscat|Shenzhou-9}}
[[Kategorija:Shenzhou program]]
[[Kategorija:2012 svemirski letovi]]
[[Kategorija:2012 u Kini]]
[[Kategorija:Tiangong]]
[[Kategorija:Ljudski svemirski letovi]]</text>
      <sha1>ku66ybm72jhkxu1laufrdlpvm6j2nw1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brahmaputra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>169098</id>
    <revision>
      <id>3839117</id>
      <parentid>3835284</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:08:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10846" sha1="l6pnnvm5qwcjdkjhkoponzqzvyc7m5y" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Brahmaputra 
| slika              = Homeward bound.jpg
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = Brahmaputra u Ganhatiju
| slika_karta        = Brahmapoutre.png
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         = Sliv Brahmaputre
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = 31°3'46'N, 81°19'57'E&lt;br /&gt;glečer Jima Yangzong, kraj planine Kailas, Tibet, Kina
| ušće               = 23°48'0'N, 89 46'0'E&lt;br /&gt;delta Gangesa&lt;br /&gt;Bengalski zaliv&lt;br /&gt;Bangladeš 
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Kina}}&lt;br /&gt;{{ZID|Indija}}&lt;br /&gt;{{ZID|Bangladeš}}
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 
| dužina_km          = 3,969&lt;ref name=&quot;xinhua&quot;&gt;{{cite news | url=http://news.xinhuanet.com/english2010/china/2011-08/22/c_131067137.htm | title=Scientists pinpoint sources of four major international rivers | publisher=[[Xinhua]] | date=22. 8. 2011 | access-date=8. 9. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160503062829/http://news.xinhuanet.com/english2010/china/2011-08/22/c_131067137.htm | archive-date=3. 5. 2016 | url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina izvora_m  = 5210
| nadmorska visina izvora_ft = 
| nadmorska visina ušća      = 
| nadmorska visina ušća_m    = 
| nadmorska visina ušća_ft   = 
| prosječni protok           = 
| prosječni protok_m3/s      = 19824
| prosječni protok_cuft/s    = 
| sliv                       = Indijskookeanski 
| površina sliva             = 
| površina sliva_km2         = 651334
| površina sliva_sqmi        = 
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = 	[[Lhasa]], [[Nyang]], [[Parlung Zangbo]], [[Lohit]], [[Nao Dihing]], [[Buri Dihing]], [[Dangori]], [[Disang]], [[Dikhow]], [[Jhanji]], [[Dhansiri]], [[Kolong]], [[Kopili]], [[Bhorolu]], [[Kulsi]], [[Krishnai]].
| desne_pritoke      = [[Kameng]]/Jia Bhoroli, [[Manas]], [[Beki]], [[Raidak]], [[Jaldhaka]], [[Teesta]], [[Subansiri]], [[Jia dhol]], [[Simen]], [[Pagladia]], [[Sonkosh]], [[Gadadhar]].
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Brahmaputra''' ([[Sanskrt|san]]. ''sin [[Brahma|Brahme]]'', također ''Tsangpo-Brahmaputra'') [[Pogranična rijeka|pogranična]] je [[rijeka]] u [[Azija|Aziji]]. Izvire u [[Tibet]]u u [[Kina|Kini]], dubokim nepristupačnim kanjonima prelazi [[Himalaji|Himalaju]], u nižem toku prolazi kroz [[Indija|Indiju]], te u [[Bangladeš]]u utiče u [[Indijski okean]]. S dužinom od gotovo 4000&amp;nbsp;km, deveta je rijeka na svijetu po količini vode i 15. po dužini.

S izvorom u jezeru [[Manasarovar]], blizu planine [[Kailash]], na sjevernoj strani Himalaja u okrugu Burang na Tibetu, gdje je poznata kao rijeka Yarlung Tsangpo,&lt;ref name=&quot;xinhua&quot; /&gt; teče duž južnog Tibeta kako bi se probila kroz Himalaje u velikom klisurama (uključujući veliki kanjon Yarlung Tsangpo) i u [[Arunachal Pradesh]].&lt;ref name=&quot;britannica&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Brahmaputra-River |title=Brahmaputra River |website=[[Encyclopædia Britannica]] |access-date=13. 11. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170130005707/https://www.britannica.com/place/Brahmaputra-River |archive-date=30. 1. 2017 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ulazi u Indiju u blizini sela Gelling u Arunachal Pradesh i teče na jugozapad kroz dolinu Assam kao Brahmaputra i na jug kroz Bangladeš kao [[Jamuna]] (ne miješati s [[Yamuna|Yamunom]] u Indiji). U ogromnoj delti spaja se s [[Ganges]]om, poznatim kao Padme u Bangladešu, i postaje [[Meghna]] i na kraju se ulijeva u [[Bengalski zaliv]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Brahmaputra River Flowing Down From Himalayas Towards Bay of Bengal|url=http://www.eosnap.com/tag/brahmaputra-river/|access-date=22. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111106133618/http://www.eosnap.com/tag/brahmaputra-river/|archive-date=6. 11. 2011|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Duga 3969&amp;nbsp;km,&lt;ref name=&quot;xinhua&quot; /&gt; Brahmaputra je važna rijeka za navodnjavanje i transport u regiji. Prosječna dubina rijeke je 30 m, s maksimalnom dubinom je 135 m (kod Sadije).&lt;ref name=BBWR&gt;{{cite book |last1= Singh |first1= Vijay |last2= Sharma |first2= Nayan |last3= Ojha |first3= C. Shekhar P. |date= 29. 2. 2004|title= The Brahmaputra Basin Water Resources |url= https://books.google.com/books?id=HUXrVyUk0RAC |location= Dordrecht |publisher= Springer |page= 120 |isbn= 9789048164813 |access-date= 15. 11. 2015|archive-date= 20. 8. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210820081154/https://books.google.com/books?id=HUXrVyUk0RAC |url-status= live}}&lt;/ref&gt; Rijeka je sklona katastrofalnim poplavama u proljeće kada se topi himalajski snijeg. Prosječni protok rijeke je oko 19.800 m3/s,&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt; a u poplavama dostiže i 100.000 m3/s.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fao.org/nr/water/aquastat/countries/bangladesh/index.stm |title=Water Resources of Bangladesh |website=FAO |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806192531/http://www.fao.org/nr/water/aquastat/countries/bangladesh/index.stm |archive-date=6. 8. 2009 |access-date=18. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

Rijeka odvodi vodu s Himalaja istočno od indo-nepalske granice, južno-centralnog dijela tibetanske visoravni iznad sliva Gangesa, jugoistočnog dijela Tibeta, brda Patkai, sjeverne padine brda Meghalaya, ravnice Assam i sjevernog dijela Bangladeša. Sliv, posebno južno od Tibeta, karakteriše visok nivo padavina. [[Kangchenjunga]] (8586 m) jedini je vrh iznad 8000 m i stoga je najviša tačka u bazenu Brahmaputre.

Gornji tok dugo je bio nepoznat, a njegov identitet kao Yarlung Tsangpo ustanovljen je tek istraživanjem od 1884. do 1886. Rijeka se često naziva rijeka ''Tsangpo-Brahmaputra''.

Donji tok je [[Hinduizam|Hinduse]] svet. Dok većina rijeka na indijskom potkontinentu ima ženska imena, ova rijeka ima rijetko muško ime. Brahmaputra znači &quot;Brahmin sin&quot; na [[sanskrt]]u.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Gopal |first=Madan |date=1990 |editor=K.S. Gautam |title=India through the ages|url=https://archive.org/details/indiathroughages00mada |publisher=Publication Division, Ministry of Information and Broadcasting, Government of India |page=[https://archive.org/details/indiathroughages00mada/page/80 80]}}&lt;/ref&gt;

== Opis ==
[[Datoteka:Yarlong Tsangpo.jpg|lijevo|mini|220px|Brahmaputra kao ''Yarlong Tsangpo'' u Tibetu]]
Izvire u jugozapadnom djelu Tibetanskog platoa, iz lednika Jima Yangzong&lt;ref&gt;''[http://www.100gogo.com/canyon.htm The New Largest Canyon in the World] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080228081001/http://www.100gogo.com/canyon.htm |date=28 Februar 2008 }}'' from [http://www.100gogo.com 100gogo.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117050856/http://www.100gogo.com/ |date=17. 11. 2015}}''&lt;/ref&gt;, na 4800 m nadmorske visine. Kao ''Tsang-po'', značajna za lokalni saobraćaj čamcima, teče južnim Tibetom. Pod imenom ''Dihang'' probija uskom, duboko usječenom dolinom, koja se smatra najdubljim kanjonom na svijetu&lt;ref&gt;''{{cite web |url= http://www.canyonsworldwide.com/tibet/mainframe2.html |title= Canyonlands of Tibet and Central Asia |archive-url= https://web.archive.org/web/20070425220340/http://www.canyonsworldwide.com/tibet/mainframe2.html |archive-date= 25. 4. 2007}}&lt;/ref&gt;, istočne ogranke Himalaje i prelazi u nizinsko područje indijske države [[Arunachal Pradesh]], gdje teče nizinom Assam. Od pritoka Dibang naziva se svojim najpoznatijim imenom, Brahmaputra. Spaja se sa [[Ganges]]om i najvećom deltom na svijetu (riječni sistem ''Surma-Meghna'', poznat po [[Tigar|tigrovima]], [[krokodili]]ma i šumama [[mangrove]]) ulijeva se u [[Bengalski zaliv]].

U srednjem dijelu toka kod luke Ganhati Brahmaputra je široka više od 1500 m i duboka oko 24 m. Vodostaj je najviši ljeti. Za manje brodove plovna je većinom toka do pristaništa Dibrugarh, 1290&amp;nbsp;km uzvodno od ušća. Ima veliki [[Hidroenergija|hidroenergetski]] potencijal. Djelimično kanaliziranje u donjem toku služi uglavnom za navodnjavanje, ali ostaje vrlo sklona katastrofalnim poplavama prilikom otapanja himalajskog snijega u proljeće. Jedna od rijetkih rijeka na svijetu koju karakterizira [[plimni talas]]. Važan je saobraćajni pravac.

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = [[Bahadurabad]] (25° 18′ S, 89° 67′ I); nadmorska visina: 19 m
| datum               = podaci za period 1969–1992.&lt;ref&gt;[http://www.grdc.sr.unh.edu/html/Polygons/P2651100.html Brahmaputra u Bahadurabadu]&lt;/ref&gt;
| izvor               = UNH/GRDC - Univerzitet New Hampshirea / Global Runoff Data Centre
| max protok          = 55000
| glavna razmjera     = 5000
| sekundarna razmjera = 2500
| jan1 = 5075
| feb1 = 4160
| mar1 = 4928
| apr1 = 8409
| maj1 = 15529
| jun1 = 31817
| jul1 = 49111
| aug1 = 45017
| sep1 = 42936
| okt1 = 28686
| nov1 = 12248
| dec1 = 7213
}}

== Historija i simbolika ==
Dok većina indijskih i bangladeških rijeka nosi ženska imena, Brahmaputra je nazvana rijetkim muškim imenom, koje u prevodu znači &quot;sin [[Brahma|Brahme]]. Gornji tok bio je dugo nepoznat, te je istražen tek u periodu 1884–1886. Brahmaputra posjeduje religijsko značenje za Hinduse. Izvire kraj svete planine Kailas u Tibetu. Više lokaliteta duž njenog toka posjeduje mitološko značenje. Hram Koppa na jezeru Mansarovar jedan je od najposjećenijih.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.indianetzone.com/29/religious_importance_brahmaputra_river.htm |title= Religious Importance of Brahmaputra River |website= indianetzone.com}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Slika:Bundesarchiv Bild 135-S-17-17-20, Tibetexpedition, Brahmaputratal, Löss.jpg|Brahmaputra u Tibetu 1938.
Slika:Brahmaputra5.JPG|2006.
Slika:Brahmaputra River SPOT 1125.jpg|Satelitski snimak
Slika:Guwahati citysky.jpg|Grad Gavhati
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat}}
* [http://www.indianetzone.com/4/brahmaputra_river.htm ndianetzone.com ]{{Mrtav link}}
* [https://web.archive.org/web/20080228081001/http://www.100gogo.com/canyon.htm The New Largest Canyon in the World The Great Canyon of Yarlung Tsangpo River (Tibet) ]
* [http://banglapedia.search.com.bd/HT/B_0615.htm banglapedia.search.com ]
* [http://banglapedia.search.com.bd/HT/B_0616.htm Brahmaputra-Jamuna River System ]
* [http://www.onlinesivasagar.com/wildlife/brahmaputra.html The Majestic Brahmaputra ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220531113657/http://www.onlinesivasagar.com/wildlife/brahmaputra.html |date=31. 5. 2022 }}

[[Kategorija:Rijeke u Bangladešu]]
[[Kategorija:Rijeke u Indiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Kini]]
[[Kategorija:Indijskookeanski sliv]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]</text>
      <sha1>l6pnnvm5qwcjdkjhkoponzqzvyc7m5y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Irtiš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>169203</id>
    <revision>
      <id>3839138</id>
      <parentid>3790647</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:56:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839138</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10968" sha1="c18mhjypo6c0fwsz4ijn8503svc8tlb" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Geokutija|rijeka
| ime                        = Irtiš
| slika                      = Irtish v Omsk.JPG
| slika_opis                 = Pogled na Irtiš u Omsku
| Dužina                    = 4.248
| Nadmorska visina izvora    = 2.930
| Prosječni istek           = 2.980
| Površina sliva          = 1.673.470
| Izvor                      = [[Mongolski Altaj]]&lt;br&gt;{{coord|47|52|29.49|N|89|58|23.02|E|format=dms|display=inline}}
| Ušće                       = rijeka [[Ob]] kod [[Hanti-Mansijsk]]a&lt;br&gt;{{coord|61|04|50|N|68|49|50|E|format=dms|display=inline,title}}&lt;br&gt;23 m n.v.
| Tip ušća                   = 
| Pritoke                    = [[Išim]], [[Om (rijeka)|Om]], [[Tobol]], [[Demjanka]], [[Konda]]
| Države kroz koje protiče  = {{ZD|KIN}}&lt;br&gt;{{ZD|KAZ}}&lt;br&gt;{{ZD|RUS}}
| Gradovi kroz koje protiče = Serebrjansk, [[Oskemen]], [[Semej]], Pavlodar, Omsk, [[Tobolsk]], [[Hanti-Mansijsk]]
| Sliv                       = Arktičkooceanski
| Ulijeva se u               = [[Ob]]
| Plovna od - do             = od ušća do [[Ust-Kamenogorska hidroelektrana|Ust-Kamenogorske hidroelektrane]]
}}
[[Datoteka:Irtysh basin.png|mini|300px|[[Porječje]] Irtiša.]]
'''Irtiš''' ([[Ruski jezik|ruski]]: Ирты́ш, [[Kazaški jezik|kazaški]]: Ертіс, [[Kineski jezik|kineski]]: ''É'ěrqísī hé'' / 额尔齐斯河) jeste [[rijeka]] u [[Sibir]]u i glavna pritoka rijeke [[Ob]]. Njeno ime znači ''Bijela rijeka''. Ona je zapravo duža nego Ob do svog [[Ušće|ušća]]. Glavna [[pritoka]] Irtiša je rijeka [[Tobol]]. Ob-Irtiš oblikuje veliki [[sliv]] u [[Azija|Aziji]], koji obuhvata veći dio zapadnog Sibira i planina [[Altaj]].

== Geografija ==
Irtiš je druga najduža rijeka-pritoka u svijetu nakon [[Missouri (rijeka)|Missourija]]. Njena dužina iznosi 4.248&amp;nbsp;km. Protiče kroz područje [[Kina|Kine]] (525&amp;nbsp;km), [[Kazahstan]]a (1.835&amp;nbsp;km) i [[Rusija|Rusije]] (2.010&amp;nbsp;km). Površina [[sliv]]a joj je 1.643.470&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. izvor Irtiša nalazi se na granici [[Mongolija|Mongolije]] i Kine, na istočnim [[padina]]ma [[Planinski hrbat|hrbata]] [[Mongolski Altaj|Mongolskog Altaja]]. Iz Kine pod imenom ''Crni Irtiš'' se spušta u Kazahstan u [[Zajsanska kotlina|Zajsansku kotlinu]], gdje se ulijeva u protočno [[Zajsansko jezero]]. Na ušću Crnog Irtiša nalazi se velika [[Riječna delta|delta]]. U Zajsan utiče mnoštvo rijeka s ''Rudnog Altaja'', hrbata Tarbagataj i Saur. Višestruko pojačan tim vodama Irtiš istječe iz Zajsanskog jezera na sjeverozapadu kroz [[Buhtarminska hidroelektrana|Buhtarminsku hidroelektranu]] i nizvodno od nje smještenu [[Ust-Kamenogorska hidroelektrana|Ust-Kamenogorsku hidroelektranu]]. Dalje nizvodno se nalazi [[Šulbinska hidroelektrana]] i grad [[Semej]] (Semipalatinsk). Malo iznad [[Pavlodar]]a irtišku vodu prikuplja [[Irtiško-karagandski kanal]], tekući prema zapadu. U području [[Hanti-Mansijsk]]a Irtiš se ulijeva u [[Ob]].

== Pritoke ==
=== Lijeve pritoke ===
* [[Čar]]
* [[Kizilsu]]
* [[Čagan (pritoka Irtiša)|Čagan]]
* [[Šiderty]]
* [[Oša]]
* [[Išim (rijeka)|Išim]]
* [[Vagaj]]
* [[Tobol]]
* [[Noska]]
* [[Konda]]

=== Desne pritoke ===
* [[Kaldžir]]
* [[Kurčum]]
* [[Narym]]
* [[Buhtarma]]
* [[Ulba]]
* [[Uba]]
* [[Om (rijeka)|Om]]
* [[Tara (pritoka Irtiša)|Tara]]
* [[Uj]]
* [[Šiš]]
* [[Tuj]]
* [[Turtas]]
* [[Demjanka]]

== Gradovi ==
Gradovi - Ketokay (Fuyong) Burčun, Serebrjansk, [[Oskemen]] (Ust-Kamenogorsk), [[Semej]] (Semipalatinsk) i Kurčatov (Kazahstan), Aksu (Kazahstan), Pavlodar, Omsk, Tara, [[Tobolsk]], [[Hanti-Mansijsk]].
[[Datoteka:Omsk Irtysh Panorama.jpg|mini|centar|800px|Pogled s metromosta na rijeku Irtiš u Omsku.]]
== Hidrologija ==
Izvor vode Irtiša je mješovit: u gornjem toku je od [[snijeg]]a, [[led]]a i manje [[Kiša|kiše]], a na donjem toku od snijega, kiše i [[Podzemna voda|podzemnih voda]]. Priroda vodnog režima također se znatno izmijenjuje. U gornjem toku visoke vode počinju u apriču, s maksimumom od aprilu do juna, opadanje traje do oktobra; oticanje rijeke je regulirano. U donjem toku visoke vode dosežu od kraja maja do septembra, s maksimumom u junu. Oko 50% godišnjeg [[Oticanje|oticanja]] prolazi u proljeće, u gornjem dijelu toka postotak oticanja u ljeto i jesen po 20%, 10% zimi, kod [[Tobolsk]]a, 27%, 19% i 7% respektivno. Prosječni istjek kod [[Ust-Kamenogorsk]]a je 628&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s, [[Semej]]a (Semipalatinska) oko 960&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s, [[Omsk]]a&amp;nbsp;917 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://webworld.unesco.org/water/ihp/db/shiklomanov/part'4/FORMER%20USSR/RUSSIA/Irtysh%20at%20Omsk.html |title=Unesco - Irtysh at Omsk |access-date=18. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091124185010/http://webworld.unesco.org/water/ihp/db/shiklomanov/part%274/FORMER%20USSR/RUSSIA/Irtysh%20at%20Omsk.html |archive-date=24. 11. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://rims.unh.edu/data/station/station.cgi?station=6950 ArcticRIMS - Irtysh at Omsk]&lt;/ref&gt;, [[Tobolsk]]a 2.150&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://webworld.unesco.org/water/ihp/db/shiklomanov/part'4/FORMER%20USSR/RUSSIA/Irtysh%20at%20Tobolsk.html |title=Unesco - Irtysh at Tobolsk |access-date=18. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091124183659/http://webworld.unesco.org/water/ihp/db/shiklomanov/part%274/FORMER%20USSR/RUSSIA/Irtysh%20at%20Tobolsk.html |archive-date=24. 11. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://rims.unh.edu/data/station/station.cgi?station=6952 ArcticRIMS - Irtysh at Tobolsk]&lt;/ref&gt;, na [[Ušće|ušću]] oko 3000&amp;nbsp;mm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s&lt;ref&gt;[http://www.r-arcticnet.sr.unh.edu/v4.0/ViewPoint.pl?Point=6954 R-Arctic Net - Irtish At Khanty-Mansiysk]&lt;/ref&gt;, godišnji [[Istjek (hidrologija)|istjek]] od oko 95&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;. Razmjer kolebanja nivoa iznad [[Zajsansko jezer|Zajsanskog jezera]] je 4,4&amp;nbsp;m, kod [[Omsk]]a 7&amp;nbsp;m, [[Ust-Išim]]a 12,7&amp;nbsp;m, dalje do [[Ušće|ušća]] se smanjuje. Zamrzavanju na Irtišu prethodi period lomljenja leda od oko 20 dana u gornjem i 6–10 dana u donjem dijelu toka. Zamrzava se u gornjem toku krajem novembra, u donjem od početka novembra, otapa se u aprilu.

=== Prosječni istek mjesečno u [[Hanti-Mansijsk]]u ===
{{Clear}}
&lt;center&gt;
 
&lt;u&gt;'''Prosječni istek Irtiša mjesečno (u m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/sec.) mjereno na hidrometrijskoj stanici Hanti-Mansijsk'''&lt;/u&gt;&lt;br /&gt;&lt;u&gt;'''Podaci izračunati preko 22 godine'''&lt;/u&gt;

&lt;timeline&gt;
Colors=
  id:lightgrey value:gray(0.8)
  id:darkgrey  value:gray(0.3)
  id:sfondo value:rgb(1,1,1)
  id:barra value:rgb(0.6,0.8,0.9)

ImageSize  = width:600 height:280
PlotArea   = left:40 bottom:40 top:20 right:20
DateFormat = x.y
Period     = from:0 till:7000
TimeAxis   = orientation:vertical
AlignBars  = justify
ScaleMajor = gridcolor:lightgrey increment:1000 start:0
BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=
  bar:Jan text:januar
  bar:feb text:februar
  bar:mar text:mart
  bar:apr text:april
  bar:maj text:maj
  bar:jun text:juni
  bar:jul text:juli
  bar:aug text:august
  bar:sep text:septembar
  bar:okt text:oktobar
  bar:nov text:novembar
  bar:dec text:decembar

PlotData=
  color:barra width:30 align:left

  bar:jan from:0 till: 1257 
  bar:feb from:0 till: 1061 
  bar:mar from:0 till: 972 
  bar:apr from:0 till: 1399 
  bar:maj from:0 till: 5744 
  bar:jun from:0 till: 6671 
  bar:jul from:0 till: 5113 
  bar:aug from:0 till: 3136 
  bar:sep from:0 till: 2475 
  bar:okt from:0 till: 2410 
  bar:nov from:0 till: 1765 
  bar:dec from:0 till: 1520

PlotData=
  bar:jan at: 1257 fontsize:S text: 1.257 shift:(-10,5)
  bar:feb at: 1061 fontsize:S text: 1.061 shift:(-10,5)
  bar:mar at: 972 fontsize:S text: 972 shift:(-10,5)
  bar:apr at: 1399 fontsize:S text: 1.399 shift:(-10,5)
  bar:maj at: 5744 fontsize:S text: 5.744 shift:(-10,5)
  bar:jun at: 6671 fontsize:S text: 6.671 shift:(-10,5)
  bar:jul at: 5113 fontsize:S text: 5.113 shift:(-10,5)
  bar:aug at: 3136 fontsize:S text: 3.136 shift:(-10,5)
  bar:sep at: 2475 fontsize:S text: 2.475 shift:(-10,5)
  bar:okt at: 2410 fontsize:S text: 2.410 shift:(-10,5)
  bar:nov at: 1765 fontsize:S text: 1.765 shift:(-10,5)
  bar:dec at: 1520 fontsize:S text: 1.520 shift:(-10,5)
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;

== Komercijalna upotreba ==
[[Datoteka:River port and auto depot of Khanty-Mansiysk.jpg|mini|desno|250px|Riječna luka na Irtišu u [[Hanti-Mansijsk]]u.]]
Vode Irtiša koristi se za opskrbu [[Irtiško-karagandski kanal|Irtiško-karagandskog kanala]] (unos vode iz Irtiša u kanal u prosjeku od 75&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s), za potrebe [[Vodoopskrba|vodoopskrbe]] i [[Navodnjavanje|navodnjavanja]].

Redovna plovidba na 3.784&amp;nbsp;km od ispusta [[Ust-Kamenogorska hidroelektrana|Ust-Kamenogorske hidroelektrane]] do [[Ušće|ušća]]. Plovidba se odvija od aprila do novembra.

[[Putnički brod|Putnički]], [[teretni brod]]ovi i [[tanker]]i plove najviše rijekom između aprila i oktobra, kada nije smrznuta. [[Omsk]] je dom sjedište preduzeća u državnom vlasništvu – ''Irtysh Shipping Company'', te najveća [[riječna luka]] u zapadnom [[Sibir]]u.

Ispod [[Zajsansko jezero|Zajsanskog jezera]] na Irtišu je izgrađena [[Irtiška kaskada hidroelektrana]] uključujući [[Buhtarminska hidroelektrana|Buhtarminsku]], [[Ust-Kamenogorska hidroelektrana|Ust-Kamenogorsku]] i [[Šulbinska hidroelektrana|Šulbinsku hidroelektranu]], blizu kazahstansko-kineske granice. [[Brodska prevodnica]] koja omogućuje riječni promet da zaobiđe [[Brana|branu]] kod Ust-Kemenogorska najdublja je na svijetu, s padom od 42 metra&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.waterwaysworld.com/latest.cgi?month=012008&amp;start=20 |title=Waterways World: The world's deepest lock |access-date=18. 7. 2012 |archive-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726045506/http://www.waterwaysworld.com/latest.cgi?month=012008&amp;start=20 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

=== Energetika - Umjetna jezera na Irtišu ===
* [[Buhtarminsko umjetno jezero]]  (5.500&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, 53 mlrd. m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;)
* [[Ust-Kamenogorsko umjetno jezero]] (37&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, 0,65 mlrd. m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;)
* [[Šulbinsko umjetno jezero]] (255&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, 53 mlrd. m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;)

== Atrakcije ==
Uz Irtiš i u njegovoj [[Prirodni okoliš|okolini]] nalazi se veliki broj [[Spomenik prirode|spomenika prirode]], [[Spomenik kulture|historijskih]] i [[Spomenik kulture|arhitektonskih spomenika]], uređene su zanimljive [[Turistička geografija|turističke rute]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Irtysh River}}
* [http://bse.sci-lib.com/article056573.html Irtiš (Иртыш)] – ''[[Velika sovjetska enciklopedija]]'' {{ru simbol}}

{{Rijeke u Rusiji}}

[[Kategorija:Rijeke u Rusiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Kini]]
[[Kategorija:Rijeke u Kazahstanu]]
[[Kategorija:Arktičkookeanski sliv]]
[[Kategorija:Sliv Oba]]
[[Kategorija:Omska oblast]]
[[Kategorija:Hantijsko-mansijski autonomni okrug]]
[[Kategorija:Tjumenjska oblast]]
[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]</text>
      <sha1>c18mhjypo6c0fwsz4ijn8503svc8tlb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amur</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173859</id>
    <revision>
      <id>3839135</id>
      <parentid>3547453</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:56:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839135</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1842" sha1="3yq2muluoot869o1bfc0fkijytxjqkf" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Geokutija|Rijeka
| ime                        = Amur &lt;br /&gt; Heilong Jiang &lt;br /&gt; Sahaliyan Ula
| slika                      = Amurrivermap.png
| slika_opis                 = 
| Dužina                    = 4,352 
| Nadmorska visina izvora    = 1,930
| Prosječni istok           = 11,400 
| Površina porječja          = 1,855,000 
| Izvor                      = Planinski lanac [[Khentil]], [[Mongolija]]
| Ušće                       = 
| Tip ušća                   = 
| Pritoke                    = 
| Države kroz koje protječe  = [[Rusija]], [[Kina]]
| Gradovi kroz koje protječe = 
| Sliv                       = 
| Ulijeva se u               = [[Ohotsko more]], [[Tihi ocean]]
| Plovna od - do             = 
}}

'''Amur''' ili '''Heilong Jiang''' ([[Kineski jezik]]) ili '''Sahaliyan Ula''' ([[Mandžurski jezik]]) je rijeka u [[Azija|Aziji]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Amur-River|title=Amur River {{!}} Physical Features &amp; History {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=3. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; deveta rijeka u svijetu po dužini. Protiče kroz [[Rusija|ruski]] [[Dalekoistočni federalni okrug]] i sjeveroistočnu [[Kina|Kinu]].

Rijeka Amur nastaje spajanjem njene glavne sjeverne pritoke, rijeke [[Šilka]], sa glavnom južnom pritokom, rijekom [[Argun (rijeka, Azija)|Argun]].

== Pritoke ==

Veće pritoke su: 
*[[Huma (rijeka)|Huma]] (Houmar)
*[[Zeya]]
*[[Bureya]]
*[[Sungari]]
*[[Ussuri]]
*[[Anyuy]] (Dondon)
*[[Amgun]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Amur River}}
{{WProjekti
| commonscat = Amur River
| commonscathr = Amur
}}
{{Sedam velikih rijeka Kine}}
{{Rijeke u Rusiji}}

[[Kategorija:Rijeke u Kini]]
[[Kategorija:Rijeke u Rusiji]]
[[Kategorija:Tihookeanski sliv]]
[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]</text>
      <sha1>3yq2muluoot869o1bfc0fkijytxjqkf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839212</id>
      <parentid>3839135</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:37:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839212</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1876" sha1="364t2o9d65eamoelset27mh4dulul3x" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Geokutija|Rijeka
| ime                        = Amur &lt;br /&gt; Heilong Jiang &lt;br /&gt; Sahaliyan Ula
| slika                      = Amurrivermap.png
| slika_opis                 = 
| Dužina                    = 4,352 
| Nadmorska visina izvora    = 1,930
| Prosječni istok           = 11,400 
| Površina porječja          = 1,855,000 
| Izvor                      = Planinski lanac [[Khentil]], [[Mongolija]]
| Ušće                       = 
| Tip ušća                   = 
| Pritoke                    = 
| Države kroz koje protječe  = [[Rusija]], [[Kina]]
| Gradovi kroz koje protječe = 
| Sliv                       = 
| Ulijeva se u               = [[Ohotsko more]], [[Tihi ocean]]
| Plovna od - do             = 
}}

'''Amur''' ili '''Heilong Jiang''' ([[Kineski jezik]]) ili '''Sahaliyan Ula''' ([[Mandžurski jezik]]) je rijeka u [[Azija|Aziji]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Amur-River|title=Amur River {{!}} Physical Features &amp; History {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=3. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; deveta rijeka u svijetu po dužini. Protiče kroz [[Rusija|ruski]] [[Dalekoistočni federalni okrug]] i sjeveroistočnu [[Kina|Kinu]].

Rijeka Amur nastaje spajanjem njene glavne sjeverne pritoke, rijeke [[Šilka]], sa glavnom južnom pritokom, rijekom [[Argun (rijeka, Azija)|Argun]].

== Pritoke ==

Veće pritoke su: 
*[[Huma (rijeka)|Huma]] (Houmar)
*[[Zeya]]
*[[Bureya]]
*[[Sungari]]
*[[Ussuri]]
*[[Anyuy]] (Dondon)
*[[Amgun]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Amur River}}
{{WProjekti
| commonscat = Amur River
| commonscathr = Amur
}}
{{Sedam velikih rijeka Kine}}
{{Rijeke u Rusiji}}

[[Kategorija:Rijeke u Kini]]
[[Kategorija:Rijeke u Rusiji]]
[[Kategorija:Tihookeanski sliv]]
[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>364t2o9d65eamoelset27mh4dulul3x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tajga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>174302</id>
    <revision>
      <id>3839367</id>
      <parentid>3823646</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:56:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3090" sha1="ai1ao3kxfaxnqi5tbnkhwn4cxg4nre2" xml:space="preserve">{{Biomi}}
[[Datoteka:Taiga ecoregion.png|mini|lijevo|300px|Rasprostranjenost tajge]]
'''Tajge'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/science/taiga/Community-structure|title=britannica.com taiga/Community-structure}}&lt;/ref&gt; su tip zimzelenih šuma [[četinjače|četinjača]] sjevernih dijelova umjerene zone [[sjeverna polulopta|sjeverne polulopte]] koje su cirkupolarno rasprostranjene u [[Evropa|Evropi]], [[Azija|Aziji]] (&quot;sibirska tajga&quot;) i Sjevernoj Americi (&quot;kanadska tajga&quot;).

Naziv tajga potiče iz narodnog govora i odnosio se prvobitno na četinarske šume zapadnog [[Sibir]]a. Danas je kao naučni termin primijenjen na sve četinarske šume sjevernih dijelova sjeverne hemisfere. Moguće je razlikovati nekoliko tipova (podzona):
* listopadne [[ariš]]eve tajge (graniče sa tundrama) 
* svijetle tajge (dominiraju [[borovi]]) 
* tamne tajge (dominiraju vrste iz [[Red (taksonomija)|reda]] [[Smreka|smreke]], [[Bijeli bor|bijelog bora]] i [[Jela|jele]]) 
* mješovite tajge u kojima se nalaze lišćarsko-listopadne vrste otpornije na niske temperature.

Tajge se u sjevernim subarktičkim oblastima Evrope, Azije i Sjeverne Amerike pruža zonalno širokim pojasom od zapada ka istoku, preko ogromnih oblasti između [[Tihi okean|Tihog]] i [[Atlantski okean|Atlanskog okeana]], pa se zato može govoriti o zoni tajge, za koju su najkarakterističnije tamne četinarske šume, prije svega smreke. To su tamne četinarske šume u kojima potpuno odustaju floristički elementi krupnolisnih listopadnih šuma. Njihovi graditelji su različite vrste jele i smreke.[[Datoteka:Tyniewicze Duże, nasza tajga - panoramio.jpg|alt=ovako izgleda jedna tipična tajga....|mini|tajga..|lijevo]]Ove tamne četinarske šume su relativno siromašne u faunističkom pogledu. Karakteristične vrste&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.treehugger.com/taiga-animals-5078727|title=15 Animals That Live in the Taiga}}&lt;/ref&gt; su [[žeravac (životinja)|žeravac]], [[los]], američki i azijski [[samur]], ptice kao što su [[djetlić]], [[krstokljun]], [[gaćasti ćuk]], itd. Stalni stanovnici tajge su [[mrki medvjed]], [[vuk]], [[lisica]], [[divlja svinja]], [[vjeverica]], [[puh]], [[hermelin]], [[polarni zec]], [[srna]], [[dabar]]. Od [[Vodozemci|vodozemaca]] tu su [[smuk]], [[crni daždevnjak]], [[živorodni gušter]]. Zimska klima tajgi je vrlo surova, pa živi svijet opstaje zahvaljujući životnim formama koje ih karakteriziraju npr. gusto krzno, bogato perje, potkožno masno tkivo, te sposobnost nalaženja i pripremanja dobrog skrovišta i jazbina, fiziološke osobine za doba zimskog sna i dr.

{{Commonscat|Taiga}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://portals.iucn.org/library/sites/library/files/documents/1982-004.pdf
* https://scfh.ru/en/papers/yuganskiy-nature-reserve-a-home-for-the-russian-sable/
* https://nhpbs.org/wild/taiga.asp
* https://portals.iucn.org/library/sites/library/files/documents/Rep-2003-031.pdf
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Geografska terminologija]]
[[Kategorija:Kopneni biomi]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>ai1ao3kxfaxnqi5tbnkhwn4cxg4nre2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pustinja Gobi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>174304</id>
    <revision>
      <id>3839352</id>
      <parentid>3342712</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:54:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1869" sha1="7fd0sme7ikuy8ynroo3lw6wbbgbrf6z" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Asia.jpg|mini|300px|desno|Karta Azije na kojoj se vidi položaj pustinje Gobi.]]

'''Gobi''' je [[pustinja]] u središnjoj [[Azija|Aziji]], nalazi se na području sjeverne i sjeverozapadne [[Kina|Kine]] i južne [[Mongolija|Mongolije]]. Svojom površinom od oko 1.295.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Gobi je peta pustinja u svijetu po veličini, a svojim položajem najjsevernija pustinja na svijetu.

Pustinja Gobi je okružena gorjem [[Altaj]] i mongolskom ravnicama i [[stepa]]ma na sjeveru, visoki plato [[Tibet]]a nalazi se na jugozapadu, a sjevernokineska nizina na jugoistoku pustinje. Gobi je hladna pustinja, te se često na vrhu pustinjski dina nalaze tragovi snijega, čemu pridonosi i nadmorska visina na kojoj se nalazi pustinja od oko 910 do 1.520 metara.

Prosječno u pustinju padne oko 194 milimetara kiše godišnje, dodatna količina vlage u pustinju dopire sa sjevera iz [[sibir]]skih stepa, hladnim vjetrovima koji donose snijeg i koji spuštaju temperaturu pustinje do –40&amp;nbsp;°C u zimi, za razliku od ljetne od +50&amp;nbsp;°C.

Pustinja gobi je historijski značajna kao dio [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]], a mjesto je i nekih važnih tačaka na [[Put svile|Putu Svile]].

Pustinja Gobi mjesto je otkrića mnogih [[fosil]]a, a u pustinji su prvi put otkrivna jaja [[dinosaur]]a.


== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Gobi Desert}}
* [https://web.archive.org/web/20080513085635/http://www.chinapage.com/map/map.html#desert Map, from &quot;China the Beautiful&quot;]
* [http://www.flickr.com/photos/tags/gobi Flickr: Photos tagged with gobi]
* [http://bbs.keyhole.com/ubb/download.php?Number=521894 Gobi Desert in Google Earth]{{Mrtav link}} Requires [http://earth.google.com/ Google Earth]
{{Pustinje svijeta}}

[[Kategorija:Pustinje u Kini|Gobi]]
[[Kategorija:Pustinje u Mongoliji|Gobi]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>7fd0sme7ikuy8ynroo3lw6wbbgbrf6z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Podofilija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>176053</id>
    <revision>
      <id>3839211</id>
      <parentid>3810348</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:04:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26994-92</username>
        <id>180963</id>
      </contributor>
      <origin>3839211</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3006" sha1="99il6s1p5wn3gfr5nc353ewlxwr9ias" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Martin van Maele - La Comtesse au fouet 01.jpg|mini|250px|Podofilija]]
[[Datoteka:Bare feet in leather leggings.jpg|mini|250px|Podofilija]]
'''Podofilija''' je izraz za specifičnu parafiliju koja se iskazuje kroz fiksaciju prema nožnim prstima, tabanima, oblicima stopala i raznim stvarima vezanim uz [[stopala]] u svrhu postizanja.To je najčešći oblik ljubavnog [[fetišizam|fetišizma]]. Podofilija je definisana kao povećano  zanimanje za stopala ili obuću. Pretežno ju imaju muškarci (predmet obožavanja ženska stopala ili obuća). Za fetišista na atraktivnost stopala djeluju njihova veličina i oblik (kao i veličina i oblik prstiju), izgled noktiju (veličina, (ne)lakiranost), (ne)postojanje raznoraznih ukrasa (narukvice na gležnju, pedikura), (ne)pokrivenost (bosa , u [[čarapa]]ma, u najlonkama, u japankama, u [[štikla]]ma itd.), [[miris]] itd. Fetišizam se očituje u ljubljenju, lizanju, mirisanju, masiranju, njuškanju, golicanju itd. stopala i [[obuća|obuće]], sisanju nožnih prstiju, uživanju u gaženju itd.. U svrhu procjene relativne učestalosti fetišizma, grupa istraživača bolonjskog Univerziteta obavila je [[internet]] istraživanje. Pregledali su 381 raspravu o fetišima. Ukupno je u njima učestvovalo najmanje 5000 ljudi. Ustanovljeno je da većina fetišista ima fetiš na dijelove tijela i predmete vezane uz dijelove tijela (33% i 30% respektivno). Među onima koji preferiraju dijelove tijela, stopala i prsti su predmet obožavanja većine, njih 47 posto. Većina onih koji preferiraju predmete (64%) imaju za predmet obožavanja obuću ([[cipele]], [[čizme]] itd.). U avgustu [[2006.]] AOL je objavio bazu podataka pretraživanja svojim pretplatnicima. U poretku onih izraza koji uključuju riječ &quot;fetiš,&quot; najčešće je u potraživanju onaj na stopala. Neki istraživači su pretpostavili da je rast zastupljenosti podofilije uzrokovan nastajanjem [[epidemija]] polno prenosivih [[bolest]] i. U jednoj studiji dr. Jamesa Giannija s Univerziteta države [[Ohio]], ustanovljeno je da se povećano zanimanje za stopala kao polni objekat pojavilo tokom epidemija [[gonoreja|gonoreje]] u 12. vijeku i [[sifilis]]a u 16. i 19. U istom istraživanju, učestalost podofilije u [[pornografija|pornografiji]] je izmjerena u intervalu od 30 godina. Povećanje je uočeno tokom epidemije [[AIDS]]-a. U tim slučajevima, podofilija je sigurna alternativa [[snošaj]] u. Međutim, istraživači su primijetili da se te epidemije događaju u periodima veće emancipacije [[žena]]. Polno koncentrisanje na ženska stopala odraz je dominantnijeg položaja žene u polnim i društvenim odnosima. Prvi poznati spomen podofilije je iz [[1220.]] Na internetu postoji stranica gdje se objavljuju pornografski podofilski radovi - Foot Fetish Tube.

== Vanjski linkovi ==

* [Http://www.footfetishtube.com/ Foot Fetish Tube]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
{{Commonscat|Footjob}}

[[Kategorija:Seksualnost]]</text>
      <sha1>99il6s1p5wn3gfr5nc353ewlxwr9ias</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mekong</title>
    <ns>0</ns>
    <id>180946</id>
    <revision>
      <id>3839139</id>
      <parentid>3740252</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:57:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839139</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5492" sha1="ahrqx8o0oq3xt1hjs8dubmqakk9gses" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka |
ime = Mekong (Mae Nam Khong)|
slika = Mekong River watershed.png |
opis = Rijeka Mekong i njen sliv |
dužina = 4.350 | 
nadmorska visina izvora = 5.224 |
prosječni protok = 16.000 |
površina sliva = 795.000 |
izvor = Planina Guozongmucha, 5.224 m |
ušće = [[Delta Mekonga]] |
pritoke = |
države kroz koje protiče = {{ZID|Kina}}, {{ZID|Mjanmar}}, {{ZID|Laos}}, {{ZID|Tajland}},  {{ZID|Kambodža}},  {{ZID|Vijetnam}} |
gradovi kroz koje protiče = |
sliv = |
plovna = Da |
}}

'''Mekong''' je [[Pogranična rijeka|pogranična]] [[rijeka]] u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]]. To je [[Spisak najdužih rijeka na svijetu|dvanaesta najduža]] rijeka u svijetu i sedma u Aziji.&lt;ref name=&quot;Liuetal2009&quot;&gt;{{cite journal |author=S. Liu, P. Lu, D. Liu, P. Jin &amp; W. Wang |year=2009 |title=Pinpointing source and measuring the lengths of the principal rivers of the world |journal=International Journal of Digital Earth |volume=2 |issue=1 |pages=80–87 |doi=10.1080/17538940902746082}}&lt;/ref&gt; Dužina joj je procijenjena na oko 4.350&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Liuetal2009&quot; /&gt;&lt;ref name =&quot;MRC_2010a&quot;&gt;{{cite web |author=Mekong River Commission |year=2010 |title=State of the Basin Report, 2010 |publisher=MRC, Vientiane, Laos |url=http://www.mrcmekong.org/assets/Publications/basin-reports/MRC-SOB-report-2010full-report.pdf |format=[[PDF]]}}&lt;/ref&gt; Od  [[Tibet]]anskog platoa ([[Kina]]), gdje izvire, Mekong protiče kroz [[Mjanmar]] (bivša Burma), [[Laos]], [[Tajland]], [[Kambodža|Kambodžu]] i [[Vijetnam]], gdje se kroz [[riječna delta|deltu]] ulijeva u [[Južnokinesko more]].

==Naziv==
U [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] za ovu rijeku koristimo naziv &quot;Mekong&quot; koji je izveden iz termina &quot;Mae Nam Khong&quot; ili &quot;Tonle Mekong&quot;. Oba pojma su tajlandskog, laoskog i kambodžanskog porijekla. Na jeziku Kmera &quot;Mae&quot; znači &quot;Veliki, glavni, majka&quot; a &quot;Kong&quot; je skraćenica od riječi &quot;Kongkea&quot;, a znači &quot;[[voda]]&quot;. U toponimiji Laosa, Tajlanda i Kambodže, sve velike rijeke se označavaju terminom &quot;majka rijeka&quot; a što se signalizira prefiksom &quot;Mae&quot;, što znači &quot;majka&quot; i &quot;Nam&quot; što označava &quot;vodu&quot;. U slučaju rijeke Mekong, Mae Nam Khong znači Khong, Majku vode.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Thi Dieu Nguyen |year=1999 |title=The Mekong River and the Struggle for Indochina: Water, War, and Peace |url=https://archive.org/details/mekongriverstrug0000nguy |location=Cambridge, MA |publisher=Praeger Publishers|isbn=0-275-96137-0}}&lt;/ref&gt; &quot;Khong&quot; ili &quot;Kongkea&quot; potiče od riječi &quot;Ganga&quot; iz [[Sanskrit|sanskritskog jezika]] a označava &quot;svetu vodu&quot; ili Ganges.

S obzirom da Mekong protiče kroz više država, u lokalnim jezicima postoji mnogo različitih imena za ovu rijeku.

==Tok==
[[Datoteka:Luangphabang okt98.jpg|mini|lijevo|300px|&lt;center&gt;Pogled na rijeku Mekong]]
Mekong izvire kao Lancang u &quot;Području tri rijeke&quot; na tibetanskoj visoravni u Sanjiangyuan Nacionalnom rezervatu prirode. Pod zaštitom rezervata su gornji tokovi rijeka: Mekong, [[Jangce]] i [[Žuta rijeka|Hoangho]].&lt;ref name=&quot;MRC_2010a&quot; /&gt; Rijeka teče jugoistočno kroz Yunnan provinciju, a zatim kroz Hengduan planinu, zajedno s Jangce na sjeveru i rijekom [[Salween (rijeka)|Salween]] na jugu.
Potom Mekong prolazi kroz tačku gdje se spajaju granice Kine, Mijanmara i Laosa. Dalje rijeka teče prema jugozapadu pri čemu tvori granicu između Burme i Laosa dugu oko 100&amp;nbsp;km dok ne stigne ponovo do tačke gdje se spajaju državne granice Burme, Laosa i Tajlanda. Područje oko ove tačke se ponekad naziva &quot;Zlatni trougao&quot;, iako se ovaj pojam također odnosi na znatno veće području koje je ozloglašeno kao regija proizvođača droga.
Od Zlatnog trougla, Mekong nastavlja jugoistočno pri čemu u manjoj dužini formira granicu između Laosa i Tajlanda. Onda nastavlja teči istočno kroz unutrašnjost Laosa, a zatim južno  nekih 400&amp;nbsp;km do granice gdje ponovo tvori granicu između Laosa i Tajlanda. Granicom ove dvije zemlje teče još oko 850&amp;nbsp;km. Nakon toga Mekong skreće na [[istok]], prolazeći pored [[Glavni grad|glavnog grada]] Laosa, [[Vientiane]]a, a zatim skreće na jug. Drugi put, rijeka napušta granicu i teče istočno kroz Laos. Na jugu Laosa Mekong prelazi u Kambodžu pri čemu prolazi kroz glavni grad te zemlje [[Phnom Penh]], poslije čega teče jugistočno do granice sa Vijetnamom. Kroz Vijetnam nastavlja teči također jugoistočno do Južnokineskog mora gdje se kroz deltu ulijeva u to more.

==Reference==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.wisdom.eoc.dlr.de The WISDOM Project, a Water related Information System for the Mekong Delta]
*[http://www.mrcmekong.org Mekong River Commission]
*[https://web.archive.org/web/20111114111257/http://www.mekongnet.org/ Mekong Watch]
*[https://web.archive.org/web/20120428152611/http://www.mekong.waterandfood.org/ CGIAR Challenge Program on Water and Food-Mekong]
*[https://web.archive.org/web/20180816153950/http://www.mpowernetwork.org/ Mekong Program on Water, Environment and Resilience]
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Rijeke u Aziji]]
[[Kategorija:Rijeke u Kini]]
[[Kategorija:Rijeke u Mjanmaru]]
[[Kategorija:Rijeke u Laosu]]
[[Kategorija:Rijeke u Tajlandu]]
[[Kategorija:Rijeke u Kambodži]]
[[Kategorija:Rijeke u Vijetnamu]]
[[Kategorija:Mjanmar]]
[[Kategorija:Laos]]
[[Kategorija:Kambodža]]
[[Kategorija:Geografija Kine]]
[[Kategorija:Geografija Vijetnama]]
[[Kategorija:Geografija Tajlanda]]
[[Kategorija:Tihookeanski sliv]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]</text>
      <sha1>ahrqx8o0oq3xt1hjs8dubmqakk9gses</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jenisej</title>
    <ns>0</ns>
    <id>202130</id>
    <revision>
      <id>3839371</id>
      <parentid>3809960</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:56:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8587" sha1="glr132joohfopfbb99e1nj15hw8c25k" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka |
ime = Jenisej |
slika = Krasnoyarsk, View of Yenisey River, Russia.jpg|280px |
opis = Mjesto spajanje Velikog i Malog Jeniseja u blizini grada Kizila |
dužina = 3487 (sistem Jenisej–Angara–Selenga 5539)| 
nadmorska visina izvora = 631 |
prosječni protok = 19600, max. 190000, min. 2700 |
površina sliva = 2580000 |
izvor = |
ušće = |
države kroz koje protiče = {{ZID|Mongolija}}, {{ZID|Rusija}} |
gradovi kroz koje protiče = |
sliv = Sjeverno ledeno more|
plovna = od Abakana nizvodno |
}}
'''Jenisej''' ({{jez-ru|Енисе́й}}) jest [[rijeka]] u [[Azija|azijskom]] dijelu [[Rusija|Rusije]]. Centralna je od tri velike rijeke [[Sibir]]a (uz [[Ob]] i [[Lena|Lenu]]). Tvori najveći riječni sistem koji teče prema [[Sjeverno ledeno more|Sjevernom ledenom moru]], a zajedno s Angarom i Selengom peta je najduža rijeka u svijetu i druga najduža u Rusiji. Izvire u [[Mongolija|Mongoliji]], te zatim teče sjeverno do Jenisejskog zaliva u Karskom moru, sa slivom koji pokriva veliki dio centralnog Sibira, prateći tok riječnog sistema Jenisej–[[Angara]]–[[Selenga]]–[[Ider]].

Gornji tok rijeke podložan je brzacima i poplavama i prolazi kroz slabo naseljene krajeve. Srednji tok obuzdan je nizom velikih [[hidroelektrana]], koje [[Hidroelektrična energija|energijom]] opskrbljuju znatnu primarnu industriju izgrađenu u sovjetska vremena, uglavnom radnom snagom iz [[gulag]]a, čije je zagađivanje važan problem u području. Protječući kroz rijetko naseljenu [[Tajga|tajgu]], Jenisej prihvata mnoge pritoke, tako da nakon [[Tundra|tundre]] doseže Karsko more, gdje je zaleđen više od polovine godine.

Maksimalna dubina Jeniseja je 24 m, dok je prosječna 14 m.

==Gornji Jenisej==
[[Datoteka:Enisey.png|thumb|left|Sliv Jeniseja]]
Jenisej nastaje iz dva glavna toka: Velikog i Malog Jeniseja. Veliki (rus. ''Boljšoj'') Jenisej, poznat i kao ''Bii-Khem'' (''Бий-Хем'') izvire u regiji Tuva, na južnoj strani planina Istočni Sajan i sjeverno od lanca Tannu-Ola. Mali Jenisej, poznat i kao ''Kaa-Khem'' (''Каа-Хем''), izvire u dolini Darkhad u Mongoliji. Novija istraživanja utvrdila su da je uzak izlaz iz doline tokom prošlosti bio redovno blokiran ledom, što je stvaralo jezero veličine susjednog jezera Hövsgöl Nuur. Kada su se ledenjaci otopili (posljednji put prije oko 9300 godina) istekla je ogromna količina vode vjerovatno s katastrofalnim posljedicama.

==Donji Jenisej==
Rijeka Kas, koja utječe u Jenisej 300&amp;nbsp;km nizvodno od Strelke. Značajna je zbog veze sa rijekom [[Ob]] preko kanala Ob-Jenisej i rijeke Ket. U tom dijelu svoga toka, Jenisej se širi primajući mnoge pritoke, posebno Podkamenaja Tunguska i Donja Tunguska u Turukhansku, iz smjera puste Srednjosibirske zaravni na istoku. Udaljena Tunguska regija je u prošlosti  najpoznatija bila po [[Tunguska eksplozija|Velikoj Sibirskoj eksploziji]] 1908., dok je danas poznata po istraživanjima nalazišta nafte. Nakon Turukhanska, rijeka ulazi u područje tundre.
[[Datoteka:Bank of Yenisei River.jpg|thumb|right|300px|Pogled na Jenisej sa [[Transsibirska pruga|Transsibirske pruge]] u blizini Krasnojarska]]

U donjem dijelu toka Jenisej je zaleđen duže od pola godine. Zaleđena rijeka stvara velike nevolje jer može sppriječiti tok i uzrokovati velike poplave, pa se za oslobađanje nesmetanog prolaska vode koristi eksploziv. Posljednji grad kroz koji protiče rijeka je Dudinka, koji je s Krasnojarskom povezan redovnom brodskom linijom. Rijeka je u estuariju široka i do 50&amp;nbsp;km, te ulijeva u Jenisejski zaliv, gdje nesmetanu plovidnu omogućavaju ledolomci.
 
Za vrijeme [[Ledeno doba|ledenog doba]], artička ruta bila je blokirana ledom. Iako su pojedinosti nepoznate, smatra se da je Jenisej tekao u ogromno jezero koje je pokrivalo veći dio zapadnog Sibira, te eventualno u Crno more (Zapadno sibirsko glečersko jezero, iz ranog [[Ledeno doba#Posljednje ledeno doba|ledenog doba]]).

== Biljni i životinjski svijet ==
Dolina rijeke Jenisej obiluje staništima brojnih biljnih i životinjskih vrsta, među kojima su neke posebno značajne kao što su: sibirski bor (''Pinus Sibirica'') i sibirski ariš (''Larix sibirica''), istaknute vrste stabala. U [[Prahistorija|prahistorijsko]] doba (oko 6000 godina p. n. e.), dolina Jeniseja bila je bogata borom, (''Pinus sylvestris'').&lt;ref&gt;Stein Ruediger and K. Fahl. 2003. ''Siberian river run-off in the Kara Sea'', 488 pages&lt;/ref&gt; U slivu žive i brojne vrste ptica, uključujući sivu vranu (''Corvus cornix'').&lt;ref&gt;C. Michael Hogan. 2009. [http://www.globaltwitcher.com/artspec_information.asp?thingid=26307 ''Hooded Crow: Corvus cornix'', GlobalTwitcher.com, ed, N. Stromberg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101126090957/http://www.globaltwitcher.com/artspec_information.asp?thingid=26307 |date=26 Novembar 2010 }}&lt;/ref&gt;

==Historija==
Drevna nomadska plemena, kao što su Keti i Yugh, su živjeli duž obala Jeniseja. Keti su danas  jedini preostali od prvobitnih plemena centralnog Sibira (populacija od oko 1000 ljudi). Njima srodna izumrla plemena bila su:Kott, Assan, Arin i Pumpokol koji su živjeli uglavnom uzvodno, prema jugu. Sadašnji Keti su prije administrativnog pripajanja Rusiji između 17. i 19. vijeka.&lt;ref&gt;{{cite web
|last=Vajda
|first=Edward G.
|url=http://pandora.cii.wwu.edu/vajda/ea210/ket.htm
|title=The Ket and Other Yeniseian Peoples
|publisher=
|access-date=27. 10. 2006
|archive-url=https://web.archive.org/web/20190406214043/http://pandora.cii.wwu.edu/vajda/ea210/ket.htm
|archive-date=6. 4. 2019
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt; uglavnom živjeli su istočnim područjima srednjeg toka Jeniseja.

Rusi su prvi puta došli do gornjeg Jeniseja [[1605]]. godine, putujući od rijeke [[Ob]] prema rijeci [[Ket (rijeka)|Ket]], zatim niz Jenisej do rijeke Sim. [[1607]]. godine dostigli su Angaru na istoku, te [[1608]]. današnji Krasnojarsk. Grad Jenisejsk, koji se nalazi na ušću rijeka Ket i Angara, osnovan je [[1619]]. godine, dok je Krasnojarsk osnovan [[1628]]. Donji Jenisej je dosegnut [[1607]]. iz Mangazeje, s osnivanjem Turuhanska na ušću Donje Tunguske. Ušće Jeniseja prvi put je posjećeno [[1610]]. godine.

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], [[Nacistička Njemačka]] i [[Japansko Carstvo]] dogovorili su podjelu Azije koja je se pružala tokom rijeke Jenisej do [[Kina|kineske]] granice, te dalje duž [[Sovjetski Savez|sovjetsko]]-kineske granice, te dalje sjevernom i zapadnom granicom [[Afganistan]]a i granicom između [[Iran]]a i [[Britanska Indija|Britanske Indije]].&lt;ref&gt;Weinberg, Gerhard L. ''Visions of Victory: The Hopes of Eight World War II Leaders'' Cambridge, England, United Kingdom:2005--Cambridge University Press [http://assets.cambridge.org/97805218/52548/frontmatter/9780521852548_frontmatter.pdf]&lt;/ref&gt;

==Plovidba==
Prva ekipa koja je plovila cijelom dužinom Jeniseja, uključujući i njene opasne pritoke u gornjem toku u Mongoliji, bila je australsko-kanadska ekipa koja je ovaj poduhvat završila septembra [[2001]]. Ovu ekipu su sačinjavali: Ben Kozel, Tim Cope, Colin Angus i Remy Quinter. Kozel i Angus su ovu ekspediciju detaljno opisali u svojoj knjizi,&lt;ref&gt;Five Months in a Leaky Boat: A River Journey Through Siberia, Kozel, 2003, Pan Macmillan&lt;/ref&gt; a dokumentarni kanal National Geographic snimio je i dokumentarac o ovom poduhvatu.

==Galerija==
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Slika:Ru200007310039.jpg|Zalazak sunca iznad Jeniseja
Slika:Yenisey from the Railway Bridge.JPG|Pogleda na Jenisej sa željezničkog mosta kraj Krasnojarska.
Slika:LedokolTaimyr.jpg|Ledolomac na Jeniseju
Slika:Divnogorsk pier.JPG|Jenisej u Divnogorsku.
Slika:BiyHemTooraHem.JPG|Skela na Velikom Jeniseju.
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

==Reference==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Yenisei River}}
*[http://www.boston.com/bigpicture/2012/11/yenisei_river_seasons.html Fotografije Jeniseja u blizini Krasnojarska]
*[http://www.e-river.ru/gallery/Yenisei/ Foto galerija - e-river.ru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130504034438/http://www.e-river.ru/gallery/Yenisei |date=4. 5. 2013 }}
*[https://web.archive.org/web/20120129024240/http://earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.php?map_select=377&amp;theme=2 Informacije i karta vodotoka Jeniseja]
* [http://slovari.yandex.ru/dict/bse/article/00025/73900.htm ''Velika sovjetska enciklopedija'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}

{{Rijeke u Rusiji}}

[[Kategorija:Rijeke u Aziji]]
[[Kategorija:Rijeke u Rusiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Mongoliji]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>glr132joohfopfbb99e1nj15hw8c25k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oranje (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263427</id>
    <revision>
      <id>3839123</id>
      <parentid>3835088</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:22:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]; +[[Kategorija:Pogranične rijeke]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12384" sha1="kwo8204w7w5ak5jxncj0rjzwdjs21xv" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}
{{Geokutija
| ime = Oranje &lt;br&gt;&lt;small&gt;Oranjerivier&lt;/small&gt;&lt;br&gt;&lt;small&gt;Orange&lt;/small&gt;
| slika = A room with a view.jpg
| Duljina = 2092 km &lt;ref name=brit/&gt;
| Nadmorska visina izvora = 3 300 m &lt;ref name=brit/&gt;
| Nadmorska visina ušća    = 0
| Prosječni istek = 
| Površina porječja = 855 000 [[kvadratni kilometar|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]] &lt;ref name=brit/&gt;
| Izvor = Senqu (Planina [[Drakensberg]] u [[Lesoto|Lesotu]]
| Ušće = Zaliv Aleksandar ([[Atlanski okean]])
| Pritoke = [[Vaal]], [[Caledon]] i [[Fish, Namibia|Fish]]
| Države kroz koje protječe = {{flag|Lesoto}}&lt;br&gt;{{flag|Južna Afrika}}&lt;br&gt;{{flag|Namibija}}
| Gradovi kroz koje protječe = 
| Sliv = Atlanski
| Ulijeva se u = [[Atlanski okean]]
| Plovna od - do = 
}}
'''Oranje''' ([[afrikaans]]: ''Oranjerivier'', [[Engleski jezik|engleski]]: ''Orange River'') jeste rijeka na jugu [[Afrika|Afrike]], to je jedna od najdužih afričkih, i jedna od najdužih rijeka južno od [[ekvator]]a i najveća rijeka [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]].

Nakon izvora na visoravni [[Lesoto]], svega 200&amp;nbsp;km do [[Indijski okean|Indijskog okeana]], rijeka teče u pravcu zapada prema [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]] oko 2092&amp;nbsp;km, kroz južnoafričke [[Savana|savane]] sve do ušća u [[Atlantik|Atlanski okean]] u zalivu Aleksandar. Njen tok u gornjem dijelu označava istočnu granicu [[Južnoafrička Republika|južnoafričke]] provincije [[Free State]], a u donjem dijelu južnu granicu pustinje [[Kalahari]] i granicu između [[Namibija|Namibije]] i [[Južnoafrička Republika|Južne Afrike]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/430934/Orange-River | title =Orange River | access-date = 3. 3. 2012 | language=en | publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

Rijeka Oranje zajedno sa glavnom pritokom rijekom [[Vaal]], ima sliv koji obuhvata površinu od najmanje 855 000 [[kvadratni kilometar|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]. Zapadni dio njenog sliva je većim dijelom suha ravnica, u kojoj se ništa ne može uzgajati bez navodnjavanja. Rijeka Oranje ima vitalno ekonomsko značenje za regije kroz koje protiče. Dva velika irigaciona projekta; ''Projekt rijeka Oranje'' i ''Projekt visoravan Lesoto'', koji su u različitim fazama realizacije, osmišljeni su kako bi se zadovoljile potrebe za vodom za navodnjavanje, opskrbu stanovništva i ekonomski razvoj u središnjim industrijskim područjima Južne Afrike.&lt;ref name=brit/&gt;

== Geografske karakteristike ==
Rijeka Oranje izvire na nadmorskoj visini od oko 3.300 m, kao rijeka Senqu na istočnim obroncima planine [[Drakensberg]] pored granice [[Lesoto]] - [[Južnoafrička Republika]]. Na svom toku kroz vulkansko tlo Lesota, rijeka nakuplja velike količine mulja, koji ostaju u vodi sve do njenog ušća.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Datoteka:GariepDam.jpg|250px|thumb|right|Gariep najveća brana na rijeci]]
Nakon ulaska u Južnoafričku republiku jugozapadno od [[Lesoto|Lesota]], rijeka teče u pravcu jugozapada kroz otvoreniji prostor, u brdovitom kraju preko krečnjačkih i sedimentnih stijena. Pored grada [[Aliwal North]] rijeka je izdubila kotlinu, široku oko 48&amp;nbsp;km i duboku oko 305 m. Korito rijeke jako varira i po širini i dubini zbog doleritnih stijena koje ga ponekad sužuju na 914 - 1219 metara. Tu rijeka kod brane Gariep prima pritoku [[Caledon]].&lt;ref name=brit/&gt;

Od brane Gariep, Oranje skreće na sjeverozapad gdje prima svoju najveću pritoku, rijeku [[Vaal]], koja izvire u istočnom [[Transvaal]]u. Vaal zatim teče prema zapadu kroz gusto naseljen kraj koji je industrijska jezgra Južne Afrike prije okretanja na jug i ulijevanja u rijeku Oranje, pored grada [[Douglas]]. Oranje zatim skreće prema jugozapadu i teče preko glacijalnog depozita gline. Kod mjesta [[Prieska]] čini još jedan oštar zavoj prema sjeverozapadu, taj zavoj označava početak srednjeg toka rijeke. Sedimentne stijene [[kvarcit]]a i [[željezit]]a formiraju barijere kroz koje je rijeka izdubla duboke kanjone. Od mjesta [[Upington]] rijeka teče prema zapadu, preko [[granit]]nog terena. U ovom dijelu rijeka se račva na bezbrojne rukavce, između kojih su riječne ade različite dužine, tu rijeka dostiže svoju najveću širinu, koja na pojedinim dijelovima doseže do gotovo 6&amp;nbsp;km. Oko 64&amp;nbsp;km nizvodno od Upingtona, korito se naglo sužava na oko 610 metara.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Datoteka:Orange watershed topo.png|250px|thumb|lijevo|Karta sliva rijeke Oranje]]
Oko 32&amp;nbsp;km ispod grada [[Kakamas]] rijeka Oranje, opet teče u nekoliko rukavaca koji se kasnije obrušavaju niz [[vodopadi Augrabies|vodopade Augrabies]]. Nakon strmoglavog pada u nizu brzaka rijeka uranja u dubok bazen, i teče kroz gotovo okomit klanac dug oko 11&amp;nbsp;km, da bi nakon toga ušla u ravnicu. Donji tok rijeke, od slapova Augrabies do mora, ponekad se naziva &quot;Predio klanaca&quot;. Tamo gdje je su površine stijena uz korito mekše, korito rijeke je uglavnom otvoreno, ali tamo gdje rijeka prolazi kroz čvrste [[Magmatske stene|magmatske stijene]], korito je usko između gotovo okomitih stijena koje su ponekad više od 1.000 m. Rijeka najviše krivuda u svom zadnjem dijelu pored [[Nacionalni park|nacionalnog parka]] [[Richtersveld]] prije nego što skrene na zapad u [[Namibija|namibijsku]] obalnu pustinju.&lt;ref name=brit/&gt;

Rijeka Oranje se ulijeva u [[Atlantski okean]], nekoliko kilometara sjeverno od malog zalia znanog kao zaliv Aleksandar. Ušće rijeke je uže od 5&amp;nbsp;km i skoro zatvoreno pješčanim nanosima, koje rijeka poruši za vrijeme velikih poplava.&lt;ref name=brit/&gt;

== Klimatske karakteristike ==
Padavine u bazenu rijeke imaju izravan uticaj na vodostaj rijeke, u [[Lesoto|Lesotu]], iznad ušća rijeke [[Caledon]] pada prosječno od 700 do 800&amp;nbsp;mm kiše godišnje, to u kombinaciji s rastopljenim zimskim snijegom sa planinskih vrhova, čini oko 60% voda rijeke Oranje. Od [[Caledon]]a do ušća [[Vaal]]a količina padavina se smanjuje na oko 279  do 406&amp;nbsp;mm, a ispod ušća Vaala smanjuje se na prosječnih 228&amp;nbsp;mm, do manje od 50&amp;nbsp;mm u Namibiji.&lt;ref name=brit/&gt;

Količina oborinskih voda koje se slijevaju u rijeku, smanjuje se sa oko 16 % u [[Lesoto|Lesotu]] na svega 0,50 % u donjem toku rijeke. Potpuno je obrnuta stvar sa temperaturom, koja se povećava od istoka prema prema zapadu, dok je broj dana sa temperaturom iznad 30&amp;nbsp;°C, prosječno oko 5 u Lesotu, na krajnjem zapadu se penje na 150 dana. Zbog toga se količina isparavanja povećava kako se rijeka približava zapadu.&lt;ref name=brit/&gt;

==Ekonomsko značenje rijeke Oranje==
Gornji tok rijeke Oranje je nenaseljen, iako pašnjake uz rijeku koriste domoroci iz plemena [[Basotho]] za ispašu svoje stoke. U kraju od granice sa [[Lesoto]]m do grada [[Aliwal North]], uzgaja se [[kukuruz]], a livade se koriste za ispašu stoke ([[goveda]] i [[Ovca|ovce]]). Nizvodno je područje suhe [[Savana|savane]], pogodna jedino za ispašu. Ipak se na navodnjavanim dijelovima, kojih je najviše između grada [[Upington]] i slapova Augrabies, zatim nizvodno od brane Boegoeberg (na pola puta između [[Prieska]] i Upingtona), uzgaja [[pamuk]], djetelina (lucerna), [[grožđe]] i [[Hurma|datule]]. Uz rijeku nema većih gradova, već samo rijetkih razbacanih farmi. Nakon [[Navodnjavanje|irigacionog]] projekta &quot;Rijeka Oranje&quot;, dobar dio voda iz riječnih akumulacija preusmjerava se prema dolinama rijeka [[Fish, Namibia|Fish]]  i [[Sundays]], i prema gradovima [[Port Elizabeth]], [[Bloemfontein]] i [[Kimberley, Južnoafrička Republika|Kimberley]].&lt;ref name=brit/&gt;

Rijeka nije plovna zbog svog nepravilnog toka, velikog pada, slapova i brzaka, i velike količine mulja i pijeska, koji mijenjaju korito rijeke. Preko rijeke su izgrađeni brojni mostovi, a najveći je onaj kod [[Upington]]a.

===Korištenje voda===
Veliki problem za korištenje voda rijeke Oranje, bile su ogromne količine mulja koja je rijeka nosila, i tako vrlo brzo zatrpala akumulaciono jezero ispred brane, problem je riješen na brani Boegoeberg koja je izgrađena 1931. ugradnjom gornje pomične ustave, tako je veći dio mulja mogao proći i oteći dalje nizvodno.&lt;ref name=brit/&gt;

Sa ciljem potpune regulacije rijeke Oranje, osmišljen je projekt izgradnje brana i kanala u gornjem toku rijeke između rijeka [[Caledon]] i [[Vaal]]. Projekt je predviđao izgradnju niza brana i kanala, radovi su započeli 1962. Do danas su izgrađene brane Gariep ([[1972]]. sa velikim akumulacionim jezerom) i 145&amp;nbsp;km nizvodno Van der Kloof (1977. sa vlastitim jezerom) i tunel Gariep dug oko 80&amp;nbsp;km ([[1975]]), sa kojim se vode iz jezera Gariep prenose do rijeke [[Fish, Namibia|Fish]] i kanal za navodnjavanje između rijeke Fish i rijeke [[Sundays]]. Projekt još uvijek nije dovršen, od [[1990]]. gradi se kanal Van der Kloof za navodnjavanje terena ispod brane Van der Kloof.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Datoteka:Augrabies - Twin Falls - 001.jpg|thumb|lijevo|180px|Vodopad Augrabies (Twin Falls)]]
Te dvije brane su tako izgrađene i opremljene, da se mogu nositi sa velikim količinama mulja koju donosi rijeka Oranje, koji se taloži u akumulacionim jezerima. Zbog tog one imaju duboke rezervne prostore, a njihove ustave se mehanički mogu podići ako je potrebno, tokom visokog vodostaja. Brana Gariep je centralni dio ovog projekta. Njena glavna funkcija je akumulacija dovoljnih količina vode u jezeru za daljnju distribuciju preko brane Van der Kloof ili preko velikog tunela rijeka Oranje - [[Fish, Namibia|Fish]]. Brana je visoka 77 m, a duga 948 m, akumulaciono jezero Gariep ima površinu od oko 362 [[kvadratni kilometar|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]. Brana Van der Kloof visoka je 107 metara, a duga 765 m, njeno akumulaciono jezero ima površinu od 140 [[kvadratni kilometar|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]. Obje brane imaju [[hidroelektrane]], a na njihovim jezerima izgrađeni su i objekti za rekreaciju.&lt;ref name=brit/&gt;

Postoje i projekti za povećanje voda rijeke [[Vaal]], za to bi trebalo izgraditi nekoliko brana i akumulacija na pritoci Vaala u [[Lesoto|Lesotu]] na rijeci [[Senqu]] i njenim pritokama Malibamatso i Senqunyane.&lt;ref name=brit/&gt;

==Istraživanje toka==
Prvi bijelac za kog se zna da je prošao na sjevernu obalu rijeke (tada zvane Groot) u blizini ušća, bio je [[Afrikaneri|afrikanerski]] lovac na [[slon]]ove Jacobus Coetsee [[1760]]. Kasnije ekspedicije uz rijeku i njen tok u [[18. vijek]]u vodili su [[Afrikaneri|afrikanerski]] istraživač Hendrik Hop, [[Holandija|holandski]] [[oficir]] Robert Gordon Jacob, [[Englezi|engleski]] istraživač William Paterson i [[Francuzi|francuski]] istraživač François Le Vaillant. Oni su istraživali rijeku od srednjeg toka do ušća, Gordon je nazvao u čast holandske [[kralj]]evske kuće Oranje (Orange).&lt;ref name=brit/&gt; Razni [[Misionarstvo|misionari]] uspostavili su svoje misije sjeverno od rijeke Oranje pri kraju [[18. vijek]]a. John Campbell iz [[london]]skog misionarskog društva istraživao je tok rijeke Hart od njenog ušća u rijeku [[Vaal]] sve do ušća u Oranje, i dalje uz Oranje do slapova Augrabies [[1813]]. Do izvora rijeke Oranje prvi su došli francuski [[Protestantizam|protestantski]] [[Misionarstvo|misionari]] Thomas Arbousset i François Daumas [[1836]].&lt;ref name=brit/&gt;

Tokom [[19. vijek]]a rijeka Oranje bila je sjeverna granica dokle se protezala [[Britansko carstvo|britanska]] vlast u južnoj Africi. Početkom 1830-ih, [[Buri]] koji se nisu htjeli pomiriti s britanskom vlašću i prešli su rijeku Oranje u potrazi za zemljom i slobodom, svoju ​​prvu republiku nazvali su po rijeci, [[Slobodna Država Oranje|Oranje Vrijstaat]].&lt;ref name=brit/&gt;
{{Široka slika|Orange River Panorama.jpg|1000px|Panorama rijeke Oranje}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Orange River}}
* [https://web.archive.org/web/20130727172756/http://www.orasecom.org/ ''Orange-Senqu River Commission (ORASECOM)''] {{en simbol}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/430934/Orange-River ''Orange'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en simbol}}
* [http://www.dwaf.gov.za/orange/ ''Information on the Orange River (South African Department of Water Affairs and Forestry)''] {{en simbol}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Južnoafričkoj Republici]]
[[Kategorija:Rijeke u Lesotu]]
[[Kategorija:Rijeke u Namibiji]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>kwo8204w7w5ak5jxncj0rjzwdjs21xv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pipi Duga Čarapa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263700</id>
    <revision>
      <id>3838987</id>
      <parentid>3573943</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:20:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26843-16</username>
        <id>180949</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pipi Duga Čarapa na različitim jezicima */</comment>
      <origin>3838987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6466" sha1="dvkqtwb1uun6ao6x16pb7tn14tbgojb" xml:space="preserve">{{Prijevod}}
[[File:Inger Nilsson as Pippi Långstrump.jpg|thumb|Inger Nilsson (1968)]]

''' Pipi Duga Čarapa''' ([[švedski jezik|šved.]] ''Pippi Långstrump'', ili cijelim imenom ''Pippilotta Viktualia Rullgardina Krusmynta Efraimsdotter Långstrump''), je najpoznatiji [[izmišljeni lik]] švedske spisateljice za djecu [[Astrid Lindgren]]. Knjige o Pipi Duga Čarapi prevedene su na 92 različita jezika.&lt;ref&gt;Lundqvist, Ulla: &quot;Original-Pippi var för vild för sin tid&quot; (hr. Izvorna-Pipi je bila predivlja za svoje vrijeme). Expressen 3. lipnja 2007.&lt;/ref&gt; Pipi je neobična djevojčica. Posebno [[1940-ih]], kada su izdane knjige, mogla se doživjeti kao kontraverzna: Ona je najjača djevojčica na svijetu, ima pjege i crvene pletenice koje stoje uspravno, protivriječi odraslima i ne[[odgoj]]ena je. Živi bez roditelja u kući zvanoj Villa Villekulla zajedno sa svojim pjegavim konjem ''Lilla gubben'' (bs. malim prijateljem) i majmunom ''Gospodinom Nilssonom''. Njena mama je na nebu, otac Efraim Långstrump je kralj crnaca na ostrvu Kurrekurreduttön u južnom moru, a ona ima vreću punu zlatnika.

== Historija ==
[[Datoteka:Villa villekulla.jpg||mini|desno|Villa Villekulla na Gotlandu]]

U zimu 1941. godine 7.-godišnja kćer Astrid Lindgren bolovala je od [[pneumonija|pneumonije]] i rekla je svojoj majci da želi čuti priču o Pipi Duga Čarapa. Lindgren je počela pričati priče i ove priče su oduševile i Karin i njene prijatelje. U martu 1944., kada se Lindgren nije mogla kretati jer joj je stopalo bilo povrijeđeno, počinje zapisivati priče o Pipi. Kćer Karin je za svoj 10. rođendan dobila ove priče na poklon.
Pošto ju je prvo odbila izdavačka kuća ''Bonniers förlag'', knjigu izdaje kuća ''Rabén &amp; Sjögren'' u novembru 1945. Slijedile su još dvije knjige i nekoliko kraćih priča i slikovnica.

== Likovi ==
* '''Pipi Duga Čarapa''', glavni lik - najjača djevojčica na svijetu. Toliko je jaka da može podići svog konja.
* '''Tommy i Annika Settergren''', brat i sestra, Pipijeve komšije i najbolji prijatelji. Za razliku od Pipi vrlo su poslušni. Pokušavaju naći ravnotežu između roditeljskih želja, svojih ličih i Pipijevih. 
* '''Gospodin Nilsson''', Pipin [[majmun]]; 
* '''Lilla Gubben''', Pipin [[konj]]. Živi u Pipinoj kuhinji i voli [[šećer]]. Pun je pjega, kao i Pipi.
* '''Gospođa Prüzelius, samoproglašeni [[moral]]ni čuvar, koja neprestano dolazi u sukob s Pipi.
[[Datoteka:Astrid Lindgrens World Kling &amp; Klang.jpg|mini|Kling i Klang u ''Svijetu Astrid Lindgren'' u [[Vimmerby]]ju]]
* '''Kling i Klang''', dva nespretna i nekompetentna policajca kojima nikako ne uspijeva uhvatiti Pipi i poslati je u dom za djecu
* '''Dunder-Karlsson i Blom''', lopovi koji natoje ukrasti Pipinu vreću sa zlatnicima.
* '''Kapetan Efraim Långstrump''', Pipin otac, kapetan na brodu i kralj na otoku ''Kurrekurreduttön'' 
* '''Gospodin i gospođa Settergren''', Tommyevi i Annikini roditelji, koji pokušavaju odgojiti svoju djecu kako najbolje umiju ali istovremeno pokušavaju voljeti Pipi.

== Pipi Duga Čarapa na različitim jezicima ==
* [[Albanski jezik|Albanski]] : Pipi Çorapëgjata
* [[Arapski jezik|Arapski]] : Pypy gob abbandh
* [[Bosanski jezik|Bosanski]] : Pipi Duga Čarapa
* [[Bugarski jezik|Bugarski]] : Пипи Дългото Чорапче (Pipi Dalgoto Chorapche)  (Пипилота Виктуалия Транспаранта Ментолка Ефраимова Дългото чорапче - Pipilota Viktualiya Transparanta Mentolka Efraimova Dălgoto čorapče) 
* [[Danski jezik|Danski]] : Pippi Langstrømpe
* [[Engleski jezik|Engleski]] : Pippi Longstocking
* [[Esperanto]] : Pipi Ŝtrumpolonga
* [[Estonski jezik|jezik]] : Pipi Pikksukk
* [[Finski jezik|Finsku]] : Peppi Pitkätossu
* [[Francuski jezik|Francuski]] : Fifi Brindacier
* [[Farski jezik|Farski]] : Pippi Langsokkur
* [[Gruzijski jezik|Gruzijski]] : პეპი გრძელი წინდა pepi grdzeli tsinda
* [[Grčki jezik|Grčki]] : Πίπη Φακιδομύτη
* [[Indonezijski jezik|Indonezijski]] : Pippi Si Kaus Panjang
* [[Islandski jezik|Islandski]] : Lína Langsokkur
* [[Hebrejski jezik|Hebrejski]] : בילבי בת-גרב (Bilbee Bat-Gerev)
* [[Holandski jezik|Holandski]] : Pippi Langkous
* [[Italijanski jezik|Italijanski]] : Pippi Calzelunghe
* [[Japanski jezik|Japanski]] : 長靴下のピッピ ''Nagakutsushita no Pippi''  
* [[Kineski jezik|Kineski]] : 长袜子皮皮 Changwazi Pipi
* [[Korejski jezik|Korejski]] : 삐삐 롱스타킹(pippi longstoking)
* [[Kurdski jezik|Kurdski]] : Pippi ya Goredirêj. پیپیی گوێره‌ویدرێژ
* [[Latvijski jezik|Latvijski]] : Pepija Garzeķe
* [[Litavski jezik|Litavski]] : Pepė Ilgakojinė
* [[Makedonski jezik|Mkedonski]] : Pipi dolgiot corap
* [[Norveški jezik|Norveški]] : Pippi Langstrømpe
* [[Perzijski jezik|Perzijski]] : پی‌پی جوراب بلند Pipi Jurâb-boland
* [[Poljski jezik|Poljski]] : Pippi Pończoszanka (första översättningen: Fizia Pończoszanka)
* [[Portugalski jezik|jezik]] : Pipi Meia-Longa (eller Pippi das meias altas)-Portugal, Píppi Meialonga (Brasil)
* [[Romski jezik|Romski]] : Pippi longo trinfja
* [[Ruski jezik|Ruski]] : Пеппи Длинныйчулок (&quot;Peppi Dlinnyjtjulok&quot; (eller Пиппи Длинный Чулок))
* [[Srpski jezik|Srpski]] : Pipi Duga Čarapa
* [[Slovački jezik|Slovački]] : Pippi Dlhá Pančucha
* [[Slovenski jezik|Slovenski]] : Pika Nogavička
* [[Španski jezik|Španski]] : Pipi Calzaslargas
* [[Švedski jezik|Švedski]] : Pippi Långstrump
* [[Thai]] : Pippi Thung-Taow Yaow
* [[Češki jezik|Češki]] : Pipi Dlouhá Punčocha
* [[Turski jezik|Turski]] : Pippi Uzunçorap
* [[Njemački jezik|Njemački]] : Pippi Langstrumpf
* [[Ukrajinski jezik|Ukrajinski]] : Пеппі Довгапанчоха
* [[Mađarski jezik|Mađarski]] : Harisnyás Pippi
* [[Vijetnamski jezik|Vijetnamski]] : Pippi Tat Dai
* [[Bjeloruski jezik|Bjeloruski]] : Піпі Доўгаяпанчоха
* [[Blagajski knezovi|Blablajski]]: Bibi Dupa Karate

U većini slučajeva zove se samo ''Pippi'', ''Pipi'' ili slično, dok je ''Duga Čarapa'' prevedeno na željeni jezik. U francuskom jeziku bilo je potrebno prevesti Pipi na ''Fifi'', zato što pipi na dječijem jeziku znači [[urin]]irati.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.astridlindgren.se   Astrid Lindgren - Službena stranica]

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:U izradi, Izmišljeni likovi]]</text>
      <sha1>dvkqtwb1uun6ao6x16pb7tn14tbgojb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3838994</id>
      <parentid>3838987</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:11:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-26843-16|~2026-26843-16]] ([[User talk:~2026-26843-16|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <origin>3573943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6413" sha1="b649gf8qhde3788c658hokkm0m2jvhs" xml:space="preserve">{{Prijevod}}
[[File:Inger Nilsson as Pippi Långstrump.jpg|thumb|Inger Nilsson (1968)]]

''' Pipi Duga Čarapa''' ([[švedski jezik|šved.]] ''Pippi Långstrump'', ili cijelim imenom ''Pippilotta Viktualia Rullgardina Krusmynta Efraimsdotter Långstrump''), je najpoznatiji [[izmišljeni lik]] švedske spisateljice za djecu [[Astrid Lindgren]]. Knjige o Pipi Duga Čarapi prevedene su na 92 različita jezika.&lt;ref&gt;Lundqvist, Ulla: &quot;Original-Pippi var för vild för sin tid&quot; (hr. Izvorna-Pipi je bila predivlja za svoje vrijeme). Expressen 3. lipnja 2007.&lt;/ref&gt; Pipi je neobična djevojčica. Posebno [[1940-ih]], kada su izdane knjige, mogla se doživjeti kao kontraverzna: Ona je najjača djevojčica na svijetu, ima pjege i crvene pletenice koje stoje uspravno, protivriječi odraslima i ne[[odgoj]]ena je. Živi bez roditelja u kući zvanoj Villa Villekulla zajedno sa svojim pjegavim konjem ''Lilla gubben'' (bs. malim prijateljem) i majmunom ''Gospodinom Nilssonom''. Njena mama je na nebu, otac Efraim Långstrump je kralj crnaca na ostrvu Kurrekurreduttön u južnom moru, a ona ima vreću punu zlatnika.

== Historija ==
[[Datoteka:Villa villekulla.jpg||mini|desno|Villa Villekulla na Gotlandu]]

U zimu 1941. godine 7.-godišnja kćer Astrid Lindgren bolovala je od [[pneumonija|pneumonije]] i rekla je svojoj majci da želi čuti priču o Pipi Duga Čarapa. Lindgren je počela pričati priče i ove priče su oduševile i Karin i njene prijatelje. U martu 1944., kada se Lindgren nije mogla kretati jer joj je stopalo bilo povrijeđeno, počinje zapisivati priče o Pipi. Kćer Karin je za svoj 10. rođendan dobila ove priče na poklon.
Pošto ju je prvo odbila izdavačka kuća ''Bonniers förlag'', knjigu izdaje kuća ''Rabén &amp; Sjögren'' u novembru 1945. Slijedile su još dvije knjige i nekoliko kraćih priča i slikovnica.

== Likovi ==
* '''Pipi Duga Čarapa''', glavni lik - najjača djevojčica na svijetu. Toliko je jaka da može podići svog konja.
* '''Tommy i Annika Settergren''', brat i sestra, Pipijeve komšije i najbolji prijatelji. Za razliku od Pipi vrlo su poslušni. Pokušavaju naći ravnotežu između roditeljskih želja, svojih ličih i Pipijevih. 
* '''Gospodin Nilsson''', Pipin [[majmun]]; 
* '''Lilla Gubben''', Pipin [[konj]]. Živi u Pipinoj kuhinji i voli [[šećer]]. Pun je pjega, kao i Pipi.
* '''Gospođa Prüzelius, samoproglašeni [[moral]]ni čuvar, koja neprestano dolazi u sukob s Pipi.
[[Datoteka:Astrid Lindgrens World Kling &amp; Klang.jpg|mini|Kling i Klang u ''Svijetu Astrid Lindgren'' u [[Vimmerby]]ju]]
* '''Kling i Klang''', dva nespretna i nekompetentna policajca kojima nikako ne uspijeva uhvatiti Pipi i poslati je u dom za djecu
* '''Dunder-Karlsson i Blom''', lopovi koji natoje ukrasti Pipinu vreću sa zlatnicima.
* '''Kapetan Efraim Långstrump''', Pipin otac, kapetan na brodu i kralj na otoku ''Kurrekurreduttön'' 
* '''Gospodin i gospođa Settergren''', Tommyevi i Annikini roditelji, koji pokušavaju odgojiti svoju djecu kako najbolje umiju ali istovremeno pokušavaju voljeti Pipi.

== Pipi Duga Čarapa na različitim jezicima ==
* [[Albanski jezik|Albanski]] : Pipi Çorapëgjata
* [[Arapski jezik|Arapski]] : Pypy gob abbandh
* [[Bosanski jezik|Bosanski]] : Pipi Duga Čarapa
* [[Bugarski jezik|Bugarski]] : Пипи Дългото Чорапче (Pipi Dalgoto Chorapche)  (Пипилота Виктуалия Транспаранта Ментолка Ефраимова Дългото чорапче - Pipilota Viktualiya Transparanta Mentolka Efraimova Dălgoto čorapče) 
* [[Danski jezik|Danski]] : Pippi Langstrømpe
* [[Engleski jezik|Engleski]] : Pippi Longstocking
* [[Esperanto]] : Pipi Ŝtrumpolonga
* [[Estonski jezik|jezik]] : Pipi Pikksukk
* [[Finski jezik|Finsku]] : Peppi Pitkätossu
* [[Francuski jezik|Francuski]] : Fifi Brindacier
* [[Farski jezik|Farski]] : Pippi Langsokkur
* [[Gruzijski jezik|Gruzijski]] : პეპი გრძელი წინდა pepi grdzeli tsinda
* [[Grčki jezik|Grčki]] : Πίπη Φακιδομύτη
* [[Indonezijski jezik|Indonezijski]] : Pippi Si Kaus Panjang
* [[Islandski jezik|Islandski]] : Lína Langsokkur
* [[Hebrejski jezik|Hebrejski]] : בילבי בת-גרב (Bilbee Bat-Gerev)
* [[Holandski jezik|Holandski]] : Pippi Langkous
* [[Italijanski jezik|Italijanski]] : Pippi Calzelunghe
* [[Japanski jezik|Japanski]] : 長靴下のピッピ ''Nagakutsushita no Pippi''  
* [[Kineski jezik|Kineski]] : 长袜子皮皮 Changwazi Pipi
* [[Korejski jezik|Korejski]] : 삐삐 롱스타킹(pippi longstoking)
* [[Kurdski jezik|Kurdski]] : Pippi ya Goredirêj. پیپیی گوێره‌ویدرێژ
* [[Latvijski jezik|Latvijski]] : Pepija Garzeķe
* [[Litavski jezik|Litavski]] : Pepė Ilgakojinė
* [[Makedonski jezik|Mkedonski]] : Pipi dolgiot corap
* [[Norveški jezik|Norveški]] : Pippi Langstrømpe
* [[Perzijski jezik|Perzijski]] : پی‌پی جوراب بلند Pipi Jurâb-boland
* [[Poljski jezik|Poljski]] : Pippi Pończoszanka (första översättningen: Fizia Pończoszanka)
* [[Portugalski jezik|jezik]] : Pipi Meia-Longa (eller Pippi das meias altas)-Portugal, Píppi Meialonga (Brasil)
* [[Romski jezik|Romski]] : Pippi longo trinfja
* [[Ruski jezik|Ruski]] : Пеппи Длинныйчулок (&quot;Peppi Dlinnyjtjulok&quot; (eller Пиппи Длинный Чулок))
* [[Srpski jezik|Srpski]] : Pipi Duga Čarapa
* [[Slovački jezik|Slovački]] : Pippi Dlhá Pančucha
* [[Slovenski jezik|Slovenski]] : Pika Nogavička
* [[Španski jezik|Španski]] : Pipi Calzaslargas
* [[Švedski jezik|Švedski]] : Pippi Långstrump
* [[Thai]] : Pippi Thung-Taow Yaow
* [[Češki jezik|Češki]] : Pipi Dlouhá Punčocha
* [[Turski jezik|Turski]] : Pippi Uzunçorap
* [[Njemački jezik|Njemački]] : Pippi Langstrumpf
* [[Ukrajinski jezik|Ukrajinski]] : Пеппі Довгапанчоха
* [[Mađarski jezik|Mađarski]] : Harisnyás Pippi
* [[Vijetnamski jezik|Vijetnamski]] : Pippi Tat Dai
* [[Bjeloruski jezik|Bjeloruski]] : Піпі Доўгаяпанчоха

U većini slučajeva zove se samo ''Pippi'', ''Pipi'' ili slično, dok je ''Duga Čarapa'' prevedeno na željeni jezik. U francuskom jeziku bilo je potrebno prevesti Pipi na ''Fifi'', zato što pipi na dječijem jeziku znači [[urin]]irati.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.astridlindgren.se   Astrid Lindgren - Službena stranica]

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:U izradi, Izmišljeni likovi]]</text>
      <sha1>b649gf8qhde3788c658hokkm0m2jvhs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Benue</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263837</id>
    <revision>
      <id>3839149</id>
      <parentid>3814052</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:02:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1817" sha1="pyvye9kojhf89w7q7pu1ttzai37c388" xml:space="preserve">{{drugo značenje|za državu u Nigeriji|[[Država Benue]]}}
[[Datoteka:Benue SE Yola.jpg|mini|284x284px|Rijeka Benue gledajući jugoistočno od [[Jimeta]].]]
[[Datoteka:Benuerivermap.png|mini|desno|268x268px|Karta prikazuje sliv rijeke Benue.]]
'''Benue'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.worldatlas.com/rivers/benue-river.html|title=Benue River|last=Water|first=Aryan Singh April 5 2023 in Bodies of|date=2023-04-05|website=WorldAtlas|language=en-US|access-date=2026-02-22}}&lt;/ref&gt; ('''Bénoué''') je velika [[rijeka]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Benue|title=1911 Encyclopædia Britannica/Benue - Wikisource, the free online library|website=en.wikisource.org|language=en|access-date=2026-02-22}}&lt;/ref&gt; u [[Kamerun]]u u [[Nigerija|Nigeriji]]. Zahvaljujući svojoj dužini (1.400 [[kilometar|km]]), dubine i širine, ona je [[transport]]ni put u te dvije [[država|države]].

[[Izvor|Izvire]] u [[visoravan Adamawa|visoravni Adamawa]] na sjeveru Kameruna, odakle teče prema zapadu, kroz [[grad]] [[Garoua]], pa skreće u Nigeriju južno od [[planine Mandara|mandarških planine]], i kroz [[Yola (Nigerija)|Yole]], [[Ibi]] i [[Makurdi]], prije nego što se u [[Lokoja|Lakoji]] izlije u [[Niger (rijeka)|rijeku Niger]].

Benue je važna jer je povezana s bazenom [[jezero Čad|jezera Čad]]. U nju se izlijevaju rijeke: [[Majo-Kebbi]], [[Taraba]] i [[Katsina-Ala]].

== Također pogledajte ==
* [[Spisak rijeka u Kamerunu]]
* [[Spisak rijeka u Nigeriji]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*https://horizon.documentation.ird.fr/exl-doc/pleins_textes/pleins_textes_5/b_fdi_31-32/32981.pdf

{{Commonscat|Benue River}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Rijeke u Kamerunu]]
[[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]</text>
      <sha1>pyvye9kojhf89w7q7pu1ttzai37c388</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839269</id>
      <parentid>3839149</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:12:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Nigera]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839269</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1847" sha1="cp7khspf62p9atviqwdwliqxpwefnzq" xml:space="preserve">{{drugo značenje|za državu u Nigeriji|[[Država Benue]]}}
[[Datoteka:Benue SE Yola.jpg|mini|284x284px|Rijeka Benue gledajući jugoistočno od [[Jimeta]].]]
[[Datoteka:Benuerivermap.png|mini|desno|268x268px|Karta prikazuje sliv rijeke Benue.]]
'''Benue'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.worldatlas.com/rivers/benue-river.html|title=Benue River|last=Water|first=Aryan Singh April 5 2023 in Bodies of|date=2023-04-05|website=WorldAtlas|language=en-US|access-date=2026-02-22}}&lt;/ref&gt; ('''Bénoué''') je velika [[rijeka]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Benue|title=1911 Encyclopædia Britannica/Benue - Wikisource, the free online library|website=en.wikisource.org|language=en|access-date=2026-02-22}}&lt;/ref&gt; u [[Kamerun]]u u [[Nigerija|Nigeriji]]. Zahvaljujući svojoj dužini (1.400 [[kilometar|km]]), dubine i širine, ona je [[transport]]ni put u te dvije [[država|države]].

[[Izvor|Izvire]] u [[visoravan Adamawa|visoravni Adamawa]] na sjeveru Kameruna, odakle teče prema zapadu, kroz [[grad]] [[Garoua]], pa skreće u Nigeriju južno od [[planine Mandara|mandarških planine]], i kroz [[Yola (Nigerija)|Yole]], [[Ibi]] i [[Makurdi]], prije nego što se u [[Lokoja|Lakoji]] izlije u [[Niger (rijeka)|rijeku Niger]].

Benue je važna jer je povezana s bazenom [[jezero Čad|jezera Čad]]. U nju se izlijevaju rijeke: [[Majo-Kebbi]], [[Taraba]] i [[Katsina-Ala]].

== Također pogledajte ==
* [[Spisak rijeka u Kamerunu]]
* [[Spisak rijeka u Nigeriji]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*https://horizon.documentation.ird.fr/exl-doc/pleins_textes/pleins_textes_5/b_fdi_31-32/32981.pdf

{{Commonscat|Benue River}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Rijeke u Kamerunu]]
[[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]
[[Kategorija:Pritoke Nigera]]</text>
      <sha1>cp7khspf62p9atviqwdwliqxpwefnzq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zambezi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263841</id>
    <revision>
      <id>3839143</id>
      <parentid>3505275</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:00:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839143</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3799" sha1="o3ei0j03oxwgsywx432f00j5bsf0iwp" xml:space="preserve">{{Geokutija|rijeka
| ime                        = Zambezi&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Velika rijeka&lt;/small&gt;
| slika                      = Zambezi – Elephants crossing the river 12.11.2009.jpg
| dužina                    = 3 540 &lt;ref name=brit/&gt;
| nadmorska visina izvora    = ?
| nadmorska visina ušća      = 0
| prosječni istek           = 3 400
| površina sliva          = 1 330 000 &lt;ref name=brit/&gt;
| izvor                      = [[Mwinilunga]] ([[Zambija]]) na 1 500 m
| ušće                       =  [[Mozambik]]
| tip ušća =
| pritoke                    = 
| države kroz koje protiče  = {{ZD|Zambija}}&lt;br /&gt;{{ZD-|Demokratska Republika Kongo}}&lt;br /&gt;{{ZD|Angola}}&lt;br /&gt;{{ZD|Namibija}}&lt;br /&gt;{{ZD|Bocvana}}&lt;br /&gt;{{ZD|Zimbabve}}&lt;br /&gt;{{ZD|Malavi}}&lt;br /&gt;{{ZD|Tanzanija}}&lt;br /&gt;{{ZD|Mozambik}}
|gradovi kroz koje protiče=[[Tete (Mozambik)|Tete]] ([[Mozambik]])
| sliv                       = Indijski
| ulijeva se u               = [[Indijski okean]]
| plovna od - do= ušća do grada [[Tete (Mozambik)|Tete]]
}}
'''Zambezi''' ili '''Zambesi''' (što na lokalnom jeziku naroda [[Tonga (afrički narod)|Tonga]] znači ''Velika rijeka'') je četvrta po veličini [[rijeka]] u [[Afrika|Africi]], duga 3 540&amp;nbsp;km&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/655540/Zambezi-River
   |title      = ''Zambezi River''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |access-date = 10. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;, koja od izvora u [[Zambija|Zambiji]] teče na jugoistok da se u [[Mozambik]]u ulije u [[Indijski okean]].
== Geografske karakteristike ==
''Zambezi'' izvire na sjeveroistoku [[Zambija|Zambije]] kod mjesta  [[Mwinilunga]], na [[Istočnoafrička visoravan|Isočnoafričkoj visoravni]] u [[močvara|močvarnom]] kraju na visini od oko 1 500 metara [[Nadmorska visina|n / m]]. Istočno od [[izvor]]a nalazi se [[vododjelnica]] između sliva Zambezija i [[Kongo (rijeka)|Konga]] koja se poput zida proteže gotovo tačno smjerom istok - zapad.
[[datoteka:Zambezi river basin.jpg|mini|260px|lijevo|[[Sliv]] Zambezija]]
''Zambezi'' ima [[sliv]] površine od oko 1 330 000 [[Kvadratni kilometar|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]&lt;ref name=brit/&gt;, što je otprilike polovina sliva [[Nil]]a. ''Zambezi'' teče kroz istočnu [[Angola|Angolu]], [[Zambija|Zambiju]] i [[Mozambik]], u dijelu svog toka formira granicu između Zambije i [[Namibija|Namibije]], te Zambije i [[Zimbabve]]a. Tu se između gradova [[Livingstone]] (Zambija) i [[Victoria Falls]] (Zimbabve) nalaze [[Viktorijini slapovi]], najveći [[vodopad]] u Africi, visok oko 110 metara. Pored Viktorijinih slapova, Zambezi ima još dva vodopada, [[Chavuma (vodopad)|Chavuma]] kod istoimenog grada [[Chavuma]], na granici između Zambije i [[Angola|Angole]], te još jedan - [[Ngonye (vodopad)|Ngonye]], pored grada [[Sioma]] na zapadu Zambije.

Na ''Zambeziju'' su izgrađene dvije velike brane; [[Kariba (brana)|Kariba]] i [[Cahora Bassa (brana)|Cahora Bassa]], sa svojim istoimenim akomulacionim jezerima.&lt;ref name=brit/&gt; To su brane [[hidroelektrana]] koje snabdijevaju [[Električna energija|električnom energijom]] [[Zimbabve]], [[Zambija|Zambiju]] i [[Mozambik]]. Na cijeloj svojoj dužini Zambezi je premošten sa samo pet [[most]]ova.

''Zambezi'' je u svom donjem toku, nizvodno od grada [[Tete (Mozambik)|Tete]] u [[Mozambik]]u plovan u dužini od oko 600&amp;nbsp;km.

== Reference ==
&lt;references/&gt;
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/655540/Zambezi-River ''Zambezi River'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{simboli jezika|en}}

[[Kategorija:Rijeke u Angoli]]
[[Kategorija:Rijeke u Mozambiku]]
[[Kategorija:Rijeke u Zambiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Zimbabveu]]
[[Kategorija:Rijeke u Namibiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Bocvani]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]</text>
      <sha1>o3ei0j03oxwgsywx432f00j5bsf0iwp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839152</id>
      <parentid>3839143</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:03:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839152</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3833" sha1="2b7d5ixs558gr3z3qghwf62r9r7zl07" xml:space="preserve">{{Geokutija|rijeka
| ime                        = Zambezi&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Velika rijeka&lt;/small&gt;
| slika                      = Zambezi – Elephants crossing the river 12.11.2009.jpg
| dužina                    = 3 540 &lt;ref name=brit/&gt;
| nadmorska visina izvora    = ?
| nadmorska visina ušća      = 0
| prosječni istek           = 3 400
| površina sliva          = 1 330 000 &lt;ref name=brit/&gt;
| izvor                      = [[Mwinilunga]] ([[Zambija]]) na 1 500 m
| ušće                       =  [[Mozambik]]
| tip ušća =
| pritoke                    = 
| države kroz koje protiče  = {{ZD|Zambija}}&lt;br /&gt;{{ZD-|Demokratska Republika Kongo}}&lt;br /&gt;{{ZD|Angola}}&lt;br /&gt;{{ZD|Namibija}}&lt;br /&gt;{{ZD|Bocvana}}&lt;br /&gt;{{ZD|Zimbabve}}&lt;br /&gt;{{ZD|Malavi}}&lt;br /&gt;{{ZD|Tanzanija}}&lt;br /&gt;{{ZD|Mozambik}}
|gradovi kroz koje protiče=[[Tete (Mozambik)|Tete]] ([[Mozambik]])
| sliv                       = Indijski
| ulijeva se u               = [[Indijski okean]]
| plovna od - do= ušća do grada [[Tete (Mozambik)|Tete]]
}}
'''Zambezi''' ili '''Zambesi''' (što na lokalnom jeziku naroda [[Tonga (afrički narod)|Tonga]] znači ''Velika rijeka'') je četvrta po veličini [[rijeka]] u [[Afrika|Africi]], duga 3 540&amp;nbsp;km&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/655540/Zambezi-River
   |title      = ''Zambezi River''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |access-date = 10. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;, koja od izvora u [[Zambija|Zambiji]] teče na jugoistok da se u [[Mozambik]]u ulije u [[Indijski okean]].
== Geografske karakteristike ==
''Zambezi'' izvire na sjeveroistoku [[Zambija|Zambije]] kod mjesta  [[Mwinilunga]], na [[Istočnoafrička visoravan|Isočnoafričkoj visoravni]] u [[močvara|močvarnom]] kraju na visini od oko 1 500 metara [[Nadmorska visina|n / m]]. Istočno od [[izvor]]a nalazi se [[vododjelnica]] između sliva Zambezija i [[Kongo (rijeka)|Konga]] koja se poput zida proteže gotovo tačno smjerom istok - zapad.
[[datoteka:Zambezi river basin.jpg|mini|260px|lijevo|[[Sliv]] Zambezija]]
''Zambezi'' ima [[sliv]] površine od oko 1 330 000 [[Kvadratni kilometar|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]&lt;ref name=brit/&gt;, što je otprilike polovina sliva [[Nil]]a. ''Zambezi'' teče kroz istočnu [[Angola|Angolu]], [[Zambija|Zambiju]] i [[Mozambik]], u dijelu svog toka formira granicu između Zambije i [[Namibija|Namibije]], te Zambije i [[Zimbabve]]a. Tu se između gradova [[Livingstone]] (Zambija) i [[Victoria Falls]] (Zimbabve) nalaze [[Viktorijini slapovi]], najveći [[vodopad]] u Africi, visok oko 110 metara. Pored Viktorijinih slapova, Zambezi ima još dva vodopada, [[Chavuma (vodopad)|Chavuma]] kod istoimenog grada [[Chavuma]], na granici između Zambije i [[Angola|Angole]], te još jedan - [[Ngonye (vodopad)|Ngonye]], pored grada [[Sioma]] na zapadu Zambije.

Na ''Zambeziju'' su izgrađene dvije velike brane; [[Kariba (brana)|Kariba]] i [[Cahora Bassa (brana)|Cahora Bassa]], sa svojim istoimenim akomulacionim jezerima.&lt;ref name=brit/&gt; To su brane [[hidroelektrana]] koje snabdijevaju [[Električna energija|električnom energijom]] [[Zimbabve]], [[Zambija|Zambiju]] i [[Mozambik]]. Na cijeloj svojoj dužini Zambezi je premošten sa samo pet [[most]]ova.

''Zambezi'' je u svom donjem toku, nizvodno od grada [[Tete (Mozambik)|Tete]] u [[Mozambik]]u plovan u dužini od oko 600&amp;nbsp;km.

== Reference ==
&lt;references/&gt;
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/655540/Zambezi-River ''Zambezi River'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{simboli jezika|en}}

[[Kategorija:Rijeke u Angoli]]
[[Kategorija:Rijeke u Mozambiku]]
[[Kategorija:Rijeke u Zambiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Zimbabveu]]
[[Kategorija:Rijeke u Namibiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Bocvani]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>2b7d5ixs558gr3z3qghwf62r9r7zl07</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FC Schalke 04</title>
    <ns>0</ns>
    <id>266907</id>
    <revision>
      <id>3839150</id>
      <parentid>3823767</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:02:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Uspjesi */</comment>
      <origin>3839150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6763" sha1="gy34gn2w2s0cbipm9yws34j431uy7k8" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #0000FF
| Ime kluba         = '''FC Schalke 04'''
| Puno ime          = Fußballclub Gelsenkirchen-Schalke 04 e.V.
| Grb               = FC Schalke 04 Logo.svg
| Nadimak           = ''Die Königsblauen''
| Osnovan           = 1904.
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Gelsenkirchen]]&lt;br/&gt;[[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]&lt;br/&gt;[[Njemačka]]
| Boje              = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = 
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[2. Bundesliga]]
| Stadion           = [[Veltins-Arena]] &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/arenaaufschalke/ |title=Veltins-Arena |work=stadiumguide.com|access-date= 23. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 62.273
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = Matthias Tillmann
| Menadžer          = [[Miron Muslić]]
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 14. mjesto
| Prethodna sezona  = [[2. Bundesliga 2024/2025.|2024/25.]]
| Webstranica       = [https://schalke04.de/en/ schalke04.de]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1                  = _schalke2526h
| uzorak_t1                   = _schalke2526h
| uzorak_dr1                  = _schalke2526h
| uzorak_š1                   = _schalke2526h
| uzorak_č1                   = _3_stripes_white
| lijeva ruka1                = 0000Dc
| tijelo1                     = 0000Dc
| desna ruka1                 = 0000Dc
| šorc1                       = FFFFFF
| čarape1                     = 0000Dc
| uzorak_lr2                  = _schalke2526a
| uzorak_t2                   = _schalke2526a
| uzorak_dr2                  = _schalke2526a
| uzorak_š2                   = _schalke2526a
| uzorak_č2                   = _adidasonwhitel
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 003AA6
| čarape2                     = 003AA6
}}
'''FC Schalke 04''' [[Njemačka|njemački]] je nogometni klub iz [[Gelsenkirchen]]a ([[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]). Takmiči se u [[Bundesliga|drugoj Bundesligi]], drugom rangu njemačkog nogometa.

==Historija==
Osnovan je 4. maja 1904. kao ''Westfalia Schalke''. Na početku boje kluba su bile crvena i žuta. Dvije decenije kasnije ekipa je uzela današnje ime i boje, a ubrzo su uslijedile najbolje godine u historiji kluba. Od 1933. do 1942. Schalke 04 ušao je u devet finala prvenstva Njemačke i osvojio pet titula prvaka, uz jedan kup.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] uspjeha nije bilo mnogo, a jedina titula osvojena je 1958. Pet godina kasnije Schalke 04 je bio jedan od 16 osnivača Bundeslige. 1980-ih godina tri puta ispada iz Bundeslige.

==Uspjesi==
*'''Prvenstvo Njemačke''' / '''[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7)''': 1934, 1935, 1937, 1939, 1940, 1942, 1958.
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (10)''': 1933, 1938, 1941, 1971/72, 1976/77, 2000/01, 2004/05, 2006/07, 2009/10, 2017/18.
*'''[[2. Bundesliga]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4)''': 1981/82, 1990/91, 2021/22, 2025/26.
*'''[[DFB-Pokal]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5)''': 1937, 1971/72, 2000/01, 2001/02, 2010/11.
*'''[[DFL-Superkup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2011.
*'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1996/97.
*'''[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2003, 2004.

== Igrači ==
''Posljednja izmjena: 24. mart 2026.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://schalke04.de/en/funktion/team-en/|title=Team Archives|website=Fußball|language=en-US|access-date=2026-04-02}}&lt;/ref&gt;
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=NJE|ime=[[Loris Karius]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=ARG|ime=[[Felipe Sánchez]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=AUS|ime=[[Dylan Leonard]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=TUR|ime=[[Hasan Kuruçay]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=NJE|ime=[[Timo Becker (nogometaš, rođen 1997)|Timo Becker]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=NJE|ime=[[Ron Schallenberg]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=SEN|ime=[[Christian Gomis (nogometaš, rođen 2000)|Christian Gomis]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=MLI|ime=[[Moussa Sylla (nogometaš, rođen 1999)|Moussa Sylla]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Edin Džeko]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=FRA|ime=[[Bryan Lasme]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=NJE|ime=[[Janik Bachmann]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=DAN|ime=[[Emil Højlund]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=SEN|ime=[[Moussa N'Diaye (nogometaš, rođen 2002)|Moussa N'Diaye]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=ŠVI|ime=[[Adrian Gantenbein]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=GHA|ime=[[Christopher Antwi-Adjei]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=TUR|ime=[[Kenan Karaman]]|poz=N}}([[Kapiten (nogomet)|C]])
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=AUT|ime=[[Dejan Ljubičić]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=NJE|ime=[[Kevin Müller (nogometaš)|Kevin Müller]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=NJE|ime=[[Soufiane El-Faouzi]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ALŽ|ime=[[Adil Aouchiche]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Nikola Katić]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=ČEŠ|ime=[[Tomáš Kalas]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=NJE|ime=[[Finn Porath]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=NJE|ime=[[Anton Donkor]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=NJE|ime=[[Luca Podlech]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NJE|ime=[[Vitalie Becker]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=NJE|ime=[[Johannes Siebeking]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=NJE|ime=[[Max Grüger]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=39|nac=NJE|ime=[[Peter Remmert]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=NJE|ime=[[Henning Matriciani]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=43|nac=TUR|ime=[[Mertcan Ayhan]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=47|nac=TOG|ime=[[Zaid Tchibara]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|FC Schalke 04}}
* {{službeni sajt|https://schalke04.de/en/}} {{en simbol}}
* [http://www.weltfussball.de/teams/bayer-leverkusen/ FC Schalke 04] na weltfussball.de {{de simbol}}

{{Bundesliga}}
{{Osvajači DFB-Pokala}}

[[Kategorija:FC Schalke 04|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1904.]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji]]</text>
      <sha1>gy34gn2w2s0cbipm9yws34j431uy7k8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drežanka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>268358</id>
    <revision>
      <id>3839021</id>
      <parentid>3199943</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:49:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Neretve]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2532" sha1="mg1nozlgh3raxm9pm472ktxllqz1s3g" xml:space="preserve">[[Datoteka:Udoli Dreznice mezi pohorimi Cvrsnica a Cabulja.jpg|mini|270px|Drežanka u srednjem toku]]
[[Datoteka:NERETVA RIVER GORGE BRIDGES.jpg|mini|250px|desno|Staro ušće Drežanke, prije izgradnje HE Salakovac]]
'''Drežanka''' je [[rijeka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u zapadnom dijelu [[Hercegovina|Hercegovine]], desna [[pritoka]] [[Neretva|Neretve]].

== Ime ==
Dobila je ime po čitavoj regiji kroz koju protječe (Drežnica).

== Tok ==
Drežanka nastaje u naselju [[Lisičine]], spajanjem [[Mošćenuša|Mošćenuše]] i [[Laloš]]a. Ove rijeke su duge oko 5&amp;nbsp;km. Mošćenuša je veća i izvire u brdima [[Čvrsnica|Čvrsnice]]. Rijeka teče prema zapadu kroz naselje Lisičine, gdje prima pritoku [[Ješevac]], na kojoj se nalaze divni vodopadi. Nakon ušće Ješevca, počinje formirati usku Drežansku dolinu, koja je gusto naseljena. Rijeka zatim ulazi u naselja Poglavica i Bunčići, gdje prima brojne pritoke u obliku potoka, ali i jednu veću pritoku, [[Meomača|Meomaču]]. Rijeka nizvodno počinje avulirati korito i prolazi pored naselja [[Striževo]], gdje prima [[Vioča|Vioču]] i Gračanicu. Nizvodno prima pritoku Vidikovac i Pogorelište. Zatim protječe kroz Bunčiće primajući [[Ždilac]] i [[Tijesno]], nakon čega ulazi u donji tok. Tu se smiruje i prima Zabrušu, Ledenicu i Veju. Potom ulazi u naselje [[Žlib]], gdje je izgrađena brana koja sprečava daljnju akumulaciju pijeska u rijeci. Pritoke koje prima nizvodno jesu Kabadrača i Petrajac. Zatim ulazi u naselje [[Donja Drežnica|Novo Naselje]], adminstrativni centar Drežnice, gdje se ulijeva u [[Salakovačko jezero]], odnosno u Neretvu. Tu prima Tranošnik, u starom djelu toka, koji je potopljen izgradnjom HE Salakovac 1981. Zatim odlazi u jezerski dio koji pripada Neretvi, i spaja se s Neretvom kod željezničke stanice Stara Drežnica.

Rijeka je duga 21&amp;nbsp;km. Oko 7&amp;nbsp;km prije ušća smiruje se i postaje mirna kanjonska rijeka. Bogata je [[Potočna pastrmka|potočnom pastrmkom]], naročito u donjem toku, koji je potopljen, gdje se može vidjeti mriješćenje ove ribe. Također je bogata manjim ribama, raznim vrstama [[žaba]] i vodenih zmija. Površina sliva iznosi 146&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Slivno područje i tok Drežanke nalaze se između Čvrsnice (2226 m) na sjeveru i [[Čabulja|Čabulje]] (1776 m) na jugu na nadmorskoj visini od 112 m. Prosječan pad Drežanke iznosi 17‰.

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]</text>
      <sha1>mg1nozlgh3raxm9pm472ktxllqz1s3g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radobolja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>268453</id>
    <revision>
      <id>3839022</id>
      <parentid>3200259</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:49:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Neretve]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839022</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1213" sha1="morhm3avbotpoe93dyqc44szloby7yh" xml:space="preserve">[[Datoteka:Radobolja.jpg|300px|thumb|Radobolja]]
[[Datoteka:Stari Most from the air.JPG|mini|desno|300 px|Ušće Radobolje u Neretvu]]
'''Radobolja''' je rijeka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Duga je 5&amp;nbsp;km i izvire ispod [[brdo|brda]] Mikuljača u [[Ilići]]ma. Protječe kroz [[Mostar]] i ulijeva se u [[Neretva|Neretvu]] kod [[Stari most|Starog mosta]]. Za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanlijske uprave]] nad ovim područjem voda iz Radobolje koristila se za natapanje, ali i za piće, jer je postojao vodovod koji je opskrbljivao zapadnu i dio istočne obale Mostara. Sada je Radobolja vrlo onečišćena zbog ispuštanja [[kanalizacija|otpadnih (kanalizacijskih) voda]]. Nema nijednu [[pritoka|pritoku]].

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Radobolja6.jpg|Radobolja u Mostaru
Datoteka:Radobolja5.jpg|Radobolja u Mostaru
Datoteka:Ilici radobolja.jpg|Ilići i Radobolja
Datoteka:Radobolja4.jpg|Radobolja u Ilićima
Datoteka:Radobolja3.jpg|Radobolja u Ilićima
Datoteka:Radobolja River.jpg|Radobolja u Mostaru
&lt;/gallery&gt;

{{Commonscat}}
{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Mostar]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]</text>
      <sha1>morhm3avbotpoe93dyqc44szloby7yh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>269025</id>
    <revision>
      <id>3839328</id>
      <parentid>3832956</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:24:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ]] na [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3832956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72138" sha1="tpqipskdw6fo716gjcqib6stmxqjsgw" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija vojna jedinica
| ime               = Ratno vazduhoplovstvo i protivazdušna odbrana
| slika             = Jrvpvo.gif
| veličina_slike    =
| opis_slike        = Amblem RV PVO
| aktivan           =
| država            = {{ZID|SFRJ}}
| grana             =
| vrsta             = 
| dio               = [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]
| glavno_sjedište   = [[Zemun]]
| nadimak           =
| moto              =
| boje              =
| oprema            =
| bitke             =
| web_stranica      =
| komandir1_oznaka  = [[general - pukovnik]]
| komandir1         = [[Zvonko Jurević]] 
| komandir2_oznaka  = [[general - pukovnik]]
| komandir2         = [[Anton Tus]] 
| komandir3_oznaka  =
| komandir3         =
| komandir4_oznaka  =
| komandir4         =
}}

''' Ratno vazduhoplovstvo i protivazdušna odbrana'''  (''skr.:'' '''''RV i PVO'''''), bilo je jedan od tri vida [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], namijenjeno za zaštitu i prevlast u zračnom prostoru, kao i za podršku kopnenim i ukupnim oružanim snagama [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Formalno je osnovana [[21. maj]]a [[1942]]. godine, tokom [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], a sa [[Raspad SFRJ|raspadom SFR Jugoslavije]], nestalo je u izvornom obliku i transformiralo se u nova ratna zrakoplovstva, [[1992]]. godine, po novostvorenim državama.

U periodu [[1945]]-[[1992|92]]. godine, Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana (RV i PVO) razvijali su se u skladu sa konceptom razvoja JNA, u duhu savremene zrakoplove naučne misli i tehnološkog razvoja u svijetu. Istovremeno, razvijani su i usavršavani vlastiti kadar, visoko školstvo i doktrina primjene RV PVO u savremenim uvjetima. Oslonac na vlastite snage je bio prioritet, te su realizirani rezultati u razvoju snažnog RV PVO, s jakom vlastitom tehnološkom bazom, o čemu svjedoči i izvoz oko 200 primjeraka vojnih aviona iz vlastitog razvoja i proizvodnje.

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], glavni zadatak RV bio je borba protiv okupatora i njihovih saradnika, za oslobođenje zemlje i za uspostavljanje društvenog poretka, projektiranog od [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Neposredno po završetku rata, zadaci su se sveli na očuvanje uspostavljenog poretka i zaštitu od inozemne intervencije.&lt;ref name=&quot;ROS&quot;&gt;Razvoj oružanih snaga SFRJ, 1945-1985, Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana, Predgovor, grupa autora, stranice 5, 27, 28, i 46 Beograd, 1989.&lt;/ref&gt;

== Osnivanje i etapni razvoj ==
=== Osnivanje i razvoj tokom rata ===

[[Jugoslavenska narodna armija]], je nastala u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]], protiv okupatora. Isto je tako i njen dio, Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana, stvorena tokom tog rata i to [[21. maj]]a [[1942]]. godine, sa prebjegom dva aviona iz [[Nezavisna država Hrvatska|NDH]] na slobodnu teritoriju, koju su kontrolirali [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]], u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]. U tom početnom razdoblju zvalo se &quot;Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo&quot;, sve do formiranja posebnih jedinica za protivzračnu odbranu (PVO) i njihove integracije u jedinstven vid ''Ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane (RV i PVO)'', [[1959]]. godine.

Prva etapa stvaranja ratnog zrakoplovstva, otpočela je s organiziranjem ilegalnog rada u zrakoplovstvu NDH i odlukom [[Franjo Kluz|Franje Kluza]] i mehaničara, strijelca [[Milutin Jazbec|Milutina Jazbeca]] da prebjegnu s avionom na partizansku slobodnu teritoriju. Suglasnost je dao i vodio koordinaciju svih tih akcija sekretar Oblasnog komiteta za [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]] [[Đuro Pucar]]. U međuvremenu je Milutin Jazbec bio prebačen sa Kluzovog aviona na Čajavecov, koji je bio isto simpatizer i ilegalac partizanskog pokreta. Kada je saznao za namjeru i aktivnost ove dvojice, zajedno su kordinirali akciju i sva trojica su prebjegla s dva zrakoplova na slobodnu teritoriju. Zajedno su to izveli, da ne bi došlo do provale, a i iz istih sigurnosnih razloga nisu bili ranije povezani i nisu znali za međusobne aktivnosti. Na [[aerodrom]]u [[Urije (Prijedor )|Urije]] kod [[Prijedor]]a, prvo je sletio Kluz svojim [[Potez 25|Potezom 25]], a zatim Čajavec i Jazbec avionom [[Breguet 19]], [[21. maj]]a [[1942]].  godine. Ranije je bila pripremljena rezervna, improvizirana uzletno-sletna staza, kod sela [[Međuvođe]], ali nije korištena za slijetanje pri ovom prebjegu.

Nakon uspješnog preleta, ova dva aviona s dvojicom pilota i mehaničarem, prvi zadatak je bila zaštita zrakoplova od napada i uništenja iz zraka.  Zapovjednik operativnog stožera za Bosansku krajinu [[Kosta Nađ]] je naredio pilotu Kluzu i njemu dodijeljenom mehaničaru [[Ivica Mitrešić|Ivici Mitrešiću]] da prelete s avionom [[Potez 25]] na improvizirani aerodrom u selu [[Međuvođe]] i avion sakriju ispod drveća, a Kluzov ''Potez 25'' da se sakrije u blizini aerodroma [[Urije (Prijedor)|Urije]]. Prethodno su napravljene makete, ova dva zrakoplova od drveta, koje su postavljene na rub uzletišta aerodroma [[Urije (Prijedor)|Urije]], radi obmane neprijatelja .

Također su poduzete akcije za osiguranje [[gorivo|goriva]], [[streljivo|streljiva]] i avionskih [[bomba|bombi]]. Na jedan od aviona, koji je preletio bez [[mitraljez]]a, ugrađen je tzv. &quot;šarac&quot;, koji se koristio u pješadiji. [[Bomba|Bombe]] su priručno izrađivane od vodovodnih cijevi promjera 100&amp;nbsp;mm, punjene sa zarobljenim [[eksploziv]]om. Bombu je projektovao inženjer [[Mile Ljubičić]], a izrađivane su u radionici [[rudnik]]a [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]]. Štampani su prvi leci za poziv pripadnika oružanih snaga NDH na prelazak na stranu partizana. Prvo borbeno djelovanje partizanske avijacije je bilo po ustaškom odredu [[Crna legija]], koja je prodrla na slobodnu teritoriju iz pravca [[Bosanska Dubica|Bosanske Dubice]], 4. juna [[1942]]. godine. Efekt je bio veći pošto je Kluz zadržao oznake NDH, na svome avionu, tako da su [[ustaše]] mislile da je njihov, sve dok ih nisu zasule bombe i mitraljeski rafali .

Historijski događaji, vezani za stvaranje i jačanje ratnog zrakoplovstva u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]], su:
* [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab]] formira prvo zrakoplovno odjeljenje 16. septembra 1943. godine;
* Sa posebnom naredbom, Vrhovni štab također formira Prvu zrakoplovnu bazu, 14. oktobra 1943. godine, s definiranim zadacima. Osnovni zadatak je bio okupljanje i organiziranje kadrovske baze i pripreme infrastrukture za prihvat zrakoplovne tehnike iz pomoći od saveznika .
* Preko radio-stanice &quot;Slobodna Jugoslavija&quot;, oktobra 1943. godine, pozvani su svi rodoljubi zrakoplovci, iz zemlje i inozemstva, da se priključe zrakoplovstvu [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]];
* Na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]], 29. novembra [[1943]]. godine, [[Josip Broz Tito|Tito]] je priopćio da je [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab]] tražio od saveznika isporuku naoružanja, u okviru čega i [[lovački zrakoplov|borbene avione]].
* Na [[Teheranska konferencija|Teheranskoj konferenciji]] saveznika, decembra [[1943]]. godine, donesena je odluka o vojnoj pomoći jugoslavenskim partizanima, gdje se podrazumijevala i zrakoplovna tehnika .
* Sa Jugoslavensko-britanskim protokolom, [[12. mart]]a [[1944]]. godine, utvrđuje se formiranje borbene avijacije [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], na tlu [[Afrika|Afrike]]. Formirana je ''Prva zrakoplovna eskadrila'', naoružana sa [[Supermarine Spitfire|Spitfire]], [[1. maj]]a [[1944]]. godine i ''Druga zrakoplovna eskadrila'', naoružana s [[Hawker Hurricane|Hurricane]]. Obje eskadrile, ubrzo su se poslije formiranja prebazirale u [[Italija|Italiju]], zatim na aerodrom Kane na [[Vis (otok)|Visu]], pa zatim na [[Aerodrom Prkos]] i [[Škabrnje]]. Sve do kraja rata, ove dvije eskadrile su uspješno sadejstvovali sa jedinicama [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], u završnim operacijama oslobođenja zemlje .
{|style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
| [[Datoteka:Spitfires of the No 352 (Y) Squadron RAF, aka Balkan Air Force (18 August 1944).jpg|380p]]||[[Datoteka:Yu Hurricane.jpg|360p]]
|-
|&lt;center&gt; ''' &lt;big&gt; [[Supermarine Spitfire|Spitfire]] 352. skvadrona RAF-a &lt;br/&gt; na aerodromu Cannae u [[Italija|Italiji]], [[1944.]] godine.&lt;/big&gt; ''' &lt;/center&gt;|| &lt;center&gt; ''' &lt;big&gt; [[Hawker Hurricane|Hurricane]] RV NOVJ, izložen kao eksponat &lt;br/&gt; u [[Muzej zrakoplovstva - Beograd|muzeju zrakoplovstva]] &lt;/big&gt; ''' &lt;/center&gt;
|}

[[Datoteka:Polikarpov Po 2.jpg|desno|mini|250p|Prvi [[Polikarpov Po -2|Po -2]], u Narodnooslobodilačkoj vojci, bili su u eskadrili za vezu.]]
[[Datoteka:Il2 sturmovik.jpg|desno|mini|250p|Ratni zrakoplov jurišnik [[Iljušin Il -2]].]]
[[Datoteka:Yu Yak-3 01.jpg|desno|mini|250p|Ratni [[Lovački avion|lovac]] [[Jak -3]], kao eksponat u [[Muzej zrakoplovstva - Beograd|Muzeju zrakoplovstva]].]]
[[Datoteka:Yak 9 1.jpg|Ratni [[Lovački avion|lovac]] [[Jak -9]].|desno|mini|250p]]
[[Datoteka:Yu S-49C.jpg|Jugoslavenski lovac [[Ikarus S -49|S -49]], eksponat u [[Muzej zrakoplovstva - Beograd|Muzeju zrakoplovstva]]. |desno|mini|250p]]
[[Datoteka:DeHavilland Mosquito NACA 1945.jpg|mini|desno|250p|[[De Heviland DH.98 Moskito|De Heviland Moskito, varijanta B Mk XX]], [[1945]]. godina.]]
[[Datoteka:P-47 YU.jpg|Jugoslavenski [[P -47 Thunderbolt|F - 47D]], u [[Muzej zrakoplovstva - Beograd|Muzeju zrakoplovstva]], na aerodromu Nikola Tesla, u [[Beograd]]u.|desno|mini|250p]]
[[Datoteka:DF-ST-89-09964.jpg|[[T-33 Shooting Star]]|desno|mini|250p]]
[[Datoteka:Aero2DuMuzejuJvBeogradSlika1.jpg|[[Aero-2]], u [[Muzej zrakoplovstva - Beograd|Muzeju zrakoplovstva]]|desno|mini|250p]]
[[Datoteka:Aeromiting Grobnik 060708 4.jpg|Školski avion [[Utva Aero 3|Aero 3]]|desno|mini|250p]]
[[Datoteka:213uMuzejuJvBeogradSlika1.jpg|[[Avion 213|213]], u [[Muzej zrakoplovstva - Beograd|Muzeju zrakoplovstva]]|Desno|mini|250p]]

* U drugoj polovini [[1944]]. godine, iz sastava ovih eskadrila izdvaja se zrakoplovno odjel, koje na Visu stalno dežura u namjeni protivzračne odbrane [[otok]]a. Iste godine i na drugim lokacijama organizirana je protuzračna odbrana, sa zarobljenim namjenskim protivavionskim [[mitraljez]]ima i [[top]]ovima .
* Vrhovni štab, formirao je pri svima stožerima većih jedinica, referente za prihvat vojne pomoći saveznika, evakuaciju ranjenika i sadejstvo avijacije sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], 8. septembra [[1944]].  godine .
* Tokom septembra [[1944]]. godine, [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] zauzima [[zračna]] Zalužine, zarobljava 11 aviona (5 ispravnih). Od zarobljenih i preletelih aviona i od dobrovoljaca iz Petog korpusa i prebeglih zrakoplovaca iz [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], formira se Prva partizanska eskadrila s aerodromskom bazom, koja je sadejstvovala s aerodroma [[Bugojno]] u oslobađanju [[Banja Luka|Banja Luke]] .
* Formira se i eskadrila za vezu Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske, od 4 aviona [[Polikarpov Po-2]], dobivena od [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]] - a i od šest prebeglih iz NDH. Eskadrila je preletjela, u novembru [[1944]]. godine, u [[Zemun]] i uključena je u transportnu avijaciju.
* Odlukom [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog stožera]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske]] povučeni su naši zrakoplovci iz sastava [[Kraljevsko ratno zrakoplovstvo|RAF-a]], koji su zajedno s pripadnicima Omladinskog bataljona i dijelom sastava prve zrakoplovne baze, poslati na školovanje u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]. Od te skupine zrakoplovaca je formiran 554-ti jurišni zrakoplovni puk, u [[Grozni|Groznom]], [[3. mart]]a [[1945]]. godine i 254-ti lovački puk, u [[Krasnodar]]u, [[1. maj]] a [[1945]]. godine. Oba puka prelijeću u Jugoslaviju, [[17. maj]]a [[1945]]. godine.  Jurišni na aerodrom u [[Sombor]]u, a lovački u[[Zemun]]. Po preletu su dobili jugoslavenske formacije, ''Prvi jurišni puk'' i ''Prvi lovački puk''.
* [[Josip Broz Tito|Tito]] 21. septembra [[1944]].  godine, u [[Moskva|Moskvi]], zaključuje sporazum o sovjetskom naoružavanju dviju zrakoplovnih divizija i školovanju zrakoplovnog kadra, u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR-u]]. Na temelju toga sporazuma, formirana je &quot;Grupa Vitruk&quot;, s jednom zrakoplovnom lovačkom i jednom jurišnom divizijom i šest zrakoplovnih bataljona, iz sastava 17-te zrakoplovne armije, koja je sadejstvovala sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i sa [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačkom vojskom]], na tlu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Ova zrakoplovna grupacija se transformirala, s jugoslavenskom popunom ljudstva, u razdoblju od novembra [[1944]]. do [[mart]]a [[1945]]. godine, u divizije JRV, sa sastavom od 11-te lovačke zrakoplovne divizije, koju su sačinjavali 111-ti, 112-ti i 113-ti lovački zrakoplovni puke 42-ge jurišne zrakoplovne divizije, koju su sačinjavali 421-ti, 422-ti i 423-ći jurišni zrakoplovni puk i 9-te zrakoplovne oblasne komande, sa šest aerodromskih bataljona i štabova Grupe zrakoplovnih divizija. Divizije su bile popunjene sa ratnim, trofejnim avionima. Lovačka divizija sa poznatim sovjetskim lovcima [[Jak -3]] i [[Jak -9]].  a jurišna prevashodno sa [[Iljušin Il-2]].
* Formirana je podoficirska zrakoplovna škola u [[Novi Sad|Novom Sadu]], 3. februara [[1945]]. godine i [[pilot]]ska škola u [[Zemunik Donji|Zemuniku]], kod [[Zadar|Zadra]], [[14. mart]]a [[1945]]. godine.  To je bio temelj razvoja školstva u RV i PVO.
* Padobranski bataljon, formiran je 15. oktobra [[1944]].  godine od dobrovoljaca boraca Narodnooslobodilačke vojske. Bataljon je imao četiri čete, svaka po tri voda, s ukupno 160 padobranaca .
* Naredbom Vrhovnog zapovjednika Narodnooslobodilačke vojske, formiran je Štab RV u [[Zemun]]u, 29. oktobra [[1944]]. godine (na slici dolje je kopija naredbe) .
* Po oslobođenju [[Zemun]]a, novembra [[1944]]. godine, formirane su radionice i obnova [[Ikarus (tvornica aviona)|tvornice aviona Ikarus]], u funkciji popravka i remonta zrakoplova i druge zrakoplovne tehnike.&lt;ref name=&quot;ČNN&quot;&gt;Čuvari našega neba, Partizanska avijacija, Vojnoizdavački zavod, Beograd 1977.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Документ3.jpeg|centar|550p]]

=== Poslijeratni period razvoja ===
Neposredno po završetku rata, zadaci RV, bili su slični kao za cijelu [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]:
* Smještaj ljudstva i stvaranje najnužnijih uvjeta za rad, obuku po jedinicama i komandama, kao i popravak razrušene i oštećene infrastrukture.
* Organizacijsko i ustrojbeno sređivanje stanja u RV, na temelju raspoloživih kadrova, njihov raspored po vrstama avijacije, pozadine, naredbi, škola i zrakoplovne industrije.
* Ustrojavanje zrakoplovnih propisa, pravilnika i procesa održavanja i remonta zrakoplovne tehnike i obezbjeđenja rezervnih dijelova.
* Stvaranje školskog sistema za [[pilot]]e i sve zrakoplovne službe, posebno za zrakoplovnotehničku.

Pored stalnog stručnog usavršavanja i povećavanja razine obučenosti cijelog sastava RV, vršena je i njegova organizacijska i strukturalna dogradnja, sagledavajući perspektivu i strategijsku ulogu ovoga vida oružanih snaga zemlje, u sklopu njenog geopolitičkog položaja u svijetu. Formirani su:
* [[Vazduhoplovnoopitni centar]], 10. augusta 1945.  godine .
* Vazduhoplovnovojno učilište, 12 septembra 1945.  godine, za školovanje pilota i izviđača.
* [[Vazduhoplovnomedicinski institut]], 11. novembra 1945. godine.
* [[Vazduhoplovnotehnički institut]], 10. augusta  1946. godine .
* [[Vazduhoplovnotehnička akademija]] 15. oktobra 1947. godine i drugo.

Brzo su se okupili i organizirali entuzijasti zrakoplovni konstruktori, po projektnim biroima u tvornicama i radionicama oživljene zrakoplovne industrije, oštećene tokom tek završenog svjetskog rata.  Projektni biroi su organizirani po uzoru na praksu u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskom Savezu]]. Vodeći stručnjaci bili su:
* Puk. dipl. ing. [[Kosta Sivcev]]
* Puk. [[Dragoljub Bešlin]]
* Prof. dipl. ing. [[Sima Milutinović (konstruktor zrakoplova )|Sima Milutinović]]
* Prof. dipl. ing. [[Dušan Stankov]]
* Puk. dipl. ing. [[Svetozar Popović]]
* Dipl. ing. [[Ivan Šoštarić]]
* Dipl. ing. [[Boris Cijan]] .
* Dipl. ing. [[Đorđe Petković]].
Prve, poslijeratne konstrukcije bile su jedrilice, lahki i školski avioni. Kasnije se prešlo na eksperimentalne i serijske vojne [[lovački avion|borbene avione]] .

Integracijom projektnih biroa [[1956]]. godine, u organizacijsku strukturu [[Vazduhoplovnomedicinski institut|Vazduhoplovnomedicinskog instituta]], otpočela je nova era domaćeg razvoja, uz neposrednu podršku istraživačke djelatnosti, u domeni zrakoplovnih tehnologija.  Potvrda te organizacije, dokazala se na uspješnom razvoju i proizvodnji školskog aviona [[G-2 Galeb]] .

Kraj Drugog svjetskog rata i poslijeratni period, bili su obilježeni sa revolucionalna tehnološkom promjenom u projektiranju i proizvodnji borbenih zrakoplova. Prelazilo se na pogon zrakoplova s [[Mlazni motor|mlaznim motorima]]. RV i PVO je, taj prijelomni period promjene tehnologije, otežala sovjetska ekonomska i vojna blokada, tokom [[Informbiro]]a .

Zbog političkog konflikta sa [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskim Savezom]], prekinuta je isporuka rezervnih dijelova i svih materijala za podršku ispravnosti zrakoplova, njihovog porijekla. Neko prijelazno vrijeme je bilo obilježeno s primjenom zabranjene prakse u zrakoplovstvu ''&quot;kanibalizmom&quot;.'' Skidani su ispravni dijelovi sa neispravnih zrakoplova i tako su osposobljavani za let manje neispravni. Ubrzano je rađeno na razvoju domaćeg lovca [[Ikarus S-49|S-49]], koji je udarnički serijski proizvođen u [[Ikarus (tvornica aviona)tvornici zrakoplova Ikarus]]. To je bio respektivan lovac, bez obzira što je razvijan i proizvođen u teškim uvjetima i u kratkom vremenskom periodu. Već tokom [[1949]]. godine proizvedeno je 49 primjeraka lovca [[Ikarus S-49|S-49A]], a ukupna serija, s varijantom [[Ikarus S -49|S-49C]], isporučena je RV PVO-u u 130 primjeraka.  Ovi avioni, ostali su u naoružanju sve do [[1961]]. godine.

Prvi lovački puk, s avionima [[Ikarus S-49|S-49A]] [[Josip Broz Tito]], simbolično je predao zrakoplovcima na operativnu upotrebu, 21. maja [[1950]]. godine, na zemunskom aerodromu, s riječima:
{{Citat|...Naše mlado RV postiglo je u ovom kratkom periodu vrlo dobre rezultate u ovladavanju vojnom zrakoplovnom tehnikom. Naša nova, socijalistička zemlja težila je od samog početka da vama zrakoplovcima da u ruke zrakoplove proizvedene u našoj socijalističkoj zemlji.  Ja sam danas sretan što mogu vam čestitam i u tom pogledu, što mogu reći da ste za čuvanje našega neba, naše socijalističke izgradnje, dobili u ruke oružje, naše vlastite zrakoplove...}}

Zbog ratom razorenih i opustošenih zrakoplovnih industrijskih kapaciteta Jugoslavije i zbog zaostajanja za potrebnim tehnološkim svjetskim razinom, morala su se tražiti i dopunska, paralelna rješenja za opremanje RV PVO. Preko vojne pomoći zapadnih zemalja nabavljeni su britanski zrakoplovi [[De Heviland DH.98 Moskito|MK-6]] i [[De Heviland DH.98 Moskito|MK-38]] i američki [[P-47 Thunderbolt|F-47D Thunderbolt]], s kojima je prenaoružane jugoslavenska bombarderska, izviđačka i lovačka avijacija, umjesto sovjetskih starih aviona, bez rezervnih dijelova. Preobuka ljudstva RV PVO, izvršena je u Jugoslaviji, s jugoslavenskim instruktorima prethodno obučenim u inozemstvu.

Nakon [[1953]]. godine, nastavljen je proces modernizacije RV PVO, s uvođenjem aviona sa [[mlazni motor|mlaznim motorom]] američkog porijekla. Prvi avioni su stigli u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] u martu. Krajem [[1954]]. godine, oformljena je i prva [[helikopter]]ska eskadrila, s čime su stvoreni početni uvjeti za razvoj [[helikopter]]skih jedinica. Uvedeni su školski avioni s [[mlazni motor|mlaznim motorom]] [[T-33 suting star]] (školsko trenažna i izviđačka varijanta), [[Lovačko - bombarderski avion|lovce - bombardere]] [[F-84 Thunderjet]] i [[lovački avion|lovce]] [[F-86 sabre]].  To je period respektivne borbene moći RV PVO i na europskoj razini. Tada je RV PVO bilo najsnažnije u regiji, pa i šire.
Cijeli poslijeratni period, do [[1992]]. godine, svi [[pilot]]i RV PVO su školovani na avionima vlastite konstrukcije i proizvodnje (također i piloti iz mnogih zemalja &quot;trećeg svijeta&quot;). Jedini izuzetak, bila je preobuka na avione s [[mlazni motor|mlaznim motorom]], na  [[T-33 suting star]]. {{Napomena|Korišteni su avioni [[Aero-2]], [[Aero-3]], [[Avion 212|212]], [[Avion 213|213]], [[Avion 522|522]], [[G-2 Galeb]], [[G-4 Super Galeb]] i [[Utva 75]], a u perspektivi [[Lasta (avion)|avion Lasta]].}}&lt;ref name =&quot;ČNN&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OS&quot;&gt;Oružane snage Jugoslavije 1941-1981, RV PVO, strana 365 i 367, Vojnoizdavački zavod partizanski zrakoplovi 1941-1945, Preuzeto 24. 4. 2013.&lt;/ref&gt;

=== Dan RV PVO ===
[[Datoteka:522uMuzejuJvBeogradSlika3.jpg|[[Avion 522|522]], u [[Muzej zrakoplovstva Beograd|Muzeju zrakoplovstva]]|desno|mini|250p]]
Dan prelijetanja [[pilot]]a [[Rudi Čajavec|Rudija Čajaveca]], s avionom [[Breguet 19]] i [[Franjo Kluz|Franje Kluza]],  [[Potez 25|Potezom 25]], s mehaničarem i strijelcem Mitrešićem, usvojen je za dan Ratnog zrakoplovstva i protuzračne odbrane. U JNA se slavio sve do [[1992]].  godine, kao službeni praznik po jedinicama i ustanovama [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. Nostalgičari ga i danas obilježavaju, ali i ustanove koje čuvaju zrakoplovnu tradiciju, kao što je [[Muzej zrakoplovstva Beograd|Muzej zrakoplovstva]] i pojedini aero-klubovi.
[[Datoteka:Avion 451 Slika2.JPG|Jedan od prvih eksperimentalnih aviona je bio [[Avion 451]] projektiran u projektnom birou Ikarusa, pod rukovodstvom [[Dragoljub Bešlin|Dragoljuba Bešlina]]|desno|mini|250p]]
[[Datoteka:Avion J-451MM Stršljen Slika3.JPG|[[Stršljen]]|desno|mini|250p]]
[[Datoteka:Naredba za RV i PVO.jpg|centar|550p]]

=== Period eksperimentalnih i prototipskih aviona ===
[[Datoteka:Folland Gnat YU.jpg|[[Folant Gnat MK-1|Gnat MK -1]], u [[Muzej zrakoplovstva Beograd|Muzeju zrakoplovstva]]. Kupljena su bila tri primjerka i ispitana u [[Vazduhoplovnoopitni centar|Vazduhoploopitnom centru]]|desno|mini|250p]]
[[Datoteka:Utva75.jpg|[[Utva 75]]|desno|mini|250p]]
Pored intezivnog rada na obnovi projektanske razvojne djelatnosti i osposobljavanja uništene zrakoplovne industrije, činjeni su veliki napori i u osvajanju novih tehnologija i koliko je bilo moguće, u tim uvjetima, hvatati priključak sa suvremenim svijetom. Većina konstruktorskih grupa, bilo je angažirano na razvoju lahkih, školskih i lahkih transportnih aviona, a biro [[Dragoljub Bešlin|Dragoljuba Bešlina]] je radio na gama eksperimentalnim avionima, s osnovom u nazivu [[Avion 451|451]]. Željelo se doći do rješenja vlastitog borbenog aviona, na temelju dostupne tehnologije. Pošto je ta raspoloživa tehnologija bila oskudna, u odnosu na svjetsku, tražena su posebna koncepciona rješenja. Prvi u nizu je bio [[Avion 451]], s dva klipna motora, posebnost je bila ležeći položaj pilota, za mogućnost podnošenja većih ubrzanja, u odnosu na let s klasičnim sjedištem. Sljedeći avion, bio je [[451M Zolja]]. To je bio prvi jugoslavenski avion sa [[mlazni motor]]om, a poletio je 25. oktobra [[1952]]. godine. Motori su bili francuski malog potiska, [[Turboméca Palas]]. Strane zemlje tada nisu htjele Jugoslaviji isporučivati jače mlazne motore, s novom tehnologijom. To je bio značajan rezultat za izoliranu Jugoslaviju, za njenu zrakoplovnu industriju i tehnologiju. Poseban je bio veliki podstrek za mobiliziranje mladih da se školuju i napreduju u domeni vezduhoplovne struke, održan je i kontinuitet u ovoj grani tehnike. Naredni avion u tome nizu bio je već značajniji, s jačim motorima [[Turboméca Marble]] [[J-451MM Stršljen]], čija je varijanta dvosjeda [[S-451MM Matica]].{{Napomena|[[Ljubomir Zekavica]], probni [[pilot]] [[Vazduhoplovnoopitni centar|Vazduhoploopitnog centra]], postavio je svjetski rekord sa avionom [[Matica 451-MM]] s pogonom sa [[Turbomlazni motor|turbomlaznim motorom]], podklasa C-1D, u disciplini [[brzina]] na osnovici 15/25 km - s rezultatom od 750,340 km/h u okolini [[Beograd]]a, [[19. maj]]a [[1960]]. godine. Taj svjetski rekord premašio je 22. decembra [[1961]]. godine, [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetski]] [[pilot]] V. Smirnov postigavši rezultat od 767,30 km/h}}

Na ovom putu obezbeđenja opremanja RV PVO s avionima sa mlazni motorom, iz vlastitih izvora je i prvi domaći projekt nadzvučnog aviona, s nazivom [[Avion B-12|B-12]]. U birou [[Dragoljub Bešlin|Dragoljuba Bešlina]] urađen je projekt [[prototip]]a i počela je njegova fizička gradnja u tvornici Ikarus, pri samom završnom dijelu izrade, program je obustavljen. Kao i drugi projekti ovog biroa i [[Avion B-12|B-12]] je bio specifičan. Njegova specifičnost je bila po tipu [[stajni trap zrakoplova|stajnih tijela]], s nazivom ''bicikl'' (glavni kotači su na trupu, jedan iza drugog, a pomoćni na krajevima krila).

U međuvremenu, pojavila se britanska ponuda za isporuku njihovog nadzvučnog aviona [[Folant Gnat]]. Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana SFRJ je kupilo tri primjerka, koji su intenzivno ispitivani u [[Vazduhoplovnoopitni centar|Vazduhoploopitnom centru]],tokom [[1958]]. godine. To je bila prilika da RV PVO dobije savremeni nadzvučni lovački avion, u operativnu upotrebu. Okolnosti su kasnije, usmjerile to pitanje drugačije i u povoljnije rješenje.{{Napomena|[[Folant Gnat]] nije usvojilo u naoružanje ni [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britansko]] zrakoplovstvo, jedino je to učinilo ratno zrakoplovstvo [[Indija|Indije]]. Indijci su ga proizvodili, u modificiranoj varijanti i imali su s njim zapažene rezultate u borbi s avionom [[MiG-19]], u [[Indijsko-pakistanski rat 1971.|Indijsko-pakistanskom ratu]].}}

''Stršljen'' i ''Matica'' isto nisu usvojeni za serijsku proizvodnju i opremanje RV PVO, umjesto američkih, već zastarjelih aviona [[T-33Shooting Star]] i [[F-84 Thunderjet|F-84G Thunderjeta]].&lt;ref name=&quot;ČNN&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OS&quot; /&gt;

=== Kontinuirani planski razvoj ===
Poslije učinjenog prvog koraka ka pomirenju, između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, od strane [[Nikita Hruščov|Nikite Sergejeviča Hruščova]], prvog tajnika CK KPSS, koji je zajedno s [[Nikola Bulganjin|Nikolom Bulganjin]], predsjednikom vlade SSSR - a i [[Atanas Mikojan|Atanasom Mikojanom]], prvim zamjenikom Sovjetske vlade, doletio u [[Beograd]] [[26. maj]]a [[1955]], stvoreni su uvjeti za normalizaciju odnosa i za nastavak međuarmijske suradnje dviju [[država]]. U tome sklopu su bili stvoreni i uvjeti za opremanje RV PVO sa sovjetskom zrakoplovnom tehnikom .

Sagledana je realnost da nije rješenje da umjesto američkih dotrajalih aviona se uvode &quot;Stršljen&quot; i &quot;Matica&quot;, a isto tako i britanski [[Folant Gnat]] nije usvojen za naoružanje lovačkih pukovnija. Usvojena je strategija za vlastiti razvoj i proizvodnju lahkih, školskih i [[Lovačko - bombarderski avion|lovačko - bombarderskih]], a [[Lovački avion|lovački]], izviđački i specijalni avioni da se uvoze .

U tome smjeru, desile su se i organizacijske promjene. Integrirano je Ratno zrakoplovstvo i Protivzračna odbrana u jedinstven vid [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], [[1959]]. godine i svi su projektni biroi, po zrakoplovnim tvornicama, ukinuti [[1957]]. godine, a djelatnost istraživanja i razvoja integrirana u [[Vazduhoplovnotehnički institut|Vazduhoplovnotehničkom institutu]] .

Od Sovjetskog Saveza, počela se nabavljaju zrakoplovna sredstva i oprema. RV i PVO je opremljeno lovcima [[MiG-21]], u razdoblju od [[1962]]. do početka 80-tih godina kupljeno je 216 primjeraka, od kojih su još uvijek neki u operativnoj upotrebi. Nabavljeni su i zrakoplovi drugih namjena, [[helikopter]]i i PVO sredstva.

Razvijeni su i proizvedeni školsko-borbeni avioni [[G-2 Galeb]] i [[G-4 Super Galeb]], za osnovno školovanje [[Utva 75]] i prvi prototip [[Lasta (avion)|Laste]] i lovci-bombarderi [[J -21 Jastreb]] i [[J -22 Orao]].&lt;ref name=&quot;OS&quot; /&gt;

{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|||[[Datoteka:Mikoyan-Gurevich MiG-29B (9-12B) Serbian AF.jpg|325p]]
|-
| &lt;center&gt;&lt;big&gt;'''[[MiG-21|MiG-21 bis]]''' &lt;big&gt;&lt;center&gt; || &lt;center&gt;'''&lt;big&gt;[[MiG-29]] &lt;/big&gt;'''&lt;/center&gt;
|}

=== Planirani koncept daljeg razvoja RV PVO ===
[[Datoteka:S-300V.jpg|Izgled sistema [[9A83 ZRS S-300V]]|desno|mini|250p]]
Kroz realizaciju vlastitih razvojnih i proizvodnih programa, posebno aviona [[J-22 Orao|Orao]] i [[G-4 Super Galeb]], podignuti su zrakoplovno istraživačko - razvojni i proizvodni kapaciteti SFRJ, na tehničko - tehnološki nivo srednje razvijenih zemalja. Osposobljen je brojni stručni kadar i osvojen je veliki broj suvremenih zrakoplovnih tehnologija. Organizacijski, laboratorijski, kadrovski, tehnološki i proizvodno, zrakoplovna industrija Jugoslavije, bila je spremna za novi iskorak, u nova iskušenja razvoja i proizvodnje suvremenog borbenog aviona, konkurentnog sa svjetskim. Na temelju tih procjena, tradicionalnih ambicija i politike oslonca na vlastite snage, programiran je razvoj i proizvodnja višenamjenskog [[Novi avion|Novog aviona]]. Prema dugoročnim planovima opremanja Ratnog zrakoplovstva i protuzračne odbrane, bilo je predviđeno uvođenje u operativnu upotrebu tog višenamjenskog [[Novi avion|Novog aviona]], u perspektivi, da sa svojim višenamjenskim sposobnostima zamijeniti uloge i zadatke lovca - bombardera, izviđača i lovca, koje su izvršavali, postojeći zrakoplovi [[J-22 Orao|Orao]] i [[MiG-21]]. Za razvoj i proizvodnju, planiranu s programom realizacije, trebalo je angažirati sve relevantne jugoslavenske kapacitete, s oko 100 hiljada zaposlenih, uz tehnološku podršku tvrtki jedne od razvijenih država (najvjerovatnije iz [[Francuska|Francuske]] ). Bilo je planirano polijetanje prvog [[prototip]] a, tokom [[1995]]. godine, a tokom serijske proizvodnje da se uvede u operativnu upotrebu RV PVO oko 250 primjeraka [[Novi avion|Novih zrakoplova]] i osigurati oko 500 za inozemno tržište. Program je bio značajno napredovao, došlo se do donošenja državne odluke o izboru zemlje i njenih preduzeća, davatelja tehnološke podrške. U toku pripreme dograđeni su laboratorijski i proizvodni kapaciteti, brojčano i stručno su ojačani kadrovski potencijali. U domeni razrade projekta, značajno se napredovalo .

Procijenjeno je da treba, u međuvremenu, izvršiti interventnu nabavku ograničenog broja [[lovački zrakoplov|lovačkih aviona]], za ispomoć postojećim i zastarjelim [[MiG-21]]. Na temelju te odluke izvršena je nabavka samo 14 jednosjeda [[MiG-29]] B i dva nastavna dvosjeda [[MiG-29]] UB od [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]] [[1987]]. godine .

Pored višenamjenskog, unificiranog [[lovački zrakoplov|borbenog aviona]] (s radnim nazivom [[Novi avion]] ), bio je planiran i završetak razvoja [[Lasta (avion )|Laste]] (za osnovno školovanje [[pilot]]a) i modernizacija školsko - borbenog aviona [[G-4 Super Galeb]]. Pitanje transportne, helikopterske, specijalne avijacije i sistema PVO, rješavalo bi se po standardnom obrascu kupnje, međunarodne kooperacije i licencne proizvodnje.

Ovaj kontinuitet razvoja RV PVO i perspektivni planovi su nasilno prekinuti, s raspadom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], posljedično [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i prestankom postojanja RV PVO.&lt;ref name=&quot;Novi avion, arhiva&quot;&gt;[http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1990/1990 % 20 - % 200612.html Novi avion, arhiva]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, Preuzeto 24. 4. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[:Datoteka:YUsupersonikClanak.jpg|Newspaper article on Novi Avion]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Višenamenski Novi avion&quot;&gt;[http://www.militaryfactory.com/ aircraft / detail.asp ? aircraft_id = 749 Višenamjenski Novi avion], Preuzeto 24. 4. 2013.&lt;/ref&gt;

=== Artiljerisko-raketni sistemi PVO ===
U uvjetima partizanskog ratovanja, u početnom periodu zvaničnog postojanja RV PVO, odbrana od djelovanja neprijateljskih aviona bila je sa svim raspoloživim oružjem, prvenstveno s ličnim streljačkim, prvenstveno sa [[mitraljez]]ima. Tokom rata, sve se više zarobljavala oružja pa i protivavionski mitraljezi i po neki protivavionski top. U tom periodu raketni sistemi nisu ni postojali, oni su se razvijali u poslijeratnom periodu.

Prve zvanične aktivnosti, vezane za uvođenje raketnih sistema protivzračne odbrane, bili su razgovori, vođeni s Englezima o kupnji jedne raketne baterije, krajem pedesetih godina prošlog stoljeća. U tome razdoblju, u maju [[1960]]. godine, odigrao se događaj obaranja izviđačkog, američkog aviona [[Avion U-2|U-2]], sa [[raketa zemlja-zrak|raketom zemlja-zrak]], iznad sovjetske teritorije. Jugoslavensko vojno izaslanstvo, na čelu sa zapovjednikom RV PVO, prilikom posjete SSSR-u, pokrenula je proces nabave raketnih sistema, sovjetskog porijekla.

Razvoj PVO, sistemski je otpočeo s formiranjem 250. raketnog puka. Naredbom strogo povjerljivo br. 423, formiran je 250. raketni puk protivzračne odbrane, 24. septembra [[1962]]. godine. Bila je to prva raketna jedinica protivzračne odbrane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske Narodne Armije]], na [[Aerodrom Batajnica|aerodromu Batajnica]], sa zadatkom odbrane zračnog prostora u rejonu glavnog grada tadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne narodne republike Jugoslavije]], [[Beograd]]a. Tada je počela isporuka i uvođenje u operativnu upotrebu, novembra [[1962]]. godine, raketnog sistema &quot;Dvina&quot;. Dvina ima oznaku [[S-75]], (po [[NATO]] klasifikaciji SA-2 &quot;Guideline&quot;) .

PVO puk je imao prva bojeva gađanja u junu [[1963]]. a drugo u junu [[1964]]. godine, kome je prisustvovao i predsjednik [[Josip Broz Tito|Tito]] .

Formiran je i 155. raketni puk [[1967]]. godine, koji je iste godine opremljen sistemom &quot;Volhov-M&quot; (po klasifikaciji [[NATO]] SA-2C &quot;Guideline&quot;)

Uslijedilo je formiranje 350. raketnog puka, [[1975]]. i 450. [[1976]]. godine, opremljenih sa raketnim sistemima [[S-125 Neva]], koji je imao bolje karakteristike, na manjim visinama. {{Napomena|[[Vojska Jugoslavije]] je prva u svijetu, koja je uspjela oboriti zrakoplov [[Lockheed F-117|F-117]]. F-117A № 82-806, oboren je [[27. mart]]a [[1999]]. godine, tokom [[Operacija Saveznička sila|NATO bombardiranja SRJ]], s učinkom 250-og raketnog puka PVO, sa [[S 125 Neva|S-125M Nevom]]. Sistem Neva, modificirali su Jugoslaveni, uvodeći nove dopunske [[senzor]]e otporne na elektronsko ometanje. Operacijom obaranja je zapovijedao pukovnik [[Zoltan Dani]]. Prema [[Wesley Clark]]u i drugim NATO generalima, jugoslavenska PVO uspjelo je locirati i prati [[Lockheed F-117|F-117]] sa starim [[Rusija|ruskim]] [[radar]]ima, na dugim valovima rada. Dijelovi olupine zrakoplov [[Lockheed F-117|F -117]], izloženi su u [[Muzej zrakoplovstva u Beogradu|Muzeju zrakoplovstva]], na [[Aerodrom Nikola Tesla|aerodromu Nikola Tesla]] u [[Beograd]]u.}}

{|style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
| [[Datoteka:Rakieta dzwina by sh.jpg|420p]]|| [[Datoteka:SA-3 system.jpg|280p]]
|-
| &lt;center&gt; Raketni sistem [[S -75 Dvina]]. &lt;/center&gt;|| &lt;center&gt; Raketni sistem [[S-125 Neva]]. &lt;/center&gt;
|}
[[Datoteka:sa6 1.jpg|[[2K12 Kub]], u pokretu|desno|mini|250p]]Početkom sedamdesetih godina, u redefinisanoj doktrini RV PVO, uspostavljena su osnovna načela organizacije i borbene upotrebe raketnih jedinica (RJ) PVO. Prema tim načelima, RJ PVO teritorija, označavaju se kao najučinkovitije sa svojom vatrenom moći u cijelom sistemu PVO, ali se također realno sagledava njihova osjetljivost na elektronička ometanja i njihov nedostatak slabe mobilnosti i pokretljivosti. U cilju ublažavanja tih nedostataka, nabavljeno je i 17 kompleta mobilnih raketnih sistema [[2K12 Kub]], u razdoblju od [[1975]]. do [[1977]]. godine .

RJ su organizacijski formirane u divizione, pukovnije i brigade. Raketni divizion je bio osnovna, zaokružena i nedjeljiva taktička vatrena jedinica stalnog sastava, koja je načelno djelovala u sastavu puka ili brigade a sastojao se iz: komande, raketne baterije, baterije za vođenje raketa, baterije LPAA (lake protuavionske artiljerije), jedinica za vezu i jedinice za pozadinsko obezbeđenje .

Raketni puk protuzračne odbrane, bila je taktička postrojba promjenjivog sastava. Bio je naoružan s jednim raketnim sistemom, a sastojao se od komande, četiri do šest raketnih, jednog raketnotehničkog diviziona, prištapskih i obezbeđujućih jedinica .

Raketna brigada, bila je viša taktička jedinica promjenjivog sastava, naoružana s istim ili mješovitim raketnim sistemima. Sastojala se od komande, šest do osam raketnih diviziona jednog do dva raketnotehnička diviziona, prištapskih, obezbeđujućih i pozadinskih jedinica. Raketne brigade su organizacijski organizirane u periodu od [[1980]]. do [[1985]]. godine, kao najveće taktičke postrojbe, roda RV PVO.

U razdoblju [[1975]]. do [[1980]]. godine, uveden je u raketne pukovnije savremeni sistem automatizacije [[AS-75]], namijenjen za zapovijedanje. Sistem je osiguravao efikasniju upotrebu raketnih jedinica, automatski izbor cilja, s većim raspoloživim vremenom za reagiranje, a sa time i većom vjerovatnošću uništenja određenog cilja .

U cilju povećanja otpornosti raketnih jedinica, realiziran je obiman program uređenja teritorije i njihovog borbenog rasporeda. Sa time je povećana žilavost raketnih jedinica, na djelovanje neprijateljske avijacije, a povećana je njihova pokretljivost i manevarske karakteristike .

U funkciji PVO je bila i masovna upotreba prijenosnih IC raketa zemlja-zrak [[9K32 Strela-2]] i [[9K38 Igla]], koje se lansiraraju s ramena vojnika &quot; strijelca&quot;. U tvornici &quot;[[Krušik]]&quot; u [[Valjevo|Valjevu]], masovno su ove rakete proizvođene po licenci, u osnovnoj i u modificiranoj verziji.&lt;ref name=&quot;ROS&quot;&gt;Razvoj oružanih snaga SFRJ, 1945-1985, Ratno zrakoplovstvo i protuzračna odbrana, Razvoj rodova RV PVO od 1960. do 1985. godine, grupa autora, strana 160-165, Beograd, 1989.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SIPRI&quot;&gt;[http://armstrade.sipri.org/armstrade/page/trade_register.php Stockholm Internation Peace Research Institute - arms Transfers Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110513073842/http://armstrade.sipri.org/armstrade/page/trade_register.php |date=13. 5. 2011 }}, Preuzeto 24. 4. 2013.&lt;/ref&gt;

{| border=&quot;0&quot; style=&quot;margin:auto;&quot;  cellpadding=&quot;2&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=| &lt;div class=&quot;NavHead&quot; font-size:115%&quot;&gt;[[Datoteka:Sa-7.jpg|230p]]
&lt;center&gt; Strijelac lansira IC raketu. &lt;/center&gt;
| colspan=&quot;12&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;div class=&quot;NavHead&quot; style=;text-align:center;font-size:130%&quot;&gt;[[Datoteka:SA-7.jpg|420p]]
&lt;center&gt; Prijenosna raketa zemlja-zrak [[9K32 Strela-2]].&lt;/center&gt;
|-
| colspan=&quot;12&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;div class=&quot;NavHead&quot; style=text-align:center;font-size:130%&quot;&gt; [[Datoteka:SA-16 launcher and missile.jpg|420p]]
&lt;center&gt; Prijenosna raketa zemlja-zrak [[9K38 igla]]. &lt;/center&gt;
|}

=== Zrakoplovno obavještavanje, javljanje, izviđanje i navođenje ([[VOJIN]] ) ===
Protuzračnu odbranu u JNA, sačinjavali su rodovi: [[Artiljerisko-raketne jedinice SFRJ|Artiljerisko-raketne jedinice]] ''(ARJ)'' i &quot;[[Vazduhoplovno obavještavanje, javljanje, izviđanje i navođenje SFRJ|Vazduhoplovno obavještavanje, javljanje, izviđanje i navođenje]] (''VOJIN).'' Integriranim radom i izvršavanjem zadataka, ova dva roda, bila je pokrivena PVO teritorije SFRJ .

Oprema koju je koristio rod VOJIN, posebno je visokog tehnološkog nivoa i visoke sofisticiranosti, te je nila na posebnim izvoznim listama, s velikim ograničenjima. Zbog tih razloga, uvijek je postojao raskorak između zahtijevanih potreba i realizacije. Potreba da se u svakom od zrakoplovnih korpusa oformi po jedan puk VOJIN nije bilo moguće ostvariti, zbog nedostatka opreme i kadrova.

U razdoblju od [[1966]]. do [[1977]]. godine, učinjen je značajan iskorak u razvoju i organizaciji roda VOJIN. U tome razdoblju, nabavljeni su sovjetski [[radar]]i velikog dometa [[P-14]], [[P-12]] i [[P-15]] za male visine, a za velike [[PR-11]]. Postojeći radari [[P-30]] su modificirani u [[P-35]], s poboljšanim osobinama. Uvedena je prva generacija automatiziranog sistema za informacije u VOJIN RV PVO. Bio je to sovjetski sistem [[ZRAK-1P]], koji je omogućavao poluatomatsko praćenje i primopredaju informacija, o ciljevima u zračnom prostoru, poluatomatsko navođenje lovačkih aviona presretača i zapovijedanje u jedinicama do razine divizije PVO. Ubrzo je uveden [[Švedska|švedski]] savremeniji sistem atomatizacije [[AS-70]] (strilom), sa znatno većom mogućnošću od prethodnog [[ZRAK-1P]].

U periodu [[1975]]. do [[1980]]. godine, uslijedila je organizacijska promjena VOJIN-a, prešlo se na pukove bataljonskog sastava, s bataljonskim centrima. U tom periodu uslijedila je značajna tehnička modernizacija. Uvedena je savremena automatizacija s uvođenjem sistema [[AS-74]], na bazi računara treće generacije. Uvođenjem tog sistema razriješen je problem integracije sadejstva lovačke avijacije i raketnih jedinica PVO u istoj zoni. U narednih pet godina nastavljena je modernizacija VOJIN-a, s ugovaranjem suvremenih osmatračkih radara za velike visine, srednjeg i velikog dometa i sistema automatizacije s primjenom mikroprocesorske tehnologije, vrhunskih performansi. Rodu VOJIN je podignuta otpornost na elektronsko ometanje, ali je ostao potpuno neriješen problem identifikacije ciljeva i ograničenog dometa radarskog motrenja na malim visinama. U perspektivi je trebao i taj domen karakteristika VOJIN PVO biti poboljšan, s nabavkom sistema [[S-300]], što nije realizirano uslijed raspada država SSSR-a i Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;ROS&quot;/&gt;

== Struktura RV PVO ==
Jugoslavensko RV, nastalo u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]], osnovano je sa dva aviona različitih tipova. U toku Narodnooslobodilačke borbe, kroz RV je prošlo mnogo različitih tipova aviona, ukupno 569 primjeraka, od početna dva, [[Potez 25]] i [[Breguet 19]] do [[Iljušin Il-2]] i [[Jak-3]], s ukupno 2200 borbenih letova. Razvoj RV pratile su organizacijske promjene, uvjetovane s mnogim unutarnjim i vanjskim faktorima. Tokom rata se prilagođavalo uvjetima partizanskog ratovanja i savezničke pomoći, a poslije Drugog svjetskog rata sa razvojem Jugoslavije, ukupnog razvoja [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i vanjskopolitičkih odnosa, RV PVO, dostiglo je visok nivo razvoja i borbene moći.&lt;ref name=&quot;ASJ&quot;&gt;Avijacija Srbije i Jugoslavije, 1901-1994. godine, Razdoblje od 1985. do 1991. godine, strana 168, 203 i 204, Zlatomir Grujić, Beograd, 1997. godine.&lt;/ref&gt;

=== Komandna shema === 
Neposredno po završetku rata, nastavljen je prilaz organizacije RV na osnovama [[divizija]], kao najvećih organizacijskih grupacija.
 
Ilustrativna su dva vremenska presjeka, organizacija i struktura RV neposredno poslije rata i stanje RV PVO neposredno pred raspad SFRJ i JNA. Neposredno poslije rata bilo je organizirano po divizijskom sistemu i prikazano je na prvoj shemi.&lt;ref name=&quot;ROS&quot;&gt;Razvoj oružanih snaga SFRJ 1945-1985, Ratno zrakoplovstvo i protuzračna odbrana, Razvoj RV PVO od 1945. do 1959. godine, grupa autora, stranica 46, Beograd, 1989.&lt;/ref&gt;

{|Style = &quot;margin: auto; background: # fff; border-style: solid; border-width: 0; border-color: SkyBlue; padding: 8px;&quot;
|- 
| [[Datoteka:Shema komande 1.jpg|800p]] 
|} 
&lt;center&gt;'''&lt;big&gt; Legenda &lt;/big&gt;'''&lt;/center&gt; 
{{Col-start}} 
{{Col-3}} 
*'''IAP''' = izviđački avijacijski puk 
*'''MAD''' = mješovita avijacijska [[divizija]] 
*'''LAD''' = lovačka avijacijska divizija 
*'''BAD''' = bombarderska zrakoplovna divizija 
{{Col-3}} 
*'''TRAP''' = transportni avijacijski puk 
*'''LAP''' = lovački avijacijski puk 
*'''JAP''' = jurišni avijacijski puk 
*'''BAP''' = bombarderski avijacijski puk 
{{Col-3}} 
*'''VOK''' = zrakoplovna oblasna komanda 
*'''Vos''' = zrakoplovna  oficirska škola 
*'''VTU''' = zrakoplovnotehnička škola 
*'''VSP''' = zrakoplovni školski puk 
{{Col-end}} 
{{raščistiti}}
Prešlo se na novu organizacijsko formacijsku shemu JNA. Ista se temelji na [[armija]]ma, kao strategijskim grupacijama oružanih snaga. Pored armija kopnene vojske uspostavljene su i grupacije dva ostala vida: RV i [[Ratna mornarica SFRJ|Ratna mornarica]] (RM). Načelniku Generalštaba dodijeljen je zamjenik za svaki vid.
 
Tokom [[1985]]. godine, prešlo se na organizaciju s tri zrakoplovna korpusa (kao strategijskim grupacijama) i sa zamjenikom načelnika Generalštaba JNA za RV PVO. Ova organizacija je prikazana na shemama dolje.&lt;ref name=&quot;ASJ&quot; /&gt;
 
{|Style = &quot;margin: auto; background: # fff; border-style: solid; border-width: 0; border-color: SkyBlue; padding: 8px;&quot;
|- 
| [[Datoteka:Komandna shema 5.jpg|800p]] 
|}

Struktura neposredne nadležnosti i odgovornosti Komande RV PVO i Zamjenika načelnika Generalštaba JNA za RV PVO, u razdoblju od [[1985]]. do [[1992]]. godine, suglasno prethodnoj shemi, razrađeno je prikazana na narednoj slici. Komanda RV PVO (KRV PVO), bila je u [[Zemun]]u, a obezbjeđivala ju je tzv. ''[[Komanda stana RV PVO]]'', u kojoj je bila smještena [[99. četa vojne policije]], četa veze i jedna pješadijska četa.  U KRV PVO osim komandnog kadra, bila je smještena i [[Kontraobavještajna grupa RV PVO]] (KoG). Zgrada KRV PVO je srušena u [[Operacija Saveznička sila|bombardovanju NATO-a]], a u kasarni bivše Komande stana smještene su danas jedinice [[Vojska Srbije|Vojske Srbije]].

{|Style = &quot;margin: auto; background: # fff; border-style: solid; border-width: 0; border-color: SkyBlue; padding: 8px;&quot;
|- 
| [[Datoteka:RV 85-92.jpg|820P]] 
|}

=== Zapovjednici RV PVO === 
{{Col-start}} 
{{Col-3}} 
'''Zapovjednici RV PVO''' 
*'''[[Franjo Pirc]]''', general-major (1944-1946) 
*'''[[Zdenko Ulepič]]''', general-pukovnik (1946-1965) 
*'''[[Viktor Bubanj]]''', general-pukovnik (1965-1970) 
*'''[[Milan Simović]]''', general-pukovnik (1970-1972) 
*'''[[Enver Ćemalović]]''', general-pukovnik (1972-1979) 
*'''[[Stevan Roglić]]''', general-pukovnik (1979-1981) 
*'''[[Slobodan Alagić]]''', general-pukovnik (1981-1985) 
*'''[[Anton Tus]]''', general-pukovnik (1985-1991) 
*'''[[Zvonko Jurjević]]''', general-pukovnik (1991-1992) 
*'''[[Božidar Stevanović]]''', general-potpukovnik, (1992) 
{{Col-3}} 
'''Načelnici štaba Komande RV PVO''' 
* [[Nikola Lozić]], pukovnik 
* [[Zdenko Ulepič]], general-major 
* [[Viktor Bubanj]], general-major 
* [[Dušan Vlaisavljević]], pukovnik 
* [[Vladimir Matetić]], general-potpukovnik 
* [[Božo Lazarević]], general-pukovnik 
* [[Radoslav Jović]], general-potpukovnik 
* [[Milan Simović]], general-potpukovnik 
* [[Enver Ćemalović]], general-potpukovnik 
* [[Rade Suša]], general-potpukovnik 
* [[Stevan Roglić]], general-potpukovnik 
* [[Anton Tus]], general-potpukovnik 
* [[Čedomir Kovačević]], general-major 
* [[Nikola Maravić]], general-potpukovnik 
* [[Zvonko Jurjević]], general-pukovnik 
* [[Ljubomir Bajić]], general-major

{{Col-3}} 
'''Načelnici zrakoplovnotehničke službe RV PVO''' 
* Ing. dr. [[Svetopolk Pivko]], pukovnik 
* Ing. [[Karlo Jelinek]], pukovnik 
* [[Franjo Lolić]], pukovnik 
* Ing. dr. [[Zlatko Rendulić]], general-potpukovnik 
* Ing. [[Milorad Paštrović]], general-major 
* Ing. [[Veljko Majstorović]], pukovnik 
* Ing. [[Branislav Đorđević]], pukovnik 
{{Col-end}}

=== Pregled korištenih zrakoplova ===
==== Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije (NOVJ) ====
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-345-0784-14A, Frankreich, Do 17.jpg|Dornier Do 17|desno|mini|280p]]
[[Datoteka:Me109 G-6 D-FMBB 1.jpg|[[Messerschmitt Bf 109]]|desno|mini|280p]]
[[Datoteka:Junkers Ju-52 01a.jpg|[[Junkers Ju 52]]|desno|mini|280p]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; width:600px; textalign=center; font-size: 90%;&quot;
|- 
| align=center colspan=5|'''Avioni [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] (NOVJ)'''&lt;ref name=&quot;ASJ&quot; /&gt;
|- 
! style=&quot;width:150px;&quot; | Tip
! style=&quot;width:150px;&quot; | Porijeklo
! style=&quot;width:100px;&quot; | Namjena &lt;br&gt; Broj sjedala
! style=&quot;width:50px;&quot;  | Brzina km/h
! style=&quot;width:150px;&quot; | Naoružanje&lt;br&gt;vatreno / bombe kg
|-
| [[Potez 25]]
| {{ZID|Francuska}}
| izviđač / 2
| 215
| 1 × mitraljez / 350
|-
| [[Breguet 19]]
| {{ZID|Francuska}}
| izviđač / 2
| 220
| &lt;center&gt; - &lt;/center &gt;
|-
| [[Beta B1]]
| {{ZID|Čehoslovačka}}
| školski / 2
| 215
| &lt;center&gt; - &lt;/center &gt;
|-
| [[Morane-Saulnier]]
| {{ZID|Francuska}}
| lovac / 1
| 500
| 1 × [[mitraljez]] + 1 × [[top]]
|-
| [[Caproni Ca.311]]
| {{ZID|Italija|1861}}
| lahki bombarder / 3
| 460
| 5 × mitraljeza / 1200
|-
| [[Bücker Bü 181]]
| [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]]
| školski / 2
| 335
| &lt;center&gt; - &lt;/center &gt;
|-
| [[Fiat FL-3]]{{Izvor}}
| {{ZID|Italija|1861}}
| za obuku / 2
| 160
| &lt;center&gt; - &lt;/center &gt;
|-
| [[Fizir FP-2]]
| {{ZID|Kraljevina Jugoslavija}}
| školski / 2
| 238
| &lt;center&gt; - &lt;/center &gt;
|-
| [[Supermarine Spitfire|Spitfire]]
| {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| lovac / 1
| 620
| 4 × mitraljeza + 2 × topa / 250
|-
| [[Hawker Hurricane|Hurricane]]
| {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| lovac / 1
| 540
| 4 × topa + 8 [[raketa]] V-3
|-
| [[Iljušin Il-2]]
| {{ZID|SSSR}}
| jurišnik / 2
| 404
| 2 × topa + 2 × mitraljeza / 600
|-
| [[Jak-3]]
| {{ZID|SSSR}}
| lovac / 1
| 655
| 1 × top + 2 × mitraljeza
|-
| [[Avro ANSON I]]
| {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| lahki transportni / 6
| 300
| 2 × mitraljeza / 160
|-
| [[Dornier Do 17]]
| [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]]
| bombarder / 3
| 420
| 2 × mitraljeza / 1000
|-
| [[Fiat G-50 bis]]
| {{ZID|ITA|1861}}
| lovac / 1
| 470
| 2 × mitraljeza
|-
| ''' [[Fieseler Fi 15]]6 '''
| [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]]
| za vezu / 4
| 175
| 1 × mitraljez
|-
| [[De Hevilend DH-82]]
| {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| školski / 2
| 170
| &lt;center&gt; - &lt;/center &gt;
|-
| [[Junkers Ju 52]]
| [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]]
| transportni 2 + 6
| 200
| &lt;center&gt; - &lt;/center &gt;
|-
| [[Messerschmitt Bf 109]]
| [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]]
| lovac / 1
| 450
| 2 × mitraljeza +1 × [[top]]
|}

{{raščistiti}}

==== Poslijeratni period ====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; width:500px; textalign=center; font-size: 90%;&quot;
|- 
| align=center colspan=6|''' Avioni RV PVO, u poslijeratnom razdoblju '''&lt;ref name=&quot;ČNN&quot; /&gt;
|- 
! style=&quot;width:150px;&quot; | Tip
! style=&quot;width:150px;&quot; | Porijeklo
! style=&quot;width:50px;&quot; | Namjena
! style=&quot;width:50px;&quot; | Broj
! style=&quot;width:50px;&quot; | Uvođenje
! style=&quot;width:50px;&quot; | Kraj
|-
| align=center colspan=6| [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|35p]]''' Jugoslavenski, vlastiti razvoj i proizvodnja&lt;ref name=&quot;Rendulic&quot;&gt;{{Cite book|last = Rendulić|first = Zlatko|authorlink =Zlatko Rendulić|coauthors =|title = Avioni domaće konstrukcije poslije Drugog svjetskog rata|year = 1996|url =|publishelikopterr =|location = Beograd|id =|pages = 69-80}}&lt;/ref&gt; '''
|-
| ''' [[1. maj (avion)|1. maj]]'''
| [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]]
| &lt;small&gt;sportski&lt;/small&gt;
| 1
| 1948.
| 1948.
|-
| ''' [[Avion 251|Trojka]]'''
| Utva
| &lt;small&gt; školski &lt;/small&gt;
| 1
| 1948.
| 1951.
|-
| ''' [[Aero-2]]'''
| Utva
| &lt;small&gt; školski &lt;/small&gt;
| 280
| 1948.
| 1959.
|-
| ''' [[Aero-3]]'''
| Utva
| &lt;small&gt; školski &lt;/small&gt;
| 110
| 1954.
| 1965.
|-
| '''[[Ikarus 211]] '''
| [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]]
| &lt;small&gt; školski &lt;/small&gt;
| 2
| 1948.
| 1951.
|-
| '''[[Ikarus 231]] '''
| [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]]
| &lt;small&gt; za vezu &lt;/small&gt;
| 1
| 1948.
| 1951.
|-
| '''[[Ikarus 232]] '''
| [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]]
| &lt;small&gt; eksperimentalni &lt;/small&gt;
| 1
| 1948.
| 1953.
|-
| ''' [[Ikarus 212|212]]'''
| Utva
| &lt;small&gt; prelazni &lt;/small&gt;
| 1
| 1949.
| 1958.
|-
| ''' [[Avion 213|213]]'''
| Utva
| &lt;small&gt;prelazni&lt;/small&gt;
| 275
| 1949.
| 1961.
|-
| ''' [[Ikarus 214|214]]'''
| [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]]
| &lt;small&gt; lahki transportni &lt;/small&gt;
| 50
| 1949.
| 1967.
|-
| ''' [[Ikarus 215|215]]'''
| [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]]
| &lt;small&gt; lahki bombarder &lt;/small&gt;
| 1
| 1949.
| 1957.
|-
| ''' [[Ikarus S-49|S-49A]]'''
| [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]]
| &lt;small&gt; [[Lovački avion|lovac]] &lt;/small&gt;
| 49
| 1952.
| 1957.
|-
| ''' [[Ikarus S-49|S-49A]]'''
| [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]]
| &lt;small&gt; lovac / [[Lovačko-bombarderski avion|LB]] &lt;/small&gt;
| 81
| 1952.
| 1961.
|-
| ''' [[Avion 451|451]]'''
| [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]]
| &lt;small&gt; eksperimentalni &lt;/small&gt;
| 1
| 1952.
| 1957.
|-
| ''' [[Avion 451|451M]]'''
| [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]]
| &lt;small&gt; lahki jurišnik &lt;/small&gt;
| 1
| 1952.
| 1959.
|-
| ''' [[Avion 451|451M Zolja]]'''
| [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]]
| &lt;small&gt; lahki jurišnik &lt;/small&gt;
| 1
| 1954.
| 1963.
|-
| ''' [[Avion 451|451MM Stršljen]]'''
| [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]]
| &lt;small&gt; lahki jurišnik &lt;/small&gt;
| 1
| 1954.
|
|-
| ''' [[Avion 451|451MM Matica]]'''
| [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]]
| &lt;small&gt; nastavni &lt;/small&gt;
| 1
| 1954.
|
|-
| ''' [[Avion B 12|B-12]]'''
| [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]]
| &lt;small&gt; lahki presretač &lt;/small&gt;
|
|
|
|-
| ''' [[Ikarus Kurir|Kurir]]'''
| [[Ikarus (tvornica aviona)|Ikarus]]
| &lt;small&gt; za vezu &lt;/small&gt;
|
| 1955.
| 1972.
|-
| ''' [[Avion 522|522]]'''
| [[Tvornica zrakoplova SOKO|Soko]]
| &lt;small&gt; prelazni &lt;/small&gt;
| 112
| 1954.
| 1972.
|-
| ''' [[S-55-5]] '''
| [[Tvornica zrakoplova SOKO|Soko]]
licenca
| &lt;small&gt; lahki [[helikopter]]&lt;/small&gt;
|
| 1960.
| 1974.
|-
| ''' [[G-2 Galeb]]'''
| [[Tvornica zrakoplova SOKO|Soko]]
| &lt;small&gt; školski &lt;/small&gt;
| 131
| 1961.
| 1992.
|-
| ''' [[G-4 Super Galeb]]'''
| [[Tvornica zrakoplova SOKO|Soko]]
| &lt;small&gt; školsko-borbeni &lt;/small&gt;
| 85
| 1983.
|
|- |
| ''' [[J-21 Jastreb]]'''
| [[Tvornica zrakoplova SOKO|Soko]]
| &lt;small&gt; jurišnik &lt;/small&gt;
| 177
| 1968.
| 1991.
|- |
| ''' [[J-20 Kraguj]]'''
| [[Tvornica zrakoplova SOKO|Soko]]
| &lt;small&gt; jurišnik &lt;/small&gt;
|
|
|
|-
| ''' [[J-22 Orao]]'''
| [[Tvornica zrakoplova SOKO|Soko]]
| &lt;small&gt; [[Lovačko-bombarderski avion|LB]]&lt;/small&gt;
| 115
| 1981.
|
|-
| ''' [[Utva 75]]'''
| Utva
| &lt;small&gt; školski &lt;/small&gt;
| 136
| 1977.
|
|-
| ''' [[SA 342 Gazela]]'''
| [[Tvornica zrakoplova SOKO|Soko]]
licenca
| &lt;small&gt; lahki višenamjenski helikopter&lt;/small&gt;
|
| 1973.
|
|-
| ''' [[Lasta (avion)|Lasta]]'''
| Utva
| &lt;small&gt; školski &lt;/small&gt;
| &lt;small&gt; 3 [[Prototip|PTT-a]]&lt;/small&gt;
|
|
|-
| ''' [[Novi avion]]'''
| [[Tvornica zrakoplova SOKO|Soko]]
| &lt;small&gt; višenamjenski &lt;/small&gt;
|
|
|
|-
| align=center colspan=6| '''Avioni istočnoeuropskog porijekla ''' 
|-
| ''' [[Jak -1]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; lovac &lt;/small&gt;
| 103
| 1945.
| 1949.
|-
| ''' [[Jak -3]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; lovac &lt;/small&gt;
| 66
| 1945.
| 1957.
|-
| &lt;small&gt; [[Jak-9]] (M,T,P ) &lt;/small&gt;
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; lovac &lt;/small&gt;
| 103
| 1945.
| 1956.
|-
| ''' [[Jak-9|Jak-9U]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt;trenažni&lt;/small&gt;
| 68
| 1945.
| 1960.
|-
| ''' [[Jak-7U]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; trenažni &lt;/small&gt;
| 47
| 1945.
| 1947.
|-
| ''' [[Iljušin Il-2|Il-2]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; jurišnik &lt;/small&gt;
| 213
| 1945.
| 1955.
|-
| ''' [[Petljakov Pe-2|Pe-2]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; lahki bombarder &lt;/small&gt;
| 123
| 1945.
| 1954.
|-
| ''' [[Petljakov Pe-2|Pe-2U]]'''
||{{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; dvosjed &lt;/small&gt;
| 9
| 1945.
| 1954.
|-
| ''' [[SCE-2]]'''
||{{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; lahki transportni &lt;/small&gt;
| 5
| 1945.
| 1952.
|-
| ''' [[Li-2]] i [[Li-3]] '''
||{{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; transportni &lt;/small&gt;
| 2
| 1945.
| 1971.
|-
| ''' [[Polikarpov Po-2|Po-2]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; školski &lt;/small&gt;
| 120
| 1945.
| 1950.
|-
| ''' UT-2 '''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; školski &lt;/small&gt;
|
| 1947.
| 1954.
|-
| ''' UT-2M '''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; školski &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1956.
|-
| ''' Fazan '''
| {{ZID|Bugarska}}
| &lt;small&gt; za vezu &lt;/small&gt;
|
| 1947.
| 1957.
|-
| ''' Zlin-381 '''
||{{ZID|Čehoslovačka}}
| &lt;small&gt; školski &lt;/small&gt;
|
| 1948.
| 1959.
|-
| ''' [[Iljušin Il-14|Il-14]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; putnički &lt;/small&gt;
| 12
| 1957.
| 1973.
|-
| ''' [[Mi-4]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; srednji transportni helikopter &lt;/small&gt;
| 25
| 1960.
|
|-
| ''' [[Mi-8]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; srednji transportni helikopter &lt;/small&gt;
| 93
| 1968.
|
|-
| ''' [[MiG-21]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; lovac &lt;/small&gt;
| 261.
| 1962.
|
|-
| ''' [[MiG-29|MiG- 29B]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; lovac &lt;/small&gt;
| 14
| 1987.
|
|-
| ''' [[MiG-29|MiG- 29UB]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; dvosjed &lt;/small&gt;
| 2
| 1987.
|
|-
| ''' [[An-2]]'''
| {{ZID|Poljska}}
| &lt;small&gt; [[transport]] / [[desant]]&lt;/small&gt;
| 8
|
|
|-
| ''' [[Antonov An-26|An-26]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; transportni  &lt;/small&gt;
| 15
|
|
|-
| ''' [[Jak-40]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; putnički &lt;/small&gt;
| 6
|
|
|-
| ''' [[Kamov Ka 25|Ka-25]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; mornarički helikopter &lt;/small&gt;
| 6
|
|
|-
| ''' [[Kamov Ka-27|Ka-28]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; protivpodmor . &lt;/small&gt;
| 2
|
|
|-
| ''' [[Mi-14]]'''
| {{ZID|SSSR}}
| &lt;small&gt; srednji transportni helikopter &lt;/small&gt;
| 4
|
|
|-
| align=center colspan=6| ''' Avioni zapadnog porijekla ''' 
|-
| ''' [[Supermarine Spitfire|Spitfire V]]'''
| {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| &lt;small&gt; lovac &lt;/small&gt;
| 6
| 1945.
| 1952.
|-
| ''' [[Supermarine Spitfire|Spitfire IX]]'''
| {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| &lt;small&gt; lovac &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1951.
|-
| ''' [[Hawker Hurricane|Hurricane IV]]'''
| {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| &lt;small&gt; lovac &lt;/small&gt;
| 16
| 1945.
| 1952.
|-
| ''' [[Tiger mot]] '''
| {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| &lt;small&gt; školski &lt;/small&gt;
| 24
| 1945.
| 1949.
|-
| ''' [[Proctor]] '''
| {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| &lt;small&gt; školski &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1947.
|-
| ''' [[Hardvard]]{{Izvor}} '''
| {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| &lt;small&gt; školski &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1960.
|-
| ''' [[Bristol Blenheim|Blenheim]]'''
| | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| &lt;small&gt; bombarder &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1947.
|-
| [[Avro ANSON]]
| {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| &lt;small&gt; lahki transp . &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1958.
|-
| [[Lajting]]
| {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| &lt;small&gt; lovac &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1946.
|-
| [[B-24]]
| {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| &lt;small&gt; bombarder &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1946.
|-
| ''' [[Douglas DC-3]]'''
| {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| &lt;small&gt; putnički&lt;/small&gt;
| 16
| 1945.
| 1952.
|-
| ''' [[Fiat G-50 bis]] '''
| {{ZID|Italija}}
| &lt;small&gt; lovac &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1946.
|-
| ''' [[Caproni CA-313]] '''
| {{ZID|Italija}}
| &lt;small&gt; bombarder &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1951.
|-
| ''' [[SIAI-Marchetti]] '''
| {{ZID|Italija}}
| &lt;small&gt; bombarder &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1947.
|-
| ''' [[Messerschmitt Bf 109|ME -109]]'''
| [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]]
| &lt;small&gt; lovac &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1954.
|-
| ''' [[Focke-Wulf Fw 190|Fw -190]]'''
| [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]]
| &lt;small&gt; lovac &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1946.
|-
| ''' [[Dornier Do 17]]'''
| [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]]
| &lt;small&gt; bombarder  &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1947.
|-
| ''' [[Junkers Ju 87]]'''
|| [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]]
| &lt;small&gt; bombarder  &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1947.
|-
| ''' [[Fieseler Fi 167]] '''
| [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]]
| &lt;small&gt; morn . bombar .  &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1947.
|-
| ''' [[Fieseler Fi 156]] '''
| [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]]
| &lt;small&gt; izviđač  &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1947.
|-
| ''' [[Bücker Bü 131]] '''
| [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]]
| &lt;small&gt; školski  &lt;/small&gt;
| 1
| 1945.
| 1949.
|-
| ''' [[Bücker Bü 181]] '''
| [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]]
| &lt;small&gt; školski  &lt;/small&gt;
| 1
| 1945.
| 1953.
|-
| ''' [[Bücker Bü 133]] '''
| [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]]
| &lt;small&gt; sportski  &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1956.
|-
| ''' [[Junkers W 34]] '''
| [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]]
| &lt;small&gt; transportni &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1952.
|-
| ''' [[Junkers Ju 52]]'''
| [[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|20px]] [[Treći rajh]]
| &lt;small&gt; transportni &lt;/small&gt;
|
| 1945.
| 1964.
|-
| ''' [[de Havilland Mosquito|Mosquito]]'''
| {{ZID|Velika Britanija}}
| &lt;small&gt; višenamjenski &lt;/small&gt;
| 143
| 1951.
| 1961.
|-
| ''' [[Short Sealand]] '''
| {{ZID|Velika Britanija}}
| &lt;small&gt; tran . amfibija  &lt;/small&gt;
|
| 1951.
| 1961.
|-
| ''' [[de Havilland dove|DH.104]]'''
| {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| &lt;small&gt; lahki putnički  &lt;/small&gt;
|
| 1951.
| 1970.
|-
| ''' [[Avro ANSON]] '''
| {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| &lt;small&gt; lahki transp .  &lt;/small&gt;
|
| 1951.
| 1957.
|-
| ''' [[AS.10 Oxford]] '''
| {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| &lt;small&gt; školski tran.  &lt;/small&gt;
|
| 1951.
| 1957.
|-
| ''' [[P-47 Thunderbolt|F-47 Thunderbolt]]'''
| {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| &lt;small&gt; lovac - bombarder &lt;/small&gt;
| 133
| 1952.
| 1961.
|-
| ''' [[T-33 Shooting Star|T33A/RT33A]]'''
||{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| &lt;small&gt; prelazni / izviđač &lt;/small&gt;
|
| 1953.
|
|-
| ''' [[F-84 Thunderjet]]'''
||{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| &lt;small&gt; lovac - bombarder &lt;/small&gt;
| 229
| 1953.
| 1974.
|-
| ''' [[Douglas C-47/R4D Skytrain|C -47]]'''
||{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| &lt;small&gt; transportni &lt;/small&gt;
| 41
| 1953.
| 1976.
|-
| ''' [[S-51-1B]] '''
| {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| &lt;small&gt; lahki helikopter &lt;/small&gt;
|
| 1954.
| 1967.
|-
| ''' [[DHC-2 Beaver]] '''
| {{ZID|Kanada}}
| &lt;small&gt; hidroavion &lt;/small&gt;
|
| 1954.
| 1974.
|-
| ''' [[F -86 sabre|F-86E/D]]'''
| {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| &lt;small&gt; lovac &lt;/small&gt;
| 121E / ? D
| 1956.
| 1971.
|-
| ''' [[T33 Shooting Star|TV2]]'''
| {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| &lt;small&gt; trenažni  &lt;/small&gt;
|
| 1961.
| 1974.
|-
| ''' [[F-86 sabre|IF-86d]]'''
| {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| &lt;small&gt; izviđač  &lt;/small&gt;
|
| 1961.
| 1970.
|-
| ''' [[Folland Gnat MK -1|Gnat MK -1]]'''
| {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| &lt;small&gt; lovac &lt;/small&gt;
| 3
| 1958.
| 1960.
|}
{{raščistiti}}

=== Aerodromi i ostala infrastruktura RV PVO ===

[[Datoteka:Tower Batajnica.jpg|Kontrolni toranj na [[Aerodrom Batajnica|aerodromu Batajnica]]|desno|mini|250p]]
[[Zrakoplovstvo]] je najzahtjevniji vid oružanih snaga, ne samo po tehničko-tehnološkom segmentu, već i po potrebnoj infrastrukturi, gdje prvo mjesto zauzimaju aerodromi. RV PVO, počelo je s prvim improviziranim partizanskim poluprimljenim terenom za polijetanje i slijetanje lahkih aviona, kod sela [[Međuvođe]], a pri kraju svoga postojanja je raspolagalo s vrhunskim, kao što su [[Aerodrom Batajnica]], [[Aerodrom Željava]] (kod [[Bihać]]a) i sa mnogim drugim.

Posebno su zahtjevi za aerodromske uvjete, izmijenjeni s uvođenjem aviona sa [[mlazni motor|mlaznim motorima]]. Povećane su dužine uzletno-sletnih staza i tehnički zahtjevi za njihovu kvalitetu. Postavljeni su i zahtjevi za proširenje aerodromske mreže. Aerodromi su građeni kao jake zrakoplovne baze, za lociranje većeg broja zrakoplovnih jedinica. Pored uzletno-sletnih staza, građena je i infrastruktura za razmještaj jedinica i zrakoplova, za mirnodopske uvjete života, rada i obuke. Kasnije se pristupilo izgradnji aerodroma i infrastrukture za rastresit razmještaj primjeran ratnim uvjetima. Posebno je bila uređena teritorija i infrastruktura za PVO, objekti i instalacije sistema VOJIN i raketni položaji.

Nakon šezdesetih godina, težišno se pristupilo izgradnji suvremenih podzemnih i nadzemnih skloništa i zaklona, za zrakoplove i ljudstvo, s čime je značajno povećana žilavost cijelog RV PVO. Građeni su i aerodromi s većim dijelom svoje infrastrukture pod zemljom. Poseban i karakterističan primjer je [[Aerodrom Željava]]. Mnogi aerodromi su, zbog ekonomičnosti, bili mješovite namjene, za vojnu upotrebu i za putnički promet. Uspostavljen je i održavan veliki broj alternativnih i rezervnih aerodroma, širom SFRJ. U [[Rajlovac|Rajlovcu]] se nalazio Zavod za remont zrakoplovnih motora i [[Zrakoplovno-tehnička vojna akademija]] .

Pregled ključnih [[zračna|aerodroma]] RV PVO, dat je u slijedećoj tablici razmještaja jedinica:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; width:600px; textalign=center; font-size: 90%;&quot;
|- 
| align=center colspan=4|'''Operativni dio RV PVO, u [[1991]]. godini.'''&lt;ref name=&quot;ROS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ČNN&quot; /&gt;
|- 
! style=&quot;width:100px;&quot; | Puk / brigada
! style=&quot;width:100px;&quot; | Eskadrila
! style=&quot;width:300px;&quot; | Tip aviona
! style=&quot;width:100px;&quot; | Aerodrom
|-
| &lt;small&gt; 138. traba&lt;/small&gt; || &lt;small&gt;675. TRAE&lt;hr&gt;678. TRAE&lt;hr&gt;890. trhe&lt;/small&gt; || [[Jak-40]], [[Falcon 50]], [[Learjet 25]], [[Do-28D]]&lt;hr&gt;[[Jak-40]], [[Mi-8]]&lt;hr&gt;[[Mi-8]], [[SA 342 Gazela|SA 341]], [[SA 342 Gazela|SA 342]] || [[Aerodrom Batajnica|Batajnica]]
|-
| align=center colspan=4|&lt;big&gt; '''Prvi korpus''' &lt;/big&gt;
|-
||| SHO|| [[SA 316]], [[Mi-8]]|| [[Aerodrom Batajnica|Batajnica]]
|-
|| &lt;small&gt; 97. AB&lt;/small&gt; || &lt;small&gt;240. LBAE&lt;hr&gt;353. IAE&lt;hr&gt;676. PPAE&lt;hr&gt;748. PPHE&lt;hr&gt;790. TRHE&lt;/small&gt; ||[[J-21 Jastreb]] &lt;hr&gt; [[J-22 Orao|IJ-22 Orao]] &lt;hr&gt; [[CL-215]], [[SA 342 Gazela|SA 341]] &lt;hr&gt; [[Kamov Ka-25|Ka-25]], [[Kamov Ka-27|Ka-28]], [[Mi-14]] &lt;hr&gt; [[Mi-8]]|| [[Aerodrom Divulje|Divulje]]
|-
| &lt;small&gt; 107. HP&lt;/small&gt; || &lt;small&gt;782. HE &lt;hr&gt; 783. HE&lt;/small&gt; || [[SA 341]], [[SA 342 Gazela|SA 342]], [[Mi-8]] &lt;hr&gt; [[SA 342 Gazela|SA 341]], [[SA 342 Gazela|SA 342]]|| [[Mostar]]
|-
| &lt;small&gt; 204. LP&lt;/small&gt; || &lt;small&gt; 126. LAE &lt;hr&gt; 127. LAE&lt;/small&gt; || [[MiG-21|MiG-21 bis]] &lt;hr&gt; [[MiG-29]], [[MiG-29|MiG-29UB]]|| [[Aerodrom Batajnica|Batajnica]]
|-
||| &lt;small&gt; 252. LBAE&lt;/small&gt; || [[J-21 Jastreb]], [[G-2 Galeb]], &lt;br /&gt; [[G-4 Super galeb]], [[Utva 66]]|| [[Aerodrom Batajnica|Batajnica]]
|-
| align=center colspan=6|&lt;big&gt; '''Treći korpus''' &lt;/big&gt;
|-
||| SHO|| [[Mi-8]]|| [[Niš]]
|-
| 83. LP|| &lt;small&gt; 123. LAE &lt;hr&gt; 130. LAE&lt;/small&gt; || [[MiG-21|MiG-21 bis]] &lt;hr&gt; [[MiG-21]] M, [[MiG-21|MiG-21 MF]]|| [[Aerodrom Slatina|Slatina]]
|-
| &lt;small&gt; 98. AB&lt;/small&gt; || &lt;small&gt; 241. LBAE &lt;hr&gt; 247. LBAE &lt;hr&gt; 354. IAE&lt;/small&gt; || [[J-22 Orao]] &lt;hr&gt; [[J-21 Jastreb]] &lt;hr&gt; [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]]|| [[Skoplje]]
|-
| &lt;small&gt; 119. AB&lt;/small&gt; || &lt;small&gt; 677. TRAE &lt;hr&gt; 712. POHE &lt;hr&gt; 714. POHE &lt;hr&gt; 787. POHE trhe&lt;/small&gt; || [[An-2]], [[Antonov An-26|An-26]] &lt;hr&gt; [[SA 342 Gazela|SA 342]] &lt;hr&gt; [[SA 342 Gazela|SA 342]] &lt;hr&gt; [[Mi-8]]|| [[Niš]]
|-
| &lt;small&gt; 172. LBAP&lt;/small&gt; || &lt;small&gt; 239. LBAE &lt;hr&gt; 242. LBAE&lt;/small&gt; || [[G-4 Super Galeb]] &lt;hr&gt; [[J-21 Jastreb]], [[J-22 Orao]]|| [[Podgorica]]
|-
| align=center colspan=6|&lt;big&gt; '''Peti korpus''' &lt;/big&gt;
|-
||| SHO|| [[Mi-8]]|| [[Zagreb]]
|-
| &lt;small&gt; 82. AB&lt;/small&gt; || &lt;small&gt; 237. LBAE &lt;hr&gt; 238. LBAE &lt;hr&gt; 351. IAE&lt;/small&gt; || [[J-21 Jastreb]], [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]] &lt;hr&gt; J [[J-22 Orao]], [[J-22 Orao|NJ-22 Orao]] &lt;hr&gt; [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]], [[J-22 Orao|IJ-22 Orao]]|| [[Cerklje]]
|-
| &lt;small&gt; 105. LBAP&lt;/small&gt; || &lt;small&gt; 249. LBAE &lt;hr&gt; 251. LBAE &lt;hr&gt; 33. AE&lt;/small&gt; || [[G-4 Super Galeb]] &lt;hr&gt; [[G-2 Galeb]] &lt;hr&gt; [[Utva 75]], [[An -2]], &lt;br /&gt; [[SA 342 Gazela|SA 341]], [[G-4 Super Galeb]]|| [[Zadar]]
|-
| &lt;small&gt; 111. AB&lt;/small&gt; || &lt;small&gt; 676. TRAE &lt;hr&gt; 711. POHE &lt;hr&gt; 713. POHE &lt;hr&gt; 780. trhe&lt;/small&gt; || [[An-2]], [[Antonov An-26|An-26]] &lt;hr&gt; [[SA 342 Gazela|SA 342]] &lt;hr&gt; [[SA 342 Gazela|SA 342]] &lt;hr&gt; [[Mi-8]]|| [[Zagreb]]
|-
| &lt;small&gt; 117. AB&lt;/small&gt; || &lt;small&gt; 124. LAE &lt;hr&gt; 125-ta LAE &lt;hr&gt; 352. IAE&lt;/small&gt; || [[MiG-21|MiG-21 bis]] &lt;hr&gt; [[MiG-21|MiG-21 bis]] &lt;hr&gt; [[MiG-21|MiG- 21R]]|| [[Aerodrom Željava|Željava]]
|-
| &lt;small&gt; 185. LBAP&lt;/small&gt; || &lt;small&gt; 129. LAE &lt;hr&gt; 229. LBAE&lt;/small&gt; || [[MiG-21|MiG-21PFM]], [[MiG-21|MiG-21UM/US]] &lt;hr&gt; [[G-4 Super Galeb]]|| [[Pula]]
|-
| align=center colspan=6|&lt;big&gt; '''Eskadrile komandi armijskih oblasti''' &lt;/big&gt;
|-
||| &lt;small&gt; IHE za 1. A &lt;hr&gt; IHE za 2. &lt;sub&gt; A &lt;hr&gt; IHE za 3. &lt;/sub&gt; A &lt;hr&gt; IHE za RM&lt;/small&gt; || [[SA 342 Gazela|SA 341 Hera]] &lt;hr&gt; [[SA 342 Gazela|SA 341 Hera]] &lt;hr&gt; [[SA 342 Gazela|SA 341 Hera]] &lt;hr&gt; [[SA 342 Gazela|SA 341 Hera]]|| [[Batajnica]] &lt;hr&gt; [[Skoplje]] &lt;hr&gt; [[Zagreb]] &lt;hr&gt; [[Split]]
|-
| align=center colspan=6|&lt;big&gt; '''Eskadrile republičkih teritorijalnih odbrana''' &lt;/big&gt;
|-
||| &lt;small&gt; [[TO Slovenije]] &lt;hr&gt; [[TO Crne Gore]]|| [[J-20 Kraguj]] &lt;hr&gt; [[J-20 Kraguj]]|| [[Ljubljana|Brnik]] &lt;hr&gt; [[Podgorica]]&lt;/small&gt;
|-
| align=center colspan=6|&lt;big&gt; '''Zrakoplovna vojna akademija''' &lt;/big&gt;
|-
| &lt;small&gt; 105. LBAP &lt;hr&gt; 107. HP &lt;hr&gt; 127. LBAP &lt;hr&gt; 185. LBAP &lt;/small&gt;|| &lt;center&gt; (vidi gore ) &lt;/center&gt;|| &lt;center&gt; (vidi gore) &lt;/center&gt;|| [[Zadar]] &lt;hr&gt; [[Mostar]] &lt;hr&gt; [[Podgorica]] &lt;br/&gt; [[Pula]]
|}
{{raščistiti}}
;Legenda: 
{{div col||30em}}
* traba = transportna avijacijska brigada
* AE = avijacijska eskadrila
* LAE = lovačka avijacijska eskadrila
* LBAE = lovačko - bombarderska zrakoplovna eskadrila
* HE = helikopterska eskadrila
* IAE = izviđačka avijacijska eskadrila
* TRAE = transportna avijacijska eskadrila
* PPAE = protupožarna avijacijska eskadrila
* trhe = transportna helikopterska eskadrila
* SHO = specijalno helikoptersko odjel
* PPHE = protivpodmornički helikopterska eskadrila
* POHE = protuoklopna helikopterska eskadrila
* IHE = izviđačka helikopterska eskadrila
* LBAP = lovačko - bombarderski avijacijski puk
* LP = lovački puk
* HP = helikopterski puk
* AB = avijacijska brigada
* RM = Ratna mornarica
* A = armija
* HERA = jugoslavenska verzija helikoptera izviđača
{{div col end}}

== Također pogledajte ==
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napomene}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{ Cite book|ref = harv|last = Rendulić|first = Zlatko|authorlink = Zlatko Rendulić|coauthors =|title = Avioni domaće konstrukcije poslije Drugog svjetskog rata|year = 1996|url =|publisher =|location = Beograd|id =|pages = 69-80}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.odbrana.mod.gov.rs/arsenal/29/088%20Odbrana%20Arsenal%2029.pdf Dolazak Thunderjeta – lovac bombarder F84G u našem vazduhoplovstvu] str. 22, magazin ''Odbrana'', Arsenal br. 29, Dr Bojan Dimitrijević, 15. maj 2009.
* [http://www.odbrana.mod.gov.rs/arsenal/90/Arsenal%2090.pdf Vilin konjic - helikopter S-51 u jugoslovenskom ratnom vazduhoplovstvu]. str. 26, magazin ''Odbrana'', Arsenal br. 90, Aleksandar Radić, 15. jun 2014.
* [http://www.odbrana.mod.gov.rs/arsenal/16/062%20Odbrana%20Arsenal%2016.pdf Začetnik vertikalnog manevra - helikopter Sikorski S-55]. str. 21/51, magazin ''Odbrana'', Arsenal br. 16, Aleksandar Radić, 18. april 2008.
* [http://www.odbrana.mod.gov.rs/arsenal/80/Arsenal%2080.pdf Helikopter Agusta Bell u JRV i PVO]. str. 26, magazin ''Odbrana'', Arsenal br. 80, Aleksandar Radić, 15. august 2013.
* [http://www.odbrana.mod.gov.rs/arsenal/59/148%20Odbrana%20Arsenal%2059.pdf Dvojka - helikopter Mi-2]. str. 27, magazin ''Odbrana'', Arsenal br. 59, Aleksandar Radić, 15. novembar 2011.

{{SFRJ portal}}

[[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]]
[[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama|Jugoslavija]]</text>
      <sha1>tpqipskdw6fo716gjcqib6stmxqjsgw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mostarska Bijela</title>
    <ns>0</ns>
    <id>269527</id>
    <revision>
      <id>3839011</id>
      <parentid>3199947</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:46:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Neretve]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="876" sha1="068vqz086k02hdouen37jm0goqf2s9b" xml:space="preserve">[[Datoteka:Salakovac, prehrada na Neretve, podel ni silnice Mostar-Sara.jpg|thumb|250px|Ušće Bijele u Neretvu]]
'''Mostarska Bijela''' je [[rijeka]] koja teče [[zapad]]nim obroncima [[Prenj]]a, koji su okrenuti [[Neretva|Neretvi]].

Pored Jablaničke i Konjičke Bijele, postoji i bujični tok, koji se hrani vodama s mostarske strane [[Prenj]]a. Ulijeva se u Neretvu, odnosno [[Salakovačko jezero]] uz [[magistralni put M17]] na 20. [[kilometar|kilometru]] [[sjever]]no od [[Mostar]]a. Bijela povremeno ponire i izvire. Njen sliv je očuvan i ima rijetke prirodne ljepote i velikog je [[hidrologija|hidrološkog]] i [[geologija|geološkog]] značaja. Posljednji kilometar Bijele potopljen je.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini]]

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]</text>
      <sha1>068vqz086k02hdouen37jm0goqf2s9b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neretvica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>269643</id>
    <revision>
      <id>3839018</id>
      <parentid>3481395</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:48:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Neretve]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1558" sha1="n98n14zy3lhy6wbhomtdqs32plsj1vv" xml:space="preserve">'''Neretvica''' je rijeka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Izvire nedaleko od vrha Vitreuša na 1510 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Na njoj je planirana izgradnja 15 minihidroelektrana (MHE). Ulijeva se u [[vještačko jezero|vještačko]] [[Jablaničko jezero]] kod [[Buturović Polje|Buturović Polja]]. Jedna je od najznačajnijih [[pritoka]] [[Neretva|Neretve]].
 
Neretvica izvire pod Vitreušom i teče prema istoku, zatim blago skreće prema jugu, gdje prima Otunski potok i Prolaz, a zatim skreće prema zapadu. Nakon što napravi okuku kod [[ušće|ušća]] Prolaza, Neretvica prima Obaščicu s jugoistoka, a sa sjevera Malu Neretvicu i Zagrejčicu, zatim kod Salakovića skreće prema jugu, gdje protječe kroz [[Gornji Čažanj|Gornji]] i [[Donji Čažanj]]. Tu prima pritoku Gorovnik. Potom protječe pored selâ [[Lukšije]], [[Parsovići]], [[Donji Prijeslop]], [[Podhum (Konjic)|Podhum]], [[Gostovići (Konjic)|Gostovići]] te ulazi u [[Buturović Polje]], gdje se ulijeva u zaliv Jablaničkog jezera. Oblik ušća Neretvice jest [[estuarij]].

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.24sata.info/vijesti/ekonomija/54777-Izgradnja-mHE-rijeci-Neretvici-Zavrsena-prva-faza-geoistraznih-radova.html Izgradnja mHE na rijeci Neretvici: Završena prva faza geoistražnih radova]{{Mrtav link}}
*[https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/kanjonom-neretvice-do-vrha-vitreuse/091012034# Kanjonom Neretvice do vrha Vitreuše]

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]</text>
      <sha1>n98n14zy3lhy6wbhomtdqs32plsj1vv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Doljanka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>269662</id>
    <revision>
      <id>3839020</id>
      <parentid>3199949</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:49:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Neretve]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839020</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1328" sha1="nl6fmx79u8dypzye8ze8b1k7xi0po5f" xml:space="preserve">[[Datoteka:doljani.jpg|300px|mini|Kanjon Doljanke i selo Doljani]]
'''Doljanka''' je [[rijeka]] u sjeverozapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], desna [[pritoka]] [[Neretva|Neretve]].

Duga je 18&amp;nbsp;km i dostiže pad oko 400 m. Nastaje od izvora razbijenog tipa ispod krajnjih sjeveroistočnih padina [[Vran|Vran-planine]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1324 m. Teče kroz [[krečnjak|krečnjački]] [[kanjon]], koji je visok i do 1200 m i protječe kroz selo [[Doljani (Jablanica)|Doljani]]. Ulijeva se u Neretvu kod [[Jablanica|Jablanice]] na nadmorskoj visini od 300 m. To je ujedno i veza preko koje pastrmke iz Neretve prelaze u Doljanku za vrijeme mriješćenja. Površina sliva Doljanke obuhvata područje između planine [[Baćina (Jablanica)|Baćine]] na sjeveru i [[Čvrsnica|Čvrsnice]] na jugu i iznosi 69&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prima mali broj pritoka (Bijeli potok, Trn, Loznik i Cvitan), tako da vodu uglavnom dobija od podzemnih kraških voda.

Vodostaj rijeke nešto je manji u odnosu na druge rijeke, ali korito joj je stjenovito i pjeskovito, što omogućuje život [[potočna pastrmka|potočne pastrmke]] i njene prirodne hrane. Razlika vodostaja ljeti u odnosu na zimu dosta je velika.

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]</text>
      <sha1>nl6fmx79u8dypzye8ze8b1k7xi0po5f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Konjička Ljuta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>269663</id>
    <revision>
      <id>3839016</id>
      <parentid>3787645</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:47:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Neretve]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1334" sha1="ecy1y4x57phtiovsgxr5es4tibe1gwb" xml:space="preserve">'''Konjička Ljuta'''&lt;ref&gt;{{Cite book|title=PLAN UPRAVLJANJA VODAMA ZA VODNO PODRUČJE
JADRANSKOG MORA U FEDERACIJI BiH (2016.-2021.)|url=https://fmpvs.gov.ba/wp-content/uploads/2017/Vodoprivreda/Vode-ostalo/Plan-upravljanja-vodama-za-vodno-podrucje-Jadranskog-mora-u-FBiH.pdf}}&lt;/ref&gt; ili ''Mala Ljuta'', ''Ljuta'' jest [[rijeka]] u blizini [[Konjic]]a, desna [[pritoka]] [[Neretva|Neretve]].

Izvire na padinama [[Bjelašnica|Bjelašnice]]&lt;ref&gt;{{Cite book|title=WATER AND MAN IN SYMBIOSIS ON THE PLATEAU OF THE BJELASNICA MOUNTAIN|pages=4|url=https://www.scienceijsar.com/sites/default/files/article-pdf/IJSAR-0806.pdf|last=Hadrovic|first=Ahmet}}&lt;/ref&gt; i na svom kratkom putu od 4–5 kilometara protječe pravcem sjever-jug kroz dolinu koju je sama napravila i [[Ljuta (Konjic)|istoimeno]] naselje.
Ne prima nijednu pritoku.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Bjelašnica|url=https://www.dinarskogorje.com/bjelascaronnica.html|website=DINARSKO GORJE|access-date=29. 11. 2025|language=en}}&lt;/ref&gt; Na njenom ušću u Neretvu su ribogojilište i vojni magacin. U Ljutoj žive [[Vidra|vidre]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://rijekebih.org/index.php/portfolio-item/marketing-tactic-2-2/
{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]</text>
      <sha1>ecy1y4x57phtiovsgxr5es4tibe1gwb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Europe (muzička grupa)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>351400</id>
    <revision>
      <id>3839198</id>
      <parentid>3535231</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:14:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Niegodzisie</username>
        <id>108450</id>
      </contributor>
      <comment>/* Studijski albumi */</comment>
      <origin>3839198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11177" sha1="svm1385usuzpq8qqeqk6oamc23vt5qe" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime               = Europe
| pozadina          = skupina
| slika             = Zaragoza-Europe (2009).jpg
| žanr              = [[Heavy metal]], [[glam metal]], [[hard rock]]
| karijera          = 1979 - 1992;&lt;br /&gt; 1999;&lt;br /&gt; 2003 - sada
| trenutni_članovi  = [[Joey Tempest]]&lt;br&gt;[[John Norum]]&lt;br&gt;[[John Levén]]&lt;br&gt;[[Mic Michaeli]]&lt;br&gt;[[Ian Haugland]]
| bivši_članovi     = [[Kee Marcello]]&lt;br&gt;[[Tony Reno]]&lt;br&gt;[[Peter Olsson]]&lt;br&gt;[[Marcel Jacob]]
| izdavač           = Hot Records, [[Epic Records|Epic]], [[Sanctuary Records|Sanctuary]]
| porijeklo         = [[Švedska]] 
| album1            = 
| godina1           = 
| album2            = 
| godina2           = 
| najnoviji_album   = 
| godina3           = 
}}
'''Europe''' je [[švedska]] muzička grupa osnovana u Upplands Väsby, u [[Stockholm]]u [[1979.]] godine pod nazivom [[Force]]. Grupu su osnovali vokal Joey Tempest, gitarist John Norum, basist Peter Olsson i bubnjar Tony Reno.
Najpoznatiji su po svom međunarodnom hitu &quot;The Final Countdown&quot; iz [[1986]]. godine s istoimenog albuma. Od svog osnivanja, objavili su devet studijskih albuma, tri live albuma, tri kompilacije i devetnaest video spotova. 
Postigli su međunarodnu slavu 1980-ih objavljivanjem svog 3. albuma [[The Final Countdown]] (1986), koja je postigao značajan komercijalni uspjeh prodavši se u preko tri miliona primjeraka u SAD-u. Bili su jedna od najuspješnijih rock grupa 1980-ih tokom kojih su prodali preko 20 miliona albuma širom svijeta.&lt;ref name=&quot;BBC News October 3, 2003&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/3162506.stm | title=Rock group Europe plan comeback |publisher=bbc.co.uk |access-date=12. 8. 2008 | date=3. 10. 2003}}&lt;/ref&gt; Postigli su dva plasmana u top 20 albuma na Billboard-ovoj 200 top listi (albumi ''The Final Countdown'' i ''Out of This World'')&lt;ref name=&quot;US S&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.billboard.com/artist/301928/europe/chart |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 2. 2014 |archive-date=20. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140520093415/http://www.billboard.com/artist/301928/europe/chart |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i dva top 10 singla na [[Billboard Hot 100|Billboardovoj Hot 100 top listi]] (&quot;The Final Countdown&quot; i &quot;Carrie&quot;).&lt;ref name=&quot;US S&quot;/&gt;  
Nakon prekida i pauze od 1992. godine, grupa se privremeno ujedinjuje (jednokratno) povodom dočeka nove 1999. godine u Škokholmu i najavljuju službeno okupljanje 2003. godine. Od tada, grupa je objavila četiri albuma: Start from the Dark (2004.), Secret Society (2006.), Last Look at Eden (2009.) i Bag of Bones [[18. april]]a [[2012]]. godine.

== Historija ==
[[Datoteka:Joey Tempest by Enrico Dal Boni.jpg|left|thumbnail|Joey Tempest]]
Grupa je osnovana 1979. godine u sastavu koji su činili: vokal Joey Tempest, gitarist John Norum, basist Peter Olsson i bubnjar Tony Reno pod nazivon [[Force]].&lt;ref name=&quot;1982-1992 booklet&quot;&gt;(CD booklet). Epic Records. 1993. EPC 473589-1.&lt;/ref&gt; 
Nakon izvjesnog vremena postojanja, grupa je poslala nekoliko demo snimaka izdavačkim kućama, ali su odbijeni sa obrazloženjem da ako žele snimati moraju skratiti kose i pjevati na švedskom. Dvije godine kasnije, Olsson je napustio grupu a umjesto njega je doašo John Leven.
1982. godine, Tempestova djevojka ih je prijavila na konkurs za rock takmičenje Rock - SM. U konkurenciji od 4000 bendova, osvojili su konkurs zahvaljujući dvjema pjesmama: &quot;In the Future to Come&quot; i &quot;The King Will Return&quot;. Nagrada je bila ugovor za snimanje sa Hot Recordsom. Tempest je osvojio pojedinačnu nagradu za najboljeg pjevača, a Norum nagradu za najboljeg gitaristu.&lt;ref name=&quot;1982-1992 booklet&quot;/&gt; Prije samog takmičenja, grupa je promijenila ime iz Force u Europe.
Slijedeće godine objavljuju svoj debitantski album nazvan po grupi ''Europe'' koji se dobro prodaje dobro kako u Švedskoj tako i u [[Japan]]u. Album dostime 8. mjesto na top listi albuma u Švedskoj a singl &quot;Seven Doors Hotel&quot; se probija u Top 10 listi hitova u Japanu.&lt;ref name=&quot;1982-1992 booklet&quot;/&gt; 
[[1984]]. godine objavljuju svoj drugi album ''Wings of Tomorrow'' takođe u režiji iste diskografske kuće CBS Records.&lt;ref name=&quot;1982-1992 booklet&quot;/&gt; 
''Mislim da je album ''Wings of Tomorrow'' jedan od najvažnijih albuma grupe'', rekao je Tempest. &quot;Učili smo pisati pjesme i John je počeo svirati neke stvarno dobre stvari na gitari. Postali smo bolji bend i to je bio dobar period za grupu&quot;.&lt;ref name=&quot;metal-express-radio&quot;&gt;{{cite web |url=http://metalexpressradio.com/menu.php?main=interviews&amp;id=606 |title=Metal Express Radio |access-date=15. 4. 2008 |work=Metal Express Radio |archive-date=12. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140812195707/http://metalexpressradio.com/menu.php?main=interviews&amp;id=606 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Klavijaturista Mic Michaeli je postao službeni član grupe.&lt;ref name=&quot;1982-1992 booklet&quot;/&gt; U isto vrijeme, Tony Reno je otpušten zbog nedostatka motivacije a zamijenio ga je Ian Haugland.&lt;ref name=&quot;1982-1992 booklet&quot;/&gt;
1985. snimaju soundtrack za film ''On the Loose'', odakle stvaraju hit &quot;Rock the Night&quot;. Nekoliko mjeseci kasnije, Joey Tempest je tražio da napiše pjesmu za dobrotvorne svrhe u sklopu projekta ''Swedish Metal Aid''. Napisao je pjesmu &quot;Give a Helping Hand&quot;. Prihod od singla, koji je producirao Easy Action, doniran je gladnima u [[Etiopija|Etiopiji]].
U septembru [[1985|iste godine]] Europe je započela snimanje svog novog albuma s novom izdavačkom kućom Epic Records. Sve to je rezultiralo njihovim trećim albumom ''The Final Countdown'' koji je objavljen [[26. maj]]a 1986. godine.&lt;ref name=&quot;riaa&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&amp;table=SEARCH_RESULTS&amp;action=&amp;title=&amp;artist=Europe&amp;format=&amp;debutLP=&amp;category=&amp;sex=&amp;releaseDate=&amp;requestNo=&amp;type=&amp;level=&amp;label=&amp;company=&amp;certificationDate=&amp;awardDescription=&amp;catalogNo=&amp;aSex=&amp;rec_id=&amp;charField=&amp;gold=&amp;platinum=&amp;multiPlat=&amp;level2=&amp;certDate=&amp;album=&amp;id=&amp;after=&amp;before=&amp;startMonth=1&amp;endMonth=1&amp;startYear=1958&amp;endYear=2008&amp;sort=Artist&amp;perPage=25 |title=RIAA - Gold and Platinum |access-date=23. 2. 2008 |work=RIAA.com |archive-date=8. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908205333/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&amp;table=SEARCH_RESULTS&amp;action=&amp;title=&amp;artist=Europe&amp;format=&amp;debutLP=&amp;category=&amp;sex=&amp;releaseDate=&amp;requestNo=&amp;type=&amp;level=&amp;label=&amp;company=&amp;certificationDate=&amp;awardDescription=&amp;catalogNo=&amp;aSex=&amp;rec_id=&amp;charField=&amp;gold=&amp;platinum=&amp;multiPlat=&amp;level2=&amp;certDate=&amp;album=&amp;id=&amp;after=&amp;before=&amp;startMonth=1&amp;endMonth=1&amp;startYear=1958&amp;endYear=2008&amp;sort=Artist&amp;perPage=25 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovim albumom grupa je ostvarila međunarodni proboj što je potvrđeno i trostrukim platinastim tiražem u [[SAD]]-u a album je dostigao i 8. mjesto na Billboard-ovoj top listi najboljih 200 albuma.&lt;ref name=&quot;US S&quot;/&gt; Singl koji je nazvan isto kao i album je postigao svjetski uspjeh, a dostigao je 1. mjesto u 25 zemalja,&lt;ref name=&quot;BBC News October 3, 2003&quot;/&gt; između ostalih u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]],&lt;ref name=&quot;UK S&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=4710|title=UK Album Chart|publisher=Chart Stats|access-date=24. 6. 2008|archive-url=https://archive.today/20120724071237/http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=4710|archive-date=24. 7. 2012|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Francuska|Francuskoj]],&lt;ref name=&quot;FRA S&quot;&gt;{{cite web |url=http://lescharts.com/search.asp?search=Europe&amp;cat=s |title=French Album Chart |publisher=lescharts.com |access-date=24. 6. 2008}}&lt;/ref&gt; [[Španija|Španiji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]].
Moćna balada &quot;Carrie&quot;, koja je dostigla 3. mjesto na Billboardovoj Hot 100 top listi,&lt;ref name=&quot;US S&quot;/&gt; &quot;Cherokee&quot; i reizdati &quot;Rock the Night&quot; su ostali hitovi s ovog albuma.
1988. godine, grupa snima svoj 4. album ''Out of This World''. Najveći hit s albuma je &quot;Superstitious&quot; koja dostiže 31. mjesto na Billboardovoj Hot 100 listi i broj 9. na ''Mainstream Rock Tracks''. Pjesma &quot;Superstitious&quot; je posljednja pjesma grupe Europe koja se našla na top listi u SAD-u.&lt;ref name=&quot;US S&quot; /&gt; Album je postigao platinasti tiraž u SAD-u i dostigao 19. mjesto na ''Billboard 200'' top listi.&lt;ref name=&quot;US S&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;riaa&quot;/&gt;

== Trenutni sastav ==
[[Datoteka:Europe hamburg1994.jpg|mini|250px|Nastup grupe Europe u Hamburgu 1994. godine. S lijeva na desno: John Leven, Mic Michaeli, Joey Tempest i Kee Marcello.]]
*[[Joey Tempest]] - vokal (1979.-1992; 2003.–)
*[[John Norum]] - gitara (1979.-1986.; 2003.–)
*[[John Levén]] - bas (1981.-1992.; 2003.–)
*[[Mic Michaeli]] - klavijature (1984.-1992.; 2003.–)
*[[Ian Haugland]] - bubnjevi (1984.-1992; 2003.–)

== Diskografija ==

===Studijski albumi===
*''[[Europe (album)|Europe]]'' (1983)
*''[[Wings of Tomorrow]]'' (1984)
*''[[The Final Countdown]]'' (1986) 3x Platinasti&lt;ref name=&quot;riaa&quot;/&gt; - #10 Australija
*''[[Out of This World (album)|Out of This World]]'' (1988) RIAA: Platinasti&lt;ref name=&quot;riaa&quot;/&gt; - #34 Australija
*''[[Prisoners in Paradise]]'' (1991)
*''[[Start from the Dark]]'' (2004)
*''[[Secret Society]]'' (2006)
*''[[Last Look at Eden]]'' (2009)
*''[[Bag of Bones]]'' (2012)
*''[[War of Kings]]'' (2015)
*''[[Walk the Earth]]'' (2017)
*''[[Come This Madness]]'' (2026)

===Kompilacije===
*''Europe + Wings Of Tomorrow '' (1989.)
*''1982-1992'' (1993.)
*''[[Definitive Collection]]'' (1997.)
*''1982-2000'' (1999.) - reizdanje albuma ''1982-1992''
*''[[Rock the Night: The Very Best of Europe]]'' (2004.)

===Singlovi===
*&quot;Seven Doors Hotel&quot; (1983.)
*&quot;Lyin' Eyes&quot; - povučen ubrzo nakon izdavanja (1983.)
*&quot;Dreamer&quot; (1984.)
*&quot;Stormwind&quot; (1984.)
*&quot;Open Your Heart&quot; (1984.)
*&quot;Rock the Night&quot; (1985.)
*&quot;On the Loose&quot; - soundtrack (1985.)
*&quot;[[The Final Countdown (pjesma)|The Final Countdown]]&quot; (1986.)
*&quot;Love Chaser&quot; (1986.)
*&quot;Rock the Night&quot; - nova verzija (1986.) 
*&quot;Carrie&quot; (1986.) 
*&quot;Cherokee&quot; (1986.) 
*&quot;Superstitious&quot; (1988.) 
*&quot;Open Your Heart&quot; - nova verzija (1988.) 
*&quot;Let the Good Times Rock&quot; (1989.)
*&quot;More Than Meets the Eye&quot; (1989.)
*&quot;Tomorrow&quot; (1989.)
*&quot;Prisoners in Paradise&quot; (1991.)
*&quot;I'll Cry for You&quot; (1992.) 
*&quot;Halfway to Heaven&quot; (1992.) 
*&quot;Sweet Love Child&quot; (1993.)
*&quot;The Final Countdown 2000&quot; - remiks (1999.) 
*&quot;Got to Have Faith&quot; (2004.)
*&quot;Hero&quot; (2004.)
*&quot;Always the Pretenders&quot; (2006.)

===Video spotovi===
*&quot;In the Future to Come&quot; (1983.)
*&quot;Dreamer&quot; (1985.)
*&quot;The Final Countdown&quot; (1986.)
*&quot;Rock the Night&quot; (1986.)
*&quot;Carrie&quot; (1986.)
*&quot;Cherokee&quot; (1987.)
*&quot;Superstitious&quot; (1988.)
*&quot;Open Your Heart&quot; (1988.)
*&quot;Let the Good Times Rock&quot; (1988.)
*&quot;Prisoners in Paradise&quot; (1991.)
*&quot;I'll Cry for You&quot; (1991.)
*&quot;Halfway to Heaven&quot; (1992.)
*&quot;The Final Countdown 2000&quot; (1999.)
*&quot;Got to Have Faith&quot; (2004.)
*&quot;Hero&quot; (2004.)
*&quot;Always the Pretenders&quot; (2006.)

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Europe (band)}}
*[http://www.europetheband.com/ Službena web stranica]
*[http://www.europe-the-fanclub.com/index.html Jedna od brojnih fan stranica grupe] 
*[http://www.discogs.com/artist/251950-Europe-2 Europe na Discogs-u]

{{Europe}}

[[Kategorija:Švedske muzičke grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1979.]]
[[Kategorija:Europe (muzička grupa)]]</text>
      <sha1>svm1385usuzpq8qqeqk6oamc23vt5qe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tajo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>355491</id>
    <revision>
      <id>3839100</id>
      <parentid>3807796</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:06:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Otorinolaringologija]] uklonjena; [[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5231" sha1="81oak3vptc4q4nd89ncd6zmdebc8a6b" xml:space="preserve">{{Geobox|Rijeka
&lt;!-- *** Name section *** --&gt;
| name                        = Tajo
| native_name                 =
| other_name                  = Tejo
| other_name1                 = Tagus
&lt;!-- *** Image *** ---&gt;
| image                       = Tagus River Panorama - Toledo, Spain - Dec 2006.jpg
| image_size                  =
| image_caption               = Pogled na Tajo u [[Toledo|Toledu]]
&lt;!-- *** Country etc. *** --&gt;
| country                     = {{ZID|Španija}}
| country1                    = {{ZID|Portugal}}
| state                       =
| state1                      =
| region                      =
| region1                     =
| district                    =
| district1                   =
| city                        =
| city1                       =
&lt;!-- *** Geography *** --&gt;
| length                      = 1038
| watershed                   = 80100
| discharge_location          =
| discharge_average           = 500
| discharge_max               =
| discharge_min               =
| discharge1_location         =
| discharge1_average          =
&lt;!-- *** Source *** --&gt;
| source_name                 = 
| source_location             = 
| source_district             = 
| source_region               = 
| source_state                = [[Aragón]]
| source_country              = [[Španija]]
| source_lat_d                =
| source_lat_m                =
| source_lat_s                =
| source_lat_NS               =
| source_long_d               =
| source_long_m               =
| source_long_s               =
| source_long_EW              =
| source_elevation            = 
| source_length               =
&lt;!-- *** Mouth *** --&gt;
| mouth_name                  = Estuarij [[Mar da Palha]]
| mouth_location              = 
| mouth_district              =
| mouth_region                =
| mouth_state                 =
| mouth_country               = 
| mouth_lat_d                 =
| mouth_lat_m                 =
| mouth_lat_s                 =
| mouth_lat_NS                =
| mouth_long_d                =
| mouth_long_m                =
| mouth_long_s                =
| mouth_long_EW               =
| mouth_elevation             = 
&lt;!-- *** Tributaries *** --&gt;
| tributary_left              = [[Guadiela]]
| tributary_left1             = [[Algodor]]
| tributary_left2             = [[Gévalo]]
| tributary_left3             = [[Ibor]]
| tributary_left4             = [[Almonte]]
| tributary_left5             = [[Salor]]
| tributary_left6             = [[Sever]]
| tributary_left7             = [[Sorraia]]
| tributary_right             = [[Jarama]]
| tributary_right1            = [[Guadarrama]]
| tributary_right2            = [[Alberche]]
| tributary_right3            = [[Tiétar]]
| tributary_right4            = [[Alagón]]
| tributary_right5            = [[Zêzere]]
&lt;!-- *** Free free fields *** --&gt;
| free_name                   =
| free_value                  =
&lt;!-- *** Map section *** --&gt;
| map                         = Rio tejo.svg
| map_size                    = 150px
| map_caption                 = Tok Taja kroz Pirenejsko poluostrvo
&lt;!-- *** Website *** --&gt;
| website = [http://www.chtajo.es/ Confederación Hidrográfica del Tajo]
| 
&lt;!-- *** Footnotes *** --&gt;
| footnotes =
}}
'''Tajo''' (čit. ''Taho''; {{pt|Tejo}} – čit. ''Težu''; {{la|Tagus}}) jest najduža [[rijeka]] [[Pirenejsko poluostrvo|Pirenejskog poluostrva]]. Protječe kroz [[Španija|Španiju]] i [[Portugal]].

Nastaje kod mjesta [[Fuente de Garcia]], na nadmorskoj visini od 1580 m, a ulijeva se u [[Atlantski okean]] kod [[Lisabon]]a. Protječe oko 40&amp;nbsp;km [[jug|južno]] od [[Madrid]]a. Značajniji gradovi na njoj su [[Aranjuez]], [[Toledo]] i [[Alcántara]] u Španiji i [[Santarem]] i [[Lisabon]] u Portugalu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Aragay|first=Ana Riera|url=https://books.google.ba/books?id=qNivEAAAQBAJ&amp;pg=PT19&amp;redir_esc=y|title=Guía de las Reservas Naturales Fluviales de la cuenca del Tajo|date=15. 3. 2023|publisher=GeoPlaneta|isbn=978-84-08-27144-4|language=es}}&lt;/ref&gt;

Sliv Taja pokriva 80.600&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, od čega 69,2% (55.810&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) pripada [[Španske autonomne zajednice|španskim autonomnim zajednicama]] [[Ekstremadura|Ekstremaduri]], [[Zajednica Madrida|Madridu]], [[Aragón]]u i [[Kastilja-La Mancha|Kastilja-La Manchi]], a 30,8% Portugalu (24.790&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). Jedine rijeke na Pirenejskom poluostrvu s većim slivovima jesu [[Duero]] (97.290&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i [[Ebro]] (83.093&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).&lt;ref&gt;*http://geography.howstuffworks.com/europe/the-tagus-river.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140326071237/http://geography.howstuffworks.com/europe/the-tagus-river.htm |date=26. 3. 2014 }}&lt;/ref&gt;

Najveći [[most]] preko ove rijeke jest [[Vasco da Gama (most)|&quot;Vasco da Gama&quot;]], dug 17,2&amp;nbsp;km.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Tagus River}}
* [http://www.chtajo.es/ Hidrografska konferencija o Taju] {{es simbol}}

{{Rijeke na Pirenejskom poluostrvu}}
{{coord|40|19|11|N|1|41|51|W|display=title|region:ES_type:landmark_source:dewiki}}

[[Kategorija:Rijeke u Španiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Portugalu]]
[[Kategorija:Rijeke u Evropi]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>81oak3vptc4q4nd89ncd6zmdebc8a6b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cvrcka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>355787</id>
    <revision>
      <id>3839294</id>
      <parentid>3217049</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:34:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839294</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2835" sha1="oeclispszj44wzrp1jqqlhn2bbsbmlj" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Cvrcka
| slika                      = Vilenska vrela.jpg
| opis_slike                 = Vilenska / Vilinska vrela  &lt;br&gt; (Vilenske / Vilinske kose) &lt;br&gt;i Cvrcka
| dužina                     = 12
| nadmorska visina izvora    = 1100 
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| izvor                      = obronci [[Čemernica (planina)|Čemernice]]
| ušće                       = [[Vrbanja]] ([[Večići]] - [[Vrbanjci]])
| pritoke                    =Bukovica
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   = Nije plovna
}}
[[Datoteka:Cvrcka.jpg|mini|200px|Cvrcka, neposredno iznad [[Večići|Večića]]]]
[[Datoteka:Cvrcka-kotlac.jpg|mini|desno|thumb|200x|Karakteristična slika jednog od mnogih kotlaca u kanjonu Cvrcke]]
'''Cvrckâ''' je najveća lijeva pritoka [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]]&lt;ref&gt;Bertić I., Ur. (1987): Veliki geografski atlas Jugoslavije. SNL, Zagreb&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mučibabić  B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

Izvire na sjeveroistočnim padinama [[Čemernica (planina)|Čemernice]], na vododijelnici sa [[Jakotina (rijeka)|Jakotinom]] (također lijevom pritokom iste rijeke) i potocima koji se ulijevaju u [[Ugar]]. Duga je oko 12 km. Ušće joj je kod [[Vrbanjci|Vrbanjaca]] i [[Večići|Večića]]. Nastaje od dvije čelenke: Međurača (izvor na oko 1100 m n/v) i Vukača (izvor na oko 850 m n/v)&lt;ref&gt;Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

Nakon utoka jedine pritoke – Bukovice, ulazi u dubok, strm i sa zapadne strane nepristupačan kanjon, čija dubina mjestimično iznosi i do 400 m u odnosu na okolni plato. U kanjonskom toku je niz kaskadnih virovâ (&quot;kotlacâ&quot;), a pri njegovom kraju (ispod sela Hrastik) su atraktivna Vilen(j)ska vrela. To je snažan izvor na desnoj litici sa koje voda pada u raspršenim mlazevima. Šezdesetih godina prošlog vijeka, na Cvrckoj je bilo oko 30 vodenica.

Iz kanjona rijeka izlazi u ljevkasto polje tek nešto prije Večića. Ta zaravan se proširuje u [[Večićko polje]], koje se nalazi u uglu što za zatvaraju Cvrcka i Vrbanja, a proteže se oko 3 km uzvodno uz Vrbanju. Široko je oko 2 km.&lt;ref&gt;[http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/republika-srpska/banja-luka/]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Prnjavor (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Vrbanja (rijeka)]]
* [[Večići]]
* [[Vrbanjci]]
* [[Kotor-Varoš]]

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>oeclispszj44wzrp1jqqlhn2bbsbmlj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grabovička rijeka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>355969</id>
    <revision>
      <id>3839295</id>
      <parentid>2824871</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:35:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2823" sha1="oqyviwiqyuzdy8n039p94fips8anlyk" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Grabovička rijeka
| slika             = Grabovička rijeka.jpg
| opis_slike                 = Grabovička rijeka iznad mosta u Grabovici
| dužina                     = 8
| nadmorska visina izvora    = 1110 
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| izvor                      = obronci Ježice
| ušće                       = [[Vrbanja]] ([[Grabovica (Kotor-Varoš)|Grabovica]])
| pritoke                    =
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   = Nije plovna
}}
'''Grabovička rijeka''' je lijeva pritoka [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]]. Izvire u blizini sela Miljevići (na oko 1020 m n/v), iz vrela Dobre vode. Izvor je ispod sedla Vakufske njive, odnosno ispod ceste za selo Golo Brdo. To je na južnim obroncima uzvisine Ježica (1276 m) i Zastijenja (lokalizam: Zāstinje; 1230 m n/v). Duga je oko 8&amp;nbsp;km. U gornjem i srednjem toku, teče niz izrazitu strminu. Nakon izvorišta, ova rijeka ulazi u duboki kanjon (i do 300m) iz kojeg izlazi tek pri ulazu u staro selo [[Grabovica]]. 
[[Datoteka:Grabovička-most2.jpg|thumb|200px|left|Grabivička rijeka ispod mosta u [[Grabovica (Kotor Varoš)|Grabovici]]]]
Na Podvlašićkom platou vodi cesta [[Turbe]] – [[Skender Vakuf]] koja obilježava i granicu slivova [[Vrbanja|Vrbanje]] i [[Ugar|Ugra]], pravac: [[Petrovo Polje]] – Zlovarići – Vlatkovići – vrelo Srebrenik – [[Skender Vakuf]]. znad izvorišta,  prolazi cesta Skender Vakuf – [[Travnik]] (preko [[Ilomska|Ilomske]]). Pored ceste je izvor &quot;odmorište Srebrenik&quot;. To vrelo (rekonstruirano u točak) je ustvari jedna od čelenki [[Kobilja|Kobilje]].&lt;ref&gt;Mučibabić  B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

Ovo područje je izuzetno bogato i razgranato razvođe slivova Vrbanje i Ugra. Ispod vrha Ježice, sa jugoistoka izvire Ulički potok, a sa zapada – [[Duboka]] (također pritoke Vrbanje). Na drugoj (jugoistočnoj) strani Zāstinja, u Zlovarićima izvorište je Kobilje i [[Ugrić]]a, a na jugozapadnoj Zirinog i Kusinog potoka (pritoke Ugra).

Ušće Grabovičke rijeke je u novom dijelu naselja [[Grabovica]] (po kojoj je imenovana,&lt;ref&gt;http://www.gosur.com/map/?weather=1&amp;gclid=CLiZ_siuk8ACFSTMtAodvhsA4Q&lt;/ref&gt; (iako je neki izvori pogrešno obilježavaju kao &quot;Grabov'''a'''čku rijeku&quot;), na oko 450 m n/v.&lt;ref&gt;Spahić M. et al. (2000): Karta: Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Vrbanja (rijeka)]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>oqyviwiqyuzdy8n039p94fips8anlyk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Demićka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>355970</id>
    <revision>
      <id>3839296</id>
      <parentid>3702926</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:35:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839296</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5222" sha1="ays37nvz7tj6ctiinap5fdf4acufopu" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Demićka
| slika                      = Demićka.jpg
| opis_slike                 = Ušće Demićke u Vrbanju
| dužina                     = 8
| nadmorska visina izvora    = 1110 
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| izvor                      = Obronci [[Vlašić]]a,&lt;br&gt;ispod Djevojačke Ravni
| ušće                       = [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]] ([[Šiprage]])
| pritoke                    = Djevojački, Svinjčijski i Smrički potok, Brestovača i Demićki potok.

| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   = Nije plovna
}}
'''Dèmićka''' je najsnažnija lijeva pritoka [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]], u koju se uliva u [[Šiprage|Šipragama]].&lt;ref&gt;Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski alas Bosne i Hercegivine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo&lt;/ref&gt; Izvire na južnim padinama Zastijenja (lokalizam: Zāstinje; 1230 m n/v), na vodno bogatom dijelu podvlašićkog platoa. Izvorište je na nadmorskoj visini od oko 1110 m, a u vodotoku do Dunića stijena na nekim mapama se označava kao Grozničavica. Ukupno je duga oko 8&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.&lt;/ref&gt; Većina jačih pritoka joj dolazi sa jugoistoka, tj. sa padina Oblog brda (1127 m) i Bunijevca (907 m): Djevojački, Svinjčijski i Smrčki potok te Brestovača. Sa sjeverozapada, tj. Radohove (vrh Kape: 1230 m) ima samo jednu veću pritoku: na mapama bezimeni Demićki potok.

U njegovom relativno malom području, sa ovog međurječja, osim nje, otiču i mnoge pritoke Vrbanje ([[Ćorkovac]], [[Sadika]], [[Duboka]] i [[Ugar|Ugra]] (sliv [[Kobilja (rijeka)|Kobilje]] i drugi potoci). Ispod Dunića stijena, ulazi u kraći kanjon (dubine do oko 300 m u odnosu na selo Duniće,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.furaj.ba/clanak/selo-veselo-dumi-i/ |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303212702/http://www.furaj.ba/clanak/selo-veselo-dumi-i/ |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a zatim protiče ispod sela Dèmići (po kojem je i imenovana), a prije ušća ulazi u ljevkastu dolinu oko Vrbanje.&lt;ref&gt;[http://www.udaljenosti.com/bosna/http://www.burger.si/BiH/Bih_index_eng.htm]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Iz ptičje perspektive, usječeni kanjon ispod Dunića stijena je toliko neupadljiv&lt;ref&gt;[https://www.google.com/maps/ms?ie=UTF8&amp;oe=UTF8&amp;msa=0&amp;msid=104575934691777962400.0004867bc7e259ab967a4]&lt;/ref&gt; da su partizani (za vrijeme [[Šesta neprijateljska ofanziva|6. neprijateljske ofanzive]], [[1943]]/[[1944]]), na šumovitim padinama u klisuri Dèmićke uspotavili 12. divizijsku bolnicu Petog korpusa (u dvije barake i zemunicama). Ona se tu održala sve do taktičkog premještanja na drugu lokaciju (4. januara [[1944]]). Tu se održala uprkos višekratnog bombardovanja obližnjih Šipraga (zbog nepreciznog lociranja glavnog cilja – Bolnice).&lt;ref&gt;Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština općine Prnjavor, Banja Luka.&lt;/ref&gt; Predostrožnosti radi, tada je oko 600 ranjenika i bolesnika premješteno u sela Stopan i Loziće, a zatim u  Palivuk, Čudnić i [[Kruševo Brdo]]{{dn}}. Nakon odlaska njemačkih i četničkih jedinica, ova &quot;pokretna bolnica&quot; brzo se vratila u Šiprage (15. januara [[1944]]).&lt;ref&gt;Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet &quot;Đuro Pucar Stari&quot;, Kotor Varoš.&lt;/ref&gt; Preminuli ranjenici i drugi bolesnici su kasnije, iz primarnih grobnica (u šumi), premješteni u zajedničko Partizansko groblje u Šipragama (lokalitet: Zagradine).

Austrougarske vlasti su, na području Šipraga, svojevremeno izgradile mrežu uskotračnih pruga. Primarna namjera im je bila da izgradnjom pruge, uz posredovanje [[Zemaljska vlada u BiH|Zemaljske vlade u BiH]], intenziviraju eksploataciju šumskog blaga i ostalih prirodnih resursa. Pruga je dolazila iz Kotor-Varoši, a na području Šipraga se račvala u nekoliko pravaca. Uz Demićku je išla do šumskog radilišta ispod Dunića stijenâ (825 m n/v). Na trasi demontirane pruge šezdesetih godina prošlog vijeka je izgrađena lokalna cesta do Brestovače za više okolnih sela.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Vrbanja (rijeka)]]
* [[Šiprage]]

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>ays37nvz7tj6ctiinap5fdf4acufopu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brka (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>360911</id>
    <revision>
      <id>3839041</id>
      <parentid>3199965</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:04:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Save]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839041</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2086" sha1="qpu2h2vvwhikh3mtf3mfjf8lky94gjl" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Brka
| slika              =  
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = 
| slika_karta        =
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         =
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = ispod [[Majevica|Majevice]]
| ušće               = [[Brčko]]
| ulijeva_se_u       = [[Sava|Savu]]
| ušće_lat_d                 = 44
| ušće_lat_m                 = 52
| ušće_lat_s                 = 48
| ušće_lat_NS                = N
| ušće_long_d                = 18 
| ušće_long_m                = 48 
| ušće_long_s                = 30
| ušće_long_EW               = E
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 
| dužina_km          = 30
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina izvora_m  = 
| nadmorska visina izvora_ft = 
| nadmorska visina ušća      = 
| nadmorska visina ušća_m    = 
| nadmorska visina ušća_ft   = 
| prosječni protok           = 
| prosječni protok_m3/s      = 
| prosječni protok_cuft/s    = 
| površina sliva             = 
| površina sliva_km2         = 
| površina sliva_sqmi        = 
| riječni_sistem     = [[Crno more|Crnomorski sliv]]
| lijeve_pritoke     = 
| desne_pritoke      = [[Zovičica]]
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Brka''' je [[rijeka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Izvire ispod [[planina|planine]] [[Majevica|Majevice]], a u [[Brčko]]m se ulijeva u [[Sava|Savu]]. U njoj živi nekoliko [[ribe|ribljih]] vrsta.&lt;ref name=&quot;sastav&quot;&gt;[http://www.bistrobih.ba/nova/?page_id=7781 Kvalitativni sastav ihtiopopulacija Brke]&lt;/ref&gt; Preko Brke prelazi nekoliko [[most]]ova, a duga je oko 30&amp;nbsp;km.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.bistrobih.ba/nova/?page_id=7781

{{Sava}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]</text>
      <sha1>qpu2h2vvwhikh3mtf3mfjf8lky94gjl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Pobjednici Hamburg/Madrid Mastersa</title>
    <ns>10</ns>
    <id>361168</id>
    <revision>
      <id>3839160</id>
      <parentid>3750674</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:06:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839160</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1427" sha1="jr54vuylejqtnsl7xegedczgg0byjsj" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Pobjednici Hamburg/Madrid Mastersa
| naslov      = Pobjednici [[German Open Tennis Championships|Hamburg]] / [[Madrid Masters]]a
| naslovstil  = background:#FF915F;
| podaciklasa = hlist

| podaci1= 
* 1990:&amp;nbsp;[[Juan Aguilera]]
* 1991:&amp;nbsp;[[Karel Nováček]]
* 1992:&amp;nbsp;[[Stefan Edberg]]
* 1993:&amp;nbsp;[[Michael Stich]]
* 1994–1995:&amp;nbsp;[[Andrij Medvedev]]
* 1996:&amp;nbsp;[[Roberto Carretero]]
* 1997:&amp;nbsp;[[Andrij Medvedev]]
* 1998:&amp;nbsp;[[Albert Costa]]
* 1999:&amp;nbsp;[[Marcelo Ríos]]
* 2000:&amp;nbsp;[[Gustavo Kuerten]]
* 2001:&amp;nbsp;[[Albert Portas]]
* 2002:&amp;nbsp;[[Roger Federer]]
* 2003:&amp;nbsp;[[Guillermo Coria]]
* 2004–2005:&amp;nbsp;[[Roger Federer]]
* 2006:&amp;nbsp;[[Tommy Robredo]]
* 2007:&amp;nbsp;[[Roger Federer]]
* 2008:&amp;nbsp;[[Rafael Nadal]]
* 2009:&amp;nbsp;[[Roger Federer]]
* 2010:&amp;nbsp;[[Rafael Nadal]]
* 2011:&amp;nbsp;[[Novak Đoković]]
* 2012:&amp;nbsp;[[Roger Federer]]
* 2013–2014:&amp;nbsp;[[Rafael Nadal]]
* 2015:&amp;nbsp;[[Andy Murray]]
* 2016:&amp;nbsp;[[Novak Đoković]]
* 2017:&amp;nbsp;[[Rafael Nadal]]
* 2018:&amp;nbsp;[[Aleksandar Zverev]]
* 2019:&amp;nbsp;[[Novak Đoković]]
* {{color|grey|2020:&amp;nbsp;[[Pandemija COVID-a 19|''Otkazan'']]}}
* 2021:&amp;nbsp;[[Aleksandar Zverev]]
* 2022–2023:&amp;nbsp;[[Carlos Alcaraz]]
* 2024:&amp;nbsp;[[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]]
* 2025:&amp;nbsp;[[Casper Ruud]]
* 2026:&amp;nbsp;[[Jannik Sinner]]
}}
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni teniskih turnira]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jr54vuylejqtnsl7xegedczgg0byjsj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pritoka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>362854</id>
    <revision>
      <id>3839003</id>
      <parentid>3826985</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:33:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Pritoke]]: &quot; &quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1901" sha1="jqndgh286lpwtmvml4rx6c6cu6zg533" xml:space="preserve">:''Za druga značenja pojma Pritoka, pogledajte [[Pritoka (višeznačnica)]]''
[[Datoteka:Pfinz_Germany.jpg|right|250px|thumb|Rijeka [[Pfinz]], desna pritoka [[Rajna|Rajne]], [[njemačka]] pokrajina [[Baden-Württemberg]]]]
'''Pritoka''' je svaki vodotok (rijeka ili potok) koja se ulijeva u glavni [[Rijeka|riječni]] tok. Ne ulijeva se direktno u [[more]] ili [[okean]].&lt;ref&gt;Merriam-Webster&lt;/ref&gt; Pritoke zajedno sa svojim glavnim vodotokom odvode sve površinske vode svoga [[sliv]]a, do mora ili okeana. 
Nasuprot pritoke je [[Rukavac (vodotok)|rukavac]], koji se odvaja i teče od glavnog vodotoka.&lt;ref&gt;&quot;opposite to a tributary&quot;. PhysicalGeograhphy.net, Michael Pidwirny &amp; Scott Jones, 2009.&lt;/ref&gt; Rukavci se najčešće nalaze u [[Riječna delta|deltama]] rijeka.

== Terminologija ==

''Desna pritoka'' i ''lijeva pritoka'' su izrazi koji ukazuju na orijentaciju pritoke u odnosu na tok glavne rijeke a definišu se iz perspektive gledanja nizvodno, od izvora glavnog vodotoka ka njegovom ušću.

== Redoslijed i način nabrajanja ==

Kod navođenja pritoka nekog vodotoka, pravilo je da se prvo navode pritoke koje su najbliže izvoru a na kraju one koje su nalaze najbliže ušću posmatranog vodotoka. Prema [[Stralerov broj|Stralerovom sistemu označavanja pritoka]], pritoke su poredane u hijerarhiji gdje postoje pritoke prvog, drugog, trećeg i višeg reda, s tim da su pritoke najnižeg hijerarhijskog ranga po veličini najmanje. Na primjer, pritoka drugog reda ima dvije ili više pritoka od pritoke prvog reda koje se ulijevaju u pritoku drugog reda.

Prema ovom sistemu označavanja, pritoka drugog reda bi rezultat dvije ili više pritoka prvog reda, koje bi kombinirale kako bi se formirala pritoka drugog reda. Analogno tome, formiraju se i pritoke trećeg i viših redova.

==Reference==
{{reference}}

[[Kategorija:Rijeke]]
[[Kategorija:Pritoke| ]]
[[Kategorija:Hidrografija]]</text>
      <sha1>jqndgh286lpwtmvml4rx6c6cu6zg533</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zagros</title>
    <ns>0</ns>
    <id>363455</id>
    <revision>
      <id>3839372</id>
      <parentid>3489567</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:56:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839372</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7148" sha1="j3x1sr4pnmex7uor6bnj8ml9qibpv8k" xml:space="preserve">{{coord|33|40|N|47|00|E|region:IR_type:mountain|display=title}}
[[Datoteka:Iran topo hr.svg|mini|desno|300px|Topografska karta [[Iran]]a: '''Zagros''' se nalazi na na zapadu zemlje]]

'''Zagros''' ([[Perzijski jezik|perz.]] رشته كوههاى زاگرس; [[Akadski jezik|akad.]] ܛܘܪ ܙܪܓܣ; [[Kurdski jezik|kurd.]] زنجیره‌چیاکانی زاگرۆس; [[Lurski jezik|lur.]] کو یه لی زاگروس; [[Arapski jezik|arap.]] زاجروس الجبال) je najveći [[Planina|planinski]] masiv u zapadnom [[Iran]]u,&lt;ref&gt;http://www.livius.org/za-zn/zagros/zagros.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131001065226/http://www.livius.org/za-zn/zagros/zagros.html |date=1. 10. 2013 }} Zagros (Livius. org, Jona Lendering)&lt;/ref&gt; te u istočnim dijelovima [[Irak]]a u [[Irački Kurdistan|Iračkom Kurdistanu]]. Proteže se 1500 [[km]] od sjeverozapadnog [[Iran]]a duž njegove zapadne granice sve do tjesnaca [[Hormuz]]. U [[Geologija|geološkom]] smislu, Zagros čini zapadnu i jugozapadnu granicu [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]]. Najviši vrhovi Zagrosa su [[Zard-Kuh]] (4548 [[Metar|m]]) i [[Dena]] (4359 m). Planinski masivi [[Hazaran]] u [[Kermanska pokrajina|Kermanskoj pokrajini]] i [[Džabal-Bariz]] u [[Sistan]]u smatraju se ograncima Zagrosa.

== Etimologija ==

Naziv „Zagros“ potječe od [[Iranski narodi|iranskog naroda]] Zagartijanaca ([[Sagartija]]naca) koji su naseljavali planinski masiv od jezera [[Van (jezero)|Van]] do obala [[Makran]]a. Druga objašnjenja kako termin potječe od [[Grčki jezik|grčke]] riječi „Zagreus“ (''Olujno'') ili [[Avestanski jezik|avestanske]] riječi „Za-g'r'“ (''Velika planina'') smatraju se pogrešnima. Prije opisa starih [[Stara Grčka|Grka]] Zagros je nazivan „Planinom sa željeznim vrhovima“ ([[Perzijski jezik|perz.]] اوپاریگی سهنه).

== Geologija ==
[[Datoteka:Zagros 1992.jpg|mini|desno|300px|Planinski masiv '''Zagros''' (satelitska snimka, septembar [[1992.]]&lt;ref&gt;[http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=6465 Slane kupole u gorju Zagros (NASA)]&lt;/ref&gt;)]]
Planinski masiv Zagros je [[orogen]], ulančano gorje nastalo endogenim procesima boranja uslijed djelovanja [[Evroazijska ploča|evroazijske]] i [[Arapska ploča|arapske]] [[litosferne ploče]]. Nedavna istraživanja u pomoću [[GPS]]-a u [[Iran]]u&lt;ref&gt;Journal of Geodesy: ''GPS network monitors the Arabia-Eurasia collision deformation in Iran'', broj 77., 2003., str. 411.-422.&lt;/ref&gt; pokazala su kako je sudar dviju litosfernih ploča i dalje aktivan što dovodi do deformacije, posebno u gorjima Zagrosa i [[Alborz]]a. Relativno gusta iranska GPS mreža&lt;ref&gt;Journal of the Geological Society: ''Active deformation within the Zagros Mountains deduced from GPS measurements'', autori: K. Hessami, F. Nilforoushan i C. J. Talbot, London, broj 163., 2006., str. 143.-148.&lt;/ref&gt; u planinama Zagrosa pokazala je velike rezultate deformacije; oko 10 mm godišnje u jugoistočnom dijelu, te oko 5 mm godišnje u sjeverozapadnom dijelu masiva. Prema navedenim istraživanjima da se zaključiti kako je sudar ploča neravnomjeran, odnosno kako postoje dvije različite zone sudara litosfernih ploča čija se granica nalazi u blizini grada [[Kazerun]]a. Pritisci na [[Zemljina kora|zemljinu koru]] uslijed sudara ploča izazivaju često prelamanje slojeva [[Sedimentne stijene|sedimentnih stijena]]. Naknadne [[Erozija|erozije]] odstranile su mekše stijene dok su ostavile tvrđe stijene poput [[Vapnenac|vapnenca]] i [[dolomit]]a (stijene slične krečnjaku koja sadrži [[kalcij]] i [[magnezij]]). Ova različita erozija stvorila je paralelne oblike obronaka Zagrosa. Okolina i [[Tektonika ploča|tektonska]] historiaj stijena su bile pogodne za prikupljanje [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] pa područje Zagrosa ima važnost za [[Nafta|naftnu]] industriju [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]].

=== Vrsta i starost stijena ===
[[Datoteka:Zagros Mountains SPOT 1180.jpg|mini|desno|300px|Satelitska snimka dijela masiva iz [[2002.]] godine]]
Planinski masiv Zagros podijeljen je na brojne planinske lance koji se pružaju usporedno na razmacima od 10 do 250 km, a nastali su u isto doba kao i [[Alpe]] u [[Evropa|Evropi]]. Glavna nalazišta [[Nafta|nafte]] u [[Iran]]u nalaze se po sredini zapadnog prigorja. Na južnim dijelovima masiva uz pokrajinu [[Fars]] nalaze se nešto niži vrhovi koji dosežu nadmorske visine do 4.000 m, a sadrže [[Vapnenac|vapnenačke stijene]] bogate morskim [[fosil]]ima.

Masiv [[Kuhrud]] proteže se oko 300 km na istoku paralelno uz Zagros, a između dva planinska lanca nalazi se gusto naseljeno područje relativno velike nadmorske visine gdje vlada [[umjerena klima]]. Rijeke u tom području ulijevaju se u [[Slano jezero|slana jezera]], a doline kroz koje protječu čine plodne [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] površine.

== Historijski značaj ==

Najstariji tragovi poljoprivrede koji datiraju iz [[9000. pr. n. e.]]&lt;ref&gt;Fernand Braudel: La Mediterranée, Flammarion, Pariz, 1985.&lt;/ref&gt; nađeni su nižim dijelovima Zagrosa oko gradova [[Suza (Iran)|Suze]] i [[Anšan]]a. Pod planinama Zagrosa postoje brojna [[Arheologija|arheološka]] nalazišta; u pećini [[Šanidar]] pronađeni su kosturi [[neandertalac]]a, dok se [[Neolitik|neolitičko]] naselje [[Jarmo]] uz [[Jerihon]] i [[Çatal Höyük]] smatra jednim od najstarih u historiji.

Podno Zagrosa pronađene su i neki od najstarijih tragova proizvodnje. Primjeri su naselja [[Hadži Firuz Tape]] i [[Godin-Tape]] u kojem su pronađena najstarija skladišta [[Vino|vina]] koja datiraju između [[5400. p. n. e.|5400.]] i [[3500. p. n. e.]]&lt;ref&gt;Rod. Phillips: „Kratka historija vina“ (''A Short History of Wine''), New York, Harper Collins, 2000.&lt;/ref&gt;

U ranom [[Stari vijek|starom vijeku]] Zagros je bio naseljen [[Kasiti]]ma, [[Gutejci]]ma, [[Asirija|Asircima]], [[Elam]]itima i [[Mitani|Mitancima]], koji su povremeno provaljivali u [[sumer]]ske i [[akad]]ske gradove u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. Planinsko gorje tvori [[Geografija Irana|geografsku]] granicu između [[Mezopotamija|mezopotamskih]] ravnica u današnjem [[Irak]]u i [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] u [[Iran]]u.

== Izvori ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.livius.org/za-zn/zagros/zagros.html Zagros (Livius.org)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131001065226/http://www.livius.org/za-zn/zagros/zagros.html |date=1. 10. 2013 }}
* [http://www.dionysia4u.com ''The genus Dionysia''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191204055011/http://www.dionysia4u.com/ |date=4. 12. 2019 }}
* [http://www.metmuseum.org/toah/ht/02/wai/ht02wai.htm Iran, vremenska skala historije umjetnosti (Metmuseum.org)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010305194154/http://www.metmuseum.org/toah/ht/02/wai/ht02wai.htm |date=5. 3. 2001 }}
* [https://web.archive.org/web/20070224180456/http://www.usfca.edu/westciv/Mesochro.html Mezopotamija 9000 - 500 p.n.e. (Usfca.edu/)]
* [http://www.peakbagger.com/range.aspx?rid=42 Glavni vrhovi gorja Zagros]

[[Kategorija:Planine u Iranu]]
[[Kategorija:Planine u Iraku]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>j3x1sr4pnmex7uor6bnj8ml9qibpv8k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Centralni masiv</title>
    <ns>0</ns>
    <id>364835</id>
    <revision>
      <id>3839360</id>
      <parentid>3660029</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:55:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1481" sha1="fx5irecaw1ss0vyo0xehn97ec4mk7gg" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime                   = Centralni masiv
| izvorno_ime           = Massif central
| slika                 = Puy de Sancy 2016-08-23 n16.jpg
| slika_opis            = 
| država                = {{ZID|Francuska}}
| planinski_sistem      = 
| nadmorska_visina      = 1.885
| karta_slika           = France Massif central.jpg
| karta_opis            = Položaj Centralnog masiva
| koordinate            = {{coord|45|31|42|N|2|48|51|E|display=inline,title}}
}}
'''Centralni masiv''' ([[francuski]]: ''Massif Central'') je planinski masiv u južnom dijelu centralne [[Francuska|Francuske]]. Površina masiva je 85.000&amp;nbsp;km².&lt;ref&gt;* http://www.intersportrent.com/locationdeski_massifcentral{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

[[Planina|Planine]] i [[visoravan|visoravni]], koje tvore ovo gorje, nastali su kao produkt [[vulkanizam|vulkanizma]]. Centralni masiv masiv zapravo je skup planinskih nizova, te najveće izvorište voda u Francuskoj. Teško je prohodan i slabo naseljen, s vrlo nepovoljnom i kišovitom klimom.

Dva francuska regiona se nalaze u Centralnom masivu [[Auvergne]] i [[Limousin]], kao i dio nekih drugih. Četiri francuska departmana se u cjelini nalaze u oblasti ovih planina: ''Averon'', ''Lozer'', ''Kantal'' i ''Gornja Loara''.

Termin Centralni masiv je skorijeg porekla i prvi put se pojavio [[1841.]] godine.

== Reference ==
{{reference}}

{{Planinski sistemi u Evropi}}

[[Kategorija:Planine u Francuskoj]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>fx5irecaw1ss0vyo0xehn97ec4mk7gg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>364873</id>
    <revision>
      <id>3839103</id>
      <parentid>3781272</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:11:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3133" sha1="3tbmvueubywpn4kyj6uyqcm3jwfpiqy" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Rona 
| slika              = Vue du Rhône depuis le Pont Wilson (Lyon), mai 2019.jpg
| veličina_slike     = 250px
| opis_slike         = Rona u [[Lyon]]u
| slika_karta        = Rhone bassin versant.png
| veličina_karte     = 
| karta_alt          = 
| karta_opis         = 
| izvorno_ime        = ''Rotten'' ([[Valzerski njemački|valzerski]]) &lt;br/&gt; ''Rôno'' ([[Frankoprovansalski jezik|frankoprovansalski]]) &lt;br/&gt; ''Ròse'' ([[Okcitanski jezik|okcitanski]]) &lt;br/&gt; ''Rhône'' ([[FRancuski jezik|francuski]])
| izvorno_ime_jezik  = 
| drugo_ime          = 
| izvor              = [[Ronski lednik]]
| ušće               = [[Sredozemno more]]
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = [[Francuska]]&lt;br/&gt;[[Švicarska]]
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 812 
| nadmorska visina izvora    = 2208
| nadmorska visina ušća      = 
| prosječni protok           = 1710 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| sliv                       =
| površina sliva             = 97.800
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = [[Isère (rijeka)|Isère]], [[Durance]]
| desne_pritoke      = [[Ain (rijeka)|Ain]], [[Sona (rijeka)|Sona]]
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Rona''' ({{jez-fr|Rhône}}) jest [[Zapadna Evropa|zapadnoevropska]] [[rijeka]] duga 812&amp;nbsp;km (prvih 290&amp;nbsp;km u [[Švicarska|Švicarskoj]], ostatak u [[Francuska|Francuskoj]]). Izvire iz [[Ronski lednik|Ronskog lednika]] blizu [[Planinski prijevoj|prijevoja]] [[Sankt Gotthard (prijevoj)|Sankt Gotthard]] u [[Švicarske Alpe|Švicarskim Alpama]], a ulijeva se u [[Sredozemno more]], 50&amp;nbsp;km zapadno od [[Marseille]]a. U svom toku uvire u [[Ženevsko jezero]] i izvire iz njega. Rona je najduža evropska rijeka koja se ulijeva u Sredozemno more i među tri rijeke tog sliva s najvećim prosječnim protokom, uz [[Nil]] i [[Po]].&lt;ref name=Margat&gt;{{cite book |url= https://books.google.com/books?id=n5CGAAAAIAAJ |title= Mediterranean Basin Water Atlas |publisher= [[UNESCO]] | author= Jean F. Margat |year=2004 |pages=4 |isbn=9782951718159}}&lt;/ref&gt;

Veći gradovi na njoj su [[Sion]], [[Ženeva]], [[Lyon]], [[Valence]], [[Avignon]] i [[Arles]]. Njene su najduže [[pritoka|pritoke]] [[Sona (rijeka)|Sona]], koja se u nju ulijeva u Lyonu, i [[Durance]], koja se ulijeva kod Avignona.

{{Riječni protok
|stanica=[[Beaucaire (Gard)|Beaucaire]] 
|datum= 8. 6. 2013 – period 1920–2011
|jedinica=m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
|izvor= [[Banque Hydro]] – [[Ministarstvo ekologije Francuske|Ministarstvo ekologije]]
|max protok = 2500
|glavna razmjera = 500
|sekundarna razmjera = 100
|jan1=1960
|feb1=2010
|mar1=2010
|apr1=1930
|maj1=1860
|jun1=1760
|jul1=1340
|aug1=1080
|sep1=1140
|okt1=1410
|nov1=1880
|dec1=1900
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Rhône River}}
* [https://webzine.voyage/france/valleedurhone/ Vodič kroz dolinu Rone] {{fr simbol}}

[[Kategorija:Rijeke u Francuskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Sredozemni sliv]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Francuskoj]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>3tbmvueubywpn4kyj6uyqcm3jwfpiqy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije</title>
    <ns>1</ns>
    <id>367514</id>
    <revision>
      <id>3839330</id>
      <parentid>3336494</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:24:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Razgovor:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ]] na [[Razgovor:Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3336494</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1643" sha1="pltp8piavyjebbowczkuk44rr268agb" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}
== Ime ==
Ovaj vid JNA se nije nikada zvao ''Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana SFRJ''! Imena se ne prevode, dok se pojedine riječi u članku mogu prevesti! Čak ni u medijima na hrvatskom jeziku, za vrijeme postojanja JNA, preuziman je ovaj naziv. Takođe i u BiH! U Sloveniji i Makedoniji je zbog različitosti jezika, prevođen! Pretjerivati ne treba, jer se gubi smisao članka! -- [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 20:36, 15 oktobar 2014 (CEST)
: [[Korisnik:KWiki|KWiki]], šta ti kažeš na ovo? -- [[Korisnik:Munjanes|Munjanes]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munjanes|razgovor]]) 21:33, 15 oktobar 2014 (CEST)
:: Toni je 100% u pravu. Jedno su riječi općenito, a drugo službeni nazivi. Ako si mlađe godište, opraštam(o) ti ovu neupoznatost (is this a word? :)). :-) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:22, 15 oktobar 2014 (CEST)
::: Eh, ako je tako, onda udure! Zahvaljujem, svašta se nauči. Pa bolje bi bilo &quot;neupućenost&quot; ili &quot;nepoznavanje&quot;. --[[Korisnik:Munjanes|Munjanes]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munjanes|razgovor]]) 22:27, 15 oktobar 2014 (CEST)</text>
      <sha1>pltp8piavyjebbowczkuk44rr268agb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Derby della Madonnina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>378701</id>
    <revision>
      <id>3839422</id>
      <parentid>3815091</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:50:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Trofeji */</comment>
      <origin>3839422</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="137623" sha1="f2hnqc8rw9a7g8rrdcpdomi9fkob7sz" xml:space="preserve">{{Naslov u kurzivu}}
{{Infokutija sportski rivali
| naslov                = ''Derby della Madonnina''
| ostala imena          = Milanski derbi
| slika                 = [[Datoteka:IntervsMilan.png|150px]]
| grad ili regija       = {{ZD|ITA}} [[Milano]]
| uključene ekipe       = {{small|[[FC Inter Milano|'''Inter Milano''']]}}&lt;br/&gt;{{small|'''[[AC Milan]]'''}}
| najviše pobjeda       = [[FC Inter Milano|Inter]] (91)
| nogometaš sa naviše nastupa = [[Paolo Maldini]] (53)
| najbolji strijelac    = [[Andrij Ševčenko]] (14)
| prvi susret           = [[AC Milan|Milan]] 3:2 [[FC Inter Milano|Inter]]&lt;br/&gt;{{small|(10. 1. 1909)}}
| posljednjautakmica    = [[AC Milan|Milan]] 1:0 [[FC Inter Milano|Inter]]&lt;br/&gt;{{small|([[Serie A 2025/2026.|Serie A]], 8. 3. 2026)}}
| sljedećisusret        = Jesen 2026.&lt;br/&gt;{{small|([[Serie 2026/2027.|Serie A]])}}
| najvećapobjeda        = [[FC Inter Milano|Inter]] 0:6 [[AC Milan]] &lt;br/&gt;{{small|(11. 5. 2001)}}&lt;ref name=&quot;record&quot;/&gt;
}}
'''''Derby della Madonnina''''' naziv je za [[nogomet]]ne utakmice između dva istaknuta [[Milano|milanska]] kluba: [[FC Inter Milano|Intera]] i [[AC Milan]]a. Uz [[Rim]], [[Genova|Genovu]] i [[Torino]], koji također imaju svoje gradske derbije, ''Derby della Madonnina'' smatra se jednim od najvećih derbija ne samo u [[Italija|Italiji]] nego i šire. Inter i Milan domaće utakmice igraju na istom stadionu, [[San Siro|San Siru]].

Derbi je nazvan po [[Madonnina (kip)|kipu]] [[Djevica Marija|Djevice Marije]] na vrhu [[Milanska katedrala|Milanske katedrale]], jedne od najvećih znamenitosti Milana.

Historijski gledano, podrška Interu dolazila je od gradske [[buržoazija|buržoazije]], za razliku od Milana, koji je podržavala većina [[proletarijat|narodnih klasa]]. Zapravo, navijači ''nerazzurra'' dali su ''rossonerima'' nadimak ''casciavìt'', što na milanskom dijalektu znači &quot;šrafciger&quot;, upravo kako bi ukazali na porijeklo iz radničke klase većine navijača Milana, koji su, pak, svoje suparnike oslovljavali izrazom ''baùscia'', koji na milanskom dijalektu znači &quot;hvalisavac&quot;, jer je Interovu navijačku bazu činila uglavnom viša klasa:&lt;ref&gt;{{cite book |url= http://www.tecalibri.info/P/PIGOZZI-E_milanesi.htm |title= Come difendersi dai Milanesi |author= Elena Pigozzi |publisher= Giunti |location= Firenca |year=2006|p=128|language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://archiviostorico.corriere.it/2011/marzo/04/Originalita_differenze_Milano_story_nerazzurra_co_9_110304085.shtml |title= Originalità e differenze. La Milano-story nerazzurra |archive-url= https://web.archive.org/web/20120506050017/http://archiviostorico.corriere.it/2011/marzo/04/Originalita_differenze_Milano_story_nerazzurra_co_9_110304085.shtml |newspaper= [[Corriere della Sera]] |author= Fabio Monti |date= 4. 3. 2011 |p=66 |url-status= dead |archive-date= 6. 5. 2012|language= it}}&lt;/ref&gt; navijač ''nerazzurra'' mogao je priuštiti &quot;luksuz&quot; odlaska na San Siro na [[motocikl]]u (''muturèta'', još jedan nadimak koji su navijači Milana dali Interovima); s druge strane, ''rossoneri'' su bili ''tramvajaši'' (''tramvèe'', tj. mogli su doći do stadiona samo javnim prijevozom).&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.inter-calcio.it/curiosita.htm |title= Inter e Campionato... Record, Numeri, Coincidenze... |website= inter-calcio.it |access-date= 29. 3. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160218013839/http://www.inter-calcio.it/curiosita.htm |archive-date= 18. 2. 2016 |url-status= dead |language= it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url= https://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2011/03/28/tram-caldarroste-scudetto-milano-il-profumo-del.html |title= Tram, caldarroste e scudetto |author= [[Michele Serra]] |newspaper= [[La Repubblica]] |date= 28. 3. 2011 |pp= 32-33 |language= it}}&lt;/ref&gt;

Taj je jaz nestao krajem 1960-ih, podudarajući se s uspješnom rekonfiguracijom društveno-ekonomske strukture Italije i [[Lombardija|Lombardije]].

Kad je riječ o uspjesima, to je jedna od najprestižnijih utakmica na evropskoj sceni i jedna od najpoznatijih u svijetu. Inter i Milan jedine su evropske ekipe iz istog grada koje su postale kontinentalni prvaci, osvojivši [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Ligu prvaka]], ali i svjetski prvaci, osvojivši i [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]] i kasnije [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] (rekord, ograničen na Interkontinentalni kup, dijele s [[madrid]]skim [[Atlético Madrid|Atléticom]] i [[Real Madrid CF|Realom]]).

Milanski derbi odigran je i u jednom finalu [[Italijanski kup|Italijanskog kupa]] ([[Italijanski kup 1976/1977.|1977]]) te u dva izdanja [[Italijanski superkup|Italijanskog superkupa]] ([[Italijanski superkup 2011.|2011]], [[Italijanski superkup 2022.|2022]]). To je i jedini italijanski derbi koji se igrao u evropskim takmičenjima; odigran je u tri izdanja Lige prvaka: u polufinalu [[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002/03]], četvrtfinalu [[UEFA Liga prvaka 2004/2005.|2004/05.]] i ponovo u polufinalu [[UEFA Liga prvaka 2022/2023.|2022/23.]]

== Historija ==
=== 1910-e i 1920-e ===
Prva službena utakmica ove dvije ekipe odigrana je u [[Prima Categoria 1909.|prvenstvu 1909]], 10. januara, kada je Milan pobijedio 3:2 na stadionu [[Milanov teren u Porta Monforteu|Porta Monforte]] golovima [[Attilio Trerè|Trerèa]], [[Pietro Lana|Lane]] i [[Max Laich|Laicha]], dok su za Inter pogodili [[Achille Gama|Gama]] i [[Bernard Schuler|Schuler]].&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img190809/immuff/0809_1.html |title= 10 gennaio 1909, Milan vs Internazionale 3-2 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; Prvi uspjesi Intera došli su u sezoni [[Prima Categoria 1909/1910.|1909/10]]: pobjeda 5:0 6. februara 1910. golovima [[Giovanni Capra|Capre]] ([[het-trik]]), [[Ernest Peterly|Peterlyja]] i [[Carlo Payer|Payera]]&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img190910/immuff/0910_12.html |title= 6 febbraio 1910, Milan vs Internazionale 0-5 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; te 5:1 tri sedmice kasnije golovima Peterlyja (2), [[Oscar Engler|Englera]] (2) i Capre.&lt;ref&gt;{{cite news |title= 27 febbraio 1910, Internazionale vs Milan 5-1 |url= http://www.magliarossonera.it/img190910/immuff/0910_15.html |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; U toj sezoni ''nerazzurri'' su prvi put osvojili savezno prvenstvo, pobijedivši u finalu doigravanja [[SG Pro Vercelli|Pro Vercelli]], dok je Milan završio na šestom mjestu. U sezoni [[Prima Categoria 1910/1911.|1910/11.]] Milan se revanširao pobijedivši i u prvoj (2:0&lt;ref&gt;{{cite news |title= 5 febbraio 1911, Internazionale vs Milan 0-2|url= http://www.magliarossonera.it/img191011/immuff/1011_9.html |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) i u drugoj utakmici (6:3&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img191011/immuff/1011_18.html |title= 30 aprile 1911, Milan vs Internazionale 6-3 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;), a u obje su strijelci bili [[Max Tobias|Tobias]] i [[Louis Van Hege|Van Hege]]. Od [[Prima Categoria 1911/1912.|1911.]] do [[Prima Categoria 1912/1913.|1913.]] Milan je ostvario četiri uzastopne pobjede, a Inter je uspio prekinuti niz samo u sezoni [[Prima Categoria 1913/1914.|1913/14]], pobijedivši 1:0 na Milanovom terenu golom [[Aldo Cevenini|Ceveninija]].&lt;ref&gt;{{cite news |title= 30 novembre 1913, Milan vs Internazionale 0-1 |url= http://www.magliarossonera.it/img191314/immuff/1314_7.html |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; Nakon ove pobjede uslijedila su još dva uspjeha Intera, uključujući visokih 5:2 22. februara.&lt;ref name=&quot;magliarossonera.it&quot;&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img191314/immuff/1314_17.html |title= 22 febbraio 1914, Internazionale vs Milan 5-2 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;

Ponovo su se susreli tek u sezoni [[Prima Categoria 1920/1921.|1920/21.]] (u međuvremenu je Inter osvojio svoju drugu titulu u sezoni [[Prima Categoria 1919/1920.|1919/20]]), odigravši bez pobjednika i u prvoj (0:0&lt;ref name=&quot;magliarossonera.it&quot;/&gt;) i u drugoj utakmici (1:1). Prošlo je još šest godina prije nego što su se ponovo mogli sastati i to je bio prvi derbi odigran na stadionu San Siro: Milan je trijumfirao s 2:1 golovima [[Giuseppe Santagostino|Santagostina]], a gol za Inter postigao je  [[Armando Castellazzi|Castellazzi]];&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img192627/immuff/2627_20.html |title= 3 aprile 1927, Internazionale vs Milan 1-2 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; u uzvratnoj utakmici remizirali su 1:1.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img192627/immuff/2627_25.html |title= 5 giugno 1927, Milan vs Internazionale 1-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; [[Divisione Nazionale 1927/1928.|Sljedeće godine]] zabilježene su dvije pobjede u gostima: Interova 2:1 na San Siru&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img192728/immuff/2728_27.html |title= 29 aprile 1928, Milan vs Internazionale 1-2 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; i Milanova 3:2 na stadionu [[Stadion &quot;Virgilio Fossati&quot;|&quot;Virgilio Fossati&quot;]].&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img192728/immuff/2728_34.html |title= 8 luglio 1928, Internazionale vs Milan 2-3 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; U sezoni [[Serie A 1929/1930.|1929/30]], koja je i prva sezona Serije A, Inter je (sada pod imenom Ambrosiana) ne samo pobijedio u oba derbija (2:1&lt;ref&gt;{{cite news |title= 10 novembre 1929, Milan vs Ambrosiana 1-2 |url= http://www.magliarossonera.it/img192930/immuff/2930_6.html |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; i 2:0&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img192930/immuff/2930_23.html |title= 13 aprile 1930, Ambrosiana vs Milan 2-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) nego i osvojio prvenstvo, nadmašivši Milan za 18 bodova.

=== 1930-e i 1940-e ===
Od prve utakmice u sezoni [[Serie A 1930/1931.|1930/31.]] (1:1&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img193031/immuff/3031_5.html |title= 26 ottobre 1930, Ambrosiana vs Milan 1-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) do one u sezoni [[Serie A 1937/1938.|1937/38]] (2:1&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img193738/immuff/3738_6.html |title= 17 ottobre 1937, Ambrosiana Inter vs Milan 2-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) Ambrosiana-Inter ostao je neporažen protiv Milana još 15 utakmica, sakupivši sedam remija i osam pobjeda tokom tog niza, uključujući onu rezultatom 5:4 6. novembra 1932. (između ostalih, dva gola postigao je [[Atilio Demaría|Demaría]], a jedan [[Giuseppe Meazza|Meazza]]&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img193233/immuff/3233_7.html |title= 6 novembre 1932, Ambrosiana Inter vs Milan 5-4 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;). Upravo 1937/38. ''nerazzurri'' su osvojili titulu zaključivši prvenstvo s tri boda više od ''rossonera'', kojima pobjeda u uzvratnom derbiju od 1:0 nije bila dovoljna.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img193738/immuff/3738_21.html |title= 20 febbraio 1938, Milan vs Ambrosiana Inter 1-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; Po jedna pobjeda za svaku stranu viđena je u sezonama [[Serie A 1938/1939.|1938/39.]] i [[Serie A 1939/1940.|1939/40]], kada je Ambrosiana-Inter ponovo osvojio titulu, sa 16 bodova više od Milana.

Od [[Serie A 1940/1941.|1940.]] do [[Serie A 1942/1943.|1943.]] bilans je bio u korist Intera, koji je ostvario tri pobjede naspram dva remija i jedne pobjede Milana. Godine 1944. pogoršanje stanja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] spriječilo je normalan tok Serije A, što je potaklo čelnike [[Nogometni savez Italije|Nogometnog saveza Italije]] aktivne u vlastima [[Italijanska Socijalna Republika|Italijanske Socijalne Republike]] da organiziraju [[Divisione Nazionale 1944.|turnir]] na regionalnoj osnovi. Dvije milanske ekipe susrele su se 23. januara i 19. marta (3:1 za Ambrosiana-Inter&lt;ref&gt;{{cite news |language= it |url= http://www.magliarossonera.it/img194344/immuff/4344_2.html |title= 23 gennaio 1944, Ambrosiana Inter vs Milano 3-1 |website= magliarossonera.it }}&lt;/ref&gt; i 2:0 za Milan&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img194344/immuff/4344_9.html |title= 19 marzo 1944, Milano vs Ambrosiana Inter 2-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;).

U sezoni [[Divisione Nazionale 1945/1946.|1945/46.]] Inter i Milan susreli su se četiri puta (dvaput u Sjevernoj grupi i dvaput u završnoj, Nacionalnoj grupi), ostvarivši po dvije pobjede. Od [[Serie A 1946/1947.|1946/47.]] do [[Serie A 1949/1950.|1949/50]], kada se liga vratila u standardni format, Milan je skupio pet pobjeda, uz remi i dvije pobjede Intera. U tom razdoblju derbi je završio remijem s najviše golova (4:4 6. februara 1949.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img194849/immuff/4849_24.html |title= 6 febbraio 1949, Internazionale vs Milan 4-4 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; u [[Serie A 1948/1949.|24. kolu]]) i onim s najvećim brojem golova ikad (6:5 od 6. novembra 1949. u korist Intera&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img194950/immuff/4950_10.html |title= 6 novembre 1949, Internazionale vs Milan 6-5 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; u 10. kolu).

=== 1950-e i 1960-e ===
U sezoni [[Serie A 1950/1951.|1950/51.]] u borbi za titulu pobijedio je Milan, zahvaljujući, između ostalih, pobjedi od 1:0 u uzvratnom derbiju golom [[Gunnar Nordahl|Nordahla]]&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img195051/immuff/5051_29.html |title= 25 marzo 1951, Internazionale vs Milan 0-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; (u prvoj utakmici Inter je pobijedio 3:2 golovima [[István Nyers|Nyersa]] i [[Lennart Skoglund|Skoglunda]]&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img195051/immuff/5051_10.html |title= 12 novembre 1950, Milan vs Internazionale 2-3 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;). Milan je na kraju sezone bio bolji za samo bod, osvojivši četvrtu titulu u svojoj historiji (nakon onih iz [[Nogometno prvenstvo Italije 1901.|1901]], [[Prima Categoria 1906.|1906.]] i [[Prima Categoria 1907.|1907]]). Sljedeće tri godine Inter i Milan borili su se za titulu zajedno s Juventusom, pri čemu je potonji osvojio prvenstvo [[Serie A 1951/1952.|1951/52.]] (milanski derbiji završili su 2:2 u prvoj utakmici&lt;ref&gt;{{cite news |language= it |url= http://www.magliarossonera.it/img195152/immuff/5152_9.html |title= 4 novembre 1951, Internazionale vs Milan 2-2 |website= magliarossonera.it}}&lt;/ref&gt; i 2:1 za Milan u drugoj&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img195152/immuff/5152_28.html |title= 6 aprile 1952, Milan vs Internazionale 2-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;).
[[Datoteka:1950–51 Serie A - Inter Milan v AC Milan - Nordahl scores.jpg|mini|''Milanista'' [[Gunnar Nordahl|Nordahl]], jedini koji je pet puta bio [[Spisak najboljih strijelaca Serije A|najbolji strijelac Serije A]], postiže gol koji je odlučio derbi 25. marta 1951.]]

U sezoni [[Serie A 1952/1953.|1952/53.]] Inter se vratio osvajanju titula slavivši sa četiri boda ispred Milana (koji je bio treći) i izašavši neporažen iz oba derbija (pobjeda 1:0 golom [[Benito Lorenzi|Lorenzija]]&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img195253/immuff/5253_7.html |title= 2 novembre 1952, Milan vs Internazionale 0-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; i 0:0&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img195253/immuff/5253_24.html |title= 8 marzo 1953, Internazionale vs Milan 0-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;); titula je potvrđena sljedeće godine, ovog puta sa sedam bodova prednosti nad Milanom (ponovo treći) i bilansom od jedne pobjede (3:0 uz het-trik Nyersa&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img195354/immuff/5354_8.html |title= 1° novembre 1953, Internazionale vs Milan 3-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) i jednog poraza (2:0 golovima Nordahla i [[Jørgen Sørensen|Sørensena]]&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img195354/immuff/5354_25.html |title= 21 marzo 1954, Milan vs Internazionale 2-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) u derbiju. Milan se revanširao u sezoni [[Serie A 1954/1955.|1954/55]], kada je osvojio svoj peti ''[[scudetto]]'' s 12 bodova više od Intera, ali ga ipak nije uspio savladati u dva direktna okršaja (oba su završila 1:1).

Od 1955. do 1957. Milan je završavao ispred Intera na tabeli (osvojivši prvenstvo [[Serie A 1956/1957.|1956/57]]), ali je bio slabiji u derbijima s dva poraza i dva remija. Sezona [[Serie A 1957/1958.|1957/58.]] bila je razočaravajuća za obje ekipe (deveto mjesto u prvenstvu), ali je ponudila njihove prve susrete u [[Italijanski kup 1958.|nacionalnom kupu]], gdje je Milan prošao nakon pobjede (3:2&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img195758/immuff/5758_ci2.html |title= 15 giugno 1958, Milan vs Internazionale 3-2 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) i remija (1:1&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img195758/immuff/5758_ci5.html |title= 6 luglio 1958, Internazionale vs Milan 1-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) u kvalifikacijskom krugu za četvrtfinale. U prvenstvu [[Serie A 1958/1959.|1958/59.]] ''rossoneri'' su se vratili na vrh osvojivši titulu uprkos remiju (1:1&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img195859/immuff/5859_7.html |title= 2 novembre 1958, Milan vs Internazionale 1-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) i porazu (0:1&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img195859/immuff/5859_24.html |title= 22 marzo 1959, Internazionale vs Milan 1-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) protiv Intera (koji je završio treći). [[Serie A 1959/1960.|Sljedeće godine]] pobjeda Milana 5:3&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img195960/immuff/5960_24.html |title= 27 marzo 1960, Milan vs Internazionale 5-3 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; u uzvratnom derbiju (prvi je završen bez golova&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img195960/immuff/5960_7.html |title= 8 novembre 1959, Internazionale vs Milan 0-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) izazvala je mnogo reakcija, pogotovo činjenica da je rekordna četiri gola postigao [[José Altafini|Altafini]].

U sezoni [[Serie A 1960/1961.|1960/61.]] obnovljen je dvoboj milanskih klubova s Juventusom, koji je osvojio ''scudetto'', dok je Milan završio drugi s bodom više od Intera; u oba derbija pobijedili su &quot;gosti&quot; (1:0 za Inter&lt;ref&gt;{{cite news |language= it |url= http://www.magliarossonera.it/img196061/immuff/6061_8.html |title= 20 novembre 1960, Milan vs Internazionale 0-1 |website= magliarossonera.it}}&lt;/ref&gt; i 2:1 za Milan&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img196061/immuff/6061_25.html |title= 26 marzo 1961, Internazionale vs Milan 1-2 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;). [[Serie A 1961/1962.|Sljedeće godine]] Milan je ponovo osvojio prvenstvo ispred Intera, koji je osvojio pet bodova manje uprkos pobjedi 2:0 u uzvratnom derbiju&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img196162/immuff/6162_24.html |title= 4 febbraio 1962, Milan vs Internazionale 0-2 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; (prvi je završio 3:1 za Milan&lt;ref&gt;{{cite news |language= it |url= http://www.magliarossonera.it/img196162/immuff/6162_7.html |title= 1° ottobre 1961, Internazionale vs Milan 1-3 |website= magliarossonera.it}}&lt;/ref&gt;).

Od sezone [[Serie A 1962/1963.|1962/63.]] do sezone [[Serie A 1965/1966.|1965/66.]] Inter je doživio jedno od najslavnijih razdoblja u klupskoj historiji, osvojivši tri od četiri prvenstva, ispustivši titulu samo [[Serie A 1963/1964.|1963/64.]] zbog poraza u razigravanju s [[Bologna FC 1909|Bolognom]], što je jedini takav slučaj u historiji Serije A; u istom razdoblju, međutim, Milan je u gradskim derbijima skupio dvije pobjede uz isto toliko poraza i četiri remija, uključujući i onaj u 24. kolu, 24. februara 1963, koji je završen 1:1&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img196263/immuff/6263_23.html |title= 24 febbraio 1963, Internazionale vs Milan 1-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;, a koji je najviše zapamćen po tome što je [[Sandro Mazzola|Mazzola]] postigao gol u 13. sekundi (i danas najbrži gol u historiji derbija). U sezoni [[Serie A 1966/1967.|1966/67]], uprkos tome što se epopeja ''[[Grande Intera]]'' [[Angelo Moratti|Angela Morattija]] bližila kraju, ''nerazzurri'' su odnijeli dvije pobjede u isto toliko gradskih derbija (1:0&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img196667/immuff/6667_9.html |title= 20 novembre 1966, Milan vs Internazionale 0-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; i 4:0&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img196667/immuff/6667_26.html |title= 2 aprile 1967, Internazionale vs Milan 4-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) i završili 11 bodova ispred Milana. ''Rossoneri'' su se [[Serie A 1967/1968.|sljedeće sezone]] iskupili osvojivši titulu i ostavši neporaženi u četiri sezonska gradska derbija (dva u ligi i dva u [[Italijanski kup 1967/1968.|kupu]]) zahvaljujući tri remija i jednoj pobjedi. Od [[Serie A 1968/1969.|1968.]] do [[Serie A 1969/1970.|1970.]] bilans u derbiju bio je izjednačen: po pobjeda za oba kluba i dva remija.

=== 1970-e i 1980-e ===
[[Datoteka:Milan — Inter 0-1 1969-1970 serie A.jpg|mini|[[Sandro Mazzola|Mazzola]] (Inter; lijevo) i [[Giovanni Trapattoni|Trapattoni]] (Milan; desno) u borbi za loptu u utakmici odigranoj 8. marta 1970. po neobičnom [[zrnasti snijeg|zrnastom snijegu]]; u pozadini duel prati [[Giovanni Lodetti|Lodetti]] (Milan)]]
U prvenstvu [[Serie A 1970/1971.|1970/71.]] Inter i Milan vratili su se u borbu za titulu bod za bod i ''nerazzurri'' su pobijedili, slavivši u uzvratnom derbiju 2:0 golovima [[Mario Corso|Corsa]] i Mazzole,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.magliarossonera.it/img197071/immuff/7071_20.html |title= 7 marzo 1971, Internazionale vs Milan 2-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; iskupivši se za poraz 3:0 u prvom derbiju, kada su strijelci bili [[Giorgio Biasiolo|Biasiolo]], [[Silvano Villa|Villa]] i [[Gianni Rivera|Rivera]].&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img197071/immuff/7071_5.html |title= 8 novembre 1970, Milan vs Internazionale 3-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; Od 1971. do 1973. Milan je ostvario pet pobjeda i jedan remi u šest derbija (četiri u prvenstvu i dva u [[Italijanski kup 1971/1972.|Kupu 1971/72]]). U sezoni [[Serie A 1973/1974.|1973/74.]] Inter je pobijedio u četiri sezonska derbija (uključujući dva u Kupu), prekinuvši pobjednički niz remijem 0:0 u prvoj utakmici prvenstva [[Serie A 1974/1975.|1974/75]],&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img197475/immuff/7475_6.html |title= 10 novembre 1974, Internazionale vs Milan 0-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; nakon čega su uslijedile dvije pobjede Milana i još jedan remi (posljednja dva rezultata vezana su za [[Italijanski kup 1974/1975.|Kup]]).

Nakon dvije pobjede Milana u sezoni [[Serie A 1975/1976.|1975/76]] (2:1&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img197576/immuff/7576_8.html |title= 7 dicembre 1975, Milan vs Internazionale 2-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; i 1:0&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img197576/immuff/7576_23.html |title= 28 marzo 1976, Internazionale vs Milan 0-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;), u [[Serie A 1976/1977.|sljedećoj]] su se dvije ekipe prvi put sastale u finalu [[Italijanski kup 1976/1977.|Kupa]] (dva prvenstvena derbija završila su remijem): Milan je pobijedio s 2:0 golovima [[Aldo Maldera|Maldere]] i [[Giorgio Braglia|Braglie]].&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img197677/immuff/7677_ci11.html |title= 3 luglio 1977, Milan vs Internazionale 2-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; Uslijedile su još dvije pobjede Milana i dva remija u četiri derbija u sezonama [[Serie A 1977/1978.|1977/78.]] i [[Serie A 1978/1979.|1978/79]], a u potonjoj je Milan osvojio prvenstvo.

U prvenstvu [[Serie A 1979/1980.|1979/80.]] Inter se vratio među osvajače titule zahvaljujući, između ostalih, dvjema pobjedama (2:0 golovima [[Evaristo Beccalossi|Beccalossija]]&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img197980/immuff/7980_7.html |title=28 ottobre 1979, Internazionale vs Milan 2-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; i 1:0 golom [[Gabriele Oriali|Orialija]]&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img197980/immuff/7980_22.html |title= 2 marzo 1980, Milan vs Internazionale 0-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) protiv Milana, koji je završio na trećem mjestu s pet bodova manje; međutim, na kraju sezone, zbog [[Totonero|skandala s namještanjem utakmica]], Milan je kažnjen izbacivanjem u [[Serie B|Seriju B]]. U sljedećoj sezoni dvije ekipe sastale su se samo u [[Italijanski kup 1980/1981.|Kupu]], a Inter je pobijedio 1:0 golom [[Alessandro Altobelli|Altobellija]].&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img198081/immuff/8081_ci4.html |title= 7 settembre 1980, Milan vs Internazionale 0-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;

Nakon godinu dana izbivanja Milana iz prve lige, derbi se vratio u sezoni [[Serie A 1981/1982.|1981/82]], uz još dvije pobjede Intera (1:0&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img198182/immuff/8182_6.html |title= 25 ottobre 1981, Milan vs Internazionale 0-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; i 2:1&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img198182/immuff/8182_21.html |title= 7 marzo 1982, Internazionale vs Milan 2-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) i remi u [[Italijanski kup 1981/1982.|Kupu]] (2:2&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img198182/immuff/8182_ci4.html |title= 6 settembre 1981, Internazionale vs Milan 2-2 |website= magliarossonera.it}}&lt;/ref&gt;); Inter je to prvenstvo završio na petom mjestu, dok Milan nije uspio izbjeći 14. mjesto, pa je drugi put u svojoj historiji ispao u Seriju B. Stoga su sljedeći derbiji odigrani u sezoni [[Serie A 1983/1984.|1983/84]]; u prvom je pobijedio Inter (2:0&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img198384/immuff/8384_8.html |title= 6 novembre 1983, Internazionale vs Milan 2-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;), a u drugom nije bilo golova.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img198384/immuff/8384_23.html |title= 18 marzo 1984, Milan vs Internazionale 0-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;

Općenito, između kraja 1970-ih i prve polovine 1980-ih Inter je završio neporažen u devet uzastopnih gradskih derbija u prvenstvu i Kupu: od uzvratnog derbija u sezoni 1978/79. do uzvratnog u sezoni 1983/84. ''nerazzurri'' su ostvarili šest pobjeda i tri remija.

U sezoni [[Serie A 1984/1985.|1984/85.]] Inter i Milan sastali su se četiri puta: i u ligi i u [[Italijanski kup 1984/1985.|Kupu]], u ovom slučaju da se odredi finalist tog izdanja: ukupni bilans bio je u korist Milana, koji je skupio dvije pobjede i dva remija, prošavši i u finale Kupa. U prvenstvu [[Serie A 1985/1986.|1985/86.]] zabilježeni su remi 2:2&lt;ref&gt;{{cite news |language= it |url= http://www.magliarossonera.it/img198586/immuff/8586_12.html |title= 1° dicembre 1985, Milan vs Internazionale 2-2 |website= magliarossonera.it}}&lt;/ref&gt; i pobjeda Intera 1:0 golom [[Giuseppe Minaudo|Minauda]] (prvi gradski derbi sa [[Silvio Berlusconi|Silviom Berlusconijem]] na funkciji predsjednika Milana). Nakon remija (0:0&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img198687/immuff/8687_5.html |title= 12 ottobre 1986, Milan vs Internazionale 0-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) i pobjede (2:1&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img198687/immuff/8687_20.html |title= 1° marzo 1987, Internazionale vs Milan 1-2 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) u sezoni [[Serie A 1986/1987.|1986/87]], Milan je u [[Serie A 1987/1988.|sljedećoj]] dobio oba derbija: 1:0 ([[autogol]] [[Riccardo Ferri|Ferrija]]&lt;ref&gt;{{cite news |language= it |url= http://www.magliarossonera.it/img198788/immuff/8788_12.html |title= 20 dicembre 1987, Internazionale vs Milan 0-1 |website= magliarossonera.it}}&lt;/ref&gt;) i 2:0 (golovi [[Ruud Gullit|Gullita]] i [[Pietro Paolo Virdis|Virdisa]]&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img198788/immuff/8788_27.html |title= 24 aprile 1988, Milan vs Internazionale 2-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;), osvojivši ''scudetto'' nakon devet godina. Od 1988. do 1990. viđene su dvije pobjede Intera, uključujući važnih 1:0 u prvom derbiju u pobjedničkoj sezoni [[Serie A 1988/1989.|1988/89.]] golom [[Aldo Serena|Serene]],&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img198889/immuff/8889_9.html |title= 11 dicembre 1988, Milan vs Internazionale 0-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; pobjeda Milana (3:0 u sezoni [[Serie A 1989/1990.|1989/90.]] golovima [[Marco van Basten|Van Bastena]], [[Diego Fuser|Fusera]] i [[Daniele Massaro|Massara]]&lt;ref&gt;{{cite news |language= it |url= http://www.magliarossonera.it/img198990/immuff/8990_12.html |title= 19 novembre 1989, Internazionale vs Milan 0-3 |website= magliarossonera.it }}&lt;/ref&gt;) i remi.

=== 1990-e i 2000-ite ===
Od sezone [[Serie A 1990/1991.|1990/91.]] do sezone [[Serie A 1993/1994.|1993/94.]] Milan je u prvenstvu pobijedio tri puta u četiri derbija, nastavljajući razdoblje uspjeha na nacionalnom i međunarodnom nivou koje je počelo 1988. U istom razdoblju u ligi i [[Italijanski kup 1992/1993.|Kupu]] ''rossoneri'' su u utakmicama protiv Intera ostvarili pet pobjeda, četiri remija i jedan poraz.

U sezoni [[Serie A 1994/1995.|1994/95]], uključujući utakmice u [[Italijanski kup 1994/1995.|Kupu]], Inter je uspio pobijediti u tri od četiri derbija, dobivši uzvratni derbi s 3:1&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img199495/immuff/9495_27.html |title= 15 aprile 1995, Internazionale vs Milan 3-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; (koji je postao poznat kao prvi nakon što je na čelo kluba došao [[Massimo Moratti]]).

Od 1995. do 1998. viđene su četiri pobjede Intera (uključujući 3:0 u uzvratnom derbiju u sezoni [[Serie A 1997/1998.|1997/98.]] s dva gola [[Diego Simeone|Simeonea]] i golom [[Ronaldo|Ronalda]]&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img199798/immuff/9798_26.html |title= 22 marzo 1998, Milan vs Internazionale 0-3 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;), tri remija i pobjeda Milana (i to visokih 5:0 u [[Italijanski kup 1997/1998.|Kupu 1998]]&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img199798/immuff/9798_ci5.html |title= 8 gennaio 1998, Milan vs Internazionale 5-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;). U sezoni [[Serie A 1998/1999.|1998/99]], koja je završila još jednim ''scudettom'' za Milan, oba prvenstvena derbija završila su 2:2, dok je u [[Serie A 1999/2000.|sljedećoj]] viđena po jedna pobjeda za svaku stranu, a u četvrtfinalu [[Italijanski kup 1999/2000.|Kupa]] kao pobjednik je izašao Inter (3:2&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img199900/immuff/9900_ci3.html |title= 12 gennaio 2000, Milan vs Internazionale 2-3 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; i 1:1&lt;ref&gt;{{cite news |language= it |url= http://www.magliarossonera.it/img199900/immuff/9900_ci4.html |title= 27 gennaio 2000, Internazionale vs Milan 1-1 |website= magliarossonera.it}}&lt;/ref&gt;).

U prvenstvu [[Serie A 2000/2001.|2000/01.]] prvi derbi završen je 2:2,&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img200001/immuff/200001_13.html |title= 7 gennaio 2001, Milan vs Internazionale 2-2 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; a u drugom je Milan deklasirao Inter sa 6:0 golovima [[Gianni Comandini|Comandinija]], [[Andrij Ševčenko|Ševčenka]] (obojica po dva), [[Federico Giunti|Giuntija]] i [[Serginho|Serginha]]&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img200001/immuff/200001_30.html |title= 11 maggio 2001, Internazionale vs Milan 0-6 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; (i danas najveća razlika u historiji derbija). Sljedeće godine zabilježena je po pobjeda za obje strane, 4:2 za Milan&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img200102/immuff/200102_8.html |title= 21 ottobre 2001, Internazionale vs Milan 2-4 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; i 1:0 za Inter golom [[Christian Vieri|Vierija]].&lt;ref&gt;{{cite news |language= it |url= http://www.magliarossonera.it/img200102/immuff/200102_25.html |title= 3 marzo 2002, Milan vs Internazionale 0-1 |website= magliarossonera.it}}&lt;/ref&gt; U sezoni [[Serie A 2002/2003.|2002/03.]] dvije ekipe sastale su se i u prvenstvu (dvostruka pobjeda Milana od 1:0), ali, prvi put u historiji derbija, i u [[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|Ligi prvaka]] kako bi odredili finalista za tu godinu; ''rossoneri'' su prošli zahvaljujući [[Pravilo gola u gostima|pravilu gola u gostima]], remiziravši 0:0 u prvoj utakmici&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img200203/immuff/200203_cc17.html |title= 7 maggio 2003, Milan vs Internazionale 0-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; i 1:1 u drugoj (golovi Ševčenka i [[Obafemi Martins|Martinsa]]&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img200203/immuff/200203_cc18.html |title= 13 maggio 2003, Internazionale vs Milan 1-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;).

[[Serie A 2003/2004.|Sljedeće godine]] Milan je osvojio prvenstvo, pobijedivši pritom u oba derbija s 3:1&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img200304/immuff/200304_5.html |title= 5 ottobre 2003, Internazionale vs Milan 1-3 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; i 3:2 (i to nakon preokreta&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img200304/immuff/200304_22.html |title= 21 febbraio 2004, Milan vs Internazionale 3-2 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;). U sezoni [[Serie A 2004/2005.|2004/05]], nakon remija (0:0&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img200405/immuff/200405_7.html |title= 24 ottobre 2004, Milan vs Internazionale 0-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) i pobjede Milana (1:0 golom [[Kaká|Kake]]&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img200405/immuff/200405_26.html |title= 27 febbraio 2005, Internazionale vs Milan 0-1 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;) u prvenstvu, dogodio se novi dvomeč milanskih klubova na evropskoj sceni, opet u [[UEFA Liga prvaka 2004/2005.|Ligi prvaka]], ali sada u četvrtfinalu; Milan je još jednom prevladao, pobijedivši s 2:0 u prvoj utakmici golovima [[Jaap Stam|Stama]] i Ševčenka&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img200405/immuff/200405_cc9.html |title= 6 aprile 2005, Milan vs Internazionale 2-0 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; i 3:0 u revanšu odlukom [[UEFA]]-e nakon prekida utakmice u 73. minuti pri rezultatu 1:0 za Milan zbog incidenta koji su izazvali navijači Intera.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img200405/immuff/200405_cc10.html |title= 12 aprile 2005, Internazionale vs Milan (sospesa) |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt;

Od sezone [[Serie A 2005/2006.|2005/06.]] do sezone [[Serie A 2009/2010.|2009/10.]] Inter je osvojio pet prvenstava zaredom, postavivši vlastiti rekord i izjednačivši tadašnji italijanski. U ovom razdoblju bilans u derbijima bio je na strani ''nerazzurra'', koji su ostvarili sedam pobjeda, uz tri poraza; među tim pobjedama izdvajaju se 4:3 u prvom derbiju u sezoni [[Serie A 2006/2007.|2006/07]],&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img200607/immuff/200607_9.html |title= 28 ottobre 2006, Milan vs Internazionale 3-4 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; visokih 4:0 u prvom derbiju u sezoni 2009/10. golovima [[Thiago Motta|Motte]], [[Diego Milito|Milita]], [[Maicon Sisenando|Maicona]] i [[Dejan Stanković|Stankovića]]&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.magliarossonera.it/img200910/immuff/200910_2.html |title= 29 agosto 2009, Milan vs Internazionale 0-4 |website= magliarossonera.it |language= it}}&lt;/ref&gt; i 2:0 u drugom derbiju u toj sezoni, koji je Inter završio s devet igrača zbog isključenja [[Wesley Sneijder|Sneijdera]] u prvom poluvremenu i [[Lúcio|Lúcija]] pri kraju utakmice.&lt;ref&gt;{{cite news |language= it |url= http://www.magliarossonera.it/img200910/immuff/200910_21.html |title= 24 gennaio 2010, Internazionale vs Milan 2-0 |website= magliarossonera.it}}&lt;/ref&gt;

=== 2010-e ===
Sezonu [[Serie A 2010/2011.|2010/11.]] obilježila je primopredaja: predvođen [[Massimiliano Allegri|Allegrijem]], Milan je donio puni plijen iz oba derbija,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.gazzetta.it/Calcio/SerieA/Inter/14-11-2010/derby-teso-risolve-ibra-711816957311.shtml |title= Derby teso, risolve Ibra Il Milan si riprende la vetta |author= Valerio Clari |work= La Gazzetta dello Sport |date= 14. 11. 2010 |language= it}}&lt;/ref&gt; osvojivši ''scudetto'' (nakon sedam godina) ispred gradskog rivala, na čijoj je klupi bio nekadašnji Milanov igrač [[Leonardo Araújo|Leonardo]].&lt;ref&gt;{{cite news |language= it |date= 3. 4. 2011 |url= http://archiviostorico.gazzetta.it/2011/aprile/03/grande_rabbia_Eto_Ora_non_ga_10_110403017.shtml |title= La grande rabbia di Eto'o Ora non è più l'infallibile |author= Matteo Dalla Vite |work= [[La Gazzetta dello Sport]]}}&lt;/ref&gt; U [[Serie A 2011/2012.|narednom prvenstvu]] Inter se revanširao u oba prvenstvena dvoboja, uskrativši Milanu i mogućnost odbrane titule: poraz ''rossonera'' 4:2 u derbiju 6. maja značio je da titula odlazi u vitrine Juventusa.&lt;ref&gt;{{cite news |title= Paziente e opportunista Così Milito batte Ibra |author= Andrea Schianchi |work= La Gazzetta dello Sport |url= http://archiviostorico.gazzetta.it/2012/maggio/07/Paziente_opportunista_Cosi_Milito_batte_ga_10_120507030.shtml |date= 7. 5. 2012 |language= it}}&lt;/ref&gt; Međutim, početak sezone bio je u znaku Milana, koji je kući donio pehar [[Italijanski superkup 2011.|Italijanskog superkupa]], osvojivši ga upravo protiv Intera na [[Nacionalni stadion (Peking)|Nacionalnom stadionu]] u [[Peking]]u.&lt;ref&gt;{{cite news |language= it |date= 6. 8. 2011 |url= http://archiviostorico.gazzetta.it/2011/agosto/06/arte_del_derby_Milan_contro_ga_10_1108069566.shtml |title= L'arte del derby Milan contro Inter Una Supercoppa sotto la muraglia |author= Luca Garlando |work= La Gazzetta dello Sport}}&lt;/ref&gt; [[Serie A 2012/2013.|Sljedeće godine]], pak, viđena je pobjeda Intera (1:0) i remi (1:1).

U većem dijelu 2010-ih,&lt;ref name=&quot;Giordano&quot;&gt;{{cite web |author= Francesco Paolo Giordano |url= https://www.rivistaundici.com/2022/05/20/inter-milan-lotta-scudetto/ |title= In attesa dello scudetto, Milano è tornata a essere Milano |website= RivistaUndici.com |date= 20. 5. 2022 |language= it}}&lt;/ref&gt; zahvaljujući Juventusovoj pobjedničkoj seriji (s posljedičnom većom medijskom pažnjom na događajima vezanim za [[Torino|torinsku]] ekipu),&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.repubblica.it/rubriche/spycalcio/2013/04/22/news/sky_derby_milano-57244518/ |title= Calcio, 190 milioni su Sky Derby di Milano record |work= La Repubblica |date= 22. 4. 2013 |language= it}}&lt;/ref&gt; kao i zbog činjenice da su drugi klubovi, poput [[SSC Napoli|Napolija]] i [[AS Roma|Rome]], u međuvremenu postali konkurentniji od milanskih, interes za Milanski derbi postepeno je opao.&lt;ref name=&quot;Giordano&quot;/&gt; Prilagođavajući očekivanja u sportskom smislu,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/15-11-2016/milan-inter-schelotto-comandini-obi-170863538958.shtml |title= Milan–Inter, da Minaudo a Comandini e Obi. Quando il derby è gregario |work= La Gazzeta dello Sport |date= 15. 11. 2016 |language= it}}&lt;/ref&gt; Inter i Milan (čiji su vlasnici u međuvremenu postali stranci) većinom su igrali odlučujuće utakmice za plasman u [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]].&lt;ref name=&quot;UU&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.ultimouomo.com/derby-milano-2018/ |title= Il passato e il futuro del Derby di Milano |website= UltimoUomo.com |date= 23. 10. 2018 |language= it}}&lt;/ref&gt; Između sezona [[Serie A 2013/2014.|2013/14.]] i [[Serie A 2016/2017.|2016/17.]] u prvenstvenim derbijima zabilježene su dvije pobjede Intera, dvije Milana i četiri remija.

U sezoni [[Serie A 2017/2018.|2017/18]], koja je završila Interovim povratkom u [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|Ligu prvaka]],&lt;ref name=&quot;UU&quot;/&gt; ''nerazzurri'' su dobili prvi derbi s 3:2 zahvaljujući het-triku [[Mauro Icardi|Icardija]] (koji je izjednačio rekord po broju golova nekog igrača Intera u jednom gradskom derbiju&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.goal.com/it/notizie/inter-icardi-eguaglia-milito-tripletta-nel-derby-di-milano/kprahxst9k9z1ssz7jpvrjwdo |title= Inter, Icardi eguaglia Milito: tripletta nel derby di Milano |website= goal.com |date= 15. 10. 2017 |language= it}}&lt;/ref&gt;), dok je drugi završen bez golova. Te sezone sastali su se i u [[Italijanski kup 2017/2018.|Kupu]], gotovo 18 godina nakon posljednje utakmice u tom takmičenju; Milan je pobijedio golom [[Patrick Cutrone|Cutronea]] u [[produžeci]]ma (1:0).&lt;ref&gt;{{cite web |author= Valerio Clari |url= http://www.gazzetta.it/Calcio/Coppa-Italia/Milan/27-12-2017/milan-inter-1-0-cutrone-supplementare-decide-derby-240505807004.shtml |title= Milan-Inter 1-0, Cutrone nel supplementare decide il derby |work= La Gazzetta dello Sport |date= 27. 12. 2017 |language= it}}&lt;/ref&gt; [[Serie A 2018/2019.|Sljedeće godine]] Inter je pobijedio u obje utakmice, 1:0 i 3:2.&lt;ref name=&quot;UU&quot;/&gt;. Isto se dogodilo i u sezoni [[Serie A 2019/2020.|2019/20.]] rezultatima 2:0&lt;ref&gt;{{Cite web |author= Marco Pasotto |date= 21. 9. 2019 |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/21-09-2019/brozovic-lukaku-inter-si-mangia-milan-derby-fa-quattro-quattro-3402683899780.shtml |title= Brozovic + Lukaku, l'Inter si mangia il Milan nel derby e fa quattro su quattro |work= La Gazzetta dello Sport |language= it}}&lt;/ref&gt; i 4:2,&lt;ref&gt;{{cite web |author= Davide Stoppini |date= 9. 2. 2020 |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/09-02-2020/pazza-inter-derby-tuo-un-incredibile-rimonta-milan-non-basta-ibra-360810569660.shtml |title= Pazza Inter, il derby è tuo con un'incredibile rimonta! Al Milan non basta Ibra |work= La Gazzeta dello Sport |language= it}}&lt;/ref&gt; čime je niz neporaženosti u prvenstvenim gradskim derbijima Inter produžio na osam utakmica, uz četiri uzastopne pobjede: obje te stvari nisu se dogodile od razdoblja između kraja 1970-ih i prve polovine 1980-ih.

=== 2020-e ===
[[Datoteka:Stadio Meazza 2021 2.jpg|mini|desno|250px|Mural kod stadiona San Siro koji prikazuje sukob [[Romelu Lukaku|Lukakua]] (Inter) i [[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimovića]] (Milan) u derbiju u Kupu 26. januara 2021.]]
U sezoni [[Serie A 2020/2021.|2020/21]], u kojoj je derbi ponovo postao odlučujući za ''scudetto'', Milan je pobijedio četiri godine nakon prethodnog puta: ''rossoneri'' su prvu utakmicu dobili 2:1 golovima [[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimovića]], koji je s 39 godina i 14 dana postao najstariji strijelac u historiji Milanskog derbija.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/Inter/17-10-2020/inter-milan-1-2-doppietta-ibra-lukaku-milan-testa-39073676180.shtml |title= Fenomeno Ibra: fa doppietta in 3', stende l'Inter e il Milan vola in testa da solo |work= La Gazzetta dello Sport |date= 17. 10. 2020 |language= it}}&lt;/ref&gt; U drugom derbiju, međutim, ''nerazzurri'' su prevladali s 3:0; [[Romelu Lukaku|Lukaku]] je tada postavio rekord za najviše uzastopnih derbija s postignutim golom (pet, u prvenstvu i Kupu),&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/Milan/21-02-2021/lu-la-show-l-inter-domina-derby-vola-4-milan-400878974609.shtml |title= Lu-La da favola: l'Inter strapazza il Milan e va in fuga |work= La Gazzetta dello Sport |date= 21. 2. 2021 |language= it}}&lt;/ref&gt; a Inter je imao otvoren put prema novoj tituli. Iste godine sastali su se i u četvrtfinalu [[Italijanski kup 2020/2021.|Kupa]] nakon prethodnog ogleda četiri godine ranije; Inter je prošao dalje s 2:1 zahvaljujući [[Christian Eriksen|Eriksenovom]] golu iz [[Slobodan udarac (nogomet)|slobodnog udarca]] u posljednjim sekundama sudijske nadoknade.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/Inter/26-01-2021/inter-milan-2-1-gol-risse-rossi-arbitro-ko-400154386585.shtml |title= Gol, risse, rossi e arbitro k.o.: Inter in semifinale dopo un derby incredibile |work= La Gazzetta cdello Sport |date= 26. 1. 2021 |language= it}}&lt;/ref&gt; U [[Serie A 2021/2022.|sljedećoj sezoni]] dvije milanske ekipe vodile su mrtvu utrku za titulu, koju je ovog puta osvojio Milan;&lt;ref name=&quot;Giordano&quot;/&gt; derbi je ponovo odigran u četiri navrata (što se nije dogodilo od sezone 2004/05): u prvenstvu su završeni rezultatima 1:1 u prvoj utakmici&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/Milan/07-11-2021/milan-inter-1-1-calhanoglu-rigore-autogol-de-vrij-lautaro-sbaglia-altro-rigore-4202284586974.shtml |title= L'Inter spreca troppo, il Milan sfiora il colpo al 90'. E in vetta resta tutto come prima... |work= La Gazzetta dello Sport |date= 7. 11. 2021 |language= it}}&lt;/ref&gt; i 2:1 za Milan u drugoj;&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/Inter/05-02-2022/inter-milan-1-2-giroud-doppietta-perisic-gol-espulso-theo-hernandez-4301271067059.shtml |title= Giroud ribalta l'Inter: il Milan si prende il derby e riapre il campionato! |work= La Gazzetta dello Sport |date=10. 2. 2022 |language= it}}&lt;/ref&gt; u [[Italijanski kup 2021/2022.|Kupu]] je rezultat bio u korist Intera, koji je pobijedio Milan s 3:0 u uzvratnoj utakmici polufinala, nakon što u prvoj nije bilo golova,&lt;ref&gt;{{cite web |date= 1. 3. 2022 |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/Milan/01-03-2022/milan-inter-rimandate-ad-aprile-primo-round-finisce-senza-gol-4301657801782.shtml |title= Milan e Inter rimandate ad aprile: il primo round finisce senza gol |work= La Gazzetta dello Sport |language= it}}&lt;/ref&gt; prošavši tako u finale,&lt;ref&gt;{{Cite web |date= 19. 4. 2022 |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Coppa-Italia/19-04-2022/coppa-italia-inter-finale-3-0-milan-lautaro-2-gosens-440122060580.shtml |title= L'Inter vola con un Lautaro da urlo: 3-0 al Milan e finale di Coppa Italia |work= La Gazzetta dello Sport |language= it}}&lt;/ref&gt; u kojem je također slavio protiv Juventusa.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.legaseriea.it/it/media/coppa-italia-frecciarossa/vince-l-inter-4-2-ai-supplementari-6ji82c7 |title= Finale Coppa Italia Frecciarossa – Vince l'Inter 4–2 ai supplementari |website= LegaSerieA.it |date= 11. 5. 2022 |access-date= 11. 5. 2022 |language= it}}&lt;/ref&gt;

U sezoni [[Serie A 2022/2023.|2022/23]], u kojoj su obje strane u prvenstvu ostvarile po jednu pobjedu (3:2 za Milan u prvoj utakmici&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/Milan/03-09-2022/doppio-leao-super-maignan-milan-si-prende-derby-vola-testa-4507307583.shtml |title= Doppio Leao e super Maignan: il Milan batte 3-2 l'Inter e vola in testa |work= La Gazzetta dello Sport |date= 3. 9. 2022 |language= it}}&lt;/ref&gt; i 1:0 za Inter u drugoj&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/Inter/05-02-2023/inter-milan-decide-gol-lautaro-inzaghi-secondo-solo-46099952903.shtml |title= Lautaro affonda Pioli, il Milan non c'è più: Inter seconda da sola |work= La Gazzetta dello Sport |date= 5. 2. 2023 |language= it}}&lt;/ref&gt;), dvije ekipe ponovo su se susrele u polufinalu Lige prvaka 20 godina nakon posljednjeg puta i 18 nakon posljednjeg dvomeča u tom takmičenju; Inter je prošao dalje, savladavši Milan s 2:0 u prvoj utakmici (golovima [[Edin Džeko|Džeke]] i [[Henrih Mhitarjan|Mhitarjana]]&lt;ref&gt;{{cite web |date= 10. 5. 2023 |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Champions-League/10-05-2023/milan-inter-0-2-gol-dzeko-mkhitaryan-semifinale-champions-4601522697419.shtml |title= Dzeko + Mkhitaryan, l'Euroderby è dell'Inter: 2-0. Al Milan ora serve un'impresa |work= La Gazzetta dello Sport  |language= it}}&lt;/ref&gt;) i 1:0 u drugoj (golom [[Lautaro Martínez|Martíneza]]&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/Inter/16-05-2023/inter-milan-1-0-gol-lautaro-nerazzurri-finale-champions-4601614723032.shtml |title= Estasi Inter: Lautaro segna, Milan ancora battuto. È finale di Champions dopo 13 anni! |work= La Gazzeta dello Sport |date= 16. 5. 2023 |language= it}}&lt;/ref&gt;). Broj derbija u sezoni bio je čak pet, što je apsolutni rekord, s obzirom na to da su se ekipe sastale i u [[Italijanski superkup 2022.|Italijanskom superkupu]] nakon prethodnog dvoboja 2011; Inter je i tu bio bolji s 3:0 na stadionu [[Međunarodni stadion &quot;Kralj Fahd&quot;|&quot;Kralj Fahd&quot;]] u [[Rijad]]u, izjednačivši se s Milanom po broju trofeja u Superkupu.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/Inter/18-01-2023/festa-inter-supercoppa-milan-travolto-3-0-le-magie-dzeko-lautaro-4502025932164.shtml |title= Festa Inter in Supercoppa: Milan travolto 3-0 con le magie di Dzeko e Lautaro! |work= La Gazzetta dello Sport |date= 18. 1. 2023 |language= it}}&lt;/ref&gt;

U sezoni [[Serie A 2023/2024.|2023/24.]] Inter je u prvoj utakmici slavio s visokih 5:1, uspostavivši svoj najbolji niz uzastopnih pobjeda u derbiju (pet, sve tokom kalendarske 2023).&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/Inter/16-09-2023/inter-milan-5-1-gol-di-mkhitaryan-thuram-calhanoglu-e-frattesi-serie-a-la-partita.shtml |title= Delirio Inter: Milan asfaltato 5-1! Mkhitaryan eroe di San Siro: Inzaghi è in testa da solo |date= 16. 9. 2023 |language=it}}&lt;/ref&gt; Niz je produžen i u uzvratu, zahvaljujući pobjedi 2:1, koja je Interu donijela 20. ''scudetto'' i drugu zvijezdu iznad grba na dresu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/Inter/22-04-2024/milan-inter-gol-acerbi-thuram-derby-scudetto.shtml |title= Acerbi e Thuram affondano il Milan, la seconda stella arriva col derby |date= 22. 4. 2024 |language=it}}&lt;/ref&gt;

Interov pobjednički niz prekinut je u prvoj utakmici prvenstva [[Serie A 2024/2025.|2024/25]], kada je Milan slavio 1:2, stigavši do pobjede u derbiju nakon dvije godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/Inter/22-09-2024/inter-milan-1-2-gol-di-pulisic-dimarco-e-gabbia-fonseca-salva-la-panchina.shtml |title= Gabbia fa rinascere il Milan dopo sei sconfitte. L'Inter delude, Fonseca è salvo |date= 22. 9. 2024 |language= it}}&lt;/ref&gt; U istoj sezoni sastali su se i u [[Finale Italijanskog superkupa 2024.|finalu]] [[Italijanski superkup 2024.|Italijanskog superkupa]], u kojem je Milan pobijedio 3:2, preokrenuvši zaostatak 0:2.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.legaseriea.it/it/supercoppa |title= EA SPORTS FC Supercup |website= legaseriea.it |access-date= 7. 1. 2025 |language=it}}&lt;/ref&gt; U prvenstvenom revanšu Inter je izbjegao poraz u trećoj minuti sudijske nadoknade golom [[Stefan de Vrij|De Vrija]] za 1:1.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cp827gnzelpo |title= De Vrij scores late equaliser for Inter in Milan derby |publisher= [[BBC Sport]] |date= 2. 2. 2025 |access-date= 3. 2. 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt; Žrijeb ih je spojio i u polufinalu [[Italijanski kup 2024/2025.|Kupa]], gdje je prva utakmica završena 1:1, dok je u revanšu Milan uvjerljivo pobijedio 3:0.&lt;ref&gt;{{cita web |url= https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/Inter/23-04-2025/inter-milan-0-3-doppietta-di-jovic-e-gol-di-reijnders.shtml |title= Inter, l'incubo Diavolo cancella il sogno Triplete: tre schiaffi nel derby e Milan in finale |date= 23. 4. 2025 |language=it}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
''Zaključno s posljednjim derbijem (8. 3. 2026).''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
|rowspan=2|
!rowspan=2| Utakmice
!colspan=2| Pobjede
!rowspan=2| Neriješeno
!colspan=2| Golovi
|-
!Inter
!Milan
!Inter
!Milan
|-
! Nacionalno prvenstvo (1898–1929, 1945–1946)
| 22
| 8
| 11
| 3
| 40
| 36
|-
! Serie A (1929–)
| 183
| 70
| 57
| 57
| 260
| 236
|- style=&quot;background:blanchedalmond;&quot;
! '''''Prvenstvo'''''
|'''206'''||'''78'''||'''68'''||'''60'''||'''300'''||'''272'''
|-
! Prvenstvo Gornje Italije
| 2
| 1
| 1
| 0
| 3
| 3
|-
! Italijanski kup
| 29
| 9
| 11
| 9
| 28
| 38
|-
! Italijanski superkup
| 3
| 1
| 2
| 0
| 6
| 5
|-
! UEFA Liga prvaka
| 6
| 2
| 2
| 2
| 4
| 6
|- style=&quot;background:blanchedalmond;&quot;
! '''''Službene utakmice'''''
|'''246'''||'''91'''||'''84'''||'''71'''||'''341'''||'''324'''
|}
;Utakmice s najviše golova
{{div col}}
* 11 golova: 6. 11. 1949 – '''Inter''' 6:5 Milan&lt;ref name=&quot;record&quot;&gt;{{cite news |url= http://www.gazzetta.it/Calcio/SerieA/Squadre/Inter/Primo_Piano/2009/02/12/pezzoderby.html |title= Gol, emozioni e record del derby lungo un secolo |work= [[La Gazzetta dello Sport]] |date= 12. 2. 2009 |language= it}}&lt;/ref&gt;
* 9 golova: 30. 4. 1911 – '''Milan''' 6:3 Inter
* 9 golova: 6. 11. 1932 – '''Inter''' 5:4 Milan
* 8 golova: 6. 2. 1949 – Inter 4:4 Milan
* 8 golova: 27. 3. 1960 – '''Milan''' 5:3 Inter
* 7 golova: 22. 2. 1914 – '''Inter''' 5:2 Milan
* 7 golova: 28. 3. 1965 – '''Inter''' 5:2 Milan
* 7 golova: 28. 10. 2006 – Milan 3:4 '''Inter'''
{{div col end}}

== Utakmice ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%;&quot; width=100%
|-
! #
! Datum
! colspan=&quot;3&quot; | Rezultat i strijelci
! Takmičenje
! Serie A
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|1.
| rowspan=&quot;2&quot; |10. 1. 1909.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:2
| | Inter
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|[[Attilio Trerè|Trerè II]] (M), 69' [[Achille Gama|Gama]] (I), 74' [[Pietro Lana|Lana]] (M), 86' [[Max Laich|Laich]] (M), 88' [[Bernard Schuler|Schuler]] (I)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 2.
| rowspan=&quot;2&quot; |6. 2. 1910.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:5
| | Inter
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|[[Giovanni Capra|Capra]] (3), [[Ernest Peterly|Peterly]], [[Carlo Payer|Payer]]}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 3.
| rowspan=&quot;2&quot; | 17. 2. 1910.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;5:1
| | Milan
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|5' [[Edoardo Mariani|Mariani]] (M), 55' Peterly II (I), 62' [[Oscar Engler|Engler]] (I), 68' Capra (I), 71' Engler (I), 85' Peterly II (I)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; | 4.
| rowspan=&quot;2&quot; |5. 2. 1911.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:2
| | Milan
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|64' [[Max Tobias|Tobias]], 77' [[Louis Van Hege|Van Hege]]}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 5.
| rowspan=&quot;2&quot; |30. 4. 1911.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;6:3
| | Inter
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|Tobias ([[Jedanaesterac|p]]) (M), 2 Engler (I), Trerè ([[autogol|ag]]) (I), 2 Van Hege (M), Tobias (M), [[Gustavo Carrer|Carrer]] (M), Lana (M)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 6.
| rowspan=&quot;2&quot; |5. 11. 1911.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Inter
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|53' [[Franco Bontadini|Bontadini]] (I), 59' [[Renzo De Vecchi|De Vecchi]] (p) (M), 79' [[Giuseppe Rizzi|Rizzi]] (M)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 7.
| rowspan=&quot;2&quot; |21. 1. 1912.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:3
| | Milan
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|21' Carrer, 62', 82' Van Hege}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 8.
| rowspan=&quot;2&quot; |17. 11. 1912.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Milan
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|40' Rizzi (M), 42' Bontadini (I), 46' Van Hege (M)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 9.
| rowspan=&quot;2&quot; |9. 2. 1913.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Inter
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|76' Trerè II}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 10.
| rowspan=&quot;2&quot; |30. 11. 1913.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Inter
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|[[Aldo Cevenini|A. Cevenini I]]}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 11.
| rowspan=&quot;2&quot; |22. 2. 1914.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;5:2
| | Milan
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|30' [[Luigi Cevenini|L. Cevenini III]] (p) (I), 37' Morandi (M), 40' Van Hege (p) (M), 65' Cevenini III (I), 75' [[Giulio Bavastro|Bavastro]] (I), 82' A. Cevenini I (I), 89' [[Ermanno Aebi|Aebi]] (I)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 12.
| rowspan=&quot;2&quot; |2. 5. 1915.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:1
| | Milan
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|2 Aebi (I), [[Emilio Agradi|Agradi]] (I), Ferrario (p) (M)}}
|-
| align=&quot;center&quot; | 13.
|19. 12. 1920.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Milan
| | Prvenstvo
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; | 14.
| rowspan=&quot;2&quot; |30. 1. 1921.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Inter
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|29' Bellolio (M), 60' L. Cevenini III (p) (I)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 15.
| rowspan=&quot;2&quot; |3. 4. 1927.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Milan
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|11' [[Giuseppe Santagostino|Santagostino]] (M), 52' [[Armando Castellazzi|Castellazzi]] (I), 79' Santagostino}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|16.
| rowspan=&quot;2&quot; | 6. 6. 1927.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Inter
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|20' [[Dario Gai|Gai]] (M), 58' [[Tullio Aliatis|Aliatis]] (I)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 17.
| rowspan=&quot;2&quot; | 30. 4. 1928.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Inter
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|9' [[Giuseppe Meazza|Meazza]] (I), 11' Santagostino (M), 66' [[Enrico Rivolta|Rivolta]] (I)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 18.
| rowspan=&quot;2&quot; | 9. 7. 1928.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:3
| | Milan
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|5' [[Stefano Aigotti|Aigotti I]] (M), 22' Castellazzi (I), 50' [[Fulvio Bernardini|Bernardini]] (I), 65' i 77' Aigotti I (M)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 19.
| rowspan=&quot;2&quot; |10. 11. 1929.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Ambrosiana
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|6' [[Umberto Visentin|Visentin]] (I), 9' [[Mariano Tansini|Tansini]] (M), 60' Meazza (I)}}
| | 1.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 20.
| rowspan=&quot;2&quot; |13. 4. 1930.
| align=&quot;right&quot; | Ambrosiana
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|19', 47' [[Pietro Serantoni|Serantoni]]}}
| | 2.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|21.
| rowspan=&quot;2&quot; |26. 10. 1930.
| align=&quot;right&quot; | Ambrosiana
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|5' Mittone (ag) (M), 80' Serantoni (I)}}
| | 3.
|- 
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 22.
| rowspan=&quot;2&quot; | 19. 3. 1931.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:4
| | Ambrosiana
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|4' Visentin (I), 16' Serantoni (I), 41' Torriani (M), 58' Serantoni (I), 88' Meazza (I)}}
| | 4.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|23.
| rowspan=&quot;2&quot; |18. 10. 1931.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:3
| | A. Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|11' [[Pietro Arcari|Arcari III]] (M), 19' Meazza (I), 35' Serantoni (I), 81' Meazza (I), 84' [[Mario Magnozzi|Magnozzi]] (M)}}
| | 5.
|-
| align=&quot;center&quot; |24.
|6. 3. 1932.
| align=&quot;right&quot; | A. Inter
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|25.
| rowspan=&quot;2&quot; |6. 11. 1932.
| align=&quot;right&quot; | A. Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;5:4
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|2' [[Attilio Demaría|Demaria]] (I), 6' [[Marcello Mihalich|Mihalich]] (I), 10' Magnozzi (M), 25' Demaria (I), 44' [[Virgilio Felice Levratto|Levratto]] (I), 59' Arcari III (M), 74' [[Giovanni Moretti|Moretti]] (M), 76' Meazza (I), 79' Magnozzi (M)}}
| | 7.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 26.
| rowspan=&quot;2&quot; |9. 4. 1933.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:3
| | A. Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|7' Moretti (M), 55' Meazza (I), 66' Levratto (I), 78' Demaria (I)}}
| | 8.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|27.
| rowspan=&quot;2&quot; | 1. 11. 1933.
| align=&quot;right&quot; | A. Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|56' Meazza, 65' [[Alfredo Pitto|Pitto]], 82' Meazza}}
| | 9.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 28.
| rowspan=&quot;2&quot; |11. 3. 1934.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | A. Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|58' Rossi (M), 71' Demaria (I), 79' Meazza (I)}}
| | 10.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|29.
| rowspan=&quot;2&quot; |2. 12. 1934.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 2:2
| | A. Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|13' Silvestri (M), 32' [[Luigi Perversi|Perversi]] (ag) (I), 43' [[Eligio Vecchi|Vecchi]] (I), 68' Arcari III (p) (M)}}
| | 11.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|30.
| rowspan=&quot;2&quot; |14. 4. 1935.
| align=&quot;right&quot; | A. Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|2' [[Roberto Porta|Porta]], 88' Demaria}}
| | 12.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|31.
| rowspan=&quot;2&quot; |29. 9. 1935.
| align=&quot;right&quot; | A. Inter
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|30' Moretti (M), 75' Meazza (I)}}
| | 13.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|32.
| rowspan=&quot;2&quot; |2. 2. 1936.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 2:2
| | A. Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|30' Meazza (I), 57' Arcari III (M), 61' Arcari III (M), 90' [[Mario Zorzan|Zorzan]] (ag) (I)}}
| | 14.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|33.
| rowspan=&quot;2&quot; |4. 10. 1936.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | A. Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|21' [[Antonio Bisigato|Bisigato]] (I), 69' [[Egidio Capra|Capra]] (M)}}
| | 15.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|34.
| rowspan=&quot;2&quot; |7. 2. 1937.
| align=&quot;right&quot; | A. Inter
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|21' Cossio (M), 27' Bisigato (I)}}
| | 16.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|35.
| rowspan=&quot;2&quot; |17. 10. 1937.
| align=&quot;right&quot; | A. Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|13' [[Pietro Ferraris|Ferraris II]] (I), 24' [[Giovanni Ferrari|Ferrari]] (I), 84' Capra (M)}}
| | 17.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|36.
| rowspan=&quot;2&quot; |20. 2. 1938.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | A. Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|80' Capra}}
| | 18.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|37.
| rowspan=&quot;2&quot; |2. 10. 1938.
| align=&quot;right&quot; | A. Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|41' [[Annibale Frossi|Frossi]]}}
| | 19.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|38.
| rowspan=&quot;2&quot; |12. 2. 1939.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:1
| | A. Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|22' [[Aldo Boffi|Boffi]] (p) (M), 80' [[Pietro Buscaglia|Buscaglia]] (M), 88' [[Cinzio Scagliotti|Scagliotti]] (M), 90' [[Enrico Candiani|Candiani]] (I)}}
| | 20.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|39.
| rowspan=&quot;2&quot; |17. 12. 1939.
| align=&quot;right&quot; | A. Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:3
| | Milano
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|19' [[Bruno Chizzo|Chizzo]], 56', 75' Boffi}}
| | 21.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|40.
| rowspan=&quot;2&quot; |12. 5. 1940.
| align=&quot;right&quot; | Milano
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:3
| | A. Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|41' Candiani (I), 64' Demaria (p) (I), 81' Boffi (p) (M), 83' Ferraris II (I)}}
| | 22.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|41.
| rowspan=&quot;2&quot; |20. 10. 1940.
| align=&quot;right&quot; | Milano
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | A. Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|52' Frossi}}
| | 23.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|42.
| rowspan=&quot;2&quot; |9. 2. 1941.
| align=&quot;right&quot; | A. Inter
| align=&quot;center&quot; | 2:2
| | Milano
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|21' Frossi (I), 40' [[Enrico Boniforti|Boniforti]] (ag) (I), 56' [[Gino Cappello|Cappello]] (M), 83' Meazza (M)}}
| | 24.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|43.
| rowspan=&quot;2&quot; |25. 1. 1942.
| align=&quot;right&quot; | Milano
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | A. Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|6' [[Amedeo Degli Esposti|Degli Esposti]] (M), 37' Boffi (M), 38' [[Carlo Alberto Quario|Quario]] (I)}}
| | 25.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|44.
| rowspan=&quot;2&quot; |7. 6. 1942.
| align=&quot;right&quot; | A. Inter
| align=&quot;center&quot; | 2:2
| | Milano
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|1' Boffi (M), 19' Quario (I), 80' [[Piero Trapanelli|Trapanelli]] (I), 82' [[Aldo Campatelli|Campatelli]] (M)}}
| | 26.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|45.
| rowspan=&quot;2&quot; |3. 1. 1943.
| align=&quot;right&quot; | A. Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:1
| | Milano
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|10' [[Giuseppe Baldini|Baldini]] (I), 20' [[Giovanni Gaddoni|Gaddoni]] (I), 82' Candiani (I), 83' [[Arrigo Morselli|Morselli]] (p) (M)}}
| | 27.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|46.
| rowspan=&quot;2&quot; |18. 4. 1943.
| align=&quot;right&quot; | Milano
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:3
| | A. Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|4' Candiani, 43' Gaddoni, 68' Rebuzzi}}
| | 28.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|47.
| rowspan=&quot;2&quot; |23. 1. 1944.
| align=&quot;right&quot; | A. Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:1
| | Milano
| | Prvenstvo Gornje Italije
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|32' Rebuzzi (I), 37', 42' Gaddoni (I), 81' [[Giuseppe Antonini (nogometaš)|Antonini]] (M)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|48.
| rowspan=&quot;2&quot; |19. 3. 1944.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:0
| | A. Inter
| | Prvenstvo Gornje Italije
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|9' [[Walter Del Medico|Del Medico]], 49' [[Romano Penzo|Penzo]]}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |49.
| rowspan=&quot;2&quot; |4. 11. 1945.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:3
| | Inter
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|7' [[Ettore Puricelli|Puricelli]] (M), 10' Candiani (I), 58' Penzo (I), 63' Candiani (I)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|50.
| rowspan=&quot;2&quot; |10. 2. 1946.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:0
| | Milan
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|50' [[Camillo Achilli|Achilli]], 67' Penzo}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|51.
| rowspan=&quot;2&quot; | 30. 5. 1946.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:2
| | Inter
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|13' Penzo (I), 32' Candiani (I), 35' [[Aredio Gimona|Gimona]] (M), 36' [[Luigi Rosellini|Rosellini]] (M), 47' Antonini (M)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|52.
| rowspan=&quot;2&quot; |21. 7. 1946.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Milan
| | Prvenstvo
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|64' Puricelli}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|53.
| rowspan=&quot;2&quot; |20. 10. 1946.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|54' Tosolini (M), 59' Puricelli (M), 68' [[Riccardo Carapellese|Carapellese]] (M), 71' Cerioni (I)}}
| | 29.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|54.
| rowspan=&quot;2&quot; |16. 3. 1947.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|12' Tosolini (M), 30' Puricelli (M), 60' Campatelli (p) (I)}}
| | 30.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|55.
| rowspan=&quot;2&quot; |2. 11. 1947.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:2
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|13' [[Carlo Annovazzi|Annovazzi]] (M), 22' [[Bibiano Zapirain|Zapirain]] (I), 36' Campatelli (I), 38' [[Renato Raccis|Raccis]] (M), 44' Carapellese (M)}}
| | 31.
|- 
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|56.
| rowspan=&quot;2&quot; |11. 4. 1948.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|39' Antonini, 45' Puricelli}}
| | 32.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|57.
| rowspan=&quot;2&quot; |17. 10. 1948.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:2
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|35' [[István Nyers|Nyers]], 59' [[Benito Lorenzi|Lorenzi]]}}
| | 33.
|- 
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|58.
| rowspan=&quot;2&quot; |6. 2. 1949.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 4:4
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|2' Annovazzi (M), 27' [[Edy Gratton|Gratton]] (ag) (I), 33' Nyers (I), 34' [[Paddy Sloan|Sloan]] (M), 43', 52' [[Gunnar Nordahl|Nordahl]] (M), 66' Lorenzi (I), 71' Nyers (I)}}
| | 34.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|59.
| rowspan=&quot;2&quot; |6. 11. 1949.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;6:5
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|1' Candiani (M), 7' Candiani (M), 10' Nyers (I), 14' Nordahl (M), 19' [[Nils Liedholm|Liedholm]] (M), 39' [[Amedeo Amadei|Amadei]] (I), 40' (p) Nyers (I), 50' Amadei (I), 58' Lorenzi (I), 59' Annovazzi (M), 64' Amadei (I)}}
| | 35.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|60.
| rowspan=&quot;2&quot; |19. 3. 1950.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|8' [[Oscar Basso|Basso]] (AG) (M), 14' Lorenzi (I), 41' [[Gunnar Gren|Gren]] (p) (M), 89' Candiani (M)}}
| | 36.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|61.
| rowspan=&quot;2&quot; |12. 11. 1950.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:3
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|4' Nyers (I), 28' [[Lennart Skoglund|Skoglund]] (I), 64', 76' Nordahl (M), 83' Skoglund (I)}}
| | 37.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|62.
| rowspan=&quot;2&quot; |25. 3. 1951.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|9' Nordahl}}
| | 38.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|63.
| rowspan=&quot;2&quot; |4. 11. 1951.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 2:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|2' Nyers (I), 5' [[Renzo Burini|Burini]] (M), 9' Lorenzi (I), 76' [[Omero Tognon|Tognon]] (M)}}
| | 39.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|64.
| rowspan=&quot;2&quot; |6. 4. 1952.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|54' Liedholm (M), 58' Nyers (I), 75' Nordahl (M)}}
| | 40.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|65.
| rowspan=&quot;2&quot; |2. 11. 1952.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|86' Lorenzi}}
| | 41.
|-
| align=&quot;center&quot; |66.
|8. 3. 1953.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|67.
| rowspan=&quot;2&quot; |1. 11. 1953.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|50', 54', 73' (p) Nyers}}
| | 43.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|68.
| rowspan=&quot;2&quot; |21. 3. 1954.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|34' Nordahl, 74' [[Jørgen Sørensen|Soerensen]]}}
| | 44.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|69.
| rowspan=&quot;2&quot; |7. 11. 1954.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|46' [[Sergio Brighenti|Brighenti]] (I), 84' [[Juan Alberto Schiaffino|Schiaffino]] (M)}}
| | 45.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|70.
| rowspan=&quot;2&quot; |3. 4. 1955.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|49' Brighenti (I), 86' Nordahl (M)}}
| | 46.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|71.
| rowspan=&quot;2&quot; |16. 10. 1955.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|3' [[Fulvio Nesti|Nesti]] (I), 33' Nordahl (M), 37' Lorenzi (I)}}
| | 47.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|72.
| rowspan=&quot;2&quot; |11. 3. 1956.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|69' Nordahl (M), 78' [[Franco Pedroni|Pedroni]] (ag) (I), 81' [[Oscar Massei|Massei]] (I)}}
| | 48.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|73.
| rowspan=&quot;2&quot; |21. 10. 1956.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|12' [[Egisto Pandolfini|Pandolfini]] (I), 16' [[Per Bredesen|Bredesen]] (M)}}
| | 49.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|74.
| rowspan=&quot;2&quot; |10. 3. 1957.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|23' [[Gastone Bean|Bean]] (M), 43' [[Giovanni Invernizzi (nogometaš, 1931)|Invernizzi]] (I)}}
| | 50.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|75.
| rowspan=&quot;2&quot; |6. 10. 1957.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|54' [[Guido Vincenzi|Vincenzi]] (p)}}
| | 51.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|76.
| rowspan=&quot;2&quot; |23. 2. 1958.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 2:2
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|26' Lorenzi (I), 37' [[Carlo Galli (nogometaš)|Galli]] (M), 54' [[Amos Mariani|Mariani]] (M), 62' [[Enea Masiero|Masiero]] (I)}}
| | 52.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|77.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. 6. 1958.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:2
| | Inter
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|27' [[Ernesto Cucchiaroni|Cucchiaroni]] (M), 37' [[Marco Savioni|Savioni]] (I), 46' [[Giancarlo Danova|Danova]] (M), 58' Tinazzi (I), 86' [[Ernesto Grillo|Grillo]] (M)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|78.
| rowspan=&quot;2&quot; |6. 7. 1958.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Milan
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|13' Danova (M), 61' Massei (I)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|79.
| rowspan=&quot;2&quot; |2. 11. 1958.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|20' [[José Altafini|Altafini]] (M), 68' [[Antonio Angelillo|Angelillo]] (I)}}
| | 53.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|80.
| rowspan=&quot;2&quot; |22. 3. 1959.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|36' [[Eddie Firmani|Firmani]]}}
| | 54.
|-
| align=&quot;center&quot; |81.
|8. 11. 1959.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|82.
| rowspan=&quot;2&quot; |27. 3. 1960.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;5:3
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|3', 16' Altafini (M), 21' Galli (M), 39' Altafini (M), 43' [[Orazio Rancati|Rancati]] (I), 53' Altafini (M), 74' [[Mario Mereghetti|Mereghetti]] (I), 82' Angelillo (I)}}
| | 56.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|83.
| rowspan=&quot;2&quot; |20. 11. 1960.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|44' [[Armando Picchi|Picchi]]}}
| | 57.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|84.
| rowspan=&quot;2&quot; | 2. 3. 1961.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|1' Altafini (M), 15' Liedholm (M), 51' [[Bengt Lindskog|Lindskog]] (p) (I)}}
| | 58.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|85.
| rowspan=&quot;2&quot; |1. 10. 1961.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:3
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|18' [[Gino Pivatelli|Pivatelli]] (M), 53' [[Jimmy Greaves|Greaves]] (M), 69' [[Luis Suárez Miramontes|Suarez]] (I), 87' [[Oliviero Conti|Conti]] (M)}}
| | 59.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|86.
| rowspan=&quot;2&quot; |4. 2. 1962.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:2
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|44' [[Egidio Morbello|Morbello]], 84' Suárez}}
| | 60.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|87.
| rowspan=&quot;2&quot; |21. 10. 1962.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|44' [[Humberto Maschio|Maschio]] (I), 63' Pivatelli (M)}}
| | 61.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|88.
| rowspan=&quot;2&quot; |24. 2. 1963.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|1' [[Sandro Mazzola|Mazzola]] (I), 77' [[Dino Sani|Sani]] (M)}}
| | 62.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|89.
| rowspan=&quot;2&quot; |19. 1. 1964.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|13' [[Giuliano Fortunato|Fortunato]], 35' [[Gianni Rivera|Rivera]]}}
| | 63.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|90.
| rowspan=&quot;2&quot; |22. 3. 1964.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|60' Altafini (M), 61' [[Mario Corso|Corso]] (I)}}
| | 64.
|- 
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|91.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. 11. 1964.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|5', 63' [[Giovanni Lodetti|Lodetti]], 88' [[Amarildo]]}}
| | 65.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|92.
| rowspan=&quot;2&quot; |28. 3. 1965.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;5:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|5' [[Jair da Costa|Jair]] (I), 17' Amarildo (M), 68' [[Angelo Domenghini|Domenghini]] (I), 73' Corso (I), 75' Amarildo (M), 81', 84' Mazzola (I)}}
| | 66.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|93.
| rowspan=&quot;2&quot; |21. 11. 1965.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|31' Domenghini (I), 56' Amarildo (M)}}
| | 67.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|94.
| rowspan=&quot;2&quot; |3. 4. 1966.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|8' [[Gianfranco Bedin|Bedin]] (I), 32' Amarildo (M), 63' Domenghini (I)}}
| | 68.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|95.
| rowspan=&quot;2&quot; |20. 11. 1966.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|74' [[Sergio Maddè|Maddè]] (ag)}}
| | 69.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|96.
| rowspan=&quot;2&quot; |2. 4. 1967.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;4:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|18' [[Renato Cappellini|Cappellini]], 71' [[Giacinto Facchetti|Facchetti]], 74' Suárez, 84' Domenghini}}
| | 70.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|97.
| rowspan=&quot;2&quot; |22. 10. 1967.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|58' [[Víctor Benítez|Benítez]] (I), 78' Rivera (M)}}
| | 71.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|98.
| rowspan=&quot;2&quot; |18. 2. 1968.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|2' Cappellini (I), 27' [[Kurt Hamrin|Hamrin]] (M)}}
| | 72.
|-
| align=&quot;center&quot; |99.
|16. 6. 1968.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Milan
| | Italijanski kup
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|100.
| rowspan=&quot;2&quot; | 26. 6. 1968.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;4:2
| | Inter
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|3' [[Harald Nielsen|Nielsen]] (I), 30' [[Angelo Benedicto Sormani|Sormani]] (M), 52' Hamrin (M), 66' [[Marco Achilli|Achilli]] (I), 78' [[Karl-Heinz Schnellinger|Schnellinger]] (M), 86' [[Roberto Rosato|Rosato]] (M)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|101.
| rowspan=&quot;2&quot; |3. 11. 1968.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|68' [[Romano Fogli|Fogli]]}}
| | 73.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|102.
| rowspan=&quot;2&quot; |2. 3. 1969.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|53' Corso (I), 86' [[Pierino Prati|Prati]] (M)}}
| | 74.
|-
| align=&quot;center&quot; |103.
|9. 11. 1969.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|104.
| rowspan=&quot;2&quot; |8. 3. 1970.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|80' Corso}}
| | 76.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|105.
| rowspan=&quot;2&quot; |8. 11. 1970.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|51' [[Giorgio Biasiolo|Biasiolo]], 69' [[Silvano Villa|Villa]], 88' Rivera}}
| | 77.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|106.
| rowspan=&quot;2&quot; |7. 3. 1971.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|12' Corso, 32' Mazzola}}
| | 78.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|107.
| rowspan=&quot;2&quot; |28. 11. 1971.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:3
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|2' [[Alberto Bigon|Bigon]] (M), 18' [[Gian Piero Ghio|Ghio]] (I), 30' Rivera (M), 42' [[Roberto Boninsegna|Boninsegna]] (I), 85' Bigon (M)}}
| | 79
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|108.
| rowspan=&quot;2&quot; |19. 3. 1972.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|53' [[Romeo Benetti|Benetti]] (M), 84' Boninsegna (I)}}
| | 80.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|109.
| rowspan=&quot;2&quot; | 8. 6. 1972.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Inter
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|43' [[Giuseppe Sabadini|Sabadini]]}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|110.
| rowspan=&quot;2&quot; | 28. 6. 1972.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Milan
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|28' Bigon}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|111.
| rowspan=&quot;2&quot; |19. 11. 1972.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:2
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|23' Prati (M), 31' Rosato (M), 52' Benetti (M), 74' [[Gabriele Oriali|Oriali]] (I), 77' Boninsegna (I)}}
| | 81.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|112.
| rowspan=&quot;2&quot; |18. 3. 1973.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|39' Sabadini, 90' Benetti}}
| | 82.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|113.
| rowspan=&quot;2&quot; |2. 12. 1973.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|14' Boninsegna (I), 40' Benetti (M), 70' Facchetti (I)}}
| | 83.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|114.
| rowspan=&quot;2&quot; | 23. 1. 1974.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Inter
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|77' Boninsegna}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|115.
| rowspan=&quot;2&quot; | 24. 3. 1974.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:5
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|5' Oriali (I), 7' Sabadini (ag) (I), 9' Boninsegna (I), 20' [[Luciano Chiarugi|Chiarugi]] (M), 44' Mazzola (I), 69' [[Giorgio Mariani|Mariani]] (I)}}
| | 84.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|116.
| rowspan=&quot;2&quot; | 1. 5. 1974.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Milan
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|10' Mazzola (I), 23' Boninsegna (I), 56' Sabadini (M)}}
|-
| align=&quot;center&quot; |117.
|10. 11. 1974.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|118.
| rowspan=&quot;2&quot; |9. 3. 1975.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|5' [[Egidio Calloni|Calloni]], 39' Benetti, 70' Facchetti (ag)}}
| | 86.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|119.
| rowspan=&quot;2&quot; |25. 5. 1975.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Milan
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|81' Sabadini}}
|-
| align=&quot;center&quot; |120.
|15. 6. 1975.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Inter
| | Italijanski kup
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|121.
| rowspan=&quot;2&quot; |7. 12. 1975.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|51' Calloni (M), 56' [[Gianpiero Marini|Marini]] (I), 74' Villa (M)}}
| | 87.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|122.
| rowspan=&quot;2&quot; |28. 3. 1976.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|41' Bigon}}
| | 88.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|123.
| rowspan=&quot;2&quot; |28. 11. 1976.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|43' Marini (I), 81' [[Massimo Silva|Silva]] (M)}}
| | 89.
|-
| align=&quot;center&quot; |124.
|27. 3. 1977.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|125.
| rowspan=&quot;2&quot; |3. 7. 1977.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:0
| | Inter
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|64' [[Aldo Maldera|Maldera]], 89' [[Giorgio Braglia|Braglia]]}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|126.
| rowspan=&quot;2&quot; |6. 11. 1977.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:3
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|4' [[Ruben Buriani|Buriani]] (M), 51' (p) Rivera (M), 77' [[Pietro Anastasi|Anastasi]] (I), 84' Buriani (M)}}
| | 91.
|-
| align=&quot;center&quot; |127.
|12. 3. 1978.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|128.
| rowspan=&quot;2&quot; |12. 11. 1978.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|49' Maldera}}
| | 93.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|129.
| rowspan=&quot;2&quot; |18. 3. 1979.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 2:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|50' Oriali (I), 78' [[Alessandro Altobelli|Altobelli]] (I), 80', 89' [[Walter De Vecchi|De Vecchi]] (M)}}
| | 94.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|130.
| rowspan=&quot;2&quot; |28. 10. 1979.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|14', 84' [[Evaristo Beccalossi|Beccalossi]]}}
| | 95.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|131.
| rowspan=&quot;2&quot; |2. 3. 1980.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|77' Oriali}}
| | 96.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|132.
| rowspan=&quot;2&quot; |7. 9. 1980.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Inter
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|66' Altobelli}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|133.
| rowspan=&quot;2&quot; |6. 9. 1981.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 2:2
| | Milan
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|21' [[Walter Novellino|Novellino]] (M), 23' Altobelli (I), 49' [[Joe Jordan|Jordan]] (M), 89' [[Giuseppe Bergomi|Bergomi]] (I)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|134.
| rowspan=&quot;2&quot; |25. 10. 1981.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|69' Oriali}}
| | 97.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|135.
| rowspan=&quot;2&quot; |7. 3. 1982.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|10' [[Herbert Prohaska|Prohaska]] (I), 17' Prohaska (ag) (M), 32' Altobelli (I)}}
| | 98.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|136.
| rowspan=&quot;2&quot; |6. 11. 1983.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|5' [[Aldo Serena|Serena]], 18' [[Hansi Müller|Muller]]}}
| | 99.
|-
| align=&quot;center&quot; |137.
|18. 3. 1984.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|138.
| rowspan=&quot;2&quot; |28. 10. 1984.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|10' Altobelli (I), 33' [[Agostino Di Bartolomei|Di Bartolomei]] (M), 63' [[Mark Hateley|Hateley]] (M)}}
| | 101.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|139.
| rowspan=&quot;2&quot; |17. 3. 1985.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 2:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|22' [[Pietro Paolo Virdis|Virdis]] (M), 48' [[Karl-Heinz Rummenigge|Rummenigge]] (I), 81' Altobelli (I), 85' [[Vinicio Verza|Verza]] (M)}}
| | 102.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|140.
| rowspan=&quot;2&quot; |23. 6. 1985.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Milan
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|25' Rummenigge (I), 30' Virdis (M), 85' [[Andrea Icardi|Icardi]] (M)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|141.
| rowspan=&quot;2&quot; | 26. 6. 1985.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Inter
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|54' (p) [[Liam Brady|Brady]] (I), 77' [[Roberto Scarnecchia|Scarnecchia]] (M)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|142.
| rowspan=&quot;2&quot; |1. 12. 1985.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 2:2
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|5' [[Paolo Rossi (nogometaš)|Rossi]] (M), 29' Altobelli (I), 65' (p) Brady (I), 69' Rossi (M)}}
| | 103.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|143.
| rowspan=&quot;2&quot; | 6. 4. 1986.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|77' [[Giuseppe Minaudo|Minaudo]]}}
| | 104.
|-
| align=&quot;center&quot; |144.
|12. 10. 1986.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|145.
| rowspan=&quot;2&quot; |1. 3. 1987.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|26' (ag) [[Franco Baresi|Baresi]] (I), 53' [[Giuseppe Galderisi|Galderisi]] (M), 85' Virdis (M)}}
| | 106.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|146.
| rowspan=&quot;2&quot; |20. 12. 1987.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|4' [[Riccardo Ferri|Ferri]] (ag)}}
| | 107.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|147.
| rowspan=&quot;2&quot; |24. 4. 1988.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|43' [[Ruud Gullit|Gullit]], 53' Virdis}}
| | 108.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|148.
| rowspan=&quot;2&quot; |11. 12. 1988.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|26' Serena}}
| | 109.
|-
| align=&quot;center&quot; |149.
|30. 4. 1989.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|150.
| rowspan=&quot;2&quot; |19. 11. 1989.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:3
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|52' [[Marco Van Basten|Van Basten]], 75' [[Diego Fuser|Fuser]], 86' [[Daniele Massaro|Massaro]]}}
| | 111.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|151.
| rowspan=&quot;2&quot; |18. 3. 1990.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:3
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|3' Serena (I), 24' (p) [[Lothar Matthäus|Matthaus]] (I), 84' [[Alessandro Costacurta|Costacurta]] (M), 90' Serena (I)}}
| | 112.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|152.
| rowspan=&quot;2&quot; |18. 11. 1990.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|85' [[Nicola Berti|Berti]]}}
| | 113.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|153.
| rowspan=&quot;2&quot; |24. 3. 1991.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|74' Van Basten}}
| | 114.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|154.
| rowspan=&quot;2&quot; |1. 12. 1991.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|18' Van Basten (M), 54' [[Jürgen Klinsmann|Klinsmann]] (I)}}
| | 115.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|155.
| rowspan=&quot;2&quot; | 18. 4. 1992.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|89' Massaro}}
| | 116.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|156.
| rowspan=&quot;2&quot; | 22. 11. 1992.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|40' [[Gianluigi Lentini|Lentini]] (M), 69' [[Luigi De Agostini|De Agostini]] (I)}}
| | 117.
|-
| align=&quot;center&quot; |157.
| 27. 1. 1993.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Inter
| | Italijanski kup
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|158.
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. 2. 1993.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:3
| | Milan
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|5', 12' [[Jean-Pierre Papin|Papin]], 35' Gullit}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|159.
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. 4. 1993.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|44' Berti (I), 83' Gullit (M)}}
| | 118.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|160.
| rowspan=&quot;2&quot; |7. 11. 1993.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|34' [[Christian Panucci|Panucci]] (M), 52' Papin (M), 64' (p) [[Dennis Bergkamp|Bergkamp]] (I)}}
| | 119.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|161.
| rowspan=&quot;2&quot; |20. 3. 1994.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|46' (ag) Bergomi (M), 86' [[Salvatore Schillaci|Schillaci]] (I), 89' Massaro (M)}}
| | 120.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|162.
| rowspan=&quot;2&quot; | 12. 10. 1994.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Inter
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|38' Lentini (M), 56' (p) [[Pierluigi Orlandini|Orlandini]] (I), 64' Bergomi (I)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|163.
| rowspan=&quot;2&quot; | 26. 10. 1994.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Milan
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|46' [[Roberto Donadoni|Donadoni]] (M), 64' [[Rubén Sosa Ardaiz|Sosa]] (I), 78' Orlandini (I)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|164.
| rowspan=&quot;2&quot; |20. 11. 1994.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|4' [[Davide Fontolan|Fontolan]] (I), 50' [[Paolo Maldini|Maldini]] (M)}}
| | 121.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|165.
| rowspan=&quot;2&quot; | 15. 4. 1995.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|43' [[Andrea Seno|Seno]] (I), 69' [[Wim Jonk|Jonk]] (I), 85' [[Giovanni Stroppa|Stroppa]] (M), 87' (ag) [[Sebastiano Rossi|Rossi]] (I)}}
| | 122.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|166.
| rowspan=&quot;2&quot; |29. 10. 1995.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|19' [[Massimo Paganin|Paganin II]] (I), 46' [[Dejan Savićević|Savićević]] (M)}}
| | 123.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|167.
| rowspan=&quot;2&quot; |10. 3. 1996.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|5' [[Marco Branca|Branca]]}}
| | 124.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|168.
| rowspan=&quot;2&quot; |24. 11. 1996.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|4' [[Roberto Baggio|Baggio]] (M), 12' [[Youri Djorkaeff|Djorkaeff]] (I)}}
| | 125.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|169.
| rowspan=&quot;2&quot; |13. 4. 1997.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|32' (p) Djorkaeff (I), 43' [[Iván Zamorano|Zamorano]] (I), 58' [[Maurizio Ganz|Ganz]] (I), 88' Baggio (M)}}
| | 126.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|170.
| rowspan=&quot;2&quot; | 22. 11. 1997.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 2:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|13' [[Diego Simeone|Simeone]] (I), 29' [[George Weah|Weah]] (M), 68' (p) [[Ronaldo]] (I), 80' (p) [[André Cruz|Cruz]] (M)}}
| | 127.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|171.
| rowspan=&quot;2&quot; | 8. 1. 1998.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;5:0
| | Inter
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|28' (p) [[Demetrio Albertini|Albertini]], 33' Ganz, 43' Savićević, 46' (ag) [[Francesco Colonnese|Colonnese]], 60' [[Steinar Nilsen|Nilsen]]}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|172.
| rowspan=&quot;2&quot; | 21. 1. 1998.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Milan
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|31' Branca}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|173.
| rowspan=&quot;2&quot; |22. 3. 1998.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:3
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|42' Simeone, 77' Ronaldo, 87' Simeone}}
| | 128.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|174.
| rowspan=&quot;2&quot; |8. 11. 1998.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 2:2
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|7' Ronaldo (I), 14' Weah (M), 48' [[Francesco Moriero|Moriero]] (I), 59' (p) Albertini (M)}}
| | 129.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|175.
| rowspan=&quot;2&quot; |14. 3. 1999.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 2:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|7' (ag) [[Bruno N'Gotty|N'Gotty]] (I), 14' [[Leonardo Nascimento de Araújo|Leonardo]] (M), 52' Leonardo (M), 77' [[Javier Zanetti|Zanetti]] (I)}}
| | 130.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|176.
| rowspan=&quot;2&quot; |24. 10. 1999.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|19' (p) Ronaldo (I), 73' [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] (M), 87' Weah (M)}}
| | 131.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|177.
| rowspan=&quot;2&quot; | 12. 1. 2000.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:3
| | Inter
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|28' [[Christian Vieri|Vieri]] (I), 44' Ševčenko (M), 54' [[Adrian Mutu|Mutu]] (I), 55' Ševčenko (M), 69' [[Clarence Seedorf|Seedorf]] (I)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|178.
| rowspan=&quot;2&quot; | 26. 1. 2000.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Milan
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|35' Ševčenko (M), 37' Baggio (I)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|179.
| rowspan=&quot;2&quot; |5. 3. 2000.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|43' Zamorano (I), 63' [[Luigi Di Biagio|Di Biagio]] (I), 90' (p) Ševčenko (M)}}
| | 132.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|180.
| rowspan=&quot;2&quot; |7. 1. 2001.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 2:2
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|10' [[Hakan Şükür]] (I), 64' [[Zvonimir Boban|Boban]] (M), 72' Di Biagio (I), 85' [[Oliver Bierhoff|Bierhoff]] (M)}}
| | 133.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|181.
| rowspan=&quot;2&quot; | 11. 5. 2001.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:6
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|2', 19' [[Gianni Comandini|Comandini]], 53' [[Federico Giunti|Giunti]], 66', 77' Ševčenko, 81' [[Serginho]]}}
| | 134.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|182.
| rowspan=&quot;2&quot; |21. 10. 2001.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:4
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|12' [[Nicola Ventola|Ventola]] (I), 61' Ševčenko (M), 64' [[Cosmin Contra|Contra]] (M), 67' [[Filippo Inzaghi|Inzaghi]] (M), 77' Ševčenko (M), 92' [[Mohamed Kallon|Kallon]] (I)}}
| | 135.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|183.
| rowspan=&quot;2&quot; |3. 3. 2002.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|77' Vieri}}
| | 136.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|184.
| rowspan=&quot;2&quot; | 23. 11. 2002.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|12' Serginho}}
| | 137.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|185.
| rowspan=&quot;2&quot; | 12. 4. 2003.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|62' Inzaghi}}
| | 138.
|-
| align=&quot;center&quot; |186.
| 7. 5. 2003.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Inter
| | Liga prvaka
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|187.
| rowspan=&quot;2&quot; | 13. 5. 2003.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Milan
| | Liga prvaka
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|46' Ševčenko (M), 82' [[Obafemi Martins|Martins]] (I)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|188.
| rowspan=&quot;2&quot; |5. 10. 2003.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:3
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|38' Inzaghi (M), 49' [[Kaká]] (M), 79' Ševčenko (M), 80' Martins (I)}}
| | 139.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|189.
| rowspan=&quot;2&quot; | 21. 2. 2004.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:2
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|15' [[Dejan Stanković|Stanković]] (I), 40' [[Cristiano Zanetti|C. Zanetti]] (I), 57' [[Jon Dahl Tomasson|Tomasson]] (M), 58' Kaká (M), 86' Seedorf (M)}}
| | 140.
|-
| align=&quot;center&quot; |190.
|24. 10. 2004.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|191.
| rowspan=&quot;2&quot; |27. 2. 2005.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|77' Kaká}}
| | 142.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|192.
| rowspan=&quot;2&quot; | 6. 4. 2005.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:0
| | Inter
| | Liga prvaka
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|46' [[Jaap Stam|Stam]], 76' Ševčenko}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|193.
| rowspan=&quot;2&quot; |12. 4. 2005.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:3
| | Milan
| | Liga prvaka
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|30' Ševčenko; utakmica prekinuta u 78. minuti, a rezultat je odlučen za zelenim stolom.}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|194.
| rowspan=&quot;2&quot; |11. 12. 2005.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|24' [[Adriano Leite Ribeiro|Adriano]] (I), 39' Ševčenko (M), 61' Martins (I), 85' Stam (M), 93' Adriano (I)}}
| | 143.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|195.
| rowspan=&quot;2&quot; | 14. 4. 2006.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|71' [[Kahaber Kaladze|Kaladze]]}}
| | 144.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|196.
| rowspan=&quot;2&quot; | 28. 10. 2006.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:4
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|17' [[Hernán Crespo|Crespo]] (I), 22' Stanković (I), 50' [[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] (I), 53' Seedorf (M), 72' [[Marco Materazzi|Materazzi]] (I), 79' [[Alberto Gilardino|Gilardino]] (M), 94' Kaká (M)}}
| | 145.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|197.
| rowspan=&quot;2&quot; |11. 3. 2007.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|40' Ronaldo (M), 56' [[Julio Ricardo Cruz|Cruz]] (I), 76' Ibrahimović (I)}}
| | 146.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|198.
| rowspan=&quot;2&quot; |23. 12. 2007.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|18' [[Andrea Pirlo|Pirlo]] (M), 36' Cruz (I), 64' [[Esteban Cambiasso|Cambiasso]] (I)}}
| | 147.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|199.
| rowspan=&quot;2&quot; |4. 5. 2008.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|51' Inzaghi (M), 56' Kaká (M), 76' Cruz (I)}}
| | 148.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|200.
| rowspan=&quot;2&quot; |28. 9. 2008.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|36' [[Ronaldinho]]}}
| | 149.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|201.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. 2. 2009.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|29' Adriano (I), 43' Stanković (I), 70' [[Alexandre Pato|Pato]] (M)}}
| | 150.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|202.
| rowspan=&quot;2&quot; | 29. 8. 2009.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:4
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|29' [[Thiago Motta|Motta]], 36' (p) [[Diego Milito|Milito]], 46' [[Maicon Sisenando|Maicon]], 67' Stanković}}
| | 151.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|203.
| rowspan=&quot;2&quot; |24. 1. 2010.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|10' Milito, 62' [[Goran Pandev|Pandev]]}}
| | 152.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|204.
| rowspan=&quot;2&quot; |14. 11. 2010.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Milan
| | Serie A 
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|5' (p) Ibrahimović}}
| | 153.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|205.
| rowspan=&quot;2&quot; | 2. 4. 2011.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|1', 62' Pato, 90' (p) [[Antonio Cassano|Cassano]]}}
| | 154.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|206.
| rowspan=&quot;2&quot; | 6. 8. 2011.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Inter
| | [[Italijanski superkup 2011.|Italijanski superkup]]
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|22' [[Wesley Sneijder|Sneijder]] (I), 60' Ibrahimović (M), 69' [[Kevin-Prince Boateng|Boateng]] (M)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|207.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. 1. 2012.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Inter
| |Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|53' Milito}}
| | 155.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|208.
| rowspan=&quot;2&quot; |6. 5. 2012.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;4:2
| | Milan
| |Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|14' Milito (I), 44' (p), 46' Ibrahimović (M), 52' (p), 80' (p) Milito (I), 87' Maicon (I)}}
| | 156.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |209.
| rowspan=&quot;2&quot; |7. 10. 2012.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|4' [[Walter Samuel|Samuel]]}}
| | 157.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|210.
| rowspan=&quot;2&quot; |24. 2. 2013.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|20' [[Stephan El Shaarawy|El Shaarawy]] (M), 71' [[Ezequiel Schelotto|Schelotto]] (I)}}
| | 158.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|211.
| rowspan=&quot;2&quot; |22. 12. 2013.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|86' [[Rodrigo Palacio|Palacio]]}}
| | 159.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|212.
| rowspan=&quot;2&quot; |4. 5. 2014.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Inter
| |Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|65' [[Nigel de Jong|De Jong]]}}
| | 160.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |213.
| rowspan=&quot;2&quot; |23. 11. 2014.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|23' [[Jérémy Ménez|Ménez]] (M), 61' [[Joel Chukwuma Obi|Obi]] (I)}}  
| | 161.
|-
| align=&quot;center&quot; |214.
|19. 4. 2015.
| align=&quot;right&quot; |Inter
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|215.
| rowspan=&quot;2&quot; |13. 9. 2015.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|58' [[Fredy Guarín|Guarín]]}}
| | 163.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|216.
| rowspan=&quot;2&quot; |31. 1. 2016.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|35' [[Alex Rodrigo Dias da Costa|Alex]], 73' [[Carlos Bacca|Bacca]], 77' [[M'Baye Niang|Niang]]}}
| | 164.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |217.
| rowspan=&quot;2&quot; |20. 11. 2016.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 2:2
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|42', 58' [[Suso (nogometaš)|Suso]] (M), 53' [[Antonio Candreva|Candreva]], 90' + 2 [[Ivan Perišić|Perišić]] (I)}}
| | 165.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |218.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. 4. 2017.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; | 2:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|36' [[Antonio Candreva|Candreva]] (I), 44' [[Mauro Icardi|Icardi]] (I), 83' [[Alessio Romagnoli|Romagnoli]] (M), 90' + 7 [[Cristián Zapata|Zapata]] (M)}}
| | 166.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |219.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. 10. 2017.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|28', 63', 90' (p) [[Mauro Icardi|Icardi]] (I), 56' [[Suso (nogometaš)|Suso]] (M), 81' (ag) [[Samir Handanović|Handanović]]}}
| | 167.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |220.
| rowspan=&quot;2&quot; |27. 12. 2017.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Inter
| | [[Italijanski kup 2017/2018.|Italijanski kup]]
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|104' [[Patrick Cutrone|Cutrone]]}}
| |
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |221.
| rowspan=&quot;2&quot; |4. 4. 2018.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | 
| | 168.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |222.
| rowspan=&quot;2&quot; |21. 10. 2018.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|90' + 2 [[Mauro Icardi|Icardi]]}}
| | 169.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |223.
| rowspan=&quot;2&quot; |17. 3. 2019.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:3
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|3' [[Matías Vecino|Vecino]] (I), 51' [[Stefan de Vrij|De Vrij]] (I), 57' [[Tiémoué Bakayoko|Bakayoko]] (M), 67' [[Lautaro Martínez|Martínez]] (I), 71' [[Mateo Musacchio|Musacchio]] (M)}}
| | 170.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |224.
| rowspan=&quot;2&quot; |21. 9. 2019.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:2
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|49' [[Marcelo Brozović|Brozović]], 78' [[Romelu Lukaku|Lukaku]]}}
| | 171.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |225.
| rowspan=&quot;2&quot; |9. 2. 2020.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;4:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small| 40' [[Ante Rebić|Rebić]] (M), 45' + 1 [[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] (M); 51' [[Marcelo Brozović|Brozović]] (I), 54' [[Matías Vecino|Vecino]] (I), 70' [[Stefan de Vrij|De Vrij]] (I), 90' + 3 [[Romelu Lukaku|Lukaku]] (I)}}
| | 172.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |226.
| rowspan=&quot;2&quot; |17. 10. 2020.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small| 13', 16' [[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] (M); 29' [[Romelu Lukaku|Lukaku]] (I)}}
| | 173.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |227.
| rowspan=&quot;2&quot; |26. 1. 2021.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:1
| | Milan
| | [[Italijanski kup 2020/2021.|Italijanski kup]]
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|31' [[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] (M); 71' [[Romelu Lukaku|Lukaku]] (p) (I), 90' + 7 [[Christian Eriksen|Eriksen]] (I)}}
| |
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |228.
| rowspan=&quot;2&quot; |21. 2. 2021.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:3
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|5', 57' [[Lautaro Martínez|Martínez]], 66' [[Romelu Lukaku|Lukaku]]}}
| | 174.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |229.
| rowspan=&quot;2&quot; |7. 11. 2021.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot;|1:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|11' [[Hakan Çalhanoğlu|Çalhanoğlu]] (p) (I), 17' [[Stefan de Vrij|De Vrij]] (ag) (M)}}
| | 175.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |230.
| rowspan=&quot;2&quot; |5. 2. 2022.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|38' [[Ivan Perišić|Perišić]] (I); 75', 78' [[Olivier Giroud|Giroud]] (M)}}
| | 176.
|-
| align=&quot;center&quot; |231.
| 1. 3. 2022.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 0:0
| | Inter
| | [[Italijanski kup 2021/2022.|Italijanski kup]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|232.
| rowspan=&quot;2&quot; | 19. 4. 2022.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:0
| | Milan
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|4', 40' [[Lautaro Martínez|Martínez]], 82' [[Robin Gosens|Gosens]]}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |233.
| rowspan=&quot;2&quot; |3. 9. 2022.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:2
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|21' [[Marcelo Brozović|Brozović]] (I); 28' [[Rafael Leão|Leão]] (M), 54' [[Olivier Giroud|Giroud]] (M), 60' [[Rafael Leão|Leão]] (M), 67' [[Edin Džeko|Džeko]] (I)}}
| | 177.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|234.
| rowspan=&quot;2&quot; | 18. 1. 2023.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;3:0
| | Milan
| | [[Italijanski superkup 2022.|Italijanski superkup]]
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|10' [[Federico Dimarco|Dimarco]], 21' [[Edin Džeko|Džeko]], 77' [[Lautaro Martínez|Martínez]]}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|235.
| rowspan=&quot;2&quot; | 5. 2. 2023.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|34' [[Lautaro Martínez|Martínez]]}}
| | 178.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|236.
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. 5. 2023.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:2
| | Inter
| | Liga prvaka
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|8' [[Edin Džeko|Džeko]], 11' [[Henrih Mhitarjan|Mhitarjan]]}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|237.
| rowspan=&quot;2&quot; | 16. 5. 2023.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Milan
| | Liga prvaka
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|74' [[Lautaro Martínez|Martínez]]}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|238.
| rowspan=&quot;2&quot; | 16. 9. 2023.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;5:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|5' [[Henrih Mhitarjan|Mhitarjan]] (I), 38' [[Marcus Thuram|Thuram]] (I), 57' [[Rafael Leão|Leão]] (M), 69' Mhitarjan (I), 79' [[Hakan Çalhanoğlu|Çalhanoğlu]] (p) (I), 90' + 3 [[Davide Frattesi|Frattesi]] (I)}}
| | 179.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|239.
| rowspan=&quot;2&quot; | 22. 4. 2024.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#009;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|18' [[Francesco Acerbi|Acerbi]] (I), 49' [[Marcus Thuram|Thuram]] (I), 80' [[Fikayo Tomori|Tomori]] (M)}}
| | 180.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |240.
| rowspan=&quot;2&quot; |22. 9. 2024.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:2
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|10' [[Christian Pulišić|Pulišić]] (M); 27' [[Federico Dimarco|Dimarco]] (I); 89' [[Matteo Gabbia|Gabbia]] (M)}}
| | 181.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|241.
| rowspan=&quot;2&quot; | 6. 1. 2024.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;2:3
| | Milan
| | [[Finale Italijanskog superkupa 2024.|Italijanski superkup]]
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|45' + 1 [[Lautaro Martínez|Martínez]] (I), 47' [[Mehdi Taremi|Taremi]] (I), 52' [[Theo Hernandez|Hernandez]] (M), 80' [[Christian Pulišić|Pulišić]] (M), 90' + 3 [[Tammy Abraham|Abraham]] (M)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |242.
| rowspan=&quot;2&quot; |2. 2. 2025.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; |1:1
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|45' [[Tijjani Reijnders|Reijnders]] (M); 90' + 3 [[Stefan de Vrij|De Vrij]] (I)}}
| | 182.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|243.
| rowspan=&quot;2&quot; | 2. 4. 2025.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; | 1:1
| | Inter
| | [[Italijanski kup 2024/2025.|Italijanski kup]]
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|47' [[Tammy Abraham|Abraham]] (M); 67' [[Hakan Çalhanoğlu|Çalhanoğlu]] (I)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|244.
| rowspan=&quot;2&quot; | 23. 4. 2025.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:3
| | Milan
| | Italijanski kup
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|36', 49' [[Luka Jović|Jović]], 85' [[Tijjani Reijnders|Reijnders]]}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |245.
| rowspan=&quot;2&quot; |23. 11. 2025.
| align=&quot;right&quot; | Inter
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;0:1
| | Milan
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|54' [[Christian Pulišić|Pulišić]]}}
| | 183.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |246.
| rowspan=&quot;2&quot; |8. 3. 2026.
| align=&quot;right&quot; | Milan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#d00;&quot;|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;1:0
| | Inter
| | Serie A
|-
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|35' [[Pervis Estupiñán|Estupiñán]]}}
| | 184.
|}

== Trofeji ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:100%;&quot; width=80%
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:6%;&quot; class=&quot;wikitable unsortable&quot;|Ekipa
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;width:40%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|Domaća takmičenja
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;width:48%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|Međunarodna takmičenja
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:6%;&quot; class=&quot;wikitable unsortable&quot;|Ukupno
|-
! style=&quot;width:8%;&quot; |[[Serie A]]
! style=&quot;width:8%;&quot; |[[Italijanski kup|Kup]]
! style=&quot;width:8%;&quot; |[[Italijanski superkup|Superkup]]
! style=&quot;width:8%;&quot; |Ukupno
! style=&quot;width:8%;&quot; |[[UEFA Liga prvaka|LP]]
! style=&quot;width:8%;&quot; |[[UEFA Kup pobjednika kupova|KPK]]
! style=&quot;width:8%;&quot; |[[UEFA Evropska liga|EL]]
! style=&quot;width:8%;&quot; |[[UEFA Superkup|ES]]
! style=&quot;width:8%;&quot; |[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|FSKP]] / [[Interkontinentalni kup (nogomet)|IK]]
! style=&quot;width:8%;&quot; |Ukupno
|-
|- style=&quot;background:#F0F0F0;&quot;
!&amp;nbsp;!! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !!
|-
|'''[[AC Milan|Milan]]''' || align=center|'''19''' || align=center|5 || align=center|'''8''' || align=center|32 || align=center|'''7''' || align=center|'''2''' || align=center|- || align=center|'''5''' || align=center|'''4''' || align=center|'''18''' || align=center|'''50'''
|-
|'''[[FC Inter Milano|Inter]]''' || align=center|'''21''' || align=center|'''9''' || align=center|8 || align=center|'''38''' || align=center|3|| align=center|- || align=center|'''3''' || align=center|- || align=center|3 || align=center|9 || align=center|47
|}

== Najbolji strijelci ==
[[Datoteka:PaoloMaldini.jpg|150px|mini|desno|[[Paolo Maldini]]]]
[[Datoteka:Diego Milito - Inter Mailand (3).jpg|mini|desno|150px|[[Diego Milito]]]]
[[Datoteka:Javier Zanetti - Inter Mailand (1).jpg|150px|mini|desno|[[Javier Zanetti]]]]
{|class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; width=40%
!width=5%| #
!width=25%|Nogometaš
!width=20%|Ekipa
!width=10%|Golovi
|-
|rowspan=&quot;1&quot;|1.
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]
|align=&quot;left&quot;|{{AC Milan}}
|rowspan=&quot;1&quot;|14
|-
|rowspan=&quot;1&quot;|2.
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Meazza]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}} 12 &lt;br/&gt;{{AC Milan}} 1
|rowspan=&quot;1&quot;|13
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|3.
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVE}} [[Gunnar Nordahl]]
|align=&quot;left&quot;|{{AC Milan}}
|rowspan=&quot;2&quot;|11
|-
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|MAĐ}} [[István Nyers]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}}
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|5.
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}} (2)&lt;br/&gt;{{AC Milan}} (8)
|rowspan=&quot;2&quot;|10
|-
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Enrico Candiani]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}} (7)&lt;br/&gt;{{AC Milan}} (3)
|-
|rowspan=&quot;1&quot;|7.
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ARG}} [[Lautaro Martínez]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}}
|rowspan=&quot;1&quot;|9
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|8.
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|BRA}} {{ZD|ITA}} [[José Altafini]]
|align=&quot;left&quot;|{{AC Milan}}
|rowspan=&quot;5&quot;|7
|-
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Alessandro Altobelli]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}}
|-
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Roberto Boninsegna]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}}
|-
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Benito Lorenzi]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}}
|-
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|BEL}} [[Louis Van Hege]]
|align=&quot;left&quot;|{{AC Milan}}
|-
|rowspan=&quot;6&quot;|13.
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Aldo Boffi]]
|align=&quot;left&quot;|{{AC Milan}}
|rowspan=&quot;6&quot;|6
|-
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Aldo Cevenini]]
|align=&quot;left&quot;|{{AC Milan}} 4 &lt;br/&gt;{{Internazionale}} 2
|-
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ARG}} {{ZD|ITA}} [[Attilio Demaría]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}}
|-
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Sandro Mazzola]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}}
|-
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ARG}} [[Diego Milito]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}}
|-
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Pietro Serantoni]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}}
|}

== Pojedinci s najviše nastupa ==
=== Igrači ===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; width=45%
!width=5%| #
!width=25%|Nogometaš
!width=20%|Tim
!width=10%|Nastupi
|-
|rowspan=&quot;1&quot;|1.
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Paolo Maldini]]
|align=&quot;left&quot;|{{AC Milan}}
|rowspan=&quot;1&quot;|53
|-
|rowspan=&quot;1&quot;|2.
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ARG}} [[Javier Zanetti]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}}
|rowspan=&quot;1&quot;|45
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|3.
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Bergomi]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}}
|rowspan=&quot;1&quot;|40
|-
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Alessandro Costacurta]]
|align=&quot;left&quot;|{{AC Milan}}
|rowspan=&quot;1&quot;|40
|-
|rowspan=&quot;1&quot;|5.
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Gianni Rivera]]
|align=&quot;left&quot;|{{AC Milan}}
|rowspan=&quot;1&quot;|38
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|6.
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Giacinto Facchetti]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}}
|rowspan=&quot;1&quot;|37
|-
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Sandro Mazzola]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}}
|rowspan=&quot;1&quot;|37
|-
|rowspan=&quot;1&quot;|8.
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Franco Baresi]]
|align=&quot;left&quot;|{{AC Milan}}
|rowspan=&quot;1&quot;|35
|-
|rowspan=&quot;1&quot;|9.
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Mauro Tassotti]]
|align=&quot;left&quot;|{{AC Milan}}
|rowspan=&quot;1&quot;|31
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|10.
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Tarcisio Burgnich]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}}
|rowspan=&quot;1&quot;|30
|-
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Mario Corso]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}}
|rowspan=&quot;1&quot;|30
|-
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|NIZ}} [[Clarence Seedorf]]
|align=&quot;left&quot;|{{Internazionale}} 7 &lt;br/&gt; {{AC Milan}} 23
|rowspan=&quot;1&quot;|30
|}

=== Treneri ===
{{multiple image
| align =
| direction = vertical
| width = 170
| image1 = 1967–68 Milan AC - Nereo Rocco (cropped).jpg
| alt1 = Nereo Rocco 1967/68.
| caption1 = [[Nereo Rocco]] (Milan), trener s najviše vođenih milanskih derbija u historiji (25)
| image2 = 1964–65 Inter Milan - Giacinto Facchetti, Helenio Herrera (cropped).jpg
| alt2 = Helenio Herrera 1964/65.
| caption2 =[[Helenio Herrera]], trener Intera s najviše učešća u gradskom derbiju (20)}}
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
!#
!Trener
!Tim
!Utakmice
|-
|1.
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Nereo Rocco]]
|align=left|{{AC Milan}}
|25
|-
|2.
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Viani]]
|align=left|{{AC Milan}}
|20
|-
|3.
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|align=left|{{AC Milan}}
|19
|-
|rowspan=2|4.
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Fabio Capello]]
|align=left|{{AC Milan}}
|rowspan=2|18
|-
|align=left|{{ZD|ARG}} [[Helenio Herrera]]
|align=left|{{Internazionale}}
|-
|6.
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Stefano Pioli]]
|align=left|{{Internazionale}} (2)&lt;br/&gt;{{AC Milan}} (15)
|17
|-
|rowspan=2|7.
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Simone Inzaghi]]
|align=left|{{Internazionale}}
|rowspan=2|16
|-
|align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Nils Liedholm]]
|align=left|{{AC Milan}}
|-
|9
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Roberto Mancini]]
|align=left|{{Internazionale}}
|14
|-
|10.
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Giovanni Trapattoni]]
|align=left|{{AC Milan}} (3)&lt;br/&gt;{{Internazionale}} (10)
|13
|}

== Nogometaši koji su igrali za oba kluba ==
'''Napomena''': Brojevi nastupa i golova odnose se samo na prvenstvene utakmice.
=== Inter, pa Milan ===
[[Datoteka:Jerseys of Ronaldo.jpg|mini|desno|[[Ronaldo]]v gostujući dres Intera (lijevo) i Milana (desno) u muzeju [[San Siro]]. Za Inter je igrao od 1997. do 2002, a za Milan 2007–2008.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
!rowspan=2|Ime
!rowspan=2|Poz.
!colspan=3|Inter
!colspan=3|Milan
|-
!Karijera!!Uta!!Gol
!Karijera!!Uta!!Gol
|-
|rowspan=&quot;2&quot; align=left|{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Meazza]]||rowspan=&quot;2&quot;|N
|1927–1940.||348||241
|1940–1942.||37||9
|-
|1946–1947.||17||2
|| || ||
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Aldo Bet]]||O
|1967–1968.||8||0
|1974–1981.||144||0
|-
|rowspan=&quot;4&quot; align=left|{{ZD|ITA}} [[Aldo Serena]]||rowspan=&quot;4&quot;|N
|1978–1981.||2||1
|| || ||
|-
|1981–1983.||21||2
|1982–1983.||20||8
|-
|1983–1985.||28||8
|| || ||
|-
|1987–1991.||114||45
|| || ||
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Maurizio Ganz]]||N
|1995–1997.||68||26
|1998–2001.||40||9
|-
|align=left|{{ZD|NIG}} [[Taribo West]]||O
|1997–1999.||44||1
|2000–2001.||4||1
|-
|align=left|{{ZD|BRA}} [[Ronaldo]]||N
|1997–2002.||68||49
|2007–2008.||20||9
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Andrea Pirlo]]||V
|1998–2001.||22||0
|2001–2011.||284||32
|-
|align=left|{{ZD|HRV}} [[Dario Šimić]]||O
|1999–2002.||66||3
|2002–2008.||82||1
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Christian Vieri]]||N
|1999–2005.||143||103
|2005–2006.||8||1
|-
|align=left|{{ZD|NIZ}} [[Clarence Seedorf]]||V
|2000–2002.||64||8
|2002–2012.||300||47
|-
|rowspan=&quot;3&quot; align=left|{{ZD|ARG}} [[Hernán Crespo]]||rowspan=&quot;3&quot;|N
|2002–2003.||18||7
|2004–2005.||28||11
|-
|2006–2008.||49||18
|| || ||
|-
|2008–2009.||14||2
|| || ||
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Favalli]]||O
|2004–2006.||49||0
|2006–2010.||75||2
|-
|rowspan=&quot;2&quot; align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]||rowspan=&quot;2&quot;|N
|rowspan=&quot;2&quot;|2006–2009.||rowspan=&quot;2&quot;|88||rowspan=&quot;2&quot;|57
|2010–2012.||61||42
|-
|2020–2023.||64||34
|-
|rowspan=&quot;2&quot; align=left|{{ZD|ITA}} [[Mario Balotelli]]||rowspan=&quot;2&quot;|N
|2007–2010.||59||20
|2013–2014.||43||26
|-
|| || ||
|2015–2016.||20||1
|-
|align=left|{{ZD|BRA}} [[Alessandro Faiolhe Amantino|Mancini]]||N
|2008–2010.||26||1
|2010.||7||0
|-
|rowspan=&quot;2&quot; align=left|{{ZD|GAN}} [[Sulley Muntari]]||rowspan=&quot;2&quot;|V
|2008–2012.||66||7
|2012.||13||3
|-
|| || ||
|2012–2015.||57||8
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Giampaolo Pazzini]]||N
|2011–2012.||50||16
|2012–2015.||74||21
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Andrea Poli]]||V
|2011–2012.||18||0
|2013–2017.||90||3
|-
|align=left|{{ZD|ARG}} [[Matías Silvestre]]||O
|2012–2015.||9||0
|2013–2014.||4||1
|-
|rowspan=&quot;2&quot; align=left|{{ZD|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]||rowspan=&quot;2&quot;|O
|2005–2006.||1||0
|| || ||
|-
|2006–2007.||0||0
|2017–2018.||35||2
|}

=== Milan, pa Inter ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
!rowspan=2|Ime
!rowspan=2|Poz.
!colspan=3|Inter
!colspan=3|Milan
|-
!Karijera!!Uta!!Gol
!Karijera!!Uta!!Gol
|-
|rowspan=&quot;3&quot; align=left|{{ZD|ITA}} [[Luigi Cevenini]]||rowspan=&quot;3&quot;|N
|1911–1912.||1||1
|1912–1915.||55||63
|-
|1915–1919.||7||5
|1919–1921.||40||54
|-
| 
|| ||
|1922–1927.||94||42
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Lorenzo Buffon]]||G
|1949–1959.||277||0
|1960–1963.||79||0
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Fulvio Collovati]]||O
|1976–1982.||158||4
|1982–1986.||109||3
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Francesco Toldo]]||G
|1990–1993.||0||0
|2001–2010.||148||0
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Christian Panucci]]||O
|1993–1996.||89||9
|1999–2001.||26||1
|-
|rowspan=&quot;2&quot; align=left|{{ZD|ITA}} [[Cristian Brocchi]]||rowspan=&quot;2&quot;|V
|1994–1998.||0||0
|2000–2001.||15||1
|-
|2001–2008.||99||4
|| || ||
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Roberto Baggio]]||N
|1995–1997.||51||12
|1998–2000.||41||9
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Francesco Coco]]||O
|1995–2002.||56||2
|2002–2007.||26||0
|-
|align=left|{{ZD|HOL}} [[Edgar Davids]]||V
|1996–1997.||19||0
|2004–2005.||14||0
|-
|align=left|{{ZD|FRA}} [[Patrick Vieira]]||V
|1995–1996.||2||0
|2006–2010.||67||6
|-
|align=left|{{ZD|ARG}} [[Andrés Guglielminpietro|Guly]]||V
|1998–2001.||57||6
|2001–2004.||30||0
|-
|align=left|{{ZD|DAN}} [[Thomas Helveg]]||O
|1998–2003.||105||0
|2003–2004.||23||0
|-
|align=left|{{ZD|HRV}} [[Dražen Brnčić]]||V
|2000–2001.||1||0
|2001–2003.||0||0
|-
|align=left|{{ZD|TUR}} [[Ümit Davala]]||O
|2001–2002.||10||0
|2002–2004.||0||0
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Antonio Cassano]]||N
|2011–2012.||33||7
|2012–2013.||28||7
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} '''[[Matteo Darmian]]'''||O
|2006–2010.||4||0
|2020–||147||11
|-
|align=left|{{ZD|TUR}} '''[[Hakan Çalhanoğlu]]'''||V
|2017–2021.||135||22
|2021–||146||36
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} '''[[Francesco Acerbi]]'''||O
|2012–2013.||6||0
|2022–||96||3
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Raoul Bellanova]]||O
|2018–2019.||0||0
|2022–2023.||18||0
|}

== Rekordi ==
* Najveća pobjeda Intera: '''0:5''' (6. 2. 1910)
* Najveća pobjeda Milana: '''0:6''' (11. 5. 2001)&lt;ref name=&quot;record&quot;/&gt;
* Najviše uzastopnih pobjeda: Milan, '''šest''', od 5. februara 1911. do 9. februara 1919. i od 30. maja 1946. do 11. aprila 1948; Inter, '''šest''', od 18. januara 2023. do 22. aprila 2024.
* Uzastopni remiji: '''četiri''', od 29. septembra 1935. do 7. februara 1937.
* Najviše utakmica bez pobjede: Milan, '''17''', od 10. novembra 1929. do 7. februara 1937.
* Najraniji gol Intera: '''[[Sandro Mazzola]]''', 13. sekunda, 24. februar 1963.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ilgiornale.it/news/pato-fa-sprinter-record-mazzola.html|title=Pato fa lo sprinter ma il record è di Mazzola|website= ilgiornale.it|date=3. 4. 2011|language=it}}&lt;/ref&gt;
* Najraniji gol Milana: '''[[José Altafini]]''', 25. sekunda, 26. mart 1961.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.tuttomercatoweb.com/serie-a/i-inter-milan-i-e-i-gol-lampo-pato-i-flash-i-ma-il-record-resta-di-mazzola-1169655|title=Inter-Milan e i gol lampo: Pato flash ma il record resta di Mazzola|website=tuttomercatoweb.com|date=19. 10. 2018|language=it}}&lt;/ref&gt;
* Najkasniji gol Intera: '''[[Christian Eriksen]]''', 90 + 6 min, 43 s, 26. januar 2021.&lt;ref name=goltardivo&gt;{{cite news|url=https://www.inter-news.it/focus/inter-milan-2-1-cinque-dati-statistici-che-potresti-non-sapere/|title=Inter-Milan 2-1, cinque dati statistici che potresti non sapere|website=inter-news.it|author=Riccardo Spignesi|date=27. 1. 2021|access-date=28. 1. 2021|language=it}}&lt;/ref&gt;
* Najkasniji gol Milana: '''[[Cristián Zapata]]''', 90 + 6 min, 38 s, 15. april 2017.&lt;ref name=goltardivo/&gt;&lt;ref&gt;Gol [[Patrick Cutrone|Patricka Cutronea]] u derbiju 27. decembra 2017. nije uzet u obzir jer je postignut u [[produžeci]]ma.&lt;/ref&gt;
* Najbolji strijelac Intera u jednom derbiju: '''[[Giovanni Capra]]''', '''tri''' gola (6. februar 1910), '''[[Amedeo Amadei]]''', '''tri''' gola (6. novembar 1949), '''[[István Nyers]]''', '''tri''' gola (1. novembar 1953), '''[[Diego Milito]]''', '''tri''' gola (6. maj 2012) i '''[[Mauro Icardi]]''', '''tri''' gola (15. oktobar 2017).
* Najbolji strijelac Milana u jednom derbiju: '''[[José Altafini]]''', '''četiri''' gola (27. mart 1960).&lt;ref name=&quot;record&quot;/&gt;
* Najviše derbija u jednoj kalendarskoj godini: '''pet''' (2023)
* Derbi s najvećim prihodom: Milan – Inter 2:3, 17. mart 2019 (približno '''5.700.000 [[euro|€]]''').&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.calcioefinanza.it/2019/03/16/milan-inter-record-incassi/|title=Derby da record: 5,7 milioni di incasso per Milan–Inter|date=16. 3. 2019|language=it|access-date=10. 11. 2021|archive-date=21. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921072800/https://www.calcioefinanza.it/2019/03/16/milan-inter-record-incassi/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Saul Malatrasi]]''' jedini je igrač koji je osvojio ''[[Serie A|scudetto]]'', [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]] i [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]] i s Interom i s Milanom.
* '''[[Zlatan Ibrahimović]]''' jedini je igrač koji je bio najbolji strijelac lige i u dresu Intera ([[Serie A 2008/2009.|2008/09]]) i u dresu Milana ([[Serie A 2011/2012.|2011/12]]).
* Strijelac u najviše uzastopnih derbija: '''[[Romelu Lukaku]]''' ('''pet''', od 21. septembra 2019. do 21. februara 2021).&lt;ref&gt;{{cite news |url= https://sport.sky.it/calcio/serie-a/2021/02/21/lukaku-inter-milan-gol-4-derby|title=Lukaku, gol nel 5º derby di fila tra campionato e Coppa Italia: è record|website=sport.sky.it|date=21. 2. 2021|access-date=21. 2. 2021|language=it}}&lt;/ref&gt;
* Najmlađi strijelac u jednom derbiju: '''[[Edoardo Mariani]]''' (16 godina i 359 dana; 27. februar 1910).
* Najstariji strijelac u jednom derbiju: '''[[Zlatan Ibrahimović]]''' (39 godina i 115 dana; 26, januar 2021).

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.inter.it/ Službeni sajt Intera]
* [http://www.acmilan.com/ Službeni sajt AC Milana]

{{AC Milan - klub}}
{{Inter Milano - klub}}
{{Nogometna rivalstva}}

{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:AC Milan|Derby della Madonnina]]
[[Kategorija:FC Inter Milano|Derby della Madonnina]]
[[Kategorija:Italijanski nogometni derbiji]]</text>
      <sha1>f2hnqc8rw9a7g8rrdcpdomi9fkob7sz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ukrina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>379173</id>
    <revision>
      <id>3839038</id>
      <parentid>3147520</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:03:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Save]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839038</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2876" sha1="j7bb99zp7m3968lwj54bb5tlx6src7b" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Ukrina
| slika                      = Ukrina.jpg
| opis_slike                 = Stari mlin na Ukrini
| dužina                     = 120
| nadmorska visina izvora    = 
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 1.515
| izvor                      = 
| ušće                       = [[Sava]]
| pritoke                    = [[Ilova]], [[Vijaka]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = [[Derventa]]
| sliv                       = [[Crnomorski sliv|Crnomorski]]
| plovnost                   = 
}}
'''Ukrina''' je desna pritoka [[Sava|Save]], čiji se cjelokupni sliv nalazi u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], između donjih tokova [[Vrbas]]a i [[Bosna (rijeka)|Bosne]].&lt;ref&gt;* http://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-ukrina/&lt;/ref&gt; Nastaje spajanjem Velike (53&amp;nbsp;km) i Male Ukrine (37&amp;nbsp;km). Velika Ukrina izvire na sjeveroistočnim padinama [[Uzlomac|Uzlomca]] na približno 520 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]], a Mala na padinama [[Borja]]. Do spajanja u Kulašima Velika Ukrina prima desnu pritoku Šnjegotinu, a Mala Radnju. Nakon mjesta spajanja najveća desna pritoka Ukrine jest Ilova, a lijeva Vijaka. Duga je približno 120&amp;nbsp;km, a njeno slivno područje pokriva otprilike 1.516&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. U Savu se ulijeva tri kilometra sjeverno od naselja [[Koraće]], odnosno isto toliko južnije od prisavskog sela Kaniža, a desetak kilometara jugozapadno od [[Bosanski Brod|Bosanskog Broda]].

Nekoliko kilometara južnije od Novog Sela iz matice se odvaja rukavac koji se u Savu ulijeva ispod [[Sava|prekosavskog]] ([[Hrvatska|hrvatskog]]) mjesta [[Klakar]]a, odnosno između [[Liješće (Bosanski Brod)|Liješća]] i [[Brusnica Velika|Brusnice Velike]], na [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkoj]] obali Save (sjeverozapadno od [[Posavina|posavske]] uzvisine Vučjak – 359 m).&lt;ref&gt;http://www.kartabih.com/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut: ''Prnjavor'' (list karte 1:100.000, izohipse na 20 m), Vojnogeografski institut, Beograd, 1955.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Spahić M. et al. (2000): ''Bosna i Hercegovina'' (1:250.000), &quot;Sejtarija&quot;, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mučibabić B. (ur.): ''Geografski atlas Bosne i Hercegovine'', Geodetski zavod Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1998; {{ISBN|9958-766-00-0}}.&lt;/ref&gt;

Desetak kilometara prije ušća u Savu na njenim obalama leži grad [[Derventa]]. To je ujedno i jedino urbano naselje u njenom toku&lt;ref&gt;*http://www.ukrina.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=19&amp;Itemid=27 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150221004250/http://ukrina.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=19&amp;Itemid=27 |date=21 Februar 2015 }}&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Hidrografija BiH}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]</text>
      <sha1>j7bb99zp7m3968lwj54bb5tlx6src7b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sliv Save</title>
    <ns>14</ns>
    <id>379251</id>
    <revision>
      <id>3839008</id>
      <parentid>2538753</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:41:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <origin>3839008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="285" sha1="mfmet5j34sn4klvqn27pu3040j1gf0j" xml:space="preserve">{{commonscat|Sava basin}}
[[Kategorija:Sava|Sliv]]
[[Kategorija:Sliv Dunava|Sava]]
[[Kategorija:Vodene mase u Bosni i Hercegovini|Sliv Save]]
[[Kategorija:Vodene mase u Hrvatskoj|Sliv Save]]
[[Kategorija:Vodene mase u Sloveniji|Sliv Save]]
[[Kategorija:Vodene mase u Srbiji|Sliv Save]]</text>
      <sha1>mfmet5j34sn4klvqn27pu3040j1gf0j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sliv Dunava</title>
    <ns>14</ns>
    <id>379252</id>
    <revision>
      <id>3839028</id>
      <parentid>2538751</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:57:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="115" sha1="tew77zje3lm66d2x273c4un77urhsog" xml:space="preserve">{{commonscat|Danube Basin}}
[[Kategorija:Crnomorski sliv|Sliv Dunava]]
[[Kategorija:Geografija Evrope|Sliv Dunava]]</text>
      <sha1>tew77zje3lm66d2x273c4un77urhsog</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Oblici reljefa</title>
    <ns>14</ns>
    <id>385353</id>
    <revision>
      <id>3839378</id>
      <parentid>3415612</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:58:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske podjele]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839378</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="227" sha1="1ybbbboz4sc36rjuwn6m2nu4oy94u4u" xml:space="preserve">{{commonscat|Landforms}}
{{Kategorija|Oblici reljefa}}
[[Kategorija:Fizička geografija|Oblici reljefa]]
[[Kategorija:Geomorfologija|Oblici reljefa]]
[[Kategorija:Topografija|Oblici reljefa]]
[[Kategorija:Fiziografske podjele]]</text>
      <sha1>1ybbbboz4sc36rjuwn6m2nu4oy94u4u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rio Negro (Amazon)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>386828</id>
    <revision>
      <id>3839163</id>
      <parentid>3554571</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:07:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4766" sha1="j71luzn8ehm97qfat7ozstnobsa0pvk" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Rio Negro
| izvorno_ime           = Guainía River
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Rio_Negro_sunset.jpg
| opis_slike            = Zalazak sunca nad rijekom Rio Grande, uzvodno od [[Manaus]]a 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = [[Brazil]]&lt;br&gt;[[Kolumbija]]&lt;br&gt;[[Venecuela]]
| zastava_države        = 
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = 
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| matični               =
| grad                  =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        =[[Branco]]&lt;br&gt;i mnogo manjih rijeka
| pritoke_lijevo1       =
| pritoke_desno         = [[Vaupés]]&lt;br&gt;i mnogo manjih rijeka
| pritoke_desno1        =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 = 
| izvor_položaj         = Guainía Department| izvor_regija = Regija Amazon| izvor_država =Kolumbija
| izvor_visina          = 
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor1                =
| izvor1_položaj        = | izvor1_regija  = | izvor1_država  =
| izvor1_visina         =
| izvor1_lat_d         = | source1_lat_m = | source1_lat_s = | source1_lat_NS =
| izvor1_long_d        = | source1_long_m = | source1_long_s = | source1_long_EW =
| izvor_sliv            =
| izvor_sliv_lokacija   = | izvor_sliv_regija = | izvor_sliv_država =
| izvor_sliv_visina     =
| izvor_sutok_lat_d = | izvor_sutok_lat_m = | izvor_sutok_lat_s = | izvor_sutok_lat_NS =
| izvor_sutok_long_d = | izvor_sutok_long_m = | izvor_sutok_long_s = | izvor_sutok_long_EW =
| ušće                  = Ulijeva se u rijeku [[Amazon]]
| ušće_položaj          = [[Manaus]]| ušće_regija = [[Amazonas (brazilska savezna država)|Država Amazonas]]| ušće_država =Brazil
| ušće_visina           = 
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 2.250 
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| sliv                  = 691.000
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            = 28.000 
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Negroamazonrivermap.png
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = Rio Negro u riječnom slivu Amazona 
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Rio Negro''' je najveća lijeva [[pritoka]] [[Amazon]]a, najveća crna rijeka na svijetu i jedna od deset rijeka sa najvećim prosječnim protokom na svijetu. Njen je izvor blizu razvođa amazonskog i sliva [[Orinoco|Orinoca]]. U [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje se nalazi izvor Rio Negra, za rijeku se koristi naziv Guainía. Njegova glavna pritoka je [[Vaupés]]. Uzvodno od brazilskog grada [[Manaus]]a ulijeva se u Amazon.

Rio Negro ima sliv površine 691.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i prosječni protok od 28 000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s na ušću kod Manausa. Od svojih 2.253&amp;nbsp;km dužine, kroz Brazil protiče dužinom od 1.368&amp;nbsp;km.

== Geografske karakteristike ==

Rio Negro izvire u Kolumbiji, na istočnim obroncima [[Andi|Anda]] i nakon toga teče u smjeru sjeveroistoka sve do granice sa Venecuelom. U tom dijelu toka formira granicu između Kolumbije i Venecuele. Nakon velikog zavoja rijeka teče prema jugoistoku sve do ušća. 
Malo uzvodno od brazilskog grada [[São Gabriel da Cachoeira]], prima svoju najveću pritoku Vaupés.
Plovna je u dužini od oko 700 kilometara.

== Fauna ==
Rijeka Rio Negro je bogata životinjskim vrstama. Dokumentirano je oko 700 vrsta riba u slivu rijeke, a procjenjuje se da je ukupno između  800 i 900 vrsta riba, uključujući i gotovo 100 endmskih vrsta i nekoliko još uvijek potpuno nedefinisanih vrsta.&lt;ref name=&quot;Hales&quot;&gt;Hales, J., and P. Petry (2013). Rio Negro. Freshwater Ecoregions of the World.&lt;/ref&gt; Među njima su mnoge koje su važne u trgovini akvarijumima, uključujući i vrstu cardinal tetra.&lt;ref name=&quot;Hales&quot;/&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Rijeke u Brazilu]]
[[Kategorija:Rijeke u Kolumbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Venecueli]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>j71luzn8ehm97qfat7ozstnobsa0pvk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839229</id>
      <parentid>3839163</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:50:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839229</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4817" sha1="9gvtsndsvrk9qdjt9lq26e0nfn2k8ez" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Rio Negro
| izvorno_ime           = Guainía River
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Rio_Negro_sunset.jpg
| opis_slike            = Zalazak sunca nad rijekom Rio Grande, uzvodno od [[Manaus]]a 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = [[Brazil]]&lt;br&gt;[[Kolumbija]]&lt;br&gt;[[Venecuela]]
| zastava_države        = 
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = 
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| matični               =
| grad                  =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        =[[Branco]]&lt;br&gt;i mnogo manjih rijeka
| pritoke_lijevo1       =
| pritoke_desno         = [[Vaupés]]&lt;br&gt;i mnogo manjih rijeka
| pritoke_desno1        =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 = 
| izvor_položaj         = Guainía Department| izvor_regija = Regija Amazon| izvor_država =Kolumbija
| izvor_visina          = 
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor1                =
| izvor1_položaj        = | izvor1_regija  = | izvor1_država  =
| izvor1_visina         =
| izvor1_lat_d         = | source1_lat_m = | source1_lat_s = | source1_lat_NS =
| izvor1_long_d        = | source1_long_m = | source1_long_s = | source1_long_EW =
| izvor_sliv            =
| izvor_sliv_lokacija   = | izvor_sliv_regija = | izvor_sliv_država =
| izvor_sliv_visina     =
| izvor_sutok_lat_d = | izvor_sutok_lat_m = | izvor_sutok_lat_s = | izvor_sutok_lat_NS =
| izvor_sutok_long_d = | izvor_sutok_long_m = | izvor_sutok_long_s = | izvor_sutok_long_EW =
| ušće                  = Ulijeva se u rijeku [[Amazon]]
| ušće_položaj          = [[Manaus]]| ušće_regija = [[Amazonas (brazilska savezna država)|Država Amazonas]]| ušće_država =Brazil
| ušće_visina           = 
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 2.250 
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| sliv                  = 691.000
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            = 28.000 
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Negroamazonrivermap.png
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = Rio Negro u riječnom slivu Amazona 
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Rio Negro''' je najveća lijeva [[pritoka]] [[Amazon]]a, najveća crna rijeka na svijetu i jedna od deset rijeka sa najvećim prosječnim protokom na svijetu. Njen je izvor blizu razvođa amazonskog i sliva [[Orinoco|Orinoca]]. U [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje se nalazi izvor Rio Negra, za rijeku se koristi naziv Guainía. Njegova glavna pritoka je [[Vaupés]]. Uzvodno od brazilskog grada [[Manaus]]a ulijeva se u Amazon.

Rio Negro ima sliv površine 691.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i prosječni protok od 28 000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s na ušću kod Manausa. Od svojih 2.253&amp;nbsp;km dužine, kroz Brazil protiče dužinom od 1.368&amp;nbsp;km.

== Geografske karakteristike ==

Rio Negro izvire u Kolumbiji, na istočnim obroncima [[Andi|Anda]] i nakon toga teče u smjeru sjeveroistoka sve do granice sa Venecuelom. U tom dijelu toka formira granicu između Kolumbije i Venecuele. Nakon velikog zavoja rijeka teče prema jugoistoku sve do ušća. 
Malo uzvodno od brazilskog grada [[São Gabriel da Cachoeira]], prima svoju najveću pritoku Vaupés.
Plovna je u dužini od oko 700 kilometara.

== Fauna ==
Rijeka Rio Negro je bogata životinjskim vrstama. Dokumentirano je oko 700 vrsta riba u slivu rijeke, a procjenjuje se da je ukupno između  800 i 900 vrsta riba, uključujući i gotovo 100 endmskih vrsta i nekoliko još uvijek potpuno nedefinisanih vrsta.&lt;ref name=&quot;Hales&quot;&gt;Hales, J., and P. Petry (2013). Rio Negro. Freshwater Ecoregions of the World.&lt;/ref&gt; Među njima su mnoge koje su važne u trgovini akvarijumima, uključujući i vrstu cardinal tetra.&lt;ref name=&quot;Hales&quot;/&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Rijeke u Brazilu]]
[[Kategorija:Rijeke u Kolumbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Venecueli]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]]</text>
      <sha1>9gvtsndsvrk9qdjt9lq26e0nfn2k8ez</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orinoco</title>
    <ns>0</ns>
    <id>386930</id>
    <revision>
      <id>3839225</id>
      <parentid>3466861</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:49:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839225</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5531" sha1="8064bu80i0da223vgu4390urvnuk9aj" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Orinoco
| izvorno_ime           = 
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Orinico_ciudad_bilivar_venezuela.jpg
| opis_slike            = Most preko rijeke Orinoco u gradu Ciudad Bolívar, Venecuela 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = [[Brazil]]&lt;br&gt;[[Kolumbija]]&lt;br&gt;[[Venecuela]]
| zastava_države        = 
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = 
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| matični               =
| grad                  =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        =
| pritoke_lijevo1       =
| pritoke_desno         = 
| pritoke_desno1        =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 = 
| izvor_položaj         = Cerro Delgado-Chalbaud, Parima
| izvor_regija          = | izvor_država =Venecuela
| izvor_visina          = 1.047 
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor1                =
| izvor1_položaj        = | izvor1_regija  = | izvor1_država  =
| izvor1_visina         =
| izvor1_lat_d         = | source1_lat_m = | source1_lat_s = | source1_lat_NS =
| izvor1_long_d        = | source1_long_m = | source1_long_s = | source1_long_EW =
| izvor_sliv            =
| izvor_sliv_lokacija   = | izvor_sliv_regija = | izvor_sliv_država =
| izvor_sliv_visina     =
| izvor_sutok_lat_d = | izvor_sutok_lat_m = | izvor_sutok_lat_s = | izvor_sutok_lat_NS =
| izvor_sutok_long_d = | izvor_sutok_long_m = | izvor_sutok_long_s = | izvor_sutok_long_EW =
| ušće                  = [[Delta Amacuro]]
| ušće_položaj          = | ušće_regija = | ušće_država = Venecuela&lt;br&gt;[[Atlantski okean]]
| ušće_visina           = 
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 2.140 
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| sliv                  = 880.000
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            = 33.000 
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Cuenca_del_Orinoco.png
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = Sliv rijeke Orinoco
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Orinoco''' je rijeka duga 2.140&amp;nbsp;km i jedna je od najdužih u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Izvire kod Cerro Delgado-Chalbauda, u podnožju planine Parima, dijela  ([[Gvajana (regija)|Gvajanskog štita]]) u [[Venecuela|Venecueli]].
Obuhvata sliv površine 880.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; koji se još naziva i Orinoquia. Rijeka Orinoco zajedno sa svojim pritokama predstavlja glavni transportni sistem za unutrašnjost i istočni dio Venecuele kao i za [[Llanos]].

== Historija ==
Ušće rijeke Orinoco u [[Atlantski okean]] je dokumentovao [[Kristofor Kolumbo]] 1. augusta [[1498]]. godine za vrijeme svog trećeg putovanja.

Delta Orinoca, i njene pritoke u istočnom Llanosu, kao što su Apure i Meta su istražene u 16. vijeku od strane [[Njemačka|njemačke]] ekspedicije pod vodstvom [[Ambrosius Ehinger|Ambrosiusa Ehingera]].

[[Alexander von Humboldt]] je istraživao sliv rijeke 1800. godine, izvještavajući pri tome o riječim delfinima koje je pronašao u rijeci Orinoco. Opširno je objavljivao o riječnoj flori i fauni.&lt;ref&gt;Helferich, Gerard (2004) Humboldt's Cosmos: Alexander von Humboldt and the Latin American Journey that Changed the Way We See the World, Gotham Books, New York, {{ISBN|1-59240-052-3}}.&lt;/ref&gt;

== Geografija ==

Od izvora svojim tokom Orinocu formira široki elipsoidalni luk pri tome u širokom luku obilazeći Gvajanski štit. Njen tok se može podijeliti na 4 dijela:

* ''Gornji Orinoco'' - dužine oko 242&amp;nbsp;km, proteže se od brzaka Raudales de Guaharibos kojeg karakterizira planinski krajolik kroz koji rijeka Orinoco teče u sjeverozapadnom smjeru,
* ''Orinoco'' - dužine oko 750&amp;nbsp;km, dijeli se na dva sektora. Prvi dužine od oko 480&amp;nbsp;km, u kom rijeka uglavnom teče ka zapadu do ušća rijeka Atabapo i Guaviare kod grada San Fernando de Atabapo i drugi dio dužine oko 270&amp;nbsp;km tokom kojeg rijeka teče prema sjeveru. U ovom dijelu rijeka tvori venecuelansko-kolumbijsku granicu i teče granitnim koritom zapadnih obronaka Gvajanskog štita sve do ušća rijeke Mete kod grada Puerto Carreño,
* ''Donji Orinoco'' - dužine oko 959&amp;nbsp;km tokom kojeg rijeka teče kroz aluvijalnu ravan ka sjeveroistoku, od Slapova Atures sve do Barrancasa i
* ''[[Delta Amacuro]]'' - dužine oko 200&amp;nbsp;km, gdje se rijeka ulijeva u zaliv Paria, tj. [[Atlantski okean]] i formira istoimenu deltu površine oko 22.500&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i široku oko 370&amp;nbsp;km u njenom najširem dijelu.

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Rijeke u Kolumbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Venecueli]]
[[Kategorija:Rijeke u Brazilu]]
[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]]</text>
      <sha1>8064bu80i0da223vgu4390urvnuk9aj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839285</id>
      <parentid>3839225</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:14:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839285</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5425" sha1="4jr8lf08ng3c8wkx85m9msgfq7rhrcg" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Orinoco
| izvorno_ime           = 
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Orinico_ciudad_bilivar_venezuela.jpg
| opis_slike            = Most preko Orinoca u Ciudad Bolívaru (Venecuela)
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = [[Kolumbija]]&lt;br&gt;[[Venecuela]]
| zastava_države        = 
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = 
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| matični               =
| grad                  =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        =
| pritoke_lijevo1       =
| pritoke_desno         = 
| pritoke_desno1        =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 = 
| izvor_položaj         = Cerro Delgado-Chalbaud, Parima
| izvor_regija          = | izvor_država =Venecuela
| izvor_visina          = 1.047 
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor1                =
| izvor1_položaj        = | izvor1_regija  = | izvor1_država  =
| izvor1_visina         =
| izvor1_lat_d         = | source1_lat_m = | source1_lat_s = | source1_lat_NS =
| izvor1_long_d        = | source1_long_m = | source1_long_s = | source1_long_EW =
| izvor_sliv            =
| izvor_sliv_lokacija   = | izvor_sliv_regija = | izvor_sliv_država =
| izvor_sliv_visina     =
| izvor_sutok_lat_d = | izvor_sutok_lat_m = | izvor_sutok_lat_s = | izvor_sutok_lat_NS =
| izvor_sutok_long_d = | izvor_sutok_long_m = | izvor_sutok_long_s = | izvor_sutok_long_EW =
| ušće                  = [[Delta Amacuro]]
| ušće_položaj          = | ušće_regija = | ušće_država = Venecuela&lt;br&gt;[[Atlantski okean]]
| ušće_visina           = 
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 2.140 
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| sliv                  = 880.000
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            = 33.000 
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Cuenca_del_Orinoco.png
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = Sliv Orinoca
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Orinoco''' je rijeka duga 2.140&amp;nbsp;km i jedna je od najdužih u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Izvire kod Cerro Delgado-Chalbauda, u podnožju planine Parima, dijela ([[Gvajanski štit|Gvajanskog štita]]) u [[Venecuela|Venecueli]]. Sliv ima površinu 880.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Orinoco s svojim pritokama predstavlja glavni transportni sistem za unutrašnjost i istočni dio Venecuele te [[Llanos]].

== Historija ==
Ušće Orinoca u [[Atlantski okean]] dokumentovao je [[Kristofor Kolumbo]] 1. augusta 1498. za vrijeme svog trećeg putovanja.

Deltu Orinoca i njene pritoke u istočnom Llanosu, kao što su Apure i Meta, istražile su u 16. stoljeću [[Njemačka|njemačke]] ekspedicije pod vodstvom [[Ambrosius Ehinger|Ambrosiusa Ehingera]].

[[Alexander von Humboldt]] istraživao je sliv Orinoca 1800. godine, izvještavajući pritom o riječnim delfinima. Opširno je objavljivao o riječnoj flori i fauni.&lt;ref&gt;Helferich, Gerard (2004) Humboldt's Cosmos: Alexander von Humboldt and the Latin American Journey that Changed the Way We See the World, Gotham Books, New York, {{ISBN|1-59240-052-3}}.&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Od izvora Orinoco formira široki elipsoidni luk, obilazeći pritom u širokom luku Gvajanski štit. Njen tok može se podijeliti na četiri dijela:
* ''Gornji Orinoco'' – dužine 242&amp;nbsp;km, proteže se od brzaka Raudales de Guaharibos, a karakterizira ga planinski krajolik kroz koji Orinoco teče u sjeverozapadnom smjeru;
* ''Orinoco'' – dužine 750&amp;nbsp;km, dijeli se na dva sektora: prvi dužine 480&amp;nbsp;km, u kojem rijeka uglavnom teče ka zapadu do ušća Atabapa i Guaviare kod San Fernando de Atabapa, i drugi dio dužine 270&amp;nbsp;km, gdje rijeka teče prema sjeveru; u ovom dijelu rijeka tvori [[Granica između Kolumbije i Venecuele|venecuelansko-kolumbijsku granicu]] i teče granitnim koritom zapadnih obronaka Gvajanskog štita sve do ušća Mete kod Puerto Carreña;
* ''Donji Orinoco'' – dužine 959&amp;nbsp;km, gdje rijeka teče kroz aluvijalnu ravan ka sjeveroistoku, od slapova Atures sve do Barrancasa;
* ''[[Delta Amacuro]]'' – dužine 200&amp;nbsp;km, gdje se rijeka ulijeva u zaljev Paria, tj. [[Atlantski okean]] i formira istoimenu deltu površine 22.500&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i široku 370&amp;nbsp;km u njenom najširem dijelu.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{commonscat-inline|Orinoco}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Kolumbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Venecueli]]
[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Atlantski sliv]]</text>
      <sha1>4jr8lf08ng3c8wkx85m9msgfq7rhrcg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839286</id>
      <parentid>3839285</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:18:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839286</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5444" sha1="lhq1bfzz2m2jg4tsg0xosk1e9qts4cj" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Orinoco
| izvorno_ime           = 
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Orinico_ciudad_bilivar_venezuela.jpg
| opis_slike            = Most preko Orinoca u Ciudad Bolívaru (Venecuela)
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = [[Kolumbija]]&lt;br&gt;[[Venecuela]]
| zastava_države        = 
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = 
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| matični               =
| grad                  =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        =
| pritoke_lijevo1       =
| pritoke_desno         = 
| pritoke_desno1        =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 = 
| izvor_položaj         = Cerro Delgado-Chalbaud, Parima
| izvor_regija          = | izvor_država =Venecuela
| izvor_visina          = 1.047 
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor1                =
| izvor1_položaj        = | izvor1_regija  = | izvor1_država  =
| izvor1_visina         =
| izvor1_lat_d         = | source1_lat_m = | source1_lat_s = | source1_lat_NS =
| izvor1_long_d        = | source1_long_m = | source1_long_s = | source1_long_EW =
| izvor_sliv            =
| izvor_sliv_lokacija   = | izvor_sliv_regija = | izvor_sliv_država =
| izvor_sliv_visina     =
| izvor_sutok_lat_d = | izvor_sutok_lat_m = | izvor_sutok_lat_s = | izvor_sutok_lat_NS =
| izvor_sutok_long_d = | izvor_sutok_long_m = | izvor_sutok_long_s = | izvor_sutok_long_EW =
| ušće                  = [[Delta Amacuro]]
| ušće_položaj          = | ušće_regija = | ušće_država = Venecuela&lt;br/&gt;[[Atlantski okean]]
| ušće_visina           = 
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 2.140 
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| sliv                  = 880.000
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            = 33.000 
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Orinoco drainage basin map (plain)-es.svg
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = Sliv Orinoca
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Orinoco''' je rijeka duga 2140&amp;nbsp;km i jedna je od najdužih u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Izvire kod Cerro Delgado-Chalbauda, u podnožju planine Parima, dijela ([[Gvajanski štit|Gvajanskog štita]]) u [[Venecuela|Venecueli]]. Sliv ima površinu 880.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Orinoco s svojim pritokama predstavlja glavni transportni sistem za unutrašnjost i istočni dio Venecuele te [[Llanos]].

== Historija ==
Ušće Orinoca u [[Atlantski okean]] dokumentovao je [[Kristofor Kolumbo]] 1. augusta 1498. za vrijeme svog trećeg putovanja.

Deltu Orinoca i njene pritoke u istočnom Llanosu, kao što su Apure i Meta, istražile su u 16. stoljeću [[Njemačka|njemačke]] ekspedicije pod vodstvom [[Ambrosius Ehinger|Ambrosiusa Ehingera]].

[[Alexander von Humboldt]] istraživao je sliv Orinoca 1800. godine, izvještavajući pritom o riječnim delfinima. Opširno je objavljivao o riječnoj flori i fauni.&lt;ref&gt;Helferich, Gerard (2004) Humboldt's Cosmos: Alexander von Humboldt and the Latin American Journey that Changed the Way We See the World, Gotham Books, New York, {{ISBN|1-59240-052-3}}.&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Od izvora Orinoco formira široki elipsoidni luk, obilazeći pritom u širokom luku Gvajanski štit. Njen tok može se podijeliti na četiri dijela:
* ''Gornji Orinoco'' – dužine 242&amp;nbsp;km, proteže se od brzaka Raudales de Guaharibos, a karakterizira ga planinski krajolik kroz koji Orinoco teče u sjeverozapadnom smjeru;
* ''Orinoco'' – dužine 750&amp;nbsp;km, dijeli se na dva sektora: prvi dužine 480&amp;nbsp;km, u kojem rijeka uglavnom teče ka zapadu do ušća Atabapa i Guaviare kod San Fernando de Atabapa, i drugi dio dužine 270&amp;nbsp;km, gdje rijeka teče prema sjeveru; u ovom dijelu rijeka tvori [[Granica između Kolumbije i Venecuele|venecuelansko-kolumbijsku granicu]] i teče granitnim koritom zapadnih obronaka Gvajanskog štita sve do ušća Mete kod Puerto Carreña;
* ''Donji Orinoco'' – dužine 959&amp;nbsp;km, gdje rijeka teče kroz aluvijalnu ravan ka sjeveroistoku, od slapova Atures sve do Barrancasa;
* ''[[Delta Amacuro]]'' – dužine 200&amp;nbsp;km, gdje se rijeka ulijeva u zaljev Paria, tj. [[Atlantski okean]] i formira istoimenu deltu površine 22.500&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i široku 370&amp;nbsp;km u njenom najširem dijelu.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{commonscat-inline|Orinoco}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Kolumbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Venecueli]]
[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Atlantski sliv]]</text>
      <sha1>lhq1bfzz2m2jg4tsg0xosk1e9qts4cj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dinaridi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>387270</id>
    <revision>
      <id>3839351</id>
      <parentid>3836579</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:54:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11482" sha1="1gmfw669ubel1ri3565ic28f3t3m015" xml:space="preserve">{{Infobox mountain range
| name=Dinarske Alpe |other_name=Dinaridi
| photo=Orjen.jpg
| photo_caption=[[Kotor]]ski zaliv je najsnažnije karstificirani kraj na Dinaridima. ([[Orjen]])
| country=Albanija| country1= Bosna i Hercegovina| country2=Crna Gora| country3= Hrvatska| country4=Italija| country5=Kosovo| country6=Srbija| country7=Slovenija
| border=Julian Alps
| highest=[[Maja Jezercë]] (Albanija)
| elevation_m=2694
| lat_d=42|lat_m=26|lat_s=30|lat_NS=N
| long_d=19|long_m=48|long_s=45|long_EW=E
| geology=Sedimentary | period=Mesozoic Era | orogeny=
| area_km2= | length_km=645 | length_orientation=NW-SE
| width_km= | width_orientation=
| map= Dinarisches Gebirge Topo.png | map_caption=Topografija Dinarida
}}

[[Datoteka:Planina Čvrsnica, pogled sa ceste uz Neretvu 20070603 114.jpg|thumb|[[Čvrsnica]]: Pogled sa ceste uz [[Neretva|Neretvu]].]]
[[Datoteka:Crnogorski Maglić.jpg|mini|Pogled na crnogorski Maglić (sa bosanskog [[Maglić]]a]]
[[Datoteka:Mountain Vlašić - Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|Planina [[Vlašić]] (1.933 m)]]
[[Datoteka:KozarackiKamen.jpg|thumb|[[Kozara]]: vis  KozaraČki kamen iznad  [[Kozarac|Kozarca]]]]

'''Dinaridi'''  ili '''Dinarske Alpe''' formiraju  [[planina|planinski lanac]] u južnoj [[Evropa|Europi]], na području [[Albanija|Albanije]], [[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]],  [[Hrvatska|Hrvatske]] , [[Italija|Italije]],  [[Kosovo|Kosova]], [[Slovenija|Slovenije]]  i  [[Srbija|Srbije]].&lt;ref&gt;Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, {{ISBN|9958-766-00-0}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://maps.google.com/.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcArQ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102195531/https://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcArQ |date=2. 1. 2023 }}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/dinara{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}.&lt;/ref&gt;

Pružaju se oko 645 kilometara duž obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]] (pravac: sjeverozapad - jugoistok), od  [[Julijske Alpe|Julijskih Alpa]]  na sjeverozapadu do masiva [[Šar planina|Šara]] – [[Korab]], gdje skreću u  pravcu sjever-jug. Najviša planina Dinarida su [[Prokletije]], koje se nalaze na granici istočne Crne Gore i sjeverne Albanije, sa vrhom na 2.694 metara.
[[Datoteka:Zapadni steny pohori Dinara, vecer.jpg|mini|300px|[[Dinara]]]]
 
Dinaridi su peto najveće robusno i intenzivno uzdignuto planinsko područje Europe, nakon [[Kavkaz]]a, [[Alpe|Alpa]], [[Pirineji|Pirineja]] i [[Skandinavija|Skandinavskih planina]]. Svi ovi masivi su formirani uglavnom u [[mezozoik]]u i [[kenozoik]]u, od sedimentnnih stijena, građenih od [[dolomit]]a, [[krečnjak]]a, [[pijesak|pješčara]] i konglomerata koji su nastali djelovanjm nekadašnjih mora i jezera u tim područjima.

Tokom alpskih pokreta Zemaljske kore,  koje se dogodilo prije 50-100 miliona godina, ogromni bočni pritisci lomili su i preklapali stijene u velikom luku oko starog krutog bloka na sjeveroistoku. Dinaridi su pritom odbačeni u više ili manje paralelnom kretanju, protežući se se kao ogrlica od Julijskih Alpa, do područja sjeverne Albanije i Kosova, gdje planinski teren jenjava u slivu [[Drim]]a i Kosovskog polja. Zatim se uzdižu planine Šara i Korab, a  zatim i dalje prema jugu do [[Pind]]a u [[Grčka|Grčkoj]]  i planina na [[Peloponez]]u i [[Kreta|Kreti]], [[Rodos]]u  i [[Tauru]]s na jugu [[Turska|Turske]]. 
==Ime== 
Dinarida su imenovani  po planini  [[Dinara|Dinari]] (1.913 m), istaknutom  vrhuncu u centru planinskog masiva na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. 
Lanac se zove i ''Alpski Dinaridi'' ili ''Alpet Dinarike'' na  [[albanski jezik|na albanskom]], ''Dinarsko gorje'' ili ''Dinaridi'' na [[bosanski jezik|bosanskom]]  i [[hrvatski jezik|hrvatskom]] , ''Dinarske planine'' ili ''Динариди'' na [[srpski jezik|srpskom]]  i ''Dinarsko gorstvo'' na  [[slovenski jezik|slovenskom]] .

==Geologija ==
[[Datoteka:ValbonaPass.jpg|thumb|250px|Prelaz Valbona, sjeverna [[Albanija]]]]
[[Mezozoik|Mezozojski]] krečnjaci, regiju [[Balkan]]a čine vrlo prepoznatljivom. Značajni su za strukture kao što su  [[krš]]a , krečnjački tereni erodirani podzemnim vodama. [[Glacijacija|Kvartarna ledena doba]] su imala relativno malo direktnog geološkog uticaja na Balkanu. Trajni [[led]] nije postojao, a tu je malo dokaza o opsežnijim glacijacijama. Samo najviši vrhovi [[Durmitor]]a, [[Orjen]]a i [[Prenj]]a imaju glacijalne doline i [[morena|morene]] nisko, na oko  600 m. Međutim, na Prokletijama, planinskom nizu na sjevernoj albanskoj granici koji se prostire s istoka na zapad (i na taj način krši opći geografske trend Dinarskog sistema), postoje dokazi velikih glacijacija.

Jedna od geoloških karakteristika od velikog značaja za današnje pejzaže Dinarida koja se mora uzeti u obzir je da su to krečnjačke planine i da teško i sporo erodiraju. Često opstaju kao strme nazubljene litice, kroz strme i jednostrane [[klisura|klisure]] i [[kanjon]]e, osobene rascjepe između viših padina. 
[[Datoteka:Dinaric Alps subdivisions-fr.svg|mini|lijevo|300px|Geomorfološke subregije Dinarida.&lt;br&gt;Oznake '''A''', '''B''', '''C''' (sa odgovarajućim brojevima) su iz fr. Wikipedije]]

Najočitiji primjer krečnjačkih planina u Evropi su one iz krša Dinarida. Sve karakteristične osobine se nalaze na putu  kroz ovaj divlji i nedovoljno nastanjeni dio zemlje. Krečnjak je vrlo porozan kamen, ali vrlo težak i otporan na [[erozija|eroziju]]. Voda je najvažnija [[korozija|korozivna sila]], koja rastvara krečnjak hemijskom reakcijom svojom prirodniom kiselošću. U pukotinama krečnjaka otvara otvaraju se kanali, često velike dubine, tako da je razvijem cijeli sistem podzemnih odvoda i hodnika. U toku naknadnog milenijuma oni su se širili dublje, ostavljajući u svojim ogromnim prostorima [[kaverna|kaverne]], [[vrtača|vrtače]] i [[pećina|pećine]], formirajući podzemne lavirinte kanala i šahtova. Krovovi nekih od ovih pećine eventualno padaju i formiraju okomite jednostrane klisure, izlažući vode ponovo na površinu. Veličanstvene klisure mnogih dinarskih rijeka, na primjer one [[Vrbas]]a, [[Neretva|Neretve]], [[Tara|Tare]] i [[Lim]]a, opravdano i nadaleko su poznate. Djelimično potopljeni zapadni Dinaridi čine brojne [[Ostrvo|ostrva]] i luke duž hrvatske obale.

Komunikacije preko krša su moguće samo duž dinarski klisura, kuda prolaze i putevi i željeznički tuneli kroz strmoglave hridi i preko uskih  ispusta iznad čestih bujica.

==Planine i visoravni==
Planine i platoi Dinarida su kako slijedi.
===Albanija===
{|
|-
* [[Maja Jezercë]], najviši vrh
* [[Maja Grykat e Hapëta]]
* [[Maja Radohimës]]
* [[Maja e Popljuces]]
* [[Maja Briaset]]
|
* [[Maja Hekurave]]
* [[Maja Shnikut]]
* [[Maja Tat]]
* [[Kolata e Mirë]]
| 
* [[Maja Rosit]]
* [[Maja Kokervhake]]
* [[Maja Shkurt]]
* [[Maja Malësores]]
* [[Maja e Ragamit]]
|
* [[Maja Bojs]]
* [[Maja Vukoces]]
* [[Shkëlzen]]
* [[Maja e Kakisë]]
* [[Rrasa e Zogut]]
|}

===Bosna i Hercegovina===
{|
|
* [[Bjelašnica]]
* [[Cincar]]
* [[Crvanj]]
* [[Čabulja]]
* [[Čvrsnica]]
* [[Dinara]],  [[eponim]] lanca.
* [[Grmeč]]
* [[Igman]]
|
* [[Jahorina]]
* [[Javor (planina)|Javor]]
* [[Kamešnica]]
* [[Klekovača]]
* [[Konjuh (planina)|Konjuh]]
* [[Kozara]]
* [[Lebršnik]]
* [[Lelija]]
|
* [[Orjen]]
* [[Osječenica]]
* [[Ozren (planina u BiH)|Ozren]]
* [[Maglić]] (2.386 m  najviši vrh u BiH)
* [[Majevica]]
* [[Motajica]]
* [[Prenj]]
* [[Plješevica]]
|
* [[Raduša (planina)|Raduša]]
* [[Ravan planina]]
* [[Romanija]]
* [[Trebević]]
* [[Treskavica]]
* [[Šator]]
* [[Trebava]]
* [[Velež (planina)|Velež]]
|
* [[Visočica (planina)|Visočica]]
* [[Vlasulja]]
* [[Vlašić]]
* [[Volujak]]
* [[Vran]]
* [[Vranica]]
* [[Zelengora]]
* [[Zvijezda (Drina)|Zvijezda]]
|}

===Crna Gora===
* [[Bijela gora]]
* [[Durmitor]]
* [[Orjen]]
* [[Zla Kolata]] (granična; albanski: ''Kolata e Keq'')

===Hrvatska===
{|
|
* [[Dinara]]
* [[Kamešnica]]
* [[Veliki Kozjak|Kozjak]]
* [[Mosor]]
* [[Omiška Dinara]]
* [[Biokovo]]
* [[Vrgorsko gorje]]
|
* [[Učka]]
* [[Ćićarija]]
* [[Velebit]]
* [[Svilaja]]
* [[Velika Kapela]]
* [[Mala Kapela]]
* [[Žumberak]]
|
|}

===Kosovo===
{|
|
* [[Đeravica|Đeravica/Gjeravica]]
* [[Maja Gusanit|Gusan/Maja Gusanit]]
* [[Marijash|Marijaš/Marijash]]
|}
===Slovenija===
{|
|
* [[Žumberak/Gorjanci|Gorjanci]]
* [[Kambreško]] i [[Plato Banjšice]]
* [[Trnovo šumski plato]] ({{lang-sl|Trnovski gozd}}), [[Nanos, Slovenia|Nanos]] i [[Hrušica (plato)|Hrušica]]
* [[Javorniki]] i [[Snežnik]]
* [[Idrijska brda]]
|
* [[Krimska brda]] i [[Menišija]]
* [[Bloke (plato)|Bloke]]
* [[Velika planina]], [[Stojna]] [[Gotenica]] planina
* [[Mala planina]], [[Kočevski Rog]] i [[Poljanska planina]]
* [[Suha Karniola]] i [[Dobrepolje (plato)|Dobrepolje]]
* [[Raduljska brda]]
|}

===Srbija===
{|
| 
* [[Tara (planina)|Tara]]
* [[Zlatibor]]
* [[Zlatar (planina)|Zlatar]]
* [[Golija]]
* [[Jadovnik]]
* [[Javor (Srbija)|Javor]]
* [[Ozren (Pešter)|Ozren]]
* [[Mučanj]]
|
* [[Povlen]]
* [[Radočelo]]
* [[Maljen]]
* [[Čemerno]]
* [[Žilindar]]
* [[Bobija]]
* [[Pešter]]
* [[Giljeva]]
|
* [[Jelica]]
* [[Jablanik]]
* [[Medvednik]]
* [[Kamena Gora (planina)|Kamena Gora]]
* [[Jabuka (mountain)|Jabuka]]
* [[Nemić]]
* [[Čemernica (Srbija)|Čemernica]]
* [[Javorje (Srbija)|Javorje]]
|
* [[Gajeva planina]]
* [[Kukutnica]]
* [[Ovčar]]
* [[Sokolska planina]]
* [[Boranja]]
* [[Pobijenik]]
* [[Murtenica]]
* [[Gradina (planina)|Gradina]]
|
* [[Rogozna]]
* [[Subjel (planina)|Subjel]]
* [[Bić]]
* [[Crvena gora]]
* [[Jagodnja (planina)|Jagodnja]]
* [[Kablar]]
* [[Magleš]]
* [[Kozomor]]
|
* [[Jarut]]
* [[Bitovik]]
* [[Golubac (planina)|Golubac]]
* [[Ninaja]]
* [[Banjsko brdo]]
* [[Projić]]
* [[Krstac]]
* [[Drmanovina]]
|
* [[Crnokosa]]
* [[Zelena glava]]
* [[Oštrik]]
* [[Crni Vrh (Priboj)|Crni Vrh]]
* [[Pometenik]]
* [[Malič]]
* [[Blagaja]]
* [[Hum (Pešter)|Hum]]
|
* [[Zvijezda (Drina)|Zvijezda]]
* [[Drežnička Gradina]]
* [[Mokra Gora (planina)|Mokra Gora]]
* [[Suvobor]]
* [[Gučevo (planina)|Gučevo]]
* [[Debela gora]]
* [[Debelo brdo]]
* [[Stojkovačka planina]]
|}

==Reference==
{{reference}}

==Također pogledajte==
* [[Dinara]]
* [[Via Dinarica]]
* [[Alpe]]

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Dinaric Alps}}
* [http://www.discoverdinarides.com/ Discover Dinarides Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141217003233/http://discoverdinarides.com/ |date=17. 12. 2014 }}
* [http://www.dinaricarc.net Environment for People in the Dinaric Arc Project]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130529050807/http://dinaricarc.net/ |date=29. 5. 2013}}
* [http://viadinarica.com/ Via Dinarica Project]

{{Planinski sistemi u Evropi}}

[[Kategorija:Dinaridi]]
[[Kategorija:Planine u Albaniji]]
[[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Planine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Planine na Kosovu]]
[[Kategorija:Planine u Sloveniji]]
[[Kategorija:Planine u Srbiji]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Albaniji]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Planinski lanci na Kosovu]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Sloveniji]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>1gmfw669ubel1ri3565ic28f3t3m015</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mineralni izvor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>390552</id>
    <revision>
      <id>3839231</id>
      <parentid>3508555</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:53:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Izvori]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839231</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2528" sha1="9iv33dmwajxod5reo6kvodys1jyh5jh" xml:space="preserve">[[Datoteka:Breznik-iron-water-spring.jpg|desno|thumb|180x180px|Mineralni izvor kod Breznika, [[Bugarska]], bogat solima željeza.]]
[[Datoteka:Tap_Tapan_Mineral_Spring.jpg|desno|thumb|180x180px|Izvor Tap tapan u Azaršahru, Iran]]
'''Mineralni izvori''' su prirodni izvori gdje izvire [[voda]] koja sadrži [[mineral]]e ili neke druge otopljene supstance, a koje joj mijenjaju ukus ili miris ili joj daju neku terapeutsku vrijednost. [[Soli (hemijski spojevi)|Soli]], spojevi [[sumpor]]a i neki gasovi su neke od supstanci koje mogu biti rastvorene u vodi iz mineralnih izvora dok ona protiče kroz podzemne kanale.

Mineralna voda dobijena iz mineralnih izvora je davno postala jedna od važnijih komercijalnih sirovina.

Banjska mineralna lječilišta su ustanove koje su se razvile u neposrednoj blizini mineralnih izvora, gdje ljudi koriste tu vodu za hidroterapiju, liječenje i masaže odnosno piju tu vodu ili se u njoj kupaju.

== Vrste ==
Tokom mnogih vijekova, u Americi, Evropi i drugdje, komercijalne kompanije i pojedinci klasificirali su mineralne izvore prema hemijskom sastavu vode koja se iz njih dobija i prema medicinskim učincima za koja se vjeruje da se njome postižu:
* Litijini izvori sadrže soli [[litij]]a.
* Izvori koji sadrže soli željeza.
* Alunski izvori sadrže [[Alauni|alaune]].
* Sulfatni izvori sadrže gas [[vodik sulfid]].
* Slai izvori sadrže soli kalcija, [[magnezij]]a ili natrija.
* Alkalni izvori sadrže neku [[Baza (hemija)|bazu]].
* Kalcični izvori sadrže [[kalcij-hidroksid]].
* Vreli (termalni) izvori mogu sadržavati veliku koncentraciju raznih minerala.
* Sodni izvori sadrže gas [[ugljik dioksid]]&amp;nbsp;(soda voda).
* Slatki izvori su bili izvori u kojima nije bilo prisustva sumpora niti soli (vjerovatno uopće nisu biti &quot;mineralni&quot;).
* Radioaktivni izvori sadrže tragove neke radioakivne supstance poput [[radij]]a&amp;nbsp;ili [[uranij]]a.

== Reference ==
* Cohen, Stan (revidirano izdanje 1981), ''Springs of the Virginias: A Pictorial History'', Charleston, West Virginia: Quarrier Press.
* {{Citation|year = 2001|editor = LaMoreaux, Philip E., &amp; Tanner, Judy T|title = Springs and bottled water of the world: Ancient history, source, occurrence, quality and use|place = Berlin, Heidelberg, New York|publisher = Springer-Verlag|isbn = 3-540-61841-4|url = http://books.google.com/books?id=sjEoBmfUka0C&amp;printsec=frontcover&amp;dq=springs+bottled#v=onepage&amp;q&amp;f=false|access-date=13. 7. 2010}}

[[Kategorija:Geomorfologija]]
[[Kategorija:Hidrologija]]
[[Kategorija:Izvori]]</text>
      <sha1>9iv33dmwajxod5reo6kvodys1jyh5jh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mala Ilomska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>392032</id>
    <revision>
      <id>3839297</id>
      <parentid>3702629</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:36:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839297</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1617" sha1="qcmja2q3bmwmrvq30g3kq34n9cfvu0z" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Mala Ilomska
| slika                      = Mala Ilomska (2).jpg
| opis_slike                 = Donji tok Male Ilomske
| dužina                     = 1-2
| nadmorska visina izvora    = 1130 m
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| izvor                      = obronci Omarika ([[Petrovo polje (Bosna)|Petrovo polje]])
| ušće                       = [[Ilomska]]
| pritoke                    =
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   = Nije plovna
}}
'''Mala Ilomska''' je kratka (oko 1–2&amp;nbsp;km) desna pritoka [[Ilomska|Ilomske]] − desne pritoke [[Ugar|Ugra]] − u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Republika Srpska]], općina [[Skender Vakuf]].&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut, Izd. (1962): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, {{ISBN|9958-766-00-0}}.&lt;/ref&gt;

Ova rječica nastaje iz oko sedam izvora i potočića na [[Petrovo polje (Bosna)|Petrovu polju]], na jugozapadnim padinama uzvisine Omarike (1243 m). Početni izvor je na nadmorskoj visini od oko 1230 m, a jedan od registriranih je i Bijeljino vrelo, kod zaseoka Nikodinovići. Osim pomenutih, nema značajnijih pritoka.

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>qcmja2q3bmwmrvq30g3kq34n9cfvu0z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Taursko gorje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397642</id>
    <revision>
      <id>3839370</id>
      <parentid>3199987</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:56:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3033" sha1="opedpnmkphnw3q55c9f571n8zslm987" xml:space="preserve">{{Geokutija|Planina
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Taursko gorje
| izvorno_ime           = Toros Dağları 
| drugo_ime             =
| kategorija            = Planina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Demirkazik_Crest_of_Aladag_Mountains_in_Nigde_Turkey.jpg
| opis_slike            = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Turska
| zastava_države        = da
| pokrajina             =
| regija                =
| distrikt              =
| općina                = 
&lt;!-- *** Planinski sistem *** --&gt;
| planinski_sistem      = 
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 3 756| visina_bilješka =
| istaknutost           = | istaknutost_bilješka =
| širina_stepeni        = 37| širina_minuta = 0| širina_sekundi = 0| širina_SJ =N
| dužina_stepeni        = 33| dužina_minuta = 0| dužina_sekundi = 0| dužina_IZ =E
&lt;!-- *** Svojstvo *** --&gt;
| geologija             =
| orogeneza             =
| period                =
| biom                  =
| biljka                =
| životinja             =
&lt;!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** --&gt;
| javnost               =
| pristup               =
| uspon                 = | uspon_datum =
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| azno                  = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Turkey_relief_location_map.jpg
| karta_lokacija        = Turska
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Taursko gorje''' ili '''Taurus''' ([[Turski jezik|turski]]: Toros Dağları) je [[planina|planinski]] kompleks koji se nalazi u južnom dijelu [[Turska|Turske]]. Ovaj planinski masiv dijeli priobalno [[Sredozemno more|mediteransko]] područje od centralnog [[Anadolija|anadolijskog]] platoa. Proteže se od jezera [[Eğirdir]] na zapadu do gornjeg toka rijeka [[Eufrat]] i [[Tigris]]. Čini dio [[Alpsko-himalajski lanac|alpidskog]] pojasa [[Evroazija|Evroazije]].
 
Taursko gorje se dijeli na tri lanca od zapada ka istoku kako slijedi:

* Zapadni Taurus (Batı Toroslar)
**Akdağlar, Bey gorje, Katrancık, Geyik - najviši vrh Kizlarsivrisi (3086 m),
* Centralni Taurus (Orta Toroslar)
** Akçalı gorje, Bolkar gorje, Anti-Taurus gorje, Tahtalı, Aladaglar - najviši vrh Demirkazik (3756 m) i 
* Jugoistočni Taurus (Güneydoğu Toroslar)
** Nurhak gorje, Malatya gorje, Maden gorje, Genç gorje, Bitlis gorje - najviši vrh Medetsiz (3524 m)

== Geografija ==
Jugoistočni Taurus čini sjevernu granicu turske regije [[Jugoistočna Anadolija]] i [[Sirija|Sirije]]. U ovom planinskom lancu se nalaze [[izvor]]i velikih [[rijeka]]: Tigris i Eufrat.

== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
*[http://www.euratlas.net/geography/europe/mountains/taurus_mountains.html Mapa Euroazije sa obilježenim Taurusom]

[[Kategorija:Planine]]
[[Kategorija:Planine u Turskoj]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>opedpnmkphnw3q55c9f571n8zslm987</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pantanal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>398050</id>
    <revision>
      <id>3839362</id>
      <parentid>3483159</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:56:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4611" sha1="irvdt10qfbfx1qqlhim5zfwsbiyqnqc" xml:space="preserve">[[Datoteka:Pantanal 55.76W 15.40S.jpg|mini|desno|180px|&lt;center&gt;Područje Pantanala koje se prostire u [[Brazil]]u, [[Bolivija|Boliviji]] i [[Paragvaj]]u]]
'''Pantanal''' ([[portugalski jezik|portugalski]] ''pântano'' - &quot;[[močvara]]&quot;) je prirodna 
regija koja obuhvata najveće tropsko močvarno područje na svijetu. Nalazi se uglavnom u brazilskoj saveznoj državi [[Mato Grosso do Sul]], ali se proteže i u državi [[Mato Grosso]] i dijelovima teritorije [[Bolivija|Bolivije]] i [[Paragvaj]]a. Prostire se na površini od oko 140.000 do 195.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Unutar ovog područja postoje razni subregionalni [[ekosistem]]i, svaki sa svojim hidrološkim, geološkim i ekološkim karakteristikama.&lt;ref&gt;McClain, Michael E. (2002). The Ecohydrology of South American Rivers and Wetlands. International Association of Hydrological Sciences. {{ISBN|1-901502-02-3}}. Retrieved 2008-08-31.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Susan Mcgrath, photos by Joel Sartore, Brazil's Wild Wet, National Geographic Magazine, August 2005&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Pantanal Sunset.JPG|200px|mini|lijevo|Zalazak sunca nad Pantanalom, polovinom godine]]
Pantanal se nalazi u centralnom dijelu [[Južna Amerika|Južne Amerike]], na tromeđi Brazila, Bolivije i Paragvaja, najvećim dijelom u Brazilu. Predstavlja ogromnu, blago nagnutu ravan u koju se slijevaju rijeke iz okolnih brdskih područja. Omeđena je suhim šumama [[Chiquitano]] na zapadu i sjeverozapadu, suhim šumama [[Gran Chaco]] na jugozapadu i vlažnim šumama na jugu. Savana [[Cerrado]] se prostire na sjeveru, istoku i jugoistoku. Prosječne godišnje padavine iznose od 1.000-1.400&amp;nbsp;mm. Prosječna temperatura je 25&amp;nbsp;°C ali može varirati i u području između 0 i 40&amp;nbsp;°C.
Najveća rijeka je [[Paragvaj (rijeka|Paragvaj]].

== Flora ==
Biljni svijet u Pantanalu, često nazivan i &quot;Pantanal kompleks&quot;, je mješavina biljnih zajednica tipičnih za različite okolne regije i sadrže biljke vlažnih tropskih amazonskih prašuma, polusušne šumske biljke tipične za sjeveroistok Brazila, biljke brazilske savane Cerrado kao i biljke savane [[Chaco]], koja se prostire u susjednoj Boliviji i Paragvaju. Šume se obično javljaju na većim nadmorskim visinama dok travnjaci pokrivaju sezonski poplavljena područja.  Ekosistem Pantanala je dom za oko 3.500 poznatih biljnih vrsta.

== Fauna ==
Ekosistem Pantanal se također smatra domom za oko 463 vrsta ptica, 269 vrsta riba, 236 vrsta sisara, 141 vrsta gmizavaca i preko 9000 različitih podvrsta beskičmenjaka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Junk|first=Wolfgang J.|last2=Brown|first2=Mark|last3=Campbell|first3=Ian C.|last4=Finlayson|first4=Max|last5=Gopal|first5=Brij|last6=Ramberg|first6=Lars|last7=Warner|first7=Barry G.|date=29. 9. 2006|title=The comparative biodiversity of seven globally important wetlands: a synthesis|journal=Aquatic Sciences|volume=68|issue=3|pages=400–414|doi=10.1007/s00027-006-0856-z|issn=1015-1621}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Keddy2005&quot;&gt;{{cite book|author=Keddy, Paul|url=https://books.google.com/books?id=sLJpgAic6FIC&amp;pg=PA224&amp;dq=pantanal#PPR5,M1|title=The World's Largest Wetlands: Ecology and Conservation|author2=Fraser, Lauchlan|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2005|access-date=31. 8. 2008}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Među najrjeđim životinjama koje nastanjuju močvarna područja su: [[močvarni jelen]] (Blastocerus dichotomus) i divovska vidra (Pteroneura brasiliensis). Dijelovi Pantanala su također dom za neke ugrožene vrste: ptice [[Hijacintna ara|Hijacintne are]] (Anodorhyncus hyacinthinus) (ugrožene zbog krivolova), krunastog usamljenog orla, [[Grivasti vuk|grivastog vuka]] (Chrysocyon brachyurus), divljeg psa (Speothos venaticus), južnoameričkog tapira (Tapirus terrestris) i gigantskog mravojeda (Myrmecophaga tridactyla). Zajedničke vrste u Pantanalu uključuju i [[Kapibara|kapibaru]] (Hydrochoerus hydrochaeris) i [[Jakarski kajman|Jakarskog kajmana]] (Caiman yacare). Pantanal je dom jedne od najvećih populacija jaguara (Panthera onca) Zemlji.

Pored kajmana, u Pantanalu su zastupljeni i sljedeći reptili: žuta anakonda (Eunectes notaeus), zlatni tegu (Tupinambis teguixin), [[crvenonoga kornjača]] (Geochelone carbonaria) i [[zelena iguana]] (Iguana iguana).

== Reference ==
{{reference}}

== Vajski linkovi ==
*[http://www.pantanal.org/Mainpant.htm Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170708033635/http://www.pantanal.org/Mainpant.htm |date=8. 7. 2017 }}

{{Svjetska baština u Brazilu}}

[[Kategorija:Geografija Brazila]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Brazilu]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>irvdt10qfbfx1qqlhim5zfwsbiyqnqc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Yukon (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>398219</id>
    <revision>
      <id>3839221</id>
      <parentid>3049829</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:47:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne sjevernoameričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839221</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2993" sha1="61zvw02i0fm2880y0vw0s7qdffq38xe" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Yukon
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Yukon_watershed.png
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Rijeka Yukon na karti sjeverozapadnog dijela Sjeverne Amerike 
| slika_karta                = 
| veličina_karte             =
| karta_opis                 = 
| dužina                     = 3.190
| nadmorska visina izvora    = 
| izvor                      = Glečer Llewellyn, [[Britanska Kolumbija]], [[Kanada]]
| izvor_lat_d                =  
| izvor_lat_m                = 
| izvor_lat_s                = 
| izvor_lat_NS               = 
| izvor_long_d               = 
| izvor_long_m               = 
| izvor_long_s               = 
| izvor_long_EW              = 
| nadmorska visina ušća      = 0
| ušće                       = Kusilvak, [[Aljaska]], [[SAD]]
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_lat_m                 = 
| ušće_lat_s                 = 
| ušće_lat_NS                = 
| ušće_long_d                = 
| ušće_long_m                = 
| ušće_long_s                = 
| ušće_long_EW               = 
| ulijeva_se_u               = [[Beringovo more]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 6.430 
| površina sliva             = 854.700
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = 
| desne_pritoke              = 
| države kroz koje protiče   ={{ZID|Kanada}}, {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} 
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = 
| plovnost                   =  
}}
'''Yukon''' je rijeka u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], dužine 3.190 km, površine sliva 854.700 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Predstavlja glavni vodotok sjeverozapadnog dijela kontinenta. 

Gornji tok Yukona se nekada nazivao rijeka Lewes, od jezera Marsh do ušća rijeke Pelly kod tvrđave Selkirk.

== Geografija ==
Rijeka izvire iz glečerskog jezera [[Atlin (jezero)|Atlin]] u Britanskoj Kolumbiji, u Kanadi. Od izvora protiče i kroz kanadsku teritoriju [[Yukon]], koja je i nazvana prema ovoj rijeci. Donjim tokom rijeka protiče kroz [[SAD|američku]] saveznu državu [[Aljaska]] gdje se kod područja Kusilvak, preko [[Delta Yukon–Kuskokwim|delte Yukon–Kuskokwim]] ulijeva u [[Beringovo more]].
Prosječni protok rijeke je 6.430 m³/s.&lt;ref name=&quot;pubs&quot;&gt;[http://pubs.usgs.gov/wri/wri994204/pdf/wri994204.pdf Pregled zaštite životne sredine i hidrogeologija Yukona] Pristupljeno 30.10.2015.&lt;/ref&gt; Obuhvata riiječni sliv veličine 832.700 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; od kojih se 323.800 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; nalazi u Kanadi.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Yukon river}}
* [https://web.archive.org/web/20100508144720/http://yukonriverpanel.com/salmon/ Panel rijeke Yukon]

[[Kategorija:Rijeke u Kanadi]]
[[Kategorija:Rijeke u SAD-u]]
[[Kategorija:Rijeke na Aljasci]]
[[Kategorija:Međunarodne sjevernoameričke rijeke]]</text>
      <sha1>61zvw02i0fm2880y0vw0s7qdffq38xe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rakitnica (Neretva)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>398762</id>
    <revision>
      <id>3839015</id>
      <parentid>3415841</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:47:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Neretve]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5944" sha1="dius6qlfuaxu9ve2a5f7krm02nwo8px" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Rakitnica
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Soutok Rakitnice a Neretvy, pohled z Ostra.jpg
| veličina_slike             = 250px
| opis_slike                 = Ušće Rakitnice u Neretvu
| slika_karta                =
| veličina_karte             =
| karta_opis                 =
| dužina                     = 32
| izvor                      = Na Treskavici, kod mjesta [[Rakitnica (Trnovo, FBiH)|Rakitnice]] ([[Trnovo (FBiH)|Trnovo]])
| nadmorska visina izvora    = 1520
| izvor_lat_d                = 
| izvor_lat_m                = 
| izvor_lat_s                = 
| izvor_lat_NS               = N
| izvor_long_d               = 
| izvor_long_m               =  
| izvor_long_s               = 
| izvor_long_EW              = E
| ušće                       = Kod [[Boračko jezero|Boračkog jezera]], [[Kašići]] ([[Konjic]])
| nadmorska visina ušća      = 324
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_lat_m                 = 
| ušće_lat_s                 = 
| ušće_lat_NS                = N
| ušće_long_d                = 
| ušće_long_m                = 
| ušće_long_s                = 
| ušće_long_EW               = E
| ulijeva_se_u               = [[Neretva|Neretvu]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = 
| desne_pritoke              = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = [[Rakitnica (Trnovo)|Rakitnica]], [[Šabići]]
| sliv                       = [[Jadransko more|Jadranski]]
| plovnost                   = 
}}
'''Rakitnica''' je [[rijeka]] u centralnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Izvire na zapadnom kraju [[Treskavica|Treskavice]], u blizini [[Rakitnica (Trnovo, FBiH)|istoimenog naselja]], na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] 1520 m, i ulijeva se u [[Neretva|Neretvu]] na planinskoj tromeđi [[Bjelašnica]]–[[Visočica (planina)|Visočica]]–[[Prenj]], kao njena desna pritoka, nedaleko od [[Boračko jezero|Boračkog jezera]], na nadmorskoj visini 324 m.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.kartabih.com/|title= Karta Bosne i Hercegovine|work=kartabih.com|access-date=7. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Spahić M. et al.|title=Bosna i Hercegovina (1:250.000)|date=2000|publisher= &quot;Sejtarija&quot;|location=Sarajevo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Mučibabić B., Ur.|title=Geografski atlas Bosne i Hercegovine|date=1998|publisher=Geodetski zavod BiH|location=Sarajevo|isbn=9958-766-00-0}}&lt;/ref&gt;

Na nadmorskoj visini 1469 m, na desnoj obali rijeke, smješteno je selo [[Lukomir]], gdje se i danas primjenjuje dobro očuvani tradicionalni način života. Selo je jedinstveno po svojim kamenim kućama, koje su prekrivene [[šindra|šindrom]] od [[trešnja|trešnjinog]] drveta.

== Kanjon ==
Ova tipična planinska rijeka duboko se usjekla između Bjelašnice s desne i Visočice s lijeve strane, praveći kanjon, morfološki fenomen i idilično čudo divlje prirode, s nizom brzaka, slapova, [[vodopad]]a i mirnih bazena. Kanjon Rakitnice najduži je i najdublji u Bosni i Hercegovini; dug je više od 20&amp;nbsp;km, a dubina se kreće između 800 i 1000 m. Početak kanjona na nadmorskoj je visini 1120 m.

Najatraktivniji dio jest između mosta na saobraćajnici Lukomir–Bobovica do Lučice (Bajrina koliba). To je tok rijeke od 4–5&amp;nbsp;km s padom otprilike 300 m i brojnim slapovima i vodopadima.

Pri velikim padavinama i uslijed topljenja snijega, na nekim dijelovima nivo Rakitnice podigne se i za 20 m. U vrijeme proljetnih kiša naročito su atraktivni vodopadi koji se obaraju s visokih stijena na obroncima Visočice. Takav je vodopad Studeni potok, gdje tokom određenih perioda u godini voda pada u kanjon s visine 400 m.

Kanjon je moguće proći, ali isključivo uz pomoć stručnih vodiča. U vrijeme nižeg vodostaja moguće je pješačkom stazom proći od mosta kod sela Tušila do ušća u Neretvu (poželjno je koristiti manje gumene čamce). Kad se krene kanjonom, nemoguće je vratiti se; izlazak je moguć jedino kod ušća Rakitnice u Neretvu.

Tzv. &quot;turistička ruta&quot; prati posljednjih 6–7&amp;nbsp;km kanjona Rakitnice do ušća u Neretvu, koja meandrira oko vrha Oštro. Izraz &quot;turistički&quot; pruža također izuzetan doživljaj, ali i zahtjevan i ne potpuno bezopasan, jer zahtijeva dobru fizičku spremnost, prilagodljivost niskim temperaturama, kao i okretnost u vodi.

== [[Flora]] i [[fauna]] ==
Cjelokupna dužina kanjona Rakitnice stanište je [[endem]]skih vrsta. Ovdje postoje 32 vrste endemskih biljaka, cvjetova i drveća koji žive u ovom malom području [[Dinaridi|Dinarida]]. [[Medvjed]]i, [[vuk]]ovi, [[divlja svinja|divlje svinje]], [[lisica|lisice]] i [[divokoza|divokoze]] nalaze sklonište u ovom teško pristupačnom kanjonu.
 
Svojim tokom od 32&amp;nbsp;km ne protječe kroz naseljena mjesta, a voda je pitka od izvora do ušća. U njoj žive potočna i [[mehkousna pastrmka]] (endem) i [[lipljan]], i to u velikim količinama. Najpovoljniji dio toka za ribolov jest od drumskog mosta kod sela Tušila do pješačkog mosta na stazi za Bobovicu.

Zahvaljujući jedinstvenoj ljepoti i teškoj pristupačnosti, Rakitnica je pravi izazov za planinare, alpiniste, ribolovce, ali i zaljubljenike u netaknutu i divlju prirodu. Rijeku je moguće posjetiti iz Olimpijskog centra na Bjelašnici.

== Također pogledajte ==
* [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]
* [[Treskavica]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Rakitnica}}
* [http://www.pozitivne.info/predstavljamo/predstavljamo-kanjon-rijeke-rakitnice/ Kanjon Rakitnice]
* [http://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-rakitnica/ Ribolov u Rakitnici]

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]</text>
      <sha1>dius6qlfuaxu9ve2a5f7krm02nwo8px</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paraná (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>398891</id>
    <revision>
      <id>3839164</id>
      <parentid>3555682</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:07:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839164</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5888" sha1="06cnmaqlozf1rhcsrm9gk0alva1isji" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Paraná
| izvorno_ime           = 
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Paran%C3%A1.jpg
| opis_slike            = Pogled na rijeku Paraná iz Zárate
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = {{ZID|Argentina}}&lt;br&gt;{{ZID|Brazil}}&lt;br&gt;{{ZID|Paragvaj}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = 
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| matični               =
| grad                  =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        =
| pritoke_lijevo1       =
| pritoke_desno         = 
| pritoke_desno1        =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 = 
| izvor_položaj         =  | izvor_regija = | izvor_država =
| izvor_visina          = 
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor1                = Rijeke Paranaíba i Rio Grande
| izvor1_položaj        = Rio Paranaíba | izvor1_regija  = | izvor1_država  = Brazil
| izvor1_visina         = 1148
| izvor1_lat_d         = | source1_lat_m = | source1_lat_s = | source1_lat_NS =
| izvor1_long_d        = | source1_long_m = | source1_long_s = | source1_long_EW =
| izvor_sliv            =
| izvor_sliv_lokacija   = | izvor_sliv_regija = | izvor_sliv_država =
| izvor_sliv_visina     =
| izvor_sutok_lat_d = | izvor_sutok_lat_m = | izvor_sutok_lat_s = | izvor_sutok_lat_NS =
| izvor_sutok_long_d = | izvor_sutok_long_m = | izvor_sutok_long_s = | izvor_sutok_long_EW =
| ušće                  = [[Río de la Plata (estuarij)|Río de la Plata]]
| ušće_položaj          = [[Atlantski okean]]
| ušće_regija = | ušće_država =Argentina
| ušće_visina           = 0
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 4880
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| sliv                  = 2582672
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            = 17290 
| pražnjenje_max        = 65000 
| pražnjenje_min        = 2450
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Riodelaplatabasinmap.png
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = Sliv rijeke Paraná
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Paraná''' je [[rijeka]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] koja protječe kroz [[Brazil]], [[Paragvaj]] i [[Argentina|Argentinu]]. Dužinom od 4880&amp;nbsp;km&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.britannica.com/place/Rio-de-la-Plata |title= Paraná River |work= [[Encyclopædia Britannica]]}}&lt;/ref&gt; druga je najduža rijeka na kontinentu, poslije [[Amazon]]a.
Naziv Paraná je skraćenica od fraze &quot;para rehe onáva&quot;, koja dolazi od Tupi jezika i znači &quot;poput mora&quot; (odnosno &quot;velika kao more&quot;). 
Prvo se spaja s [[Paragvaj (rijeka)|Paragvajem]], a zatim nizvodno s [[Urugvaj (rijeka)|Urugvajem]] formira [[estuarij]] [[Rio de la Plata (estuarij)|Rio de la Plata]] i ulijeva se u [[Atlantski okean]].

Prvi [[Evropa|Evropljanin]] koji je istraživao rijeku od njenog ušća bio je Englez [[Sebastian Cabot]] 1526, dok je plovio za [[Španija|Španiju]].

== Tok ==
Paraná nastaje u južnom Brazilu, spajanjem rijeka [[Paranaiba]] i [[Rio Grande (Brazil)|Rio Grande]]. Od sutoka teče uglavnom jugozapadno u dužini 619&amp;nbsp;km prije nego što se kod Saltos del Guaire spaja s Paragvajem. To je nekad bila lokacija [[vodopad]]a Sete Quedas, gdje su vode Parane padale niz sedam kaskada.

Narednih otprilike 200&amp;nbsp;km rijeka teče na jug i čini prirodnu granicu između Paragvaja i Brazila, do ušća [[Iguazú]]a. Neposredno uzvodno od ovog ušća rijeka je pregrađena branom [[Hidroelektrana Itaipu|hidroelektrane Itaipu]], druge najveće u svijetu (poslije [[Brana Tri sutjeske (Kina)|Brane Tri sutjeske]] u [[Kina|Kini]]), koja stvara veliko plitko [[jezero]].

Nakon spajanja s Iguazúom Paraná čini prirodnu granicu između Paragvaja i Argentine. Dalje teče prema jugu dužinom otprilike 468&amp;nbsp;km prije nego što postepeno zaokrene na zapad, prema kojem teče dodatnih 820&amp;nbsp;km. Potom se u nju ulijeva Paragvaj, njena najduža pritoka. Zatim Paraná ponovo okreće prema jugu i dužinom približno 820&amp;nbsp;km protječe kroz Argentinu. Spajanjem s Urugvajem formira se estuarij Rio de la Plata, preko kojeg se ulijeva u Atlantski okean.

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = Corrientes
| datum               = podaci izračunati kroz 80 godina
| izvor               = 
| max protok          = 24000
| glavna razmjera     = 24000
| sekundarna razmjera = 3000
|jan1 = 18471
|feb1 = 21168
|mar1 = 21400
|apr1 = 19434
|maj1 = 17092
|jun1 = 17272
|jul1 = 15531
|aug1 = 12757
|sep1 = 12005
|okt1 = 13973
|nov1 = 14534
|dec1 = 15504
}}

== Pritoke ==
* [[Iguazú]] 
* [[Paragvaj (rijeka)|Paragvaj]]
* [[Paranapanema]]
* [[Tiete]]
* [[Urugvaj (rijeka)|Urugvaj]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20041027213108/http://www.earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.cfm?map_select=425&amp;theme=2 Informacije i mapa  sliva rijeke Paraná je]

[[Kategorija:Rijeke u Argentini]]
[[Kategorija:Rijeke u Brazilu]]
[[Kategorija:Rijeke u Paragvaju]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>06cnmaqlozf1rhcsrm9gk0alva1isji</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839227</id>
      <parentid>3839164</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:50:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839227</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5939" sha1="3z0i27q2vstqdj16fjlatkhp9k8q5ft" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Paraná
| izvorno_ime           = 
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Paran%C3%A1.jpg
| opis_slike            = Pogled na rijeku Paraná iz Zárate
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = {{ZID|Argentina}}&lt;br&gt;{{ZID|Brazil}}&lt;br&gt;{{ZID|Paragvaj}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = 
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| matični               =
| grad                  =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        =
| pritoke_lijevo1       =
| pritoke_desno         = 
| pritoke_desno1        =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 = 
| izvor_položaj         =  | izvor_regija = | izvor_država =
| izvor_visina          = 
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor1                = Rijeke Paranaíba i Rio Grande
| izvor1_položaj        = Rio Paranaíba | izvor1_regija  = | izvor1_država  = Brazil
| izvor1_visina         = 1148
| izvor1_lat_d         = | source1_lat_m = | source1_lat_s = | source1_lat_NS =
| izvor1_long_d        = | source1_long_m = | source1_long_s = | source1_long_EW =
| izvor_sliv            =
| izvor_sliv_lokacija   = | izvor_sliv_regija = | izvor_sliv_država =
| izvor_sliv_visina     =
| izvor_sutok_lat_d = | izvor_sutok_lat_m = | izvor_sutok_lat_s = | izvor_sutok_lat_NS =
| izvor_sutok_long_d = | izvor_sutok_long_m = | izvor_sutok_long_s = | izvor_sutok_long_EW =
| ušće                  = [[Río de la Plata (estuarij)|Río de la Plata]]
| ušće_položaj          = [[Atlantski okean]]
| ušće_regija = | ušće_država =Argentina
| ušće_visina           = 0
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 4880
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| sliv                  = 2582672
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            = 17290 
| pražnjenje_max        = 65000 
| pražnjenje_min        = 2450
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Riodelaplatabasinmap.png
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = Sliv rijeke Paraná
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Paraná''' je [[rijeka]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] koja protječe kroz [[Brazil]], [[Paragvaj]] i [[Argentina|Argentinu]]. Dužinom od 4880&amp;nbsp;km&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.britannica.com/place/Rio-de-la-Plata |title= Paraná River |work= [[Encyclopædia Britannica]]}}&lt;/ref&gt; druga je najduža rijeka na kontinentu, poslije [[Amazon]]a.
Naziv Paraná je skraćenica od fraze &quot;para rehe onáva&quot;, koja dolazi od Tupi jezika i znači &quot;poput mora&quot; (odnosno &quot;velika kao more&quot;). 
Prvo se spaja s [[Paragvaj (rijeka)|Paragvajem]], a zatim nizvodno s [[Urugvaj (rijeka)|Urugvajem]] formira [[estuarij]] [[Rio de la Plata (estuarij)|Rio de la Plata]] i ulijeva se u [[Atlantski okean]].

Prvi [[Evropa|Evropljanin]] koji je istraživao rijeku od njenog ušća bio je Englez [[Sebastian Cabot]] 1526, dok je plovio za [[Španija|Španiju]].

== Tok ==
Paraná nastaje u južnom Brazilu, spajanjem rijeka [[Paranaiba]] i [[Rio Grande (Brazil)|Rio Grande]]. Od sutoka teče uglavnom jugozapadno u dužini 619&amp;nbsp;km prije nego što se kod Saltos del Guaire spaja s Paragvajem. To je nekad bila lokacija [[vodopad]]a Sete Quedas, gdje su vode Parane padale niz sedam kaskada.

Narednih otprilike 200&amp;nbsp;km rijeka teče na jug i čini prirodnu granicu između Paragvaja i Brazila, do ušća [[Iguazú]]a. Neposredno uzvodno od ovog ušća rijeka je pregrađena branom [[Hidroelektrana Itaipu|hidroelektrane Itaipu]], druge najveće u svijetu (poslije [[Brana Tri sutjeske (Kina)|Brane Tri sutjeske]] u [[Kina|Kini]]), koja stvara veliko plitko [[jezero]].

Nakon spajanja s Iguazúom Paraná čini prirodnu granicu između Paragvaja i Argentine. Dalje teče prema jugu dužinom otprilike 468&amp;nbsp;km prije nego što postepeno zaokrene na zapad, prema kojem teče dodatnih 820&amp;nbsp;km. Potom se u nju ulijeva Paragvaj, njena najduža pritoka. Zatim Paraná ponovo okreće prema jugu i dužinom približno 820&amp;nbsp;km protječe kroz Argentinu. Spajanjem s Urugvajem formira se estuarij Rio de la Plata, preko kojeg se ulijeva u Atlantski okean.

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = Corrientes
| datum               = podaci izračunati kroz 80 godina
| izvor               = 
| max protok          = 24000
| glavna razmjera     = 24000
| sekundarna razmjera = 3000
|jan1 = 18471
|feb1 = 21168
|mar1 = 21400
|apr1 = 19434
|maj1 = 17092
|jun1 = 17272
|jul1 = 15531
|aug1 = 12757
|sep1 = 12005
|okt1 = 13973
|nov1 = 14534
|dec1 = 15504
}}

== Pritoke ==
* [[Iguazú]] 
* [[Paragvaj (rijeka)|Paragvaj]]
* [[Paranapanema]]
* [[Tiete]]
* [[Urugvaj (rijeka)|Urugvaj]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20041027213108/http://www.earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.cfm?map_select=425&amp;theme=2 Informacije i mapa  sliva rijeke Paraná je]

[[Kategorija:Rijeke u Argentini]]
[[Kategorija:Rijeke u Brazilu]]
[[Kategorija:Rijeke u Paragvaju]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]]</text>
      <sha1>3z0i27q2vstqdj16fjlatkhp9k8q5ft</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paragvaj (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399978</id>
    <revision>
      <id>3839162</id>
      <parentid>3567980</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:07:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3869" sha1="5iizqndr8dh1lg5c5h79ilro3ob1kr8" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                   = Paragvaj (rijeka)
| slika                 = Rio_Paraguay.jpg
| opis_slike            = Pogled na rijeku Paragvaj nedaleko od glavnog paragvajskog grada [[Asunción]]a
| države                = {{ZID|Argentina}}&lt;br&gt;{{ZID|Bolivija}}&lt;br&gt;{{ZID|Brazil}}&lt;br&gt;{{ZID|Paragvaj}}
| lijeve_pritoke        = [[Rio Negro]]&lt;br&gt;[[Miranda (rijeka)|Miranda]]&lt;br&gt;[[Cuiabá]]&lt;br&gt;[[Apa (rijeka)|Apa]]&lt;br&gt;[[Tebicuary]]
| desne_pritoke         = [[Jauru]]&lt;br&gt;[[Pilcomayo]]&lt;br&gt;[[Bermejo]]
| izvor                 = Plato Parecis, [[Mato Grosso]], Brazil
| ušće                  = [[Paraná (rijeka)|Paraná]] 
| nadmorska visina ušća_m = 50
| dužina_km             = 2621&lt;ref name=&quot;mt&quot;&gt;[https://books.google.ba/books?id=Z3ilzosWx4wC&amp;pg=PA271&amp;hl=en#v=onepage&amp;q&amp;f=false ''Management of Transboundary Rivers and Lakes'' ] Pristupljeno 19.11.2015.&lt;/ref&gt;
| površina sliva_km2    = 365592
| prosječni protok_m3/s = 2700
| karta                 = Riodelaplatabasinmap.png
| opis_karte            = Sliv rijeke Paragvaj
}}
'''Paragvaj''' ([[Španski jezik|šp.]]: Río Paraguay, [[Portugalski jezik|port.]]: Rio Paraguai) je velika [[rijeka]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] koja protiče kroz [[Brazil]], [[Bolivija|Boliviju]], [[Paragvaj]] i [[Argentina|Argentinu]]. Izvire na Parecis platou, u [[brazil]]skoj saveznoj državi [[Mato Grosso]] a nakon 2.621 kilometara&lt;ref name=&quot;mt&quot;&gt;[https://books.google.ba/books?id=Z3ilzosWx4wC&amp;pg=PA271&amp;hl=en#v=onepage&amp;q&amp;f=false ''Management of Transboundary Rivers and Lakes'' ] Pristupljeno 19.11.2015.&lt;/ref&gt; toka uliva se u rijeku [[Paraná (rijeka)|Paraná]], sjeverno od [[Argentina|argentinskog]] grada  [[Corrientes]].

== Tok ==
Rijeka Paragvaj izvire u brazilskoj saveznoj državi Mato Grossa, južno od mjesta Diamantino. Od izvora teče uglavnom u smjeru juga, prolazeći kroz brazilski grad Cáceres. Dalje protiče kroz [[Pantanal]], močvarno područje.

U svom gornjem toku, protičući kroz Brazil, jednim dijelom svog toka formira granicu između brazilskih saveznih država [[Mato Grosso]] i [[Mato Grosso do Sul]]. Od grada Puerto Bahia Negra, formira državnu granicu s Paragvajem i teče južno gdje prima pritoku, rijeku Apu.

Potom rijeka skreće jugoistočno, dijeleći pri tome državu Paragvaj na dva različita dijela: [[Gran Chaco]], sušni i rijetko naseljeni region na zapadu od dosta vlažnijih i šumovitijih istočnih područja države u kojima živi oko 98% stanovnika države. Na taj način rijeka Paragvaj predstavlja ključni geografski faktor Paragvaja po čemu je država i dobila ime.

Na oko 400&amp;nbsp;km toka kroz centralni Paragvaj, nakon ušća rijeke Pilcomayo i prolaska kroz glavni paragvajski grad [[Asunción]], rijeka formira državnu granicu s Argentinom. Tokom sljedećih 275&amp;nbsp;km, Paragvaj teče jugo-jugozapadno prije nego što dođe do svog ušća u rijeku [[Paraná (rijeka)|Paraná]].

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = [[Porto Murtinho]]
| datum               = podaci izračunati kroz 20 godina
| izvor               = 
| max protok          = 3200
| glavna razmjera     = 1000
| sekundarna razmjera = 200
|jan1 = 1924
|feb1 = 2093
|mar1 = 2272
|apr1 = 2352
|maj1 = 2781
|jun1 = 2970
|jul1 = 2917
|aug1 = 2676
|sep1 = 2311
|okt1 = 1956
|nov1 = 1666
|dec1 = 1669
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.transboundarywaters.orst.edu/research/case_studies/La_Plata_New.htm Studija slučaja prekograničnog rješavanja sporova: Sliv La Plate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402115916/http://www.transboundarywaters.orst.edu/research/case_studies/La_Plata_New.htm |date=2. 4. 2015 }}

[[Kategorija:Rijeke u Argentini]]
[[Kategorija:Rijeke u Boliviji]]
[[Kategorija:Rijeke u Brazilu]]
[[Kategorija:Rijeke u Paragvaju]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>5iizqndr8dh1lg5c5h79ilro3ob1kr8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839226</id>
      <parentid>3839162</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:49:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839226</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3920" sha1="e7q5c5m6du6n3mdnp2i6lc03bhuez50" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                   = Paragvaj (rijeka)
| slika                 = Rio_Paraguay.jpg
| opis_slike            = Pogled na rijeku Paragvaj nedaleko od glavnog paragvajskog grada [[Asunción]]a
| države                = {{ZID|Argentina}}&lt;br&gt;{{ZID|Bolivija}}&lt;br&gt;{{ZID|Brazil}}&lt;br&gt;{{ZID|Paragvaj}}
| lijeve_pritoke        = [[Rio Negro]]&lt;br&gt;[[Miranda (rijeka)|Miranda]]&lt;br&gt;[[Cuiabá]]&lt;br&gt;[[Apa (rijeka)|Apa]]&lt;br&gt;[[Tebicuary]]
| desne_pritoke         = [[Jauru]]&lt;br&gt;[[Pilcomayo]]&lt;br&gt;[[Bermejo]]
| izvor                 = Plato Parecis, [[Mato Grosso]], Brazil
| ušće                  = [[Paraná (rijeka)|Paraná]] 
| nadmorska visina ušća_m = 50
| dužina_km             = 2621&lt;ref name=&quot;mt&quot;&gt;[https://books.google.ba/books?id=Z3ilzosWx4wC&amp;pg=PA271&amp;hl=en#v=onepage&amp;q&amp;f=false ''Management of Transboundary Rivers and Lakes'' ] Pristupljeno 19.11.2015.&lt;/ref&gt;
| površina sliva_km2    = 365592
| prosječni protok_m3/s = 2700
| karta                 = Riodelaplatabasinmap.png
| opis_karte            = Sliv rijeke Paragvaj
}}
'''Paragvaj''' ([[Španski jezik|šp.]]: Río Paraguay, [[Portugalski jezik|port.]]: Rio Paraguai) je velika [[rijeka]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] koja protiče kroz [[Brazil]], [[Bolivija|Boliviju]], [[Paragvaj]] i [[Argentina|Argentinu]]. Izvire na Parecis platou, u [[brazil]]skoj saveznoj državi [[Mato Grosso]] a nakon 2.621 kilometara&lt;ref name=&quot;mt&quot;&gt;[https://books.google.ba/books?id=Z3ilzosWx4wC&amp;pg=PA271&amp;hl=en#v=onepage&amp;q&amp;f=false ''Management of Transboundary Rivers and Lakes'' ] Pristupljeno 19.11.2015.&lt;/ref&gt; toka uliva se u rijeku [[Paraná (rijeka)|Paraná]], sjeverno od [[Argentina|argentinskog]] grada  [[Corrientes]].

== Tok ==
Rijeka Paragvaj izvire u brazilskoj saveznoj državi Mato Grossa, južno od mjesta Diamantino. Od izvora teče uglavnom u smjeru juga, prolazeći kroz brazilski grad Cáceres. Dalje protiče kroz [[Pantanal]], močvarno područje.

U svom gornjem toku, protičući kroz Brazil, jednim dijelom svog toka formira granicu između brazilskih saveznih država [[Mato Grosso]] i [[Mato Grosso do Sul]]. Od grada Puerto Bahia Negra, formira državnu granicu s Paragvajem i teče južno gdje prima pritoku, rijeku Apu.

Potom rijeka skreće jugoistočno, dijeleći pri tome državu Paragvaj na dva različita dijela: [[Gran Chaco]], sušni i rijetko naseljeni region na zapadu od dosta vlažnijih i šumovitijih istočnih područja države u kojima živi oko 98% stanovnika države. Na taj način rijeka Paragvaj predstavlja ključni geografski faktor Paragvaja po čemu je država i dobila ime.

Na oko 400&amp;nbsp;km toka kroz centralni Paragvaj, nakon ušća rijeke Pilcomayo i prolaska kroz glavni paragvajski grad [[Asunción]], rijeka formira državnu granicu s Argentinom. Tokom sljedećih 275&amp;nbsp;km, Paragvaj teče jugo-jugozapadno prije nego što dođe do svog ušća u rijeku [[Paraná (rijeka)|Paraná]].

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = [[Porto Murtinho]]
| datum               = podaci izračunati kroz 20 godina
| izvor               = 
| max protok          = 3200
| glavna razmjera     = 1000
| sekundarna razmjera = 200
|jan1 = 1924
|feb1 = 2093
|mar1 = 2272
|apr1 = 2352
|maj1 = 2781
|jun1 = 2970
|jul1 = 2917
|aug1 = 2676
|sep1 = 2311
|okt1 = 1956
|nov1 = 1666
|dec1 = 1669
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.transboundarywaters.orst.edu/research/case_studies/La_Plata_New.htm Studija slučaja prekograničnog rješavanja sporova: Sliv La Plate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402115916/http://www.transboundarywaters.orst.edu/research/case_studies/La_Plata_New.htm |date=2. 4. 2015 }}

[[Kategorija:Rijeke u Argentini]]
[[Kategorija:Rijeke u Boliviji]]
[[Kategorija:Rijeke u Brazilu]]
[[Kategorija:Rijeke u Paragvaju]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]]</text>
      <sha1>e7q5c5m6du6n3mdnp2i6lc03bhuez50</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gran Chaco</title>
    <ns>0</ns>
    <id>400132</id>
    <revision>
      <id>3839353</id>
      <parentid>2820061</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:55:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1924" sha1="jgcbrwg46zsq47r3hyz6edkvo7raoy4" xml:space="preserve">[[Datoteka:GranChacoApproximate.jpg|250px|mini|desno|Položaj Gran Chaca na karti Južne Amerike]]
'''Gran Chaco''' je rijetko naseljena, polusušna i vruća visoravan na jugu [[Južna Amerika|Južne Amerike]], između istočne [[Bolivija|Bolivije]], [[Paragvaj|Paragvaj]]a, sjeverna [[Argentina|Argentine]] i dijela [[Brazil|brazilskih]] saveznih država [[Mato Grosso]] i [[Mato Grosso do Sul]].
Upravo preko ovih brazilskih država, nizina je povezana s regijom [[Pantanal]]. Ponekad se naziva i Chaco ravnica. 

== Geografske karakteristike ==
Gran Chaco se prostire na površini od 647.000 [[kvadratni kilometar|km²]] iako se procjene o površini ove nizine razlikuju od izvora do izvora. 

Nalazi se zapadno od rijeke [[Paragvaj (rijeka)|Paragvaj]] i istočno od [[Andi|Anda]]. Uglavnom  se sastoji od [[Aluvij|aluvijalne ravnice]], podijeljene između Paragvaja, Bolivije i Argentine. Prostire se između 17. i 33. stepena južne [[Geografska širina|geografske širine]] i 65. i 60. stepena zapadne [[Geografska dužina|geografske dužine]].

Historijski gledano, Chaco je bio podijeljen na tri glavna dijela: Chaco Austral ili Južni Chaco, južno od rijeke [[Bermejo (rijeka)|Bermejo]] i unutar argentinske teritorije, Chaco Central ili Centralni Chaco koji je obuhvatao područje između rijeke Bermejo i rijeke [[Pilcomayo (rijeka)|Pilcomayo]] na sjeveru, (sada dio teritorije Argentine) i Chaco Boreal ili Sjeverni Chaco, sjeverno od rijeke Pilcomayo do brazilskog Pantanala, područja koje se nalazi u [[Urugvaj]]u i dijelom u [[Bolivija|Boliviji]].

U lokalnom smislu, regija se može podijeliti prema, danas postojećim političkim granicama, na argentinski Chaco, paragvajski Chaco i bolivijski Chaco. 

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.worldwildlife.org/ecoregions/nt0210'' ''Ekoregioni''] 

[[Kategorija:Geografija Južne Amerike]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>jgcbrwg46zsq47r3hyz6edkvo7raoy4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Konavle (područje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>400221</id>
    <revision>
      <id>3839334</id>
      <parentid>3546730</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:25:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5610" sha1="cs9s1xrnkiu6s6jlogrfghbafbt9uxx" xml:space="preserve">[[Datoteka:Konavle-OSM-standard.01.PNG|mini|260px|karta oblasti (zapadno: Konavle, istočno: dio [[Boka kotorska|Boke]]]]
[[Datoteka:Konavle, Croatia.JPG|mini|260px|Konavle, krajolik]]
[[Datoteka:Popovici u Cavtatu - pristup k mori jen terasou a tunelem.jpg|mini|260px|Plaža [[Pasjača]], južno od naselja Popovići]]
'''Konavle''' (Konavli, Konavlje) su geografska mikroregija na krajnjem jugu kontinentalne [[Hrvatska|Hrvatske]], na tromeđi sa [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] (sjever) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] (istok). Na jugu je obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Područje Konavala geografski je smješteno na dijagonalnom pravcu od [[Dubrovnik]]a do [[Herceg Novi|Herceg Novog]], sa mora je oštra i teško pristupačna obala a u unutrašnjosti predstavlja plodan pojas prostrt do hercegovačkih grebena. Zbog svog bogatstva nazvano je ”misirom Dalmacije”.&lt;ref&gt;Konavli, Enciklopedija Jugoslavije, V tom, Zagreb 1962, 299-300.&lt;/ref&gt;

==Historija==

Konavle predstavljaju [[Slaveni|slavensku]] zemlju ([[sklavinija]], koju bilježe [[Bizantija|bizantski]] izvori u ranom srednjem vijeku), [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu [[De administrando imperio]]. Blisko je vezano sa susjednom sklavinijama [[Hum|Zahumljem]] i [[Travunija|Travunijom]]. U razvijenom srednjem vijeku Konavle su se nalazile pod vlašću [[Srbi|srpskog]] oblasnog gospodara [[Nikola Altomanović|Nikole Altomanovića]], pa zetske vlastele [[Balšići|Balšića]] u periodu [[1373]]-[[1377]]. Teritorijalnim širenjem [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I. Kotromanića]] početkom [[1377]]. Konavle su ušle u sastav [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]]. Konavle su bile [[župa]] u [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnoj Bosni]] u periodu ([[1377]]-[[1419]]/[[1426]]).

Pod upravom su vlastele [[Sankovići|Sankovića]] do [[1391]]. Pokušaj Sankovića da prodaju Konavle Dubrovčanima [[1391]]. rezultirao je time da su ga izgubili. Novi vlasnici Konavala su bili [[Pavlovići]] i [[Kosače]]. Novija istraživanja pokazuju da je posjed Konavala podijeljen prema vazalima ove dvije porodice, a ne na istočni i zapadni dio. Time je bio nekompaktna cjelina i izvorište problema za dvije bosanske porodice. Vojvoda [[Sandalj Hranić Kosača]] je juna [[1419]]. prodao svoj dio posjeda, a krajem [[1426]]. vojvoda [[Radoslav Pavlović]] svoj dio. Za tu prodaju dobijali su redovan godišnji [[tribut]] ([[Konavoski dohodak]]).

Za razliku od vremena kada su to pokušavali Sankovići, [[bosanski vladari]] i sabor su odobrili učinjene kupoprodaje. Kasnije je došlo do dva sukoba koji su izvorište imali u ovim kupoprodajama ([[Konavoski rat 1430-1432]], [[Drugi konavoski rat]]). Vojno sjedište Konavala bilo je u [[Sokol (tvrđava)|Sokolu]]. Politički centar nalazio se u naselju Ljuta. Značajnija naselja su [[Cavtat]] (Captat, Civita vechia), Obod, Bani, Sastavni dijelovi Konavala su Vitaljina i Prevlaka.

Pod dubrovačkom vlašću područje Konavala je inkorporirano u Dubrovačku Republiku.

==Također pogledajte==

* [[Konavle (Hrvatska)]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==

* [[Radoslav Grujić]], ''Конавли под разним господарима од XI до XV века'', Srpska kraljevska akademija, Spomenik 66, Zemun 1926, 1-121.
* [[Josip Lučić]], ''Kroz konavosku prošlost'', Konavoski zbornik I, Dubrovnik 1982, 13-28. 
* Josip Lučić, ''Iz prošlosti dubrovačkog kraja u doba Republike'', Časopis Dubrovnik, Biblioteka ”D”, Knjiga 14, Dubrovnik 1990, 288-301.
* Josip Lučić – [[Stijepo Obad]], ''Konavoska prevlaka'', Matica hrvatska Ogranak Dubrovnik, Posebna izdanja, Knjiga 2, Dubrovnik 1994, 23-76.
* ''”Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti 1”'', Monografije XV/1, Dubrovnik 1998, 311; Monografije XV/2, Dubrovnik 1999, 379; 
* [[Niko Kapetanić]], ''Konavoske planine'', Dubrovački horizonti XXIV/33, Zagreb 1993, 121-122.
* Niko Kapetanić, ''Glagoljski natpis u Konavlima'', Anali 35, Dubrovnik 1997, 7-10.
* Niko Kapetanić, ''Podjela zemlje u Vitaljini u 15. stoljeću'', Anali 37, Dubrovnik 1999, 9-31.
* Niko Kapetanić, ''Konavle u XV stoljeću'', Matica hrvatska Konavle, Gruda 2011.
* Niko Kapetanić – [[Mateo Žagar]], ''Najjužniji hrvatski glagoljski natpis'', Anali 39, Dubrovnik 2001, 9-48.
* Niko Kapetanić – [[Nenad Vekarić]], ''Granice konavoskih crkvenih župa'', Anali 33, Dubrovnik 1995, 21-34.
* Niko Kapetanić – Nenad Vekarić, ''Falsifikat o podrijetlu konavoskih rodova'', Prilozi povijesti stanovništva Dubrovnika i okolice, Knjiga VI, Dubrovnik 1997., 136.
* Niko Kapetanić – Nenad Vekarić, ''Stanovništvo Konavala, Prilozi povijesti stanovništva Dubrovnika i okolice'', Knjiga VII, Svezak 1, Dubrovnik 1998, 395; Knjiga VII, Svezak 2, Dubrovnik 1999, 438.
* [[Esad Kurtović]], ''Motivi Sandaljeve prodaje Konavala Dubrovčanima'', Anali 38, Dubrovnik 2000, 103-120.
* Esad Kurtović, ''Noviji radovi na proučavanju prošlosti Konavala pod bosanskom vlašću'' (1990.-2000.), „Naučni skup 'Istorijska nauka o Bosni i Hercegovini u razdoblju 1990-2000.', Sarajevo, 30. i 31. oktobar 2001.”, ANU BiH, Posebna izdanja, knjiga 120, Odjeljenje društvenih nauka, Knjiga 36, Sarajevo 2003, 189-196.
* [[Pavo Živković]], ''Učešće bosanske vlastele u diobi Konavala'', Prilozi Instituta za istoriju XV/16, Sarajevo 1979, 181-188

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Konavle}}

{{Regije u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Konavle|*]]
[[Kategorija:Župe u srednjovjekovnoj Bosni‎]]
[[Kategorija:Zemlje u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>cs9s1xrnkiu6s6jlogrfghbafbt9uxx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tara (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>402449</id>
    <revision>
      <id>3839132</id>
      <parentid>3663504</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:54:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839132</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8817" sha1="6m8dj7qblc8fedl5jf7p15sw97nf6r4" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Tara
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Kanjon_Tare_(2006).jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Kanjon Tare
| slika_karta                =
| veličina_karte             =
| karta_opis                 =
| dužina                     = 146
| izvor                      = [[Komovi]]
| nadmorska visina izvora    = 
| izvor_lat_d                = 43
| izvor_lat_m                = 20
| izvor_lat_s                = 54
| izvor_lat_NS               = N
| izvor_long_d               = 18
| izvor_long_m               = 50
| izvor_long_s               = 22
| izvor_long_EW              = E
| ušće                       = [[Drina]] općina [[Foča]]
| nadmorska visina ušća      = 
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_lat_m                 = 
| ušće_lat_s                 = 
| ušće_lat_NS                = N
| ušće_long_d                = 
| ušće_long_m                = 
| ušće_long_s                =
| ušće_long_EW               = E
| ulijeva_se_u               = [[Drina]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 1853
| riječni_sistem             = [[Drina]]
| lijeve_pritoke             = Ljutica i Sušica
| desne_pritoke              = Vaskovaška rijeka i Draga
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Crna Gora}}&lt;br&gt;{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   = 
}}
{{Infokutija zaštićeno područje
| naziv              = Park prirode Tara
| alt_naziv          = 
| kategorija_za_IUCN = V
| slika              = File:Kanon Tary z Ljubisnje (ves Vranovina).jpg
| veličina_slike     = 250px
| alt_slike          = 
| opis_slike         = Pogled sa Ljubišnje
| karta              = 
| karta_alt          = 
| opis_karte         = 
| veličina_karte     = 
| reljef             = 
| oznaka             = 
| pozicija_oznake    = 
| marker             = 
| veličina_markera   = 
| koordinate         = 
| koord_ref          = 
| lokacija           =   
| najbliži_grad      = [[Foča]]
| površina           = 14.453 ha 
| oznaka             = 
| ovlašteno          = 
| napravljeno        = 
| osnovano           = 2020.&lt;ref name=tara&gt;{{Cite web |url= https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2022/07/Odluka_Tara.pdf |title= Odluka o proglašenju parka prirode Tara |work= Službeni glasnik RS, br.72, 14.7.2022. |access-date= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;
| određeno           = 
| br_posjetioca      =    
| posjetioci_god     = 
| posjetioci_ref     = 
| upravljačko_tijelo = Šume Republike Srpske, Šumsko gazdinstvo &quot;Maglić&quot; Foča
| upravnik           = 
| operater           = 
| vlasnik            = 
| svjetska_baština   = 
| veb-sajt           = 
| url                = 
| dijete             = 
| ugrađeno           = 
| ugrađeno1          = 
| ugrađeno2          = 
}}
'''Tara''' je [[rijeka]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nastaje od dvije rječice Opasanice i Veruše ispod planine [[Komovi]]. Posljednjih 40&amp;nbsp;km toka rijeke Tare  čini i granicu između dvije države. Kod crnogorskog naselja [[Šćepan polje]], na teritoriji općine [[Foča]], zajedno sa rijekom [[Piva (rijeka)|Pivom]] sačinjava rijeku [[Drina|Drinu]].

Najvažnije pritoke na lijevoj strani su joj Ljutica i Sušica, a najvažnije desne pritoke Vaskovaška rijeka i Draga. Među njima je svakako najpoznatije vrelo Bajlovica sige, izvor na lijevoj obali Tare, izdašnosti više stotina litara u sekundi, kod koga se voda koja izvire iz jezera u pećini Bučavica stropoštava u Taru sa visine od preko 30 i na dužini od oko 150 metara.

[[Kanjon]] Tare, dugačak 82 kilometra i mjestimično visok i 1300 metara, svrstava se odmah iza Velikog kanjona rijeke [[Kolorado]] u SAD, a prvi u Evropi. Ima tok dug 146 kilometra i najduža je crnogorska rijeka. Od mnoštvo osobenosti Tare posebno mjesto zauzimaju njeni bukovi. Huk nekih većih bukova se čuje i na samim ivicama kanjona. Od preko 40 bukova najpoznatiji su Djavolje lazi, Sokolovina, Bijeli kamen, Gornji i Donji tepački buk i dr. Tara je 1977. godine uvrštena u program “Čovjek i biosfera“ i upisana u [[Ekologija|ekološki]] rezervat biosfere Svijeta, čime je zaštićena međunarodno usvojenom konvencijom.

Veliki dio kanjona obrastao je pojedinim stablima četinara, a medju njima posebno mjesto zauzima crni [[bor]].

Masivi kanjona pružaju izvanredne uslove za život [[divokoza]]. Tara je bogata i ribom.

U mjestu Đurdjevića Tara nalazi se veliki [[most]], izgrađen 1940. godine. Ovaj most je vremenom postao jedan od simbola ove rijeke. U toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] srušen je da bi 1946. ponovo bio obnovljen. Dužina mosta iznosi 154 metra, a na najvisočijem luku dostiže visinu od 135 metara.

Najatraktivniji dio za [[splavarenje]], [[rafting]] je posljednjih 25&amp;nbsp;km rijeke, posebno na pravim [[Splavarenje|splavovima]], načinjenim od međusobno uvezanih debala i masivnim drvenim kormilom.

=== Park prirode ===
Park prirode Tara je zaštićeno područje u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska. Južna granica Parka prirode Tara počinje od mjesta gdje rijeka Tara ulazi u Bosnu i Hercegovinu i prati rijeku nizvodno državnom granicom u dužini oko 25 &amp;nbsp;km do graničnog mosta u Humu. Sjevernije od ove linije je područje parka prirode, u graničnom pojasu sa Crnom Gorom, i obuhvata klisurasto-kanjonsku dolinu rijeke Tare, uključujući plato iznad njene desne obale te obronke planine Ljubišnje.&lt;ref name=pptara&gt;{{Cite web |url= https://nasljedje.org/proglasen-park-prirode-tara/ |title= Proglašen park prirode Tara |work= Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa |access-date= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;
 
Područje je proglašeno za [[Bosanskohercegovačka zaštićena područja prirode|zaštićeno podruje]], slijedećih karakteristika:&lt;ref name=&quot;Registar&quot;&gt;{{Cite web |url= https://nasljedje.org/registar-zasticenih-prirodnih-dobara/ |title= Registar zaštićenih prirodnih područja |work= Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa - nasljedje.org |access-date= 9. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;
* zaštićeno je područje od: 2022. godine&lt;ref name=tara&gt;{{Cite web |url= https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2022/07/Odluka_Tara.pdf |title= Odluka o proglašenju parka prirode Tara |work= Službeni glasnik RS, br.72, 14.7.2022. |access-date= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;
* [[IUCN kategorije zaštićenih područja|IUCN kategorija zaštićenog područja]]: [[Zaštićeni pejzaž|V - Zaštićeni pejzaž]] (Park prirode prema zakonodavstvu RS)
* površina: 14.453,38 ha
* režim zaštite: 
-II stepena (4.366,48 ha) primijenjuje se na prostoru kanjona rijeke Tare, kanjona Vukojničkog potoka i potoka Skakavac, vrh Radovine sa obroncima i područje Konjskog polja sa obroncima [[Ljubišnja|Male Ljubišnje]].
 
-III stepena (10.086,90 ha)
* upravljač: Šume Republike Srpske, Šumsko gazdinstvo &quot;Maglić&quot; Foča
* mjesto: [[Foča]], koja je ovim proglašenjem postala jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj sa najvećim procentom zaštićene teritorije koji iznosi 25,5%.

Sredstva za zaštitu i razvoj parka prirode obezbjeđuju se iz budžeta Republike Srpske, budžeta jedinica lokalne samouprave i drugih izvora u skladu sa Zakonom.

Park prirode &quot;Tara&quot; ističe se po brojnim raznolikim vidikovcima na rubovima doline Tare, kao što su Dulina Brijeg i Rudo polje, ili na oštrim krečnjačkim vrhovima među gustom vegetacijom crnog bora poput Crvenkove Ravni i Zlatnog bora. Pritoke Tare, Ljutnica i Šipčanica, kao i Skakavac na sjeveru, usjekle su takođe duboke doline i izgradile brojne oštre krečnjačke formacije, što doprinos pejzažnoj vrijednosti i raznolikosti područja parka prirode. Pejzaži planinskih vrhova takođe su veoma atraktivni.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://durmitor.wordpress.com/ncionalni-park/tara/ Rijeka Tara]
* [http://www.bhtourism.ba/loc/tarariver.wbsp Rijeka Tara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160207093412/http://www.bhtourism.ba/loc/tarariver.wbsp |date=7. 2. 2016 }}
*[https://www.tararafting.com/?lang=sr Rafting Tara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200303121656/https://www.tararafting.com/?lang=sr |date=3. 3. 2020 }}

{{Crna Gora portal}}

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Rezervati biosfere u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Zaštićeni pejzaži u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2020.]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>6m8dj7qblc8fedl5jf7p15sw97nf6r4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839156</id>
      <parentid>3839132</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:04:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839156</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8851" sha1="a5rvy3oatmkjmlob5oi4gsivj62adyo" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Tara
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Kanjon_Tare_(2006).jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Kanjon Tare
| slika_karta                =
| veličina_karte             =
| karta_opis                 =
| dužina                     = 146
| izvor                      = [[Komovi]]
| nadmorska visina izvora    = 
| izvor_lat_d                = 43
| izvor_lat_m                = 20
| izvor_lat_s                = 54
| izvor_lat_NS               = N
| izvor_long_d               = 18
| izvor_long_m               = 50
| izvor_long_s               = 22
| izvor_long_EW              = E
| ušće                       = [[Drina]] općina [[Foča]]
| nadmorska visina ušća      = 
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_lat_m                 = 
| ušće_lat_s                 = 
| ušće_lat_NS                = N
| ušće_long_d                = 
| ušće_long_m                = 
| ušće_long_s                =
| ušće_long_EW               = E
| ulijeva_se_u               = [[Drina]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 1853
| riječni_sistem             = [[Drina]]
| lijeve_pritoke             = Ljutica i Sušica
| desne_pritoke              = Vaskovaška rijeka i Draga
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Crna Gora}}&lt;br&gt;{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   = 
}}
{{Infokutija zaštićeno područje
| naziv              = Park prirode Tara
| alt_naziv          = 
| kategorija_za_IUCN = V
| slika              = File:Kanon Tary z Ljubisnje (ves Vranovina).jpg
| veličina_slike     = 250px
| alt_slike          = 
| opis_slike         = Pogled sa Ljubišnje
| karta              = 
| karta_alt          = 
| opis_karte         = 
| veličina_karte     = 
| reljef             = 
| oznaka             = 
| pozicija_oznake    = 
| marker             = 
| veličina_markera   = 
| koordinate         = 
| koord_ref          = 
| lokacija           =   
| najbliži_grad      = [[Foča]]
| površina           = 14.453 ha 
| oznaka             = 
| ovlašteno          = 
| napravljeno        = 
| osnovano           = 2020.&lt;ref name=tara&gt;{{Cite web |url= https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2022/07/Odluka_Tara.pdf |title= Odluka o proglašenju parka prirode Tara |work= Službeni glasnik RS, br.72, 14.7.2022. |access-date= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;
| određeno           = 
| br_posjetioca      =    
| posjetioci_god     = 
| posjetioci_ref     = 
| upravljačko_tijelo = Šume Republike Srpske, Šumsko gazdinstvo &quot;Maglić&quot; Foča
| upravnik           = 
| operater           = 
| vlasnik            = 
| svjetska_baština   = 
| veb-sajt           = 
| url                = 
| dijete             = 
| ugrađeno           = 
| ugrađeno1          = 
| ugrađeno2          = 
}}
'''Tara''' je [[rijeka]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nastaje od dvije rječice Opasanice i Veruše ispod planine [[Komovi]]. Posljednjih 40&amp;nbsp;km toka rijeke Tare  čini i granicu između dvije države. Kod crnogorskog naselja [[Šćepan polje]], na teritoriji općine [[Foča]], zajedno sa rijekom [[Piva (rijeka)|Pivom]] sačinjava rijeku [[Drina|Drinu]].

Najvažnije pritoke na lijevoj strani su joj Ljutica i Sušica, a najvažnije desne pritoke Vaskovaška rijeka i Draga. Među njima je svakako najpoznatije vrelo Bajlovica sige, izvor na lijevoj obali Tare, izdašnosti više stotina litara u sekundi, kod koga se voda koja izvire iz jezera u pećini Bučavica stropoštava u Taru sa visine od preko 30 i na dužini od oko 150 metara.

[[Kanjon]] Tare, dugačak 82 kilometra i mjestimično visok i 1300 metara, svrstava se odmah iza Velikog kanjona rijeke [[Kolorado]] u SAD, a prvi u Evropi. Ima tok dug 146 kilometra i najduža je crnogorska rijeka. Od mnoštvo osobenosti Tare posebno mjesto zauzimaju njeni bukovi. Huk nekih većih bukova se čuje i na samim ivicama kanjona. Od preko 40 bukova najpoznatiji su Djavolje lazi, Sokolovina, Bijeli kamen, Gornji i Donji tepački buk i dr. Tara je 1977. godine uvrštena u program “Čovjek i biosfera“ i upisana u [[Ekologija|ekološki]] rezervat biosfere Svijeta, čime je zaštićena međunarodno usvojenom konvencijom.

Veliki dio kanjona obrastao je pojedinim stablima četinara, a medju njima posebno mjesto zauzima crni [[bor]].

Masivi kanjona pružaju izvanredne uslove za život [[divokoza]]. Tara je bogata i ribom.

U mjestu Đurdjevića Tara nalazi se veliki [[most]], izgrađen 1940. godine. Ovaj most je vremenom postao jedan od simbola ove rijeke. U toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] srušen je da bi 1946. ponovo bio obnovljen. Dužina mosta iznosi 154 metra, a na najvisočijem luku dostiže visinu od 135 metara.

Najatraktivniji dio za [[splavarenje]], [[rafting]] je posljednjih 25&amp;nbsp;km rijeke, posebno na pravim [[Splavarenje|splavovima]], načinjenim od međusobno uvezanih debala i masivnim drvenim kormilom.

=== Park prirode ===
Park prirode Tara je zaštićeno područje u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska. Južna granica Parka prirode Tara počinje od mjesta gdje rijeka Tara ulazi u Bosnu i Hercegovinu i prati rijeku nizvodno državnom granicom u dužini oko 25 &amp;nbsp;km do graničnog mosta u Humu. Sjevernije od ove linije je područje parka prirode, u graničnom pojasu sa Crnom Gorom, i obuhvata klisurasto-kanjonsku dolinu rijeke Tare, uključujući plato iznad njene desne obale te obronke planine Ljubišnje.&lt;ref name=pptara&gt;{{Cite web |url= https://nasljedje.org/proglasen-park-prirode-tara/ |title= Proglašen park prirode Tara |work= Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa |access-date= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;
 
Područje je proglašeno za [[Bosanskohercegovačka zaštićena područja prirode|zaštićeno podruje]], slijedećih karakteristika:&lt;ref name=&quot;Registar&quot;&gt;{{Cite web |url= https://nasljedje.org/registar-zasticenih-prirodnih-dobara/ |title= Registar zaštićenih prirodnih područja |work= Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa - nasljedje.org |access-date= 9. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;
* zaštićeno je područje od: 2022. godine&lt;ref name=tara&gt;{{Cite web |url= https://nasljedje.org/wp-content/uploads/2022/07/Odluka_Tara.pdf |title= Odluka o proglašenju parka prirode Tara |work= Službeni glasnik RS, br.72, 14.7.2022. |access-date= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;
* [[IUCN kategorije zaštićenih područja|IUCN kategorija zaštićenog područja]]: [[Zaštićeni pejzaž|V - Zaštićeni pejzaž]] (Park prirode prema zakonodavstvu RS)
* površina: 14.453,38 ha
* režim zaštite: 
-II stepena (4.366,48 ha) primijenjuje se na prostoru kanjona rijeke Tare, kanjona Vukojničkog potoka i potoka Skakavac, vrh Radovine sa obroncima i područje Konjskog polja sa obroncima [[Ljubišnja|Male Ljubišnje]].
 
-III stepena (10.086,90 ha)
* upravljač: Šume Republike Srpske, Šumsko gazdinstvo &quot;Maglić&quot; Foča
* mjesto: [[Foča]], koja je ovim proglašenjem postala jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj sa najvećim procentom zaštićene teritorije koji iznosi 25,5%.

Sredstva za zaštitu i razvoj parka prirode obezbjeđuju se iz budžeta Republike Srpske, budžeta jedinica lokalne samouprave i drugih izvora u skladu sa Zakonom.

Park prirode &quot;Tara&quot; ističe se po brojnim raznolikim vidikovcima na rubovima doline Tare, kao što su Dulina Brijeg i Rudo polje, ili na oštrim krečnjačkim vrhovima među gustom vegetacijom crnog bora poput Crvenkove Ravni i Zlatnog bora. Pritoke Tare, Ljutnica i Šipčanica, kao i Skakavac na sjeveru, usjekle su takođe duboke doline i izgradile brojne oštre krečnjačke formacije, što doprinos pejzažnoj vrijednosti i raznolikosti područja parka prirode. Pejzaži planinskih vrhova takođe su veoma atraktivni.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://durmitor.wordpress.com/ncionalni-park/tara/ Rijeka Tara]
* [http://www.bhtourism.ba/loc/tarariver.wbsp Rijeka Tara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160207093412/http://www.bhtourism.ba/loc/tarariver.wbsp |date=7. 2. 2016 }}
*[https://www.tararafting.com/?lang=sr Rafting Tara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200303121656/https://www.tararafting.com/?lang=sr |date=3. 3. 2020 }}

{{Crna Gora portal}}

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Rezervati biosfere u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Zaštićeni pejzaži u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2020.]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>a5rvy3oatmkjmlob5oi4gsivj62adyo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Piva (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>402634</id>
    <revision>
      <id>3839091</id>
      <parentid>3774909</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:40:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839091</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3360" sha1="1stm9wexgzwtbmz7o7rvl82cean5fgx" xml:space="preserve">{{Sporna_autorska_prava}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Piva
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Piva.River-bridge.JPG
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = 
| slika_karta                =
| veličina_karte             =
| karta_opis                 =
| dužina                     = 34 pod imenom Piva
| izvor                      = Vrelo Sinjac
| nadmorska visina izvora    = 
| izvor_lat_d                = 
| izvor_lat_m                = 
| izvor_lat_s                = 
| izvor_lat_NS               = N
| izvor_long_d               = 
| izvor_long_m               =  
| izvor_long_s               = 1
| izvor_long_EW              = E
| ušće                       = kod Šćepan Polja
| nadmorska visina ušća      = 
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_lat_m                 = 
| ušće_lat_s                 = 
| ušće_lat_NS                = N
| ušće_long_d                = 
| ušće_long_m                = 
| ušće_long_s                = 
| ušće_long_EW               = E
| ulijeva_se_u               = [[Drina]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 1784
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = 
| desne_pritoke              = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Crna Gora}}&lt;br&gt;{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   = 
}}
'''Piva''' je rijeka u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Posljednjih 5&amp;nbsp;km toka rijeke Pive čini i granicu između dvije države. Kod crnogorskog naselja [[Šćepan polje]], na teritoriji općine [[Foča]], zajedno sa rijekom [[Tara (rijeka)|Tarom]] sačinjava rijeku [[Drina|Drinu]].

Rijeka Piva nosi više imena. Od izvora pod [[Durmitor]]om zove se Bukovica. Od Šavnika, gdje prima rijeku Bijelu i nastavlja kao Pridvorica. Nakon toga u Pivu se ulijeva Gornja Komarnica, koja takođe izvire ispod Durmitora, a ona uzima ime Komarnica. Kod Pivskog manastira prima pritoku Sinjaci, i dobiva naziv Piva.

Kao Komarnica teče kanjonom dugim 3,8&amp;nbsp;km, i dubokim oko 450. Na pojedinim mjestima širina kanjona je pola metra.
Površina sliva rijeke Pive procjenjuje se na oko 1784 km2 do Šćepan Polja.&lt;ref&gt;[http://www.dinarskogorje.com/rijeke-crnomorskog-sliva-slijeva.html Rijeke crnomorskog sliva]&lt;/ref&gt;
 
Kod naselja Plužine rijeka je pregrađena branom visokom 220 m, za potrebe hidroelektrane Mratinje. Tom prilikom potopljene su Plužine i sagrađeno je novo naselje na višoj koti. Jezero je dugo 45&amp;nbsp;km. i djelimično duboko i 188 m.

== Reference ==
{{Reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.viabalkans.com/hr/prirodne-atrakcije/kanjoni-klanci-i-spilje/kanjon-pive-i-pivsko-jezero/ Kanjon Pive i jezero] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180505033339/http://www.viabalkans.com/hr/prirodne-atrakcije/kanjoni-klanci-i-spilje/kanjon-pive-i-pivsko-jezero/ |date=5. 5. 2018 }}
* [http://www.photomontenegro.me/category/rijeke/kanjoni/ Kanjoni]

{{Crna Gora portal}}

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>1stm9wexgzwtbmz7o7rvl82cean5fgx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>402854</id>
    <revision>
      <id>3839079</id>
      <parentid>3486810</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:36:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839079</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4178" sha1="1zps3u51rd61prmn7grj2dsgzbfyugw" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Drim
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = LakeKomani.jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Umjetno jezero Koman na rijeci Drim, u sjevernoj Albaniji
| slika_karta                = Albanian_Rivers.png
| veličina_karte             =
| karta_opis                 = Rijeka Drim na karti Albanije
| dužina                     = 335
| izvor                      = Nastaje spajanjem rijeka [[Crni Drim]] i [[Bijeli Drim]]
| nadmorska visina izvora    = 
| izvor_lat_d                = 42
| izvor_lat_m                = 04
| izvor_lat_s                = 00
| izvor_lat_NS               = N
| izvor_long_d               = 20
| izvor_long_m               = 25
| izvor_long_s               = 00
| izvor_long_EW              = E
| ušće                       = 
| ulijeva_se_u               = [[Jadransko more]]
| nadmorska visina ušća      = 0
| ušće_lat_d                 = 41
| ušće_lat_m                 = 45
| ušće_lat_s                 = 02
| ušće_lat_NS                = N
| ušće_long_d                = 19
| ušće_long_m                = 34
| ušće_long_s                = 19
| ušće_long_EW               = E
| etimologija                =
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = 
| desne_pritoke              = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Sjeverna Makedonija}}&lt;br&gt;{{ZID|Albanija}}&lt;br&gt;{{ZID|Kosovo}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Jadranski sliv]]
| plovnost                   = 
}}
'''Drim''' ({{jez-sq|Drini}}, neodređeni oblik: ''Drin''; {{jez-mk|Дрим}}; {{jez-el|Δρινος}}) jest najduža [[rijeka]] u [[Albanija|Albaniji]], ukupne dužine 335 kilometara.&lt;ref&gt;[https://books.google.ba/books?id=wL_-zcyLn6kC&amp;pg=PA12&amp;hl=en ''Albanija u slikama'']&lt;/ref&gt;

== Izvor ==
Drim nastaje spajanjem rijeka [[Crni Drim]] i [[Bijeli Drim]]. Crni Drim izvire u blizini grada [[Struga|Struge]], a Bijeli Drim kod grada [[Kukës]]a, u području Trektan, u istočnoj Albaniji. Mjereno od njegovog nastanka do ušća u [[Jadransko more]], Drim je dug 160&amp;nbsp;km. Međutim, mjereno od izvora Bijelog Drima, ukupna dužina Drima je 335&amp;nbsp;km, što ga čini najdužom rijekom koja protiče kroz Albaniju. Manjim dijelom svog toka protiče kroz [[Kosovo]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernu Makedoniju]].
Rijeka Drim je od velikog značaja za albansku privredu, na kojoj su izgrađene 3 [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] koje služe za proizvodnju [[Električna energija|električne energije]].
Posljednji [[patrijarh]] srpski, pred drugo ukidanje [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijarsije]] 1766, [[Vasilije Brkić]] je u svojoj knjizi iz 1771. godine pod nazivom &quot;''Opis turskih oblasti i u njima hrišćanskih naroda, a naročito naroda srpskog''&quot; spominjao je i rijeku Drim. Spomenuo je Crni Drim i drugu rijeku, Srpski Drim, koja dolazi iz pravca [[Dukađinsko gorje|Dukađinskog gorja]] i ulijeva se u Crni Drim.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Бркић|first=Василије |authorlink= |title=СКА Споменик X, Опис турски области и у њима хришћанск народа, а нарочито народа српског|year=1891|url= |publisher=Српска краљевска академија|pages=51.|location=Београд|id= }}&lt;/ref&gt; Srpski Drim je današnji Bijeli Drim.

Na ušću rijeke u Jadransko more u blizini grada [[Lješ]]a nalazi se malo nenastanjeno [[Kunë (ostrvo)|ostrvo Kunë]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://news.tellalli.com/node/30919/related_links|title=Ku ndodhet ishulli Kune ? - Related links &amp;#124; tellalli.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20120326103529/http://news.tellalli.com/node/30919/related_links|archive-date=26. 3. 2012|url-status=dead|access-date=30. 6. 2011}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{commonscat|Drin (river)}}

[[Kategorija:Rijeke u Albaniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Sjevernoj Makedoniji]]
[[Kategorija:Rijeke na Kosovu]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>1zps3u51rd61prmn7grj2dsgzbfyugw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glina (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403777</id>
    <revision>
      <id>3839081</id>
      <parentid>3202480</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:37:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2825" sha1="j4peyx3v8e2lmfcizkz4l2vmcwt5qhe" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Glina
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = 
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = 
| slika_karta                =
| veličina_karte             =
| karta_opis                 =
| dužina                     = 111,5
| izvor                      = kod [[Slunj]]a
| nadmorska visina izvora    = 
| izvor_lat_d                = 
| izvor_long_d               = 
| ušće                       = kod naselja [[Slana (Petrinja)|Slana]]
| nadmorska visina ušća      = 
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_long_d                = 
| ulijeva_se_u               = [[Kupa]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = Perna, Čemernica
| desne_pritoke              = [[Glinica]], Kladušnica
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crnomorski]]
| plovnost                   = nije plovna
}}
'''Glina''' je rijeka u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i granična je rijeka prema republici [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u dužini od 12,5&amp;nbsp;km.

U rijeku Glinu sa teritorije Bosne i Hercegovine ulijevaju se dvije značajne pritoke [[Glinica]] i Kladušnica. Obje pritoke dreniraju površinske vode sa cazinsko-kladuške zaravni. Slivno područje Glinice obuhvata površinu od oko 540&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; a Kladušnica 220&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; .Dužina Glinice iznosi oko 30&amp;nbsp;km. a Kladušnice 22&amp;nbsp;km. Svi vodotoci na općini [[Velika Kladuša]] pripadaju slivu rijeke Gline.

U planu je izgradnja mini hidroelektrane na hrvatskom dijelu toka. Zahvat se nalazi u pograničnom području s Bosnom i Hercegovinom, koja je s desne obale rijeke  Gline.  S  obzirom  na  morfologiju  terena  desne  obale  u  obuhvatu  zahvata  (strma  i visoka), ne očekuje se značajan utjecaj usljed povišenja kote vode na preljevu. Izvođenje radova će se u cijelosti provoditi s lijeve strane obale te se na bilo koji način neće utjecati na desnu obalu rijeke Gline tj. na područje Bosne i Hercegovine.

== Reference ==
{{Reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.grad-glina.hr/docs/rijecni.pdf Glina]
* [https://web.archive.org/web/20151022193706/http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_330.pdf Zaštita okoliša Gline]
{{Hidrografija BiH}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>j4peyx3v8e2lmfcizkz4l2vmcwt5qhe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839173</id>
      <parentid>3839081</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:32:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <origin>3839173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2858" sha1="ezrylh8bgpaxeqz8t0umcn1j2t8k1iq" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Glina
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = 
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = 
| slika_karta                =
| veličina_karte             =
| karta_opis                 =
| dužina                     = 111,5
| izvor                      = kod [[Slunj]]a
| nadmorska visina izvora    = 
| izvor_lat_d                = 
| izvor_long_d               = 
| ušće                       = kod naselja [[Slana (Petrinja)|Slana]]
| nadmorska visina ušća      = 
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_long_d                = 
| ulijeva_se_u               = [[Kupa]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = Perna, Čemernica
| desne_pritoke              = [[Glinica]], Kladušnica
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crnomorski]]
| plovnost                   = nije plovna
}}
'''Glina''' je rijeka u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i granična je rijeka prema republici [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u dužini od 12,5&amp;nbsp;km.

U rijeku Glinu sa teritorije Bosne i Hercegovine ulijevaju se dvije značajne pritoke [[Glinica]] i Kladušnica. Obje pritoke dreniraju površinske vode sa cazinsko-kladuške zaravni. Slivno područje Glinice obuhvata površinu od oko 540&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; a Kladušnica 220&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; .Dužina Glinice iznosi oko 30&amp;nbsp;km. a Kladušnice 22&amp;nbsp;km. Svi vodotoci na općini [[Velika Kladuša]] pripadaju slivu rijeke Gline.

U planu je izgradnja mini hidroelektrane na hrvatskom dijelu toka. Zahvat se nalazi u pograničnom području s Bosnom i Hercegovinom, koja je s desne obale rijeke  Gline.  S  obzirom  na  morfologiju  terena  desne  obale  u  obuhvatu  zahvata  (strma  i visoka), ne očekuje se značajan utjecaj usljed povišenja kote vode na preljevu. Izvođenje radova će se u cijelosti provoditi s lijeve strane obale te se na bilo koji način neće utjecati na desnu obalu rijeke Gline tj. na područje Bosne i Hercegovine.

== Reference ==
{{Sekcija}}
{{Reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.grad-glina.hr/docs/rijecni.pdf Glina]
* [https://web.archive.org/web/20151022193706/http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_330.pdf Zaštita okoliša Gline]
{{Hidrografija BiH}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>ezrylh8bgpaxeqz8t0umcn1j2t8k1iq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839178</id>
      <parentid>3839173</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:02:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3839178</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2846" sha1="ecpcre5tehpwwu8mdtp6wwt35ufhbzw" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Glina
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = 
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = 
| slika_karta                =
| veličina_karte             =
| karta_opis                 =
| dužina                     = 111,5
| izvor                      = kod [[Slunj]]a
| nadmorska visina izvora    = 
| izvor_lat_d                = 
| izvor_long_d               = 
| ušće                       = kod naselja [[Slana (Petrinja)|Slana]]
| nadmorska visina ušća      = 
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_long_d                = 
| ulijeva_se_u               = [[Kupa]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = Perna, Čemernica
| desne_pritoke              = [[Glinica]], Kladušnica
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crnomorski]]
| plovnost                   = nije plovna
}}
'''Glina''' je rijeka u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i granična je rijeka prema republici [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u dužini od 12,5&amp;nbsp;km.

U rijeku Glinu sa teritorije Bosne i Hercegovine ulijevaju se dvije značajne pritoke [[Glinica]] i Kladušnica. Obje pritoke dreniraju površinske vode sa cazinsko-kladuške zaravni. Slivno područje Glinice obuhvata površinu od oko 540&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; a Kladušnica 220&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; .Dužina Glinice iznosi oko 30&amp;nbsp;km. a Kladušnice 22&amp;nbsp;km. Svi vodotoci na općini [[Velika Kladuša]] pripadaju slivu rijeke Gline.

U planu je izgradnja mini hidroelektrane na hrvatskom dijelu toka. Zahvat se nalazi u pograničnom području s Bosnom i Hercegovinom, koja je s desne obale rijeke  Gline.  S  obzirom  na  morfologiju  terena  desne  obale  u  obuhvatu  zahvata  (strma  i visoka), ne očekuje se značajan utjecaj usljed povišenja kote vode na preljevu. Izvođenje radova će se u cijelosti provoditi s lijeve strane obale te se na bilo koji način neće utjecati na desnu obalu rijeke Gline tj. na područje Bosne i Hercegovine.

== Reference ==
{{Reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.grad-glina.hr/docs/rijecni.pdf Glina]
* [https://web.archive.org/web/20151022193706/http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_330.pdf Zaštita okoliša Gline]
{{Hidrografija BiH}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>ecpcre5tehpwwu8mdtp6wwt35ufhbzw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Inn</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405666</id>
    <revision>
      <id>3839046</id>
      <parentid>3787302</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:08:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Dunava]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839046</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5671" sha1="45d7tpspm2vjviufxy9vl9kvhiaxq10" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Inn
| slika                    =  
| veličina_slike           =
| slika_alt                = 
| opis_slike               = 
| slika_karta              = Verlaufskarte Inn DE.png 
| veličina_karte           = 250px
| karta_alt                =
| karta_opis               = Karta s označenim Innom
| izvorno_ime              = ''En'' ([[retoromanski jezik|retoromanski]])
| izvorno_ime_jezik        = 
| drugo_ime                = 
| izvor                    = [[Švicarske Alpe]] ([[Lägh dal Lunghin]])
| ušće                     = [[Dunav]] ([[Passau]])
| progresija               = 
| države kroz koje protiče = {{ZID|Švicarska}} &lt;br/&gt; {{ZID|Austrija}} &lt;br/&gt; {{ZID|Njemačka}} 
| lokacija                 = 
| etimologija              = 
| dužina                   = 517
| nadmorska visina izvora  = 2484
| nadmorska visina ušća    = 291
| prosječni protok         = 730 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva           = 25.700
| riječni_sistem           = 
| lijeve_pritoke           = 
| desne_pritoke            = 
| prazno_ime               = Gradovi
| prazno_info              = [[St. Moritz]], [[Scuol]], [[Landeck]], [[Innsbruck]], [[Wörgl]], [[Kufstein]], [[Rosenheim]], [[Wasserburg na Innu]], [[Mühldorf na Innu]], [[Braunau na Innu]], [[Schärding]], [[Passau]]
}}
'''Inn''' ({{la|Aenus}}&lt;ref&gt;{{cite book |title=Barrington Atlas of the Greek and Roman World: Map-By-Map Directory |editor=Richard J. A. Talbert |volume=I |year=2000 |publisher=Princeton University Press |location=Princeton – Oxford |isbn=0691049459 |page=171}}&lt;/ref&gt;; [[retoromanski jezik|ret.]] ''En'') jest [[rijeka]] u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Austrija|Austriji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]]. Duga je 517&amp;nbsp;km i [[Spisak pritoka Dunava|desna je pritoka]] [[Dunav]]a. Najviša tačka u njenom [[sliv]]u jest [[Piz Bernina]] (4.049 m). [[Engadin]] (''dolina Ena'') jedina je švicarska [[dolina]] iz koje vode otječu u [[Crno more]] (preko Dunava).

== Geografija ==
Izvor je u [[Švicarske Alpe|Švicarskim Alpama]], [[zapad]]no od [[St. Moritz]]a u regiji Engadin, koja je dobila ime po ovoj rijeci (ret. ''Engiadina''; {{la|vallis Eniatina}}). Nedugo nakon izvora Inn teče kroz najveća [[jezero|jezera]] u svom toku, [[Sils (jezero)|Sils]] i [[Silvaplana (jezero)|Silvaplanu]]. Nastavlja [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] i ulazi u Austriju. Od [[Landeck]]a teče ka [[istok]]u kroz [[Tirol (pokrajina)|Tirol]] i njegov [[glavni grad]] [[Innsbruck]] (''Most na Innu''), a zatim kod [[Kufstein]]a prelazi [[granica|granicu]] i ulazi u [[Bavarska|Bavarsku]].

Na bavarskoj teritoriji teče ka [[sjever]]u i prolazi kroz [[Rosenheim]], [[Wasserburg na Innu]] i [[Waldkraiburg]]; zatim skreće na istok, teče kroz [[Mühldorf]] i [[Neuötting]] i uvećava se zahvaljujući svojim glavnim pritokama, [[Alz]]u i [[Salzach]]u.

Odatle do Dunava Inn čini granicu između Njemačke (Bavarska) i Austrije ([[Gornja Austrija]]). U ovom posljednjem dijelu svog toka protječe kroz [[Simbach na Innu]], [[Braunau na Innu]] i [[Schärding]]. U tom području ima dosta malih gradova (npr. [[Marktl na Innu]] u Bavarskoj).

U [[Passau]]u se konačno ulijeva u Dunav (kao i [[Ilz (Dunav)|Ilz]]). Iako na njihovom sastavu Inn ima veći prosječni (pro)tok od Dunava i iako je u njegovom slivu Piz Bernina, koji je najviša tačka i u slivu Dunava, Inn se smatra pritokom Dunava, koji je duži, ima veći sliv i stalniji tok. Inn je jedina rijeka koja izvire u Švicarskoj i otječe u Crno more (preko Dunava).

== Pritoke ==
[[Datoteka:W Inntal.JPG|mini|600px|center|Pogled na dolinu Inna. Na desnoj polovini slike nalazi se ulaz u dolinu Ziller.]]{{clear|left}}
* Desne (nizvodno po redoslijedu ulijevanja): &lt;!--[[La Clozza]], [[Tasnan]], [[La Brancla]]? --&gt; [[Flaz]], [[Spöl]], [[Clemgia]], [[Faggenbach]], [[Pitzbach]], [[Ötztaler Ache]], [[Melach]], [[Sill (rijeka)|Sill]], [[Ziller]], [[Alpbachtal|Alpbach]], [[Wildschönauer Ache]], [[Brixentaler Ache]], [[Weißache]], [[Kaiserbach]], [[Rohrdorfer Ache]], [[Sims (rijeka)|Sims]], [[Murn (rijeka)|Murn]], [[Alz]], [[Salzach]], [[Enknach]], [[Mattig]], [[Ach (Inn)|Ach]], [[Antiesen]], [[Pram (rijeka)|Pram]]
* Lijeve (nizvodno po redoslijedu ulijevanja): [[Beverin (rijeka)|Beverin]], [[Schergenbach]], [[Sanna (Inn)|Sanna]], [[Gurglbach]], [[Brandenberger Ache]], [[Kieferbach]], [[Auerbach (Inn)|Auerbach]], [[Kirchbach (Inn)|Kirchbach]], [[Mangfall]], [[Attel]], [[Isen (rijeka)|Isen]], [[Rott (rijeka)|Rott]]

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Innbrücke bei Silvaplana zwischen Silvaplaner See und Champfèrersee bei Tauwetter.jpg|Most na Innu u [[Silvaplana|Silvaplani]]
Inn Bever.jpg|Inn u gornjem toku kod [[Bever (Graubünden)|Bevera]] u Engadinu
Inn Susch.jpg|Inn kod [[Susch]]a u Donjem Engadinu
Fluss-inn-bei-ried.jpg|Inn u [[Ried im Oberinntal]]u
Bij Brixlegg, der Inn foto2 2012-08-09 11.18.jpg|Inn kod Brixlegga
2010.10.07 Inn Stausee Langkampfen Baggerschiff.JPG|Inn kod [[Kufstein]]a
Wasserburg5.jpg|Inn kod [[Wasserburg na Innu|Wasserburga]]
Inn bei Mühldorf.jpg|Inn kod [[Mühldorf na Innu|Mühldorfa]]
Schloss Neuhaus am Inn 080809-3.jpg|Inn kod [[Dvorac Neuhaus na Innu|dvorca Neuhaus]]
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Inn River}}
* [http://www.hls-dhs-dss.ch/textes/d/D8089.php Inn] u ''[[Švicarski historijski rječnik|Švicarskom historijskom rječniku]]'' {{de simbol}} {{fr simbol}} {{it simbol}}

{{Dunav}}
{{Rijeke u Njemačkoj}}

[[Kategorija:Rijeke u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Austriji]]
[[Kategorija:Rijeke u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]</text>
      <sha1>45d7tpspm2vjviufxy9vl9kvhiaxq10</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839047</id>
      <parentid>3839046</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:08:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5705" sha1="1hsaytc1pfmobicmo4xe8159frny32z" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Inn
| slika                    =  
| veličina_slike           =
| slika_alt                = 
| opis_slike               = 
| slika_karta              = Verlaufskarte Inn DE.png 
| veličina_karte           = 250px
| karta_alt                =
| karta_opis               = Karta s označenim Innom
| izvorno_ime              = ''En'' ([[retoromanski jezik|retoromanski]])
| izvorno_ime_jezik        = 
| drugo_ime                = 
| izvor                    = [[Švicarske Alpe]] ([[Lägh dal Lunghin]])
| ušće                     = [[Dunav]] ([[Passau]])
| progresija               = 
| države kroz koje protiče = {{ZID|Švicarska}} &lt;br/&gt; {{ZID|Austrija}} &lt;br/&gt; {{ZID|Njemačka}} 
| lokacija                 = 
| etimologija              = 
| dužina                   = 517
| nadmorska visina izvora  = 2484
| nadmorska visina ušća    = 291
| prosječni protok         = 730 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva           = 25.700
| riječni_sistem           = 
| lijeve_pritoke           = 
| desne_pritoke            = 
| prazno_ime               = Gradovi
| prazno_info              = [[St. Moritz]], [[Scuol]], [[Landeck]], [[Innsbruck]], [[Wörgl]], [[Kufstein]], [[Rosenheim]], [[Wasserburg na Innu]], [[Mühldorf na Innu]], [[Braunau na Innu]], [[Schärding]], [[Passau]]
}}
'''Inn''' ({{la|Aenus}}&lt;ref&gt;{{cite book |title=Barrington Atlas of the Greek and Roman World: Map-By-Map Directory |editor=Richard J. A. Talbert |volume=I |year=2000 |publisher=Princeton University Press |location=Princeton – Oxford |isbn=0691049459 |page=171}}&lt;/ref&gt;; [[retoromanski jezik|ret.]] ''En'') jest [[rijeka]] u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Austrija|Austriji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]]. Duga je 517&amp;nbsp;km i [[Spisak pritoka Dunava|desna je pritoka]] [[Dunav]]a. Najviša tačka u njenom [[sliv]]u jest [[Piz Bernina]] (4.049 m). [[Engadin]] (''dolina Ena'') jedina je švicarska [[dolina]] iz koje vode otječu u [[Crno more]] (preko Dunava).

== Geografija ==
Izvor je u [[Švicarske Alpe|Švicarskim Alpama]], [[zapad]]no od [[St. Moritz]]a u regiji Engadin, koja je dobila ime po ovoj rijeci (ret. ''Engiadina''; {{la|vallis Eniatina}}). Nedugo nakon izvora Inn teče kroz najveća [[jezero|jezera]] u svom toku, [[Sils (jezero)|Sils]] i [[Silvaplana (jezero)|Silvaplanu]]. Nastavlja [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] i ulazi u Austriju. Od [[Landeck]]a teče ka [[istok]]u kroz [[Tirol (pokrajina)|Tirol]] i njegov [[glavni grad]] [[Innsbruck]] (''Most na Innu''), a zatim kod [[Kufstein]]a prelazi [[granica|granicu]] i ulazi u [[Bavarska|Bavarsku]].

Na bavarskoj teritoriji teče ka [[sjever]]u i prolazi kroz [[Rosenheim]], [[Wasserburg na Innu]] i [[Waldkraiburg]]; zatim skreće na istok, teče kroz [[Mühldorf]] i [[Neuötting]] i uvećava se zahvaljujući svojim glavnim pritokama, [[Alz]]u i [[Salzach]]u.

Odatle do Dunava Inn čini granicu između Njemačke (Bavarska) i Austrije ([[Gornja Austrija]]). U ovom posljednjem dijelu svog toka protječe kroz [[Simbach na Innu]], [[Braunau na Innu]] i [[Schärding]]. U tom području ima dosta malih gradova (npr. [[Marktl na Innu]] u Bavarskoj).

U [[Passau]]u se konačno ulijeva u Dunav (kao i [[Ilz (Dunav)|Ilz]]). Iako na njihovom sastavu Inn ima veći prosječni (pro)tok od Dunava i iako je u njegovom slivu Piz Bernina, koji je najviša tačka i u slivu Dunava, Inn se smatra pritokom Dunava, koji je duži, ima veći sliv i stalniji tok. Inn je jedina rijeka koja izvire u Švicarskoj i otječe u Crno more (preko Dunava).

== Pritoke ==
[[Datoteka:W Inntal.JPG|mini|600px|center|Pogled na dolinu Inna. Na desnoj polovini slike nalazi se ulaz u dolinu Ziller.]]{{clear|left}}
* Desne (nizvodno po redoslijedu ulijevanja): &lt;!--[[La Clozza]], [[Tasnan]], [[La Brancla]]? --&gt; [[Flaz]], [[Spöl]], [[Clemgia]], [[Faggenbach]], [[Pitzbach]], [[Ötztaler Ache]], [[Melach]], [[Sill (rijeka)|Sill]], [[Ziller]], [[Alpbachtal|Alpbach]], [[Wildschönauer Ache]], [[Brixentaler Ache]], [[Weißache]], [[Kaiserbach]], [[Rohrdorfer Ache]], [[Sims (rijeka)|Sims]], [[Murn (rijeka)|Murn]], [[Alz]], [[Salzach]], [[Enknach]], [[Mattig]], [[Ach (Inn)|Ach]], [[Antiesen]], [[Pram (rijeka)|Pram]]
* Lijeve (nizvodno po redoslijedu ulijevanja): [[Beverin (rijeka)|Beverin]], [[Schergenbach]], [[Sanna (Inn)|Sanna]], [[Gurglbach]], [[Brandenberger Ache]], [[Kieferbach]], [[Auerbach (Inn)|Auerbach]], [[Kirchbach (Inn)|Kirchbach]], [[Mangfall]], [[Attel]], [[Isen (rijeka)|Isen]], [[Rott (rijeka)|Rott]]

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Innbrücke bei Silvaplana zwischen Silvaplaner See und Champfèrersee bei Tauwetter.jpg|Most na Innu u [[Silvaplana|Silvaplani]]
Inn Bever.jpg|Inn u gornjem toku kod [[Bever (Graubünden)|Bevera]] u Engadinu
Inn Susch.jpg|Inn kod [[Susch]]a u Donjem Engadinu
Fluss-inn-bei-ried.jpg|Inn u [[Ried im Oberinntal]]u
Bij Brixlegg, der Inn foto2 2012-08-09 11.18.jpg|Inn kod Brixlegga
2010.10.07 Inn Stausee Langkampfen Baggerschiff.JPG|Inn kod [[Kufstein]]a
Wasserburg5.jpg|Inn kod [[Wasserburg na Innu|Wasserburga]]
Inn bei Mühldorf.jpg|Inn kod [[Mühldorf na Innu|Mühldorfa]]
Schloss Neuhaus am Inn 080809-3.jpg|Inn kod [[Dvorac Neuhaus na Innu|dvorca Neuhaus]]
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Inn River}}
* [http://www.hls-dhs-dss.ch/textes/d/D8089.php Inn] u ''[[Švicarski historijski rječnik|Švicarskom historijskom rječniku]]'' {{de simbol}} {{fr simbol}} {{it simbol}}

{{Dunav}}
{{Rijeke u Njemačkoj}}

[[Kategorija:Rijeke u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Austriji]]
[[Kategorija:Rijeke u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>1hsaytc1pfmobicmo4xe8159frny32z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jablanička brana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>406032</id>
    <revision>
      <id>3839369</id>
      <parentid>3741368</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:56:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6963" sha1="1tvmfk97di99fvag3q378ueo4gh37eb" xml:space="preserve">{{Infokutija brana
| naziv                      = Jablanička brana
| službeni_naziv             =
| slika                      = 
| veličina_slike             = 
| tekst                      = 
| alt_slike                  = 
| lokacijska_karta           = Bosna i Hercegovina
| veličina_lokacijske_karte  = 
| tekst_lokacijske_karte     = 
| alt_lokacijske_karte       = 
| lat_d                      = 43
| lat_m                      = 41
| lat_s                      = 32
| lat_NS                     = N
| long_d                     = 17
| long_m                     = 43
| long_s                     = 57.05
| long_EW                    = E
| coordinates_type           = type:landmark
| coordinates_display        = inline,title
| država                     = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| lokacija                   = [[Jablanica]]
| svrha                      = [[Električna energija]]
| status                     = U funkciji
| izgradnja_počela           = 1947.
| otvaranje                  = 1955.
| rušenje                    = 
| cijena                     = 
| vlasnik                    = [[Elektroprivreda BiH]]
| operater                   = 
| vrsta_brane                = [[Lučno-gravitacijska brana|Lučno-gravitacijska]]
| pregrađuje                 = [[Neretva|Neretvu]]
| visina_vrha                = 85 m
| visina_talvega             = 
| dužina                     = 
| visina_grebena             = 
| debljina_vrha              = 
| debljina_baze              = 
| volumen_brane              = 
| br_preliva                 = 
| vrsta_preliva              = 
| kapacitet_preliva          = 
| stvara                     = [[Jablaničko jezero]]
| ukupni_kapacitet           = 290.000.000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; 
| aktivni_kapacitet          = 
| neaktivni_kapacitet        = 
| površina_sliva             = 
| površina                   = 13,2 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| maks_dužina                = 
| maks_širina                = 
| maks_dubina                = 
| nadmorska_visina           = 
| plimna_amplituda           = 
| naziv_hidroelektrane       = HE Jablanica
| plant_lat_d                = 
| plant_lat_m                = 
| plant_lat_s                = 
| plant_lat_NS               = 
| plant_long_d               = 
| plant_long_m               = 
| plant_long_s               = 
| plant_long_EW              = 
| upravnik                   = 
| planirana_izgradnja        = 
| planirana_razgradnja       = 
| vrsta_hidroelektrane       = 
| pad_vode                   = 111 m
| turbine                    = 6 x 30 [[Vat|MW]] &lt;br&gt; Tip: [[Francisova turbina|Francis]]
| instalirana_snaga          = 180 MW
| faktor_capaciteta          = 
| godišnja_proizvodnja       = 771 GWh
| veb-sajt                   = 
| dodatno                    = 
}}
'''Jablanička brana''' je [[lučno-gravitacijska brana]] na [[Neretva|Neretvi]] 4&amp;nbsp;km [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Jablanica|Jablanice]]. Sagrađena je između 1947. i 1955. s osnovnim ciljem da se formira akumulacijsko jezero i ugrađenim turbinama proizvodi [[električna energija]]. Početak njenog rada prošao je kroz dvije faze, od 1955. do 1958; prvi [[električni generator|generator]] pušten je u pogon u februaru 1955. Nadogradnjom 2008. povećan je kapacitet [[hidroelektrana|hidroelektrane]] sa 150 na 180&amp;nbsp;MW. Strojarnica ove brane smještena je 4,4&amp;nbsp;km [[jugoistok|jugoistočno]] i otpušta [[voda|vodu]] nazad u Neretvu. U njoj je sedam generatora s [[Francisova turbina|Francisovim turbinama]]. Razlika u [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] između rezervoara i mašinske sobe omogućuje pad od 111&amp;nbsp;m.&lt;ref&gt;{{cite web|title=HPPs on Neretva|url=http://www.elektroprivreda.ba/eng/page/hpps-on-neretva|publisher=JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo|access-date=28. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20131123072322/http://www.elektroprivreda.ba/eng/page/hpps-on-neretva|archive-date=23. 11. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Brana je visoka 85&amp;nbsp;m i tvori [[Jablaničko jezero]]. Brana i mašinska soba u vlasništvu su [[Elektroprivreda BiH|Elektroprivrede BiH]].&lt;ref&gt;{{cite web|title= Hydroelectric Power Plants in Bosnia|url=http://www.industcards.com/hydro-bosnia.htm|publisher=IndustCards|access-date=28. 1. 2015|archive-date=28. 1. 2015|archive-url=https://archive.today/20150128003011/http://www.industcards.com/hydro-bosnia.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Jablanicko lake|url=http://www.hercegovina.ba/index.php/en/jablanica-en/item/418-jablanicko-lake|publisher=Tourist portal Herzegovina|access-date=28. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924025745/http://www.hercegovina.ba/index.php/en/jablanica-en/item/418-jablanicko-lake|archive-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Hidroelektrana Jablanica ==
Smještena je na obali Neretve, uz magistralni put Jablanica – Prozor. Puštena je u rad 1955.&lt;ref&gt;[http://www.elektroprivreda.ba/foto/9558/hidroelektrana-jablanica HE Jablanica]&lt;/ref&gt; Predstavlja prvo i najveće hidroenergetsko postrojenje izgrađeno na rijeci Neretvi. Građena je u dvije faze: od 1947. do 1955. i od 1955. do 1958. Gradilo ju je 5000 do 6000 mladih brigadira iz cijele [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i Evrope. Proizvodnja električne energije u HE Jablanica počela je u februaru 1955. Nakon izgradnje bila je najveći hidroenergetski objekat u bivšoj SFRJ.&lt;ref&gt;[http://www.gracac.info/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=96:brana-u-jablanici&amp;catid=1:najnovije-vijesti Brana u Jablanici]{{Mrtav link|datum= novembar 2019 |bot= InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt;

=== Karakteristike ===
Elektrana je derivacijska s akumulacijskim bazenom za sezonsko izravnanje, instalirane snage 180&amp;nbsp;MW (šest agregata s Francisovim turbinama). Prosječna godišnja proizvodnja iznosi 770&amp;nbsp;GWh.

Akumulacijom hidroelektrane ([[Jablaničko jezero]]) obuhvaćene su vode Neretve i svih njenih pritoka uzvodno od Jablanice. Podizanjem visoke lučno-gravitacijske brane visoke 85&amp;nbsp;m, neposredno ispod ušća rijeke [[Rama|Rame]] u Neretvu, formirano je akumulacijsko jezero maksimalne dužine 30&amp;nbsp;km, koje se proteže uz Neretvu do [[Konjic]]a, a uz rijeku Ramu do sela Gračaca. Najkraćom trasom između jezera i mjesta gdje je smještena mašinska hala u Jablanici, voda se na turbine dovodi kroz dva tunela dužine 2&amp;nbsp;km i pritom se koristi maksimalni pad od 111&amp;nbsp;m.

Sveobuhvatna revitalizacija HE (šest agregata i dio prateće opreme) okončana je 2008. godine. Revitalizacijom je instalirani kapacitet povećan sa 150 MW na 180 MW i radni vijek HE produžen za narednih 30 do 40 godina.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Neretva}}

[[Kategorija:Lučno-gravitacijske brane]]
[[Kategorija:Jablanica]]
[[Kategorija:Brane u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Brane završene 1955.]]
[[Kategorija:Hidroelektrane u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Energetska infrastruktura izgrađena 1955.]]
[[Kategorija:Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>1tvmfk97di99fvag3q378ueo4gh37eb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Colorado (rijeka)</title>
    <ns>14</ns>
    <id>408085</id>
    <revision>
      <id>3839276</id>
      <parentid>2827851</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:47:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Međunarodne sjevernoameričke rijeke]]; +[[Kategorija:Pogranične rijeke]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839276</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="289" sha1="ebgl15tvh5swvwcd5dyskpb9rs0rjaq" xml:space="preserve">{{Commonscat|Colorado River}}
{{Kategorija|Colorado (rijeka)}}
[[Kategorija:Rijeke u SAD-u|Colorado]]
[[Kategorija:Rijeke u Meksiku|Colorado]]
[[Kategorija:Međunarodne sjevernoameričke rijeke|Colorado]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke|Colorado]]
[[Kategorija:Tihookeanski sliv|Colorado]]</text>
      <sha1>ebgl15tvh5swvwcd5dyskpb9rs0rjaq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Morava (Češka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>408449</id>
    <revision>
      <id>3839048</id>
      <parentid>3521624</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:09:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Pritoke Dunava]]; +[[Kategorija:Pogranične rijeke]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3574" sha1="pacah67ktugakbz6dpy5c7ihhtrhafm" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Morava
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Pramen_Moravy_(1).JPG
| veličina_slike             = 250px
| opis_slike                 = Izvor Morave, Králický Sněžník
| slika_karta                = 
| veličina_karte             =
| karta_opis                 = 
| dužina                     = 354  
| nadmorska visina izvora    = 1371
| izvor                      = [[Králický Sněžník]]
| izvor_lat_d                = 
| izvor_lat_m                = 
| izvor_lat_s                = 
| izvor_lat_NS               = 
| izvor_long_d               = 
| izvor_long_m               = 
| izvor_long_s               = 
| izvor_long_EW              = 
| nadmorska visina ušća      = 
| ušće                       = Kod [[Bratislava|Bratislave]]
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_lat_m                 = 
| ušće_lat_s                 = 
| ušće_lat_NS                = 
| ušće_long_d                = 
| ušće_long_m                = 
| ušće_long_s                = 
| ušće_long_EW               = 
| ulijeva_se_u               = [[Dunav]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 120 
| površina sliva             = 26.658 
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = 
| desne_pritoke              = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Češka}}, {{ZID|Slovačka}}, {{ZID|Austrija}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   = plovna 
}}
'''Morava''' ({{jez-de|March}}; {{hu|Morva}}; {{pl|Morawa}}) jest [[rijeka]] koja protječe [[Srednja Evropa|Srednjom Evropom]] i [[Spisak pritoka Dunava|lijeva]] je [[pritoka]] [[Dunav]]a. Najveća je rijeka [[Moravska|Moravske]], koja je naziv i dobila po rijeci.

Izvire na planini [[Králický Sněžník]], u sjeveroistočnom dijelu [[Pardubički kraj|Pardubičkog kraja]], u blizini granice između [[Češka|Češke]] i [[Poljska|Poljske]]. Teče ka jugu i dijelom tvori [[prirodna granica|prirodnu granicu]] između Češke i [[Slovačka|Slovačke]], a zatim i između [[Austrija|Austrije]] i Slovačke.

== Geografija ==
Teče kroz Gornjomoravsku i Donjomoravsku dolinu. Dalje prema [[ušće|ušću]] prolazi kroz Moravsko polje u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]] i Zagorsku nizinu u Slovačkoj. Posljednja tri nabrojana područja zapravo su kontinuirani dijelovi jednog velikog bazena, koji čini najveći dio [[Bečka kotlina|Bečke kotline]].

U gornjem toku na obalama Morave nalazi se nekoliko većih čeških gradova, kao što su [[Olomouc]], [[Kroměříž]], [[Otrokovice]], [[Uherské Hradiště]] i [[Hodonín]]. Nizvodno, rijeka teče kroz slabije naseljena, uglavnom šumovita pogranična područja, sve do ušća u Dunav, odmah ispod [[Devinska tvrđava|Devinske tvrđave]], pokraj slovačkog [[Glavni grad|glavnog grada]] [[Bratislava|Bratislave]].

Nakon 354&amp;nbsp;km toka, Morava se ulijeva u Dunav s prosječnim protokom od oko 120 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; a okuplja vodene tokove s površine od oko 26.658&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Neobičnost Morave sastoji se u tome što je to evropska crna rijeka.

Najduža pritoka Morave je rijeka Dyje, koja teče [[Tromeđa|tromeđom]] Austrije, Češke i Slovačke.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Dunav}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Austriji]]
[[Kategorija:Rijeke u Češkoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>pacah67ktugakbz6dpy5c7ihhtrhafm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839087</id>
      <parentid>3839048</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:39:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839087</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3618" sha1="4upz9gk4cf0czg53edrl6wpkqy3b37w" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Morava
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Pramen_Moravy_(1).JPG
| veličina_slike             = 250px
| opis_slike                 = Izvor Morave, Králický Sněžník
| slika_karta                = 
| veličina_karte             =
| karta_opis                 = 
| dužina                     = 354  
| nadmorska visina izvora    = 1371
| izvor                      = [[Králický Sněžník]]
| izvor_lat_d                = 
| izvor_lat_m                = 
| izvor_lat_s                = 
| izvor_lat_NS               = 
| izvor_long_d               = 
| izvor_long_m               = 
| izvor_long_s               = 
| izvor_long_EW              = 
| nadmorska visina ušća      = 
| ušće                       = Kod [[Bratislava|Bratislave]]
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_lat_m                 = 
| ušće_lat_s                 = 
| ušće_lat_NS                = 
| ušće_long_d                = 
| ušće_long_m                = 
| ušće_long_s                = 
| ušće_long_EW               = 
| ulijeva_se_u               = [[Dunav]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 120 
| površina sliva             = 26.658 
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = 
| desne_pritoke              = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Češka}}, {{ZID|Slovačka}}, {{ZID|Austrija}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   = plovna 
}}
'''Morava''' ({{jez-de|March}}; {{hu|Morva}}; {{pl|Morawa}}) jest [[rijeka]] koja protječe [[Srednja Evropa|Srednjom Evropom]] i [[Spisak pritoka Dunava|lijeva]] je [[pritoka]] [[Dunav]]a. Najveća je rijeka [[Moravska|Moravske]], koja je naziv i dobila po rijeci.

Izvire na planini [[Králický Sněžník]], u sjeveroistočnom dijelu [[Pardubički kraj|Pardubičkog kraja]], u blizini granice između [[Češka|Češke]] i [[Poljska|Poljske]]. Teče ka jugu i dijelom tvori [[prirodna granica|prirodnu granicu]] između Češke i [[Slovačka|Slovačke]], a zatim i između [[Austrija|Austrije]] i Slovačke.

== Geografija ==
Teče kroz Gornjomoravsku i Donjomoravsku dolinu. Dalje prema [[ušće|ušću]] prolazi kroz Moravsko polje u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]] i Zagorsku nizinu u Slovačkoj. Posljednja tri nabrojana područja zapravo su kontinuirani dijelovi jednog velikog bazena, koji čini najveći dio [[Bečka kotlina|Bečke kotline]].

U gornjem toku na obalama Morave nalazi se nekoliko većih čeških gradova, kao što su [[Olomouc]], [[Kroměříž]], [[Otrokovice]], [[Uherské Hradiště]] i [[Hodonín]]. Nizvodno, rijeka teče kroz slabije naseljena, uglavnom šumovita pogranična područja, sve do ušća u Dunav, odmah ispod [[Devinska tvrđava|Devinske tvrđave]], pokraj slovačkog [[Glavni grad|glavnog grada]] [[Bratislava|Bratislave]].

Nakon 354&amp;nbsp;km toka, Morava se ulijeva u Dunav s prosječnim protokom od oko 120 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; a okuplja vodene tokove s površine od oko 26.658&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Neobičnost Morave sastoji se u tome što je to evropska crna rijeka.

Najduža pritoka Morave je rijeka Dyje, koja teče [[Tromeđa|tromeđom]] Austrije, Češke i Slovačke.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Dunav}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Austriji]]
[[Kategorija:Rijeke u Češkoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>4upz9gk4cf0czg53edrl6wpkqy3b37w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krupa (Neretva)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>409503</id>
    <revision>
      <id>3839014</id>
      <parentid>3501271</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:46:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Neretve]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3773" sha1="3mdbwo7ne5rk9xn7b3di7y0ko8kxcjp" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Krupa
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Rijeka krupa 2.JPG
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Krupa na toku kod [[Čapljina|Čapljine]]
| slika_karta                =
| veličina_karte             =
| karta_opis                 =
| dužina                     = 9 
| izvor                      = [[Hutovo blato]]
| nadmorska visina izvora    = 
| izvor_lat_d                = 
| izvor_lat_m                = 
| izvor_lat_s                = 
| izvor_lat_NS               = N
| izvor_long_d               = 
| izvor_long_m               = 
| izvor_long_s               = 
| izvor_long_EW              = E
| ušće                       = [[Dračevo (Čapljina)|Dračevo]]
| nadmorska visina ušća      = 
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_lat_m                 = 
| ušće_lat_s                 = 
| ušće_lat_NS                = N
| ušće_long_d                = 
| ušće_long_m                = 
| ušće_long_s                = 
| ušće_long_EW               = E
| ulijeva_se_u               = [[Neretva]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 74
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = 
| desne_pritoke              = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  =  
| sliv                       = [[Jadransko more|Jadranski]]
| plovnost                   = 
}}
'''Krupa''' je mala [[rijeka]] u [[Hercegovina|Hercegovini]], lijeva [[pritoka]] [[Neretva|Neretve]].

== Tok ==
Izvire iz [[Deransko jezero|Deranskog jezera]] kod naselja [[Struge]], u [[močvara|močvari]] [[Hutovo blato]], u kojoj je Krupa glavni vodotok, koji sistemom podzemnih kanala daje, a svojim nadzemnim tokom i odvodi vode Gornjeg blata i Svitavskog jezera u [[Neretva|Neretvu]]. Ima široko i krivudavo korito i teče prema jugozapadu do [[ušće|ušća]] u Neretvu, kod sela [[Dračevo (Čapljina)|Dračeva]]. Duga je 9&amp;nbsp;km, a površina sliva iznosi 74&amp;nbsp;km².

Iako je kratka, prosječno je duboka 5 m. Pad korita veoma je mali i iznosi oko 0,05‰. U slučaju porasta vodostaja Neretve ponekad dolazi do povratnog toka Krupe prema Deranskom jezeru. Tada ovo područje prima vodu koja je zamućena i koja u mirnim močvarnim površinama ostavlja dio sitnog materijala koji je donijela.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.hutovo-blato.ba/parku.html |title=Hutovo blato |access-date=12. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305034934/http://www.hutovo-blato.ba/parku.html |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Vodostaj Deranskog jezera iz godine u godinu postajao je sve niži. Ljeti je imao vrijednost ispod 0,50 m. [[Voda]] iz jezera gubila se otjecanjem kroz Krupu, kao i putem ponora koji se nalaze po obodu spomenutog [[jezero|jezera]]. U močvarnom i ravničarskom dijelu, osim u kompenzacijskom bazenu [[Svitava (Čapljina)|Svitava]], gdje je pod kontrolom čovjeka, nivo vode bio je različit u odnosu na godišnje doba i najčešće pod direktnim utjecajem padavina.

Godine 2001. Hutovo blato upisano je u listu močvara od međunarodne važnosti i registrirano pri [[UNESCO]]-ovom Direktoratu u [[Pariz]]u ([[Ramsarska konvencija]]).

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.prepustise.com/index.php/vijesti/1354-spasimo-hutovo-blato Spasimo Hutovo blato]
* [http://prebilovci.net/index.php/lat/2015-07-17-08-48-60/2015-07-17-09-02-50 Kako je zao gospodar uništio Hutovo Blato]

{{Neretva}}
{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Čapljina]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]</text>
      <sha1>3mdbwo7ne5rk9xn7b3di7y0ko8kxcjp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Nogometni prvaci Italije</title>
    <ns>10</ns>
    <id>410845</id>
    <revision>
      <id>3839420</id>
      <parentid>3709969</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:37:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839420</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6877" sha1="svy9rqqzffchu3wpu3unbfub8qrsj60" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Nogometni prvaci Italije
| naslov      = [[Serie A|Nogometni prvaci Italije]]
| stanje      = {{{stanje|autocollapse}}}
| podaciklasa = hlist

| grupa1      = Italijansko prvenstvo
| podaci1     = 
* [[Genoa CFC|Genoa]] ([[Italijansko nogometno prvenstvo 1898.|1898]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1899.|1899]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1900.|1900]])
* [[AC Milan|Milan]] ([[Italijansko nogometno prvenstvo 1901.|1901]])
* [[Genoa CFC|Genoa]] ([[Italijansko nogometno prvenstvo 1902.|1902]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1903.|1903]])

| grupa2      = Prima Categoria
| podaci2     =
* [[Genoa CFC|Genoa]] ([[Prima Categoria 1904.|1904]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Prima Categoria 1905.|1905]])
* [[AC Milan|Milan]] ([[Prima Categoria 1906.|1906]], [[Prima Categoria 1907.|1907]])
* [[FC Pro Vercelli 1892|Pro Vercelli]] ([[Prima Categoria 1908.|1908]], [[Prima Categoria 1909.|1909]])
* [[FC Inter Milano|Inter]] ([[Prima Categoria 1909/1910.|1910]])
* [[FC Pro Vercelli 1892|Pro Vercelli]] ([[Prima Categoria 1910/1911.|1911]], [[Prima Categoria 1911/1912.|1912]], [[Prima Categoria 1912/1913.|1913]])
* [[AS Casale Calcio|Casale]] ([[Prima Categoria 1913/1914.|1914]])
* [[Genoa CFC|Genoa]] ([[Prima Categoria 1914/1915.|1915]])
* [[FC Inter Milano|Inter]] ([[Prima Categoria 1919/1920.|1920]])
* [[FC Pro Vercelli 1892|Pro Vercelli]] ([[Prima Categoria 1920/1921.|1921]])
* [[USD Novese|Novese]] ([[Prima Categoria 1921/1922.|1922 FIGC]])

| grupa3      = Prima Divisione
| podaci3     = 
* [[FC Pro Vercelli 1892|Pro Vercelli]] ([[Prima Divisione 1921/1922.|1922 CCI]])
* [[Genoa CFC|Genoa]] ([[Prima Divisione 1922/1923.|1923]], [[Prima Divisione 1923/1924.|1924]])
* [[Bologna FC 1909|Bologna]] ([[Prima Divisione 1924/1925.|1925]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Prima Divisione 1925/1926.|1926]])

| grupa4      = Divisione Nazionale
| podaci4     = 
* ''Titula oduzeta'' ([[Divisione Nazionale 1926/1927.|1927]])
* [[Torino FC|Torino]] ([[Divisione Nazionale 1927/1928.|1928]])
* [[Bologna FC 1909|Bologna]] ([[Divisione Nazionale 1928/1929.|1929]])

| grupa5      = Serie A
| podaci5     = 
* [[FC Inter Milano|Ambrosiana]] ([[Serie A 1929/1930.|1930]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Serie A 1930/1931.|1931]], [[Serie A 1931/1932.|1932]], [[Serie A 1932/1933.|1933]], [[Serie A 1933/1934.|1934]], [[Serie A 1934/1935.|1935]])
* [[Bologna FC 1909|Bologna]] ([[Serie A 1935/1936.|1936]], [[Serie A 1936/1937.|1937]])
* [[FC Inter Milano|Ambrosiana-Inter]] ([[Serie A 1937/1938.|1938]])
* [[Bologna FC 1909|Bologna]] ([[Serie A 1938/1939.|1939]])
* [[FC Inter Milano|Ambrosiana-Inter]] ([[Serie A 1939/1940.|1940]])
* [[Bologna FC 1909|Bologna]] ([[Serie A 1940/1941.|1941]])
* [[AS Roma|Roma]] ([[Serie A 1941/1942.|1942]])
* [[Torino FC|Torino]] ([[Serie A 1942/1943.|1943]])

| grupa6      = Divisione Nazionale
| podaci6     = 
* [[Torino FC|Torino]] ([[Divisione Nazionale 1945/1946.|1946]])

| grupa7      = Serie A
| podaci7     = 
* [[Torino FC|Torino]] ([[Serie A 1946/1947.|1947]], [[Serie A 1947/1948.|1948]], [[Serie A 1948/1949.|1949]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Serie A 1949/1950.|1950]])
* [[AC Milan|Milan]] ([[Serie A 1950/1951.|1951]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Serie A 1951/1952.|1952]])
* [[FC Inter Milano|Inter]] ([[Serie A 1952/1953.|1953]], [[Serie A 1953/1954.|1954]])
* [[AC Milan|Milan]] ([[Serie A 1954/1955.|1955]])
* [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] ([[Serie A 1955/1956.|1956]])
* [[AC Milan|Milan]] ([[Serie A 1956/1957.|1957]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Serie A 1957/1958.|1958]])
* [[AC Milan|Milan]] ([[Serie A 1958/1959.|1959]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Serie A 1959/1960.|1960]], [[Serie A 1960/1961.|1961]])
* [[AC Milan|Milan]] ([[Serie A 1961/1962.|1962]])
* [[FC Inter Milano|Inter]] ([[Serie A 1962/1963.|1963]])
* [[Bologna FC 1909|Bologna]] ([[Serie A 1963/1964.|1964]])
* [[FC Inter Milano|Inter]] ([[Serie A 1964/1965.|1965]], [[Serie A 1965/1966.|1966]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Serie A 1966/1967.|1967]])
* [[AC Milan|Milan]] ([[Serie A 1967/1968.|1968]])
* [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] ([[Serie A 1968/1969.|1969]])
* [[Cagliari Calcio|Cagliari]] ([[Serie A 1969/1970.|1970]])
* [[FC Inter Milano|Inter]] ([[Serie A 1970/1971.|1971]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Serie A 1971/1972.|1972]], [[Serie A 1972/1973.|1973]])
* [[SS Lazio|Lazio]] ([[Serie A 1973/1974.|1974]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Serie A 1974/1975.|1975]])
* [[Torino FC|Torino]] ([[Serie A 1975/1976.|1976]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Serie A 1976/1977.|1977]], [[Serie A 1977/1978.|1978]])
* [[AC Milan|Milan]] ([[Serie A 1978/1979.|1979]])
* [[FC Inter Milano|Inter]] ([[Serie A 1979/1980.|1980]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Serie A 1980/1981.|1981]], [[Serie A 1981/1982.|1982]])
* [[AS Roma|Roma]] ([[Serie A 1982/1983.|1983]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Serie A 1983/1984.|1984]])
* [[Hellas Verona FC|Hellas Verona]] ([[Serie A 1984/1985.|1985]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Serie A 1985/1986.|1986]])
* [[SSC Napoli|Napoli]] ([[Serie A 1986/1987.|1987]])
* [[AC Milan|Milan]] ([[Serie A 1987/1988.|1988]])
* [[FC Inter Milano|Inter]] ([[Serie A 1988/1989.|1989]])
* [[SSC Napoli|Napoli]] ([[Serie A 1989/1990.|1990]])
* [[UC Sampdoria|Sampdoria]] ([[Serie A 1990/1991.|1991]])
* [[AC Milan|Milan]] ([[Serie A 1991/1992.|1992]], [[Serie A 1992/1993.|1993]], [[Serie A 1993/1994.|1994]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Serie A 1994/1995.|1995]])
* [[AC Milan|Milan]] ([[Serie A 1995/1996.|1996]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Serie A 1996/1997.|1997]], [[Serie A 1997/1998.|1998]])
* [[AC Milan|Milan]] ([[Serie A 1998/1999.|1999]])
* [[SS Lazio|Lazio]] ([[Serie A 1999/2000.|2000]])
* [[AS Roma|Roma]] ([[Serie A 2000/2001.|2001]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Serie A 2001/2002.|2002]], [[Serie A 2002/2003.|2003]])
* [[AC Milan|Milan]] ([[Serie A 2003/2004.|2004]])
* ''[[Calciopoli|Titula oduzeta]]'' ([[Serie A 2004/2005.|2005]])
* [[FC Inter Milano|Inter]] ([[Serie A 2005/2006.|2006]], [[Serie A 2006/2007.|2007]], [[Serie A 2007/2008.|2008]], [[Serie A 2008/2009.|2009]], [[Serie A 2009/2010.|2010]])
* [[AC Milan|Milan]] ([[Serie A 2010/2011.|2011]])
* [[Juventus FC|Juventus]] ([[Serie A 2011/2012.|2012]], [[Serie A 2012/2013.|2013]], [[Serie A 2013/2014.|2014]], [[Serie A 2014/2015.|2015]], [[Serie A 2015/2016.|2016]], [[Serie A 2016/2017.|2017]], [[Serie A 2017/2018.|2018]], [[Serie A 2018/2019.|2019]], [[Serie A 2019/2020.|2020]])
* [[FC Inter Milano|Inter]] ([[Serie A 2020/2021.|2021]])
* [[AC Milan|Milan]] ([[Serie A 2021/2022.|2022]])
* [[SSC Napoli|Napoli]] ([[Serie A 2022/2023.|2023]])
* [[FC Inter Milano|Inter]] ([[Serie A 2023/2024.|2024]])
* [[SSC Napoli|Napoli]] ([[Serie A 2024/2025.|2025]])
* [[FC Inter Milano|Inter]] ([[Serie A 2025/2026.|2026]])
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije nogometnih liga|Italija]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>svy9rqqzffchu3wpu3unbfub8qrsj60</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Nogometni prvaci Njemačke</title>
    <ns>10</ns>
    <id>410874</id>
    <revision>
      <id>3839423</id>
      <parentid>3707371</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:51:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8605" sha1="1ogw4ca3lndk74un05u7oxutrezh32m" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Nogometni prvaci Njemačke
|naslov      = [[Fußball-Bundesliga|&lt;span style=&quot;color:#000000&quot;&gt;Nogometni prvaci Njemačke&lt;/span&gt;]]
|osnovastil  = background:white; color:black; border:1px solid black;
|podaciklasa = hlist

|grupa1 = Verbandsliga
|podaci1 = &lt;div&gt;
*{{nowrap|[[1. FC Lokomotive Leipzig|VfB Leipzig]] ([[Verbandsliga 1902/1903.|1903]])}}
*{{nowrap|''Titula nije dodijeljena'' (1904)}}
*{{nowrap|[[1. FC Lokomotive Leipzig|VfB Leipzig]] ([[Verbandsliga 1904/1905.|1905]])}}
*{{nowrap|[[Freiburger FC]] ([[Verbandsliga 1906/1907.|1907]])}}
*{{nowrap|[[BFC Viktoria 1889|Viktoria Berlin]] ([[Verbandsliga 1907/1908.|1908]])}}
*{{nowrap|[[Blau-Weiß 90 Berlin|Blau-Weiß Berlin]] ([[Verbandsliga 1904/1905.|1905]])}}
*{{nowrap|[[Freiburger FC]] ([[Verbandsliga 1906/1907.|1907]])}}
*{{nowrap|[[BFC Viktoria 1889|Viktoria Berlin]] ([[Verbandsliga 1907/1908.|1908]])}}
*{{nowrap|[[Karlsruher SC]] ([[Verbandsliga 1908/1909.|1909]])}}
*{{nowrap|[[Karlsruher FV]] ([[Verbandsliga 1909/1910.|1910]])}}
*{{nowrap|[[BFC Viktoria 1889|Viktoria Berlin]] ([[Verbandsliga 1910/1911.|1911]])}}
*{{nowrap|[[Holstein Kiel]] ([[Verbandsliga 1911/1912.|1912]])}}
*{{nowrap|[[1. FC Lokomotive Leipzig|VfB Leipzig]] ([[Verbandsliga 1912/1913.|1913]])}}
*{{nowrap|[[SpVgg Greuther Fürth|Greuther Fürth]] ([[Verbandsliga 1913/1914.|1914]])}}
*{{nowrap|''Nije igrano'' (1915–1919)}}
*{{nowrap|[[1. FC Nürnberg|Nürnberg]] ([[Verbandsliga 1919/1920.|1920]], [[Verbandsliga 1920/1921.|1921]])}}
*{{nowrap|''Titula nije dodijeljena'' (1922)}}
*{{nowrap|[[Hamburger SV|HSV]] ([[Verbandsliga 1922/1923.|1923]])}}
*{{nowrap|[[1. FC Nürnberg|Nürnberg]] ([[Verbandsliga 1923/1924.|1924]], [[Verbandsliga 1924/1925.|1925]])}}
*{{nowrap|[[SpVgg Greuther Fürth|Greuther Fürth]] ([[Verbandsliga 1925/1926.|1926]])}}
*{{nowrap|[[1. FC Nürnberg|Nürnberg]] ([[Verbandsliga 1926/1927.|1927]])}}
*{{nowrap|[[Hamburger SV|HSV]] ([[Verbandsliga 1927/1928.|1928]])}}
*{{nowrap|[[SpVgg Greuther Fürth|Greuther Fürth]] ([[Verbandsliga 1928/1929.|1929]])}}
*{{nowrap|[[Hertha BSC|Hertha]] ([[Verbandsliga 1929/1930.|1930]], [[Verbandsliga 1930/1931.|1931]])}}
*{{nowrap|[[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Verbandsliga 1931/1932.|1932]])}}
*{{nowrap|[[Fortuna Düsseldorf]] ([[Verbandsliga 1932/1933.|1933]])}}
&lt;/div&gt;

|grupa2 = Gauliga
|podaci2 = &lt;div&gt;
*{{nowrap|[[FC Schalke 04|Schalke 04]] ([[Gauliga 1933/1934.|1934]], [[Gauliga 1934/1935.|1935]])}}
*{{nowrap|[[1. FC Nürnberg|Nürnberg]] ([[Gauliga 1935/1936.|1936]])}}
*{{nowrap|[[FC Schalke 04|Schalke 04]] ([[Gauliga 1936/1937.|1937]])}}
*{{nowrap|[[Hannover 96|Hannover]] ([[Gauliga 1937/1938.|1938]])}}
*{{nowrap|[[FC Schalke 04|Schalke 04]] ([[Gauliga 1938/1939.|1939]], [[Gauliga 1939/1940.|1940]])}}
*{{nowrap|[[SK Rapid Beč|Rapid Beč]] ([[Gauliga 1940/1941.|1941]])}}
*{{nowrap|[[FC Schalke 04|Schalke 04]] ([[Gauliga 1941/1942.|1942]])}}
*{{nowrap|[[Dresdner SC]] ([[Gauliga 1942/1943.|1943]], [[Gauliga 1943/1944.|1944]])}}
*{{nowrap|''Nije igrano'' (1945)}}
&lt;/div&gt;

|grupa3 = Oberliga
|podaci3 = &lt;div&gt;
*{{nowrap|''Nije igrano'' (1946–1948)}}
*{{nowrap|[[VfR Mannheim]] ([[Oberliga 1948/1949.|1949]])}}
*{{nowrap|[[VfB Stuttgart|Stuttgart]] ([[Oberliga 1949/1950.|1950]])}}
*{{nowrap|[[1. FC Kaiserslautern|Kaiserslautern]] ([[Oberliga 1950/1951.|1951]])}}
*{{nowrap|[[VfB Stuttgart|Stuttgart]] ([[Oberliga 1951/1952.|1952]])}}
*{{nowrap|[[1. FC Kaiserslautern|Kaiserslautern]] ([[Oberliga 1952/1953.|1953]])}}
*{{nowrap|[[Hannover 96|Hannover]] ([[Oberliga 1953/1954.|1954]])}}
*{{nowrap|[[Rot-Weiss Essen]] ([[Oberliga 1954/1955.|1955]])}}
*{{nowrap|[[Borussia Dortmund]] ([[Oberliga 1955/1956.|1956]], [[Oberliga 1956/1957.|1957]])}}
*{{nowrap|[[FC Schalke 04|Schalke 04]] ([[Oberliga 1957/1958.|1958]])}}
*{{nowrap|[[Eintracht Frankfurt]] ([[Oberliga 1958/1959.|1959]])}}
*{{nowrap|[[Hamburger SV|HSV]] ([[Oberliga 1959/1960.|1960]])}}
*{{nowrap|[[1. FC Nürnberg|Nürnberg]] ([[Oberliga 1960/1961.|1961]])}}
*{{nowrap|[[1. FC Köln|Köln]] ([[Oberliga 1961/1962.|1962]])}}
*{{nowrap|[[Borussia Dortmund]] ([[Oberliga 1962/1963.|1963]])}}
&lt;/div&gt;

|grupa4 = Bundesliga
|podaci4 = &lt;div&gt;
*{{nowrap|[[1. FC Köln|Köln]] ([[Nogometna Bundesliga 1963/1964.|1964]])}}
*{{nowrap|[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] ([[Nogometna Bundesliga 1964/1965.|1965]])}}
*{{nowrap|[[TSV München 1860|München 1860]] ([[Nogometna Bundesliga 1965/1966.|1966]])}}
*{{nowrap|[[Eintracht Braunschweig|Eint. Braunschweig]] ([[Nogometna Bundesliga 1966/1967.|1967]])}}
*{{nowrap|[[1. FC Nürnberg|Nürnberg]] ([[Nogometna Bundesliga 1967/1968.|1968]])}}
*{{nowrap|[[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Nogometna Bundesliga 1968/1969.|1969]])}}
*{{nowrap|[[Borussia Mönchengladbach]] ([[Nogometna Bundesliga 1969/1970.|1970]], [[Nogometna Bundesliga 1970/1971.|1971]])}}
*{{nowrap|[[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Nogometna Bundesliga 1971/1972.|1972]], [[Nogometna Bundesliga 1972/1973.|1973]], [[Nogometna Bundesliga 1973/1974.|1974]])}}
*{{nowrap|[[Borussia Mönchengladbach]] ([[Nogometna Bundesliga 1974/1975.|1975]], [[Nogometna Bundesliga 1975/1976.|1976]], [[Nogometna Bundesliga 1976/1977.|1977]])}}
*{{nowrap|[[1. FC Köln|Köln]] ([[Nogometna Bundesliga 1977/1978.|1978]])}}
*{{nowrap|[[Hamburger SV|HSV]] ([[Nogometna Bundesliga 1978/1979.|1979]])}}
*{{nowrap|[[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Nogometna Bundesliga 1979/1980.|1980]], [[Nogometna Bundesliga 1980/1981.|1981]])}}
*{{nowrap|[[Hamburger SV|HSV]] ([[Nogometna Bundesliga 1981/1982.|1982]], [[Nogometna Bundesliga 1982/1983.|1983]])}}
*{{nowrap|[[VfB Stuttgart|Stuttgart]] ([[Nogometna Bundesliga 1983/1984.|1984]])}}
*{{nowrap|[[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Nogometna Bundesliga 1984/1985.|1985]], [[Nogometna Bundesliga 1985/1986.|1986]], [[Nogometna Bundesliga 1986/1987.|1987]])}}
*{{nowrap|[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] ([[Nogometna Bundesliga 1987/1988.|1988]])}}
*{{nowrap|[[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Nogometna Bundesliga 1988/1989.|1989]], [[Nogometna Bundesliga 1989/1990.|1990]])}}
*{{nowrap|[[1. FC Kaiserslautern|Kaiserslautern]] ([[Nogometna Bundesliga 1990/1991.|1991]])}}
*{{nowrap|[[VfB Stuttgart|Stuttgart]] ([[Nogometna Bundesliga 1991/1992.|1992]])}}
*{{nowrap|[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] ([[Nogometna Bundesliga 1992/1993.|1993]])}}
*{{nowrap|[[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Nogometna Bundesliga 1993/1994.|1994]])}}
*{{nowrap|[[Borussia Dortmund]] ([[Nogometna Bundesliga 1994/1995.|1995]], [[Nogometna Bundesliga 1995/1996.|1996]])}}
*{{nowrap|[[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Nogometna Bundesliga 1996/1997.|1997]])}}
*{{nowrap|[[1. FC Kaiserslautern|Kaiserslautern]] ([[Nogometna Bundesliga 1997/1998.|1998]])}}
*{{nowrap|[[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Nogometna Bundesliga 1998/1999.|1999]], [[Nogometna Bundesliga 1999/2000.|2000]], [[Nogometna Bundesliga 2000/2001.|2001]])}}
*{{nowrap|[[Borussia Dortmund]] ([[Nogometna Bundesliga 2001/2002.|2002]])}}
*{{nowrap|[[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Nogometna Bundesliga 2002/2003.|2003]])}}
*{{nowrap|[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] ([[Nogometna Bundesliga 2003/2004.|2004]])}}
*{{nowrap|[[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Nogometna Bundesliga 2004/2005.|2005]], [[Nogometna Bundesliga 2005/2006.|2006]])}}
*{{nowrap|[[VfB Stuttgart|Stuttgart]] ([[Nogometna Bundesliga 2006/2007.|2007]])}}
*{{nowrap|[[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Nogometna Bundesliga 2007/2008.|2008]])}}
*{{nowrap|[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] ([[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2009]])}}
*{{nowrap|[[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2010]])}}
*{{nowrap|[[Borussia Dortmund]] ([[Nogometna Bundesliga 2010/2011.|2011]], [[Nogometna Bundesliga 2011/2012.|2012]])}}
*{{nowrap|[[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Nogometna Bundesliga 2012/2013.|2013]], [[Nogometna Bundesliga 2013/2014.|2014]], [[Nogometna Bundesliga 2014/2015.|2015]], [[Nogometna Bundesliga 2015/2016.|2016]], [[Nogometna Bundesliga 2016/2017.|2017]], [[Nogometna Bundesliga 2017/2018.|2018]], [[Nogometna Bundesliga 2018/2019.|2019]], [[Nogometna Bundesliga 2019/2020.|2020]], [[Nogometna Bundesliga 2020/2021.|2021]], [[Nogometna Bundesliga 2021/2022.|2022]], [[Nogometna Bundesliga 2022/2023.|2023]])}}
*{{nowrap|[[Bayer 04 Leverkusen]] ([[Nogometna Bundesliga 2023/2024.|2024]])}}
*{{nowrap|[[FC Bayern München|Bayern München]] ([[Nogometna Bundesliga 2024/2025.|2025]], [[Nogometna Bundesliga 2025/2026.|2026]])}}
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije nogometnih liga|Njemačka]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>1ogw4ca3lndk74un05u7oxutrezh32m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mauricio Pochettino</title>
    <ns>0</ns>
    <id>411250</id>
    <revision>
      <id>3839158</id>
      <parentid>3811920</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:05:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3839158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6267" sha1="f6ejhtuitpjfxpra6y3o4yhk05usa8a" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Mauricio Pochettino
| slika                      = Mauricio Pochettino USMNT v Belgium Mar 28 2026-3 (cropped).jpg
| opis_slike                 = Pochettino kao selektor [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|SAD-a]] 2026.
| punoime                    = Mauricio Pochettino &lt;ref&gt;* http://www.premierleague.com/en-gb/clubs/managers/profile.overview.html/mauricio-pochettino&lt;/ref&gt;
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1972|03|02}}
| rodnigrad                  = [[Murphy (Santa Fe)|Murphy]]
| rodnadržava                = [[Argentina]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 
| pozicija                   = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrambeni igrač]]
| trenutniklub               = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|SAD]] (selektor)
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = [[Newell's Old Boys]]
| godine1                    = 1989–1994. &lt;br/&gt; 1994–2000. &lt;br/&gt; 2001–2003. &lt;br/&gt; 2003–2004. &lt;br/&gt; 2004. &lt;br/&gt; 2004–2005.
| klubovi1                   = [[Newell's Old Boys|Old Boys]] &lt;br/&gt; [[RCD Espanyol|Espanyol]] &lt;br/&gt; [[Paris Saint-Germain FC|PSG]] &lt;br/&gt; [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] &lt;br/&gt; →[[RCD Espanyol|Espanyol]] &lt;br/&gt; [[RCD Espanyol|Espanyol]]
| nastupi(golovi)1           = 153 (8) &lt;br/&gt; 216 (11) &lt;br/&gt; 70 (4) &lt;br/&gt; 11 (1) &lt;br/&gt; 21 (1) &lt;br/&gt; 38 (1)
| godine2                    = 
| klubovi2                   = 
| nastupi(golovi)2           = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 1991. &lt;br/&gt; 1992. &lt;br/&gt; 1999–2002.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Argentine U-20|Argentina U-20]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Argentine U-23|Argentina U-23]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (0) &lt;br/&gt; 4 (0) &lt;br/&gt; 20 (2)
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine               = 2009–2012. &lt;br/&gt; 2013–2014. &lt;br/&gt; 2014–2019. &lt;br/&gt; 2021–2022. &lt;br/&gt; 2023–2024. &lt;br/&gt; 2024–
| trenerklubovi              = [[RCD Espanyol|Espanyol]] &lt;br/&gt; [[Southampton FC|Southampton]] &lt;br/&gt; [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] &lt;br/&gt; [[Paris Saint-Germain FC|PSG]] &lt;br/&gt; [[Chelsea FC|Chelsea]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]
}}
'''Mauricio Pochettino''' ([[Murphy (Santa Fe)|Murphy]], [[2. mart]] [[1972.]]) [[Argentina|argentinski]] je nogometni trener i nekadašnji nogometaš. Trenutno je selektor [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država]].

Prve nogometne korake je napravio u omladinskom pogonu [[Newell's Old Boys]]a, za čiji je prvi tim debitovao 1989. Godine 1994. odlazi u [[Španija|Španiju]], te potpisuje za [[RCD Espanyol|Espanyol]]. Sa Espanyolom je dva puta bio osvajač [[Kup kralja|Kupa kralja]]. Za klub iz [[Barcelona|Barcelone]] je odigrao 216 utakmica i postigao 11 golova. 1. januara 2001. postaje član Paris Saint-Germaina. U [[Pariz]]u se zadržao do 2003. godine. Sezonu 2004/05. provodi u ekipi [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]], da bi se naredne sezone vratio u Espanyol.

Trenerskim poslom se počinje baviti 2009. godine kada preuzima Espanyol. Na klupi španskog kluba je ostao do 2013. godine. 18. januara iste godine postaje menadžer [[Southampton FC|Southamptona]]. Na klupi ''Svetaca'' zadržao se jednu sezonu. 27. maja 2014. preuzima [[london]]ski Tottenham. Tri puta je izabran za menadžera mjeseca u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]]. Nakon pet godina u Tottenhamu dobija otkaz 19. novembra 2019. Dana 2. januara 2021. vraća se u Paris Saint-Germain u ulozi trenera.

Za [[Nogometna reprezentacija Argentine|seniorsku reprezentaciju Argentine]] je debitovao 1999.. Prvi gol za reprezentaciju postigao je 17. novembra 1999. protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]].

==Nastupi za reprezentaciju==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!colspan=3|[[Nogometna reprezentacija Argentine]]
|-
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|1999.||6||1
|-
|2000.||2||0
|-
|2001.||6||1
|-
|2002.||6||0
|-
!Ukupno||20||2
|}

===Golovi za reprezentaciju===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! # !! Datum !! Lokacija !! Protivnik !! Rezultat !! Takmičenje
|-
| 1. || 17. 11. 1999. || [[Estadio de La Cartuja|La Cartuja]], [[Sevilla]] || {{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] || &lt;center&gt;2–0 || Prijateljska
|-
| 2. || 7. 10. 2001. || [[Estadio Defensores del Chaco|del Chaco]], [[Asunción]] || {{ZD|PAR}} [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]] || &lt;center&gt;2–2 || Kvalifikacije
|}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Mauricio Pochettino}}
*{{FIFA igrač|3075}}
*{{NFT igrač|pid=302}}
*{{BDFutbol|1953}}
*{{soccerbase|20525}}

{{Treneri PSG-a}}
{{Treneri Chelseaja}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država}}

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Argentine
|naslov     = Sastavi Argentine
|naslovstil = background-color:#6AB5FF; color:#ffffff; border: solid 1px #c0c0c0;
|podaci1    =
{{Sastav Argentine na Copa América 1999}}
{{Sastav Argentine na SP 2002. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Pochettino, Mauricio}}
[[Kategorija:Rođeni 1972.]]
[[Kategorija:Biografije, Murphy (Santa Fe)]]
[[Kategorija:Argentinski nogometaši]]
[[Kategorija:Argentinski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Newell's Old Boysa]]
[[Kategorija:Nogometaši Espanyola]]
[[Kategorija:Nogometaši PSG-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Girondins Bordeauxa]]
[[Kategorija:Igrači na Copa Américi 1999.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2002.]]
[[Kategorija:Treneri Espanyola]]
[[Kategorija:Treneri Southamptona]]
[[Kategorija:Treneri Tottenham Hotspura]]
[[Kategorija:Treneri PSG-a]]
[[Kategorija:Treneri Chelseaja]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>f6ejhtuitpjfxpra6y3o4yhk05usa8a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Dinaridi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>411295</id>
    <revision>
      <id>3839375</id>
      <parentid>2929139</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:57:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839375</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="577" sha1="cenaq95oi95aunp0wjko7zahch9li91" xml:space="preserve">{{Crna Gora portal}} {{Commonscat|Dinaric Alps}}
{{Kategorija|Dinaridi}}
[[Kategorija:Planinski lanci u Evropi|Dinaridi]]
[[Kategorija:Geografija Jugoistočne Evrope|Dinaridi]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Albaniji|Dinaridi]]
[[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini|Dinaridi]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Hrvatskoj|Dinaridi]]
[[Kategorija:Planinski lanci na Kosovu|Dinaridi]]
[[Kategorija:Planine u Crnoj Gori|Dinaridi]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Srbiji|Dinaridi]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Sloveniji|Dinaridi]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije|Dinaridi]]</text>
      <sha1>cenaq95oi95aunp0wjko7zahch9li91</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Selenga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>412036</id>
    <revision>
      <id>3839142</id>
      <parentid>3633328</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:59:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839142</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3779" sha1="i5dfdntdnzvu4nzv8de9zdztidyei1r" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka |
ime = Selenga |
slika = Selenga2.jpg|280px |
opis = Rijeka Selenga u blizini ruskog grada [[Ulan-Ude]]a|
dužina = 992 (sistem Jenisej–Angara–Selenga 5539)| 
nadmorska visina izvora =  |
prosječni protok = 284
površina sliva = 447000 |
izvor = Khövsgöl, [[Mongolija]]|
ušće = [[Bajkalsko jezero]]|
države kroz koje protiče = {{ZID|Mongolija}}&lt;br&gt; {{ZID|Rusija}} |
gradovi kroz koje protiče = |
sliv = |
plovna =  |
}}
'''Selenga''' ([[Mongolski jezik|mongolski]]: ''Сэлэнгэ мөрөн''; [[Ruski jezik|rus]]. ''Селенга́''), je najveća [[rijeka]] koja protiče kroz [[Mongolija|Mongoliju]] i [[Rusija|rusku]] [[Burjatija|Republiku Burjatiju]]
Nastaje od dvije rijeke, rijeke Ider i Delgermörön.
Teče uglavnom u pravcu sjeveroistoka, dužinom od 992&amp;nbsp;km, do svog ušća u najveće slatkovodno jezero na svijetu, [[Bajkalsko jezero]].&lt;ref&gt;H. Barthel, ''Mongolei-Land zwischen Taiga und Wüste'', Gotha 1990, p.34f&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.medeelel.mn/index.php?page=land&amp;sm=73&amp;s=1345|title=Сэлэнгэ мөрөн|work=www.medeelel.mn|date=|access-date=16. 7. 2007|archive-url=https://archive.today/20121205104032/http://www.medeelel.mn/index.php?page=land&amp;sm=73&amp;s=1345|archive-date=5. 12. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Neki izvori navode i dužinu rijeke od 1.024 kilometra.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://slovari.yandex.ru/dict/bse/article/00069/94300.htm?text=%D0%A1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B3%D0%B0&amp;stpar1=1.1.1|work=Great Soviet Encyclopedia|title=Селенга|publisher=www.yandex.ru|date=|access-date=5. 5. 2009|archive-date=12. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200512163401/http://slovari.yandex.ru/dict/bse/article/00069/94300.htm?text=%D0%A1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B3%D0%B0&amp;stpar1=1.1.1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
Zajedno sa rijekama [[Jenisej]] i [[Angara]] tvori riječni sistem Jenisej-Angara, dužine 5.539&amp;nbsp;km, što ga svrstava kao 5. najduži riječni tok na svijetu. Svojim protokom od 935 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; u sekundi, rijeka čini skoro polovinu količine vode koja se ulije u Bajkalsko jezero. Pri ušću u jezero formira široku [[Delta|deltu]], površine od oko 680&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

== Etimologija ==

Naziv rijeke potiče od mongolskog glagola &quot;seleh&quot; što bi u prijevodu na [[bosanski jezik]] značilo ''plivati''. Prema drugoj verziji, naziv je nastao od riječi Evenki jezika (nekada poznat kao tunguški jezik) ''sele'' i nastavka -nga.&lt;ref&gt;E.M. Pospelov, Географические названия Мира (''Geograficheskie nazvaniya mira'', Moscow: Russkie slovari, 1998), p. 378.&lt;/ref&gt; [[Provincija Selenga]] u Mongoliji je upravo nazvana prema ovoj rijeci.

[[Datoteka:Selenga River bridge.jpg|250px|mini|desno|Željeznički most iznad rijeke Selenge, u blizini grada [[Ulan-Ude]]a]]

== Također pogledati ==

* [[Spisak rijeka u Rusiji]]
==Reference==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
* [http://textual.ru/gvr/index.php?card=210158 Rijeka Selenga]
* [http://www.minpriroda-rb.ru/content/gts/voda.php?arrFilter_ff%5BNAME%5D=%D1%E5%EB%E5%ED%E3%E0&amp;arrFilter_pf%5Bvid_vo%5D=1253&amp;arrFilter_pf%5Bgradaciya_ozera%5D=&amp;arrFilter_pf%5Bgradaciya_vodotoka%5D=&amp;set_filter=%D4%E8%EB%FC%F2%F0&amp;set_filter=Y Ministarstvo prirodnih resursa Republike Buratije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306010642/http://www.minpriroda-rb.ru/content/gts/voda.php?arrFilter_ff%5BNAME%5D=%D1%E5%EB%E5%ED%E3%E0&amp;arrFilter_pf%5Bvid_vo%5D=1253&amp;arrFilter_pf%5Bgradaciya_ozera%5D=&amp;arrFilter_pf%5Bgradaciya_vodotoka%5D=&amp;set_filter=%D4%E8%EB%FC%F2%F0&amp;set_filter=Y |date=6. 3. 2016 }}
{{Commonscat|Selenga River}}

{{Rijeke u Rusiji}}

[[Kategorija:Rijeke u Aziji]]
[[Kategorija:Rijeke u Mongoliji]]
[[Kategorija:Rijeke u Rusiji]]
[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]</text>
      <sha1>i5dfdntdnzvu4nzv8de9zdztidyei1r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni park podzemne rijeke Puerto Princesa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>412316</id>
    <revision>
      <id>3839217</id>
      <parentid>3417003</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:44:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Podzemne rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839217</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4455" sha1="j418h9g31dugi8gq00pjs74e0ugnpe9" xml:space="preserve">{{Infokutija zaštićeno područje
| naziv              = Nacionalni park podzemne rijeke Puerto Princesa
| alt_naziv          = 
| kategorija_za_IUCN = III
| slika              = Puerto-Princesa Subterranean River National Park-112012.jpg
| veličina_slike     = 240
| alt_slike          = 
| opis_slike         = Ulaz u podzemnu rijeku Puerto Princesa
| karta              = Filipini
| karte_alt          = 
| opis_karte         = 
| veličina_karte     = 180
| reljef             = 1
| oznaka             = 
| pozicija_oznake    = 
| marker             = 
| veličina_markera   = 
| koordinate         = {{coord|10|10|N|118|55|E|format=dms|display=inline,title}}
| koord_ref          = 
| lokacija           = [[Palawan]], [[Filipini]]
| najbliži_grad      = [[Puerto Princesa]]
| površina           = 222,02 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| ovlašteno          = 
| napravljeno        = 
| osnovano           = 12. novembar 1999.
| određeno           = 
| br_posjetioca      = 
| posjetioci_god     = 
| posjetioci_ref     = 
| upravljačko_tijelo = [[Odjel za okoliš i prirodne resurse]]&lt;br /&gt;Grad [[Puerto Princesa]]
| upravnik           = 
| operater           = 
| vlasnik            = 
| svjetska_baština   = 
| veb-sajt           = 
| url                = 
| dijete             = 
| ugrađeno           = 
| ugrađeno1          = 
}}
'''Nacionalni park podzemne rijeke Puerto Princesa''' je [[nacionalni park]] na [[Filipini]]ma, lociran oko 80 kilometara sjeverno od glavnog grada provincije [[Palawan]], [[Puerto Princesa]].
Kako i sam naziv govori, nacionalni park je nazvan po istoimenoj rijeci. Nalazi se u područje planinskog lanca Saint Paul, na zapadnoj obali ostrva i omeđen je [[zaliv]]om Saint Paul na sjeveru i [[Rijeka|rijekom]] Babuyan na istoku. Nacionalnim parkom od 1992. godine upravlja Gradska Vlada Puerto Princesa.

2010. godine, grupa [[Ekologija|ekologa]] i [[Geologija|geologa]] je otkrila da podzemna rijeka ima drugi nivo, odnosno sprat što znači da postoje mali vodopadi unutar pećine. Pronašli su kupolnu pećinu na oko 300 m iznad podzemne rijeke, sa velikim [[šišmiši]]ma, više riječnih kanala i drugu duboku pećinu, kao i neka morska stvorenja. Dublja područja podzemne rijeke je gotovo nemoguće istražiti zbog pomanjkanja kiseonika u zraku.

Zauzima površinu od 22.202 hektara, odnosno 222,02&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

11. novembra 2011. godine, zajedno sa još 6 drugih prirodnih čuda, izabran je u među [[sedam novih svjetskih čuda prirode]].

== Geografija ==
U parku se nalazi i planinski krajolik, uglavnom sastavljen od stijena vapnenca. Rijeka Saint Pauls je duga više od 24&amp;nbsp;km i sastoji se od oko 8,2&amp;nbsp;km podzemnog dijela rijeke Cabayugan. Rijeka teče kroz pećinu direktno prema [[Južno kinesko more|Južnom kineskom moru]] i plovna je brodom u dužini do 4,3&amp;nbsp;km iz pravca mora. Pećina sadrži velike formacije [[stalaktit]]a i [[stalagmit]]a, i nekoliko velikih komora, uključujući i italijansku komoru dužine od oko 360 metara, zapremine oko 2,5 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;. To je jedna od najvećih pećinskih komora na svijetu. U donjem dijelu rijeke, na odstojanju od oko 6&amp;nbsp;km od mora, osjeća se uticaj plime. Do otkrića podzemne rijeke na [[Meksiko|meksičkom]] [[Poluostrvo|poluostrvu]] [[Yucatán]] 2007. godine, podzemna rijeka Puerto Princesa je važila za najdužu podzemnu rijeku na svijetu.

Područje također predstavlja i stanište za očuvanje biološke raznolikosti. Područje sadrži kompletne ekosisteme od ekosistema plannine do ekosistema mora a tu se nalaze i neke od najznačajnijih šuma u [[Azija|Aziji]]. Nacionalni park je upisan na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] 4. decembra 1999. godine.

&lt;gallery&gt;
Limestone cliffs at the entrance to Puerto Princesa Subterranean River Cave, Palawan, Philippines.jpg
Jungle lake at the entrance to Puerto Princesa Subterranean River Cave, Palawan, Philippines.jpg
River, the beach of Sabang, Palawan, Philippines.jpg
Puerto Princesa Subterranean River Cave, Palawan, Philippines.jpg
Puerto Princesa Subterranean River Cave, Stalactites 2, Palawan, Philippines.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{reference}}

==Vanjski linkovi ==
* [http://whc.unesco.org/en/list/652 Nacionalni park na UNESCO-ovoj službenoj stranici]

{{7 novih svjetskih čuda prirode}}

[[Kategorija:Nacionalni parkovi na Filipinima]]
[[Kategorija:Sedam novih svjetskih čuda prirode]]
[[Kategorija:Podzemne rijeke]]</text>
      <sha1>j418h9g31dugi8gq00pjs74e0ugnpe9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Río de la Plata</title>
    <ns>0</ns>
    <id>412557</id>
    <revision>
      <id>3839228</id>
      <parentid>3646431</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:50:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839228</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6099" sha1="423k53t4myi3k42uq7hn46iunn9lz1b" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Río de la Plata
| izvorno_ime           = 
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Rio_de_la_Plata_BA_2.JPG
| opis_slike            = [[NASA]]-ina fotografija [[estuarij]]a rijeke Rio de la Plata. Glavni grad [[Argentina|Argentine]], [[Buenos Aires]] se vidi na desnoj strani, u blizini delte Parane.
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = {{ZID|Argentina}}&lt;br&gt;{{ZID|Urugvaj}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = 
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| matični               =
| grad                  =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        =[[Urugvaj (rijeka)|Urugvaj]]&lt;br&gt;[[San Juan]]&lt;br&gt;[[Santa Lucía]]
| pritoke_lijevo1       =
| pritoke_desno         = [[Paraná (rijeka)|Paraná]]&lt;br&gt;[[Luján]]&lt;br&gt;[[Salado]]
| pritoke_desno1        =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 = 
| izvor_položaj         =  | izvor_regija = | izvor_država =
| izvor_visina          = 
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor1                = ušće rijeka [[Paraná]] i [[Urugvaj (vodotok)|Urugvaj]] 
| izvor1_položaj        = Rio Paranaíba | izvor1_regija  = | izvor1_država  = Brazil
| izvor1_visina         = 0
| izvor1_lat_d         = | source1_lat_m = | source1_lat_s = | source1_lat_NS =
| izvor1_long_d        = | source1_long_m = | source1_long_s = | source1_long_EW =
| izvor_sliv            =
| izvor_sliv_lokacija   = | izvor_sliv_regija = | izvor_sliv_država =
| izvor_sliv_visina     =
| izvor_sutok_lat_d = | izvor_sutok_lat_m = | izvor_sutok_lat_s = | izvor_sutok_lat_NS =
| izvor_sutok_long_d = | izvor_sutok_long_m = | izvor_sutok_long_s = | izvor_sutok_long_EW =
| ušće                  = [[Atlantski okean]]
| ušće_položaj          = [[Argentinsko more]]
| ušće_regija = | ušće_država =Argentina, Urugvaj
| ušće_visina           = 0
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 290
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| sliv                  = 3 170 000
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            = 22000 
| pražnjenje_max        =  
| pražnjenje_min        = 
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Riodelaplatabasinmap.png
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = Mapa sliva rijeke Río de la Plata
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Río de la Plata''' ([[Španski jezik|španski]]: Río de la Plata; [[Bosanski jezik|bosanski]]:  ''Srebrna rijeka'') je [[rijeka]] i [[estuarij]] koji nastaju spajanjem rijeka 
[[Urugvaj (rijeka)|Urugvaj]] i [[Paraná (rijeka)|Paraná]].

Rijeka se preko estuarija, 290 kilometara dugog i do 220 kilometara širokog (na mjestu ušća), ulijeva u [[Atlantski okean]], formirajući udubljenje u obliku lijevka na jugoistočnoj obali [[Južna Amerika|Južne Amerike]].&lt;ref&gt;[http://www.irtces.org/pdf-hekou/075.pdf &quot;Simulacija saliniteta rijeke Río de la Plata&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120306172727/http://www.irtces.org/pdf-hekou/075.pdf |date=6. 3. 2012 }} Pristupljeno 24.5.2016.&lt;/ref&gt;

Rijeka formira dio državne granice između [[Argentina|Argentine]] i [[Urugvaj]]a. Također  razdvaja i njihove glavne luke i [[Glavni grad|glavne gradove]] [[Buenos Aires]] i [[Montevideo]], na zapadu odnosno sjeveru estuarija. Obale La Plate su najgušće naseljena područja i Argentine i Urugvaja.&lt;ref name=britannica&gt;{{cite web |title= Río de la Plata |publisher= [[Encyclopædia Britannica]] |url= http://www.britannica.com/EBchecked/topic/463804/Rio-de-la-Plata |access-date= 24. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==

Rio de la Plata nastaje spajanjem rijeka Urugvaj i Parane kod mjesta [[Punta Gorda]] i teče uglavnom u smjeru istoka, ka svom ušću u južni dio Atlantskog okeana. Bez jasno definisane fizičke granice na istoku, [[međunarodna hidrografska organizacija]] kao istočnu granicu rijeke Rio de la Plata, tj. kao njeno ušće određuje pravac koji spaja tačke Punta del Este na urugvajskoj i Cabo San Antonio na argentinskoj strani estuarija.&lt;ref name=iho&gt;{{cite web|url=http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|title=Granice okeana i mora, 3. izdanje|year=1953|publisher=[[Međunarodna hidrografska organizacija]]|access-date=24. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|archive-date=8. 10. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Iako se obično govori o rijeci, neki geografi Rio de la Platu smatraju [[zaliv]]om ili [[Rubno more|rubnim morem]] Atlantskog okeana. Za one koji je smatraju rijekom predstavlja najširu rijeku na svijetu, uz maksimalnu širinu od oko 220 kilometara (na ušću) i ukupne površine od oko 35.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=britannica/&gt;

== Pritoke ==
=== Desne pritoke ===
* [[Paraná (rijeka)|Paraná]], 
* [[Luján]] i
* [[Salado]].

=== Lijeve pritoke ===
* [[Urugvaj (rijeka)|Urugvaj]],
* [[San Juan]] i  
* [[Santa Lucía]]
== Reference ==
&lt;references/&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [https://en.wikisource.org/wiki/The_New_International_Encyclop%C3%A6dia/Plata,_Rio_de_la Rio de la Plata na ''New International Encyclopedia'']

[[Kategorija:Rijeke u Argentini]]
[[Kategorija:Rijeke u Urugvaju]]
[[Kategorija:Estuarij]]
[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]]</text>
      <sha1>423k53t4myi3k42uq7hn46iunn9lz1b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Argun</title>
    <ns>0</ns>
    <id>412701</id>
    <revision>
      <id>3839136</id>
      <parentid>3200010</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:56:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839136</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3238" sha1="rfeirh01mhefyeq4qscd8xtigqmdv7u" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Argun
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Argun_River_near_Inner_Mogolia.jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Pogled na rijeku Argun sa kineskog Shiweia. Rusije se nalazi na suprotnoj obali
| slika_karta                = 
| veličina_karte             =
| karta_opis                 = 
| dužina                     = 1.621 
| nadmorska visina izvora    = 1.961
| izvor                      = Rijeka Kherlen (oko 195 km udaljen od [[Ulan Bator]]a)
| izvor_lat_d                = 
| izvor_lat_m                = 
| izvor_lat_s                = 
| izvor_lat_NS               = 
| izvor_long_d               = 
| izvor_long_m               = 
| izvor_long_s               = 
| izvor_long_EW              = 
| nadmorska visina ušća      = 
| ušće                       = 
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_lat_m                 = 
| ušće_lat_s                 = 
| ušće_lat_NS                = 
| ušće_long_d                = 
| ušće_long_m                = 
| ušće_long_s                = 
| ušće_long_EW               = 
| ulijeva_se_u               = [[Amur]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 340
| površina sliva             = 164.000 
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = 
| desne_pritoke              = 
| države kroz koje protiče   ={{ZID|Kina}}, {{ZID|Rusija}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Tihi okean]]
| plovnost                   = 
}}
'''Argun''' ili '''Ergun''' je [[rijeka]] u [[Azija|Aziji]], dužine od 1.621 kilometra. Formira dio granice između [[Kina|Kine]] i [[Rusija|Rusije]], zajedno sa rijekom [[Amur]].

Granica između ove dvije države rijekom Argun je uspostavljena ''Mirovnim sporazumom iz Nerchinska'' 1689. godine i iznosi 944 kilometra, sve do ušća Arguna u Amur.

== Etimologija ==
Naziv rijeke je izveden iz [[Burjatski jezik|Burjatskog jezika]], varijente [[Mongolski jezik|Mongolskog jezika]] i znači ''široka rijeka'' (urgen 'širok' + gol 'rijeka').&lt;ref&gt;Pospelov, E.M. (1998). Geograficheskie nazvaniya mira. Moscow: Russkie slovari. p. 42&lt;/ref&gt; Riječ ''ergün'' na mongolskom znači širok, široka.

== Geografija ==
Rijeka Argun nastaje od rijeke Kherlen, u zapadnom dijelu Kine, u blizini granice sa [[Mongolija|Mongolijom]] (oko 195&amp;nbsp;km udaljeno od mongolskog [[Glavni grad|glavnog grada]] [[Ulan Bator]]a).

Teče sa zapadne padine [[Veliki Khingan|Velikog Khingana]], kroz kinesku autonomnu regiju [[Unutrašnja Mongolija]].

Spajanjem sa rijekom [[Šilka|Šilkom]], koja dolazi iz Rusije, formira se rijeka Amur.

U godinama sa velikim količinama padavina, desi se da se jezero [[Hulun]] prelije na svojoj sjevernoj obali zbog čega se određena količina vode iz ovog jezera ulije u Argun, oko 30&amp;nbsp;km dalje. Riječni sistem Kherlen - Argun - Amur je ukupne dužine od oko 5.052 kilometara.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Argun River (Asia)}}

[[Kategorija:Tihookeanski sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Kini]]
[[Kategorija:Rijeke u Rusiji]]
[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]</text>
      <sha1>rfeirh01mhefyeq4qscd8xtigqmdv7u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839213</id>
      <parentid>3839136</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:37:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839213</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3272" sha1="oayosg7ae4xiltvddsibigvwa32zl49" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Argun
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Argun_River_near_Inner_Mogolia.jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Pogled na rijeku Argun sa kineskog Shiweia. Rusije se nalazi na suprotnoj obali
| slika_karta                = 
| veličina_karte             =
| karta_opis                 = 
| dužina                     = 1.621 
| nadmorska visina izvora    = 1.961
| izvor                      = Rijeka Kherlen (oko 195 km udaljen od [[Ulan Bator]]a)
| izvor_lat_d                = 
| izvor_lat_m                = 
| izvor_lat_s                = 
| izvor_lat_NS               = 
| izvor_long_d               = 
| izvor_long_m               = 
| izvor_long_s               = 
| izvor_long_EW              = 
| nadmorska visina ušća      = 
| ušće                       = 
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_lat_m                 = 
| ušće_lat_s                 = 
| ušće_lat_NS                = 
| ušće_long_d                = 
| ušće_long_m                = 
| ušće_long_s                = 
| ušće_long_EW               = 
| ulijeva_se_u               = [[Amur]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 340
| površina sliva             = 164.000 
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = 
| desne_pritoke              = 
| države kroz koje protiče   ={{ZID|Kina}}, {{ZID|Rusija}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Tihi okean]]
| plovnost                   = 
}}
'''Argun''' ili '''Ergun''' je [[rijeka]] u [[Azija|Aziji]], dužine od 1.621 kilometra. Formira dio granice između [[Kina|Kine]] i [[Rusija|Rusije]], zajedno sa rijekom [[Amur]].

Granica između ove dvije države rijekom Argun je uspostavljena ''Mirovnim sporazumom iz Nerchinska'' 1689. godine i iznosi 944 kilometra, sve do ušća Arguna u Amur.

== Etimologija ==
Naziv rijeke je izveden iz [[Burjatski jezik|Burjatskog jezika]], varijente [[Mongolski jezik|Mongolskog jezika]] i znači ''široka rijeka'' (urgen 'širok' + gol 'rijeka').&lt;ref&gt;Pospelov, E.M. (1998). Geograficheskie nazvaniya mira. Moscow: Russkie slovari. p. 42&lt;/ref&gt; Riječ ''ergün'' na mongolskom znači širok, široka.

== Geografija ==
Rijeka Argun nastaje od rijeke Kherlen, u zapadnom dijelu Kine, u blizini granice sa [[Mongolija|Mongolijom]] (oko 195&amp;nbsp;km udaljeno od mongolskog [[Glavni grad|glavnog grada]] [[Ulan Bator]]a).

Teče sa zapadne padine [[Veliki Khingan|Velikog Khingana]], kroz kinesku autonomnu regiju [[Unutrašnja Mongolija]].

Spajanjem sa rijekom [[Šilka|Šilkom]], koja dolazi iz Rusije, formira se rijeka Amur.

U godinama sa velikim količinama padavina, desi se da se jezero [[Hulun]] prelije na svojoj sjevernoj obali zbog čega se određena količina vode iz ovog jezera ulije u Argun, oko 30&amp;nbsp;km dalje. Riječni sistem Kherlen - Argun - Amur je ukupne dužine od oko 5.052 kilometara.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Argun River (Asia)}}

[[Kategorija:Tihookeanski sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Kini]]
[[Kategorija:Rijeke u Rusiji]]
[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>oayosg7ae4xiltvddsibigvwa32zl49</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kagera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>413387</id>
    <revision>
      <id>3839146</id>
      <parentid>3200013</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:01:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839146</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3711" sha1="tmh9b2mzlrrhv677pbzt775hiwzglp2" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Kagera
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = KageraRuvubu.jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Ušće rijeke Ruvuvu u Kageru u blizini [[Rusumo vodopad]]a, na granica [[Ruanda|Ruande]] i [[Tanzanija|Tanzanije]]
| slika_karta                = 
| veličina_karte             =
| karta_opis                 = 
| dužina                     = oko 400 
| nadmorska visina izvora    = 
| izvor                      = u blizini jezera [[Jezero Tanganjika|Tanganjike]]
| izvor_lat_d                = 
| izvor_lat_m                = 
| izvor_lat_s                = 
| izvor_lat_NS               = 
| izvor_long_d               = 
| izvor_long_m               = 
| izvor_long_s               = 
| izvor_long_EW              = 
| nadmorska visina ušća      = 
| ušće                       = [[Viktorijino jezero]]
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_lat_m                 = 
| ušće_lat_s                 = 
| ušće_lat_NS                = 
| ušće_long_d                = 
| ušće_long_m                = 
| ušće_long_s                = 
| ušće_long_EW               = 
| ulijeva_se_u               = 
| etimologija                =
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = 
| desne_pritoke              = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Burundi}}, {{ZID|Ruanda}}, {{ZID|Tanzanija}}, {{ZID|Uganda}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Sredozemno more]]
| plovnost                   = 
}}
'''Kagera''' (poznata i pod nazivom Akagera) je [[Istočna Afrika|istočnoafrička]] [[rijeka]]. Smatra se najudaljenijim izvorom rijeke [[Nil]]&lt;ref&gt;Stanley, H.M., 1899, Through the Dark Continent, London: G. Newnes, {{ISBN|0486256677}}&lt;/ref&gt; te stoga zajedno sa ovom rijekom čini najduži riječni sistem na svijetu.

Posuđuje svoje ime Akagera nacionalnom parku koji se nalazi u sjevernoj Ruandi i Kagera regiji u Tanzaniji. Na rijeci, u blizini grada Rusumo, se nalazi Rusumo vodopad, važan prelaz između Ruande i Tanzanije.

== Tok ==
Rijeka nastaje iz jezera Rweru, u blizini [[Jezero Tanganjika|jezera Tanganjike]], u [[Burundi]]ju. Od jezera, teče istočno duž granice između [[Ruanda|Ruande]] i Burundija kao i Ruande i [[Tanzanija|Tanzanije]] do mjesta gdje kao pritoku prima rijeku Ruvuvu. Rijeci se pridružuju dvije pritoke: [[Nyabarongo]] iz Ruande i Ruvubu iz Burundija. Nije poznato koje od ova dvije rijeke su duže, a samim time nije poznat ni krajnji izvor Nila, odnosno njegova ukupna dužina. Dalje teče ka sjeveru, duž granice Ruanda-Tanzanija, preko Rusumo vodopada i kroz [[Nacionalni park Akagera]]. Rijeka zatim zaokreće prema istoku, slijedeći granicu između Tanzanije i Ugande da bi se na kraju ulila u [[jezero Viktorija]] u Ugandi.
Predstavlja najveći dotok vode u jezero što predstavlja oko 6,4 milijarde m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; vode godišnje ili oko 28% ukupnog priliva vode u jezero.&lt;ref&gt;Rangeley, str. 54&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Izvori ==
*{{Cite book
  | last = Rangeley
  | first = Robert
  | authorlink = 
  | title = International river basin organizations in sub-Saharan Africa
  | publisher = World Bank Publications
  | year = 1994
  | url = http://books.google.co.uk/books?id=-gHMB8MPOBoC&amp;pg=PA54
  | isbn = 0-8213-2871-9}},

{{Commonscat|Kagera River}}

[[Kategorija:Atlantski sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Burundiju]]
[[Kategorija:Rijeke u Ruandi]]
[[Kategorija:Rijeke u Tanzaniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Ugandi]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]</text>
      <sha1>tmh9b2mzlrrhv677pbzt775hiwzglp2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839169</id>
      <parentid>3839146</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:09:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3745" sha1="9fhnsf2tw982arkwbd127nlstrvah27" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Kagera
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = KageraRuvubu.jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Ušće rijeke Ruvuvu u Kageru u blizini [[Rusumo vodopad]]a, na granica [[Ruanda|Ruande]] i [[Tanzanija|Tanzanije]]
| slika_karta                = 
| veličina_karte             =
| karta_opis                 = 
| dužina                     = oko 400 
| nadmorska visina izvora    = 
| izvor                      = u blizini jezera [[Jezero Tanganjika|Tanganjike]]
| izvor_lat_d                = 
| izvor_lat_m                = 
| izvor_lat_s                = 
| izvor_lat_NS               = 
| izvor_long_d               = 
| izvor_long_m               = 
| izvor_long_s               = 
| izvor_long_EW              = 
| nadmorska visina ušća      = 
| ušće                       = [[Viktorijino jezero]]
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_lat_m                 = 
| ušće_lat_s                 = 
| ušće_lat_NS                = 
| ušće_long_d                = 
| ušće_long_m                = 
| ušće_long_s                = 
| ušće_long_EW               = 
| ulijeva_se_u               = 
| etimologija                =
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = 
| desne_pritoke              = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Burundi}}, {{ZID|Ruanda}}, {{ZID|Tanzanija}}, {{ZID|Uganda}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Sredozemno more]]
| plovnost                   = 
}}
'''Kagera''' (poznata i pod nazivom Akagera) je [[Istočna Afrika|istočnoafrička]] [[rijeka]]. Smatra se najudaljenijim izvorom rijeke [[Nil]]&lt;ref&gt;Stanley, H.M., 1899, Through the Dark Continent, London: G. Newnes, {{ISBN|0486256677}}&lt;/ref&gt; te stoga zajedno sa ovom rijekom čini najduži riječni sistem na svijetu.

Posuđuje svoje ime Akagera nacionalnom parku koji se nalazi u sjevernoj Ruandi i Kagera regiji u Tanzaniji. Na rijeci, u blizini grada Rusumo, se nalazi Rusumo vodopad, važan prelaz između Ruande i Tanzanije.

== Tok ==
Rijeka nastaje iz jezera Rweru, u blizini [[Jezero Tanganjika|jezera Tanganjike]], u [[Burundi]]ju. Od jezera, teče istočno duž granice između [[Ruanda|Ruande]] i Burundija kao i Ruande i [[Tanzanija|Tanzanije]] do mjesta gdje kao pritoku prima rijeku Ruvuvu. Rijeci se pridružuju dvije pritoke: [[Nyabarongo]] iz Ruande i Ruvubu iz Burundija. Nije poznato koje od ova dvije rijeke su duže, a samim time nije poznat ni krajnji izvor Nila, odnosno njegova ukupna dužina. Dalje teče ka sjeveru, duž granice Ruanda-Tanzanija, preko Rusumo vodopada i kroz [[Nacionalni park Akagera]]. Rijeka zatim zaokreće prema istoku, slijedeći granicu između Tanzanije i Ugande da bi se na kraju ulila u [[jezero Viktorija]] u Ugandi.
Predstavlja najveći dotok vode u jezero što predstavlja oko 6,4 milijarde m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; vode godišnje ili oko 28% ukupnog priliva vode u jezero.&lt;ref&gt;Rangeley, str. 54&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Izvori ==
*{{Cite book
  | last = Rangeley
  | first = Robert
  | authorlink = 
  | title = International river basin organizations in sub-Saharan Africa
  | publisher = World Bank Publications
  | year = 1994
  | url = http://books.google.co.uk/books?id=-gHMB8MPOBoC&amp;pg=PA54
  | isbn = 0-8213-2871-9}},

{{Commonscat|Kagera River}}

[[Kategorija:Atlantski sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Burundiju]]
[[Kategorija:Rijeke u Ruandi]]
[[Kategorija:Rijeke u Tanzaniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Ugandi]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>9fhnsf2tw982arkwbd127nlstrvah27</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mackenzie</title>
    <ns>0</ns>
    <id>413548</id>
    <revision>
      <id>3839357</id>
      <parentid>3509753</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:55:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3886" sha1="9o6pplptekj4wcr7ulkpd4hzuoxa8fk" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Mackenzie
| izvorno_ime                =Deh-Cho&lt;br&gt;Kuukpak
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      =Mackenzie_from-east.jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = 
| slika_karta                = 
| veličina_karte             =
| karta_opis                 = 
| dužina                     = 1.738
| nadmorska visina izvora    =  156
| izvor                      = [[Veliko ropsko jezero]]&lt;br&gt;[[Fort Providence]]
| izvor_lat_d                = 
| izvor_lat_m                = 
| izvor_lat_s                = 
| izvor_lat_NS               = 
| izvor_long_d               = 
| izvor_long_m               = 
| izvor_long_s               = 
| izvor_long_EW              = 
| nadmorska visina ušća      =0
| ušće                       = [[Arktički okean]] &lt;br&gt;[[Beaufortovo more]]
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_lat_m                 = 
| ušće_lat_s                 = 
| ušće_lat_NS                = 
| ušće_long_d                = 
| ušće_long_m                = 
| ušće_long_s                = 
| ušće_long_EW               = 
| ulijeva_se_u               = 
| etimologija                =
| prosječni protok           = 9.910 
| površina sliva             = 1.805.200 
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = Liard, Keele, Arctic Red River, Peel
| desne_pritoke              = Great Bear River
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Kanada}}
| gradovi kroz koje protiče  = Fort Providence, [[Fort Simpson]], [[Wrigley]], [[Tulita]], [[Norman Wells]]
| sliv                       = [[Arktičkookeanski sliv]]
| plovnost                   = 
}}
'''Mackenzie''' (Slavey: ''Deh-Cho'' - velika rijeka; Inuvialuktun: Kuukpak) jeste [[rijeka]] u [[Kanada|Kanadi]]. Predstavlja najveći i najduži riječni sistem u Kanadi, a poslije riječnog sistema [[Mississippi]]ja i najduži riječni sistem [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Rijeka teče kroz ogromno, izolovano područje šuma i tundre i u potpunosti svojim tokom protječe kroz kanadsku [[Sjeverozapadne teritorije|Sjeverozapadnu teritoriju]] iako njene brojne pritoke protječu kroz četiri različite [[Provincije i teritorije Kanade|kanadske provincije i teritorije]]. Ukupne je dužine od 1.738 kilometara i teče prema sjeveru. Na svom putu do ušća u [[Arktički okean]], prikuplja vode sa površine od 1.805.200&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; što je gotovo jednako površini [[Indonezija|Indonezije]]. Najveća je rijeka koja se iz Sjeverne Amerike ulijeva u Arktik a sa svojim pritokama je jedna od [[Spisak najdužih rijeka na svijetu|najdužih rijeka na svijetu]].

== Tok ==
Izvirući iz zapadnog močvarnog dijela [[Veliko ropsko jezero|Velikog ropskog jezera]], Mackenzie teče uglavnom u pravcu zapad-sjeverozapad dužinom oko 300&amp;nbsp;km, prolazeći pri tome kroz Fort Providence. U Fort Simpsonu joj se pridružuje lijeva pritoka Liard, njena najveća pritoka, a zatim Mackenzie nastavlja prema Arktiku, paralelno sa Franklinovim planinama gdje prima pritoku North Nahanni. Na oko 100&amp;nbsp;km iznad Tulita pridružuje joj se i rijeka Keele. Neposredno prije prelaska [[Arktički krug|Arktičkog kruga]], rijeka prolazi kroz grad [[Norman Wells]], zatim nastavlja sjeverozapadno gdje se spaja sa rijekama Arktička crvena rijeka i rijeka Peel. Konačno se ulijeva u [[Beaufortovo more]], dio Arktičkog okeana, preko ogromne [[Delta|delte]].&lt;ref name=&quot;ACMEmapper&quot;&gt;{{cite map
|publisher=ACME Mapper
|title=NRCAN Topo Maps for Canada
|year=
|cartography=Natural Resources Canada
|access-date=15. 6. 2016
|url=http://mapper.acme.com/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hodgins and Hoyle, p. 135&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

{{Commonscat|Mackenzie River}}

[[Kategorija:Arktičkookeanski sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Kanadi]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>9o6pplptekj4wcr7ulkpd4hzuoxa8fk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839358</id>
      <parentid>3839357</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:55:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3893" sha1="9px342vse48i8n7qpuz2cub6pog5tf0" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Mackenzie
| izvorno_ime                =Deh-Cho&lt;br&gt;Kuukpak
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      =Mackenzie_from-east.jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = 
| slika_karta                = 
| veličina_karte             =
| karta_opis                 = 
| dužina                     = 1.738
| nadmorska visina izvora    =  156
| izvor                      = [[Veliko ropsko jezero]]&lt;br&gt;[[Fort Providence]]
| izvor_lat_d                = 
| izvor_lat_m                = 
| izvor_lat_s                = 
| izvor_lat_NS               = 
| izvor_long_d               = 
| izvor_long_m               = 
| izvor_long_s               = 
| izvor_long_EW              = 
| nadmorska visina ušća      =0
| ušće                       = [[Arktički okean]] &lt;br&gt;[[Beaufortovo more]]
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_lat_m                 = 
| ušće_lat_s                 = 
| ušće_lat_NS                = 
| ušće_long_d                = 
| ušće_long_m                = 
| ušće_long_s                = 
| ušće_long_EW               = 
| ulijeva_se_u               = 
| etimologija                =
| prosječni protok           = 9.910 
| površina sliva             = 1.805.200 
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = Liard, Keele, Arctic Red River, Peel
| desne_pritoke              = Great Bear River
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Kanada}}
| gradovi kroz koje protiče  = Fort Providence, [[Fort Simpson]], [[Wrigley]], [[Tulita]], [[Norman Wells]]
| sliv                       = [[Arktičkookeanski sliv]]
| plovnost                   = 
}}
'''Mackenzie''' (Slavey: ''Deh-Cho'' - velika rijeka; Inuvialuktun: Kuukpak) jeste [[rijeka]] u [[Kanada|Kanadi]]. Predstavlja najveći i najduži riječni sistem u Kanadi, a poslije riječnog sistema [[Mississippi]]ja i najduži riječni sistem [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Rijeka teče kroz ogromno, izolovano područje šuma i tundre i u potpunosti svojim tokom protječe kroz kanadsku [[Sjeverozapadne teritorije|Sjeverozapadnu teritoriju]] iako njene brojne pritoke protječu kroz četiri različite [[Pokrajine i teritorije Kanade|kanadske pokrajine i teritorije]]. Ukupne je dužine od 1.738 kilometara i teče prema sjeveru. Na svom putu do ušća u [[Arktički okean]], prikuplja vode sa površine od 1.805.200&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; što je gotovo jednako površini [[Indonezija|Indonezije]]. Najveća je rijeka koja se iz Sjeverne Amerike ulijeva u Arktik a sa svojim pritokama je jedna od [[Spisak najdužih rijeka na svijetu|najdužih rijeka na svijetu]].

== Tok ==
Izvirući iz zapadnog močvarnog dijela [[Veliko ropsko jezero|Velikog ropskog jezera]], Mackenzie teče uglavnom u pravcu zapad-sjeverozapad dužinom oko 300&amp;nbsp;km, prolazeći pri tome kroz Fort Providence. U Fort Simpsonu joj se pridružuje lijeva pritoka Liard, njena najveća pritoka, a zatim Mackenzie nastavlja prema Arktiku, paralelno sa Franklinovim planinama gdje prima pritoku North Nahanni. Na oko 100&amp;nbsp;km iznad Tulita pridružuje joj se i rijeka Keele. Neposredno prije prelaska [[Arktički krug|Arktičkog kruga]], rijeka prolazi kroz grad [[Norman Wells]], zatim nastavlja sjeverozapadno gdje se spaja sa rijekama Arktička crvena rijeka i rijeka Peel. Konačno se ulijeva u [[Beaufortovo more]], dio Arktičkog okeana, preko ogromne [[Riječna delta|delte]].&lt;ref name=&quot;ACMEmapper&quot;&gt;{{cite map
|publisher=ACME Mapper
|title=NRCAN Topo Maps for Canada
|year=
|cartography=Natural Resources Canada
|access-date=15. 6. 2016
|url=http://mapper.acme.com/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hodgins and Hoyle, p. 135&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

{{Commonscat|Mackenzie River}}

[[Kategorija:Arktičkookeanski sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Kanadi]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>9px342vse48i8n7qpuz2cub6pog5tf0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Alpe</title>
    <ns>14</ns>
    <id>414235</id>
    <revision>
      <id>3839374</id>
      <parentid>3012854</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:57:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839374</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="166" sha1="2a6butxv4cic92ts5uodrmtu7nvbc5n" xml:space="preserve">{{Commonscat|Alps}}
{{Kategorija|Alpe}}
[[Kategorija:Planinski lanci u Evropi|Alpe]]
[[Kategorija:Geografija Evrope|Alpe]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije|Alpe]]</text>
      <sha1>2a6butxv4cic92ts5uodrmtu7nvbc5n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Škotsko visočje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>416612</id>
    <revision>
      <id>3839377</id>
      <parentid>3823761</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:57:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839377</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4158" sha1="95mvib623vqlzoa0is1nbgw1fdz134c" xml:space="preserve">[[Datoteka:Scottish Highlands and Lowlands.png|mini|desno|250px|Škotsko visočje (tamnozelena)]]
'''Škotsko visočje''' ({{jez-en|the Highlands}}; [[Škotski gelski jezik|škotski gelski]]: ''A' Ghàidhealtachd''; [[Škotski jezik|škotski]]: ''the Hielands'') historijska je regija [[Škotska|Škotske]]. Obuhvata veći dio sjeverne i zapadne Škotske, a kulturološki se počela razlikovati od [[Škotska nizije|Nizija]] krajem [[Srednji vijek|srednjeg]] i početkom [[Novi vijek|novog vijeka]], kad je germanski [[škotski jezik]] zamijenio [[Škotski gelski jezik|škotski gelski]] u većem dijelu Nizija.

Naziv &quot;Visočje&quot; koristi se za područje sjeverno i zapadno od [[Gorski granični rasjed|gorskog graničnog rasjeda]] iako tačne granice nisu jasno definirane, posebno s istočne strane. [[Veliki Glen]], koji se nalazi između [[Grampijanske planine|Grampijanskih planina]] na jugoistoku i [[Sjeverozapadno visočje|Sjeverozapadnog visočja]], razdvaja regiju na dva dijela. Škotski gelski naziv ''[[A' Ghàidhealtachd]]'' doslovno znači &quot;mjesto Gaela&quot; i među govornicima škotskog gelskog jezika tradicionalno se odnosi na [[Vanjski Hebridi|Zapadno otočje]] i Visočje. Stanovnici Visočja obično se nazivaju ''Gorštaci'' ({{jez-en|Highlanders}}).

Regija je veoma rijetko naseljena i u njoj se nalazi veliki broj [[Planinski lanac|planinskih lanaca]], kao i najviša planina [[Britanska ostrva|Britanskih ostrva]], [[Ben Nevis]].
Prije 19. vijeka Visočje je imalo mnogo veći broj stanovnika, ali zbog raznih faktora, posebno [[Politička represija|represije]] nakon ugašenog [[Jakobitski ustanak 1745.|Jakobitskog ustanka 1745.]], kao i masovnog progona stanovništva koji je uslijedio, poznat pod imenom &quot;[[Raščišćavanje Visočja]]&quot; i iseljavanja stanovništva u urbana područja kao posljedica [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]], Visočje se danas ubraja u najrjeđe naseljena područja u [[Evropa|Evropi]]. Sa 9,1 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; u 2012, [[gustoća stanovništva]] ove regije manja je više od sedam puta u odnosu na cijelu Škotsku.&lt;ref name=&quot;density&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.highland.gov.uk/info/695/council_information_performance_and_statistics/165/highland_profile_-_key_facts_and_figures/2 |title=Highland profile - key facts and figures |publisher=The Highland Council |access-date=2. 6. 2014 |archive-date=16. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190916102621/https://www.highland.gov.uk/info/695/council_information_performance_and_statistics/165/highland_profile_-_key_facts_and_figures/2 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.ambaile.org.uk/ Am Baile&amp;nbsp;– Historija i kultura Visočja na engleskom i škotskom gelskom]
* [https://web.archive.org/web/20081220123847/http://highlandlife.net/ Community portal site]
* [http://www.walkhighlands.co.uk/ Vodič za šetnju]
* [http://ssa.nls.uk/search.cfm?search_sort_order=Film.dateRelease%2CFilm.name&amp;search_sort_direction=ASC&amp;search_term=highland&amp;search_fields=2&amp;search_join_type=AND&amp;search_fuzzy=yes&amp;videos_only=1&amp;search_mode=Advanced&amp;submit=Search+%3E%3E%3E National Library of Scotland: SCOTTISH SCREEN ARCHIVE]{{Mrtav link}} (izbor arhivskih filmova koji se odnose na Škotsko visočje)
* [http://www.academia.edu/6332019/Lairds_of_Battle Lairds of Battle] - ratna djelovanja u Visočju u 16. i 17. stoljeću
* Garnett, Thomas (1800) [http://lhldigital.lindahall.org/cdm/search/collection/nat_hist/searchterm/Garnett!highlands/field/creato!title/mode/all!all/conn/and!and/order/nosort ''Observations on a tour through the Highlands and part of the western isles and Scotland, particularly Staffa and Icolmkill, in two volumes''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310092116/http://lhldigital.lindahall.org/cdm/search/collection/nat_hist/searchterm/Garnett!highlands/field/creato!title/mode/all!all/conn/and!and/order/nosort |date=10. 3. 2016 }}

{{Škotska po temama}}
{{Planinski sistemi u Evropi}}

[[Kategorija:Geografija Škotske]]
[[Kategorija:Planine u Škotskoj]]
[[Kategorija:Regije u Škotskoj]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>95mvib623vqlzoa0is1nbgw1fdz134c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lepenica (župa)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>427344</id>
    <revision>
      <id>3839338</id>
      <parentid>2806815</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:26:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3033" sha1="krlvzvyfpvqdc07c6afm1vw5d2qvhqm" xml:space="preserve">'''Župa Lepenica''' nalazila se na teritorija današnjih gradova [[Fojnica|Fojnice]], [[Kreševo|Kreševa]] i [[Kiseljak|Kiseljaka]], [[Bosna i Hercegovina]]. Nije sasvim jasno da li je u Lepeničku župu spadao doslovno čitav sliv rijeke Lepenice, odnosno [[Fojnica (rijeka)|rijeke Fojnice]]. Bila je u direktnom posjedu bosanskih banova, kasnije u direktnom posjedu dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]]. Krajem XIV stoljeća stare župe su se raspale na manje distrikte sa centrima u utvrđenim gradovima. Tako je nastala i mala župa [[Kreševo (tvrđava)|Kreševo]].

==== Rudarstvo i trgovina ====
U istorijskim izvorima prvo se javljaju vijesti u vezi sa eksploatacijom rudnika za vrijeme vladavine kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]], i to u drugoj polovini XIV stoljeća, Fojnica 1365, a nešto kasnije i Kreševo 1381. godine. Vjerovatno su to bili novootvoreni rudnici, poput Deževica, koje administrativno pripadaju opštini Kreševo. U literaturi se prvi put spominju u dokumentu iz 1403. godine kao jedno od sjedišta bosanskog kralja (''Curia regis Bossine''). U [[Dubrovnik|dubrovačkim]] izvorima [[Deževice]] se često označavaju s riječju “''locus''“, čime su se uglavnom označavala podgrađa i otvoreni trgovi. 
  
Godine 1408. u Deževicama se spominje sud i carina, a 1412. godine i knez (komes) kao starješina trga Deževice („Conte de mercado de Desaviza“). Znatnije grupisanje Dubrovčana, u Kreševu koje je poslije Visokog i Fojnice, bilo treća dubrovačka kolonija po brojnosti, zapaža se od 1434. godine. U samim Deževicama Dubrovčani su osnovali svoju koloniju i u njoj su se osjećali kao kod svoje kuće (che stavamo como in caxa nostra). U literaturi se spominje i postojanje franjevačkog samostana ili rezidencije u Deževicama. U drugoj polovini XV stoljeća glavnim trgovima postaju Kreševo i Fojnica, a Ostružnica, Milodraž, Dusina i Deževice gube taj status.

Prvi pisani izvor o prisustvu [[Sasi|Sasa]] u Bosni datira iz 1365. godine, kada su već nekoliko decenija bosanski rudnici bili aktivni i odnose se na braću [[Sasinovići|Sasinoviće]], Hansa i Nikla. Oni trguju bosanskim rudarskim proizvodima koji se izvoze na strana tržišta i ujedno su jedini Sasi iz Bosne koji su po imenu poznati. U pisanim spomenicima o Sasima u Bosni nalaze se još dva opšta podatka: 

* »Curia Teutonicorum« spominje se u sporu Nikla Sasinovića sa Hrankom Dobretićem u Fojnici,
* notarska bilješka »debita Theotonicorum«.
 
Na osnovu toponomastičkog materijala i pisanih izvora može se ustanoviti da je Sasa bilo u Srebrenici, Fojnici i Ostružnici,

== Literatura ==
* Marijan Drmač, Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 20
* [[Pavao Anđelić]], Svjetlost, Sarajevo, 1982 – STUDIJE O TERITORIJALNOPOLITIČKOJ ORGANIZACIJI SREDNJOVJEKOVNE BOSNE

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Regije u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Srednja Bosna]]
[[Kategorija:Kiseljak]]
[[Kategorija:Kreševo]]
[[Kategorija:Fojnica]]</text>
      <sha1>krlvzvyfpvqdc07c6afm1vw5d2qvhqm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lašva (župa)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>427392</id>
    <revision>
      <id>3839337</id>
      <parentid>2807021</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:26:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2850" sha1="rgs8gbhi1pl5mvvokabp62hc9hywr07" xml:space="preserve">'''Župa Lašva''', u ranom srednjem vijeku bila je u jezgru srednjovjekovne bosanske države. Obuhvatala je područje današnjih opština [[Busovača]], [[Vitez]], [[Novi Travnik]] i [[Travnik]]. 

Bila je pod upravom bosanskih banova, a kasnije kraljeva. Jedna je od najvećih i najplodnijih župa srednje Bosne. Vjerovatno je bila dobro naseljena stanovništvom koje se, uglavnom, bavilo poljoprivredom. Na tom području konstatovano je više od 50 nekropola stećaka iz XIV i XV vijeka, kao i srednjovjekovni gradovi Toričan, Travnik, Bosnić ili Škaf i Vrbenac grad. 
  
U srednjem vijeku glavni put  sa zapada išao je dolinom Lašve, te preko sela Lugova kod Busovače, Kondžila i Radovaljske rijeke silazio u [[Visoko]]. Tim putem bili su povezani sa centralnom Bosnom Uskoplje i [[Donji Kraji]]. 

O župi Lašvi, obzirom na njenu prostranost i značaj, nema mnogo istorijskih dokumenata.

Ova župa se prvi put pominje u povelji kralja Bele IV iz 1244. godine, čija autentičnost nije dokazana,  kao posjed bosanske biskupije navodi se mjesto “kod tri crkve”.
    
Godine 1373. ban Tvrtko daruje Stjepanu Rajkoviću selo Čukle.

Godine 1380. kralj Tvrtko I imenovao je Hrvoja Vukčića velikim vojvodom i darovao dva sela u Lašvi: Trbeušu i Bilu. Vjerovatno su ta sela bila sastavni dijelovi kraljevske domene. 

Krajem XIV vijeka u jednom dijelu župe Lašve, oko Turbeta,  imao je svoje posjede tepčija Batalo. Javlja se kao svjedok u poveljama bosanskh vladara, od Dabiše do Ostoje, na prelomu iz XIV u XV vijek.

Ljeta 1415. na području Lašve, u kojoj je [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] imao neke posjede, vodila se bitka između ugarske i osmanske vojske u kojoj su Ugri bili poraženi.
 
U jednom dokumentu dubrovačkog arhiva 8. 2. 1421. pominje se kastelan u tvrđavi u Turici u Lašvi Nije poznato gdje se to mjesto nalazi
.
Na području Lašve 16.VII 1455. godine opljačkan je trgovac Radoslav Umiljenović iz Dubrovnika.

O srednjovjekovnom gradu Travniku nema pomena u istorijskim dokumentima, ali oblik gornje tvrđave, u kojoj se nalazila dvorska palača, kao i toponim “Varoš” ispod tvrđave govore u prilog postojanju podgrađa uz utvrđenje u srednjem vijeku.
 
Tek 1464. godine pominje se grad Travnik. Te godine  osmanski hroničar Dursun-beg bilježi da su se osmanske trupe sa sultanom Mehmedom II el- Fatihom na čelu pri svom pohodu na [[Jajce]] zadržale u Travniku.

== Literatura ==
* Kliko, Amir, Tepčija Batalo, gospodar župa Sane i Lašve, Divan 45, časopis Bošnjačke zajednice kulture &quot;Preporod&quot;, Općinsko društvo Travnik, 2004.
* Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE 

{{Regije u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Srednja Bosna]]
[[Kategorija:Travnik]]</text>
      <sha1>rgs8gbhi1pl5mvvokabp62hc9hywr07</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Raba (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>429441</id>
    <revision>
      <id>3839094</id>
      <parentid>3510375</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:41:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4566" sha1="iinzvblspedrq296xew5ttl3ab32a8g" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime=Rijeka Raab
| slika = Rum_hídv.jpg
| drugo_ime    =
| izvor =[[planina]] Osser   ([[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]])
| ušće = kod [[Győr]]a ([[Mađarska]]) u [[Dunav]] 
| dužina =265&lt;ref name=aaa/&gt;
| slika_širina = 260px
| slika_opis   =
| kontinenti   = [[Evropa]]
| regije       = [[Centralna Evropa]]
| države  = {{flag|Austrija}}, {{flag|Mađarska}}
| pokrajine    = 
| gradovi =[[Győr]], [[Körmend]], [[Gleisdorf]], [[Jennersdorf]],
| izvor_visina =1548&lt;ref name=aaa/&gt;
| izvor_koord  =47° 20′ 43″ N, 15° 30′ 55″ E
| ušće_visina  =118
| ušće_koord   =47°41′03″N 17°38′04″E
| ušće_vrsta   =
| pritoke=Weizbach, Lafnitz, [[Pinka (rijeka)|Pinka]], Rabnitz, Güns
| prot_jezera  =
| vodopadi     =
| ade          = 
| protok_sred  =18&lt;ref name=aaa/&gt;
| protok_min   = 
| protok_maks  =
| sliv = [[Crno more|crnomorski]]
| površina = 14,968
| ulijeva_se_u = [[Dunav]] 
| broj_vrsta   = 
| zaš_područja = 
| mostovi      = 
| brane  = 
| akumulacije  =
| plovnost     = 
| luke         = 
| kol_robe     = 
| karta        =
| karta_širina =
| karta_opis   =
}}

'''Raba''' ({{lang-de|Raab}}; {{lang-hu|Rába}}; {{lang-sl|Raba}}; {{lang-la|Arrabo}}) jest [[rijeka]] u jugoistočnoj [[Austrija|Austriji]] i zapadnoj [[Mađarska|Mađarskoj]], desna pritoka [[Dunav]]a, te treća rijeka po dužini i najveća pritoka Dunava u Mađarskoj. Dužina rijeke je oko 265 [[km]].&lt;ref name=aaa&gt;{{cite web
 | url =http://austria-forum.org/af/AEIOU/Raab_%20%28Raba%29
 | title =''Raab (Raba)''
 | access-date=3. 2. 2016
 | language=njemački
 | publisher=Austria-Forum}}&lt;/ref&gt;

== Hidrologija ==

Raba [[izvor|izvire]] u centralnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]] na obroncima [[planina|planine]] Osser ([[Hohenau an der Raab (okrug)|Okrug Hohenau an der Raab]]) na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1548 [[metar]]a, nekoliko kilometara istočno od grada [[Bruck an der Mur (grad)|Bruck an der Mur]].&lt;ref name=aaa/&gt;

Od tamo teče prema [[jugoistok]]u, preko [[Gradišće|Gradišća]] i nedaleko od [[Jennersdorf (grad)|Jennersdorfa]] gdje nakon 110&amp;nbsp;km toka ulazi u [[Mađarska|Mađarsku]].

Tamo u gornjem dijelu svog toka formira austrijsko-mađarsku [[granica|granicu]], zatim svija prema istoku i uz velike [[meandar|meandre]] protiče kroz mađarske pokrajne [[Vas]] i [[Győr-Moson-Sopron]], gdje [[sjever]]no od [[grad]]a [[Győr]] uliva u [[dunav]]ski [[rukavac]] Mosoni.

[[Sliv]] Rabe ima površinu od 14.968 [[Kvadratni kilometar|km²]], te nije plovna, ali je to ipak bio jedan od glavnih transportnih pravaca u [[Rimsko carstvo|rimsko doba]]. Danas uglavnom ima značaj kao izvor [[Hidroenergija|hidroenergije]] i pitke [[Voda|vode]], kao i poljoprivredni i turistički značaj. Svakog [[Ljeto|ljeta]] privlači mnoge kupače i veslače, kajakare, i ostale [[turist]]e koji vole provoditi vrijeme na rijekama. U austrijskom dijelu od [[Gleisdorf]]a do [[Jennersdorf]]a duž [[kanjon|korita]] rijeke ide [[željeznička pruga]].&lt;ref name=aaa/&gt;

Utvrđeno je da je Raba u ranom [[kenozoik]]u tekla u suprotnom pravcu, ali je usljed tektonskih pomjeraja, promijenila smjer.

== Historija ==
Raba je još u rimsko doba imala ekonomski i trgovački značaj. Nekoliko vojnih utvrđenja ([[Sárvár]], [[Rábahídvég]], [[Körmend]]) sagrađeno je u srednjem vijeku radi čuvanja riječnih prelaza, a sama rijeka je pravila odbrambenu granicu prilikom nadiranja osvajačkih [[Vojska|vojski]], naročito [[Osmanlije|Osmanlija]].

U 19. vijeku se po prvi put reguliše tok Rabe i 1896. godine kod grada [[Ikervár]] se gradi prva hidrocentrala u Mađarskoj.

== Stanovništvo ==

Velika grupacija [[Slovenci|Slovenaca]] koja živi u sjevernom dijelu Mađarske, a ima ih otprilike 5-6.000, ovu rijeku zovu Slovenska Raba. Osim etničkih [[Mađari|Mađara]], dio populacije [[dolina Rabe|doline Rabe]] (slov. ''Porabje,'' mađ. ''Vendvidék'') čine i [[Rabski Slovenci]], koji su najzapadnija grupa [[mađarskih Slovenaca]]. Većina ove etničke grupe živi u mjestu [[Szentgotthárd]] (slov. ''Monošter''), i u okolnim manjim selima. Dolina Rabe se može posmatrati kao dio većeg regiona [[Prekomurje|Prekomurja]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://budimpesta.veleposlanistvo.si/index.php?id=1801&amp;L=1 |title=Slovenians in Hungary |publisher=Ministry of Foreign Affairs, Government of Slovenia |access-date=11. 2. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{reflist}}

[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Austriji]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>iinzvblspedrq296xew5ttl3ab32a8g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Urugvaj (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>429555</id>
    <revision>
      <id>3839153</id>
      <parentid>3630443</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:03:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8363" sha1="80ljgwrlhpcke7i1pedha83kstxq9x3" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Urugvaj&lt;br&gt;
| izvorno_ime           = Río Uruguay ([[Španski jezik|šp.]])&lt;br&gt;Rio Uruguai ([[Portugalski jezik|port.]])
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Atardeceruruguayrio.JPG
| opis_slike            = Zalazak sunca nad rijekom Urugvaj, provincija [[Misiones (provincija)|Misiones]], Argentina
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = {{ZID|Argentina}}&lt;br&gt;{{ZID|Brazil}}&lt;br&gt;{{ZID|Urugvaj}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = 
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| matični               =
| grad                  =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        = 
| pritoke_lijevo1       =
| pritoke_desno         = 
| pritoke_desno1        =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 = 
| izvor_položaj         = | izvor_regija = | izvor_država =
| izvor_visina          = 1800
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor1                = 
| izvor1_položaj        =  | izvor1_regija  = | izvor1_država  = Brazil
| izvor1_visina         =
| izvor1_lat_d         = | source1_lat_m = | source1_lat_s = | source1_lat_NS =
| izvor1_long_d        = | source1_long_m = | source1_long_s = | source1_long_EW =
| izvor_sliv            =
| izvor_sliv_lokacija   = | izvor_sliv_regija = | izvor_sliv_država =
| izvor_sliv_visina     =
| izvor_sutok_lat_d = | izvor_sutok_lat_m = | izvor_sutok_lat_s = | izvor_sutok_lat_NS =
| izvor_sutok_long_d = | izvor_sutok_long_m = | izvor_sutok_long_s = | izvor_sutok_long_EW =
| ušće                  = [[Río de la Plata]] 
| ušće_položaj          = 
| ušće_regija = | ušće_država = 
| ušće_visina           = 0
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 1838
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| sliv                  = 365000
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            = 5500
| pražnjenje_max        = 
| pražnjenje_min        = 
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Uruguayrivermap.png
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = Mapa sliva Urugvaja
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Urugvaj''' ([[Španski jezik|šp.]]: Río Uruguay, [[Portugalski jezik|port.]]: Rio Uruguai) jest [[rijeka]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Teče od [[sjever]]a ka [[jug]]u, formirajući pri tome dijelove državnih granica između [[Brazil]]a, [[Argentina|Argentine]] i [[Urugvaj]]a i razdvajajući neke od argentinskih provincija regije [[Mezopotamija (Argentina)|Mezopotamija]] od dvije susjedne države. Na svome putu do ušća, rijeka Urugvaj protiče kroz [[Savezne države Brazila|brazilske savezne države]] [[Santa Catarina (savezna država)|Santa Catarina]] i [[Rio Grande do Sul]], formira istočne granice [[Argentinske provincije|argentinskih provincija]] [[Misiones]], [[Corrientes]] i [[Entre Ríos]] kao i zapadne granice [[Departmani u Urugvaju|urugvajskih departmana]] [[Departman Artigas|Artigas]], [[Departman Salto|Salto]], [[Departman Paysandú|Paysandú]], [[Departman Río Negro|Río Negro]], [[Departman Soriano|Soriano]] i [[Departman Colonia|Colonia]].

== Tok ==
[[Datoteka:Mocona2.jpg|thumb|right|250px|Moconá vodopadi (također poznati i kao Yucumã vodopadi), na mjestu gje rijeka prolazi između Argentine i Brazila, ukupne širine do 3 km]]
Rijeka je dužine od 1.838 [[km]] a nastaje u Brazilu, ispod [[Planinski lanac|planinskog lanca]] [[Serra do Mar]],&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.cennave.com.uy/content/view/253/136/ |title=Rio Uruguay |access-date=24. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131107053011/http://www.cennave.com.uy/content/view/253/136 |archive-date=7. 11. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.conicet.gov.ar/new_scp/detalle.php?keywords=&amp;id=38807&amp;congresos=yes&amp;detalles=yes&amp;congr_id=1019296 Consejo Nacional de Investigaciones Científicas y Técnicas]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.neotropical.com.br/arquivos/dissert_lisiane.pdf |title=FACULDADE DE BIOCIÊNCIAS  PROGRAMA DE PÓS-GRADUAÇÃO EM BIOCIÊNCIAS – ZOOLOGIA |access-date=24. 4. 2017 |archive-date=4. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200204233232/http://www.neotropical.com.br/arquivos/dissert_lisiane.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cprm/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.neotropical.com.br/arquivos/passo_fundo.pdf |title=The fish fauna of two tributaries of the passo fundo river, uruguay river basin, rio grande do sul, brazil |access-date=24. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140527215751/http://www.neotropical.com.br/arquivos/passo_fundo.pdf |archive-date=27. 5. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; gdje se spajaju rijeke Canoas i Pelotas, na oko 200 [[metar]]a iznad nivoa mora. U ovoj fazi rijeka prolazi kroz neravan, izlomljen teren, formirajući brzake i vodopade. Protičući kroz brazilsku saveznu državu Rio Grande do Sul, rijeka Urugvaj nije plovna.

Neobična karakteristika ove rijeke je potopljeni [[kanjon]]. Ovaj kanjon je nastao tokom posljednjeg perioda [[Ledeno doba|ledenog doba]]. Dubina kanjona je do 100 metara ispod dna korita&lt;ref name=cprm&gt;{{cite web|url=http://www.cprm.gov.br/33IGC/1205232.html|title=A particular canyon excavated in the large Uruguay River channel (South America)|access-date=24. 4. 2017|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304090131/http://www.cprm.gov.br/33IGC/1205232.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i širine koja iznosi od 1/8 do 1/3 širine rijeke.  Kanjon je vidljiv samo na dva mjesta, od kojih je jedan Moconá vodopadi. Međutim, vodopadi nisu vidljivi tokom pet mjeseci u godini.

Zajedno sa rijekom [[Paraná (rijeka)|Paraná]], Urugvaj čini [[estuarij]] [[Río de la Plata]]. Plovna je nizvodno od grada Salto Chico. Glavna pritoka joj je [[Río Negro (rijeka, Urugvaj)|Río Negro]], koja izvire na jugu Brazila i protiče kroz Urugvaj dužinom od oko 500&amp;nbsp;km, do ušća u rijeku Urugvaj, koje se nalazi oko 100&amp;nbsp;km sjeverno od ušća ove rijeke u Rio de la Platu.

Rijeka je premoštena sa pet međunarodnih mostova (od sjevera prema jugu): Integration Bridge i Paso de los Libres-Uruguaiana International Bridge, između Argentine i Brazila, mostovima Salto Grande Bridge, General Artigas Bridge i Libertador General San Martín Bridge između Argentina i Urugvaja.

Slivno područje Urugvaja je površine od oko 365.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Glavna ekonomska karakteristika rijeke je njen hidropotencijal, što je iskorišteno izgradnjom brana Salto Grande (Urugvaj) i Itá (Brazil).

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = [[Salto (Urugvaj)|Salto]]
| datum               = podaci izračunati od 1967. do 1991.
| izvor               = 
| max protok          = 8000
| glavna razmjera     = 2000
| sekundarna razmjera = 1000
|jan1 = 3714
|feb1 = 3863
|mar1 = 3488
|apr1 = 3766
|maj1 = 4458
|jun1 = 5714
|jul1 = 6867
|aug1 = 6864
|sep1 = 7264
|okt1 = 6297
|nov1 = 5852
|dec1 = 4552
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://geonames.nga.mil/namesgaz/detaillinksearch.asp?G_NAME=%2732FA883A134C3774E0440003BA962ED3%27&amp;Diacritics=DC Rijeka Urugvaj na GEOnet Names Server-u] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213101332/https://geonames.nga.mil/namesgaz/detaillinksearch.asp?G_NAME=%2732FA883A134C3774E0440003BA962ED3%27&amp;Diacritics=DC |date=13. 2. 2021 }}
* [https://www.wdl.org/en/item/189/ Mapa rijeke Urugvaj]

[[Kategorija:Rijeke u Argentini]]
[[Kategorija:Rijeke u Brazilu]]
[[Kategorija:Rijeke u Urugvaju]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>80ljgwrlhpcke7i1pedha83kstxq9x3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839230</id>
      <parentid>3839153</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:51:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839230</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8414" sha1="s0gbw9trugna03y8o3j64x5l997cxxo" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Urugvaj&lt;br&gt;
| izvorno_ime           = Río Uruguay ([[Španski jezik|šp.]])&lt;br&gt;Rio Uruguai ([[Portugalski jezik|port.]])
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Atardeceruruguayrio.JPG
| opis_slike            = Zalazak sunca nad rijekom Urugvaj, provincija [[Misiones (provincija)|Misiones]], Argentina
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = {{ZID|Argentina}}&lt;br&gt;{{ZID|Brazil}}&lt;br&gt;{{ZID|Urugvaj}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = 
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| matični               =
| grad                  =
| znamenitost           =
&lt;!-- *** Pritoci *** --&gt;
| pritoke_lijevo        = 
| pritoke_lijevo1       =
| pritoke_desno         = 
| pritoke_desno1        =
&lt;!-- *** Položaj, izvor i ušće *** --&gt;
| izvor                 = 
| izvor_položaj         = | izvor_regija = | izvor_država =
| izvor_visina          = 1800
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =
| izvor1                = 
| izvor1_položaj        =  | izvor1_regija  = | izvor1_država  = Brazil
| izvor1_visina         =
| izvor1_lat_d         = | source1_lat_m = | source1_lat_s = | source1_lat_NS =
| izvor1_long_d        = | source1_long_m = | source1_long_s = | source1_long_EW =
| izvor_sliv            =
| izvor_sliv_lokacija   = | izvor_sliv_regija = | izvor_sliv_država =
| izvor_sliv_visina     =
| izvor_sutok_lat_d = | izvor_sutok_lat_m = | izvor_sutok_lat_s = | izvor_sutok_lat_NS =
| izvor_sutok_long_d = | izvor_sutok_long_m = | izvor_sutok_long_s = | izvor_sutok_long_EW =
| ušće                  = [[Río de la Plata]] 
| ušće_položaj          = 
| ušće_regija = | ušće_država = 
| ušće_visina           = 0
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =
| mouth_long_d          = | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 1838
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| sliv                  = 365000
&lt;!-- *** Tok *** --&gt;
| pražnjenje            = 5500
| pražnjenje_max        = 
| pražnjenje_min        = 
&lt;!-- *** Slobodni polji  *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Uruguayrivermap.png
| razmjer_karte         =
| opis_karte            = Mapa sliva Urugvaja
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Urugvaj''' ([[Španski jezik|šp.]]: Río Uruguay, [[Portugalski jezik|port.]]: Rio Uruguai) jest [[rijeka]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Teče od [[sjever]]a ka [[jug]]u, formirajući pri tome dijelove državnih granica između [[Brazil]]a, [[Argentina|Argentine]] i [[Urugvaj]]a i razdvajajući neke od argentinskih provincija regije [[Mezopotamija (Argentina)|Mezopotamija]] od dvije susjedne države. Na svome putu do ušća, rijeka Urugvaj protiče kroz [[Savezne države Brazila|brazilske savezne države]] [[Santa Catarina (savezna država)|Santa Catarina]] i [[Rio Grande do Sul]], formira istočne granice [[Argentinske provincije|argentinskih provincija]] [[Misiones]], [[Corrientes]] i [[Entre Ríos]] kao i zapadne granice [[Departmani u Urugvaju|urugvajskih departmana]] [[Departman Artigas|Artigas]], [[Departman Salto|Salto]], [[Departman Paysandú|Paysandú]], [[Departman Río Negro|Río Negro]], [[Departman Soriano|Soriano]] i [[Departman Colonia|Colonia]].

== Tok ==
[[Datoteka:Mocona2.jpg|thumb|right|250px|Moconá vodopadi (također poznati i kao Yucumã vodopadi), na mjestu gje rijeka prolazi između Argentine i Brazila, ukupne širine do 3 km]]
Rijeka je dužine od 1.838 [[km]] a nastaje u Brazilu, ispod [[Planinski lanac|planinskog lanca]] [[Serra do Mar]],&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.cennave.com.uy/content/view/253/136/ |title=Rio Uruguay |access-date=24. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131107053011/http://www.cennave.com.uy/content/view/253/136 |archive-date=7. 11. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.conicet.gov.ar/new_scp/detalle.php?keywords=&amp;id=38807&amp;congresos=yes&amp;detalles=yes&amp;congr_id=1019296 Consejo Nacional de Investigaciones Científicas y Técnicas]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.neotropical.com.br/arquivos/dissert_lisiane.pdf |title=FACULDADE DE BIOCIÊNCIAS  PROGRAMA DE PÓS-GRADUAÇÃO EM BIOCIÊNCIAS – ZOOLOGIA |access-date=24. 4. 2017 |archive-date=4. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200204233232/http://www.neotropical.com.br/arquivos/dissert_lisiane.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cprm/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.neotropical.com.br/arquivos/passo_fundo.pdf |title=The fish fauna of two tributaries of the passo fundo river, uruguay river basin, rio grande do sul, brazil |access-date=24. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140527215751/http://www.neotropical.com.br/arquivos/passo_fundo.pdf |archive-date=27. 5. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; gdje se spajaju rijeke Canoas i Pelotas, na oko 200 [[metar]]a iznad nivoa mora. U ovoj fazi rijeka prolazi kroz neravan, izlomljen teren, formirajući brzake i vodopade. Protičući kroz brazilsku saveznu državu Rio Grande do Sul, rijeka Urugvaj nije plovna.

Neobična karakteristika ove rijeke je potopljeni [[kanjon]]. Ovaj kanjon je nastao tokom posljednjeg perioda [[Ledeno doba|ledenog doba]]. Dubina kanjona je do 100 metara ispod dna korita&lt;ref name=cprm&gt;{{cite web|url=http://www.cprm.gov.br/33IGC/1205232.html|title=A particular canyon excavated in the large Uruguay River channel (South America)|access-date=24. 4. 2017|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304090131/http://www.cprm.gov.br/33IGC/1205232.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i širine koja iznosi od 1/8 do 1/3 širine rijeke.  Kanjon je vidljiv samo na dva mjesta, od kojih je jedan Moconá vodopadi. Međutim, vodopadi nisu vidljivi tokom pet mjeseci u godini.

Zajedno sa rijekom [[Paraná (rijeka)|Paraná]], Urugvaj čini [[estuarij]] [[Río de la Plata]]. Plovna je nizvodno od grada Salto Chico. Glavna pritoka joj je [[Río Negro (rijeka, Urugvaj)|Río Negro]], koja izvire na jugu Brazila i protiče kroz Urugvaj dužinom od oko 500&amp;nbsp;km, do ušća u rijeku Urugvaj, koje se nalazi oko 100&amp;nbsp;km sjeverno od ušća ove rijeke u Rio de la Platu.

Rijeka je premoštena sa pet međunarodnih mostova (od sjevera prema jugu): Integration Bridge i Paso de los Libres-Uruguaiana International Bridge, između Argentine i Brazila, mostovima Salto Grande Bridge, General Artigas Bridge i Libertador General San Martín Bridge između Argentina i Urugvaja.

Slivno područje Urugvaja je površine od oko 365.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Glavna ekonomska karakteristika rijeke je njen hidropotencijal, što je iskorišteno izgradnjom brana Salto Grande (Urugvaj) i Itá (Brazil).

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = [[Salto (Urugvaj)|Salto]]
| datum               = podaci izračunati od 1967. do 1991.
| izvor               = 
| max protok          = 8000
| glavna razmjera     = 2000
| sekundarna razmjera = 1000
|jan1 = 3714
|feb1 = 3863
|mar1 = 3488
|apr1 = 3766
|maj1 = 4458
|jun1 = 5714
|jul1 = 6867
|aug1 = 6864
|sep1 = 7264
|okt1 = 6297
|nov1 = 5852
|dec1 = 4552
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://geonames.nga.mil/namesgaz/detaillinksearch.asp?G_NAME=%2732FA883A134C3774E0440003BA962ED3%27&amp;Diacritics=DC Rijeka Urugvaj na GEOnet Names Server-u] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213101332/https://geonames.nga.mil/namesgaz/detaillinksearch.asp?G_NAME=%2732FA883A134C3774E0440003BA962ED3%27&amp;Diacritics=DC |date=13. 2. 2021 }}
* [https://www.wdl.org/en/item/189/ Mapa rijeke Urugvaj]

[[Kategorija:Rijeke u Argentini]]
[[Kategorija:Rijeke u Brazilu]]
[[Kategorija:Rijeke u Urugvaju]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]]</text>
      <sha1>s0gbw9trugna03y8o3j64x5l997cxxo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crna rijeka (Vrbas)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>430142</id>
    <revision>
      <id>3839293</id>
      <parentid>2824293</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:32:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1880" sha1="8ev53955gli5zjry29ek8br4jiulhb6" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Crna rijeka
| slika                      =Crna_rijeka.JPG
| opis_slike                 =Crna rijeka u [[Mrkonjić Grad]]u
| dužina                     = 17
| nadmorska visina izvora    = 780 
| prosječni protok           = 
| površina sliva             =
| izvor                      = Malo jezero ([[Balkana]]), Padine Lisine
| ušće                       =[[Vrbas (rijeka)|Vrbas]], uzvodno od mjesta Dabrac
|plovnost= Nije plovna
}}
'''Crna rijeka''' je lijeva pritoka [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]] i jedna od više rijeka u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] pod ovim imenom. Ova izvire iz Malog jezera (780 m) u okviru [[Balkana|Balkane]], općina [[Mrkonjić Grad]]. Jezera se napajaju potocima Cjepalo (1320 m) i Skakavac sa planine Lisina, kao i podvodnim izvorima u Velikom jezeru (Velikom jezeru).&lt;ref&gt;http://www.kartabih.com/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut, Ed. (1962): Banja Luka (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;“mcb“&gt;{{cite book|editor=Mučibabić B.|year=1998|title=Geografski atlas Bosne i Hercegovine|publisher=Geodetski zavod BiH|place=Sarajevo|isbn= 9958-766-00-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

Rijeka teče u pravcu jug-sjever i na putu prolazi kroz grad, a   17 km nakon toka ulijeva se u Vrbas (uzvodno od mjesta Dabrac). Nekada je bila poznata po brojnim ribljim vrstama i sportskom [[ribolov]]u.&lt;ref&gt;„Turistički vodič Mrkonjić Grada“, Udruženje za razvoj i unapređenje turizma općine Mrkonjić Grad, 2010.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajt e==
* [[Mrkonjić Grad]]
* [[Balkana]]

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Mrkonjić Grad]]</text>
      <sha1>8ev53955gli5zjry29ek8br4jiulhb6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crna rijeka (Vrbanja)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>430193</id>
    <revision>
      <id>3839292</id>
      <parentid>2915838</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:32:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2562" sha1="fclmy1einq8zcnajxc4lfd8mllfgji1" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Crna rijeka
| slika                      =Crna-rijeka-iznad.jpg
| opis_slike                 = Crna rijeka, uzvodno od naselja Crna Rijeka
| dužina                     =4
| nadmorska visina izvora    =420
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| izvor                      = Padine [[Uzlomac|Uzlomca]] 
| ušće                       = [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]], u mjestu Crna Rijeka
| pritoke                    = Dugi potok (lijeva pritoka)
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                     = Nije plovna
}}
'''Crna rijeka''' je desna pritoka [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]], koja je prirodna granica između općina [[Kotor Varoš]] i [[Čelinac]]. Izvire na jugozapadnim padinama planine [[Uzlomac]], na nadmorskoj visini od oko 420 m.&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut, Ed. (1962): Prnjavor (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd / Military Geographical Institute, Ed. (1962): Prnjavor (map sheet 1: 100.000, Contour lines at 20 m). Military Geographical Institute, Belgrade.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spahić M. 2000&quot;&gt;Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija&quot;, Sarajevo., The Map&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;&quot;Mučibabić &quot;&gt;{{Cite book|editor=Mučibabić B. |year=1998|title=Geografski atlas Bosne i Hercegovine|publisher=Geodetski zavod BiH|place= Sarajevo|isbn=9958-766-00-0}}&lt;/ref&gt; Ušće joj je u naselju Crna Rijeka, na oko 216 m n/v, 
*geografska širina: 44°41'4.21&quot;, a
*dužina: 17°21'0.5&quot;.
[[Datoteka:Crna rijeka.jpg|thumb|250px|left|Crna rijeka, u naselju Crna Rijeka]]

Ova Crna rijeka teče u pravcu sjeveroistok–jugozapad, a ima samo jednu (lijevu) pritoku: Dugi potok, koji je duži i od same Crne rijeke (izvire na oko 480 m n/v). Teče u pravcu istok–zapad, a u Crnu rijeku se ulijeva neposredno prije njenog ušća.

Kada istovremeno nabuja sa Vrbanjom, izlijeva se na komunikaciju M4: [[Banja Luka]] – [[Matuzići]].&lt;ref&gt;http://www.glaskotorvarosa.com/vrbanja-se-izlila-na-magistralu-u-crnoj-rijeci/.&lt;/ref&gt; Oko ušća (Mjesna zajednica Babići) izložena je različitim izvorima zagađivanja&lt;ref&gt;https://www.scribd.com/doc/26298049/Milorad-Dokic-SLIV-RIJEKE-VRBANJE-resursi-i-ekologija.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
*[[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]]

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>fclmy1einq8zcnajxc4lfd8mllfgji1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Colorado (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>430858</id>
    <revision>
      <id>3839218</id>
      <parentid>3712363</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:46:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne sjevernoameričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839218</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11150" sha1="dlkv11w166bi1kqorzyjpngpjvn1fhx" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
| ime                   =Colorado
| izvorno_ime           =Colorado River
| drugo_ime             =
| kategorija            =Rijeka
| slika                 =Horseshoe Bend TC 27-09-2012 15-34-14.jpg
| opis_slike            =Pogled na rijeku Colorado, na mjestu gdje formira [[meandar]] u obliku potkovice, nizvodno od brane Glen Canyon
| država                ={{ZID|Sjedinjene Američke Države}}, {{ZID|Meksiko}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = [[Colorado]], [[Utah]], [[Arizona]], [[Nevada]], [[Kalifornija]], [[Donja Kalifornija]], [[Sonora]]
| pokrajina_vrsta =Savezna država
| grad                  =
[[Glenwood Springs]], [[Grand Junction]], [[Moab]], [[Page]], [[Bullhead City]], [[Lake Havasu City]], [[Yuma]], [[San Luis Rio Colorado]], 
| pritoke_lijevo        =[[Fraser River]], [[Blue River]], [[Eagle River]], [[Roaring Fork River]], [[Gunnison River]], [[Dolores River]], [[San Juan River]], [[Little Colorado River]], [[Bill Williams River]], [[Gila River]]
| pritoke_desno         =[[Green River (Colorado)|Green River]], [[Dirty Devil River]], [[Escalante River]], [[Kanab River]], [[Virgin River]], [[Hardy River]]
| izvor                 = [[La Poudre Pass]]
| izvor_položaj         =[[Stjenovite planine]] | izvor_regija =[[Colorado]] | izvor_država =SAD
| izvor_visina          =3.104  
| source_lat_d          =40 | source_lat_m =28 | source_lat_s =20 | source_lat_NS =N
| source_long_d         =105 | source_long_m =49 | source_long_s = 34| source_long_EW =W
| ušće                  =Kalifornijski zaliv
| ušće_položaj         = delta rijeke Kolorado | ušće_regija =[[Donja Kalifornija]]-[[Sonora]] | ušće_država =Meksiko
| ušće_visina           = 0      
| mouth_lat_d           = 31| mouth_lat_m = 54| mouth_lat_s =00 | mouth_lat_NS =N
| mouth_long_d          = 114 | mouth_long_m = 57 | mouth_long_s =03 | mouth_long_EW =W
| dužina                = 2.334
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| pražnjenje            =637
| pražnjenje_max        =10.900 
| pražnjenje_min        =12
| prazno                =637.137 km² | prazno_vrsta = Površina sliva
| bilješka              =
}}
'''Rijeka Colorado''' je jedna od glavnih rijeka u [[Jugozapad (SAD)|jugozapadnom dijelu]] [[SAD]]-a i sjevernom [[Meksiko|Meksiku]]. [[Pogranična rijeka|Pogranična]] je rijeka ukupne dužine od 2.334&amp;nbsp;km i odvodi vode sa ekspanzivnog, sušnog područja koje obuhvata teritoriju nekoliko američkih i meksičkih saveznih država. Izvire ispod [[Stjenovite planine|Stjenovitih planina]], na nadmorskoj visini od 3.104 metara. Rijeka protiče uglavnom u pravcu jugozapada, kroz [[Colorado plato]] i [[Veliki kanjon]], prije nego stigne do [[Jezero Mead|jezera Mead]] na granici [[Arizona|Arizone]] i [[Nevada|Nevade]], gdje skreće južno prema međunarodnoj granici SAD-a i Meksika. Nakon ulaska na teritoriju Meksika, rijeka teče kroz, uglavnom suhu deltu, pri samom vrhu [[Kalifornijski zaliv|Kalifornijskog zaliva]], između meksičkih saveznih država [[Donja Kalifornija]] i [[Sonora]].

Poznata po svojim dramatičnim [[kanjon]]ima, brzopletnim brzacima i jedanaest američkih nacionalnih parkova kroz koje protiče, sistem rijeke Colorado je vitalni izvor vode za oko 40 miliona ljudi u jugozapadnom dijelu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Rijeka i njene pritoke su kontrolisane obimnim sistemom brana, akumulacija i akvadukta koji tokom dužeg dijela godine preusmerava skoro cjelokupnu količinu vode za poljoprivredno navodnjavanje i vodosnabdjevanje. S obzirom na dužinu toka i strm teren kroz koji protiče, rijeka Colorado se koristi za proizvodnju energije, a njene glavne brane regulišu u velikoj mjeri potrebe za maksimalnom količinom električne energije ovog dijela SAD-a. Intenzivna potrošnja vode uzrokovala je da rijeka presuši u dužini od oko 160&amp;nbsp;km, pri čemu od 1960-ih rijetko da dostigne more.

== Historija ==
Počevši od malih grupa nomadskih lovaca i sakupljača, Indijanci su naselili sliv rijeke Colorado prije najmanje 8.000 godina. Tokom perioda od prije 1.000 do 2.000 godina, područja oko rijeke i njenih pritoka naseljavale su neke od najvećih poljoprivrednih civilizacija, neki od najsofisticiranijih urođeničkih naroda u Severnoj Americi, koji su na kraju nestali s ovih prostora usljed nepovoljne kombinacije velike suše i lošeg načina obrađivanja poljoprivrednog zemljišta. Većina urođeničkih naroda koji danas naseljavaju ovaj bazen, naselili su regiju počevši od prije oko 1.000 godina. [[Evropa|Evropljani]] su prvi put došli na ove prostore u 16. vijeku, kada su istraživači iz [[Španija|Španije]] počeli da mapiraju i potražuju područje, koje je kasnije postalo dio Meksika nakon njegove nezavisnosti iz 1821. godine. Rani kontakt između Evropljana i Indijanaca uglavnom je bio ograničen na trgovinu krznom uz glavne tokove i sporadične trgovinske interakcije duž donjeg toka rijeke.

== Glavne pritoke ==
[[Image:Mineral-Bottom.jpg|thumb|right|alt=View of a brownish river flowing between vegetated banks, with high bluffs rising in the background|Rijeka Green River kod Mineral Bottoma, neposredno sjeverno od  Nacionanogl parka Canyonlands]]

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!colspan=9|Podaci o najdužim pritokama
|- style=&quot;font-size:9pt&quot;
!Naziv
!Savezna država
!colspan=|Dužina
!colspan=|Površina sliva
!colspan=|Protok
!Reference
|- style=&quot;font-size:9pt&quot;
!
!
![[Kilometar|km]]
!km&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
!m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
!
|- style=&quot;font-size:9pt&quot;
!scope=row|[[Green River (Colorado)|Green River]]
|[[Utah]]
|1.170
|125.000
|6.048
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.utahrivers.org/programs/green-river/|title=Green River|publisher=Utah Rivers Council|date=|access-date=26. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121105054211/http://www.utahrivers.org/programs/green-river/|archive-date=5. 11. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Greendischarge&quot;&gt;{{cite web|url=http://wdr.water.usgs.gov/wy2010/pdfs/09315000.2010.pdf|title=USGS Gage #09315000 on the Green River at Green River, UT|publisher=U.S. Geological Survey|work=National Water Information System|date=1895–2010|format=PDF|access-date=26. 2. 2012|archive-date=20. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130120033921/http://wdr.water.usgs.gov/wy2010/pdfs/09315000.2010.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;font-size:9pt&quot;
!scope=row|[[Gila River]]
|[[Arizona]]
|1.044
|151.000 
|7,0
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://water.usgs.gov/GIS/huc_name.html|title=Boundary Descriptions and Names of Regions, Subregions, Accounting Units and Cataloging Units&quot;|publisher=|work=|date=1905–2011|format=PDF|access-date=26. 2. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Giladischarge&quot;&gt;{{cite web|url=http://wdr.water.usgs.gov/wy2011/pdfs/09520500.2011.pdf|title=USGS Gage #09520000 on the Gila River near Dome, AZ|publisher=U.S. Geological Survey|work=National Water Information System|date=1905–2011|format=PDF|access-date=26. 2. 2012|archive-date=20. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130120033838/http://wdr.water.usgs.gov/wy2011/pdfs/09520500.2011.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;font-size:9pt&quot;
!scope=row|[[San Juan River]] 
|[[Utah]]
|616
|64.000
|62,1
|&lt;ref name=&quot;NHD&quot;&gt;[http://viewer.nationalmap.gov/viewer/ The National Map] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170823134302/https://viewer.nationalmap.gov/viewer/ |date=23. 8. 2017 }} U.S. Geological Survey. Accessed February 25, 2012&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SJdischarge&quot;&gt;{{cite web|url=http://wdr.water.usgs.gov/wy2010/pdfs/09379500.2010.pdf|title=USGS Gage #09379000 on the San Juan River near Bluff, UT|publisher=U.S. Geological Survey|work=National Water Information System|date=1914–2010|format=PDF|access-date=26. 2. 2012|archive-date=20. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130120034138/http://wdr.water.usgs.gov/wy2010/pdfs/09379500.2010.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;font-size:9pt&quot;
!scope=row|[[Little Colorado River]]
|[[Arizona]]
|573
|69.000
|12,0
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.azstreambeds.com/UserFiles/File/pdf/finalreports/Little%20Colorado%20River.pdf|title=Report, Findings, and Determination Regarding the Navigability of the Little Colorado River From its Headwaters to the Confluence with the Colorado River|publisher=Arizona Navigable Stream Adjudication Commission|year=2005|format=PDF|access-date=26. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20100422223009/http://www.azstreambeds.com/UserFiles/File/pdf/finalreports/Little%20Colorado%20River.pdf|archive-date=22. 4. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LCdischarge&quot;&gt;{{cite web|url=http://wdr.water.usgs.gov/wy2010/pdfs/09402300.2010.pdf|title=USGS Gage #09402300 on the Little Colorado River Above the Mouth near Desert View, AZ|publisher=U.S Geological Survey|work=National Water Information System|date=1990–2010|format=PDF|access-date=26. 2. 2012|archive-date=20. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130120033413/http://wdr.water.usgs.gov/wy2010/pdfs/09402300.2010.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;font-size:9pt&quot;
!scope=row|[[Dolores River]]
|[[Utah]]
|400
|11.850
|17,9
|{{sfn|Fielder|2002|p=403}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://wdr.water.usgs.gov/wy2010/pdfs/09180000.2010.pdf|title=USGS Gage #09180000 on the Dolores River near Cisco, UT|publisher=U.S. Geological Survey|work=National Water Information System|date=1950–2010|format=PDF|access-date=26. 2. 2012|archive-date=20. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130120034112/http://wdr.water.usgs.gov/wy2010/pdfs/09180000.2010.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;font-size:9pt&quot;
!scope=row|[[Gunnison River]]
|[[Colorado]]
|264
|20.500
|73
|&lt;ref name=&quot;NHD&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://wdr.water.usgs.gov/wy2010/pdfs/09152500.2010.pdf|title=USGS Gage #09152000 on the Gunnison River near Grand Junction, CO|publisher=U.S. Geological Survey|work=National Water Information System|date=1897–2010|format=PDF|access-date=26. 2. 2012|archive-date=20. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130120034055/http://wdr.water.usgs.gov/wy2010/pdfs/09152500.2010.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;font-size:9pt&quot;
!scope=row|[[Virgin River]]
|[[Nevada]]
|260
|33.700
|6,8
|{{sfn|Annerino|1999|p=8}}&lt;ref name=&quot;Virgindischarge&quot;&gt;{{cite web|url=http://wdr.water.usgs.gov/wy2010/pdfs/09415000.2010.pdf|title=USGS Gage #09415000 on the Virgin River at Littlefield, AZ|publisher=U.S. Geological Survey|work=National Water Information System|date=1929–2010|format=PDF|access-date=26. 2. 2012|archive-date=20. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130120033907/http://wdr.water.usgs.gov/wy2010/pdfs/09415000.2010.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Colorado (rijeka)]]
[[Kategorija:Rijeke u SAD-u]]
[[Kategorija:Rijeke u Meksiku]]
[[Kategorija:Rijeke u Coloradu]]
[[Kategorija:Rijeke u Utahu]]
[[Kategorija:Rijeke u Arizoni]]
[[Kategorija:Rijeke u Nevadi]]
[[Kategorija:Rijeke u Kaliforniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Sonori]]
[[Kategorija:Tihookeanski sliv]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Međunarodne sjevernoameričke rijeke]]</text>
      <sha1>dlkv11w166bi1kqorzyjpngpjvn1fhx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Okavango</title>
    <ns>0</ns>
    <id>431001</id>
    <revision>
      <id>3839145</id>
      <parentid>3692055</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:01:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839145</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6860" sha1="7x1034t08xh8frkbf8ayw1albhbdfem" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
| ime                   =Okavango
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            =Rijeka
| slika                 =Okavangolodge.jpg
| opis_slike            =Pogled na deltu Okavanga
| država                ={{ZID|Angola}}, {{ZID|Namibija}}, {{ZID|Bocvana}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = 
| pokrajina_vrsta =
| grad                  =
| pritoke_desno         =
| izvor                 = 
| izvor_položaj         =
| izvor_regija =
| izvor_država = Angola
| izvor_visina          = 
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =N
| source_long_d         = | source_long_m =| source_long_s = | source_long_EW =W
| ušće                  = Rezervat Moremi Game
| ušće_položaj         = 
| ušće_regija = 
| ušće_država = Bocvana
| ušće_visina           =      
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s =| mouth_lat_NS =N
| mouth_long_d          =  | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =W
| dužina                = 
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| pražnjenje            =475
| pražnjenje_max        =1.000 
| pražnjenje_min        =350
| prazno                =530.000 km² | prazno_vrsta = Površina sliva
| bilješka              =
}}
'''Rijeka Okavango''' jest velika rijeka u [[Južna Afrika (regija)|Južnoj Africi]] i četvrti najduži riječni sistem u ovom dijelu kontinenta. Rijeka je ukupne dužine od 1.600 km i teče uglavnom u pravcu jugoistoka. Izvire u Angoli, gdje je rijeka poznata po portugalskom nazivu ''Cubango''. Dalje na jugu rijeka formira dio državne granice između [[Angola|Angole]] i [[Namibija|Namibije]], a zatim prelazi u [[Bocvana|Bocvanu]], odvodeći vode iz Rezervata Moremi Game.

Prije nego što uđe na teritoriju Bocvane, rijeka se obrušava preko četiri metra visokih brzaka, poznatih pod nazivom ''Popa Falls'', vidljivih kada je vodostaj rijeke nizak, kao i tokom sušne sezone.&lt;ref&gt;Siyabona Africa Travel (Pty) Ltd, &quot;Popa Falls | Okavango River | Botswana&quot; webpage: [http://www.travel.za.net/africa_popa_falls.html TravelZA-PopaFalls]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

S obzirom da se ulijeva u [[Endoreički bazen|endoreički bazen]], Okavango nema izlaz na more. Umjesto toga, rijeka se ulijeva u [[Močvara|močvaru]] u [[Pustinja|pustinji]] [[Kalahari]], poznatu pod nazivom [[Delta Okavangoa]]. Tokom ljeta i kišne sezone, usljed većeg priliva vode, pojavi se rijeka Boteti, koji se onda ulijeva u Makgadikgadi Pans, pri čemu se formira ekspanzivno močvarno područje, gdje se tokom ljeta skuplja na desetine hiljada [[Flamingo|flaningosa]].&lt;ref&gt;C. Michael Hogan (2008) ''Makgadikgadi'', The Megalithic Portal, ed. A. Burnham [http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=22373&amp;mode=&amp;order=0]&lt;/ref&gt;  Dio toka rijeke ispunjava jezero Ngami. U području rijeke Okavango, nalaze se staništa mnogih vrsta [[Divlje životinje|divljih životinja]] zbog čega je formiran Rezervat Moremi Game. 
Tokom hladnijih perioda u historiji [[Zemlja (planeta)|Zemlje]], dio pustinje Kalahari bilo je masivno jezero, poznato pod nazivom Jezero Makgadikgadi. Za to vrijeme, rijeka Okavango je bila jedna od njegovih najvećih pritoka.

== Konflikti oko vodnih resursa ==
S obziro da se i [[Namibija]] i [[Bocvana]], države kroz koje protječe Okavango, nalaze se u sušnim područjima, vode Okavangoa im služe da ublaže posljedice suše. 
Upravo zbog načina iskorištenja [[voda]] rijeke došlo je do zabrinutosti o mogućem sukobu između navedenih država. Namibija je izgradila vodeni kanal dužine oko 300 km, a predložen je i projekat izgradnje cjevovoda dužine 250 km kojim bi se preusmjerila vode iz rijeke za ublažavanje posljedica suša.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|url=https://books.google.co.uk/books?id=hWrEcl2ydzEC&amp;pg=PA294|title=Resource Politics in Sub-Saharan Africa|last=Basedau|first=Matthias|date=2005-01-01|publisher=GIGA-Hamburg|year=|isbn=9783928049917|location=|pages=294|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|url=https://books.google.co.uk/books?id=Z3ilzosWx4wC&amp;pg=PA96|title=Management of Transboundary Rivers and Lakes|last=Varis|first=Olli|last2=Tortajada|first2=Cecilia|last3=Biswas|first3=Asit K.|date=2008-03-15|publisher=Springer Science &amp; Business Media|year=|isbn=9783540749288|location=|pages=96|language=en}}&lt;/ref&gt;

Bocvana međutim, koristi Deltu Okavangoa i za turizma i kao izvor vode. Odjeljenje za vodne resurse Bocvane tvrdi da je 97% vode u rijeci izgubljeno isparavanjem, tako da zemlja ne može priuštiti dodatni gubitak voda.
Namibija je pak, tvrdila da će preusmjeriti samo polovinu količine vode i da ima pravo na vodu bilo koje rijeke koja teče njenom teritorijom. Za rješavanje takvih pitanja, u septembru 1994. godine, Angola, Namibija i Bocvana potpisale su sporazum o formiranju stalne komisije za vode rijeke Okavango (OKACOM), kako bi se pružili savjeti za sve tri zemlje o najboljim načinima razmjene vodnih resursa rijeke Okavango.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Poplava ==
Svake godine, tokom kišne sezone, područje u Angoli dobije triput veću količinu [[padavina]] u odnosu na Bocvanu, usljed čega višak voda iz rijeke Okavango potopi sušna područja oko rijeke. Tako se sušna područja uz rijeku pretvore u ogromna vlažna područja. Iako ljetne kiše u Angoli padaju tokom januara, s obzirom na dužinu rijeke i filtriranje vode kroz [[biljke]] i brojne kanale, posljedica kišnog perioda u Bocvani se osjeti tek u periodu između juna i augusta, kada u Bocvani vlada zima i sušni period. Delta rijeke postane do triput veća, privlačeći životinje sa područja udaljenih kilometrima dalje i stvarajući jednu od najvećih koncentracija divljih životinja u Africi.
Na najširem dijelu, tokom sezona poplava, sezonska močvara se proteže područjem širine od 150 kilometara. Jedan od faktora koji dovodi do promenljive prirode delte je činjenica da je područje ravničarsko. Visinska razlika između dvije tačke koje se nalaze na udaljenosti od 150 km iznosi samo 2 metra tako da mali nanosi pijeska mogu izazvati velike promjene u delti.&lt;ref&gt;http://blog.africabespoke.com/okavango-delta-part-2/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090719112055/http://blog.africabespoke.com/okavango-delta-part-2/ |date=19 Juli 2009 }} Okavango River Flooding&lt;/ref&gt;

Tokom vrlo vlažnih godina, dio riječnog toka se može protezati duž rijeke Magweggana (zapravo sjeveroistočnim distributivnim dijelom delte Okavango) i ući u rijeku [[Zambezi]], zaobilazeći pustinju Kalahari.

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Okavango]]
[[Kategorija:Rijeke u Angoli]]
[[Kategorija:Rijeke u Bocvani]]
[[Kategorija:Rijeke u Namibiji]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]</text>
      <sha1>7x1034t08xh8frkbf8ayw1albhbdfem</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839165</id>
      <parentid>3839145</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:08:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839165</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6894" sha1="j2b5qp9sewdtddc0axstj7mkitw3oxy" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
| ime                   =Okavango
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            =Rijeka
| slika                 =Okavangolodge.jpg
| opis_slike            =Pogled na deltu Okavanga
| država                ={{ZID|Angola}}, {{ZID|Namibija}}, {{ZID|Bocvana}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = 
| pokrajina_vrsta =
| grad                  =
| pritoke_desno         =
| izvor                 = 
| izvor_položaj         =
| izvor_regija =
| izvor_država = Angola
| izvor_visina          = 
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =N
| source_long_d         = | source_long_m =| source_long_s = | source_long_EW =W
| ušće                  = Rezervat Moremi Game
| ušće_položaj         = 
| ušće_regija = 
| ušće_država = Bocvana
| ušće_visina           =      
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s =| mouth_lat_NS =N
| mouth_long_d          =  | mouth_long_m = | mouth_long_s = | mouth_long_EW =W
| dužina                = 
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| pražnjenje            =475
| pražnjenje_max        =1.000 
| pražnjenje_min        =350
| prazno                =530.000 km² | prazno_vrsta = Površina sliva
| bilješka              =
}}
'''Rijeka Okavango''' jest velika rijeka u [[Južna Afrika (regija)|Južnoj Africi]] i četvrti najduži riječni sistem u ovom dijelu kontinenta. Rijeka je ukupne dužine od 1.600 km i teče uglavnom u pravcu jugoistoka. Izvire u Angoli, gdje je rijeka poznata po portugalskom nazivu ''Cubango''. Dalje na jugu rijeka formira dio državne granice između [[Angola|Angole]] i [[Namibija|Namibije]], a zatim prelazi u [[Bocvana|Bocvanu]], odvodeći vode iz Rezervata Moremi Game.

Prije nego što uđe na teritoriju Bocvane, rijeka se obrušava preko četiri metra visokih brzaka, poznatih pod nazivom ''Popa Falls'', vidljivih kada je vodostaj rijeke nizak, kao i tokom sušne sezone.&lt;ref&gt;Siyabona Africa Travel (Pty) Ltd, &quot;Popa Falls | Okavango River | Botswana&quot; webpage: [http://www.travel.za.net/africa_popa_falls.html TravelZA-PopaFalls]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

S obzirom da se ulijeva u [[Endoreički bazen|endoreički bazen]], Okavango nema izlaz na more. Umjesto toga, rijeka se ulijeva u [[Močvara|močvaru]] u [[Pustinja|pustinji]] [[Kalahari]], poznatu pod nazivom [[Delta Okavangoa]]. Tokom ljeta i kišne sezone, usljed većeg priliva vode, pojavi se rijeka Boteti, koji se onda ulijeva u Makgadikgadi Pans, pri čemu se formira ekspanzivno močvarno područje, gdje se tokom ljeta skuplja na desetine hiljada [[Flamingo|flaningosa]].&lt;ref&gt;C. Michael Hogan (2008) ''Makgadikgadi'', The Megalithic Portal, ed. A. Burnham [http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=22373&amp;mode=&amp;order=0]&lt;/ref&gt;  Dio toka rijeke ispunjava jezero Ngami. U području rijeke Okavango, nalaze se staništa mnogih vrsta [[Divlje životinje|divljih životinja]] zbog čega je formiran Rezervat Moremi Game. 
Tokom hladnijih perioda u historiji [[Zemlja (planeta)|Zemlje]], dio pustinje Kalahari bilo je masivno jezero, poznato pod nazivom Jezero Makgadikgadi. Za to vrijeme, rijeka Okavango je bila jedna od njegovih najvećih pritoka.

== Konflikti oko vodnih resursa ==
S obziro da se i [[Namibija]] i [[Bocvana]], države kroz koje protječe Okavango, nalaze se u sušnim područjima, vode Okavangoa im služe da ublaže posljedice suše. 
Upravo zbog načina iskorištenja [[voda]] rijeke došlo je do zabrinutosti o mogućem sukobu između navedenih država. Namibija je izgradila vodeni kanal dužine oko 300 km, a predložen je i projekat izgradnje cjevovoda dužine 250 km kojim bi se preusmjerila vode iz rijeke za ublažavanje posljedica suša.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|url=https://books.google.co.uk/books?id=hWrEcl2ydzEC&amp;pg=PA294|title=Resource Politics in Sub-Saharan Africa|last=Basedau|first=Matthias|date=2005-01-01|publisher=GIGA-Hamburg|year=|isbn=9783928049917|location=|pages=294|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|url=https://books.google.co.uk/books?id=Z3ilzosWx4wC&amp;pg=PA96|title=Management of Transboundary Rivers and Lakes|last=Varis|first=Olli|last2=Tortajada|first2=Cecilia|last3=Biswas|first3=Asit K.|date=2008-03-15|publisher=Springer Science &amp; Business Media|year=|isbn=9783540749288|location=|pages=96|language=en}}&lt;/ref&gt;

Bocvana međutim, koristi Deltu Okavangoa i za turizma i kao izvor vode. Odjeljenje za vodne resurse Bocvane tvrdi da je 97% vode u rijeci izgubljeno isparavanjem, tako da zemlja ne može priuštiti dodatni gubitak voda.
Namibija je pak, tvrdila da će preusmjeriti samo polovinu količine vode i da ima pravo na vodu bilo koje rijeke koja teče njenom teritorijom. Za rješavanje takvih pitanja, u septembru 1994. godine, Angola, Namibija i Bocvana potpisale su sporazum o formiranju stalne komisije za vode rijeke Okavango (OKACOM), kako bi se pružili savjeti za sve tri zemlje o najboljim načinima razmjene vodnih resursa rijeke Okavango.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Poplava ==
Svake godine, tokom kišne sezone, područje u Angoli dobije triput veću količinu [[padavina]] u odnosu na Bocvanu, usljed čega višak voda iz rijeke Okavango potopi sušna područja oko rijeke. Tako se sušna područja uz rijeku pretvore u ogromna vlažna područja. Iako ljetne kiše u Angoli padaju tokom januara, s obzirom na dužinu rijeke i filtriranje vode kroz [[biljke]] i brojne kanale, posljedica kišnog perioda u Bocvani se osjeti tek u periodu između juna i augusta, kada u Bocvani vlada zima i sušni period. Delta rijeke postane do triput veća, privlačeći životinje sa područja udaljenih kilometrima dalje i stvarajući jednu od najvećih koncentracija divljih životinja u Africi.
Na najširem dijelu, tokom sezona poplava, sezonska močvara se proteže područjem širine od 150 kilometara. Jedan od faktora koji dovodi do promenljive prirode delte je činjenica da je područje ravničarsko. Visinska razlika između dvije tačke koje se nalaze na udaljenosti od 150 km iznosi samo 2 metra tako da mali nanosi pijeska mogu izazvati velike promjene u delti.&lt;ref&gt;http://blog.africabespoke.com/okavango-delta-part-2/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090719112055/http://blog.africabespoke.com/okavango-delta-part-2/ |date=19 Juli 2009 }} Okavango River Flooding&lt;/ref&gt;

Tokom vrlo vlažnih godina, dio riječnog toka se može protezati duž rijeke Magweggana (zapravo sjeveroistočnim distributivnim dijelom delte Okavango) i ući u rijeku [[Zambezi]], zaobilazeći pustinju Kalahari.

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Okavango]]
[[Kategorija:Rijeke u Angoli]]
[[Kategorija:Rijeke u Bocvani]]
[[Kategorija:Rijeke u Namibiji]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>j2b5qp9sewdtddc0axstj7mkitw3oxy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak rijeka u Poljskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>438338</id>
    <revision>
      <id>3839277</id>
      <parentid>3503803</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:50:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Rijeke u Poljskoj]]: &quot; &quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839277</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3291" sha1="gfgdoercv46r621gea5l6snbcwl97yg" xml:space="preserve">'''Spisak rijeka u Poljskoj''' predstavlja 29 najdužih [[rijeka]] koje protječu kroz [[Poljska|Poljsku]].

== Spisak rijeka po dužini ==
[[Datoteka:Bdg_WIs%C5%82a_w_zach_S%C5%82o%C5%84cu.jpg|mini|250px|desno|Zalazak sunca nad Vislom]]
[[Datoteka:Odra_ko%C5%82o_Urazu_2.jpg|mini|250px|desno|Pogled na Odru]]
[[Datoteka:Modlin spichlerz.jpg|mini|250px|desno|Ušće rijeke [[Narew]] u [[Visla|Vislu]], u blizini grada Nowy Dwór Mazowiecki]]
U sljedećoj tabeli navedene su rijeke koje protječu kroz Poljsku poredane po dužini. Osim podataka o dužini, date su i informacije o dužini toka kroz Poljsku i [[površina]]ma sliva.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Wykaz nazw wód płynących – List of names of flowing waters|trans-title=Spisak naziva vodotoka|url=http://ksng.gugik.gov.pl/pliki/hydronimy1.pdf|access-date=13. 12. 2017|archive-date=3. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191103210109/http://ksng.gugik.gov.pl/pliki/hydronimy1.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Naziv
! Ušće
! Ukupna&lt;br /&gt;dužina&lt;br /&gt;(u km)
! Dužina&lt;br /&gt;(kroz Poljsku&lt;br /&gt;u km)
! Površina&lt;br /&gt;sliva&lt;br /&gt;(u km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
! Površina sliva&lt;br /&gt;(u Poljskoj&lt;br /&gt;u km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
|- 
| [[Visla]]
| [[Baltičko more]]
| 1.047
| 1.047
| 194.424
| 168.699
|- 
| [[Odra]]
|[[Baltičko more]]
| 854
| 742
| 118.861
| 106.056
|- 
| [[Warta]]
| [[Odra]]
| 808
| 808
| 54.529
| 54.529
|- 
| [[Bug]]
| [[Narew]]
| 772
| 587
| 39.420
| 19.284
|- 
| [[Narew]]
| [[Visla]]
| 484
| 448
| 75.175
| 53.873
|- 
| [[San (rijeka)|San]]
| [[Visla]]
| 443
| 443
| 16.861
| 14.390
|- 
| [[Noteć]]
| [[Warta]]
| 388
| 388
| 17.330
| 17.330
|- 
| [[Pilica (rijeka)|Pilica]]
| [[Visla]]
| 319
| 319
| 9.273
| 9.273
|- 
| [[Wieprz]]
| [[Visla]]
| 303
| 303
| 10.415
| 10.415
|- 
| [[Bóbr]]
| [[Odra]]
| 272
| 270
| 5.876
| 5.830
|- 
| [[Łyna]]
| [[Pregolya]]
| 264
| 190
| 7.126
| 5.719
|- 
| [[Nysa Łużycka]]
| [[Odra]]
| 252
| 198
| 4.297
| 2.197
|- 
| [[Wkra]] 
| [[Narew]]
| 249
| 249
| 5.322
| 5.322
|- 
| [[Dunajec]]
| [[Visla]]
| 274
| 247
| 6.804
| 4.852
|- 
| [[Brda (rijeka)|Brda]]
| [[Visla]]
| 238
| 238
| 4.627
| 4.627
|- 
| [[Prosna]]
| [[Warta]]
| 217
| 217
| 4.925
| 4.925
|- 
| [[Drwęca]]
| [[Visla]]
| 207
| 207
| 5.344
| 5.344
|- 
| [[Wisłok]]
| [[San (river)|San]]
| 205
| 205
| 3.528
| 3.528
|- 
| [[Wda]] (Czarna Woda)
| [[Visla]]
| 198
| 198
| 2.325
| 2.325
|- 
| [[Drawa]]
| [[Noteć]]
| 186
| 186
| 3.296
| 3.296
|- 
| [[Nysa Kłodzka]]
| [[Odra]]
| 182
| 182
| 4.566
| 3.744
|- 
| [[Poprad (rijeka)|Poprad]]
| [[Dunajec]]
| 170
| 63
| 2.077
| 483
|- 
| [[Pasłęka]]
| [[Baltičko more]]
| 169
| 169
| 2.294
| 2.294
|- 
| [[Rega (rijeka)|Rega]]
| [[Baltičko more]]
| 168
| 168
| 2.725
| 2.725
|- 
| [[Bzura]]
| [[Visla]]
| 166
| 166
| 7.788
| 7.788
|- 
| [[Wisłoka]]
| [[Visla]]
| 164
| 164
| 4.110
| 4.110
|- 
| [[Obra (rijeka)|Obra]]
| [[Warta]]
| 164
| 164
| 2.758
| 2.758
|- 
| [[Biebrza]]
| [[Narew]]
| 155
| 155
| 7.057
| 7.051
|- 
| [[Nida]]
| [[Visla]]
| 151
| 151
| 3.865
| 3.865
|-
| [[Wisznia]]
| [[San (rijeka)|San]] i [[Dnjestar]]
| 100
| 15
| .
| .
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Rijeke u Poljskoj}}
{{Poljska po temama}}
{{Spisak rijeka u Evropi}}

[[Kategorija:Rijeke u Poljskoj| ]]
[[Kategorija:Spiskovi rijeka po državama|Poljska]]</text>
      <sha1>gfgdoercv46r621gea5l6snbcwl97yg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak rijeka u Ukrajini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>444806</id>
    <revision>
      <id>3839284</id>
      <parentid>3801975</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:02:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839284</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14577" sha1="qg90zaus9zvylwystrrqlpd605tqi3s" xml:space="preserve">[[Datoteka:Hydrographic zoning Ukraine.jpg|thumb|Hidrografski prikaz Ukrajine]]
[[Datoteka:Dnieper Nasa 2004-05-06.jpg|thumb|225px|[[NASA]]in satelitski prikaz [[Dnjepar|Dnjepra]] i njegovih pritoka]]
[[Datoteka:Yevhen Paton Bridge, Kiev, Ukraine 2009.jpg|thumb|225px|Dnjepar protiče kroz mnoge gradove, između ostalih kroz [[Kijev]], glavni grad Ukrajine. U Kijevu Dnjepar premoštavaju mnogi mostovi]]
[[Datoteka:Ранок на Кальміусі.jpg|thumbnail|225px|Rijeka [[Kalmius]] u blizini [[Donjeck]]a]]

'''Spisak rijeka u Ukrajini''' obuhvata rijeke koje protiču kroz [[Ukrajina|Ukrajinu]] a duže su od 150&amp;nbsp;km. Prema podacima, teritorijom Ukrajine protiče oko 23.000 rijeka. Većina ukrajinskih rijeka otiče u [[Crno more|Crno]] i [[Azovsko more]] koje pripadaju većem Sredozemnom bazenu. Većina ovih rijeka teče prema jugu izuzev nekih pritoka [[Pripjat (rijeka)|Pripjata]] u području [[Volinj]]a i pritoka [[Dnjestar|Dnjestra]] sa područja Prikarpatja.

Manji dio rijeka dio je riječnog sliva [[Zapadni Bug|Zapadnog Buga]] koji se nalazi u zapadnoj Ukrajini u blizini granice sa Poljskom. Ove rijeke uglavnom teku prema sjeveru i dio su većeg Baltičkog bazena. Najznačajnije rijeke Ukrajine su: [[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Južni Bug]] i [[Severski Donjec]]. Najduža rijeka je Dnjepar a najduža pritoka je Dnjeparska pritoka [[Desna (pritoka Dnjepra)|Desna]]. Dvije pritoke [[Dunav]]a [[Prut]] i [[Tisa]] su duže od mnogih glavnih ukrajinskih rijeka.

== Spisak najdužih rijeka ==
Spisak sadrži rijeke koje protiču kroz Ukrajinu i duže su od 150&amp;nbsp;km.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Rijeka
! Lokalni naziv &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(ćirilica) &lt;/small&gt;
! Dužina &lt;br /&gt;&lt;small&gt; (kroz Ukrajinu) &lt;/small&gt;
! Ukupna dužina
! Površina sliva&lt;br /&gt;&lt;small&gt;u km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;/small&gt;
! Sliv
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Dnjepar]]
| Дніпро 
| align=right | 981
| align=right | 2201
| align=right | {{Formatnum: 291400}}
| [[Estuarij Dnjepar-Bug]]
|- style=&quot;background-color:#00BFFF&quot;
| [[Južni Bug]]
| Південний Буг 
| align=right | 806
| align=right | 806
| align=right | {{Formatnum: 63700}}
| Estuarij Dnjepar-Bug
|- style=&quot;background-color:#B0E0E6&quot;
| [[Dnjestar]]
| Дністер 
| align=right | 705
| align=right | 1362
| align=right | {{Formatnum: 72100}}
| [[Crno more]]
|- style=&quot;background-color:#FFEBCD&quot;
| nowrap | [[Severski Donjec]]
| Сіверський Донець 
| align=right | 672
| align=right | 1053
| align=right | {{Formatnum: 98900}}
| [[Don]]
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Desna (pritoka Dnjepra)|Desna]]
| Десна 
| align=right | 591
| align=right | 1130
| align=right | {{Formatnum: 88900}}
| [[Dnjepar]]
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Gorinj]]
| Горинь 
| align=right | 577 &lt;ref name=prypyat&gt;[http://209.85.129.132/search?sourceid=navclient-ff&amp;ie=UTF-8&amp;q=cache%3Ahttp%3A%2F%2Fwww.pripyatplan.org%2Fdocs%2Fbook%2F3.pdf Chapter 3. Quantitative characteristics of surface waters]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
| align=right | 659&lt;ref name=&quot;prypyat&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 27010}}&lt;ref name=&quot;prypyat&quot;/&gt;
| [[Pripjat (rijeka)|Pripjat]]
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Ingulec]]
| Інгулець 
| align=right | 549
| align=right | 549
| align=right | {{Formatnum: 14870}}
| Dnjepar
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Psel]]
| Псел 
| align=right | 526 
| align=right | 717
| align=right | {{Formatnum: 22800}}
| Dnjepar
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Sluč]]
| Случ 
| align=right | 451
| align=right | 451
| align=right | {{Formatnum: 13800}}
| Gorinj
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Stir]]
| Стир 
| align=right | 445
| align=right | 494
| align=right | {{Formatnum: 13100}}
| Pripjat
|- style=&quot;background-color:#DCDCDC&quot;
| [[Zapadni Bug]]
| Західний Буг 
| align=right | 401
| align=right | 831
| align=right | {{Formatnum: 73500}}
| [[Narew]]
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Teteriv]]
| Тетерів 
| align=right | 385
| align=right | 385
| align=right | {{Formatnum: 15300}}
|Dnjepar
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Sula]]
| Сула 
| align=right | 365
| align=right | 365
| align=right | {{Formatnum: 19600}}
| Dnjepar
|- style=&quot;background-color:#00BFFF&quot;
| [[Ingul]]
| Інгул 
| align=right | 354
| align=right | 354
| align=right | {{Formatnum: 9890}}
|Zapadni Bug
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Vorskla]]
| Ворскла 
| align=right | 348
| align=right | 464
| align=right | {{Formatnum: 14700}}
| Dnjepar
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Ros River|Ros]]
| Рось 
| align=right | 346
| align=right | 346
| align=right | {{Formatnum: 12600}}
| Dnjepar
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Oril]]
| Оріль 
| align=right | 346&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.uarivers.net/ukr_rvrs/table10.doc |title=Division of the small rivers amount in basin of major river of Ukraine |access-date=14. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190411214856/http://www.uarivers.net/ukr_rvrs/table10.doc |archive-date=11. 4. 2019 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| align=right | 346&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 9800}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Dnjepar
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| Udai
| Удай 
| align=right | 327&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 327&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 7030}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Sula
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Vovča]]
| Вовча
| align=right | 323&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 323&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 13300}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Samara
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Samara (pritoka Dnjepra)|Samara]]
| Самара 
| align=right | 320
| align=right | 320
| align=right | {{Formatnum: 22600}}
| Dnjepar
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Horol]]
| Хорол 
| align=right | 308&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 308&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 3870}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Psel
|- style=&quot;background-color:#B0C4DE&quot;
| [[Prut (rijeka)|Prut]]
| Прут 
| align=right | 272
| align=right | 967
| align=right | {{Formatnum: 27500}}
| [[Dunav]]
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Pripjat (rijeka)|Pripjat]]
| Прип'ять 
| align=right | 261
| align=right | 761
| align=right | {{Formatnum: 121000}}
| Dnjepar
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Už]]
| Уж 
| align=right | 256&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 256&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 8080}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Pripjat
|- style=&quot;background-color:#B0E0E6&quot;
| [[Zbruč]]
| Збруч 
| align=right | 244
| align=right | 244
| align=right | {{Formatnum: 3400}}
| Dnjestar
|- style=&quot;background-color:#B0E0E6&quot;
| [[Seret]]
| Серет 
| align=right | 242
| align=right | 242
| align=right | {{Formatnum: 3900}}&lt;ref&gt;[http://slovari.yandex.ru/dict/geography/article/geo/geo3/geo-4294.htm?text=%D0%A1%D0%B5%D1%80%D0%B5%D1%82&amp;encid=geography Seret]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} at [[Yandex]]&lt;/ref&gt;
| Dnjestar
|- style=&quot;background-color:#B0E0E6&quot;
| [[Stryi]]
| Стрий 
| align=right | 232
| align=right | 232
| align=right | {{Formatnum: 3060}}&lt;ref&gt;[http://slovari.yandex.ru/dict/geography/article/geo/geo3/geo-4498.htm?text=%D1%F2%F0%FB%E9&amp;encid=geography Stryi]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} at [[Yandex]]&lt;/ref&gt;
| Dnjestar
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Seim]]
| Сейм 
| align=right | 222&lt;ref name=&quot;seym&quot;&gt;[http://209.85.129.132/search?sourceid=navclient-ff&amp;ie=UTF-8&amp;q=cache%3Ahttp%3A%2F%2Firp.cn.ua%2Fsite%2Ftopicitem.jsp%3Fcategory_id%3D49485529%26item_id%3D805392383 Rivers, lakes, and swamps of the Chernihiv land]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
| align=right | 748&lt;ref name=&quot;seym&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 27500}}
|Desna
|- style=&quot;background-color:#FFEBCD&quot;
| [[Aidar River|Aidar]]
| Айдар 
| align=right | 213&lt;ref name=&quot;lugansk&quot;&gt;[http://www.menr.gov.ua/documents/LUGeko_06.doc Ecological passport of the Luhansk Oblast]{{dead link|date=decembar 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
| align=right | 264&lt;ref name=&quot;lugansk&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 7420}}
| Severski Donjec
|- style=&quot;background-color:#FFDEAD&quot;
| [[Kalmius]]
| Кальміус 
| align=right | 209&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 209&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 5070}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| [[Azovsko more]]
|- style=&quot;background-color:#DEB887&quot;
| [[Salhir]]
| Салгир
| align=right | 204&lt;ref name=&quot;salgir&quot;&gt;[http://slovari.yandex.ru/art.xml?art=geography/geo/geo3/geo-4040.htm&amp;encpage=geography Salhir]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} at [[Yandex]]&lt;/ref&gt;
| align=right | 204&lt;ref name=&quot;salgir&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 3750}}&lt;ref name=&quot;salgir&quot;/&gt;
| [[Sivaš]]
|- style=&quot;background-color:#B0C4DE&quot;
| [[Tisa]]
| Тиса
| align=right | 201
| align=right | 966
| align=right | {{Formatnum: 11300}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Dunav
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| Visun
| Висунь
| align=right | 201&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 201&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 2670}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| [[Ingulec]]
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Oster]]
| Остер 
| align=right | 199&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 201&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 2950}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Desna
|- style=&quot;background-color:#FFEBCD&quot;
| [[Lugan]]
| Лугань
| align=right | 198&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 198&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 3740}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Severski Donjec
|- style=&quot;background-color:#FFDEAD&quot;
| [[Moločna]]
| Молочна 
| align=right | 197&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 197&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 3450}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Azovsko more
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Snov]]
| Снов 
| align=right | 190&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 253&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 
| Desna
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| Stokhid
| Стохід 
| align=right | 188&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 188&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 3150}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Pripjat
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| Turija
| Турія
| align=right | 184&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 184&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 2800}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Pripjat
|- style=&quot;background-color:#FFEBCD&quot;
| Oskil
| Оскiл
| align=right | 177&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 472&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 
| Severski Donjec
|- style=&quot;background-color:#B0C4DE&quot;
| Dunav
| Дунай
| align=right | 174&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 2900&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 
| [[Crno more]]
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| Ubort
| Уборть
| align=right | 171&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 292&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 
| Pripjat
|- style=&quot;background-color:#F4A460&quot;
| Krynka
| Кринка 
| align=right | 170&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 180&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 
| [[Mius]]
|- style=&quot;background-color:#B0E0E6&quot;
| Smotrič
| Смотрич 
| align=right | 168&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 168&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 1800}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Dnjestar
|- style=&quot;background-color:#00BFFF&quot;
| [[Hirsky Tikych]]
| Гірський Тікич 
| align=right | 167&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 167&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 3510}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| [[Gnili Tikič]]
|- style=&quot;background-color:#00BFFF&quot;
| [[Velika Vis]]
| Велика Вись 
| align=right | 166&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 166&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 2860}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| [[Sinika]]
|- style=&quot;background-color:#B0E0E6&quot;
| [[Murafa]]
| Мурафа 
| align=right | 163&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 163&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 2410}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
|Dnjestar
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Irpin]]
| Ірпінь 
| align=right | 162 &lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 162 &lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 3340}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
|Dnjepar
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Tjasmin]]
| Тясмин 
| align=right | 160&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 160&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 4540}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Dnjepar
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Bazavluk]]
| Базавлук
| align=right | 157&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 157&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 4200}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
|Dnjepar
|- style=&quot;background-color:#00BFFF&quot;
| [[Gnili Tikič]]
| Гнилий Тікич 
| align=right | 157&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 157&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 3150}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Synyukha
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Ikva]]
| Іква
| align=right | 156&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 156&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 2250}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Stir
|- style=&quot;background-color:#00BFFF&quot;
| [[Čičiklija]]
| Чичиклія 
| align=right |156&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right |156&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 2120}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Južni Bug
|- style=&quot;background-color:#ADD8E6&quot;
| [[Tiligul]]
| Тилігул 
| align=right | 154 &lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 154 &lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 3300}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Crno more
|- style=&quot;background-color:#FFEBCD&quot;
| [[Derkul]]
| Деркул 
| align=right | 153&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 163&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 
|Severski Donjec
|- style=&quot;background-color:#87CEEB&quot;
| [[Stviga]]
| Ствига 
| align=right | 66&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 178&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 5440}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| Pripjat
|- style=&quot;background-color:#ADD8E6&quot;
| [[Veliki Kujalnik]]
| Великий Куяльник
| align=right | 150&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | 150&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
| align=right | {{Formatnum: 1860}}&lt;ref name=&quot;uarivers&quot;/&gt;
|Crno more
|}

== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|List of longest rivers of Ukraine}}

{{Ukrajina po temama}}
{{Spisak rijeka u Evropi}}

[[Kategorija:Spiskovi rijeka po državama|Ukrajina]]
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini| ]]</text>
      <sha1>qg90zaus9zvylwystrrqlpd605tqi3s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prut (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450673</id>
    <revision>
      <id>3839060</id>
      <parentid>3342695</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:20:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Pritoke Dunava]]; +[[Kategorija:Pogranične rijeke]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839060</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2269" sha1="sph2ir4e92maahu4wz67gr3nu96p4hb" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka |
ime = Prut |
slika = Prut near Hoverla.jpg|300px|centar |
opis = Pogled na rijeku Prut kod planine Hoverla u Ukrajini.|
dužina = 953 | 
nadmorska visina izvora = |
prosječni protok = 110 m3/s na ušću |
površina sliva = 30000 |
izvor = [[Karpati|Ukrajinski Karpati]] |
ušće = Dunav, [[Crno more]]|
države kroz koje protiče = {{ZID|Ukrajina}}, {{ZID|Rumunija}}, {{ZID|Moldavija}} |
sliv = Crnomorski|
plovnost = Plovna |
}}

'''Prut''' ([[Rumunski jezik|rumunski]]: Prutul) je granična rijeka u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]], koja protiče kroz tri države: [[Ukrajina|Ukrajinu]], [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Rumunija|Rumuniju]]. Duga je oko 953 [[Kilometar|km]] i lijeva je pritoka [[Dunav]]a.

== Opis ==
[[Datoteka:Prut_river.jpg|thumb|300px|lijevo|&lt;center&gt;Karta [[sliv]]a rijeka Dunav i Pruta.]]
Prut se formira od više manjih vodotoka ispod obronaka planine [[Hoverla]] u [[Karpati|Istočnim Karpatima]] na jugozapadu Ukrajine u [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivskoj Oblasti]]. Odatle teče prema sjeveru do grada [[Kolomija]]. Nakon toga skreće prema istoku, a onda prema jugu i ulijeva u Dunav u Rumuniji blizu grada [[Giurgiulești]] istočno od [[Galaţi]]ja. Jednim dijelo svog toka u dužini od preko 600&amp;nbsp;km čini granicu između Ukrajine i Rumunije, a zatim i granicu između Moldavije i Rumunije.

Sliv rijeke Prut se prostire na oko 30 000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Duž njenog donjeg toka izgrađene su mnogobrojne brane i akumulaciona jezera, od kojih je najveće Stânca-Costeşti podignuta po [[SSSR|sovjetskom]] projektu između 1974. - 1978., za potrebe hidroelektrane i zaštite od poplava.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CP%5CR%5CPrutRiver.htm/ Prut, na encyclopediaofukraine.com]
* [https://www.britannica.com/place/Prut-River/ Prut, na britannica.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180906140144/https://www.britannica.com/place/Prut-River |date=6. 9. 2018}}

{{Dunav}}
{{Rijeke u Ukrajini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Rijeke u Moldaviji]]
[[Kategorija:Rijeke u Rumuniji]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>sph2ir4e92maahu4wz67gr3nu96p4hb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Severski Donjec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450753</id>
    <revision>
      <id>3839078</id>
      <parentid>3593924</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:36:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2959" sha1="iujqivne1jpvdr9fb3meoa8rxw7mf0k" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
|ime                      = Severski Donjec
|slika                    = SeverskiyDonets1.JPG
|opis                     = Pogled na rijeku Dnjestar
|dužina                   = 1.130
|nadmorska visina izvora  = 980
|prosječni protok         = 360 m3/s na ušću
|površina sliva           = 88.900 
|izvor                    = Smolensko pobrđe, Rusija
|ušće                     = [[Dnjepar]] kod [[Kijev]]a
|države kroz koje protiče = {{ZID|Ukrajina}}, {{ZID|Rusija}}
|sliv                     = Crnomorski
|plovnost                 = Plovna od [[Novgorod-Siversk]]a do ušća.
}}
'''Severski Donjec''' ({{jez-uk|Сіверський Донець}}), je [[Spisak rijeka u Ukrajini|četvrta po dužini rijeka]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], te velika desna pritoka [[Don]]a. Važna je za transport [[Ugalj|uglja]] iz [[Donbas]]kog bazena.

== Hidrografija ==
Severski Donjec izvire na [[Srednjoruska visoravan|Srednjoruskoj visoravni]] u [[Belgorodska oblast|Belgorodskoj Oblasti]], zatim teče prema jugu kroz [[Istočnoevropska nizija|Istočnoevropsksku niziju]]. Nakon što prođe grad [[Belgorod]] ulazi u [[Ukrajina|Ukrajinu]], dotiče istočno od [[Harkov]]a, gdje naglo zavija prema jugozapadu i ponovo se vraća u [[Rusija|Rusiju]]. Nakon toga ponovo pravi veliki luk i teče na jugoistok praveći velike [[Meandar|meandre]] kroz istočnu [[Ukrajina|Ukrajinu]].

U svom donjem dijelu toka nekih 50&amp;nbsp;km, rijeka formira granicu između [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do grada [[Donjeck (Rusija)|Donjeck]]a kod kojeg ulazi u [[Rusija|Rusiju]]. Kod mjesta [[Ust-Donjeck]] u [[Rostovska oblast|Rostovskoj oblasti]] ulijeva se u rijeku [[Don]].
[[Datoteka:Donrivermap.png|thumb|left|240px|Karta [[porječje|porječja]] [[Don]]a sa ''Severskim Donjecom'']]
[[Sliv]] rijeke sa pritokama zauzima površinu od oko 98.900&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i proteže se od [[Belgorodska oblast|Belgorodske Oblasti]] u [[Rusija|Rusiji]], preko istočne [[Ukrajina|Ukrajine]] do [[Rostovska oblast|Rostovske Oblasti]] i drugi je po površini riječni sliv u Ukrajini.

Zbog pomanjkanja dotoka vode u ljetnim mjesecima, duž rijeke izgrađena su brojna [[akumulaciono jezero|akumulaciona jezera]], a [[1970te|1970-ih]] izgrađen je sistem kanala do [[Dnjepar|Dnjepra]], kojim se dio voda prebacuje u ''Severski Donjec''.

Rijeka se ledi od [[Decembar|decembra]] do kraja [[mart]]a. Izgradnjom 6 ustava omogućena je plovnost ove rijeke sve do [[Ukrajina|ukrajinskog]] grada [[Sjeverodonjeck]]a nekih 220&amp;nbsp;km prije svog ušća u [[Don]].

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.britannica.com/place/Donets-River/ Severski Donjec, na britannica.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181220231302/https://www.britannica.com/place/Donets-River/ |date=20. 12. 2018 }}
{{Rijeke u Ukrajini}}

[[Kategorija:Rijeke u Rusiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Crnomorski sliv]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>iujqivne1jpvdr9fb3meoa8rxw7mf0k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Hidrografija Hrvatske</title>
    <ns>10</ns>
    <id>451073</id>
    <revision>
      <id>3839264</id>
      <parentid>3522018</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T04:57:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839264</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8050" sha1="hylou0h3d5iwhaxs4egq8be1tey0eei" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Hidrografija Hrvatske
| naslov      = Hidrografija [[Hrvatska|Hrvatske]]
| podaciklasa = hlist

| grupa1 = [[Spisak rijeka u Hrvatskoj|Rijeke]]
| podaci1 = {{Navkutija|dijete
| grupa1  = [[Crno more|Crnomorski sliv]]
&lt;!-- NISU razvrstane po dužini njihovog toka u Hrvatskoj --&gt;
| podaci1 = 
* [[Bednja (rijeka)|Bednja]]
* [[Berava]]
* [[Biđ]]
* [[Bijela (Pakra)|Bijela]]
* [[Bistrica (Dobra)|Bistrica]]
* [[Bitulja]]
* [[Bjelovacka]]
* [[Borza]]
* [[Bosut]]
* [[Brezna]]
* [[Brežnica (Spačva)|Brežnica]]
* [[Curak]]
* [[Čabranka]]
* [[Čađavica (rijeka)|Čađavica]]
* [[Česma (rijeka)|Česma]]
* [[Črnec (rijeka)|Črnec]]
* [[Dobra (rijeka)|Dobra]]
* [[Drava]]
* [[Dunav]]
* [[Garešnica (rijeka)|Garešnica]]
* [[Glina (rijeka)|Glina]]
* [[Globornica]]
* [[Glogovica (rijeka)|Glogovica]]
* [[Glogovnica]]
* [[Ilova]]
* [[Iskrica (rijeka)|Iskrica]]
* [[Jesenica (rijeka)|Jesenica]]
* [[Karašica (Drava)]]
* [[Karašica (Dunav)]]
* [[Kopanjek]]
* [[Korana]]
* [[Krapina (rijeka)|Krapina]]
* [[Krapinica (rijeka)|Krapinica]]
* [[Kravaršćica]]
* [[Kupa]]
* [[Kupčina (rijeka)|Kupčina]]
* [[Kupica]]
* [[Kutina (rijeka)|Kutina]]
* [[Londža]]
* [[Lonja (rijeka)|Lonja]]
* [[Ljubanj]]
* [[Maja (rijeka)|Maja]]
* [[Mala Karašica]]
* [[Mali Strug]]
* [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnica]]
* [[Mrsunja]]
* [[Mura]]
* [[Odra (Kupa)|Odra]]
* [[Orljava]]
* [[Pakra]]
* [[Petrinjčica]]
* [[Plavnica]]
* [[Plitvica (rijeka)|Plitvica]]
* [[Račačka]]
* [[Radonja (rijeka)|Radonja]]
* [[Ribnjak (rijeka)|Ribnjak]]
* [[Sava]]
* [[Sloboština (rijeka)|Sloboština]]
* [[Slunjčica]]
* [[Smogva]]
* [[Spačva]]
* [[Srijedska (rijeka)|Srijedska]]
* [[Studva]]
* [[Subocka (rijeka)|Subocka]]
* [[Sunja (rijeka)|Sunja]]
* [[Sutla]]
* [[Šumetlica (rijeka)|Šumetlica]]
* [[Toplica (rijeka u Hrvatskoj)|Toplica]]
* [[Tounjčica]]
* [[Trepča (Kupa)|Trepča]]
* [[Trnava (rijeka)|Trnava]]
* [[Una]]
* [[Utinja (rijeka)|Utinja]]
* [[Veličanka]]
* [[Velika rijeka (Hrvatska)|Velika rijeka]]
* [[Veliki Strug]]
* [[Virovi]]
* [[Vučica (rijeka)|Vučica]]
* [[Vuka (rijeka)|Vuka]]
* [[Zagorska Mrežnica]]
* [[Zelina (rijeka)|Zelina]]
* [[Žirovnica (rijeka)|Žirovnica]]

 | grupa2 = [[Jadransko more|Jadranski sliv]]
&lt;!-- NISU razvrstane po dužini njihovog toka u Hrvatskoj --&gt;
 | podaci2 = 
* [[Boljunčica]]
* [[Butižnica]]
* [[Cetina]]
* [[Crepina]]
* [[Crna rijeka (Neretva)|Crna rijeka]]
* [[Crna rika]]
* [[Čikola]]
* [[Desanka (rijeka)|Desanka]]
* [[Dragonja]]
* [[Dubračina]]
* [[Gacka]]
* [[Grab (rijeka)|Grab]]
* [[Guduča]]
* [[Jadro]]
* [[Krapan (rijeka)|Krapan]]
* [[Krka]]
* [[Ličanka]]
* [[Mala Neretva]]
* [[Mirna (rijeka u Hrvatskoj)|Mirna]]
* [[Mislina (Neretva)|Mislina]]
* [[Neretva]]
* [[Norin]]
* [[Ombla]]
* [[Orašnica]]
* [[Pazinčica]]
* [[Raša (rijeka)|Raša]]
* [[Rećina]]
* [[Reka (rijeka)|Reka]]
* [[Rječina]]
* [[Ruda (rijeka)|Ruda]]
* [[Suha Ričina]]
* [[Zrmanja]]
* [[Žrnovnica (rijeka)|Žrnovnica]]

 | grupa3 = Zatvoreni kraški sliv
&lt;!-- NISU razvrstane po dužini njihovog toka u Hrvatskoj --&gt;
 | podaci3 = 
* [[Bogdanica]]
* [[Bužimnica]]
* [[Dretulja]]
* [[Glamočnica]]
* [[Lika (rijeka)|Lika]]
** [[Jadova]]
** [[Novčica]]
** [[Otešica]]
* [[Lokvarka (rijeka)|Lokvarka]]
* [[Matica (rijeka kod Imotskog)|Matica]]
* [[Obsenica]]
* [[Počiteljica]]
* [[Rakovac (rijeka)|Rakovac]]
* [[Ričica (rijeka)|Ričica]]
* [[Ričina (rijeka)|Ričina]]
* [[Sija]]
* [[Vrbica (rijeka)|Vrbica]]
* [[Vrljika]]
}}

| grupa2 = [[Spisak jezera u Hrvatskoj|Jezera]]
| podaci2 = {{Navkutija|dijete

  | grupa1 = [[Jezero|Prirodna]]
  | podaci1 = 
* [[Baćinska jezera|Baćinska]]
* [[Birina]]
* [[Blaćansko jezero|Blaćansko]]
* [[Crveno jezero|Crveno]]
* [[Desne (jezero)|Desansko]]
* [[Galipovac]]
* [[Kavranovo jezero|Kavranovo]]
* [[Knezovića jezero]]
* [[Kopačevsko jezero|Kopačevsko]]
* [[Kuti (jezero)|Kuti]]
* [[Mala Solina (jezero)|Mala Solina]]
* [[Mamića jezero]]
* [[Mir (jezero)|Mir]]
* [[Modro jezero|Modro]]
* [[Modro oko (jezero)|Modro oko]]
* [[Njivice (jezero)|Njivice]]
* [[Parila]]
* [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvička]]
* [[Ponikve (jezero)|Ponikve]]
* [[Prukljansko jezero|Prukljansko]]
* [[Savica (jezera)|Savica]]
* [[Švičko jezero|Švičko]]
* [[Vela Solina]]
* [[Visovačko jezero|Visovačko]]
* [[Vlaška (jezero)|Vlaška]]
* [[Vransko jezero (Cres)|Vransko (Cres)]]
* [[Vransko jezero (Dalmacija)|Vransko (Dalmacija)]]

| grupa2 = [[Vještačko jezero|Vještačka]]
| podaci2 = 
* [[Abesinija (jezero)|Abesinija]]
* [[Bačica]]
* [[Bajer]]
* [[Bakranjuša]]
* [[Banova jaruga (jezero)|Banova jaruga]]
* [[Betonara (jezero)|Betonara]]
* [[Biljsko jezero|Biljsko]]
* [[Borovik (jezero)|Borovik]]
* [[Brljansko jezero|Brljansko]]
* [[Bukovnik]]
* [[Bundek]]
* [[Butoniga (jezero)|Butoniga]]
* [[Čabraji (jezero)|Čabraji]]
* [[Čiče (jezero)|Čiče]]
* [[Dubravsko jezero|Dubravsko]]
* [[Fuka (jezero)|Fuka]]
* [[Grabovo (jezero)|Grabovo]]
* [[Gusić (jezero)|Gusić]]
* [[Jarun]]
* [[Javorica]]
* [[Jegeniš]]
* [[Jošava (jezero)|Jošava]]
* [[Koritnjak (jezero)|Koritnjak]]
* [[Kruščica (jezero)|Kruščica]]
* [[Lapovac (jezero)|Lapovac]]
* [[Lepenica (jezero)|Lepenica]]
* [[Lokvarsko jezero|Lokvarsko]]
* [[Mlinac (jezero)|Mlinac]]
* [[Mokrica]]
* [[Motičnjak]]
* [[Orešje (jezero)|Orešje]]
* [[Palinića jezero]]
* [[Perućko jezero|Perućko]]
* [[Petnja]]
* [[Pjeskara]]
* [[Podgarić (jezero)|Podgarić]]
* [[Popovac (jezero)|Popovac]]
* [[Potkoš]]
* [[Prančevići]]
* [[Rakitje (jezera)|Rakitje]]
* [[Raminac]]
* [[Rasinja (jezero)|Rasinja]]
* [[Ravenska Kapela]]
* [[Razovac]]
* [[Sabljaci]]
* [[Skresovi]]
* [[Siromaja]]
* [[Sovinjak (jezero)|Sovinjak]]
* [[Šoderica]]
* [[Štikada (jezero)|Štikada]]
* [[Trakošćansko jezero|Trakošćansko]]
* [[Tribaljsko jezero|Tribaljsko]]
* [[Trstenik (jezera)|Trstenik]]
* [[Varaždinsko jezero|Varaždinsko]]
* [[Vlačine]]
* [[Vukovina (jezero)|Vukovina]]
* [[Zajarki]]
* [[Zeleno jezero (Hrvatska)|Zeleno]]
}}

| grupa3 = [[Zaliv]]i
| podaci3 =
* [[Bakarski zaliv|Bakarski]]
* [[Budava]]
* [[Karinsko more]]
* [[Kaštelanski zaliv|Kaštelanski]]
* [[Kvarnerić]]
* [[Kvarnerski zaliv|Kvarnerski]]
* [[Limski zaliv|Limski]]
* [[Malostonski zaliv|Malostonski]]
* [[Marinski zaliv|Marinski]]
* [[Novigradsko more]]
* [[Paški zaliv|Paški]]
* [[Pulski zaliv|Pulski]]
* [[Puntarska draga]]
* [[Raški zaliv|Raški]]
* [[Riječki zaliv|Riječki]]
* [[Piranski zaliv|Piranski]]
* [[Starogradski zaliv|Starogradski]]
* [[Tršćanski zaliv|Tršćanski]]
* [[Venecijanski zaliv|Venecijanski]]

| grupa4 = [[Moreuz|Prolazi i kanali]]
| podaci4 =
* [[Barbatski kanal]]
* [[Brački kanal]]
* [[Drvenička vrata]]
* [[Drvenički kanal]]
* [[Fažanski kanal]]
* [[Hvarski kanal]]
* [[Ilovička vrata]]
* [[Koločepski kanal]]
* [[Korčulanski kanal]]
* [[Kozjak (prolaz)|Kozjak]]
* [[Krušija]]
* [[Lastovski kanal]]
* [[Mala vrata]]
* [[Mali Vratnik]]
* [[Mali Ždrelac]]
* [[Malostonski zaliv]]
* [[Maunski kanal]]
* [[Mljetski kanal]]
* [[Most (prolaz)|Most]]
* [[Neretvanski kanal]]
* [[Novsko ždrilo]]
* [[Olipski kanal]]
* [[Pašmanski kanal]]
* [[Pelješki kanal]]
* [[Pohlipski kanal]]
* [[Premudska vrata]]
* [[Silbanski kanal]]
* [[Solinski kanal]]
* [[Splitska vrata]]
* [[Splitski kanal]]
* [[Srednji kanal]]
* [[Šćedorski kanal]]
* [[Škardska vrata]]
* [[Šoltanski kanal]]
* [[Unijski kanal]]
* [[Velebitski kanal]]
* [[Veliki Vratnik]]
* [[Velo Žaplo]]
* [[Vinodolski kanal]]
* [[Viški kanal]]
* [[Žaplić (prolaz)|Žaplić]]

| grupa5 = [[Kanjon]]i i &lt;br/&gt;[[močvara|močvare]]
| podaci5 =
* [[Kanjon Krke]]
* [[Kopački rit]]
* [[Park prirode Lonjsko polje|Lonjsko polje]]
* [[Nacionalni park Paklenica|Paklenica]]

| grupa6 = [[Vodopad]]i
| podaci6 =
* [[Krčić (slap)|Krčić]]
* [[Miljacka (slap)|Miljacka]]
* [[Roški slap]]
* [[Skradinski buk]]
* [[Štrbački buk]]
* [[Veliki slap (Plitvice)|Veliki slap]]
* [[Veliki slapovi Žumberka]]
* [[Zarečki krov]]
}}
&lt;noinclude&gt;
* [[Kategorija:Šabloni za geografiju Hrvatske]]
* [[Kategorija:Hidrografija Hrvatske]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>hylou0h3d5iwhaxs4egq8be1tey0eei</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839266</id>
      <parentid>3839264</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:04:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8057" sha1="7ron30xlj11dtuh20cxg6kdra3rrv1h" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Hidrografija Hrvatske
| naslov      = Hidrografija [[Hrvatska|Hrvatske]]
| podaciklasa = hlist

| grupa1 = [[Spisak rijeka u Hrvatskoj|Rijeke]]
| podaci1 = {{Navkutija|dijete
| grupa1  = [[Crno more|Crnomorski sliv]]
&lt;!-- NISU razvrstane po dužini njihovog toka u Hrvatskoj --&gt;
| podaci1 = 
* [[Bednja (rijeka)|Bednja]]
* [[Berava]]
* [[Biđ]]
* [[Bijela (Pakra)|Bijela]]
* [[Bistrica (Dobra)|Bistrica]]
* [[Bitulja]]
* [[Bjelovacka]]
* [[Borza]]
* [[Bosut]]
* [[Brezna]]
* [[Brežnica (Spačva)|Brežnica]]
* [[Curak]]
* [[Čabranka]]
* [[Čađavica (rijeka)|Čađavica]]
* [[Česma (rijeka)|Česma]]
* [[Črnec (rijeka)|Črnec]]
* [[Dobra (rijeka)|Dobra]]
* [[Drava]]
* [[Dunav]]
* [[Garešnica (rijeka)|Garešnica]]
* [[Glina (rijeka)|Glina]]
* [[Globornica]]
* [[Glogovica (rijeka)|Glogovica]]
* [[Glogovnica]]
* [[Ilova]]
* [[Iskrica (rijeka)|Iskrica]]
* [[Jesenica (rijeka)|Jesenica]]
* [[Karašica (Drava)]]
* [[Karašica (Dunav)]]
* [[Kopanjek]]
* [[Korana]]
* [[Krapina (rijeka)|Krapina]]
* [[Krapinica (rijeka)|Krapinica]]
* [[Kravaršćica]]
* [[Kupa]]
* [[Kupčina (rijeka)|Kupčina]]
* [[Kupica]]
* [[Kutina (rijeka)|Kutina]]
* [[Londža]]
* [[Lonja (rijeka)|Lonja]]
* [[Ljubanj]]
* [[Maja (rijeka)|Maja]]
* [[Mala Karašica]]
* [[Mali Strug]]
* [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnica]]
* [[Mrsunja]]
* [[Mura]]
* [[Odra (Kupa)|Odra]]
* [[Orljava]]
* [[Pakra]]
* [[Petrinjčica]]
* [[Plavnica]]
* [[Plitvica (rijeka)|Plitvica]]
* [[Račačka]]
* [[Radonja (rijeka)|Radonja]]
* [[Ribnjak (rijeka)|Ribnjak]]
* [[Sava]]
* [[Sloboština (rijeka)|Sloboština]]
* [[Slunjčica]]
* [[Smogva]]
* [[Spačva]]
* [[Srijedska (rijeka)|Srijedska]]
* [[Studva]]
* [[Subocka (rijeka)|Subocka]]
* [[Sunja (rijeka)|Sunja]]
* [[Sutla]]
* [[Šumetlica (rijeka)|Šumetlica]]
* [[Toplica (rijeka u Hrvatskoj)|Toplica]]
* [[Tounjčica]]
* [[Trepča (Kupa)|Trepča]]
* [[Trnava (rijeka)|Trnava]]
* [[Una]]
* [[Utinja (rijeka)|Utinja]]
* [[Veličanka]]
* [[Velika rijeka (Hrvatska)|Velika rijeka]]
* [[Veliki Strug]]
* [[Virovi]]
* [[Vučica (rijeka)|Vučica]]
* [[Vuka (rijeka)|Vuka]]
* [[Zagorska Mrežnica]]
* [[Zelina (rijeka)|Zelina]]
* [[Žirovnica (rijeka)|Žirovnica]]

 | grupa2 = [[Jadransko more|Jadranski sliv]]
&lt;!-- NISU razvrstane po dužini njihovog toka u Hrvatskoj --&gt;
 | podaci2 = 
* [[Boljunčica]]
* [[Butižnica]]
* [[Cetina]]
* [[Crepina]]
* [[Crna rijeka (Neretva)|Crna rijeka]]
* [[Crna rika]]
* [[Čikola]]
* [[Desanka (rijeka)|Desanka]]
* [[Dragonja]]
* [[Dubračina]]
* [[Gacka]]
* [[Grab (rijeka)|Grab]]
* [[Guduča]]
* [[Jadro]]
* [[Krapan (rijeka)|Krapan]]
* [[Krka]]
* [[Ličanka]]
* [[Mala Neretva]]
* [[Mirna (rijeka u Hrvatskoj)|Mirna]]
* [[Mislina (Neretva)|Mislina]]
* [[Neretva]]
* [[Norin]]
* [[Ombla]]
* [[Orašnica]]
* [[Pazinčica]]
* [[Raša (rijeka)|Raša]]
* [[Rećina]]
* [[Reka (rijeka)|Reka]]
* [[Rječina]]
* [[Ruda (rijeka)|Ruda]]
* [[Suha Ričina]]
* [[Zrmanja]]
* [[Žrnovnica (rijeka)|Žrnovnica]]

 | grupa3 = Zatvoreni&lt;br/&gt;kraški sliv
&lt;!-- NISU razvrstane po dužini njihovog toka u Hrvatskoj --&gt;
 | podaci3 = 
* [[Bogdanica]]
* [[Bužimnica]]
* [[Dretulja]]
* [[Glamočnica]]
* [[Lika (rijeka)|Lika]]
** [[Jadova]]
** [[Novčica]]
** [[Otešica]]
* [[Lokvarka (rijeka)|Lokvarka]]
* [[Matica (rijeka kod Imotskog)|Matica]]
* [[Obsenica]]
* [[Počiteljica]]
* [[Rakovac (rijeka)|Rakovac]]
* [[Ričica (rijeka)|Ričica]]
* [[Ričina (rijeka)|Ričina]]
* [[Sija]]
* [[Vrbica (rijeka)|Vrbica]]
* [[Vrljika]]
}}

| grupa2 = [[Spisak jezera u Hrvatskoj|Jezera]]
| podaci2 = {{Navkutija|dijete

  | grupa1 = [[Jezero|Prirodna]]
  | podaci1 = 
* [[Baćinska jezera|Baćinska]]
* [[Birina]]
* [[Blaćansko jezero|Blaćansko]]
* [[Crveno jezero|Crveno]]
* [[Desne (jezero)|Desansko]]
* [[Galipovac]]
* [[Kavranovo jezero|Kavranovo]]
* [[Knezovića jezero]]
* [[Kopačevsko jezero|Kopačevsko]]
* [[Kuti (jezero)|Kuti]]
* [[Mala Solina (jezero)|Mala Solina]]
* [[Mamića jezero]]
* [[Mir (jezero)|Mir]]
* [[Modro jezero|Modro]]
* [[Modro oko (jezero)|Modro oko]]
* [[Njivice (jezero)|Njivice]]
* [[Parila]]
* [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvička]]
* [[Ponikve (jezero)|Ponikve]]
* [[Prukljansko jezero|Prukljansko]]
* [[Savica (jezera)|Savica]]
* [[Švičko jezero|Švičko]]
* [[Vela Solina]]
* [[Visovačko jezero|Visovačko]]
* [[Vlaška (jezero)|Vlaška]]
* [[Vransko jezero (Cres)|Vransko (Cres)]]
* [[Vransko jezero (Dalmacija)|Vransko (Dalmacija)]]

| grupa2 = [[Vještačko jezero|Vještačka]]
| podaci2 = 
* [[Abesinija (jezero)|Abesinija]]
* [[Bačica]]
* [[Bajer]]
* [[Bakranjuša]]
* [[Banova jaruga (jezero)|Banova jaruga]]
* [[Betonara (jezero)|Betonara]]
* [[Biljsko jezero|Biljsko]]
* [[Borovik (jezero)|Borovik]]
* [[Brljansko jezero|Brljansko]]
* [[Bukovnik]]
* [[Bundek]]
* [[Butoniga (jezero)|Butoniga]]
* [[Čabraji (jezero)|Čabraji]]
* [[Čiče (jezero)|Čiče]]
* [[Dubravsko jezero|Dubravsko]]
* [[Fuka (jezero)|Fuka]]
* [[Grabovo (jezero)|Grabovo]]
* [[Gusić (jezero)|Gusić]]
* [[Jarun]]
* [[Javorica]]
* [[Jegeniš]]
* [[Jošava (jezero)|Jošava]]
* [[Koritnjak (jezero)|Koritnjak]]
* [[Kruščica (jezero)|Kruščica]]
* [[Lapovac (jezero)|Lapovac]]
* [[Lepenica (jezero)|Lepenica]]
* [[Lokvarsko jezero|Lokvarsko]]
* [[Mlinac (jezero)|Mlinac]]
* [[Mokrica]]
* [[Motičnjak]]
* [[Orešje (jezero)|Orešje]]
* [[Palinića jezero]]
* [[Perućko jezero|Perućko]]
* [[Petnja]]
* [[Pjeskara]]
* [[Podgarić (jezero)|Podgarić]]
* [[Popovac (jezero)|Popovac]]
* [[Potkoš]]
* [[Prančevići]]
* [[Rakitje (jezera)|Rakitje]]
* [[Raminac]]
* [[Rasinja (jezero)|Rasinja]]
* [[Ravenska Kapela]]
* [[Razovac]]
* [[Sabljaci]]
* [[Skresovi]]
* [[Siromaja]]
* [[Sovinjak (jezero)|Sovinjak]]
* [[Šoderica]]
* [[Štikada (jezero)|Štikada]]
* [[Trakošćansko jezero|Trakošćansko]]
* [[Tribaljsko jezero|Tribaljsko]]
* [[Trstenik (jezera)|Trstenik]]
* [[Varaždinsko jezero|Varaždinsko]]
* [[Vlačine]]
* [[Vukovina (jezero)|Vukovina]]
* [[Zajarki]]
* [[Zeleno jezero (Hrvatska)|Zeleno]]
}}

| grupa3 = [[Zaliv]]i
| podaci3 =
* [[Bakarski zaliv|Bakarski]]
* [[Budava]]
* [[Karinsko more]]
* [[Kaštelanski zaliv|Kaštelanski]]
* [[Kvarnerić]]
* [[Kvarnerski zaliv|Kvarnerski]]
* [[Limski zaliv|Limski]]
* [[Malostonski zaliv|Malostonski]]
* [[Marinski zaliv|Marinski]]
* [[Novigradsko more]]
* [[Paški zaliv|Paški]]
* [[Pulski zaliv|Pulski]]
* [[Puntarska draga]]
* [[Raški zaliv|Raški]]
* [[Riječki zaliv|Riječki]]
* [[Piranski zaliv|Piranski]]
* [[Starogradski zaliv|Starogradski]]
* [[Tršćanski zaliv|Tršćanski]]
* [[Venecijanski zaliv|Venecijanski]]

| grupa4 = [[Moreuz|Prolazi&lt;br/&gt;i kanali]]
| podaci4 =
* [[Barbatski kanal]]
* [[Brački kanal]]
* [[Drvenička vrata]]
* [[Drvenički kanal]]
* [[Fažanski kanal]]
* [[Hvarski kanal]]
* [[Ilovička vrata]]
* [[Koločepski kanal]]
* [[Korčulanski kanal]]
* [[Kozjak (prolaz)|Kozjak]]
* [[Krušija]]
* [[Lastovski kanal]]
* [[Mala vrata]]
* [[Mali Vratnik]]
* [[Mali Ždrelac]]
* [[Malostonski zaliv]]
* [[Maunski kanal]]
* [[Mljetski kanal]]
* [[Most (prolaz)|Most]]
* [[Neretvanski kanal]]
* [[Novsko ždrilo]]
* [[Olipski kanal]]
* [[Pašmanski kanal]]
* [[Pelješki kanal]]
* [[Pohlipski kanal]]
* [[Premudska vrata]]
* [[Silbanski kanal]]
* [[Solinski kanal]]
* [[Splitska vrata]]
* [[Splitski kanal]]
* [[Srednji kanal]]
* [[Šćedorski kanal]]
* [[Škardska vrata]]
* [[Šoltanski kanal]]
* [[Unijski kanal]]
* [[Velebitski kanal]]
* [[Veliki Vratnik]]
* [[Velo Žaplo]]
* [[Vinodolski kanal]]
* [[Viški kanal]]
* [[Žaplić (prolaz)|Žaplić]]

| grupa5 = [[Kanjon]]i&lt;br/&gt;i [[močvara|močvare]]
| podaci5 =
* [[Kanjon Krke]]
* [[Kopački rit]]
* [[Park prirode Lonjsko polje|Lonjsko polje]]
* [[Nacionalni park Paklenica|Paklenica]]

| grupa6 = [[Vodopad]]i
| podaci6 =
* [[Krčić (slap)|Krčić]]
* [[Miljacka (slap)|Miljacka]]
* [[Roški slap]]
* [[Skradinski buk]]
* [[Štrbački buk]]
* [[Veliki slap (Plitvice)|Veliki slap]]
* [[Veliki slapovi Žumberka]]
* [[Zarečki krov]]
}}
&lt;noinclude&gt;
* [[Kategorija:Šabloni za geografiju Hrvatske]]
* [[Kategorija:Hidrografija Hrvatske]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>7ron30xlj11dtuh20cxg6kdra3rrv1h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839289</id>
      <parentid>3839266</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:27:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839289</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8089" sha1="d86tar44fruuwblllkqqlpu4l83pxdd" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Hidrografija Hrvatske
| naslov      = Hidrografija [[Hrvatska|Hrvatske]]
| podaciklasa = hlist

| grupa1 = [[Spisak rijeka u Hrvatskoj|Rijeke]]
| podaci1 = {{Navkutija|dijete
| grupa1  = [[Crno more|Crnomorski sliv]]
&lt;!-- NISU razvrstane po dužini njihovog toka u Hrvatskoj --&gt;
| podaci1 = 
* [[Bednja (rijeka)|Bednja]]
* [[Berava]]
* [[Biđ]]
* [[Bijela (Pakra)|Bijela]]
* [[Bistrica (Dobra)|Bistrica]]
* [[Bitulja]]
* [[Bjelovacka]]
* [[Borza]]
* [[Bosut]]
* [[Brezna]]
* [[Brežnica (Spačva)|Brežnica]]
* [[Curak]]
* [[Čabranka]]
* [[Čađavica (rijeka)|Čađavica]]
* [[Česma (rijeka)|Česma]]
* [[Črnec (rijeka)|Črnec]]
* [[Dobra (rijeka)|Dobra]]
* [[Drava]]
* [[Dunav]]
* [[Garešnica (rijeka)|Garešnica]]
* [[Glina (rijeka)|Glina]]
* [[Globornica]]
* [[Glogovica (rijeka)|Glogovica]]
* [[Glogovnica]]
* [[Ilova (Lonja)|Ilova]]
* [[Iskrica (rijeka)|Iskrica]]
* [[Jesenica (rijeka)|Jesenica]]
* [[Karašica (Drava)]]
* [[Karašica (Dunav)]]
* [[Kopanjek]]
* [[Korana]]
* [[Krapina (rijeka)|Krapina]]
* [[Krapinica (rijeka)|Krapinica]]
* [[Kravaršćica]]
* [[Kupa]]
* [[Kupčina (rijeka)|Kupčina]]
* [[Kupica]]
* [[Kutina (rijeka)|Kutina]]
* [[Londža]]
* [[Lonja (rijeka)|Lonja]]
* [[Ljubanj]]
* [[Maja (rijeka)|Maja]]
* [[Mala Karašica]]
* [[Mali Strug]]
* [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnica]]
* [[Mrsunja]]
* [[Mura]]
* [[Odra (Kupa)|Odra]]
* [[Orljava]]
* [[Pakra]]
* [[Petrinjčica]]
* [[Plavnica]]
* [[Plitvica (rijeka)|Plitvica]]
* [[Račačka]]
* [[Radonja (rijeka)|Radonja]]
* [[Ribnjak (rijeka)|Ribnjak]]
* [[Sava]]
* [[Sloboština (rijeka)|Sloboština]]
* [[Slunjčica]]
* [[Smogva]]
* [[Spačva]]
* [[Srijedska (rijeka)|Srijedska]]
* [[Studva]]
* [[Subocka (rijeka)|Subocka]]
* [[Sunja (rijeka)|Sunja]]
* [[Sutla]]
* [[Šumetlica (rijeka)|Šumetlica]]
* [[Toplica (rijeka u Hrvatskoj)|Toplica]]
* [[Tounjčica]]
* [[Trepča (Kupa)|Trepča]]
* [[Trnava (rijeka)|Trnava]]
* [[Una]]
* [[Utinja (rijeka)|Utinja]]
* [[Veličanka]]
* [[Velika rijeka (Hrvatska)|Velika rijeka]]
* [[Veliki Strug]]
* [[Virovi]]
* [[Vučica (rijeka)|Vučica]]
* [[Vuka (rijeka)|Vuka]]
* [[Zagorska Mrežnica]]
* [[Zelina (rijeka)|Zelina]]
* [[Žirovnica (rijeka)|Žirovnica]]

 | grupa2 = [[Jadransko more|Jadranski sliv]]
&lt;!-- NISU razvrstane po dužini njihovog toka u Hrvatskoj --&gt;
 | podaci2 = 
* [[Boljunčica]]
* [[Butižnica]]
* [[Cetina]]
* [[Crepina]]
* [[Crna rijeka (Neretva)|Crna rijeka]]
* [[Crna rika]]
* [[Čikola]]
* [[Desanka (rijeka)|Desanka]]
* [[Dragonja (rijeka)|Dragonja]]
* [[Dubračina]]
* [[Gacka]]
* [[Grab (rijeka)|Grab]]
* [[Guduča]]
* [[Jadro]]
* [[Krapan (rijeka)|Krapan]]
* [[Krka]]
* [[Ličanka]]
* [[Mala Neretva]]
* [[Mirna (rijeka u Hrvatskoj)|Mirna]]
* [[Mislina (Neretva)|Mislina]]
* [[Neretva]]
* [[Norin]]
* [[Ombla]]
* [[Orašnica]]
* [[Pazinčica]]
* [[Raša (rijeka)|Raša]]
* [[Rećina]]
* [[Reka (rijeka)|Reka]]
* [[Rječina]]
* [[Ruda (rijeka)|Ruda]]
* [[Suha Ričina]]
* [[Zrmanja]]
* [[Žrnovnica (rijeka)|Žrnovnica]]

 | grupa3 = Zatvoreni&lt;br/&gt;kraški sliv
&lt;!-- NISU razvrstane po dužini njihovog toka u Hrvatskoj --&gt;
 | podaci3 = 
* [[Bogdanica]]
* [[Bužimnica]]
* [[Dretulja]]
* [[Glamočnica]]
* [[Lika (rijeka)|Lika]]
** [[Jadova]]
** [[Novčica]]
** [[Otešica]]
* [[Lokvarka (rijeka)|Lokvarka]]
* [[Matica (rijeka kod Imotskog)|Matica]]
* [[Obsenica]]
* [[Počiteljica]]
* [[Rakovac (rijeka)|Rakovac]]
* [[Ričica (rijeka)|Ričica]]
* [[Ričina (rijeka)|Ričina]]
* [[Sija]]
* [[Vrbica (rijeka)|Vrbica]]
* [[Vrljika]]
}}

| grupa2 = [[Spisak jezera u Hrvatskoj|Jezera]]
| podaci2 = {{Navkutija|dijete

  | grupa1 = [[Jezero|Prirodna]]
  | podaci1 = 
* [[Baćinska jezera|Baćinska]]
* [[Birina]]
* [[Blaćansko jezero|Blaćansko]]
* [[Crveno jezero|Crveno]]
* [[Desne (jezero)|Desansko]]
* [[Galipovac]]
* [[Kavranovo jezero|Kavranovo]]
* [[Knezovića jezero]]
* [[Kopačevsko jezero|Kopačevsko]]
* [[Kuti (jezero)|Kuti]]
* [[Mala Solina (jezero)|Mala Solina]]
* [[Mamića jezero]]
* [[Mir (jezero)|Mir]]
* [[Modro jezero|Modro]]
* [[Modro oko (jezero)|Modro oko]]
* [[Njivice (jezero)|Njivice]]
* [[Parila]]
* [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvička]]
* [[Ponikve (jezero)|Ponikve]]
* [[Prukljansko jezero|Prukljansko]]
* [[Savica (jezera)|Savica]]
* [[Švičko jezero|Švičko]]
* [[Vela Solina]]
* [[Visovačko jezero|Visovačko]]
* [[Vlaška (jezero)|Vlaška]]
* [[Vransko jezero (Cres)|Vransko (Cres)]]
* [[Vransko jezero (Dalmacija)|Vransko (Dalmacija)]]

| grupa2 = [[Vještačko jezero|Vještačka]]
| podaci2 = 
* [[Abesinija (jezero)|Abesinija]]
* [[Bačica]]
* [[Bajer]]
* [[Bakranjuša]]
* [[Banova jaruga (jezero)|Banova jaruga]]
* [[Betonara (jezero)|Betonara]]
* [[Biljsko jezero|Biljsko]]
* [[Borovik (jezero)|Borovik]]
* [[Brljansko jezero|Brljansko]]
* [[Bukovnik]]
* [[Bundek]]
* [[Butoniga (jezero)|Butoniga]]
* [[Čabraji (jezero)|Čabraji]]
* [[Čiče (jezero)|Čiče]]
* [[Dubravsko jezero|Dubravsko]]
* [[Fuka (jezero)|Fuka]]
* [[Grabovo (jezero)|Grabovo]]
* [[Gusić (jezero)|Gusić]]
* [[Jarun]]
* [[Javorica]]
* [[Jegeniš]]
* [[Jošava (jezero)|Jošava]]
* [[Koritnjak (jezero)|Koritnjak]]
* [[Kruščica (jezero)|Kruščica]]
* [[Lapovac (jezero)|Lapovac]]
* [[Lepenica (jezero)|Lepenica]]
* [[Lokvarsko jezero|Lokvarsko]]
* [[Mlinac (jezero)|Mlinac]]
* [[Mokrica]]
* [[Motičnjak]]
* [[Orešje (jezero)|Orešje]]
* [[Palinića jezero]]
* [[Perućko jezero|Perućko]]
* [[Petnja]]
* [[Pjeskara]]
* [[Podgarić (jezero)|Podgarić]]
* [[Popovac (jezero)|Popovac]]
* [[Potkoš]]
* [[Prančevići]]
* [[Rakitje (jezera)|Rakitje]]
* [[Raminac]]
* [[Rasinja (jezero)|Rasinja]]
* [[Ravenska Kapela]]
* [[Razovac]]
* [[Sabljaci]]
* [[Skresovi]]
* [[Siromaja]]
* [[Sovinjak (jezero)|Sovinjak]]
* [[Šoderica]]
* [[Štikada (jezero)|Štikada]]
* [[Trakošćansko jezero|Trakošćansko]]
* [[Tribaljsko jezero|Tribaljsko]]
* [[Trstenik (jezera)|Trstenik]]
* [[Varaždinsko jezero|Varaždinsko]]
* [[Vlačine]]
* [[Vukovina (jezero)|Vukovina]]
* [[Zajarki]]
* [[Zeleno jezero (Hrvatska)|Zeleno]]
}}

| grupa3 = [[Zaliv]]i
| podaci3 =
* [[Bakarski zaliv|Bakarski]]
* [[Budava]]
* [[Karinsko more]]
* [[Kaštelanski zaliv|Kaštelanski]]
* [[Kvarnerić]]
* [[Kvarnerski zaliv|Kvarnerski]]
* [[Limski zaliv|Limski]]
* [[Malostonski zaliv|Malostonski]]
* [[Marinski zaliv|Marinski]]
* [[Novigradsko more]]
* [[Paški zaliv|Paški]]
* [[Pulski zaliv|Pulski]]
* [[Puntarska draga]]
* [[Raški zaliv|Raški]]
* [[Riječki zaliv|Riječki]]
* [[Piranski zaliv|Piranski]]
* [[Starogradski zaliv|Starogradski]]
* [[Tršćanski zaliv|Tršćanski]]
* [[Venecijanski zaliv|Venecijanski]]

| grupa4 = [[Moreuz|Prolazi&lt;br/&gt;i kanali]]
| podaci4 =
* [[Barbatski kanal]]
* [[Brački kanal]]
* [[Drvenička vrata]]
* [[Drvenički kanal]]
* [[Fažanski kanal]]
* [[Hvarski kanal]]
* [[Ilovička vrata]]
* [[Koločepski kanal]]
* [[Korčulanski kanal]]
* [[Kozjak (prolaz)|Kozjak]]
* [[Krušija]]
* [[Lastovski kanal]]
* [[Mala vrata]]
* [[Mali Vratnik]]
* [[Mali Ždrelac]]
* [[Malostonski zaliv]]
* [[Maunski kanal]]
* [[Mljetski kanal]]
* [[Most (prolaz)|Most]]
* [[Neretvanski kanal]]
* [[Novsko ždrilo]]
* [[Olipski kanal]]
* [[Pašmanski kanal]]
* [[Pelješki kanal]]
* [[Pohlipski kanal]]
* [[Premudska vrata]]
* [[Silbanski kanal]]
* [[Solinski kanal]]
* [[Splitska vrata]]
* [[Splitski kanal]]
* [[Srednji kanal]]
* [[Šćedorski kanal]]
* [[Škardska vrata]]
* [[Šoltanski kanal]]
* [[Unijski kanal]]
* [[Velebitski kanal]]
* [[Veliki Vratnik]]
* [[Velo Žaplo]]
* [[Vinodolski kanal]]
* [[Viški kanal]]
* [[Žaplić (prolaz)|Žaplić]]

| grupa5 = [[Kanjon]]i&lt;br/&gt;i [[močvara|močvare]]
| podaci5 =
* [[Kanjon Krke]]
* [[Kopački rit]]
* [[Park prirode Lonjsko polje|Lonjsko polje]]
* [[Nacionalni park Paklenica|Paklenica]]

| grupa6 = [[Vodopad]]i
| podaci6 =
* [[Krčić (slap)|Krčić]]
* [[Miljacka (slap)|Miljacka]]
* [[Roški slap]]
* [[Skradinski buk]]
* [[Štrbački buk]]
* [[Veliki slap (Plitvice)|Veliki slap]]
* [[Veliki slapovi Žumberka]]
* [[Zarečki krov]]
}}
&lt;noinclude&gt;
* [[Kategorija:Šabloni za geografiju Hrvatske]]
* [[Kategorija:Hidrografija Hrvatske]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>d86tar44fruuwblllkqqlpu4l83pxdd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak rijeka u Češkoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>451909</id>
    <revision>
      <id>3839272</id>
      <parentid>3830718</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:38:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Rijeke u Češkoj]]: &quot; &quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5056" sha1="sx1kczdhvh8cadmcg16og7k9t09e8l8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Vltava_in_Prague.jpg|mini|250px|desno|Rijeka Vltava na svom toku kroz [[Prag]], glavni grad Češke]]
'''Spisak rijeka u Češkoj''' obuhvata 22 najduže rijeke čija dužina toka kroz Češku iznosi više od 100&amp;nbsp;km.

== Spisak rijeka po dužini ==
Iako je Laba najduža rijeka koja protiče Češkom (njena ukupna dužina s tokom kroz Njemačku iznosi 1.094&amp;nbsp;km), njena pritoka Vltava najduža je rijeka  koja cijelim tokom teče unutar teritorije Češke.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Rang
! Naziv
! Dužina kroz Češku&lt;br /&gt;(u km)
! Prosječni protok&lt;br /&gt;(u m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;)
! Površinasliva&lt;br /&gt;(u km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
! Ulijeva se u
! Fotografija
|-
|1.||[[Vltava]]||430&lt;ref&gt;Ukupna dužina tokova Vltave i Elbe kombinovana unutar Češke teritorije je 530 km530&amp;nbsp;km&lt;/ref&gt;||151||28.090||[[Laba|Elba]]||[[Datoteka:Drbákov-Albertovy skály (6).jpg|180px|[[Slapy Reservoir]] on middle course of the Vltava]]
|-
|2.||[[Laba|Elba]]|| 370&lt;ref&gt;Ukupna dužina Elbe (uključujući i tok kroz Njemačku) is 1165&amp;nbsp;km&lt;/ref&gt;||308||144.055||[[Sjeverno more]]|| [[Datoteka:Decin soutok.JPG|180px|Confluence of [[Elbe]] and [[Ploučnice]] in [[Děčín]]]]
|-
|3.||[[Morava (Češka)|Morava]]|| 284&lt;ref&gt;Ukupna dužina Morave (sa tokom kroz Slovačku i Austriju) je 353&amp;nbsp;km&lt;/ref&gt;||65&lt;ref&gt;prije ušća sa Thaya&lt;/ref&gt;||26.658||[[Dunav]]||[[Datoteka:Řeka Morava před Uherským Ostrohem.jpg|180px|[[Morava (river)|Morava]] near [[Uherský Ostroh]]]]
|-
|4.||[[Ohře]]|| 256&lt;ref&gt;Ukupna dužina Ohře (sa tokom kroz Njemačku) je 316&amp;nbsp;km&lt;/ref&gt;||38||5.614||[[Laba|Elba]]||[[Datoteka:Ohre River CZ below Doksany Weir 165.jpg|180px|[[Ohře]] near [[Doksany]] during a dry summer]]
|-
|5.||[[Berounka]] ([[Mže]])||246||36||8.823||[[Vltava]]||[[Datoteka:Berounka vyhled Tetin 4326.JPG|180px|[[Berounka]] flowing through [[Bohemian Karst]] near [[Tetín (Beroun District)|Tetín]]]]
|-
|6.||[[Sázava (rijeka)|Sázava]]||225||25||4.350||[[Vltava]]||[[Datoteka:Zbořený Kostelec a Čížov (01).jpg|180px|[[Sázava (river)|Sázava]] near ruin of [[Zbořený Kostelec Castle]]]]
|-
|7.||[[Thaya]] (Dyje)|| 209&lt;ref&gt;Ukupna dužina Thaya (sa tokom kroz Austriju i njemačkom Thayom) is 306&amp;nbsp;km&lt;/ref&gt;||44||13.419||[[Morava (Češka)|Morava]]||[[Datoteka:PodyjiuVrani.jpg|180px|[[Thaya]] in [[Podyjí National Park]]]]
|-
|8.||[[Jihlava (rijeka)|Jihlava]]||185||12||3.117||[[Svratka (rijeka)|Svratka]]||[[Datoteka:Dolní Kounice, Jihlava.JPG|180px|[[Jihlava (river)|Jihlava]] near [[Dolní Kounice]]]]
|-
|9.||[[Svratka (rijeka)|Svratka]]||174||15&lt;ref&gt;Prije ušća sa Jihlavom&lt;/ref&gt;||7.119||[[Thaya]]||[[Datoteka:Svratka u Zoologické zahrady Brno.jpg|180px|[[Svratka (river)|Svratka]] in [[Brno-Bystrc]]]]
|-
|10.||[[Jizera (rijeka)|Jizera]]||164||24||2.193||[[Laba|Elba]]||[[Datoteka:Malá Skála, Jizera River.jpg|180px|[[Jizera (river)|Jizera]] near [[Malá Skála]]]]
|-
|11.||[[Lužnice (rijeka)|Lužnice]]|| 153&lt;ref&gt;Ukupna dužina Lužnice (sa tokom kroz Austriju) is 208&amp;nbsp;km&lt;/ref&gt;||24||4.226||[[Vltava]]||[[Datoteka:Dobronice u Bechyně, jez, z mostu.jpg|180px|A weir on the [[Lužnice (river)|Lužnice]] in [[Dobronice]] near [[Bechyně]]]]
|-
|12.||[[Odra]]|| 136&lt;ref&gt;Ukupna dužina Oder (sa tokom kroz Njemačku i Poljsku) is 861&amp;nbsp;km&lt;/ref&gt;||48||118.861||[[Baltičko more]]||[[Datoteka:Odra, Ostrava-Koblov.jpg|180px|[[Oder]] in [[Ostrava]]]]
|-
|13.||[[Orlice]] (+[[Divoká Orlice]])||136||22||2.036||[[Laba|Elba]]||[[Datoteka:Orlice (2).jpg|180px|[[Orlice]] near [[Třebechovce pod Orebem]]]] 
|-
|14.||[[Otava (rijeka)|Otava]] (+[[Vydra (river)|Vydra]])||134||26||3.788||[[Vltava]]||[[Datoteka:Sušice-Otava2.jpg|180px|[[Otava (river)|Otava]] in [[Sušice]]]]
|-
|15.||[[Opava (rijeka)|Opava]]||129||18||2.088||[[Odra]]||[[Datoteka:Opava6.jpg|180px|[[Opava (river)|Opava]] near [[Háj ve Slezsku]]]]
|-
|16.||[[Bečva]] ([[Vsetínská Bečva]])||120||18||1.626||[[Morava (Češka)|Morava]]||[[Datoteka:Bečva u Grymova.jpg|180px|[[Bečva]] near [[Grymov]]]]
|-
|17.||[[Radbuza]]||112||11||2.179||[[Berounka]]||[[Datoteka:Radbuza-Dobrany.jpg|180px|[[Radbuza]] in [[Dobřany (Plzeň-South District)|Dobřany]]]]
|-
|18.||[[Úhlava]]||109||6||919||[[Radbuza]]||[[Datoteka:Uhlava in Sumava.jpeg|180px|Upper course of the [[Úhlava]]]]
|-
|19.||[[Moravice (rijeka)|Moravice]]||105||8||901||[[Opava (river)|Opava]]||[[Datoteka:PramenMoravice.jpg|180px|Source of the [[Moravice (river)|Moravice]] is located high in the [[Hrubý Jeseník Mountains]]]]
|-
|20.||[[Chrudimka]]||104||6||870||[[Laba|Elba]]||[[Datoteka:Chrudimka_u_Škrovádu_1.jpg |180px|Chrudimka u blizini Škrováda]]
|-
|21.||[[Ploučnice]]||103||9||1.194||[[Laba|Elba]]||[[Datoteka:Ploučnice před Lípou1.jpg|180px|[[Ploučnice]] near [[Česká Lípa]]]]
|-
|22.||[[Oslava]]||100||4||867||[[Jihlava]]||[[Datoteka:Oslavany, Oslava, pohled z mostu.jpg|180px|[[Oslava]] in [[Oslavany]]]]
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Spisak rijeka u Evropi}}
{{Češka po temama}}

[[Kategorija:Rijeke u Češkoj| ]]
[[Kategorija:Spiskovi rijeka po državama|Češka]]</text>
      <sha1>sx1kczdhvh8cadmcg16og7k9t09e8l8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Pritoke Amazona</title>
    <ns>14</ns>
    <id>451919</id>
    <revision>
      <id>3838996</id>
      <parentid>3180992</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:25:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <origin>3838996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="210" sha1="g7v0zxi64dkwr7lo6g69z9socgscekq" xml:space="preserve">{{commonscat|Tributaries of the Amazon River}}
[[Kategorija:Amazon|Pritoke]]
[[Kategorija:Sliv Amazona|Pritoke]]
[[Kategorija:Pritoke po rijekama|Amazon]]
[[Kategorija:Rijeke u Južnoj Americi|Pritoke Amazona]]</text>
      <sha1>g7v0zxi64dkwr7lo6g69z9socgscekq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Amazon</title>
    <ns>14</ns>
    <id>451920</id>
    <revision>
      <id>3839222</id>
      <parentid>2983619</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:49:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="222" sha1="imm2r0040v55hjkqain1n2rwm35lqo0" xml:space="preserve">[[Kategorija:Rijeke u Južnoj Americi]]
[[Kategorija:Rijeke u Ekvadoru]]
[[Kategorija:Rijeke u Kolumbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Peruu]]
[[Kategorija:Sliv Amazona]]
[[Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke|Amazon]]</text>
      <sha1>imm2r0040v55hjkqain1n2rwm35lqo0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gomal (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>451976</id>
    <revision>
      <id>3839104</id>
      <parentid>2984064</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:13:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]; ±[[Kategorija:Rijeke u Afghanistanu]]→[[Kategorija:Rijeke u Afganistanu]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2810" sha1="bm4lnvrv9d18qpehgzuwqy0atavl6us" xml:space="preserve">&lt;!-- Sljedećih nekoliko linija stvara tabelu šablona &quot;Infokutija&quot;.
     Molimo vas da se spustite za uređivanje glavnog sadržaja članka. --&gt;
{{Infokutija rijeka
| ime                =Gomal 
| slika              =Niazi.JPG  
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = 
| slika_karta        =
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         =
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = 
| ušće               =Ind  
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   =Afghanistan, Pakistan 
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 
| dužina_km          =400 
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina izvora_m  = 
| nadmorska visina izvora_ft = 
| nadmorska visina ušća      = 
| nadmorska visina ušća_m    = 
| nadmorska visina ušća_ft   = 
| prosječni protok           = 
| prosječni protok_m3/s      = 
| prosječni protok_cuft/s    = 
| površina sliva             = 
| površina sliva_km2         = 
| površina sliva_sqmi        = 
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     =Wana Khwar 
| desne_pritoke      =Zhob 
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
&lt;!-- Kraj tabele šablona Infokutija --&gt;
'''Gomal''' je rijeka u [[Afganistan|Afghanistanu]] i [[Pakistan|Pakistanu]]. Duga je oko 400 km. Lijeva pritoka rijeke je [[Wana Khwar]] dok je desna [[Zhob]].

== Tok ==
Izvori rijeke Gomal se nalaze jugoistočno od [[Ghazni|Ghaznija]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=Danube river: Hydrology and geography|url=http://dx.doi.org/10.1007/springerreference_30312|journal=SpringerReference|location=Berlin/Heidelberg|publisher=Springer-Verlag}}&lt;/ref&gt; Izvori koji sadrže vode glavnog gomalskog ogranka pojavljuju se iznad tvrđave u Babakarkolu u [[Katavaz|Katavazu]]. Druga grana rijeke se pridružuje glavnom kanalu oko 22 km ispod njenog izvora.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hertel|first=Johannes|date=1924-01-01|title=Grierson George Abraham. Linguistic Survey of India. Calcutta, Superintendent Government Printing, India|url=http://dx.doi.org/10.1515/if-1924-0139|journal=Indogermanische Forschungen|volume=42|issue=s1|pages=363–368|doi=10.1515/if-1924-0139|issn=|access-date=22. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Rijeka Gomal teče jugoistočno prije nego što uđe u [[Pakistan]].

Nakon otprilike 177 km od izvora spaja se sa rijekom Zhob, svojom glavnom pritokom. Od [[Južni Vaziristan|Južnog Vaziristana]] rijeka prolazi kroz Gomalsku dolinu. Ovdje se voda Gomala uglavnom koristi za uzgoj zemljišta. Rijeka zatim prolazi kroz Damansku ravnicu te se kasnije pridružuje rijeci [[Ind]].

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Rijeke u Pakistanu]]
[[Kategorija:Rijeke u Afganistanu]]
[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]</text>
      <sha1>bm4lnvrv9d18qpehgzuwqy0atavl6us</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zapadni Bug</title>
    <ns>0</ns>
    <id>451980</id>
    <revision>
      <id>3839072</id>
      <parentid>3791242</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:35:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839072</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5702" sha1="k28d637e1f4646oei50h2lppuhyv0ky" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
| ime                   = Zapadni Bug
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
| etimologija           =
| nadimak               =
| slika                 = Bug Nur.jpg
| opis_slike            = Rijeka Zapadni Bug u blizini poljskog sela [[Nur]]a, [[Mazovjecko vojvodstvo]] 
| država                ={{ZID|Poljska}}&lt;br&gt;{{ZID|Bjelorusija}}&lt;br&gt;{{ZID|Ukrajina}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| grad                  =[[Brest]], [[Serock]]
| pritoke_lijevo        =
| pritoke_desno         =
| izvor                 =
| izvor_položaj         = | izvor_regija = | izvor_država =Ukrajina
| izvor_visina          =
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =N
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =E
| source_confluence_lat_d = | source_confluence_lat_m = | source_confluence_lat_s = | source_confluence_lat_NS =
| source_confluence_long_d = | source_confluence_long_m = | source_confluence_long_s = | source_confluence_long_EW =
| ušće                  =u [[Narew]] 
| ušće_visina           = 
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =N
| mouth_long_d          =  | mouth_long_m =  | mouth_long_s = | mouth_long_EW =E
| dužina                = 772
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| pražnjenje            =155
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
| prazno                =
| bilješka              =
}}

'''Zapadni Bug''' ([[Ukrajinski jezik|ukr.]] Західний Буг, [[ruski jezik|rus.]] Западный Буг, [[bjeloruski jezik|bje.]] Захо́дні Буг) je rijeka u [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] i [[Poljska|Poljskoj]] duga 772 kilometra.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Bug River|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/83712/Bug-River|work=Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica Online|publisher=Encyclopædia Britannica, 2011.|access-date=22. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Tok ==
Zapadni Bug je lijeva pritoka [[Narew]]a, a počinje svoj tok iz središnje Ukrajine istočno od [[Lavov]]a u zapadnoj Ukrajini ([[Galicija]]). Prvo teče prema zapadu, ali ubrzo nakon grada [[Kamjanka-Busk]] nastavlja svoj tok ka sjeveru. Prolazi kroz grad [[Brest]], nakon čega nastavlja svoj tok ka zapadu i teče u blizini [[Varšava|Varšave]]. Tu se ulijeva u rijeku Narew blizu [[Zegrzyńskie rezervoar]]a, neposredno prije njenog ušća u [[Visla|Vislu]].

Zapadni Bug je granična rijeka između Poljske i Bjelorusije u dužini 178&amp;nbsp;km, te Ukrajine i Poljske u dužini 185&amp;nbsp;km. Predstavlja dio sistema plovnih puteva koji vode od [[Baltičko more|Baltičkog mora]] do [[Crno more|Crnog mora]]. Njezin vijugavi dio toka povezuje rijeke [[Visla|Vislu]] i Dnjepar preko kratkog dotoka rijeke [[Muhavec]] kod Bresta, a zatim preko [[Kanal Dnjepar-Bug|kanala Dnjepar-Bug]] na istoku preko glavnog evropskog sliva.
Ukupna površina sliva ove rijeke je 39.400&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;sup&gt;.

== Historija ==
Od 7. vijeka Bug je područje naseljeno [[Slaveni|slavenskim]] plemenima. Jedno od njih, [[Bušani]] se spominje u 9. vijeku.&lt;ref&gt;[[Bayerischer Geograph]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Nestorchronik]] zum Jahr 907.&lt;/ref&gt;. Najkasnije do 10. vijeka Brest će biti izgrađeno veće slavensko naselje.
Godine 981. ovo područje gotovo u potpunosti dolazi pod vlast [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]]. Postoje dvorci u [[Busk]]u i [[Drohiczyn]]u. Područje je pripadalo uglavnom [[Galičko-Volinjska Kneževina|Galičko-Volinjskoj Kneževini]]. U 12. vijeku u Brestu i Busku postojale su kratkotrajne nezavisne kneževine.
Godine 1340. najveći dio ovog područja dolazi pod kontrolu [[Kraljevina Poljska|Kraljevine Poljske]], a od 1569. je dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]].
Od 1772. njen južni dio toka dolazi pod kontrolu austrijske [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] (Galicija), a sjeverni dio oko Bresta postaje dio [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]].

Od 1921. područje pripada [[Druga Poljska Republika|Drugoj Poljskoj Republici]]. Nakon njemačke vojne [[Invazija na Poljsku|Invazije na Poljsku]] u jesen 1939, dogovorena granica interesa između [[Njemački Rajh|Njemačkog Rajha]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] na Zapadnom Bugu bila je u skladu sa [[Molotovljeva linija|Molotovljevom linijom]]. Na desnoj obali ove rijeke bio je dio Molotovljeve linije koja je počela kao sovjetska odbrambena struktura, ali nije mogla biti dovršena. U ljeto 1941, vojne jedinice  [[Wehrmacht]]a započele su [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|operaciju Barbarossa]] zauzimajući ovo područje.
Od 1944, donji dio toka ove rijeke postao je dio [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]], dok je sjeverni dio formirao granicu između Sovjetskog Saveza i Poljske. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], rijeka Bug formira značajan dio poljsko-ukrajinske i poljsko-bjeloruske granice, a od 1. maja 2004. čini dio vanjske granice [[Evropska unija|Evropske unije]].

== Literatura ==
* Johann Christian Wutzke:  ''Beschreibung des Bugflusses''. In: ''Beiträge zur Kunde Preußens''. Band 3, Heft 6, Königsberg 1820, [https://books.google.de/books?id=cJhXAAAAcAAJ&amp;pg=RA6-PA486 S. 486–495.]

== Reference ==
{{refspisak}}
{{Rijeke u Ukrajini}}
{{Rijeke u Poljskoj}}

[[Kategorija:Baltički sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Bjelorusiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Rijeke u Poljskoj]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>k28d637e1f4646oei50h2lppuhyv0ky</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839214</id>
      <parentid>3839072</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:37:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839214</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5736" sha1="8jjz7ht1zerh4uphe04ua8bqahkf8jw" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
| ime                   = Zapadni Bug
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
| etimologija           =
| nadimak               =
| slika                 = Bug Nur.jpg
| opis_slike            = Rijeka Zapadni Bug u blizini poljskog sela [[Nur]]a, [[Mazovjecko vojvodstvo]] 
| država                ={{ZID|Poljska}}&lt;br&gt;{{ZID|Bjelorusija}}&lt;br&gt;{{ZID|Ukrajina}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| grad                  =[[Brest]], [[Serock]]
| pritoke_lijevo        =
| pritoke_desno         =
| izvor                 =
| izvor_položaj         = | izvor_regija = | izvor_država =Ukrajina
| izvor_visina          =
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =N
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =E
| source_confluence_lat_d = | source_confluence_lat_m = | source_confluence_lat_s = | source_confluence_lat_NS =
| source_confluence_long_d = | source_confluence_long_m = | source_confluence_long_s = | source_confluence_long_EW =
| ušće                  =u [[Narew]] 
| ušće_visina           = 
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =N
| mouth_long_d          =  | mouth_long_m =  | mouth_long_s = | mouth_long_EW =E
| dužina                = 772
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| pražnjenje            =155
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
| prazno                =
| bilješka              =
}}

'''Zapadni Bug''' ([[Ukrajinski jezik|ukr.]] Західний Буг, [[ruski jezik|rus.]] Западный Буг, [[bjeloruski jezik|bje.]] Захо́дні Буг) je rijeka u [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] i [[Poljska|Poljskoj]] duga 772 kilometra.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Bug River|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/83712/Bug-River|work=Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica Online|publisher=Encyclopædia Britannica, 2011.|access-date=22. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Tok ==
Zapadni Bug je lijeva pritoka [[Narew]]a, a počinje svoj tok iz središnje Ukrajine istočno od [[Lavov]]a u zapadnoj Ukrajini ([[Galicija]]). Prvo teče prema zapadu, ali ubrzo nakon grada [[Kamjanka-Busk]] nastavlja svoj tok ka sjeveru. Prolazi kroz grad [[Brest]], nakon čega nastavlja svoj tok ka zapadu i teče u blizini [[Varšava|Varšave]]. Tu se ulijeva u rijeku Narew blizu [[Zegrzyńskie rezervoar]]a, neposredno prije njenog ušća u [[Visla|Vislu]].

Zapadni Bug je granična rijeka između Poljske i Bjelorusije u dužini 178&amp;nbsp;km, te Ukrajine i Poljske u dužini 185&amp;nbsp;km. Predstavlja dio sistema plovnih puteva koji vode od [[Baltičko more|Baltičkog mora]] do [[Crno more|Crnog mora]]. Njezin vijugavi dio toka povezuje rijeke [[Visla|Vislu]] i Dnjepar preko kratkog dotoka rijeke [[Muhavec]] kod Bresta, a zatim preko [[Kanal Dnjepar-Bug|kanala Dnjepar-Bug]] na istoku preko glavnog evropskog sliva.
Ukupna površina sliva ove rijeke je 39.400&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;sup&gt;.

== Historija ==
Od 7. vijeka Bug je područje naseljeno [[Slaveni|slavenskim]] plemenima. Jedno od njih, [[Bušani]] se spominje u 9. vijeku.&lt;ref&gt;[[Bayerischer Geograph]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Nestorchronik]] zum Jahr 907.&lt;/ref&gt;. Najkasnije do 10. vijeka Brest će biti izgrađeno veće slavensko naselje.
Godine 981. ovo područje gotovo u potpunosti dolazi pod vlast [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]]. Postoje dvorci u [[Busk]]u i [[Drohiczyn]]u. Područje je pripadalo uglavnom [[Galičko-Volinjska Kneževina|Galičko-Volinjskoj Kneževini]]. U 12. vijeku u Brestu i Busku postojale su kratkotrajne nezavisne kneževine.
Godine 1340. najveći dio ovog područja dolazi pod kontrolu [[Kraljevina Poljska|Kraljevine Poljske]], a od 1569. je dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]].
Od 1772. njen južni dio toka dolazi pod kontrolu austrijske [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] (Galicija), a sjeverni dio oko Bresta postaje dio [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]].

Od 1921. područje pripada [[Druga Poljska Republika|Drugoj Poljskoj Republici]]. Nakon njemačke vojne [[Invazija na Poljsku|Invazije na Poljsku]] u jesen 1939, dogovorena granica interesa između [[Njemački Rajh|Njemačkog Rajha]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] na Zapadnom Bugu bila je u skladu sa [[Molotovljeva linija|Molotovljevom linijom]]. Na desnoj obali ove rijeke bio je dio Molotovljeve linije koja je počela kao sovjetska odbrambena struktura, ali nije mogla biti dovršena. U ljeto 1941, vojne jedinice  [[Wehrmacht]]a započele su [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|operaciju Barbarossa]] zauzimajući ovo područje.
Od 1944, donji dio toka ove rijeke postao je dio [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]], dok je sjeverni dio formirao granicu između Sovjetskog Saveza i Poljske. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], rijeka Bug formira značajan dio poljsko-ukrajinske i poljsko-bjeloruske granice, a od 1. maja 2004. čini dio vanjske granice [[Evropska unija|Evropske unije]].

== Literatura ==
* Johann Christian Wutzke:  ''Beschreibung des Bugflusses''. In: ''Beiträge zur Kunde Preußens''. Band 3, Heft 6, Königsberg 1820, [https://books.google.de/books?id=cJhXAAAAcAAJ&amp;pg=RA6-PA486 S. 486–495.]

== Reference ==
{{refspisak}}
{{Rijeke u Ukrajini}}
{{Rijeke u Poljskoj}}

[[Kategorija:Baltički sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Bjelorusiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Rijeke u Poljskoj]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>8jjz7ht1zerh4uphe04ua8bqahkf8jw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Podaci o zastavi Republika Bosna i Hercegovina</title>
    <ns>10</ns>
    <id>452973</id>
    <revision>
      <id>3839324</id>
      <parentid>3702966</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:23:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="749" sha1="2k460l83031zg3fu73sj0vpr3qzjs9v" xml:space="preserve">{{ {{{1&lt;noinclude&gt;|Podaci o zastavi&lt;/noinclude&gt;}}}
| alias              = Republika Bosna i Hercegovina
| alias1             = {{{alias1|}}}
| kratko ime alias   = Republika Bosna i Hercegovina
| alias genitiv      = Republike Bosne i Hercegovine
| zastava alias      = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg
| veličina           = {{{veličina|}}}
| ime                = {{{ime|}}}
| link               = {{{link|}}}
| link1              = {{{link1|}}}
| varijanta          = {{{varijanta|}}}
&lt;noinclude&gt;
| preusmjerenje1     = RBiH
| preusmjerenje2     = RBIH
| preusmjerenje3     = Republika BiH
| related1           = SR Bosna i Hercegovina &lt;!-- 1945-1992 --&gt;
| related2           = Bosna i Hercegovina &lt;!--od 1998 --&gt;
&lt;/noinclude&gt;
}}</text>
      <sha1>2k460l83031zg3fu73sj0vpr3qzjs9v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Váh</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454153</id>
    <revision>
      <id>3839049</id>
      <parentid>3750999</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:09:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Dunava]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6151" sha1="bes935leqotsmti729ma40824tjt2gr" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Váh
| slika                      = Váh - panoramio.jpg
| veličina_slike             = 250px
| slika_alt                  = 
| opis_slike                 = Váh kod [[Žilina|Žiline]]
| slika_karta                = Váh River (SVK) - location and watershed.svg
| veličina_karte             =
| karta_alt                  =
| karta_opis                 =
| izvorno_ime                = Váh
| izvorno_ime_jezik          = slovački
| drugo_ime                  = {{hu|Vág}}, {{jez-de|Waag}}, {{pl|Wag}}
| izvor                      = [[Kráľova hoľa]], [[Niske Tatre]] (Crni Váh) &lt;br/&gt; Važecka dolina, [[Visoke Tatre]] (Bijeli Váh)
| ušće                       = [[Dunav]] ([[Komárno]])
| progresija                 = [[Dunav]] → [[Crno more]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Slovačka}}
| lokacija                   = 
| etimologija                = 
| dužina                     = 
| dužina_km                  = 403
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina ušća      = 106,5
| prosječni protok           = 196 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva             = 15.075
| riječni_sistem             = 
| lijeve_pritoke             = [[Demänovka]], [[Revúca (rijeka)|Revúca]], [[Ľubochnianka]], [[Turiec (Váh)|Turiec]], [[Rajčanka]], [[Nitra (rijeka)|Nitra]]
| desne_pritoke              = [[Belá (rijeka)|Belá]], [[Orava (rijeka)|Orava]], [[Varínka]], [[Kysuca]], [[Bijela voda (Váh)|Bijela voda]], [[Vlára]], [[Dubová]], [[Dudváh]], [[Mali Dunav]]
| prazno_ime                 =
| prazno_info                =
}}
'''Váh''' ({{jez-de|Waag}};&lt;ref&gt;''The Cambridge Ancient History'', [[Štamparija Univerziteta u Cambridgeu|Štamparija]] [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerziteta u Cambridgeu]], 1970; {{ISBN|0-521-26335-2}}&lt;/ref&gt; {{hu|Vág}};&lt;ref&gt;{{cite book |last= Kocsis |first= Károly |title= Ethnic Geography of the Hungarian Minorities in the Carpathian |url= https://books.google.com/books?id=-zZ_NVM9mNEC&amp;pg=PA73&amp;dq=Kom%C3%A1rno+Hungarians+census |section= Towns in Slovakia with absolute Hungarian majority |pages= 73 |isbn= 1-931313-75-X |year= 2001 |access-date= 2. 7. 2008 |archive-date= 11. 1. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140111080322/http://books.google.com/books?id=-zZ_NVM9mNEC |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Felbermann|first=Louis|title=Hungary and Its People |url= https://books.google.com/?id=zrwJAAAAIAAJ&amp;q=V%C3%A1g+river&amp;dq=V%C3%A1g+river|access-date=2. 7. 2008|year=1892}}&lt;/ref&gt; {{pl|Wag}}&lt;ref&gt;[http://dir.icm.edu.pl/pl/Slownik_geograficzny/Tom_XII/888 Wag] u ''Geografskom rječniku Poljskog Kraljevstva i drugih slavenskih zemalja''.&lt;/ref&gt;) najduža je [[rijeka]] u granicama [[Slovačka|Slovačke]]. Između ostalih, protječe kroz sljedeće gradove: [[Liptovský Hrádok]], [[Liptovský Mikuláš]], [[Ružomberok]], [[Vrútky]], [[Žilina]], [[Bytča]], [[Považská Bystrica]], [[Púchov]], [[Ilava]], [[Dubnica nad Váhom]], [[Nemšová]], [[Trenčín]], [[Nové Mesto nad Váhom]], [[Piešťany]], [[Hlohovec]], [[Sereď]], [[Šaľa]], [[Kolárovo]] i [[Komárno]].

== Etimologija ==
Ime rijeke [[Germanski jezici|germanskog]] je ili [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla. Moglo bi biti izvedeno od [[pragermanski jezik|starogermanskog]] ''wȃg'' (&quot;struja&quot;) ili [[praslavenski jezik|praslavenskog]] ''vagъ'', ''vaga'' (&quot;motka, štap, izrezbarena grana&quot;), referirajući se na pojačane riječne obale. Postoji nekoliko slavenskih imena rijeka sa sličnom motivacijom, ali se generalno pretpostavlja da su imena većih rijeka u Slovačkoj predslavenska.&lt;ref name = &quot;krško&quot;&gt;{{cite journal |first= Jaromír |last= Krško |title= Praslovanské apelatíva ako motivanty hydroným povodia Váhu |journal= Slavica Slovaca |year= 2009 |issue= 1 |p= 12 |language= [[Slovački jezik|slovački]] |url= http://www.akademickyrepozitar.sk/sk/repozitar/Praslovanske-apelativa-ako-motivanty-hydronym-povodia-Vahu.pdf |access-date= 25. 6. 2019 |archive-date= 5. 12. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201205183623/http://www.akademickyrepozitar.sk/sk/repozitar/Praslovanske-apelativa-ako-motivanty-hydronym-povodia-Vahu.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Rijeka je prvi put spomenuta kao ''flumen Vvaga'' (1111) i ''aqua Vvac'' (1113).&lt;ref name=&quot;krško&quot;/&gt;

== Geografija ==
Lijeva [[pritoka]] [[Dunav]]a, Váh je dug 403&amp;nbsp;km, uključujući Crni Váh. Njegova dva izvora, ''Bijeli'' (Biely) i ''Crni Váh'' (Čierny), smještena su na [[Visoke Tatre|Visokim]], odnosno [[Niske Tatre|Niskim Tatrama]], a teče sjevernom i zapadnom Slovačkom i ulijeva se u Dunav u blizini [[Komárno|Komárna]]. Lijeve su mu pritoke [[Demänovka]], [[Revúca (rijeka)|Revúca]], [[Ľubochnianka]], [[Turiec (Váh)|Turiec]], [[Rajčanka]] i [[Nitra (rijeka)|Nitra]], a desne [[Belá (rijeka)|Belá]], [[Orava (rijeka)|Orava]], [[Varínka]], [[Kysuca]], [[Bijela voda (Váh)|Bijela voda]], [[Vlára]], [[Dubová]], [[Dudváh]] i [[Mali Dunav]]. Krajem [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] rijeka je bila vlasništvo [[Stibor Stiborički|Stibora Stiboričkog]] i njegovog sina Stibora Beckovskog iz [[Klan Ostoja|klana Ostoja]], a kasnije je to vlasništvo dobio [[Móric Benyovszky]] kao dar od [[Marija Terezija, kraljica Ugarske|Marije Terezije]].

Uključuje kanale, brane (Crni Váh, [[Liptovská Mara (brana)|Liptovská Mara]], Bešeňová, Krpeľany, [[Žilinska brana)|Žilina]], Hričov, [[Nosice]], [[Sĺňava]], Madunice, [[Kráľová]] i Selice) i 16 [[hidroelektrana]], čija je izgradnja počela 1930-ih, a intenzivirana je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Glavni slovački [[Autoput D1 (Slovačka)|autoput]] ide duž Váha ([[Bratislava]] – [[Trenčín]] – [[Považská Bystrica]] – [[Žilina]] te [[Ružomberok]] – [[Poprad]]), kao i glavna [[željeznička pruga]] Bratislava – Žilina – [[Košice]].

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Váh}}
* [http://www.rieky.sk/slovensko/vah.aspx?ID_reky=72 Rijeka Váh] {{sk simbol}}

{{Dunav}}

[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Crnomorski sliv]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]</text>
      <sha1>bes935leqotsmti729ma40824tjt2gr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Naseljena ostrva u Hrvatskoj</title>
    <ns>10</ns>
    <id>454421</id>
    <revision>
      <id>3839320</id>
      <parentid>3750709</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:21:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839320</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1032" sha1="33ede7qg0z3ho65e4s86cmshokcb9br" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Naseljena ostrva u Hrvatskoj
| naslov      = [[Spisak naseljenih ostrva u Hrvatskoj|Naseljena ostrva]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]
| podaciklasa = hlist
| podaci1     = 
* [[Biševo (ostrvo)|Biševo]]
* [[Brač]]
* [[Cres]]
* [[Čiovo]]
* [[Drvenik Mali]]
* [[Drvenik Veli]]
* [[Dugi otok]]
* [[Hvar]]
* [[Ilovik]]
* [[Ist]]
* [[Iž]]
* [[Kaprije]]
* [[Koločep]]
* [[Kornat]]
* [[Korčula]]
* [[Krapanj]]
* [[Krk]]
* [[Lastovo]]
* [[Lopud]]
* [[Lošinj]]
* [[Male Srakane]]
* [[Mljet]]
* [[Molat]]
* [[Murter]]
* [[Olib]]
* [[Ošljak]]
* [[Pag]]
* [[Pašman]]
* [[Premuda]]
* [[Prvić]]
* [[Rab]]
* [[Rava]]
* [[Rivanj]]
* [[Sestrunj (ostrvo)|Sestrunj]]
* [[Silba (ostrvo)|Silba]]
* [[Susak]]
* [[Šipan]]
* [[Šolta]]
* [[Ugljan (ostrvo)|Ugljan]]
* [[Unije]]
* [[Vele Srakane (ostrvo)|Vele Srakane]]
* [[Vir (ostrvo)|Vir]]
* [[Vis]]
* [[Vrgada]]
* [[Vrnik]]
* [[Zlarin]]
* [[Zverinac]]
* [[Žirje (ostrvo)|Žirje]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za geografiju Hrvatske|Naseljena ostrva]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>33ede7qg0z3ho65e4s86cmshokcb9br</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839344</id>
      <parentid>3839320</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:45:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ostrva su poznatija od istoimenih naselja, pa bi trebala imati prednost za glavno značenje u većini slučajeva.</comment>
      <origin>3839344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="944" sha1="qurzg61stm5498vqf5cws6rfefxarp6" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Naseljena ostrva u Hrvatskoj
| naslov      = [[Spisak naseljenih ostrva u Hrvatskoj|Naseljena ostrva]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]
| podaciklasa = hlist
| podaci1     = 
* [[Biševo]]
* [[Brač]]
* [[Cres]]
* [[Čiovo]]
* [[Drvenik Mali]]
* [[Drvenik Veli]]
* [[Dugi otok]]
* [[Hvar]]
* [[Ilovik]]
* [[Ist]]
* [[Iž]]
* [[Kaprije]]
* [[Koločep]]
* [[Kornat]]
* [[Korčula]]
* [[Krapanj]]
* [[Krk]]
* [[Lastovo]]
* [[Lopud]]
* [[Lošinj]]
* [[Male Srakane]]
* [[Mljet]]
* [[Molat]]
* [[Murter]]
* [[Olib]]
* [[Ošljak]]
* [[Pag]]
* [[Pašman]]
* [[Premuda]]
* [[Prvić]]
* [[Rab]]
* [[Rava]]
* [[Rivanj]]
* [[Sestrunj]]
* [[Silba]]
* [[Susak]]
* [[Šipan]]
* [[Šolta]]
* [[Ugljan]]
* [[Unije]]
* [[Vele Srakane]]
* [[Vir (ostrvo)|Vir]]
* [[Vis]]
* [[Vrgada]]
* [[Vrnik]]
* [[Zlarin]]
* [[Zverinac]]
* [[Žirje (ostrvo)|Žirje]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za geografiju Hrvatske|Naseljena ostrva]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>qurzg61stm5498vqf5cws6rfefxarp6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839345</id>
      <parentid>3839344</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:46:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aha... Vidim sad zašto. Pardon. :-)</comment>
      <origin>3839345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1032" sha1="33ede7qg0z3ho65e4s86cmshokcb9br" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Naseljena ostrva u Hrvatskoj
| naslov      = [[Spisak naseljenih ostrva u Hrvatskoj|Naseljena ostrva]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]
| podaciklasa = hlist
| podaci1     = 
* [[Biševo (ostrvo)|Biševo]]
* [[Brač]]
* [[Cres]]
* [[Čiovo]]
* [[Drvenik Mali]]
* [[Drvenik Veli]]
* [[Dugi otok]]
* [[Hvar]]
* [[Ilovik]]
* [[Ist]]
* [[Iž]]
* [[Kaprije]]
* [[Koločep]]
* [[Kornat]]
* [[Korčula]]
* [[Krapanj]]
* [[Krk]]
* [[Lastovo]]
* [[Lopud]]
* [[Lošinj]]
* [[Male Srakane]]
* [[Mljet]]
* [[Molat]]
* [[Murter]]
* [[Olib]]
* [[Ošljak]]
* [[Pag]]
* [[Pašman]]
* [[Premuda]]
* [[Prvić]]
* [[Rab]]
* [[Rava]]
* [[Rivanj]]
* [[Sestrunj (ostrvo)|Sestrunj]]
* [[Silba (ostrvo)|Silba]]
* [[Susak]]
* [[Šipan]]
* [[Šolta]]
* [[Ugljan (ostrvo)|Ugljan]]
* [[Unije]]
* [[Vele Srakane (ostrvo)|Vele Srakane]]
* [[Vir (ostrvo)|Vir]]
* [[Vis]]
* [[Vrgada]]
* [[Vrnik]]
* [[Zlarin]]
* [[Zverinac]]
* [[Žirje (ostrvo)|Žirje]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za geografiju Hrvatske|Naseljena ostrva]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>33ede7qg0z3ho65e4s86cmshokcb9br</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saar (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454587</id>
    <revision>
      <id>3839102</id>
      <parentid>3574001</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:10:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4762" sha1="a8hw98d798ybprxzba17ir3unvdt9g6" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Saar 
| slika              = Saarschleife.jpg
| veličina_slike     = 250px
| slika_alt          = 
| opis_slike         = [[Saarschleife|Meandar Saara]] kod [[Mettlach]]a
| slika_karta        = Sarre.png
| veličina_karte     = 250px
| karta_opis         = Tok Saara
| izvorno_ime        = Saar
| izvorno_ime_jezik  = njemački
| drugo_ime          = Sarre
| izvor              = [[Donon]] ([[Vogezi]])
| ušće               = [[Rajna]] ([[Konz]])
| progresija         = [[Moselle]] → [[Rajna]] → [[Sjeverno more]]
| države kroz koje protiče   = [[Francuska]] &lt;br/&gt; [[Njemačka]]
| lokacija           = 
| etimologija        = ''Sara'' (keltski: &quot;vodena struja&quot;)
| dužina             = 246
| nadmorska visina izvora    = 785 (Crveni Saar)
| nadmorska visina ušća      = 130,3
| prosječni protok           = 75 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.bafg.de/DE/08_Ref/M2/03_Fliessgewmod/01_FLYS/bfg1433_teil1.pdf?__blob=publicationFile |title= Neufestlegung der gesetzlichen Überschwemmungsgrenzenan der Saar |format= [[PDF]] |publisher= Bundesanstalt für Gewässerkunde}} {{de simbol}}&lt;/ref&gt;
| sliv                       = [[Sjeverno more|Sjevernomorski]]
| površina sliva             = 7.431
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = [[Nied (Saar)|Nied]], [[Leukbach]]
| desne_pritoke      = [[Blies]], [[Prims]]
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Saar''' ({{jez-fr|Sarre}}) [[rijeka]] je u sjeveroistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] i zapadnoj [[Njemačka|Njemačkoj]] i desna [[pritoka]] [[Moselle]], u koju se ulijeva u [[Konz]]u, između [[Trier]]a ([[Porajnje-Falačka]]) i [[Granica između Luksemburga i Njemačke|granice]] s [[Luksemburg]]om. Izvire u [[Vogezi]]ma na granici [[Alsace]]a i [[Lorena (regija)|Lorene]] i teče prema sjeverozapadu. Nastaje spajanjem Bijelog i Crvenog Saara kod [[Hermelange]]a, a oba kraka izviru ispod [[Donon]]a, najvišeg vrha u sjevernim Vogezima. Od 246&amp;nbsp;km dužine 126 pripada Francuskoj, a 120 Njemačkoj. Površina sliva iznosi 7.431&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Ime ''Saar'' potječe od keltske riječi ''sara'' (&quot;vodena struja&quot;) i rimskog imena za ovu rijeku, ''Saravus''.

Kroz historiju je ova rijeka bila veoma važna za industrije [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]] i [[čelik]]a u [[Saarland]]u. [[Sirovine]] i finalni proizvodi prevožene su brodovima [[Sarski kanal|Sarskim kanalom]], [[Kanal Marna–Rajna|kanalom Marna–Rajna]] ili [[Rajna|Rajnom]], npr., u [[Ruhr (regija)|Rursku regiju]] ili do luke u [[Rotterdam]]u.

Iako je njemački dio rijeke produbljivanjem, izgradnjom ustava i ispravljanjem toka pretvoren u [[vodeni put]], danas nema znatnijeg brodskog saobraćaja.

Saar protječe kroz sljedeće [[Departmani Francuske|francuske departmane]], [[Njemačke savezne pokrajine|njemačke pokrajine]] i gradove:
* [[Moselle (departman)|Moselle]] (F): [[Abreschviller]] (Crveni Saar), [[Lorquin]], [[Sarrebourg]], [[Fénétrange]]
* [[Donja Rajna (departman)|Donja Rajna]] (F): [[Sarre-Union]]
* [[Moselle (departman)|Moselle]] (F): [[Sarralbe]], [[Sarreguemines]]
* [[Saarland]] (Nj): [[Saarbrücken]], [[Völklingen]], [[Wadgassen]], [[Bous (Saarland)|Bous]], [[Saarlouis]], [[Dillingen (Saarland)|Dillingen]],  [[Merzig]]
* [[Porajnje-Falačka]] (Nj): [[Saarburg]], [[Konz]].

Na [[obala]]ma Saara smješten je [[Metalurški kombinat u Völklingenu]], koji je na [[UNESCO]]-ovom spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]. Kod [[Mettlach]]a rijeka tvori poznati [[Saarschleife|meandar]]. Donji tok Saara u Porajnju-Falačkoj [[Vinogradarstvo|vinogradarska]] je regija s određenom važnošću i u njoj se proizvodi uglavnom [[rizling]]. Do početka 20. stoljeća mnogo je više [[Vinova loza|vinove loze]] uzgajano na obalama Saara i vinogradi su se protezali mnogo više uzvodno, do Saarbrückena. Tek su početkom 21. stoljeća neki preduzetnici iz Saarlanda počeli ponovo eksperimentirati s vinogradarstvom.
{{Riječni protok
|stanica=[[Wittring]] 
|datum=podaci izračunati kroz 12 godina
|jedinica=m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
|izvor= [[Banque Hydro]] – [[MEDDE]]
|max protok = 40
|glavna razmjera = 10
|sekundarna razmjera = 5
|jan1=32.9
|feb1=37
|mar1=33.9
|apr1=16.1
|maj1=8.14
|jun1=5.55
|jul1=5.44
|aug1=6.23
|sep1=6.34
|okt1=11.7
|nov1=18.3
|dec1=29.8
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Saar River}}
* [http://www.sandre.eaufrance.fr/geo/CoursEau/A9--0100 La Sarre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190906223743/http://www.sandre.eaufrance.fr/geo/CoursEau/A9--0100 |date=6. 9. 2019 }}, ''Sandre.eaufrance.fr''

{{Rijeke u Njemačkoj}}

[[Kategorija:Rijeke u Francuskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>a8hw98d798ybprxzba17ir3unvdt9g6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839161</id>
      <parentid>3839102</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:06:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4796" sha1="ehstksbj08xv76m66qfqslix6sdwok1" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Saar 
| slika              = Saarschleife.jpg
| veličina_slike     = 250px
| slika_alt          = 
| opis_slike         = [[Saarschleife|Meandar Saara]] kod [[Mettlach]]a
| slika_karta        = Sarre.png
| veličina_karte     = 250px
| karta_opis         = Tok Saara
| izvorno_ime        = Saar
| izvorno_ime_jezik  = njemački
| drugo_ime          = Sarre
| izvor              = [[Donon]] ([[Vogezi]])
| ušće               = [[Rajna]] ([[Konz]])
| progresija         = [[Moselle]] → [[Rajna]] → [[Sjeverno more]]
| države kroz koje protiče   = [[Francuska]] &lt;br/&gt; [[Njemačka]]
| lokacija           = 
| etimologija        = ''Sara'' (keltski: &quot;vodena struja&quot;)
| dužina             = 246
| nadmorska visina izvora    = 785 (Crveni Saar)
| nadmorska visina ušća      = 130,3
| prosječni protok           = 75 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.bafg.de/DE/08_Ref/M2/03_Fliessgewmod/01_FLYS/bfg1433_teil1.pdf?__blob=publicationFile |title= Neufestlegung der gesetzlichen Überschwemmungsgrenzenan der Saar |format= [[PDF]] |publisher= Bundesanstalt für Gewässerkunde}} {{de simbol}}&lt;/ref&gt;
| sliv                       = [[Sjeverno more|Sjevernomorski]]
| površina sliva             = 7.431
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = [[Nied (Saar)|Nied]], [[Leukbach]]
| desne_pritoke      = [[Blies]], [[Prims]]
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Saar''' ({{jez-fr|Sarre}}) [[rijeka]] je u sjeveroistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] i zapadnoj [[Njemačka|Njemačkoj]] i desna [[pritoka]] [[Moselle]], u koju se ulijeva u [[Konz]]u, između [[Trier]]a ([[Porajnje-Falačka]]) i [[Granica između Luksemburga i Njemačke|granice]] s [[Luksemburg]]om. Izvire u [[Vogezi]]ma na granici [[Alsace]]a i [[Lorena (regija)|Lorene]] i teče prema sjeverozapadu. Nastaje spajanjem Bijelog i Crvenog Saara kod [[Hermelange]]a, a oba kraka izviru ispod [[Donon]]a, najvišeg vrha u sjevernim Vogezima. Od 246&amp;nbsp;km dužine 126 pripada Francuskoj, a 120 Njemačkoj. Površina sliva iznosi 7.431&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Ime ''Saar'' potječe od keltske riječi ''sara'' (&quot;vodena struja&quot;) i rimskog imena za ovu rijeku, ''Saravus''.

Kroz historiju je ova rijeka bila veoma važna za industrije [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]] i [[čelik]]a u [[Saarland]]u. [[Sirovine]] i finalni proizvodi prevožene su brodovima [[Sarski kanal|Sarskim kanalom]], [[Kanal Marna–Rajna|kanalom Marna–Rajna]] ili [[Rajna|Rajnom]], npr., u [[Ruhr (regija)|Rursku regiju]] ili do luke u [[Rotterdam]]u.

Iako je njemački dio rijeke produbljivanjem, izgradnjom ustava i ispravljanjem toka pretvoren u [[vodeni put]], danas nema znatnijeg brodskog saobraćaja.

Saar protječe kroz sljedeće [[Departmani Francuske|francuske departmane]], [[Njemačke savezne pokrajine|njemačke pokrajine]] i gradove:
* [[Moselle (departman)|Moselle]] (F): [[Abreschviller]] (Crveni Saar), [[Lorquin]], [[Sarrebourg]], [[Fénétrange]]
* [[Donja Rajna (departman)|Donja Rajna]] (F): [[Sarre-Union]]
* [[Moselle (departman)|Moselle]] (F): [[Sarralbe]], [[Sarreguemines]]
* [[Saarland]] (Nj): [[Saarbrücken]], [[Völklingen]], [[Wadgassen]], [[Bous (Saarland)|Bous]], [[Saarlouis]], [[Dillingen (Saarland)|Dillingen]],  [[Merzig]]
* [[Porajnje-Falačka]] (Nj): [[Saarburg]], [[Konz]].

Na [[obala]]ma Saara smješten je [[Metalurški kombinat u Völklingenu]], koji je na [[UNESCO]]-ovom spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]. Kod [[Mettlach]]a rijeka tvori poznati [[Saarschleife|meandar]]. Donji tok Saara u Porajnju-Falačkoj [[Vinogradarstvo|vinogradarska]] je regija s određenom važnošću i u njoj se proizvodi uglavnom [[rizling]]. Do početka 20. stoljeća mnogo je više [[Vinova loza|vinove loze]] uzgajano na obalama Saara i vinogradi su se protezali mnogo više uzvodno, do Saarbrückena. Tek su početkom 21. stoljeća neki preduzetnici iz Saarlanda počeli ponovo eksperimentirati s vinogradarstvom.
{{Riječni protok
|stanica=[[Wittring]] 
|datum=podaci izračunati kroz 12 godina
|jedinica=m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
|izvor= [[Banque Hydro]] – [[MEDDE]]
|max protok = 40
|glavna razmjera = 10
|sekundarna razmjera = 5
|jan1=32.9
|feb1=37
|mar1=33.9
|apr1=16.1
|maj1=8.14
|jun1=5.55
|jul1=5.44
|aug1=6.23
|sep1=6.34
|okt1=11.7
|nov1=18.3
|dec1=29.8
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Saar River}}
* [http://www.sandre.eaufrance.fr/geo/CoursEau/A9--0100 La Sarre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190906223743/http://www.sandre.eaufrance.fr/geo/CoursEau/A9--0100 |date=6. 9. 2019 }}, ''Sandre.eaufrance.fr''

{{Rijeke u Njemačkoj}}

[[Kategorija:Rijeke u Francuskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>ehstksbj08xv76m66qfqslix6sdwok1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orjen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454989</id>
    <revision>
      <id>3839302</id>
      <parentid>3747578</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:49:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839302</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5891" sha1="4t855tqqqgnfab0e7lnkq44wrnwdmtk" xml:space="preserve">{{Geokutija|Planina
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Orjen
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = [[Planina]]
| etimologija           =
| slika                 = Orjen.jpg
| opis_slike            = 
| država                = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| zastava_države        =
| pokrajina             =
| regija                = [[Hercegovina]]
| distrikt              =
| općina                =
| planinski_sistem      = [[Dinaridi]]
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 1,894 
| visina_bilješka       =
| relativna_visina      = 
| relativna_visina_bilješka =
| širina_stepeni        = 42
| širina_minuta         = 34
| širina_sekundi        = 08
| širina_SJ             = N
| dužina_stepeni        = 18
| dužina_minuta         = 32
| dužina_sekundi        = 56
| dužina_IZ             = E
&lt;!-- *** Svojstvo *** --&gt;
| geologija             =
| orogeneza             = 
| period                = 
| biom                  =
| biljka                =
| životinja             =
&lt;!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** --&gt;
| javnost               =
| pristup               =
| uspon                 = 
| uspon_datum           =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| azno                  = 
| prazno_vrsta          =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Bosnia_and_Herzegovina_relief_location_map.png
| karta_lokacija        = Bosna i Hercegovina
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}{{Infokutija zaštićeno područje
| naziv              = Park prirode Orjen (CG)
| alt_naziv          = 
| kategorija_za_IUCN = V
| slika              = File:Zubacki kabao north west cirque.JPG
| veličina_slike     = 250px
| alt_slike          = 
| opis_slike         = 
| karta              = 
| karta_alt          = 
| opis_karte         = 
| veličina_karte     = 
| reljef             = 
| oznaka             = 
| pozicija_oznake    = 
| marker             = 
| veličina_markera   = 
| koordinate         = 
| koord_ref          = 
| lokacija           = 
| najbliži_grad      = [[Herceg Novi]], {{flag|Crna Gora}}
| površina           = 87,97&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 
| oznaka             = 
| ovlašteno          = 
| napravljeno        = 
| osnovano           = 2009.&lt;ref name=&quot;wdorjen&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555692093 |title= Park prirode Orjen |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
| određeno           = 
| br_posjetioca      =  
| posjetioci_god     = 
| posjetioci_ref     = 
| upravljačko_tijelo = 
| upravnik           = 
| operater           = 
| vlasnik            = 
| svjetska_baština   = 
| veb-sajt           = 
| url                = 
| dijete             = 
| ugrađeno           = 
| ugrađeno1          = 
| ugrađeno2          =
}} 
'''Orjen''' je [[planina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Proteže se dužinom približno 25&amp;nbsp;km, a smješten je istočno od [[Trebinje|Trebinja]], na [[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|granici]] s [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i sjeverozapadno od [[Risan|Risna]]. Šest vrhova Orjena izdiže se iznad 1800&amp;nbsp;m, od čega je [[Veliki kabao]] najviši (1894 m). Na najvišem vrhu, okolnim grebenima i visokim visoravnima primjetan je [[Glacijacija|glacijalni]] karakter [[Reljef (geografija)|reljefa]]. Tokom [[Ledeno doba|ledenog doba]] [[Lednik|lednici]] su se s Orjena povlačili do [[Boka kotorska|Boke kotorske]] i okolnih polja. Također su oblikovali nazubljene vrhove i grebene. Glacijalni i kraški reljef spojeni su u jedinstvenom obalnom krajoliku, što je rijedak slučaj na [[Sredozemlje|Sredozemlju]].

== Klima ==
Orjen je unutar mediteranskog subtropskog pojasa. Dok su ljeta vruća i sunčana, jesen, zima i proljeće okarakterisani su kišnim periodima. Područje Orjena se može uvrstiti u klimatski tip Sredozemlja s posebnostima primorskih Dinarida kao što je količina padavina, po čemu je Orjen u samom vrhu Evrope. Poput područja monsunskih kiša tako se i Orjen odlikuje periodima izrazito visokih količina padavina, pa tako u novembru u nekoliko dana padne i po 2000 l/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, dok je august često potpuno suh, što dovodi do šumskih požara. S maksimalnim protokom od 200 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; izvor Sopot jedan je od najjačih kraških izvora i pravi pokazatelj ove specifičnosti Orjena.

== Flora ==
Flora Orjena balkanskog je tipa s mnogim ilirskim i balkanskim [[endem]]ima. Važan je podatak o deset endema koji se mogu naći samo na Orjenu.

== Zaštićena područja ==
Masiv Orjena veoma je neobičan, pun surove ljepote. Na njemu nema pejzaže alpskog tipa, lednika, špicastih vrhova, [[Jezero|jezera]] i plahovitih vodotoka. Centralni dio je pun [[kamen]]ih platoa, raspucalih stijena i dubokih [[jama]]. Zanimljivo je da planinu, uz sivilo [[krečnjak]]a, karakteriše i zelena boja gustih šuma. Tri područja na ovoj planini su proglašena za zaštićena područja:
* [[Park prirode Orjen]] u Bosni i Hercegovini
* Park prirode Orjen u Crnoj Gori, [[zaštićeni pejzaž]], površine 8797 hektara
* [[Zajednice bora munike|Zajednica bora munike]] (''Pinus heldraichii'') u Crnoj Gori, površine 300 hektara.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak planina u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Orjen}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=y42G4Ws7QZ8 &quot;Orjen&quot;], serijal ''[[Vrhovi Balkana]]'', [[Al Jazeera Balkans]], 8. 10. 2020.

{{Planine u Bosni i Hercegovini}}
{{Planine u Crnoj Gori}}
{{Neretva}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore]]
[[Kategorija:Parkovi prirode u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2009.]]</text>
      <sha1>4t855tqqqgnfab0e7lnkq44wrnwdmtk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Južna Sierra Madre</title>
    <ns>0</ns>
    <id>455251</id>
    <revision>
      <id>3839366</id>
      <parentid>3554417</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:56:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske provincije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5444" sha1="16kj0w08qyubn73sn7uo2vd8z4sblg1" xml:space="preserve">{{Geokutija|Planinski sistem
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Južna Sierra Madre
| izvorno_ime           = Sierra Madre del Sur
| drugo_ime             =
| kategorija            = 
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Sierra-madre-del-sur.JPG
| opis_slike            = Južna Sierra Madre izbija na obalu zapadno od Playa Azula u Michoacánu
&lt;!-- *** Države, regije itd. *** --&gt;
| država                = {{ZID|Meksiko}}
| pokrajina             = [[Michoacán]], [[Guerrero]], [[Oaxaca]]
| regija                =
&lt;!-- *** objekti što pripadaju ovaj dio *** --&gt;
| planinski_sistem      = 
| graniči_sa            =
| dio                   =
| grad                  =
| znamenitost           =
| rijeka                =
&lt;!-- *** Položaj i visine *** --&gt;
| najviši               = [[Cerro Nube]]
| najviše_mjesto        = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina        = 3.720
| najviša_visina_bilješka=
| highest_lat_d         = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d        = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža               =
| najniža_lokacija      = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| najniža_visina_bilješka =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 1.000 | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              = 143.447 | površina_bilješka   =
&lt;!-- *** Svojstvo *** --&gt;
| geologija             =
| orogeneza             =
| period                =
| biom                  =
| biljka                =
| životinja             =
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Geographic Map of Mexico.jpg
| razmjer_karte         =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Južna Sierra Madre''' ({{es|Sierra Madre del Sur}}) jest [[planinski lanac]] na jugu [[Meksiko|Meksika]], koji se proteže 1.000&amp;nbsp;km uz obalu [[Tihi okean|Tihog okeana]] kroz savezne države [[Michoacán]], [[Guerrero]] i [[Oaxaca]] do prevlake [[Tehuantepec (prevlaka)|Tehuantepec]].

== Geografija ==
[[Datoteka:Istmo de Tehuantepec relieve.png|mini|lijevo|upright|Južna Sierra Madre (dolje lijevo) i ostali planinski lanci oko prevlake Tehuantepec]]
Južna Sierra Madre na sjeveru Oaxake spaja se s [[Transmeksički vulkanski pojas|Transmeksičkim vulkanskim pojasom]], koji je u centralnom Meksiku, ali je odvojena od tog lanca dalje na zapad dolinom rijeke [[Balsas (rijeka)|Balsas]] i njene pritoke [[Tepalcatepec]]a.

Najviši vrh lanca jest [[Cerro Nube]] (3.720 m), na jugu Oaxake, a samo jedan autoput prolazi kroz lanac između [[Acapulco|Acapulka]] i [[Mexico City]]ja.&lt;ref&gt;{{cite book |title= Mexico and the United States |author= Lee Stacy |url= https://books.google.com/books?id=DSzyMGh8pNwC&amp;pg=PA753&amp;lpg=PA753&amp;dq=sierra+madre+del+sur+mountains&amp;source=bl&amp;ots=6CVfL7c0JT&amp;sig=Nsi610aZQRNmBSgsf8gKmM4sovo&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=-A_5Tu2VN5LXiQK9nNzfBw&amp;ved=0CFkQ6AEwBzg8#v=onepage&amp;q=sierra%20madre%20del%20sur%20mountains&amp;f=false|date=oktobar 2002|pages=754|publisher= [[Marshall Cavendish]] |isbn= 978-0-7614-7402-9}}&lt;/ref&gt;

Iako odvojene od glavnog dijela Južne Sierre Madre dubokim kanjonom u donjem toku Balsasa, planine u južnom Michoacánu oko [[Coalcomán]]a obično se smatraju njenim dijelom.

== Ekologija ==
Ove planine poznate su po vrlo visokoj [[bioraznolikost]]i i velikom broju [[endem]]skih vrsta.

[[Ekoregija]] [[Borove i hrastove šume na Južnoj Sierri Madre|borovih i hrastovih šuma na Južnoj Sierri Madre]] zauzima više predjele ovog lanca. Te šume dio su lanca [[Mezoameričke borove i hrastove šume|mezoameričkih borovih i hrastovih šuma]], koji se proteže od [[Jugozapad (Sjedinjene Američke Države)|Jugozapada]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] do [[Kostarika|Kostarike]] duž [[Američki Kordiljeri|Američkih Kordiljera]].

Niže predjele lanca pokrivaju tropske suhe šume, ekoregije u [[biom]]u [[Tropske i suptropske suhe širokolisne šume|tropskih i suptropskih suhih širokolisnih šuma]]. [[Suhe šume u Jalisku]] zauzimaju zapadni kraj pacifičkih padina lanca. [[Južnopacifičke suhe šume]] pokrivaju većinu pacifičkih padina lanca, od Michoacána na zapadu kroz Guerrero i Oaxaku. U bazenu Balsasa, sjeverno od lanca, prostiru se [[suhe šume Balsas]].

{{Široka slika|Zumpango del Río - Panoramica.JPG|800px|Grad [[Zumpango del Río]] na Južnoj Sierri Madre}}

== Također pogledajte ==
* [[Istočna Sierra Madre]]
* [[Zapadna Sierra Madre]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sierra Madre del Sur}}
* [https://www.worldwildlife.org/ecoregions/nt0309 Borove i hrastove šume na Južnoj Sierri Madre], ''Terrestrial Ecoregions'', [[Svjetska fondacija za prirodu]] (WWF) {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20100308075013/http://www.nationalgeographic.com/wildworld/profiles/terrestrial/nt/nt0309.html Borove i hrastove šume na Južnoj Sierri Madre], ''WildWorld Ecoregion Profile'', [[Nacionalno geografsko društvo]] (internetska arhiva) {{en simbol}}

{{coord|17|55|41|N|100|18|0|W|type:mountain|format=dms|display=inline,title}}

[[Kategorija:Planinski lanci u Meksiku]]
[[Kategorija:Rezervati biosfere u Meksiku]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>16kj0w08qyubn73sn7uo2vd8z4sblg1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rajna</title>
    <ns>14</ns>
    <id>455409</id>
    <revision>
      <id>3839066</id>
      <parentid>3253596</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:33:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="305" sha1="rfajgxih5oanqxaqu3l96c22amskfy3" xml:space="preserve">{{Commonscat|Rhine}}
{{Kategorija|Rajna}}

[[Kategorija:Rijeke u Austriji]]
[[Kategorija:Rijeke u Francuskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Nizozemskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Lihtenštajnu]]
[[Kategorija:Rijeke u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke|Rajna]]</text>
      <sha1>rfajgxih5oanqxaqu3l96c22amskfy3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Neretva</title>
    <ns>14</ns>
    <id>455413</id>
    <revision>
      <id>3839067</id>
      <parentid>3014061</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:33:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839067</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="191" sha1="cv3zts5utmn35b53h1mnnn6sxk2tnr5" xml:space="preserve">{{Commonscat|Neretva}}
{{Kategorija|Neretva}}
[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini|Neretva]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj|Neretva]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke|Neretva]]</text>
      <sha1>cv3zts5utmn35b53h1mnnn6sxk2tnr5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Siret (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456220</id>
    <revision>
      <id>3839059</id>
      <parentid>3243694</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:17:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Dunava]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839059</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3619" sha1="9i7ixiyxrmiafivlo0brquvvk1mhets" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka 
|ime = Siret
|slika = Siretul_la_Mircesti.jpg|300px|centar 
|opis = Pogled na rijeku Siret u blizini Mirceștija
|dužina = 647 
|nadmorska visina izvora = 1,238
|prosječni protok = 250 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s  
|površina sliva = 44.811
|izvor = [[Istočni Karpati]], [[Černivačka oblast]], [[Ukrajina]] 
|ušće = Dunav ([[Galați]], [[Galați (olrug)|Okrug Galați]], [[Rumunija]])
|države kroz koje protiče = {{ZID|Ukrajina}}, {{ZID|Rumunija}}
|sliv = Crnomorski
|plovnost = 
|
}}
'''Siret''' ({{jez-uk|Сірет ili Серет}}; {{jez-hu|Szeret}}; {{jez-ru|Сирет}}) je [[rijeka]] koja izvire u [[Karpati]]ma, u sjevernom dijelu historijske regije [[Bukovina|Bukovine]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Uglavnom teče prema jugu, manjim dijelom kroz Ukrajinu a ostatkom toka kroz Rumuniju gdje se kod grada [[Galați]]ja uliva u [[Dunav]]. Dužine je 647&amp;nbsp;km,&lt;ref name=rowater&gt;[http://www.rowater.ro/dasiret/planul%20de%20management%20al%20bazinului%20hidrografic%20sire/planul%20de%20management%20al%20spatiului%20hidrografic%20siret/plan%20management%20sh%20siret%20-%20vol.%20i.pdf Planul de management al spațiului hidrografic Siret] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190807232335/http://www.rowater.ro/dasiret/planul%20de%20management%20al%20bazinului%20hidrografic%20sire/planul%20de%20management%20al%20spatiului%20hidrografic%20siret/plan%20management%20sh%20siret%20-%20vol.%20i.pdf |date=7. 8. 2019 }}, Administrația Națională Apele Române&lt;/ref&gt; od čega je 559&amp;nbsp;km toka kroz Rumuniju&lt;ref name=rowater/&gt;&lt;ref name=Das&gt;{{cite journal |last=Dăscălița |first=Dan |date=2011 |title=Integrated water monitoring system applied by Siret river basin administration from Romania |url=http://pesd.ro/articole/nr.5/2/05.%20Das.pdf |journal=Present Environment and Sustainable Development |publisher= |volume=5 |issue=2 |pages=45-60 |doi= |access-date=14. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; a ostatak kroz Ukrajinu. Površina sliva iznosi 44.811&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; od čega je 42.890&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; u Rumuniji. Prosječan protok je 250 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.

== Gradovi i naselja ==
Tokom svog toka rijeka Siret protiče kroz mnoge gradove i naselja a neka od njih su (poredano od izvora ka ušću): Berehomet, Storozhynets, Siret, Grămești, Zvoriștea, Liteni, Dolhasca, Pașcani, Stolniceni-Prăjescu, Roman, Bacău, Adjud, Mărășești, Galați.

== Pritoke ==
Slijedeće rijeke su pritoke Sireta (od izvora ka ušću):

Lijeve: Bahna (Mihăileni), Molnița, Bahna (Lozna), Gârla Sirețel, Gârla Huțanilor, Vorona, Pleșu, Turbata, Pitrosul (ili Pietrosul), Trestioara, Sirețel, Sodomeni, Stolniceni, Hărmănești, Pârâul Țigăncilor, Mihailei, Boca, Albuia, Rediu, Vulpășești, Țiganca, Icușești, Glodeni, Râpaș, Moara, Valea Morii, Răcătău, Soci, Fulgeriș, Polocin, Lupa, Bârlad, Călmățui, Geru, Lozova, Valea lui Odobescu, Rusca, Mălina i Cătușa.

Desne: Malyi Seret, Găvan, Negostina, Pârâul Mare, Verehia, Baranca, Leahu, Hănțești, Grigorești, Sălăgeni, Suceava, Șomuzul Mic, Șomuzul Mare, Probota, Conțeasca, Ruja, Valea Părului, Podul Turcului (ili Draga), Tămășeni, Moldova, Valea Neagră, Turbata, [[Bistrița (rijeka)|Bistrița]], Cleja, Răcăciuni, Orbeni, Valea Seacă, Botohan, Fântânele, Conțești, Trotuș, Valea Boului, Carecna, Zăbrăuț, Șușița, Gârla Morilor, Putna, Leica, Râmnicul Sărat i [[Buzău (rijeka)|Buzău]].

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Siret River}}

{{Dunav}}

[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Rijeke u Rumuniji]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]</text>
      <sha1>9i7ixiyxrmiafivlo0brquvvk1mhets</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839131</id>
      <parentid>3839059</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:54:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839131</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3663" sha1="abp142cd18mhouq55ps3dtv748a3an9" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka 
|ime = Siret
|slika = Siretul_la_Mircesti.jpg|300px|centar 
|opis = Pogled na rijeku Siret u blizini Mirceștija
|dužina = 647 
|nadmorska visina izvora = 1,238
|prosječni protok = 250 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s  
|površina sliva = 44.811
|izvor = [[Istočni Karpati]], [[Černivačka oblast]], [[Ukrajina]] 
|ušće = Dunav ([[Galați]], [[Galați (olrug)|Okrug Galați]], [[Rumunija]])
|države kroz koje protiče = {{ZID|Ukrajina}}, {{ZID|Rumunija}}
|sliv = Crnomorski
|plovnost = 
|
}}
'''Siret''' ({{jez-uk|Сірет ili Серет}}; {{jez-hu|Szeret}}; {{jez-ru|Сирет}}) je [[rijeka]] koja izvire u [[Karpati]]ma, u sjevernom dijelu historijske regije [[Bukovina|Bukovine]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Uglavnom teče prema jugu, manjim dijelom kroz Ukrajinu a ostatkom toka kroz Rumuniju gdje se kod grada [[Galați]]ja uliva u [[Dunav]]. Dužine je 647&amp;nbsp;km,&lt;ref name=rowater&gt;[http://www.rowater.ro/dasiret/planul%20de%20management%20al%20bazinului%20hidrografic%20sire/planul%20de%20management%20al%20spatiului%20hidrografic%20siret/plan%20management%20sh%20siret%20-%20vol.%20i.pdf Planul de management al spațiului hidrografic Siret] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190807232335/http://www.rowater.ro/dasiret/planul%20de%20management%20al%20bazinului%20hidrografic%20sire/planul%20de%20management%20al%20spatiului%20hidrografic%20siret/plan%20management%20sh%20siret%20-%20vol.%20i.pdf |date=7. 8. 2019 }}, Administrația Națională Apele Române&lt;/ref&gt; od čega je 559&amp;nbsp;km toka kroz Rumuniju&lt;ref name=rowater/&gt;&lt;ref name=Das&gt;{{cite journal |last=Dăscălița |first=Dan |date=2011 |title=Integrated water monitoring system applied by Siret river basin administration from Romania |url=http://pesd.ro/articole/nr.5/2/05.%20Das.pdf |journal=Present Environment and Sustainable Development |publisher= |volume=5 |issue=2 |pages=45-60 |doi= |access-date=14. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; a ostatak kroz Ukrajinu. Površina sliva iznosi 44.811&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; od čega je 42.890&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; u Rumuniji. Prosječan protok je 250 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.

== Gradovi i naselja ==
Tokom svog toka rijeka Siret protiče kroz mnoge gradove i naselja a neka od njih su (poredano od izvora ka ušću): Berehomet, Storozhynets, Siret, Grămești, Zvoriștea, Liteni, Dolhasca, Pașcani, Stolniceni-Prăjescu, Roman, Bacău, Adjud, Mărășești, Galați.

== Pritoke ==
Slijedeće rijeke su pritoke Sireta (od izvora ka ušću):

Lijeve: Bahna (Mihăileni), Molnița, Bahna (Lozna), Gârla Sirețel, Gârla Huțanilor, Vorona, Pleșu, Turbata, Pitrosul (ili Pietrosul), Trestioara, Sirețel, Sodomeni, Stolniceni, Hărmănești, Pârâul Țigăncilor, Mihailei, Boca, Albuia, Rediu, Vulpășești, Țiganca, Icușești, Glodeni, Râpaș, Moara, Valea Morii, Răcătău, Soci, Fulgeriș, Polocin, Lupa, Bârlad, Călmățui, Geru, Lozova, Valea lui Odobescu, Rusca, Mălina i Cătușa.

Desne: Malyi Seret, Găvan, Negostina, Pârâul Mare, Verehia, Baranca, Leahu, Hănțești, Grigorești, Sălăgeni, Suceava, Șomuzul Mic, Șomuzul Mare, Probota, Conțeasca, Ruja, Valea Părului, Podul Turcului (ili Draga), Tămășeni, Moldova, Valea Neagră, Turbata, [[Bistrița (rijeka)|Bistrița]], Cleja, Răcăciuni, Orbeni, Valea Seacă, Botohan, Fântânele, Conțești, Trotuș, Valea Boului, Carecna, Zăbrăuț, Șușița, Gârla Morilor, Putna, Leica, Râmnicul Sărat i [[Buzău (rijeka)|Buzău]].

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Siret River}}

{{Dunav}}

[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Rijeke u Rumuniji]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>abp142cd18mhouq55ps3dtv748a3an9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Regije Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>10</ns>
    <id>457163</id>
    <revision>
      <id>3839401</id>
      <parentid>3802072</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:30:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839401</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4190" sha1="8vcifdnje5unr5msaartd8yf3q38317" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Regije Bosne i Hercegovine
| naslov      = [[Regije Bosne i Hercegovine]]
| podaciklasa = hlist
| slika       = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (vertical).svg|100px]]

| grupa1 = Geografske
| podaci1 = {{Navkutija podgrupa
| grupa1 = Regije
| podaci1 =
* [[Bosna (regija)|Bosna]]
* [[Hercegovina]]
| grupa2 = Podregije
| podaci2 =
* [[Bosanska krajina]]
* [[Podrinje]]
** Istočna Bosna
* [[Posavina]]
* [[Semberija]]
* [[Srednja Bosna]]
| grupa3 = Oblasti
| podaci3 =
* [[Gatačko polje]]
* [[Popovo polje]]
* [[Polimlje]]
* [[Romanija]]
** [[Glasinac]]
** [[Birač (oblast)|Birač]]
** [[Osat (regija)|Osat]]
** [[Ludmer]]
* [[Cazinska krajina]]
** Zapadna Bosna
* [[Potkozarje]]
** [[Knešpolje]]
** [[Lijevče polje]]
** [[Prijedorsko polje]]
* [[Majevica]]
}}
| grupa2 = Historijske
| podaci2 = {{Navkutija podgrupa
| grupa1 = [[Zemlja (srednji vijek)|Zemlje]]&lt;br&gt;''(podregije)''
| podaci1 =
* [[Visoko u srednjem vijeku|Bosna]]
** [[Vrhbosna]]
* [[Podrinje]]
** [[Polimlje]]
** [[Glasinac]]
* [[Donji Kraji]]
** [[Tropolje]]
** [[Završje (oblast)|Završje]]
** [[Zapadne strane]]
* [[Humska zemlja]]
** [[Zagorje (Hum)|Zagorje]]
** [[Podgorje (Hum)|Podgorje]]
** [[Bosansko primorje]]
** [[Krajina (Hum)|Krajina]]
** [[Hum]]
** [[Travunija]]
** [[Konavle (područje)|Konavle]]
** [[Gornja Zeta]]
** [[Rudine (zemlja)|Rudine]]
* [[Usora (oblast)|Usora]]
** [[Soli (oblast)|Soli]]
** [[Posavlje]]
** ''[[Terra Tolis]]''
| grupa2 = [[Župa (srednji vijek)|Župe]]
| podaci2 =
* [[Mel (župa)|Mel]]
* [[Vidogošća (župa)|Vidogošća]]
* [[Lašva (župa)|Lašva]]
* [[Tilava (župa)|Tilava]]
* [[Smučka (župa)|Smučka]]
* [[Lepenica (župa)|Lepenica]]
* [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]]
* [[Dubrovnik (župa)|Dubrovnik]]
* [[Kraljeva Sutjeska]]
* [[Olovac]]
** [[Olovo (općina)|Olovo]]
* [[Bored]]
** [[Brod (općina)|Brod]]
* [[Borač]]
* [[Uskoplje (župa)|Uskoplje]]
* [[Rama (rijeka)|Rama]]
* [[Primorje (župa)|Primorje]]
* [[Popovo]]
* [[Dabar (župa)|Dabar]]
* [[Ljubinje (župa)|Ljubinje]]
* [[Ljubomir]]
* [[Dubrave (župa)|Dubrave]]
* [[Zažabalje (župa)|Zažabalje]]
* [[Vidoši (župa)|Vidoši]]
* [[Vatnica]]
* [[Trusina (župa)|Trusina]]
* [[Rudine (župa)|Rudine]]
* [[Bileća]] 
* [[Trebinje]]
* [[Vrm (župa)|Vrm]]
* [[Dračevica (župa)|Dračevica]]
* [[Nevesinje]]
* [[Gacko]] 
* [[Ulog|Viševa]]
* [[Župa Komska|Komska]]
* [[Bijela (župa)|Bijela]]
* [[Idbar]]
* [[Konjic|Neretva]]
* [[Gornja Drežnica|Drežnica]]
* [[Blato (župa)|Blato]]
* [[Blidinjska visoravan|Blidinje]]
* [[Glamoč|Dlamoč]]
* [[Livno|Hlivno]]
* [[Bistrica (Plovuča)|Bistrica]]
* [[Duvno]]
* [[Veljaci]] 
* [[Rastok (župa)|Rastok]]
* [[Posušje]] 
* [[Rakitno]]
* [[Pliva (župa)|Pljeva]]
* [[Gornja Neretva|Zagorje]]
* [[Kalinovik]]
* [[Piva (rijeka)|Piva]]
* [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeska]]
* [[Stari grad Ostrovica|Ostrovica]]
* [[Drinaljevo]]
* [[Bistrica (Drina)|Bistrica]]
* [[Foča (Republika Srpska)|Hoča]]
* [[Breznica]]
* [[Drina (župa)|Drina]]
* [[Goražde]]
* [[Govza|Gobza]]
* [[Brodar]]
* [[Međurječje]]
* [[Pribud]]
* [[Dobrun]]
* [[Osat (župa)|Osat]]
* [[Birač (region)|Birač]]
* [[Srebrenica]]
* [[Ludmer]]
* [[Drametin]]
* [[Sapna]]
* [[Zaušje]]
* [[Soli (oblast)|Soli]]
* [[Visori (Čelić)|Visori]]
* [[Koraj]]
* [[Gradačac]]
* [[Nenavište]]
* [[Modrna (župa)|Modrna]]
* [[Tolisa (rijeka)|Tolisa]]
** ''Terra Tolis''
* [[Vrbas]]
* [[Glaž]]
* [[Hum]]
* [[Ukrina]]
* [[Usora (rijeka)|Usora]]
* [[Tešanj]]
* [[Ugar|Luke]]
* [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]]
* [[Sanski Most|Sana]]
* [[Zemljanik]]
* [[Mrin]]
* [[Pset]]
* [[Banice]]
* [[Unac]]
* [[Poljana (Velika Kladuša)|Poljana]]
}}}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni administrativne podjele Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Šabloni za geografiju Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Šabloni za historiju Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Historijske regije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Župe u srednjovjekovnoj Bosni]]
[[Kategorija:Zemlje u srednjovjekovnoj Bosni]]
[[Kategorija:Administrativna podjela srednjovjekovne Bosne]]
[[Kategorija:Bivše administrativne podjele Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Historijska geografija Bosne i Hercegovine]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8vcifdnje5unr5msaartd8yf3q38317</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plodni polumjesec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457599</id>
    <revision>
      <id>3839381</id>
      <parentid>3657562</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:58:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Fiziografske podjele]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4384" sha1="44reue8xixrw40a8rjcqd6t8ssjt8og" xml:space="preserve">[[Datoteka:Map of fertile cresent-sr.svg|mini|right|200px|Plodni polumesec]]
'''Plodni polumesec''' je region u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]] površine između 400.000 i 500.000 [[Kvadratni kilometar|km&amp;sup2;]], na teritoriji današnjih država: [[Irak]], [[Izrael]], [[Palestina]], [[Sirija]], [[Liban]], [[Egipat]], [[Jordan]], jugoistočni dio [[Turska|Turske]] i zapadni dio [[Iran]]a.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Haviland |first=William A. |first2=Harald E. L. |last2=Prins |first3=Dana |last3=Walrath |first4=Bunny |last4=McBride |title=The Essence of Anthropology |date=13. 1. 2013 |publisher=Cengage Learning |location=Belmont, California |isbn=978-1111833442 |page=104 |edition=3rd |url=https://books.google.com/books?id=oW8JAAAAQBAJ&amp;pg=PA104}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Ancient Mesopotamia/India |year=2003 |publisher=Social Studies School Service |location=Culver City, California |isbn=978-1560041665 |page=4 |url=https://books.google.com/books?id=WWihubqjnysC}}&lt;/ref&gt; Neki autori uključuju i [[Kipar]]. Naziv ''Plodni polumesec'' je prvi upotrijebio američki [[arheolog]] [[James Henry Breasted|Džejms Henri Brested]] sa [[Univerzitet u Čikagu|Univerziteta u Čikagu]], inspirisan činjenicom da je reč o plodnoj teritoriji čiji oblik podseća na polumesec.

Područje je geografski važno kao most između Afrike, Azije i Evrope, preko kojeg su prelazile migracije iz predhodne istorije prilikom širenja čovječanstva. Po jednoj teoriji Srednji istok je važan i za distribuciju mnogih biljnih i životinjskih vrsta, pogotovo njihovo zadržavanje i preživljavanje u vrijeme nepogodnih klimatskih uslova u Evropi i Africi.

Zbog bogatog istorijskog nasleđa ovo područje se često naziva [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom civilizacije]]&lt;ref&gt;[http://www.rastko.rs/arheologija/srejovic/dsrejovic-mezolit.html ''Mezolitske osnove neolitskih kultura u Južnom Pomoravlju''], Dragoslav Srejović, Elektronsko izdanje — zajednički poduhvat TIA Janus i Ars Libri, Beograd, 2001, Pristupljeno [[15. april]]a [[2011]].&lt;/ref&gt; jer je tu počeo prvi uređeni proces modifikacija prirodnih vegetacija u daljnjem razvoju pripitomljavanja biljaka za uzgoj. Tehnološki razvoj u regionu omogućio je razvoj agrikulture na bazi osam pripitomljrnih biljaka, sistema navodnjavanja, pripitomljavanje životinja (ovca, koza, goveče, svinja), proizvodnju keramike i pojavu prvog zanata (keramičarski), pojavu stakla, točka, prvo pismo.Krajnji rezultat je stvaranje prve ljudske Sumerske civilizacije.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |title=Fertile Crescent |url=https://www.britannica.com/place/Fertile-Crescent |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |access-date=28. 1. 2018 |author=The Editors of Encyclopaedia Britannica |publisher=Cambridge University Press}}&lt;/ref&gt;

Pojava društvenog raslojavanja povezanog sa razvojem poljoprivrede u neolitu naziva se [[Neolitska revolucija]], a termin je prvi upotrijebio 1920. australijski arheolog [[Vere Gordon Childe]].

Na osnovu arheoloških nalaza i radiokarbonske analize izrađena je ASPRO (Atlas des sites du Proche-Orient - Atlas of Near East archaeological sites) hronologizacija&lt;ref name=&quot;Hours1994&quot;&gt;{{cite book|author=Francis Hours|title=Atlas des sites du proche orient (14000 - 5700 BP)|url=https://books.google.com/books?id=KlZtAAAAMAAJ|access-date=25. 7. 2011|year=1994|publisher=Maison de l'Orient méditerranéen|isbn=978-2-903264-53-6}}&lt;/ref&gt; perioda, kultura, osobenosti i datiranje [[neolit]]skog perioda na području Plodnog polumjeseca.

{| align=&quot;center&quot; class=&quot;wikitable&quot;
|-
|'''ASPRO Period'''
|| Kulture
|| Datiranje (pne)
|-
| Period 1 || [[Natufian]], [[Zarzian]] || 12.500 – 9.500. 
|-
| Period 2 || Protoneolit, [[Predkeramički neolit A]] || 10.500 – 8.300. 
|-
| Period 3 || Rani [[Predkeramički neolit B]]  || 9.200 – 8.300. 
|-
| Period 3 || Srednji [[Predkeramički neolit B]]  || 8.400 – 7.500. 
|-
| Period 4,5 || Kasni [[Predkeramički neolit B]] [[Predkeramički neolit C]] || 7.600 – 6.000.
|-
| Period 6 || [[Hassuna]], [[Samarra]], [[Halaf]], [[Ubaid period|Ubaid]] 1 || 6.400 – 5.600. 
|-
| Period 7 || Keramički Neolit A, Halaf final, Ubaid 2|| 5.800 – 5.400. 
|-
| Period 8 || Keramički Neolit B, Ubaid 3 || 5.000 – 4.500.  
|-
| Period 9 || Ubaid 4 || 6.400 – 5600.
|-
|}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

[[Kategorija:Neolit]]
[[Kategorija:Fiziografske podjele]]</text>
      <sha1>44reue8xixrw40a8rjcqd6t8ssjt8og</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Apalači</title>
    <ns>0</ns>
    <id>460655</id>
    <revision>
      <id>3839380</id>
      <parentid>3505050</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:58:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Apalači]] uklonjena; [[Kategorija:ApalačiFiziografske podjele]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839380</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4421" sha1="4ydpdrzij1nogr67ownocdascywyjq8" xml:space="preserve">{{Geokutija|Planina
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Apalači&lt;br&gt;
| izvorno_ime           = Engleska transkripcija domorodačkog jezika:&lt;br&gt;Apalchen ili Apalachen
| drugo_ime             = Apalačke planine
| kategorija            = Planina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =Apalachi/Apalachi
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = AppalachianLocatorMap2.png 
| opis_slike            = Položaj planinskog lanca Apalači
|širina slike=250px
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = [[SAD]] – [[Kanada]] 
| zastava_države        = 
| pokrajina             =
| regija                =
| distrikt              =
| općina                = 
&lt;!-- *** Planinski sistem *** --&gt;
| planinski_sistem      = Planinski lanac Apalači
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 2.037| visina_bilješka =Najviši vrh istočno od rijeke [[Misisipi]]
| istaknutost           = | istaknutost_bilješka =
| širina_stepeni        = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =N
| dužina_stepeni        = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =E
&lt;!-- *** Svojstvo *** --&gt;
| geologija             =
| orogeneza             =
| period                =[[Ordovicij]]
| biom                  =
| biljka                =
| životinja             =
&lt;!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** --&gt;
| javnost               =
| pristup               =
| uspon                 = | uspon_datum =
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| azno                  = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = 
| karta_lokacija        = Sjedinjene Američke Države
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =Dužina: 2400 km; &lt;br&gt;Širina: 200-300 km
| Anchura = 
}}
'''Apalači''' ili '''Apalačke planine''' ({{jez-en|Appalachian Mountains}} ili ''Appalachians''; {{jez-fr|Appalaches}}&lt;ref name=topon&gt;{{Cite web |author=Gobierno de Quebec | url= http://www.toponymie.gouv.qc.ca/ct/ToposWeb/fiche.aspx?no_seq=1766 | title = Banque de noms de lieux du Québec : Appalaches (chaîme de montagnes) |publisher=Comisión de toponimia de Quebec |access-date= 15. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;) važan je [[planinski lanac]] na istoku [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Prostire se od ostrva [[Newfoundland (ostrvo)|Newfoundland]] u [[Kanada|Kanadi]] do [[Alabama|Alabame]] u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], iako se najsjeverniji dio završava na poluostrvu [[Gaspé]], u [[Québec]]u. To je najistaknutiji [[geomorfologija|geomorfološki]] element istočnog dijela Sjeverne Amerike.

Potiče od drevnih planina nastalih u razdoblju [[paleozoik]]a s reljefima omekšanim dugotrajnim djelovanjem egzogenih uzročnika. Sistem je podijeljen u niz planinskih vrhova, u kojima visina iznosi oko 1000{{razmak}}m. Najviši vrh je [[Mount Mitchell]], u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] (2.037{{razmak}}m) i to je najviša tačka u Sjedinjenim Državama istočno od rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] i širom istočne Sjeverne Amerike.

== Etimologija ==
[[Datoteka:Mount Mitchell-27527.jpg|mini|Pogled s planine [[Mount Michell]] visoke 2037 metara, koja se nalazi u Sjevernoj Karolini i najviši je vrh u [[SAD]]-a istočno od rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]].]]
Istraživanjem u unutrašnjosti sjeverne obale [[Florida]], 1528, članovi [[Ekspedicija Pánfila de Narváeza|Ekspedicije Pánfila de Narváeza]], poput [[Alvar Núñez Cabeza de Vaca|Alvara Núñeza Cabeza de Vace]], pronašli su Indijance u blizini sadašnjeg [[Tallahassee]]ja (Florida), čije se ime transkribira kao ''Apalčen'' ili '' Apalačen'' ({{jez-en|Apalchen}} ili ''Apalachen''). Naziv su kasnije izmijenili Španci u današnji ''Appalachian'' i koristi se kao naziv za pleme i područje uzvišenja, u unutrašnjosti na sjeveru. [[Ekspedicija Narváez]] prvi je put ušla u apalački teritorij 15. juna 1528. i primijenila ime. Sada se na [[engleski|engleskom jeziku]] piše kao &quot;Appalachian&quot;, što je četvrto najstarije evropsko ime koje je danas sačuvano u Sjedinjenim Državama.

== Također pogledajte ==
* [[Planina]]
* [[Planinski lanac]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Planinski lanci u Kanadi]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:ApalačiFiziografske podjele]]</text>
      <sha1>4ydpdrzij1nogr67ownocdascywyjq8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839391</id>
      <parentid>3839380</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:27:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3839391</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4439" sha1="4idvjz7tuug7m46bptrfmgoilowt9i7" xml:space="preserve">{{Geokutija|Planina
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Apalači&lt;br&gt;
| izvorno_ime           = Engleska transkripcija domorodačkog jezika:&lt;br&gt;Apalchen ili Apalachen
| drugo_ime             = Apalačke planine
| kategorija            = Planina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =Apalachi/Apalachi
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = AppalachianLocatorMap2.png 
| opis_slike            = Položaj planinskog lanca Apalači
|širina slike=250px
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = [[SAD]] – [[Kanada]] 
| zastava_države        = 
| pokrajina             =
| regija                =
| distrikt              =
| općina                = 
&lt;!-- *** Planinski sistem *** --&gt;
| planinski_sistem      = Planinski lanac Apalači
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 2.037| visina_bilješka =Najviši vrh istočno od rijeke [[Misisipi]]
| istaknutost           = | istaknutost_bilješka =
| širina_stepeni        = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =N
| dužina_stepeni        = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =E
&lt;!-- *** Svojstvo *** --&gt;
| geologija             =
| orogeneza             =
| period                =[[Ordovicij]]
| biom                  =
| biljka                =
| životinja             =
&lt;!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** --&gt;
| javnost               =
| pristup               =
| uspon                 = | uspon_datum =
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| azno                  = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = 
| karta_lokacija        = Sjedinjene Američke Države
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =Dužina: 2400 km; &lt;br&gt;Širina: 200-300 km
| Anchura = 
}}
'''Apalači''' ili '''Apalačke planine''' ({{jez-en|Appalachian Mountains}} ili ''Appalachians''; {{jez-fr|Appalaches}}&lt;ref name=topon&gt;{{Cite web |author=Gobierno de Quebec | url= http://www.toponymie.gouv.qc.ca/ct/ToposWeb/fiche.aspx?no_seq=1766 | title = Banque de noms de lieux du Québec : Appalaches (chaîme de montagnes) |publisher=Comisión de toponimia de Quebec |access-date= 15. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;) važan je [[planinski lanac]] na istoku [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Prostire se od ostrva [[Newfoundland (ostrvo)|Newfoundland]] u [[Kanada|Kanadi]] do [[Alabama|Alabame]] u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], iako se najsjeverniji dio završava na poluostrvu [[Gaspé]], u [[Québec]]u. To je najistaknutiji [[geomorfologija|geomorfološki]] element istočnog dijela Sjeverne Amerike.

Potiče od drevnih planina nastalih u razdoblju [[paleozoik]]a s reljefima omekšanim dugotrajnim djelovanjem egzogenih uzročnika. Sistem je podijeljen u niz planinskih vrhova, u kojima visina iznosi oko 1000{{razmak}}m. Najviši vrh je [[Mount Mitchell]], u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] (2.037{{razmak}}m) i to je najviša tačka u Sjedinjenim Državama istočno od rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] i širom istočne Sjeverne Amerike.

== Etimologija ==
[[Datoteka:Mount Mitchell-27527.jpg|mini|Pogled s planine [[Mount Michell]] visoke 2037 metara, koja se nalazi u Sjevernoj Karolini i najviši je vrh u [[SAD]]-a istočno od rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]].]]
Istraživanjem u unutrašnjosti sjeverne obale [[Florida]], 1528, članovi [[Ekspedicija Pánfila de Narváeza|Ekspedicije Pánfila de Narváeza]], poput [[Alvar Núñez Cabeza de Vaca|Alvara Núñeza Cabeza de Vace]], pronašli su Indijance u blizini sadašnjeg [[Tallahassee]]ja (Florida), čije se ime transkribira kao ''Apalčen'' ili '' Apalačen'' ({{jez-en|Apalchen}} ili ''Apalachen''). Naziv su kasnije izmijenili Španci u današnji ''Appalachian'' i koristi se kao naziv za pleme i područje uzvišenja, u unutrašnjosti na sjeveru. [[Ekspedicija Narváez]] prvi je put ušla u apalački teritorij 15. juna 1528. i primijenila ime. Sada se na [[engleski|engleskom jeziku]] piše kao &quot;Appalachian&quot;, što je četvrto najstarije evropsko ime koje je danas sačuvano u Sjedinjenim Državama.

== Također pogledajte ==
* [[Planina]]
* [[Planinski lanac]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Apalači| ]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Kanadi]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Fiziografske podjele]]</text>
      <sha1>4idvjz7tuug7m46bptrfmgoilowt9i7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839400</id>
      <parentid>3839391</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:26:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3839400</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4464" sha1="mv6ifgsg2jrsvabkv2uz53gx5c5a403" xml:space="preserve">{{Geokutija|Planina
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Apalači&lt;br&gt;
| izvorno_ime           = Engleska transkripcija domorodačkog jezika:&lt;br&gt;Apalchen ili Apalachen
| drugo_ime             = Apalačke planine
| kategorija            = Planina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =Apalachi/Apalachi
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = AppalachianLocatorMap2.png 
| opis_slike            = Položaj planinskog lanca Apalači
|širina slike=250px
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = [[SAD]] – [[Kanada]] 
| zastava_države        = 
| pokrajina             =
| regija                =
| distrikt              =
| općina                = 
&lt;!-- *** Planinski sistem *** --&gt;
| planinski_sistem      = Planinski lanac Apalači
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 2.037| visina_bilješka =Najviši vrh istočno od rijeke [[Misisipi]]
| istaknutost           = | istaknutost_bilješka =
| širina_stepeni        = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =N
| dužina_stepeni        = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =E
&lt;!-- *** Svojstvo *** --&gt;
| geologija             =
| orogeneza             =
| period                =[[Ordovicij]]
| biom                  =
| biljka                =
| životinja             =
&lt;!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** --&gt;
| javnost               =
| pristup               =
| uspon                 = | uspon_datum =
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| azno                  = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = 
| karta_lokacija        = Sjedinjene Američke Države
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =Dužina: 2400 km; &lt;br&gt;Širina: 200-300 km
| Anchura = 
}}
'''Apalači''' ili '''Apalačke planine''' ({{jez-en|Appalachian Mountains}} ili ''Appalachians''; {{jez-fr|Appalaches}}&lt;ref name=topon&gt;{{Cite web |author=Gobierno de Quebec | url= http://www.toponymie.gouv.qc.ca/ct/ToposWeb/fiche.aspx?no_seq=1766 | title = Banque de noms de lieux du Québec : Appalaches (chaîme de montagnes) |publisher=Comisión de toponimia de Quebec |access-date= 15. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;) važan je [[planinski lanac]] na istoku [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Prostire se od ostrva [[Newfoundland (ostrvo)|Newfoundland]] u [[Kanada|Kanadi]] do [[Alabama|Alabame]] u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], iako se najsjeverniji dio završava na poluostrvu [[Gaspé]], u [[Québec]]u. To je najistaknutiji [[geomorfologija|geomorfološki]] element istočnog dijela Sjeverne Amerike.

Potiče od drevnih planina nastalih u razdoblju [[paleozoik]]a s reljefima omekšanim dugotrajnim djelovanjem egzogenih uzročnika. Sistem je podijeljen u niz planinskih vrhova, u kojima visina iznosi oko 1000{{razmak}}m. Najviši vrh je [[Mount Mitchell]], u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] (2.037{{razmak}}m) i to je najviša tačka u Sjedinjenim Državama istočno od rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] i širom istočne Sjeverne Amerike.

== Etimologija ==
[[Datoteka:Mount Mitchell-27527.jpg|mini|Pogled s planine [[Mount Michell]] visoke 2037 metara, koja se nalazi u Sjevernoj Karolini i najviši je vrh u [[SAD]]-a istočno od rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]].]]
Istraživanjem u unutrašnjosti sjeverne obale [[Florida]], 1528, članovi [[Ekspedicija Pánfila de Narváeza|Ekspedicije Pánfila de Narváeza]], poput [[Alvar Núñez Cabeza de Vaca|Alvara Núñeza Cabeza de Vace]], pronašli su Indijance u blizini sadašnjeg [[Tallahassee]]ja (Florida), čije se ime transkribira kao ''Apalčen'' ili '' Apalačen'' ({{jez-en|Apalchen}} ili ''Apalachen''). Naziv su kasnije izmijenili Španci u današnji ''Appalachian'' i koristi se kao naziv za pleme i područje uzvišenja, u unutrašnjosti na sjeveru. [[Ekspedicija Narváez]] prvi je put ušla u apalački teritorij 15. juna 1528. i primijenila ime. Sada se na [[engleski|engleskom jeziku]] piše kao &quot;Appalachian&quot;, što je četvrto najstarije evropsko ime koje je danas sačuvano u Sjedinjenim Državama.

== Također pogledajte ==
* [[Planina]]
* [[Planinski lanac]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Apalači| ]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Kanadi]]
[[Kategorija:Planinski lanci u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Fiziografske podjele]]</text>
      <sha1>mv6ifgsg2jrsvabkv2uz53gx5c5a403</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Iller</title>
    <ns>0</ns>
    <id>462828</id>
    <revision>
      <id>3839043</id>
      <parentid>3589741</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:07:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Dunava]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3481" sha1="16c3mvmxx9ot12z5azkumpfwthuwd7g" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Iller
| slika                      = Die Iller bei Kirchdorf - panoramio.jpg
| veličina_slike             = 250px
| opis_slike                 = Iller kod [[Kirchdorf an der Iller|Kirchdorfa]]
| slika_karta                = Karte einzugsbereich iller.png
| veličina_karte             =
| karta_alt                  =
| karta_opis                 =
| izvor                      = [[Sjeverne Krečnjačke Alpe]]
| ušće                       = [[Dunav]] ([[Ulm]])
| progresija                 = [[Dunav]] → [[Crno more]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Njemačka}}
| lokacija                   = 
| etimologija                = 
| dužina_km                  = 147
| nadmorska visina izvora    = 783
| nadmorska visina ušća      = 468,3
| prosječni protok           = 90 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva             = 2.152
| riječni_sistem             = 
| lijeve_pritoke             = [[Gunzesrieder Ach]], [[Konstanzer Ach]], [[Aitrach (Iller)|Aitrach]]
| desne_pritoke              = [[Ostrach (Iller)|Ostrach]], [[Rottach (Iller, Rettenberg)|Rottach]], [[Durach (Iller)|Durach]], [[Leubas (Iller)|Leubas]], [[Buxach (Iller)|Buxach]], [[Memminger Ach]]
| prazno_ime                 =
| prazno_info                =
}}
'''Iller''' ([[Latinski jezik|latinsko]] ime '''Hilaria''') jest [[rijeka]] u [[Njemačka|njemačkim]] [[Njemačke savezne pokrajine|saveznim pokrajinama]] [[Bavarska|Bavarskoj]] i [[Baden-Württemberg]]u. Desna je [[pritoka]] [[Dunav]]a, a dug je 147&amp;nbsp;km.

Nastaje spajanjem manjih rijeka [[Breitach]], [[Stillach]] i [[Trettach]] u blizini [[Oberstdorf]]a u regiji [[Allgäu]] u [[Alpe|Alpama]] te [[Granica između Austrije i Njemačke|granice]] s [[Austrija|Austrijom]]. Odatle teče prema sjeveru, protječući kroz [[Sonthofen]], [[Immenstadt im Allgäu|Immenstadt]] i [[Kempten (Allgäu)|Kempten]].

Između [[Lautrach]]a u blizini [[Memmingen]]a i [[Ulm]]a čini granicu između Bavarske i Baden-Württemberga u dužini približno 50&amp;nbsp;km. U Dunav se ulijeva u centru Ulma.

Sliv mu je površine 2.152&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a po protoku je sedma rijeka u Bavarskoj (75 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s kod [[Senden (Bavarska)|Sendena]], nedaleko od Dunava uzvodno), a peta u Baden-Württembergu. Na Illeru je izgrađeno 13 [[hidroelektrana]] različitih kapaciteta te je vrlo bitan izvor [[Hidroenergija|hidroenergije]].&lt;ref name=&quot;LEW&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.bew-augsburg.de/CBP/Wasserkraft/Daten/Iller.asp |title= Vgl. Bayerische Elektrizitätswerke GmbH, Kraftwerksdaten |access-date= 26. 4. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20131030181100/http://www.bew-augsburg.de/CBP/Wasserkraft/Daten/ILLER.asp |archive-date= 30. 10. 2013}} {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

Duž rijeke vodi [[Biciklizam|biciklistička]] ruta, a također je popularna lokacija za [[rafting]] i pješačenje.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Iller}}
* [http://www.fahrradreisen.de/radwege/r421.htm Biciklistička ruta duž Illera] {{de simbol}}
* [http://www.wwa-ke.bayern.de/wasser_erleben/zu_fuss_per_rad/illerursprung/index.htm Izvor Illera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190816141337/https://www.wwa-ke.bayern.de/wasser_erleben/zu_fuss_per_rad/illerursprung/index.htm |date=16. 8. 2019 }} (najdalja tačka od ušća) {{de simbol}}

{{Rijeke u Njemačkoj}}
{{Dunav}}

[[Kategorija:Rijeke u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Crnomorski sliv]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]</text>
      <sha1>16c3mvmxx9ot12z5azkumpfwthuwd7g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Regen (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>462843</id>
    <revision>
      <id>3839045</id>
      <parentid>3200048</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:07:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Dunava]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3147" sha1="nmoa6pocgzjh43qv2b1497q7rpr1pkd" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Regen
| slika                      = Regen (Fluss) Lappersdorf.jpg
| veličina_slike             = 250px
| opis_slike                 = Regen kod [[Lappersdorf]]a
| slika_karta                = Regen (Karte vom Fluss).svg
| veličina_karte             =
| karta_alt                  =
| karta_opis                 =
| izvor                      = Spoj [[Crni Regen|Crnog]] i [[Bijeli Regen|Bijelog Regena]] kod Pullinga (općina [[Blaibach]])
| ušće                       = [[Dunav]] ([[Regensburg]])
| progresija                 = [[Dunav]] → [[Crno more]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Njemačka}}
| lokacija                   = 
| drugo_ime                  = Řezná ([[Češki jezik|češki]])
| etimologija                = 
| dužina_km                  = 107 {{small|(samo Regen)}} &lt;br/&gt; 190,9 {{small|(ukupni tok Veliki Regen → Crni Regen → Regen)}}
| nadmorska visina izvora    = 381 {{small|(553 Crni Regen, 580 Bijeli Regen)}}
| nadmorska visina ušća      = 325
| prosječni protok           = 40 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva             = 2.878
| riječni_sistem             = 
| lijeve_pritoke             = [[Perlbach (Regen)|Perlbach]]
| desne_pritoke              = [[Chamb]]
| prazno_ime                 =
| prazno_info                =
}}
'''Regen''' je [[rijeka]] u [[Njemačka|njemačkoj]] [[Njemačke savezne pokrajine|saveznoj pokrajini]] [[Bavarska|Bavarskoj]]. Lijeva je [[pritoka]] [[Dunav]]a. Izvor glavnog toka, [[Veliki Regen|Velikog Regena]], smješten je u [[Češka šuma|Češkoj šumi]] na teritoriji [[Češka|Češke]], blizu [[Železná Ruda|Železne Rude]]. Rijeka prelazi [[Granica između Češke i Njemačke|granicu]] nakon nekoliko kilometara, u [[Bayerisch Eisenstein]]u. Njemačko ime rijeke razvilo se iz [[Latinski jezik|latinskog]], ali mu je značenje nepoznato. Rimljani su je zvali ''Regana'' (ženski rod), ''Reganus'' (muški rod) i Reganum (srednji rod).

Kod [[Zwiesel]]a se Veliki Regen spaja s [[Mali Regen|Malim]], tvoreći [[Crni Regen]], koji protječe kroz [[Regen]] i [[Viechtach]] i koji se u [[Bad Kötzting]]u spaja s [[Bijeli Regen|Bijelim Regenom]]. Od tog mjesta rijeka se zove samo Regen. Njena ukupna dužina, računajući Veliki i Crni Regen, iznosi 191&amp;nbsp;km, dok pod imenom Regen teče 107&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.lfu.bayern.de/wasser/gewaesserverzeichnisse/doc/tab_alle.xls |title= Kompletna tabela Bavarskog registra voda |format= xls}}&lt;/ref&gt; Mali Regen, zajedno s Hirschbachom, hrani vodom rezervoar pitke vode [[Rezervoar Frauenau|Frauenau]].

Dolina Regena čini glavnu [[Dolina|dolinu]] u [[Bavarska šuma|Bavarskoj šumi]]; mnoga naselja u ovim gorskim predjelima smještena su uz Regen. Među gradove na Regenu spadaju [[Cham (Oberpfalz)|Cham]] i [[Regensburg]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Regen (river)}}
* [https://www.horydoly.cz/vodaci/regen-tece-ze-sumavy-do-dunaje.html &quot;Regen teče ze Šumavy do Dunaje&quot;] {{cs simbol}}

{{Dunav}}

[[Kategorija:Rijeke u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Crnomorski sliv]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]</text>
      <sha1>nmoa6pocgzjh43qv2b1497q7rpr1pkd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rijeke u Čileu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>463220</id>
    <revision>
      <id>3839280</id>
      <parentid>3180983</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:52:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="239" sha1="t69dkpoubkzdv6ti6ie2134lwm7d6k0" xml:space="preserve">{{commonscat|Rivers of Chile}}
[[Kategorija:Rijeke po državama|Čile]]
[[Kategorija:Geografija Čilea|Rijeke]]
[[Kategorija:Vode u Čileu|Rijeke]]
[[Kategorija:Oblici reljefa u Čileu|Rijeke]]
[[Kategorija:Rijeke u Južnoj Americi|Čile]]</text>
      <sha1>t69dkpoubkzdv6ti6ie2134lwm7d6k0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839281</id>
      <parentid>3839280</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:55:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65" sha1="3s7rn6qc2xh6qw1k650hze6lzdv25dl" xml:space="preserve">{{Rijeke po državama|Čilea|Čileu|Južnoj Americi|Čile|Chile}}</text>
      <sha1>3s7rn6qc2xh6qw1k650hze6lzdv25dl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rijeke u Ekvadoru</title>
    <ns>14</ns>
    <id>463222</id>
    <revision>
      <id>3839279</id>
      <parentid>3181003</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:51:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="251" sha1="atwvtrojs5rxpjv9jgub6u1xaxu0lhn" xml:space="preserve">{{Commonscat|Rivers of Ecuador}}
[[Kategorija:Rijeke po državama|Ekvador]]
[[Kategorija:Geografija Ekvadora|Rijeke]]
[[Kategorija:Vode u Ekvadoru|Rijeke]]
[[Kategorija:Oblici reljefa u Ekvadoru|Rijeke]]
[[Kategorija:Rijeke u Južnoj Americi|Ekvador]]</text>
      <sha1>atwvtrojs5rxpjv9jgub6u1xaxu0lhn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839282</id>
      <parentid>3839279</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:56:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839282</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="73" sha1="b21a44ud3dgb2s4uefjbw8ugsz58snx" xml:space="preserve">{{Rijeke po državama|Ekvadora|Ekvadoru|Južnoj Americi|Ekvador|Ecuador}}</text>
      <sha1>b21a44ud3dgb2s4uefjbw8ugsz58snx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hron (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>463287</id>
    <revision>
      <id>3839050</id>
      <parentid>3521489</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:10:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Dunava]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3349" sha1="7un3y08t02m8we875ro9bf5bqp59jqa" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Hron
| slika                      = Garamkövesd02.JPG
| veličina_slike             = 250px
| opis_slike                 = Hron kod [[Kamenica nad Hronom|Kamenice nad Hronom]], 2 km prije ušća
| slika_karta                = Hron River - location and watershed map.svg
| veličina_karte             =
| karta_alt                  =
| karta_opis                 =
| drugo_ime                  = {{hu|Garam}}, {{jez-de|Gran}}
| izvor                      = [[Kráľova hoľa]], [[Niske Tatre]]
| ušće                       = [[Dunav]] ([[Kamenica nad Hronom]] / [[Štúrovo]])
| progresija                 = [[Dunav]] → [[Crno more]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Slovačka}}
| lokacija                   = 
| etimologija                = 
| dužina                     = 
| dužina_km                  = 298
| nadmorska visina izvora    = 935
| nadmorska visina ušća      = 112
| prosječni protok           = 53,7 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva             = 5.453
| riječni_sistem             = 
| lijeve_pritoke             = [[Crni Hron]], [[Slatina (Hron)|Slatina]], [[Teplá]], [[Sikenica]], [[Perec (Hron)|Perec]]
| desne_pritoke              = [[Bystrianka]], [[Bystrica (Hron)|Bystrica]], [[Lutilský potok]], [[Kľak]], [[Lužianka]], [[Paríž]]
| prazno_ime                 =
| prazno_info                =
}}
'''Hron''' je [[rijeka]] u [[Slovačka|Slovačkoj]] duga 298&amp;nbsp;km. Lijeva je [[pritoka]] [[Dunav]]a i druga rijeka po dužini u Slovačkoj. Izvire u [[Niske Tatre|Niskim Tatrama]] i teče kroz centralni i južni dio zemlje, a u Dunav se ulijeva između [[Kamenica nad Hronom|Kamenice nad Hronom]] i [[Štúrovo|Štúrova]]. Važniji gradovi i naselja smješteni uz Hron jesu [[Brezno]], [[Banská Bystrica]], [[Sliač]], [[Zvolen]], [[Žiar nad Hronom]], [[Žarnovica]], [[Nová Baňa]], [[Tlmače]], [[Levice]], [[Želiezovce]] i Štúrovo.

Sliv Hrona zauzima približno 11% površine Slovačke.

== Etimologija ==
Ime je vjerovatno [[Germanski jezici|germanskog]] porijekla: *''Granahua'': ''gran'' – &quot;smreka&quot;, ''ahua'' – &quot;voda&quot;.

== Historija ==
Ime rijeke prvi je put spomenuto 170, kad je [[rimski car]] [[Marko Aurelije]] napisao svoj ''[[Razgovor sa samim sobom]]'' pored Hrona ({{la|Granus}}). Prvo zabilježeno ime rijeke u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] bilo je Gron (1075). Od 17. stoljeća do 1930-ih Hron je korišten za transport drvne građe.

== Ekonomska važnost ==
Na Hronu su izgrađene četiri [[Hidroelektrana|hidroelektrane]]. Planirana je i izgradnja više mini hidroelektrana, ali tome se protive borci za zaštitu životne sredine.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://bbonline.sk/pribudajuce-elektrarne-na-hrone/ |title= Pribúdajúce elektrárne na Hrone |website= BBonline.sk |author= Jana Golianová |date= 13. 12. 2010 |access-date= 7. 5. 2020}} {{sk simbol}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Hron}}
*[http://tv-adams.wz.cz/seznamy/evropa/hron-ve.html Spisak hidroelektrana na Hronu] {{sk simbol}}
* Čejka T., [http://mollusca.sav.sk/pdf/5/5.Cejka.pdf Mäkkýše hlavných typov vôd dolného Hrona], ''Malacologica Bohemoslovaca'' '''5''', 2006, str. 33–41. {{sk simbol}}

{{Dunav}}

[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Crnomorski sliv]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]</text>
      <sha1>7un3y08t02m8we875ro9bf5bqp59jqa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472673</id>
    <revision>
      <id>3839336</id>
      <parentid>3665713</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:26:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3373" sha1="owd2pwmwxdp5f77dcf66tqtbeny1h6z" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
'''Hum''' ili '''Zahumlje''' bila je srednjovjekovna oblast. U periodima bila je samostalna ili polusamostalna kneževina te je do 1326. godine bilo u sastavu: [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog kraljevstva]], [[Raška|Raške]], [[Duklja|Duklje]], [[Srpsko Carstvo|Srpskog Carstva]] i [[Kraljevina Ugarska|Ugarsko kraljevstvo]],&lt;ref&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'' (p. 19), The University of Michigan Press, 2009.&lt;/ref&gt; a nakon 1326. ulazi u sastav [[Bosanska Banovina|Bosanske banovine]] i kasnije [[Bosansko Kraljevstvo|kraljevstva]]. Osmanskim osvajanjem Huma, ulazi u sastav [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog sandžaka]], koje je dobilo ime po hercegu [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepanu Vukčiću Kosači]], gospodaru [[Humska zemlja|Humske zemlje]].

== Geografija ==
Prvi spomen Zahumlja je kod [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]]. Obuhvatala je [[Župa (srednji vijek)|župe]] u donjem toku sliva rijeke Neretve: [[Popovo]], [[Luka (župa)|Luka]], [[Dubrave (župa)|Dubrave]], [[Dabar (župa)|Dabar]], [[Žaba (župa)|Žaba]], [[Velika (Veljaci)]], [[Primorje (župa)|Primorje]] i [[Gorska]].

== Historija ==

=== Doseljenje Slavena ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Zahumlje kao kneževina ===
Najstariji poznati vladar Huma bio je [[Mihajlo Višević]] (910-950). Bio je protivnik [[Petar Gojniković|Petra Gojnikovića]], koji ga je protjerao na ostrva, a saveznik bugarskog cara Simeona. Poslije Petrovog pada dobio je natrag svoju humsku oblast. O njegovom držanju za vrijeme teškog ratovanja između Srba i Hrvata s jedne i Bugara s druge strane nema nikakvog spomena. Spominje se 925. godine, uz hrvatskog kralja [[Tomislav I Trpimirović|Tomislava]], kao učesnik na [[split]]skom crkvenom saboru, na kom se raspravljalo o slavenskom bogosluženju u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i susjedstvu. Po svemu se čini, da je Mihajlo bio zavisan od Tomislava, a Split crkvena metropola ne samo hrvatske, nego i humske države. Mihajlo je uzeo italijanski grad Sipont. Nedugo iza toga ušao je u veze s [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijom]] i dobio je otud plemstvo i titulu &quot;antipata&quot;, tj. namjesnika.

=== Priključenje Bosni ===
{{Dodatne informacije|Humska zemlja}}Ban [[Stjepan II Kotromanić]] pripojio je Hum [[Bosna (regija)|Bosni]] 1326, koristeći sukobe vlastele u Hrvatskoj ([[Bribirski (Šubići)|Šubići]], [[Babonići]], Nelipići) i dinastičke sukobe u Srbiji poslije smrti kralja [[Stefan Uroš II, kralj Srbije|Milutina]]. Od tada Hum nalazio se u sastavu bosanske banovine i kraljevstva, i u titulaturi [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanskih vladara]] do pada pod Osmansko Carstvo. Djelimično je i prošireno [[Neretva (župa)|župama Neretva]] i [[Župa Komska|Kom]]

=== Dolazak Osmanlija ===
{{Proširiti sekciju}}

== Referemce ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* [[Vladimir Ćorović]], Beograd, novembar 2001 - Istorija srpskog naroda
* [[Pavao Anđelić]], Svjetlost, Sarajevo, 1982 – Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne
* [[Nada Klaić]], Zagreb: Eminex, 1994. -Srednjovjekovna Bosna

{{Regije u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Hum| ]]
[[Kategorija:Hercegovina]]
[[Kategorija:Bivše slavenske države]]</text>
      <sha1>owd2pwmwxdp5f77dcf66tqtbeny1h6z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zapadna Dvina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>474294</id>
    <revision>
      <id>3839077</id>
      <parentid>3731795</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:36:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3931" sha1="okq65rftsldq25olf20dniy52tc7fmq" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Zapadna Dvina
| slika                    = Daugava (Düna) in Riga - bridges.JPG
| veličina_slike           = 
| slika_alt                = 
| opis_slike               = Daugava kod Rīge
| slika_karta              = Zapadnaya Dvina.png
| veličina_karte           = 
| karta_alt                = 
| karta_opis               = Basen Zapadne Dvine
| izvorno_ime              = 
| izvorno_ime_jezik        = 
| drugo_ime                = Daugava
| izvor                    = 
| ušće                     =  
| progresija               = 
| države kroz koje protiče = 
| lokacija                 = 
| etimologija              = 
| dužina                   = 1.020
| nadmorska visina izvora  = 
| nadmorska visina ušća    = 
| prosječni protok         = 
| površina sliva           = 
| riječni_sistem           = 
| lijeve_pritoke           = 
| desne_pritoke            = 
| prazno_ime               = 
| prazno_info              = 
}}
'''Zapadna Dvina''' ili '''Daugava''' ({{jez-ru|Западная Двина}}; {{jez-be|Заходняя Дзвіна}}; {{jez-lv|Daugava}}; {{jez-de|Düna}}, {{jez-pl|Dźwina}}) jest rijeka u sjevernom dijelu [[Istočna Evropa|istočne Evrope]] i njen basen obuhvata područja tri zemlje: [[Rusija|Rusije]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i [[Latvija|Latvije]].

Izvire na području [[Valdajsko pobrđe|Valdajskog pobrđa]] u [[Tverska oblast|Tverskoj oblasti]] Rusije i nakon 1.020{{razmak}}km toka uliva se u [[Riški zaliv]] [[Baltičko more|Baltičkog mora]] kod grada [[Riga|Rīge]]. Kanalskim sistemom povezana je s rijekama [[Berezina]] i [[Dnjepar]], odnosno s [[Crno more|Crnim morem]].

Prikazana je na novčanici od deset [[Latvijski lat|latvijskih lata]].

== Geografske karakteristike ==
Izvire iz [[močvara]] u blizini jezera Korjakino na području [[Valdajsko pobrđe|Valdajskog pobrđa]] [[Tverska oblast|Tverske oblasti]] u Rusiji. Nakon svega nekoliko kilometara toka protiče kroz jezero [[Ohvat]], odakle nastavlja svoj tok ka jugozapadu. Kod grada [[Vitebsk]]a skreće ka sjeverozapadu i zadržava taj pravac sve do ušća u [[Riški zaliv]] [[Baltičko more|Baltičkog mora]] u koji se uliva u vidu manje erozivne delte.

Ukupna dužina vodotoka je 1.020{{razmak}}km od čega je 325{{razmak}}km preko teritorije Rusije, 328 u Bjelorusiji i 367{{razmak}}km na području Latvije. Ukupna površina slivnog područja je 87.900{{razmak}}km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a prosječan godišnji protok u zoni ušća je 678{{razmak}}m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s.

== Pritoke ==
Neke od najvažnijih pritoka Zapadne Dvine su: [[Usvjača]], [[obalj (rijeka)|Obalj]], [[Polota]], [[Drisa]], [[Kasplja]], [[Lučosa]], [[Ula]], [[Ušača]], [[Disna]], [[Velesa]].

== Gradovi ==
Najveći gradski centri koji leže na njenim obalama su: [[Vitebsk]], [[Polock]], [[Navapolack]], [[Daugavpils]] i [[Riga]].

== Također pogledajte ==
* [[Baltičko more]]
* [[Geografija Bjelorusije]]
* [[Geografija Rusije]]
* [[Geografija Latvije]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [https://web.archive.org/web/20131021153831/http://poseidon.by/content/zapadnaya-dvina Индексный поиск по водоемам Беларуси – Западная Двина]
* Природа Белорусии: Популярная энциклопедия / Редкол.: И. П. Шамякин (гл. ред.) и др. – 2-е. – Мн.: БелСЭ имени Петруся Бровки, – – 599 с. — 40.000 экз. –. 1989. {{ISBN|9785-85700-001-4}}. str. 163.
* [https://web.archive.org/web/20071025021358/http://slovari.yandex.ru/dict/bse/article/00027/04200.htm Западная Двина (река)] – статья из Большой советской энциклопедии

[[Kategorija:Rijeke u Rusiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Bjelorusiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Latviji]]
[[Kategorija:Baltičko more]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>okq65rftsldq25olf20dniy52tc7fmq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bodva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>474600</id>
    <revision>
      <id>3839070</id>
      <parentid>3271037</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:34:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839070</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2356" sha1="t2v9ejuu251r75qe01kngl320jvw6ez" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Bodva
| slika                    = Jászó53.JPG
| veličina_slike           = 
| slika_alt                = 
| opis_slike               = Bodva
| slika_karta              = 
| veličina_karte           = 
| karta_alt                = 
| karta_opis               = 
| izvorno_ime              = 
| izvorno_ime_jezik        = 
| drugo_ime                = 
| izvor                    = 
| ušće                     = [[Sajó]], Mađarska
| progresija               = 
| države kroz koje protiče = [[Slovačka]], [[Mađarska]]
| lokacija                 = 
| etimologija              = 
| dužina                   = 110
| nadmorska visina izvora  = 850
| nadmorska visina ušća    = 
| prosječni protok         = 
| površina sliva           = 
| riječni_sistem           = 
| lijeve_pritoke           = 
| desne_pritoke            = 
| prazno_ime               = 
| prazno_info              = 
}}
'''Bodva''' ({{jez-hu|Bódva}}; {{jez-sk|Bodva}}) jest [[rijeka]] [[Slovačka|Slovačke]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Izvire ispod vrha Osadník jugozapadno od sela [[Štós]], a uliva se u rijeku [[Sajó]].

== Odlike ==
Ukupna dužina rijeke je 110{{razmak}}km, od toga 45{{razmak}}km je u Slovačkoj.&lt;ref name=&quot;bodva&quot;&gt;{{cite web |title=Rieka Bodva |url=https://www.infoglobe.sk/rieky/europa/slovenska-republika/bodva_sk/ |website=infoglobe.sk |access-date=1. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210401133657/https://www.infoglobe.sk/rieky/europa/slovenska-republika/bodva_sk/ |archive-date=1. 4. 2021 |language=sk |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Lijeva je pritoka rijeke Sajó u koju se uliva kod naselja [[Boldva]] sjeverno od grada [[Miskolc]]a u Mađarskoj. Prelazi međunarodnu granicu pored slovačkog naselja [[Turňa nad Bodvou]]. Ima pritoke od kojih su dvije [[Turňa (rijeka)|Turňa]] i [[Ida (rijeka)|Ida]]. Gradovi kroz koje prolazi su [[Medzev]] i [[Moldava nad Bodvou]] u Slovačkoj, a u Mađarskoj [[Szendrő]] i [[Edelény]].

== Također pogledajte ==
* [[Spisak rijeka u Mađarskoj]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [https://web.archive.org/web/20070113120929/http://www.fischinfo.com/vizek.htm Karte rijeka u Mađarskoj]

[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>t2v9ejuu251r75qe01kngl320jvw6ez</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gorinj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>474715</id>
    <revision>
      <id>3839082</id>
      <parentid>3281547</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:38:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1966" sha1="48i12loiyyko34v9obs53xdoupaah2g" xml:space="preserve">[[Datoteka:Izyaslav Goryn.jpg|mini|Rijeka Gorinj u blizini grada Izjaslava]]
'''Gorinj''' ({{jez-uk|Гори́нь}}; {{jez-be|Гарынь}}; {{jez-ru|Горы́нь}}) jest rijeka u [[Ukrajina|Ukrajini]] i [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] i desna pritoka rijeke Pripjat (dio basena rijeke [[Dnjepar]]).

Izvire u području Kremenackog pobrđa, teče preko nešto nižeg Volinskog pobrđa, Polesja i Pripjatskih močvara. U gornjem dijelu toka korito joj je dosta usko, a obale strme i ima dosta jak pad. U donjem dijelu toka obala je široka i zamočvarena.

Ukupna dužina vodotoka je 659{{razmak}}km, a površina slivnog područja 27.700{{razmak}}km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prosječan protok u zoni ušća je približno 110 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s. Plovna je u dužini od 291{{razmak}}km uzvodno od ušća. Najveća dubina u koritu je do 18 metara.

Najvažnija pritoka je rijeka [[Južni Sluč]].

Na rijeci leže brojni gradski centri – [[Izjaslav]], [[Slavuta]], [[Netišin]], [[Ostrog (Ukrajina)|Ostrog]], [[Gošča]], [[Orživ]], [[Stepanj]], [[Dubrovicja]], [[Rečica (Brestska oblast)|Rečica]], [[Stolin]], [[David Garadok]].

== Također pogledajte ==
* [[Pripjat (rijeka)]]
* [[Dnjepar]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [https://web.archive.org/web/20140331160558/http://poseidon.by/content/reka-goryn Блакiтная кнiга Беларусi]: энцыкл. / Рэдкал.: Н. А. Дзісько, М. М. Курловіч, Я. В. Малашэвіч і інш.; Маст. В. Г. Загародні. – Мн.: БелЭн, 1994. – 415 с. {{ISBN|978-5-85700-133-2}}.
* Гидроэкологическое состояние бассейна Горыни в районе Хмельницкой АЭС / Под ред. В. К. Хильчевского – К.: Ника-центр, 2011. – 176 с.

{{Rijeke u Ukrajini}}

[[Kategorija:Rijeke u Bjelorusiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Dnjepar]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>48i12loiyyko34v9obs53xdoupaah2g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dvorska luda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>480068</id>
    <revision>
      <id>3839001</id>
      <parentid>3743519</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:33:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839001</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5306" sha1="s1sqemrsec4xyx8przf9qyww4c08jp7" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{prevod}}[[Datoteka:Hinric_Hasenberger,_the_Court_Jester_(David_Klöcker_Ehrenstrahl)_-_Nationalmuseum_-_18637.tif|mini|Hinric Hasenberger, Dvorski šaljivac, David Klöcker Ehrenstrahl, 1652|231x231piksel]]
[[Datoteka:William_Merritt_Chase_Keying_up.jpg|mini|''&quot;Keying Up&quot; - Dvorski šaljivac'', William Merritt Chase 1875. (Akademija likovnih umjetnosti u Pensilvaniji.)|291x291piksel]]
'''Šaljivdžija''', '''dvorski šaljivdžija''' ili '''budala''' bio je historijski zabavljač tokom [[Srednji vijek|srednjovjekovnog]] i [[Renesansa|renesansnog]] perioda, koji je obično bio član domaćinstva [[Plemstvo|plemića]] ili [[Monarh (titula)|monarha,]] zaposlen da zabavlja goste. Jesteri su bili i putujući izvođači koji su zabavljali obične ljude na sajmovima i gradskim pijacama. Jesteri su i zabavljači koji nastupaju na modernim historijsko tematskim događajima.

Za zabavljače u srednjem vijeku često se smatra da su nosili odjeću jarkih [[boja]] i ekscentrične šarolike kape. Njihove moderne kolege obično oponašaju ovaj kostim. Jesteri su zabavljali publiku širokim spektrom vještina, a glavne među njima bile su: pjesma, muzika i pripovijedanje, ali mnogi su koristili i [[akrobacije]], [[žongliranje]], izgovaranje [[Vic (humor)|viceva]], kao što su igre riječi, [[stereotip]]i i imitacija, te magični trikovi. Veliki dio njihovog zabavnog programa sastojao se od komičnih doskočica. Mnogi šaljivdžije šalili su se koristeći riječi ili pjesme o ljudima ili događajima dobro poznatim njihovoj publici.

Moderna upotreba [[Engleski jezik|engleske]] riječi ''jester'' počela je tek sredinom 16. vijeka, u doba [[Tudor (dinastija)|Tudora]].&lt;ref name=&quot;FJ&quot;&gt;{{Cite book|last=Soutworth|first=John|title=Fools and Jesters at the English Court|url=https://archive.org/details/foolsjestersaten0000sout|publisher=Sutton Publishing|year=1998|isbn=0-7509-1773-3|location=Stroud|pages=[https://archive.org/details/foolsjestersaten0000sout/page/89 89]–93}}&lt;/ref&gt; Ovaj moderni izraz potječe od starijeg oblika ''gestour'', ili ''jestour'', izvorno od anglo-normanskog (francuskog) značenja ''pripovjedač priča'' ili ''ministrant''. Drugi raniji izrazi uključuju ''fol,'' ''disour,'' ''lakrdijaš'' i ''bourder.'' Ovi pojmovi opisivali su zabavljače koji su se razlikovali u svojim vještinama i nastupima, ali koji su svi dijelili mnoge sličnosti u svojoj ulozi komičnog izvođača za svoju [[Publika|publiku]].&lt;ref name=&quot;FJ&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Welsford|first=Enid|title=The Fool: His Social &amp; Literary History|url=https://archive.org/details/foolhissociallit0000enid|publisher=Faber &amp; Faber|year=1935|location=London|pages=[https://archive.org/details/foolhissociallit0000enid/page/114 114]–115|author-link=Enid Welsford}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.etymonline.com/index.php?allowed_in_frame=0&amp;search=jester&amp;searchmode=none|title=Jester|website=Online Etymology Dictionary|access-date=28. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Family_of_Henry_VIII_c_1545.jpg|mini|&quot;Porodica Henryja VIII sa Willom Sommersom krajnje desno i vjerojatno Jane Foole krajnje lijevo|225x225piksel|lijevo]]
[[Datoteka:WillSommers_engraving_300dpi.jpg|lijevo|mini| Gravura Willa Sommersa, [[Henrik VIII, kralj Engleske|šaljivdžije Henryja VIII iz]] 17. vijeka|346x346piksel]]
Mnogi kraljevski dvorovi tokom engleske kraljevske historije zapošljavali su zabavljače, a većina je imala profesionalne budale, ponekad zvane ''licencirane budale''. Zabava je uključivala muziku, pripovijedanje priča i fizičku komediju. Također se sugerira da su izvodili akrobacije i žongliranje.

Učenjak David Carlyon bacio je sumnju u &quot;odvažnog političkog zafrkanta&quot;, nazivajući historijske priče &quot;apokrifnim&quot; i zaključujući da &quot;popularna kultura prihvata sentimentalnu sliku klauna; pisci tu sentimentalnost reproduciraju u šali, a akademici je prikazuju kao prevaru/prevaranta&quot;, ali to &quot;ne može proći kao analiza&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Carlyon|first=D.|year=2002|title=The Trickster as Academic Comfort Food|journal=The Journal of American Culture|volume=25|issue=1–2|pages=14–18|doi=10.1111/1542-734X.00003}}&lt;/ref&gt;

Šaljivđije su također mogle kralju dati loše vijesti koje se niko drugi ne bi usudio dostaviti. 1340. godine, kada su Englezi u bici kod Sluysa [[Filip VI, kralj Francuske|potukli francusku]], šaljivdžija Phillippea VI rekao mu je da engleski mornari &quot;nemaju hrabrosti ni da skoče u vodu poput naših hrabrih Francuza&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Otto|first=Beatrice K|title=Fools Are Everywhere: The Court Jester Around the World|url=https://archive.org/details/foolsareeverywhe0000otto|publisher=[[University of Chicago Press]]|year=2001|page=[https://archive.org/details/foolsareeverywhe0000otto/page/113 113]}}&lt;/ref&gt;

Korijen riječi &quot;fool (budala)&quot; ''potiče'' od latinskog follis, što znači &quot;vreća vjetra&quot; ili mijeh, ili onaj koji zadržava zrak ili dah.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=fool|title=Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=30. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:VSAN_Wgt_2015_476_Markdorf.jpg|mini|Šaljivdžija u Weingartenu, Njemačka, 2015. godine|270x270piksel]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Zabavljačka zanimanja]]</text>
      <sha1>s1sqemrsec4xyx8przf9qyww4c08jp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bacanje diska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482486</id>
    <revision>
      <id>3838992</id>
      <parentid>3794001</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:52:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Napomene i reference */</comment>
      <origin>3838992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3373" sha1="5qb9if4fp1hw7eebkiyrp5gvqgg0v00" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}
{{Infokutija atletska disciplina
| disciplina     = Bacanje diska
}}
'''Bacanje diska''' je [[Atletika|atletska discipina]] u kojoj sportista baca težak [[Krug|poseban okrugli predmet]] zvani disk - u pokušaju da ostvari udaljenost veću od konkurencije. To je [[Antika|drevni]] sport, što pokazuje Mironova statua ''Diskobol'' iz petog vijeka prije nove ere. Iako nije dio modernog petoboja, bio je to jedan od događaja starogrčkog petoboja, koji se može datirati barem u 708. p. n. e.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.olympic.org/uk/passion/collectors/object/gallery_uk.asp?ObjId=318|title=Sports - List of Summer and Winter Olympic Sports|date=14. 1. 2018|website=olympic.org}}&lt;/ref&gt; a dio je modernog desetoboja .
[[Datoteka:Diskuskastare_Gbg_-_Alkamenes.jpg|mini|Moderna kopija ''Diskofora'', pripisana Alkamenu|227x227px]]
[[Datoteka:Sport_discus_for_men_(2_kg)_IAAF_certified.jpg|lijevo|mini| Diskus (2 kg), [[Međunarodna asocijacija atletskih federacija|IAAF]] certifikovan za takmičenja|160x160px]]
Sport bacanja diska potiče iz vremena kada je to bio događaj na originalnim Olimpijskim igrama u staroj Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.encyclopedia.com/sports-and-everyday-life/sports/sports/discus-throwing|title=Discus Throwing {{!}} Encyclopedia.com|website=www.encyclopedia.com|access-date=11. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Diskus kao sport oživjeli su u Magdeburgu u Njemačkoj, Christian Georg Kohlrausch i njegovi učenici 1870 -ih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.discusnada.org/history-of-discus/|title=History of Discus|website=www.discusnada.org|access-date=11. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Organizovano muško takmičenje nastavljeno je krajem 19. vijeka, a dio je modernih [[Ljetne olimpijske igre|ljetnih olimpijskih igara]] od prvog modernog takmičenja, [[Olimpijske igre 1896.|ljetnih olimpijskih igara 1896.]] Slike bacača diska zauzele su istaknuto mjesto u oglašavanju ranih modernih igara, poput markica za prikupljanje sredstava za igre 1896, glavnih postera za ljetne olimpijske igre 1920. i 1948. Danas je sport bacanja diska rutinski dio modernih atletskih susreta na svim nivoima i zadržava posebno mjesto na Olimpijskim igrama.
[[Datoteka:Sport_discus_for_men_(2_kg)_IAAF_certified,_side_view.jpg|lijevo|mini| Pogled sa strane|145x145px]]
[[Datoteka:Discus_longitudinal_section.svg|lijevo|mini| Uzdužni presjek (shematski)|185x185px]]
Tipični disk ima stranice izrađene od plastike, drveta, stakloplastike, [[Karbonska vlakna|karbonskih vlakana]] ili metala s metalnim obodom i metalnom jezgrom za postizanje težine. Obod mora biti gladak, bez hrapavosti i bez držača prstiju. Diskus veće težine u obodu proizvodi veći ugaoni moment za bilo koju zadanu brzinu okretanja, a time i veću stabilnost, iako ga je teže baciti. Međutim, veća težina oboda, ako se pravilno baci, može dovesti do daljnjeg bacanja. Na nekim takmičenjima koristi se čvrsti gumeni disk.
[[Datoteka:DiscusRutgerSmith6551.jpg|mini|Svjetski i evropski prvak Rutger Smith u fazama bacanja diska|225x225piksel]]

== Napomene i reference ==
 {{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{atletske discipline}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Discipline u atletici na LJOI]]
[[Kategorija:Bacački sportovi]]
[[Kategorija:Discipline u atletici]]
[[Kategorija:Bacanje diska]]
[[Kategorija:Članci sa hAudio mikroformatima]]</text>
      <sha1>5qb9if4fp1hw7eebkiyrp5gvqgg0v00</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ipeľ</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490006</id>
    <revision>
      <id>3839051</id>
      <parentid>3521506</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:11:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Pogranične rijeke]]; +[[Kategorija:Pritoke Dunava]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6016" sha1="7mlla44swlrf9j6xe0o8y3uporn13vt" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Ipeľ
| slika                      = Ipoly folyó Ipolyságnál.jpg
| veličina_slike             = 250px
| slika_alt                  = 
| opis_slike                 = Ipeľ kod [[Šahy]]ja
| slika_karta                = Ipeľ River (SVK) - location and watershed.svg
| veličina_karte             =
| karta_alt                  =
| karta_opis                 =
| izvorno_ime                = Ipeľ
| izvorno_ime_jezik          = slovački
| drugo_ime                  = {{hu|Ipoly}}, {{jez-de|Eipel}}, {{pl|Ipola}}
| izvor                      = [[Veporské vrchy]], [[Slovačko rudogorje]]
| ušće                       = [[Dunav]] (kod [[Chľaba|Chľabe]] i [[Szob]]a)
| progresija                 = [[Dunav]] → [[Crno more]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Slovačka}} &lt;br/&gt; {{ZID|Mađarska}} 
| lokacija                   = 
| etimologija                = 
| dužina                     = 
| dužina_km                  = 232,5
| nadmorska visina izvora    = 1000
| nadmorska visina ušća      = 102
| prosječni protok           = 21 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva             = 5.151
| sliv                       = [[Crno more|Crnomorski]]
| riječni_sistem             = 
| lijeve_pritoke             = [[Suchá (Ipeľ)|Suchá]], [[Poltárica]], [[Kamenec (Ipeľ)|Kamenec]]
| desne_pritoke              = [[Tisovník]], [[Krtíš]], [[Krupinica]], [[Štiavnica (Ipeľ)|Štiavnica]]
| prazno_ime                 =
| prazno_info                =
}}
'''Ipeľ''' (arhaično ''Jupoľ''; {{hu|Ipoly}}; {{la|Bolia}}&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pohl |first=Walter|author-link1=Walter Pohl|year=1980 |chapter=Die Gepiden und die Gentes an der mittleren Donau nach dem Zerfall des Attilareiches |language=de |editor1-last=Wolfram |editor1-first=Herwig |editor2-last=Daim |editor2-first=Falko|editor-link2=Falko Daim|title=Die Völker an der mittleren und unteren Donau im fünften und sechsten Jahrhundert. Berichte des Symposions der Kommission für Frühmitel-lalterforschung 24. bis 27. Oktober 1978, Stift Zwettl, Niederösterreich |publisher=Komisija za istraživanje ranog srednjeg vijeka, [[Austrijska akademija nauka]] |location= [[Beč]] |pages=239–305, page 266 |isbn=978-3-7001-0353-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wolfram&quot;&gt;{{Cite book|last=Wolfram |first=Herwig|author-link1=Herwig Wolfram|year=1990 |chapter=The Ostrogothic Kingdom in Pannonia |title=History of the Goths |location= [[Berkeley]] |publisher= University of California Press |page=264 |isbn=978-0-520-06983-1|language=en}}&lt;/ref&gt;) jest rijeka u [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Dug je 232,5&amp;nbsp;km i lijeva je [[Spisak pritoka Dunava|pritoka]] [[Dunav]]a.

== Tok ==
Izvire u [[Slovačko rudogorje|Slovačkom rudogorju]], u centralnom dijelu zemlje, u blizini [[Lom na Rimavici|Loma na Rimavici]]. Gornji tok relativno je strm, s dvije znatne promjene smjera, od kojih je druga u blizini gradića [[Poltár]]a. U općini [[Málinec]] rijeka je pregrađena istoimenim [[Vještačko jezero|vještačkim jezerom]]. Od [[Lučenec]]a je prate brda i planinski lanci [[Južnoslovačka kotlina|Južnoslovačke kotline]], koji se smjenjuju s rijekom formirajući krivudavi tok današnje [[Granica između Mađarske i Slovačke|granice s Mađarskom]].

Posljednjih 140&amp;nbsp;km čini dio granice između Slovačke i Mađarske (s izuzetkom kod [[Šahy]]ja, gdje teče kroz Slovačku 30&amp;nbsp;km). Posljednjih 20&amp;nbsp;kilometara Ipeľ u polukrugu teče oko gorja [[Börzsöny]] prije nego što se ulije u Dunav kod [[Chľaba|Chľabe]] i [[Szob]]a.

== Gradovi i naselja ==
''Napomena: Poredani nizvodno.''
* [[Poltár]] (SLK)
* [[Kalinovo]] (SLK)
* [[Boľkovce]] (SLK)
* [[Ipolytarnóc]] (MAĐ)
* [[Litke (Mađarska)|Litke]] (MAĐ)
* [[Nógrádszakál]] (MAĐ)
* [[Szécsény]] (MAĐ)
* [[Balassagyarmat]] (MAĐ)
* [[Ipolyvece]] (MAĐ)
* [[Ipeľské Predmostie]] (SLK) 
* [[Šahy]] (SLK)
* [[Vámosmikola]] (MAĐ)
* [[Pastovce]] (SLK)
* [[Ipolytölgyes]] (MAĐ)
* [[Salka]] (SLK)
* [[Letkés]] (MAĐ)
* [[Ipolydamásd]] (MAĐ)
* [[Szob]] (MAĐ)

[[Datoteka:Bridge near Raróspuszta.jpg|mini|desno|200px|Novi most između Rároša i Ráróspuszte]]
== Mostovi ==
U prošlosti je bilo 47 mostova bilo koje vrste preko rijeke na dijelu između [[Ipolytarnóc]]a i ušća. Gotovo su svi oštećeni ili uništeni tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Od 2004. na ovoj dionici bilo je 12 mostova, od kojih samo četiri na državnoj granici. Najvažniji su [[željeznica|željeznički]] most na [[Pruga Bratislava – Budimpešta|pruzi]] [[Bratislava]] – [[Budimpešta]], cestovni most u Šahyju na [[Put 1. klase 66|putu 1. klase 66 (E 77)]] i most između naselja [[Slovenské Ďarmoty]] i [[Balassagyarmat]]a. Na pojedinim mjestima, uglavnom na lokacijama nekadašnjih mostova, danas postoje pješački mostovi.

Nakon što su se i Slovačka i Mađarska pridružile [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] 2004, izgrađeni su novi mostovi na graničnom dijelu, uključujući jedan između [[Muľa|Rároša]] i [[Ráróspuszta|Ráróspuszte]] (otvoren u decembru 2011) i drugi most između [[Kováčovce|Peťova]] i [[Pösténypuszta|Pösténypuszte]].&lt;ref&gt;{{cite web |title= Panoramio – Photo of Most Kováčovce Peťov / Bridge Kováčovce Pete |url= http://www.panoramio.com/photo/85191606 |access-date= 12. 10. 2015 |website= www.panoramio.com |archive-date= 30. 1. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160130053149/http://www.panoramio.com/photo/85191606 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ipoly}}
* [http://mek.niif.hu/00000/00060/html/051/pc005168.html#8 Ipoly] u [[Pallasova velika enciklopedija|Pallasevoj velikoj enciklopediji]] {{hu simbol}}

{{Dunav}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Crnomorski sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Granica između Mađarske i Slovačke]]</text>
      <sha1>7mlla44swlrf9j6xe0o8y3uporn13vt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839084</id>
      <parentid>3839051</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:38:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6060" sha1="szdytviafhnz9wlnfpipoq8lt9aybo5" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Ipeľ
| slika                      = Ipoly folyó Ipolyságnál.jpg
| veličina_slike             = 250px
| slika_alt                  = 
| opis_slike                 = Ipeľ kod [[Šahy]]ja
| slika_karta                = Ipeľ River (SVK) - location and watershed.svg
| veličina_karte             =
| karta_alt                  =
| karta_opis                 =
| izvorno_ime                = Ipeľ
| izvorno_ime_jezik          = slovački
| drugo_ime                  = {{hu|Ipoly}}, {{jez-de|Eipel}}, {{pl|Ipola}}
| izvor                      = [[Veporské vrchy]], [[Slovačko rudogorje]]
| ušće                       = [[Dunav]] (kod [[Chľaba|Chľabe]] i [[Szob]]a)
| progresija                 = [[Dunav]] → [[Crno more]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Slovačka}} &lt;br/&gt; {{ZID|Mađarska}} 
| lokacija                   = 
| etimologija                = 
| dužina                     = 
| dužina_km                  = 232,5
| nadmorska visina izvora    = 1000
| nadmorska visina ušća      = 102
| prosječni protok           = 21 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva             = 5.151
| sliv                       = [[Crno more|Crnomorski]]
| riječni_sistem             = 
| lijeve_pritoke             = [[Suchá (Ipeľ)|Suchá]], [[Poltárica]], [[Kamenec (Ipeľ)|Kamenec]]
| desne_pritoke              = [[Tisovník]], [[Krtíš]], [[Krupinica]], [[Štiavnica (Ipeľ)|Štiavnica]]
| prazno_ime                 =
| prazno_info                =
}}
'''Ipeľ''' (arhaično ''Jupoľ''; {{hu|Ipoly}}; {{la|Bolia}}&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pohl |first=Walter|author-link1=Walter Pohl|year=1980 |chapter=Die Gepiden und die Gentes an der mittleren Donau nach dem Zerfall des Attilareiches |language=de |editor1-last=Wolfram |editor1-first=Herwig |editor2-last=Daim |editor2-first=Falko|editor-link2=Falko Daim|title=Die Völker an der mittleren und unteren Donau im fünften und sechsten Jahrhundert. Berichte des Symposions der Kommission für Frühmitel-lalterforschung 24. bis 27. Oktober 1978, Stift Zwettl, Niederösterreich |publisher=Komisija za istraživanje ranog srednjeg vijeka, [[Austrijska akademija nauka]] |location= [[Beč]] |pages=239–305, page 266 |isbn=978-3-7001-0353-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wolfram&quot;&gt;{{Cite book|last=Wolfram |first=Herwig|author-link1=Herwig Wolfram|year=1990 |chapter=The Ostrogothic Kingdom in Pannonia |title=History of the Goths |location= [[Berkeley]] |publisher= University of California Press |page=264 |isbn=978-0-520-06983-1|language=en}}&lt;/ref&gt;) jest rijeka u [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Dug je 232,5&amp;nbsp;km i lijeva je [[Spisak pritoka Dunava|pritoka]] [[Dunav]]a.

== Tok ==
Izvire u [[Slovačko rudogorje|Slovačkom rudogorju]], u centralnom dijelu zemlje, u blizini [[Lom na Rimavici|Loma na Rimavici]]. Gornji tok relativno je strm, s dvije znatne promjene smjera, od kojih je druga u blizini gradića [[Poltár]]a. U općini [[Málinec]] rijeka je pregrađena istoimenim [[Vještačko jezero|vještačkim jezerom]]. Od [[Lučenec]]a je prate brda i planinski lanci [[Južnoslovačka kotlina|Južnoslovačke kotline]], koji se smjenjuju s rijekom formirajući krivudavi tok današnje [[Granica između Mađarske i Slovačke|granice s Mađarskom]].

Posljednjih 140&amp;nbsp;km čini dio granice između Slovačke i Mađarske (s izuzetkom kod [[Šahy]]ja, gdje teče kroz Slovačku 30&amp;nbsp;km). Posljednjih 20&amp;nbsp;kilometara Ipeľ u polukrugu teče oko gorja [[Börzsöny]] prije nego što se ulije u Dunav kod [[Chľaba|Chľabe]] i [[Szob]]a.

== Gradovi i naselja ==
''Napomena: Poredani nizvodno.''
* [[Poltár]] (SLK)
* [[Kalinovo]] (SLK)
* [[Boľkovce]] (SLK)
* [[Ipolytarnóc]] (MAĐ)
* [[Litke (Mađarska)|Litke]] (MAĐ)
* [[Nógrádszakál]] (MAĐ)
* [[Szécsény]] (MAĐ)
* [[Balassagyarmat]] (MAĐ)
* [[Ipolyvece]] (MAĐ)
* [[Ipeľské Predmostie]] (SLK) 
* [[Šahy]] (SLK)
* [[Vámosmikola]] (MAĐ)
* [[Pastovce]] (SLK)
* [[Ipolytölgyes]] (MAĐ)
* [[Salka]] (SLK)
* [[Letkés]] (MAĐ)
* [[Ipolydamásd]] (MAĐ)
* [[Szob]] (MAĐ)

[[Datoteka:Bridge near Raróspuszta.jpg|mini|desno|200px|Novi most između Rároša i Ráróspuszte]]
== Mostovi ==
U prošlosti je bilo 47 mostova bilo koje vrste preko rijeke na dijelu između [[Ipolytarnóc]]a i ušća. Gotovo su svi oštećeni ili uništeni tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Od 2004. na ovoj dionici bilo je 12 mostova, od kojih samo četiri na državnoj granici. Najvažniji su [[željeznica|željeznički]] most na [[Pruga Bratislava – Budimpešta|pruzi]] [[Bratislava]] – [[Budimpešta]], cestovni most u Šahyju na [[Put 1. klase 66|putu 1. klase 66 (E 77)]] i most između naselja [[Slovenské Ďarmoty]] i [[Balassagyarmat]]a. Na pojedinim mjestima, uglavnom na lokacijama nekadašnjih mostova, danas postoje pješački mostovi.

Nakon što su se i Slovačka i Mađarska pridružile [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] 2004, izgrađeni su novi mostovi na graničnom dijelu, uključujući jedan između [[Muľa|Rároša]] i [[Ráróspuszta|Ráróspuszte]] (otvoren u decembru 2011) i drugi most između [[Kováčovce|Peťova]] i [[Pösténypuszta|Pösténypuszte]].&lt;ref&gt;{{cite web |title= Panoramio – Photo of Most Kováčovce Peťov / Bridge Kováčovce Pete |url= http://www.panoramio.com/photo/85191606 |access-date= 12. 10. 2015 |website= www.panoramio.com |archive-date= 30. 1. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160130053149/http://www.panoramio.com/photo/85191606 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ipoly}}
* [http://mek.niif.hu/00000/00060/html/051/pc005168.html#8 Ipoly] u [[Pallasova velika enciklopedija|Pallasevoj velikoj enciklopediji]] {{hu simbol}}

{{Dunav}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Crnomorski sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Granica između Mađarske i Slovačke]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>szdytviafhnz9wlnfpipoq8lt9aybo5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Curak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491393</id>
    <revision>
      <id>3839290</id>
      <parentid>3547463</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:28:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839290</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1285" sha1="8u9nja3zvtapylbyoc6dcf9yrugoa44" xml:space="preserve">[[Datoteka:SL03 Zeleni Vir - Vražji prolaz.jpg|mini|Zeleni vir]]
'''Curak'''  je rijeka u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]],  u Hrvatskoj, desna pritoka [[Kupica|Kupice]]. Duga je 5.484 m. Izvire zapadno od [[Skrad]]a. [[Hidroelektrana]] [[Zeleni vir]] nalazi se na Ćurku.

Prolazi kroz naselja: [[Skradska planina]], [[Donji Ložac]] i [[Iševnica]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.mapy.cz/zakladni?mereni-vzdalenosti&amp;x=14.8683021&amp;y=45.4385833&amp;z=14&amp;rm=95TP5xBVowK8RzI9QdE1gONMgRXOGRoPDOhRxPj60Yt4gg6u6GREONUPM1V0M8V0J0VbB9TlK08xfk0gPrflgYt41VSLnZwQngQ0N0WwInTcI1TcHnOFJ9SrI9XOD9g6lJ18eN0VJNnTbMGWx69gN5LNVkI0TlH0PRK9TKNGVaN1TlM8gUzJGgNQE9WCGH-nAT-hGGVbF0NkBgMPF9J541IY4NPRJ8UqHGVbI1PRDNJHH9OqG9YtL1XpJNTJINNbH0IEG1CTIgI6JNMGKGM-2NVSBGg6uFGgSYJ0WdIGQLJ8LWJ0IXHgI6C9Mr4gOgB8QBI9M5IgJsJ1EbJnG.48LMFNM-fig8720Pj08TbFN8eA06xB1I6|title=Mapy.cz|website=Mapy.cz|access-date=27. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Duljina'''
|5,5&amp;nbsp;km
|-
|'''Nadm. visina izvora'''
|336 m
|-
|'''Nadm. visina ušća'''
|231 m
|-
|'''Izvor'''
|kod Skrada
|-
|'''Ušće'''
|kod Iševnice
|-
|'''Države'''
|Hrvatska
|-
|'''Slijev'''
|crnomorski
|-
|'''Ulijeva se u'''
|⤴ Kupica ⤴ Kupa ⤴ Sava ⤴ Dunav → Crno more
|}

== Reference ==

{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>8u9nja3zvtapylbyoc6dcf9yrugoa44</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839304</id>
      <parentid>3839290</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:55:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839304</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2151" sha1="nbveqmpnafg8vujqfqnwlt0650bczur" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Curak
| slika              =  ZeleniVirGorskiKotar.jpg
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = Zeleni vir
| slika_karta        =
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         =
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = kod [[Skrad]]a
| ušće               = kod [[Iševnica|Iševnice]]
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = [[Hrvatska]]
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 
| dužina_km          = 5,5
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina izvora_m  = 336
| nadmorska visina izvora_ft = 
| nadmorska visina ušća      = 
| nadmorska visina ušća_m    = 231
| nadmorska visina ušća_ft   = 
| prosječni protok           = 
| prosječni protok_m3/s      = 
| prosječni protok_cuft/s    = 
| sliv                       = [[Crnomorski sliv|crnomorski]]
| površina sliva             = 
| površina sliva_km2         = 
| površina sliva_sqmi        = 
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = 
| desne_pritoke      = 
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Curak'''  je rijeka u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]],  u Hrvatskoj, desna pritoka [[Kupica|Kupice]]. Duga je 5.484 m. Izvire zapadno od [[Skrad]]a. [[Hidroelektrana]] [[Zeleni vir]] nalazi se na Ćurku.

Prolazi kroz naselja: [[Skradska planina]], [[Donji Ložac]] i [[Iševnica]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.mapy.cz/zakladni?mereni-vzdalenosti&amp;x=14.8683021&amp;y=45.4385833&amp;z=14&amp;rm=95TP5xBVowK8RzI9QdE1gONMgRXOGRoPDOhRxPj60Yt4gg6u6GREONUPM1V0M8V0J0VbB9TlK08xfk0gPrflgYt41VSLnZwQngQ0N0WwInTcI1TcHnOFJ9SrI9XOD9g6lJ18eN0VJNnTbMGWx69gN5LNVkI0TlH0PRK9TKNGVaN1TlM8gUzJGgNQE9WCGH-nAT-hGGVbF0NkBgMPF9J541IY4NPRJ8UqHGVbI1PRDNJHH9OqG9YtL1XpJNTJINNbH0IEG1CTIgI6JNMGKGM-2NVSBGg6uFGgSYJ0WdIGQLJ8LWJ0IXHgI6C9Mr4gOgB8QBI9M5IgJsJ1EbJnG.48LMFNM-fig8720Pj08TbFN8eA06xB1I6|title=Mapy.cz|website=Mapy.cz|access-date=27. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija Hrvatske}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>nbveqmpnafg8vujqfqnwlt0650bczur</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dinko Delić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496430</id>
    <revision>
      <id>3839395</id>
      <parentid>3669969</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:00:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26962-90</username>
        <id>180981</id>
      </contributor>
      <comment>Stavila sma tocne info</comment>
      <origin>3839395</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6613" sha1="iw7jw6fno9dabp95z731w7dbc4nd6z8" xml:space="preserve">'''Mia Delić''' rođena 2010.godine  je bosanskohercegovački je pjesnik, muzičar, profesor, debatni trener i urednik.

== Biografija ==

Rođen je u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]. Gimnaziju je završio 1976. u [[Gradačac|Gradačcu]], a Filološki fakultet u [[Beograd]]u 1980. godine. Studirao je postiplomske studije: kurs sociologije književnosti (1982-86) na Filološkom fakultetu u Beogradu i kurs postmoderne književnosti (2002-06) Filozofskom fakultetu u Tuzli. Do 1993. radio je u Gradačcu kao profesor književnosti, pisao, bavio se muzikom i pozorištem. Od 1993. živi u [[Tuzla|Tuzli]], sarađuje sa medijima i sa nevladinim organizacijama i radi honorarno u izdavaštvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.diwanmag.com.ba/redakcija/Dinko_Delic.htm|title=DIWAN - CASOPIS ZA KULTURU|date=21. 10. 2017|website=web.archive.org|access-date=30. 1. 2023|archive-date=21. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171021055624/http://www.diwanmag.com.ba/redakcija/Dinko_Delic.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Kao član Jazz Big Banda RTV Tuzla (1993-94) Dinko Delić imao je više zapaženih nastupa. Radio je kao muzički producent mladim rock-grupama i bio prvi muzički urednik redakcije Neovisnog radija &quot;Hayat&quot; Tuzla (1993-95). Učestvovao je u Soros programima: &quot;Leteća učionica i radionica&quot; (LUR) 1996. u [[Mostar]]u i 1997. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od 1997. do 2004. godine bio je trener Debatnog centra BiH implementirajući Karl Popper i parlamentarnu debatu u srednjoj školi i na univerzitetu. Tada učestvuje i u debatnim emisijama &quot;Za i protiv&quot; Redakcije omladinskog programa [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|RTV BiH]].

Dinko Delić nastupao je (1996-2021) na mnogim književnim manifestacijama u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Malezija|Maleziji]]. Bio je predsjednik Savjeta Gradačačkih književnih susreta (2003-2006) i urednik časopisa &quot;Diwan&quot;(1999-2006). Od 1997. godine kao urednik radi honorarno u izdavaštvu. Delić je član AMUSa, Foruma Bosna, Društva pisaca BiH i P.E.N. centra BiH.
[[Datoteka:Dinko_Delic,_Julijana_Matanoivic_i_Irfan_Horozovic.jpg|mini|Dinko Delić, Julijana Matanović i Irfan Horozović na Gradačačkim književnim susretima 2005. godine. Razgovori i promocije knjiga u bašti Biblioteke &quot;Alija Isaković&quot; u Gradačcu.]]
Objavljena mu je zbirka kratkih formi ''Opljačkani sarkofag'' 1998. godine u Sarajevu u izdanju biblioteke &quot;Harfa&quot; Međunarodnog centra za mir. Drugu zbirku proze, poezije i eseja ''Bosanska knjiga mrtvih'' objavio je u Mostaru 2001. u biblioteci &quot;Kolaps&quot; Alternativnog instituta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/407796|title=Po uzoru na stare narode|last=d.o.o|first=OliveBH|website=infobiro.ba|access-date=30. 1. 2023|archive-date=30. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230130125934/http://www.infobiro.ba/article/407796|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Multimedijalni projekat ''Daroga za Katmandu'' (poezija, ilustracije i muzički CD) objavljen je 2020, u izdanju kuće Repro-Karić u Tuzli.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bljesak.info/kultura/knjige/knjiga-daroga-za-katmandu-dinka-delica-po-svemu-je-jedinstvena/331516|title=Knjiga &quot;Daroga za Katmandu&quot; Dinka Delića po svemu je jedinstvena|website=Bljesak.info|language=en|access-date=30. 1. 2023}}&lt;/ref&gt; Ista izdavačka kuća objavljuje mu i knjigu eseja, studija i publicistike ''Industrija teksta'' 2021. godine. A naredne, 2022. godine Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske (SABAH) objavljuje i zbirku izabranih stihova ''Gitarske i druge pjesme''. Croatia Records u Zagrebu 2023. godine objavljuje mu digitalno na online platformama muzički Maxi single (album) ''Posavina pjeva'',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://crorec.net/novosti/posavina-pjeva-objavljen-digitalni-album-dinka-delica-albatrossa/|title=&quot;Posavina pjeva&quot;, objavljen digitalni album Dinka Delića &amp; Albatrossa|last=Volarić|first=Vida|date=12. 9. 2023|website=Croatia Records|language=hr|access-date=18. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; a DODO studio u Tuzli 2024. objavljuje taj isti album kao CD promo izdanje.  

Tekstovi Dinka Delića su prevođeni na engleski, poljski, njemački, malajski i makedonski jezik. Uvršten je u pregled Savremena bošnjačka književnost, časopis CYM (&quot;Spisanie za umetnost&quot;), br. 38, CKI, [[Štip]] 2003. godine; u antologiju Poezija i humanizam malajskog Instituta za jezik i književnost u [[Kuala Lumpur]]u 2004; antologiju biblioteke &quot;Harfa&quot; Međunarodnog centra za mir u Sarajevu 2006; antologiju Treća riječ: postsocijalistička poezija, Monsoon Edition, Calicut (Kerala, India) 2007; antologiju [[Marko Vešović (književnik)|Marka Vešovića]] Da je barem devedeset treća, Dobra knjiga, Sarajevo 2009. te antologiju [[Hadžem Hajdarević|Hadžema Hajdarevića]], Do potonje ure, panorama novog bosanskohercegovačkog pjesništva, CDK, [[Bijelo Polje]] 2010. godine, a zatim i antologiju Ervina Jahića Zašto tone Venecija, bošnjačko pjesništvo od 1990. do naših dana.

Objavljivao je pjesme, kratke priče, eseje i književne studije u web-izdanjima: &quot;Muse Apprentice Guild&quot; ([[Sjedinjene Američke Države|USA]]), &quot;CEEOL&quot; ([[Njemačka]]), Eurozine ([[Austrija]]), &quot;Gangway&quot; (Australia-Austria), &quot;LitKon&quot; (Hrvatska), &quot;Balkanski književni glasnik&quot; (Srbija) i &quot;Blesok&quot; (Makedonija), te u časopisima i novinama: &quot;Tema&quot;, &quot;Zarez&quot;, &quot;Poezija&quot;, &quot;Bošnjačka pismohrana&quot;, &quot;Behar&quot; i &quot;Sapho&quot; (Hrvatska), &quot;Književna kritika&quot;, &quot;Gradina&quot; i &quot;ProFemina&quot; (Srbija),&quot;CYM&quot; (Makedonija), &quot;Ars&quot; (Crna Gora), &quot;Balcanis&quot; (Slovenija), &quot;Szescsetszescdziesiatszesc&quot; (Austrija), &quot;Kartki&quot; i &quot;Ha!art&quot; ([[Poljska]]), &quot;Putokaz&quot;, &quot;Književna revija&quot;, &quot;Iza&quot;, &quot;Razlika/Differance&quot;, &quot;Most&quot;, &quot;Lica&quot;, &quot;Forum Bosnae&quot;, &quot;Album&quot;, &quot;Odjek&quot;, &quot;Godišnjak Preporoda&quot;, &quot;Ostrvo&quot;, &quot;Hrvatska misao&quot;, &quot;Život&quot;, &quot;Zeničke sveske&quot;, &quot;Status&quot;, &quot;Prosvjetni list&quot;, &quot;Kolaps&quot;, &quot;Riječ&quot;, &quot;Motrišta&quot; i &quot;Diwan&quot; (BiH).

== Vanjski linkovi ==
* https://penbih.ba/2021/04/redovna-godisnja-skupstina-2021-prijem-novih-clanova/
* https://www.rts.rs/page/radio/sr/story/24/radio-beograd-2/4169516/dinko-delic-i-ognjen-savic.html
* http://www.balkan-sehara.com/intervju_djordje_dinko.html
* https://centarzakulturutuzla.ba/2019/06/17/odrzana-promocija-knjige-stara-tuzla-srpska-varos-autora-milana-topica-protojereja-stavrofora/
* https://nubt.ba/11medjunarodni-festival-vezeni-most-u-nub-dervis-susic-tuzla/

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

{{DEFAULTSORT:Delić, Dinko}}
[[Kategorija:Biografije, Slavonski Brod]]
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]</text>
      <sha1>iw7jw6fno9dabp95z731w7dbc4nd6z8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839396</id>
      <parentid>3839395</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:01:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Quinlan83</username>
        <id>133395</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-26962-90|~2026-26962-90]] ([[User talk:~2026-26962-90|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>3669969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6661" sha1="qsc7hho0j4i0mzimixc4l71fv4ere7n" xml:space="preserve">[[Datoteka:Dinko_Delic.jpg|mini|Dinko Delić]]
'''Dinko Delić''' rođen 1957. godine je bosanskohercegovački je pjesnik, muzičar, profesor, debatni trener i urednik.

== Biografija ==

Rođen je u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]. Gimnaziju je završio 1976. u [[Gradačac|Gradačcu]], a Filološki fakultet u [[Beograd]]u 1980. godine. Studirao je postiplomske studije: kurs sociologije književnosti (1982-86) na Filološkom fakultetu u Beogradu i kurs postmoderne književnosti (2002-06) Filozofskom fakultetu u Tuzli. Do 1993. radio je u Gradačcu kao profesor književnosti, pisao, bavio se muzikom i pozorištem. Od 1993. živi u [[Tuzla|Tuzli]], sarađuje sa medijima i sa nevladinim organizacijama i radi honorarno u izdavaštvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.diwanmag.com.ba/redakcija/Dinko_Delic.htm|title=DIWAN - CASOPIS ZA KULTURU|date=21. 10. 2017|website=web.archive.org|access-date=30. 1. 2023|archive-date=21. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171021055624/http://www.diwanmag.com.ba/redakcija/Dinko_Delic.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Kao član Jazz Big Banda RTV Tuzla (1993-94) Dinko Delić imao je više zapaženih nastupa. Radio je kao muzički producent mladim rock-grupama i bio prvi muzički urednik redakcije Neovisnog radija &quot;Hayat&quot; Tuzla (1993-95). Učestvovao je u Soros programima: &quot;Leteća učionica i radionica&quot; (LUR) 1996. u [[Mostar]]u i 1997. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od 1997. do 2004. godine bio je trener Debatnog centra BiH implementirajući Karl Popper i parlamentarnu debatu u srednjoj školi i na univerzitetu. Tada učestvuje i u debatnim emisijama &quot;Za i protiv&quot; Redakcije omladinskog programa [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|RTV BiH]].

Dinko Delić nastupao je (1996-2021) na mnogim književnim manifestacijama u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Malezija|Maleziji]]. Bio je predsjednik Savjeta Gradačačkih književnih susreta (2003-2006) i urednik časopisa &quot;Diwan&quot;(1999-2006). Od 1997. godine kao urednik radi honorarno u izdavaštvu. Delić je član AMUSa, Foruma Bosna, Društva pisaca BiH i P.E.N. centra BiH.
[[Datoteka:Dinko_Delic,_Julijana_Matanoivic_i_Irfan_Horozovic.jpg|mini|Dinko Delić, Julijana Matanović i Irfan Horozović na Gradačačkim književnim susretima 2005. godine. Razgovori i promocije knjiga u bašti Biblioteke &quot;Alija Isaković&quot; u Gradačcu.]]
Objavljena mu je zbirka kratkih formi ''Opljačkani sarkofag'' 1998. godine u Sarajevu u izdanju biblioteke &quot;Harfa&quot; Međunarodnog centra za mir. Drugu zbirku proze, poezije i eseja ''Bosanska knjiga mrtvih'' objavio je u Mostaru 2001. u biblioteci &quot;Kolaps&quot; Alternativnog instituta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/407796|title=Po uzoru na stare narode|last=d.o.o|first=OliveBH|website=infobiro.ba|access-date=30. 1. 2023|archive-date=30. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230130125934/http://www.infobiro.ba/article/407796|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Multimedijalni projekat ''Daroga za Katmandu'' (poezija, ilustracije i muzički CD) objavljen je 2020, u izdanju kuće Repro-Karić u Tuzli.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bljesak.info/kultura/knjige/knjiga-daroga-za-katmandu-dinka-delica-po-svemu-je-jedinstvena/331516|title=Knjiga &quot;Daroga za Katmandu&quot; Dinka Delića po svemu je jedinstvena|website=Bljesak.info|language=en|access-date=30. 1. 2023}}&lt;/ref&gt; Ista izdavačka kuća objavljuje mu i knjigu eseja, studija i publicistike ''Industrija teksta'' 2021. godine. A naredne, 2022. godine Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske (SABAH) objavljuje i zbirku izabranih stihova ''Gitarske i druge pjesme''. Croatia Records u Zagrebu 2023. godine objavljuje mu digitalno na online platformama muzički Maxi single (album) ''Posavina pjeva'',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://crorec.net/novosti/posavina-pjeva-objavljen-digitalni-album-dinka-delica-albatrossa/|title=&quot;Posavina pjeva&quot;, objavljen digitalni album Dinka Delića &amp; Albatrossa|last=Volarić|first=Vida|date=12. 9. 2023|website=Croatia Records|language=hr|access-date=18. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; a DODO studio u Tuzli 2024. objavljuje taj isti album kao CD promo izdanje.  

Tekstovi Dinka Delića su prevođeni na engleski, poljski, njemački, malajski i makedonski jezik. Uvršten je u pregled Savremena bošnjačka književnost, časopis CYM (&quot;Spisanie za umetnost&quot;), br. 38, CKI, [[Štip]] 2003. godine; u antologiju Poezija i humanizam malajskog Instituta za jezik i književnost u [[Kuala Lumpur]]u 2004; antologiju biblioteke &quot;Harfa&quot; Međunarodnog centra za mir u Sarajevu 2006; antologiju Treća riječ: postsocijalistička poezija, Monsoon Edition, Calicut (Kerala, India) 2007; antologiju [[Marko Vešović (književnik)|Marka Vešovića]] Da je barem devedeset treća, Dobra knjiga, Sarajevo 2009. te antologiju [[Hadžem Hajdarević|Hadžema Hajdarevića]], Do potonje ure, panorama novog bosanskohercegovačkog pjesništva, CDK, [[Bijelo Polje]] 2010. godine, a zatim i antologiju Ervina Jahića Zašto tone Venecija, bošnjačko pjesništvo od 1990. do naših dana.

Objavljivao je pjesme, kratke priče, eseje i književne studije u web-izdanjima: &quot;Muse Apprentice Guild&quot; ([[Sjedinjene Američke Države|USA]]), &quot;CEEOL&quot; ([[Njemačka]]), Eurozine ([[Austrija]]), &quot;Gangway&quot; (Australia-Austria), &quot;LitKon&quot; (Hrvatska), &quot;Balkanski književni glasnik&quot; (Srbija) i &quot;Blesok&quot; (Makedonija), te u časopisima i novinama: &quot;Tema&quot;, &quot;Zarez&quot;, &quot;Poezija&quot;, &quot;Bošnjačka pismohrana&quot;, &quot;Behar&quot; i &quot;Sapho&quot; (Hrvatska), &quot;Književna kritika&quot;, &quot;Gradina&quot; i &quot;ProFemina&quot; (Srbija),&quot;CYM&quot; (Makedonija), &quot;Ars&quot; (Crna Gora), &quot;Balcanis&quot; (Slovenija), &quot;Szescsetszescdziesiatszesc&quot; (Austrija), &quot;Kartki&quot; i &quot;Ha!art&quot; ([[Poljska]]), &quot;Putokaz&quot;, &quot;Književna revija&quot;, &quot;Iza&quot;, &quot;Razlika/Differance&quot;, &quot;Most&quot;, &quot;Lica&quot;, &quot;Forum Bosnae&quot;, &quot;Album&quot;, &quot;Odjek&quot;, &quot;Godišnjak Preporoda&quot;, &quot;Ostrvo&quot;, &quot;Hrvatska misao&quot;, &quot;Život&quot;, &quot;Zeničke sveske&quot;, &quot;Status&quot;, &quot;Prosvjetni list&quot;, &quot;Kolaps&quot;, &quot;Riječ&quot;, &quot;Motrišta&quot; i &quot;Diwan&quot; (BiH).

== Vanjski linkovi ==
* https://penbih.ba/2021/04/redovna-godisnja-skupstina-2021-prijem-novih-clanova/
* https://www.rts.rs/page/radio/sr/story/24/radio-beograd-2/4169516/dinko-delic-i-ognjen-savic.html
* http://www.balkan-sehara.com/intervju_djordje_dinko.html
* https://centarzakulturutuzla.ba/2019/06/17/odrzana-promocija-knjige-stara-tuzla-srpska-varos-autora-milana-topica-protojereja-stavrofora/
* https://nubt.ba/11medjunarodni-festival-vezeni-most-u-nub-dervis-susic-tuzla/

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

{{DEFAULTSORT:Delić, Dinko}}
[[Kategorija:Biografije, Slavonski Brod]]
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]</text>
      <sha1>qsc7hho0j4i0mzimixc4l71fv4ere7n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vodene mase u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>14</ns>
    <id>496785</id>
    <revision>
      <id>3839025</id>
      <parentid>3485199</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:52:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="292" sha1="s911sb3fb2p0crjmw7aujisdzin8mxp" xml:space="preserve">{{commonscat|Bodies of water in Bosnia and Herzegovina}}
[[Kategorija:Oblici reljefa u Bosni i Hercegovini|Vodene mase]]
[[Kategorija:Vodene mase po državama|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Vode u Bosni i Hercegovini|Vodene mase]]
[[Kategorija:Geografija Bosne i Hercegovine|Vodene mase]]</text>
      <sha1>s911sb3fb2p0crjmw7aujisdzin8mxp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Tulum387/Igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>500884</id>
    <revision>
      <id>3839254</id>
      <parentid>3838897</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T00:15:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Proofreading, stilska dorada i plave veze.</comment>
      <origin>3839254</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="297512" sha1="aekk4orvxu3z316fhslh0ojo7asggnc" xml:space="preserve">
'''Papinska bula''' je određena vrsta [[Dokument|dokumenta]] ili [[Povelja|povelje]] izdata od [[Papa|pape]] ili [[Katolička crkva|Katoličke crkve]]. Ime je dobila po [[Pečat|pečatu]] (''buli''), koji se tradicionalno dodavao radi njene autentifikacije.
== Historija ==
Papinske bule postoje barem od 6. vijeka, ali se kao takve ne spominju do kraja 13. vijeka, i to samo u internim nezvaničnim prilikama. Do 15. vijeka postaju termin u službenoj upotebi, kada je jedan od ureda [[Apostolska kancelarija|Apostolske kancelarije]] nazvan &quot;registar bula&quot; (''registrum bullarum'').

Dolaskom pape [[Papa Lav IX|Lava IX]] na čelo Crkve 1048. razvija se jasna razlika između dviju vrsta bula, s većim ili manjim stepenom svečanosti. Većina &quot;velikih bula&quot; koje postoje imaju karakter potvrda vlasništva ili zaštitnih povelja dodijeljenih [[Samostan|samostanima]] i vjerskim institucijama. U razdoblju kada je bilo mnogo krivotvorenja takvih dokumenata, oni koji su pribavljali bule iz [[Rim|Rima]] nastojali su osigurati da njihova autentičnost ne bude dovedena u pitanje. Potvrda pape je, pod određenim uslovima, mogla predstavljati dovoljan dokaz prava u slučajevima kada je izvorni dokument bio izgubljen ili uništen.

Od 12. vijeka papinske bule nose olovni pečat s likovima apostola [[Sveti Petar|svetog Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]] na jednoj strani, te imenom pape na drugoj. Iako su se bule prvobitno izdavale za različite vrste javne komunikacije, od 13. vijeka rezervisane su za najsvečanije prilike. Papirus se gotovo ujednačeno koristio kao materijal za ove dokumente, sve do početka 11. vijeka, nakon čega ga brzo mijenja grubi [[pergament]].

Savremeni naučnici retroaktivno koriste izraz ''bula'' da opišu svaki papinski dokument izdat u formi [[Dekretali|dekreta]] ili [[Privilegija (kanonsko pravo)|privilegije]], svečanog ili običnog, pa čak i neke manje složene dokumente u formi pisma. U popularnoj upotrebi, naziv se koristi za svaki papinski dokument koji sadrži metalni pečat.

Danas je bula jedini pisani oblik u kojem se papa naziva ''Episcopus Servus Servorum Dei'' (biskup, sluga slugâ Božijih).

Iako su papinske bule ranije uvijek nosile metalni pečat, danas se to čini samo u najsvečanijim prilikama. Papinska bula danas predstavlja najsvečaniji oblik javnog dekreta ili otvorenog pisma koje izdaje [[Sveta Stolica|Vatikanska kancelarija]] u ime pape.

== Format ==
Format bule ranije je započinjao jednim redom velikih, izduženih slova koji je sadržavao tri elementa: ime pape, papinsku titulu &quot;''Episcopus Servus Servorum Dei''&quot; (&quot;biskup, sluga slugâ Božijih&quot;) i njen incipit, odnosno prve riječi na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] po kojima je bula dobijala naziv u evidenciji, iako one nisu nužno ukazivale na njen sadržaj.

Glavni tekst je bio jednostavno struktuisan i nije imao strogo utvrđene konvencije oblikovanja. Završni dio sadržavao je kratki ''datum'' s mjestom izdavanja, dan u mjesecu i godinu pontifikata pape, kao i potpise, uz koje je pečat bio pričvršćen.

Kod najsvečanijih bula papa je lično potpisivao dokument, koristeći potpis ''Ego N. Catholicae Ecclesiae Episcopus'' (&quot;Ja, N, biskup Katoličke crkve&quot;). Nakon potpisa slijedio bi složeni monogram, potpisi svjedoka i pečat. U savremenoj praksi dokument u ime pape potpisuje član Rimske kurije, najčešće državni [[kardinal]], te se monogram izostavlja.

== Pečat ==
Najprepoznatljivija karakteristika bule bio je metalni pečat, koji je obično bio izrađen od olova, ali je u posebno svečanim prilikama bio pravljen od [[Zlato|zlata]], kao što su to bili pečati na bizantskim carskim dokumentima (npr. [[Zlatna bula]]). Na prednjoj strani, koja je u početku bila prikazana prilično grubo, prikazivali su se rani očevi Rimske crkve, [[Apostol|apostoli]] sveti Petar i sveti Pavao, označeni slovima SPA•SPE ili SPASPE (latinski: &quot;Sanctus Paulus&quot; i &quot;Sanctus Petrus&quot;). Sveti Pavao, s lijeve strane, bio je prikazan s dugom kosom i dugom šiljastom bradom sastavljenom od zakrivljenih linija, dok je sveti Petar, s desne strane, bio prikazan s kovrdžavom [[Kosa (glava)|kosom]] i kraćom [[Brada|bradom]], sastavljenom od kupolastih zrnaca (reljefnih tačkica). Svaka glava bila je okružena krugom tih zrnaca, a rub pečata bio je okružen dodatnim prstenom od istih zrnaca, dok su se same glave razdvajale prikazom [[Krst|krsta]]. Na poleđini se nalazilo ime pape koji je izdao dokument, u nominativu latinskog jezika, s slovima &quot;PP&quot;, što označava titulu ''Pastor Pastorum'' (''Pastir pastira''). Ovaj disk je potom bio pričvršćen za dokument ili užetom od [[Konoplja (rod)|konoplje]], u slučaju sudskih i izvršnih pisama, ili crveno-žutom [[Svila|svilom]], u slučaju pisama milosti, koja je bila provučena kroz proreze na pergamentu dokumenta. Izraz &quot;bulla&quot; potiče od latinske riječi &quot;bullire&quot; (&quot;ključati&quot;), i odnosi se na činjenicu da je materijal od kojeg je pečat izrađen, bilo da je od [[Vosak|voska]], [[Olovo|olova]] ili zlata, morao biti zagrijan kako bi se omekšao za utiskivanje.

Godine 1535. firentinski gravir Benvenuto Cellini bio je plaćen 50 skuda da izradi novu metalnu matricu koja će se koristiti za utiskivanje olovnih bula pape [[Pavao III|Pavla III]]. Cellini je zadržao ključne ikonografske elemente, poput lica dvojice apostola, ali ih je izradio s puno većom pažnjom prema detaljima i umjetničkoj osjetljivosti nego što je to bio slučaj ranije. Na poleđini pečata dodao je nekoliko [[Ljiljan (simbol)|ljiljana]] (fleur-de-lis), [[Heraldika|heraldički znak]] porodice Farnese, iz koje je papa Pavao III poticao.

Od kraja 18. vijeka, olovna bula zamijenjena je crvenim pečatom tinte sv. Petra i Pavla, s imenom vladajućeg pape koje okružuje sliku, iako su vrlo formalna pisma, poput bule pape Ivana XXIII kojom je sazvao Drugi vatikanski sabor, i dalje dobivala olovni pečat.

Originalne papinske bule postoje u većem broju tek od 11. vijeka, kada je došlo do prijelaza s krhkog papirusa na izdržljiviji pergament. Nijedna nije u potpunosti sačuvana iz vremena prije 819. godine. Međutim, neke originalne olovne bule i dalje postoje i potiču iz 6. vijeka

== Sadržaj ==
&lt;blockquote&gt;''Glavni članak: Spisak papinskih bula''&lt;/blockquote&gt;Što se tiče sadržaja, bula je jednostavno format u kojem se pojavljuje dekret pape. Svaka tema može biti obrađena u buli, a mnoge su bile ili jesu, zakonski dekreti, imenovanja biskupa, dispenzacije, ekskomunikacije, apostolske konstitucije, kanonizacije i sazivi.

Bula je bila ekskluzivan format pisma iz Vatikana sve do 14. vijeka, kada su se pojavila papinska pisma. Pisma su manje formalni oblik papinske komunikacije i autentifikovana su voskom, a sada crvenim pečatom od [[Tinta|tinte]], na kojem je prikazan [[Prsten ribara]].

== Također pogledajte ==

* Abrevijator
* Krstaška bula
* Kanonsko krunisanje
* Edikt
* Enciklika
* Fetva
* Rota (papinski potpis)

== Reference ==


'''Head Start''' je jedan od najstarijih, najvećih i najskupljih programa [[Kompenzacijsko obrazovanje|kompenzacijskog obrazovanja]] u svijetu. Njegov cilj je pomoći [[Dijete|djeci]] koja odrastaju u težim uvjetima, posebno djeci iz [[Siromaštvo|siromašnijih]] i socijalno ugroženih porodica, iz slabije obrazovanih sredina i nepovoljnih četvrti; kako bi im se povećale obrazovne šanse i smanjile nejednakosti. Program također nastoji ublažiti društvene probleme poput [[Kriminal|kriminala]], [[Zloupotreba psihoaktivnih supstanci|konzumacije droga]], [[Alkoholizam|alkoholizma]] i ovisnosti o [[Socijalna pomoć|socijalnoj pomoći]], pri čemu se ponekad uključuju i [[Roditelj|roditelji]]. Postoje i posebni programi za ranjive skupine, kao što su djeca migrantskog porijekla.

Do 2007. u programu je sudjelovalo oko 24 milijuna predškolske djece u SAD-u. Godine 2006. uključeno je više od 909.000 djece i porodica, uz budžet veći od 6,7 milijardi američkih dolara. Program zapošljava više od 200.000 plaćenih djelatnika i preko 130.000 volontera, a u SAD-u se provodi oko 1.600 Head Start projekata.

== Podjela ==
Postoje tri glavna tipa programa:

* Early Head Start – ovaj program podržava [[Trudnoća|trudnice]] iz siromašnijih slojeva, malu djecu i njihove porodice. Može se provoditi kroz [[Vrtić|vrtiće]], kućne posjete ili grupne sastanke. Uključuje edukaciju roditelja o odgoju djece, savjetovanje za probleme poput [[Ovisnost|ovisnosti]], pomoć u finansijskim, zdravstvenim i porodičnim problemima, te jačanje roditeljskih vještina i razumijevanja potreba djeteta.

* Head Start – namijenjen djeci iz socijalno ugroženih porodica s fokusom se na obrazovnu i socijalnu podršku, uključujući pomoć u učenju i [[Domaća zadaća|domaćim zadacima]], posjete [[Muzej|muzejima]] i kulturnim događajima, aktivnosti poput [[Čitanje|čitanja]] i kuhanja, razvoj socijalnih i obrazovnih vještina.

* Migrant and Seasonal Head Start – program za djecu migranata i sezonskih radnika, prilagođen njihovom načinu života i čestim mijenjanjima boravišta.

== Rezultati ==
Učinci programa Head Start nisu jednoznačni i različiti autori dolaze do drugačijih zaključaka. Levitt i Dubner (2005) smatraju da program nema dugoročne obrazovne efekte, jer se početne prednosti djece vremenom gube. Magnuson, Ruhm i Waldfogel (2004) nalaze mješovite rezultate; djeca u početku imaju bolje matematičke i čitalačke vještine, ali se te razlike smanjuju do kraja prve školske godine, dok problemi u ponašanju mogu ostati prisutni. Currie i Thomas (1995) pokazuju da su pozitivni efekti jači i dugotrajniji kod bijele djece nego kod crne i hispanske populacije. Datta (1976), te Lee i saradnici (1990) navode da djeca u programu u početku imaju viši IQ u odnosu na kontrolne grupe, iako se ta razlika kasnije smanjuje, ali ne nestaje u potpunosti. Werner (1997) smatra da program ima pozitivne dugoročne učinke, uključujući smanjenje problema u školi, kriminala i zloupotrebe droga. Analiza američkog Kongresa iz 2005. pokazuje da djeca iz Head Starta imaju nešto bolje rezultate u odnosu na djecu iz drugih predškolskih programa, te da su efekti veći ako dijete ranije uđe u program.

== Reference ==

== Literatura ==

* Wassilios E. Fthenakis: ''Pädagogische Ansätze im Kindergarten.'' Beltz, Weinheim/Basel 2000, &lt;nowiki&gt;ISBN 3-407-62408-5&lt;/nowiki&gt;. (njemački)
* Valora Washington, Ura Jean Oyemade Bailey: ''Project Head Start: models and strategies for the twenty-first century.'' (= ''Garland reference library of social science.'' 827). Garland, New York et. al. 1995, &lt;nowiki&gt;ISBN 0-8153-0800-0&lt;/nowiki&gt;. (engleski)
* Jeanne Ellsworth, Lynda J. Ames (urednici): ''Critical perspectives on Project Head Start: revisioning the hope and challenge.'' (= ''Suny series, youth social services, schooling, and public policy''). State University of New York Press, Albany (New York) 1998, &lt;nowiki&gt;ISBN 0-7914-3928-3&lt;/nowiki&gt;. (engleski)
* Valora Washington, Ura Jean Oyemade Bailey: ''Project Head Start: past, present, and future trends in the context of family needs.'' (= ''Garland reference library of social science.'' 377). Garland, New York et. al. 1987, &lt;nowiki&gt;ISBN 0-8240-8521-3&lt;/nowiki&gt;. (engleski)


'''Herpes zoster ophthalmicus (HZO)''', također poznat pod nazivom oftalmološki zoster, je [[herpes zoster]] koji zahvata [[oko]] ili okolno područje. Česti znakovi uključuju osip na čelu s oticanjem kapka. Može se pojaviti i [[bol]] i crvenilo oka, rožnice ili uvee, te osjetljivost na svjetlost. Povišena temperatura, [[parestezija]] i alodinija (pojačana osjetljivost na [[dodir]]) u blizini oka mogu prethoditi pojavi osipa. Komplikacije mogu uključivati [[Sljepoća|oštećenje vida]], povišen [[očni pritisak]], hroničnu bol i [[moždani udar]].

Osnovni mehanizam nastanka oboljenja je reaktivacija latentnog virusa [[Varicella zoster virus|varicella-zoster]] (VZV) u trigeminalnom gangliju koji je povezan sa [[Oftalmički živac|oftalmičkim živcem]], tj. prvu granu [[Trigeminalni živac|trigeminalnog živca]]. Dijagnoza se uglavnom postavlja na osnovu [[Znakovi i simptomi|znakova i simptoma]]. Alternativno se može uzeti tečnost iz osipa i analizirati na prisustvo VZV DNK pomoću real-time PCR metode. Ovaj test je brz, jednostavan za izvođenje i veoma osjetljiv i specifičan metod za dijagnosticiranje ovog stanja.

Liječi se uglavnom antivirusnim tabletama, poput [[Aciklovir|aciklovira]]. Steroidne kapi za oči također se mogu koristiti, kao i kapi koje šire zjenicu. Vakcina protiv herpes zostera preporučuje se za prevenciju kod osoba starijih od 50 godina.

== Znakovi i simptomi ==

=== Koža ===

* Viralni prodrom
* Preherpetična neuralgija
* Osip koji prelazi iz papula u vezikule, zatim u pustule i kraste
* Hutchinsonov znak: zahvaćenost kože vrha nosa, što indicira uključenost nazocilijarnog živca. Iako prisutnost ovog znaka povećava vjerovatnoću očnih komplikacija povezanih s HZO, njegovo odsustvo ne isključuje zahvaćenost oka
* Raširena pojava kod osoba sa imunodeficijencijom

=== Rožnica ===

* Epitel: tačkaste erozije epitela i pseudodendriti: često uz prednje stromalne infiltrate. Javljaju se 2 do 3 dana nakon pojave osipa i prolaze unutar 2 do 3 sedmice. Česta pojava.
* Stroma:
** Numularni keratitis: granulasti depoziti u prednjoj stromi. Javlja se unutar 10 dana od pojave osipa.
** Nekrotizirajući intersticijalni keraktitis: karakterišu ga stromalni infiltrati, stanjenje rožnice i moguća perforacija. Javlja se od 3 mjeseca do nekoliko godina nakon osipa. Rijetka pojava.
* Disciformni keratitis (''disciformni endoteliitis''): disk edema rožnice, nabori u Descemetovoj membrani, blaga upala u prednjoj očnoj komori i sitni keratični precipitati. Hronično stanje. Javlja se od 3 mjeseca do nekoliko godina nakon osipa. Rijetka pojava.
* Neurotrofni keratitis: oštećenje živaca rožnice uzrokuje trajni defekt epitela, stanjivanje, pa čak i perforaciju. Rožnica postaje podložna bakterijskim i gljivičnim infekcijama. Hronično stanje, počinje kasno. Rijetka pojava.
* Mukozni plakovi: linearne sive izbočine slabo vezane za oštećeni epitel/stromu. Hronično stanje. Nastaje nakon 3 mjeseca ili nekoliko dana nakon pojave osipa.

=== Uvea ===
Prednji uveitis se razvija kod 40–50% osoba s HZO u okviru od 2 sedmice nakon pojave kožnog osipa. Tipični HZO keratitis gotovo uvijek prati barem blagi iritis, posebno ako je Hutchinsonov znak pozitivan (prisustvo mjehurića na vrhu nosa).

'''Karakteristike:'''

Ovaj negranulomatozni iridociklitis povezan je sa:

* sitnim keratičnim precipitatima
* blagim zamućenjem očne vodice
* povremeno hemoragičnim hipopionom (nakupljanje krvi i upalnih ćelija u prednjoj očnoj komori)

Uveitis povezan s HZO često dovodi do komplikacija kao što su atrofija šarenice (irisa) i sekundarni glaukom. U kasnijim fazama bolesti može se razviti i komplikovana katarakta.

== Uzroci ==
Herpes zoster izaziva reaktivacija latentnog humanog herpesvirusa tip 3 (VZV), tipično mnogo godina/decenija kasnije. Osoba može imati ovaj virus skriven unutar svojih neurosenzornih ganglija nakon što je preboljela ospice tokom djetinjstva. Ukratko, ospice nastaju kao posljedica infekcije VZV virusom. Međutim, HZO predstavlja specifičnu reaktivaciju tog virusa u prvoj grani trigeminalnog živca, koja se naziva oftalmička grada petog moždanog živca.

=== Rizikofaktori ===
Najvažniji faktori rizika za ponovnu aktivaciju VZV-a i razvoj herpes zostera je oslabljen imunitet (imunosupresija). To se može desiti, npr. kod infekcije HIV-om ili kod malignih oboljenja. Ostali rizikofaktori koji povećavaju rizik od herpes zostera uključuju porodičnu historiju, fizičku traumu i stariju životnu dob. Drugi manje značajni faktori uključuju ženski spol, psihološki stres i prisustvo drugih bolesti (komorbiditet), poput dijabetesa, reumatoidnog artritisa, kardiovaskularne bolesti, bolesti bubrega, lupus i upalne bolesti crijeva.

== Mehanizam ==
Tokom primarne infekcije, koja se normalno prenosi kapljičnim putem i zahvata gornje disajne puteve domaćina, virusne čestice šire se kroz organizam. Smatra se da virus putuje unazad (retrogradno) od mjesta infekcije na koži duž senzornih neurona, sve do zadnjih korijenskih ganglija. Nakon što imunološki sistem stavi infekciju pod kontrolu, virus može ostati u dugotrajnom &quot;uspavanom&quot; stanju, najćešće u spinalnim ili kranijalnim ganglijama. Reaktivacija HZ-a dovodi do simptoma koji su ograničeni na određeni dermatom, odnosno specifično područje ljudskog tijela koje inerviše zahvaćeni živac.

HZO nastaje zbog reaktivacije VZV u trigeminalnom gangliju, a kožne promjene se obično javljaju samo na jednoj strani lica. Češće zahvata oftalmičku granu trigeminalnog živca u odnosu na druge dvije grane. Promjene prate raspored jedne ili više grana ove regije, najčešće supraorbitalnog, supratrohlearnog i nazocilijarnog živca. Zahvaćenost nazocilijarne grane, koja opskrbljava očnu jabučicu, povezana je s većim rizikom od komplikacija na oku.

Viralna replikacija dovodi do perifernog širenja duž senzornih živaca i lokalizovanog upalnog odgovora, koji se manifestuje kao bol sa peckanjem ili mravinjanjem. Kada virus stigne do kože, pustularne lezije se razvijaju. Uključenost dugih cilijarnih živaca u HZO dovodi do potencijalne upale okularnih struktura poput rožnjače, beonjače, šarenice, mrežnjače i konjuktive, kao i optičkog živca.

Dijagnoza HZO-a radi se pomoću kliničke slike, jer se klasična erupcija bolnih vezikula u oftalmičkoj grani živaca može serološki potvrditi u oko 91% slučajeva. Zbog toga su anamneza i klinički pregled veoma važni u postavljanju dijagnoze, a laboratološko testiranje često nije neophodno. Evaluacija pacijenta kod kojeg se sumnja na HZO treba uključivati detaljan oftalmološki pregled koji se sastoji od vanjske inspekcije, tj. pregleda oka, provjere oštrine vida, pregled na lampi uz bojenje fluoresceinom i rose bengalom?, te evaluaciju zadnjeg segmenta (procjena zadnjeg dijela oka).

Ako su laboratorijske analize ipak potrebne, uzorak sa kožnih promjena može se mikroskopski ispitati pomoću Tzanckovog razmaza ili Wrightove boje kako bi se uočili znaci infekcije herpes zosterom. Dijagnoza se može potvrditi i virusnom kulturom, imunofluorescentnim testiranjem ili PCR metodom, koja otkriva genetski materijal virusa.

Posebno je važan Hutchinsonov znak: ako osip zahvata vrh nosa, to vjerovatno ukazuje na infekciju nazocilijarne grane, što znači da postoji velika vjerovatnoća zahvaćenosti oka i pojave simptoma.

Iako je bolni mjehurićasti osip u oftalmičkoj grani tipičan za HZO, postoje i druge dijagnoze koje treba razmotriti, posebno ako nisu prisutna sva tri osnovna simptoma (osip, bol i zahvaćenost oka).
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Diferencijalna dijagnoza
!''Orbitalna bol bez vezikularnog osipa''
!Tenziona glavobolja
!Migrena
!Klaster glavobolja
!Arteritis džinovskih ćelija
|-
!''Asimptomatski vezikularni osip''
!Kontaktni dermatitis
!Impetigo
!HSV infekcija
!
|-
!''Zahvaćenost oka bez osipa''
!Preseptalni celulitis
!Abrazija rožnjače
!Infektivni keratitis
!Uveitis
|}
Razlikovanje infekcije HSV od HZO može biti teško, jer obje izazivaju bolne vezikularne osipe. Međutim, HSV se češće javlja u više dermatoma, dok se HZO obično pojavljuje u samo jednoj specifičnoj regiji tijela. Također, kod pacijenata sa obostranim osipom manja je vjerovatnoća da se radi o HZO.

== Prevencija ==
Primarna prevencija HZO je sticanje zaštite protiv primarne infekcije VZV. Kao rezultat, više od 90% nevakcinisanih biće inficirano u adolescentnom periodu i postaće podložni razvoju HZO u kasnijem periodu života. Dvije vakcine su razvijene za prevenciju herpes zostera kod odraslih. Prva je živa atenuisana vakcina (ZVL, Zostavax, Merck &amp; Co.), koja je odobrena 2006. Nova rekombinantna vakcina (RZV, Shingrix, GSK) odobrena je 2017. Ova vakcina preferira se u odnosu na prvu vakcinu jer dokazano pruža jaču i dugotrajniju zaštitu od HZ. Prema retrospektivnoj kohortnoj studiji pokazano je da RZV smanjuje učestalost i herpes zostera i HZO.

== Liječenje ==
Glavni ciljevi liječenja herpes zostera i HZO jesu smanjenje težine i trajanja simptoma, jer se bolest prirodno vremenom povlači. Terapija pomaže u bržem zarastanju kožnih promjena i poboljšanju kvaliteta života.

Liječenje s uglavnom provodi antiviralnim medikamentima poput aciklovira, valaciklovira ili famciklovira per os. Nije jasno da li postoji značajna razlika u djelovanju ovim lijekova. Ovi medikamenti djeluju najbolje ako se sa njima počne u roku od 3 dana od nastanka osipa. Započinjanje najbrže moguće terapije pomaže da se oboljenje razvija sporije i smanjuje rizik komplikacija. Kod ljudi sa široko raširenom infekcijom ili oslabljenim imunim sistemom, intravenska primjena aciklovira je preporučena, a u slučaju da je virus rezistentan na aciklovir može se koristitii Foscarnet. Zajedno sa antiviralnim medikamentima i analgeticima mogu biti propisani i kortikosteroidi kako bi se upala smanjila. Kakogod, korištenje kapljičnih ili oralnih kortikosteroida ostaje kontroverzno zbog mogućih rizik i ograničenih dokaza o efikasnosti.

Ciklopegici, kapi za oči koje uzrokuju dilataciju zjenica, sprječavaju nastanak sinehija, priraslica između struktura oka.

'''Bosanska knjiga mrtvih''' finalno je istraživanje Istraživačko-dokumentacionog centra u Sarajevu, koje se odnosi na civilne i vojne žrtve rata u Bosni i Hercegovini. Rad je objavljen u januaru 2013.

== Pregled ==
Istraživanje je sažeto u bazu podataka koja sadrži 97.207 potvrđenih imena građana Bosne i Hercegovine, koji su poginuli tokom rata 1992–1995. godine, uz dodatnih 5.100 nepotvrđenih imena. Međunarodni tim stručnjaka procijenio je nalaze prije nego što su bili objavljeni. Ewa Tabeu, šefica Demografske jedinice MKSJ, nazvala je ovo &quot;najvećom postojećom bazom podataka o žrtvama rata u Bosni&quot;.

'''Potvrđene žrtve'''

Od 97.207 žrtava dokumentiranih do 2013. godine:

* 60% su bili vojnici, 40% civili
* 90% su bili muškarci
* 62% su bili Bošnjaci, 25% bosanski Srbi, a nešto više od 8% Hrvati
* Od civilnih žrtava, 82% su bili Bošnjaci, 10% bosanski Srbi, a 6,5% bosanski Hrvati, uz mali broj Jevreja, Roma i drugih.

Procjena je da bi postotak civilnih žrtava vjerovatno bio veći da preživjeli nisu prijavili svoje voljene kao &quot;vojnike&quot; kako bi ostvarili socijalne usluge i druge posthumne beneficije.

Paretov princip, FIFA Fudbalske sudije (2000-2026)


'''Victoria Aleksanyan''' (rođena 1987. u Erevanu, Armenija) armenska je filmska režiserka i suosnivačica IFCA – Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. Aleksanyan je napisala, režirala i producirala niz kratkih filmova.

== Obrazovanje ==
Aleksanyan ima zvanje magistre likovnih umjetnosti iz filma sa Univerziteta Columbia, te diplomu iz ekonomske novinarske struke sa Rusko-armenskog univerziteta. Dobila je postprodukcijsku stipendiju na Baden-Württemberg Filmskoj akademiji.

== Karijera ==
Aleksanyan je započela svoju karijeru kao novinarka, radeći u nekoliko kulturnih časopisa u Armeniji. Nakon što je diplomirala na Rusko-armenskom univerzitetu i stekla magistarsku diplomu iz novinarstva, njen profesionalni put dobio je umjetnički smjer. Pridružila se jednom projektu pozorišta na otvorenom u Norveškoj kao blogerka i izvođačica, a ubrzo zatim se preselila u New York kako bi studirala film na Univerzitetu Columbia.

U novembru 2018. Aleksanyan je realizovala Filmmaking Learning Lab za Tumo Centar za kreativne tehnologije u Gyumriju i održala jednomjesečnu intenzivnu edukativnu filmsku radionicu, koja je rezultovala produkcijom zajedničkog kratkog filma pod nazivom &quot;Gyumri, my love&quot;, koji su kreirali Tumo studenti.

Također je bila članica Nezavisnog filmskog odbora pri Nacionalnom centru za kinematografiju, gdje je pregledala i ocjenjivala filmske projekte i scenarije za Državni konkurs za finansiranje 2018. godine.

Sada je Aleksanyan suosnivačica, prikupljačica sredstava i članica Upravnog odbora IFCA-e, Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije.


'''Tina Trstenjak''' (rođena 24. avgusta 1990. u Celju) je bivša slovenska džudistkinja koja se takmičila u kategoriji do 63 kg. Trenirala je u klubu Judo Klub Z'Dezele Celje. Nakon Olimpijskih igara 2020. završila je takmičarsku karijeru i kasnije postala sudija.

== Uspjesi ==

=== Svjetsko prvenstvo ===

* {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Bakuu 2017.
* {{Silver2}} Srebrena medalja na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017.
* {{Gold1}} Zlatna medalja na Svjetskom prvenstvu u Astani 2015.
* {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Chelyabusku 2014.
* {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Parizu 2009.
* {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Bangkoku 2008.

=== Evropsko prvenstvo ===

* {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Lisabonu 2021.
* {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Tel Avivu 2018.
* {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Varšavi 2017.
* {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Kazanju 2016.
* {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Bakuu 2015.
* {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014.
* {{Bronze3}} Timska bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014.
* {{Bronze3}} Bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Budimpešti 2013.

=== Državno prvenstvo Slovenije ===

* {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2020.
* {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2019.
* {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2018.
* {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2017 .
* {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2015.
* {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2014.
* {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2013.
* {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2012.
* {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2011.
* {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2010.
* {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2009.
* {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2007.
* {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2006.

=== Ostala takmičenja ===

* {{Gold1}} Zlatna medalja na Budapest Grand Slamu 2020.
* {{Silver2}} Srebrena medalja na Düsseldorf Grand Slam 2020.
* {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slamu 2020.
* {{Gold1}} Zlatna medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2019.
* {{Silver2}} Srebrena medalja na Paris Grand Slamu 2019.
* {{Bronze3}} Bronzana medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2018.
* {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slam 2018.
* {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2017.
* {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2015 .
* {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2017 .
* {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2016.
* {{Silver2}} Srebrena medalja na Tokyo Grand Slamu 2015.
* {{Gold1}} Zlatna medalja na Tokyo Grand Slamu 2014 .
{{Infokutija lijek
| Naziv lijeka               = Remifentanil
| Druga_imena                = metil 1-(2-metoksikarboniletil)-4-(fenil-propanoil-amino)-piperidin-4-karboksilat
| Grupa                      = Opioid
| Trgovačka imena            = Ultiva
| ATC kodovi                 = N01AH06 ([[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]])
| CAS_registarski_broj       = 132875-61-7
| Dostupnost bez recepta     = ne
| Strukturna formula         = [[Datoteka:Remifentanil-2D-skeletal.svg|170px]]
| IUPAC ime                  = 
| Sumarna formula            = C&lt;sub&gt;20&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;28&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;
| Tačka topljenja            = 5&amp;nbsp;°C
| Tačka ključanja            = 
| Molarna masa               = 376,447 g/mol
| Biološka raspoloživost     = 100% (IV/IM)
| Metabolizam                = razgrađen od strane nespecifičnih esteraza u plazmi i tkivima
| Poluvrijeme eliminacije    = 1-20 min
| Izlučivanje                = 
}}


'''Remifentanil''', koji se prodaje pod trgovačkim imenom '''Ultiva''', je snažni, kratkodjelujući sintetički [[Opioid|opioidni]] [[analgetik]]. Daje se pacijentima tokom operacije kako bi se ublažila bol, te kao dodatak [[Anestezija|anestetiku]]. Remifentanil se koristi za [[Sedacija|sedaciju]], kao i u kombinaciji s drugim lijekovima za primjenu u [[Opća anestezija|općoj anesteziji]]. Upotreba remifentanila omogućila je primjenu anestezije s visokim dozama opioida i niskim dozama [[Hipnotik|hipnotika]], zbog sinergijskog djelovanja između remifentanila i različitih hipnotičkih lijekova, te isparljivih anestetika.

== Medicinska primjena ==
Remifentanil se koristi kao opioidni analgetik koji ima i brzo djelovanje i brzo povlačenje (vrijeme oporavka). Efikasno se primjenjuje tokom [[kraniotomija]], spinalne hirurgije, [[Kardiohirurgija|kardiohirurgije]] i zahvata gastričnog bypassa. Iako opioidi općenito djeluju slično u smislu ublažavanja [[Bol|bola]], farmakokinetika remifentanila omogućuje brži postoperativni oporavak.

Remifentanil se može primjenjivati kao dio anestetičke tehnike TIVA ([[totalna intravenska anestezija]]) pomoću [[Kompjuter|kompjuterski]] kontrolisanih infuzijskih pumpi u postupku nazvanom TCI ([[ciljano kontrolirana infuzija]]). Ciljana koncentracija u plazmi unosi se u pumpu u jedinicama ng/mL, koja zatim izračunava stopu infuzije prema faktorima pacijenta, poput dobi i težine. Za indukciju se obično koriste nivoi od 40 ng/mL, ali općenito variraju između 3–8 ng/mL. Za određene hirurške procedure koje stvaraju posebno jake podražaje može biti potrebna razina do 15 ng/mL. Relativno kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme eliminacije remifentanila omogućuje brzo postizanje željenog nivoa u [[Krv|krvi]], a iz istog razloga oporavak također nastupa brzo. To omogućava upotrebu remifentanila u posebnim okolnostima, poput [[Carski rez|carskog reza]].

Kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme remifentanila čini ga idealnim za intenzivnu bol kratkog trajanja. Kao takav, uspješno se koristi za ublažavanje bola tokom poroda; međutim, nije toliko učinkovit kao epiduralna analgezija.

U kombinaciji s [[Propofol|propofolom]], remifentanil se koristi za anesteziju pacijenata koji prolaze [[Elektrokonvulzivna terapija|elektrokonvulzivnu terapiju]].

=== Dostupni oblici ===
Primjenjuje se u obliku remifentanil hidrohlorida, a kod odraslih se daje kao [[intravenska infuzija]] u dozama koje se kreću od 0,1 mikrogram po kilogramu tjelesne mase u minuti (μg/kg/min) do 0,5 μg/kg/min. Djeca mogu zahtijevati veće infuzijske stope (do 1,0 μg/kg/min). Klinički korisne infuzijske stope za sedaciju su 0,025–0,1 μg/kg/min (stope se prilagođavaju prema starosti pacijenta, težini bolesti i invazivnosti hirurškog zahvata). Male količine drugih sedativnih lijekova obično se istovremeno primjenjuju sa remifentanilom kako bi se postigla sedacija. Klinički korisne infuzijske stope u općoj anesteziji variraju, ali obično su 0,1–1 μg/kg/min.

== Farmakologija ==

=== Farmakokinetika ===
Remifentanil se smatra metabolički &quot;mekim&quot; lijekom, što znači da se vrlo brzo razlaže u neaktivni oblik. Za razliku od drugih sintetičkih opioida koji se razgrađuju u jetri, remifentanil ima estersku vezu koja se brzo hidrolizira pomoću nespecifičnih enzima u tkivima i plazmi.

Zbog toga se ne nakuplja u organizmu, a njegovo poluvrijeme eliminacije ostaje oko 4 minute, čak i nakon infuzije koja traje 4 sata.

Remifentanil se razlaže u remifentanil kiselinu, koja je praktično neaktivna – samo 1/4600 jačine originalnog lijeka.

Zbog brzog metabolizma i kratkog trajanja djelovanja, remifentanil je omogućio fleksibilnije i preciznije primjene u anesteziji. Kada se koristi zajedno sa hipnotikom, može se davati u relativno visokim dozama, jer se lijek brzo eliminiše iz krvi nakon prekida infuzije. Efekti nestaju brzo, čak i nakon dugih infuzija.

Zbog sinergijskog djelovanja remifentanila i hipnotika (npr. propofola), doza hipnotika se može značajno smanjiti. To često vodi ka stabilnijem krvnom pritisku i srčanoj funkciji tokom operacije, kao i bržem postoperativnom oporavku.

=== Farmakodinamika ===
Kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji, remifentanil može biti efikasniji od morfina u kontroli bola i sedaciji, ali ne i od fentanila.

== Neželjeni efekti ==
Remifentanil je specifični agonist μ-receptora, što znači da smanjuje tonus simpatičkog nervnog sistema, izaziva respiratornu depresiju i analgeziju. Efekti lijeka uključuju smanjenje frekvencije srca, arterijskog pritiska, frekvencije disanja i plućnog volumena u zavisnosti od doze. Ponekad se javlja i rigidnost mišića.

Najčešći neželjeni efekti koje pacijenti prijavljuju su vrtoglavica – često kratkotrajna, uobičajena kod drugih brzodelujućih sintetičkih fenilpiperdinskih opioida poput fentanila i alfentanila, jak svrab (pruritus) – uglavnom po licu. Ovi efekti se obično kontrolišu promjenom doze (smanjivanjem ili, u nekim slučajevima, povećanjem) ili davanjem drugih sedativa koji pomažu pacijentu da lakše podnese ili ne osjeti neželjena dejstva.

Budući da je svrab djelimično uzrokovan povišenim nivoom histamina u krvi, nerijetko se daju antihistaminici poput difenhidramina (Benadryl). Međutim, ovo se radi pažljivo, jer može izazvati prekomjernu sedaciju.

Mučnina se takođe može pojaviti, ali je obično kratkotrajna, jer remifentanil brzo napušta krvotok nakon prekida infuzije.

=== Potencijal za zloupotrebu ===
Kao i drugi μ-receptor agonisti (npr. morfin i kodein), remifentanil može izazvati euforiju i ima potencijal za zloupotrebu. Međutim, zbog brzog metabolizma i kratkog poluvremena djelovanja, rizik od zloupotrebe je prilično nizak. Ipak, postoje zabilježeni slučajevi zloupotrebe remifentanila.

== Društvo i kultura ==

=== Razvoj i plasman na tržište ===
Prije nego što je razvijen remifentanil, većina kratkodjelujućih hipnotika i amnestika imala je problem s dugotrajnom upotrebom – lijekovi bi se nakupljali u organizmu i izazivali nepoželjne dugotrajne efekte nakon operacije. Remifentanil je dizajniran da bude snažan anestetik s ultra-kratkim i predvidljivim trajanjem djelovanja, bez problema nakupljanja.

Remifentanil je patentirala kompanija Glaxo Wellcome Inc, a FDA je odobrila njegovu upotrebu 12. jula 1996. Patent je istekao 10. septembra 2017.

=== Pravni status ===
U [[Hong Kong|Hong Kongu]], remifentanil je regulisan prema Rasporedu 1 Zakona o opasnim drogama (Poglavlje 134). Mogu ga koristiti samo zdravstveni radnici, a smije se koristiti i u univerzitetske istraživačke svrhe. Supstancu mogu izdavati farmaceuti, ali samo na odgovarajući propisani recept. Svako ko distribuira supstancu bez recepta može biti kažnjen sa 10.000 hongkonških dolara. Kazna za trgovinu ili proizvodnju supstance iznosi 5,000,000 HK$ i doživotnu kaznu zatvora. Posjedovanje supstance za ličnu upotrebu bez dozvole Departmana zdravlja ilegalno je i kažnjava se sa 1,000,000 HK$ i/ili 7 godina zatvora. U Sjedinjenim Američkim Državama, remifentanil je narkotik iz Rasporeda II (''Schedule II'') pod kontrolom DEA, sa brojem ACSCN 9739, a godišnja proizvodna kvota za 2013. iznosila je 3,750 grama, što je ostalo nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu.

== Tert-butil remifentanil ==
Zamjena metil-[[Ester|estera]] na dugom lancu sa tert-butil-esterom čini ovaj remifentanilni analog 150.000 puta jačim od morfina i 210 puta jačim od samog remifentanila, što ga svrstava među najjače poznate fentanil analoge. Tert-butil grupa takođe čini lijek otpornijim na hidrolizu i produžava njegovo poluvrijeme u tijelu.

== Primjena u veterini ==
Poluvrijeme remifentanila kod pasa je 6 minuta. Ovo poluvrijeme se ne povećava ni sa većom dozom ni sa dugotrajnom upotrebom, pa je oporavak nakon primjene vrlo brz. Remifentanil je efikasniji kod pasa nego kod mačaka, mada se povećanjem doze kod mačaka može postići analgezija i smanjenje čula bola (anti-nocicepcija). [[Hiperalgezija]] i tolerancija su primijećene kod glodara i kunića, ali ne kod pasa i mačaka. Kod konja, remifentanil može pružiti dugotrajnu sedaciju kada se kombinuje sa [[Ksilazin|ksilazinom]] i koristi kao kontinuirana infuzija.

== Reference ==
== Ubistva u šumi u Klanovicáma ==
Dana 15. decembra 2023. godine, u šumi Klánovice na istočnom obodu Praga, oko 25 kilometara od Karlovog Univerziteta, ubijeni su 32-godišnji muškarac i njegova dvomjesečna kćerka dok se nalazila u dječijim kolicima.

Naknadnom istragom utvrđeno je da je počinilac, David Kozák, prije izvršenja ubistava samo jednom posjetio šumu Klánovice. Na dan pucnjave na Karlovom Univerzitetu, na svom računaru je napisao oproštajnu poruku u kojoj je detaljno opisao ubistva u Klánovicama, a oružje kojim su počinjena ubistva prethodno je sakrio u porodičnom dvorištu.

Prema istrazi, Kozák je na dan zločina koristio javni prevoz, pri čemu je tokom presjedanja na drugom dijelu Praga isključio mobilni telefon. Sa sobom je nosio bež ruksak i bio naoružan s dva pištolja, Glock 45 i Berettu 71.

Nakon ulaska u šumu, prvobitno je namjeravao napasti ženu s dvoje djece koju je vidio na igralištu uz glavnu šumsku stazu, ali je potom uočio muškarca s kolicima i procijenio da je on lakša meta. Pratio ga je kraće vrijeme, nakon čega je ispalio više hitaca iz pištolja Glock 45, opremljenog prigušivačem, usmrtivši muškarca, a potom je ispalio dva hica u kolica, pri čemu je ubijena njegova dvomjesečna kćerka. Nakon toga je pobjegao s mjesta događaja.

Tokom bijega, Kozák se kretao pješke prema gradu Úvaly, zatim je autobusom otišao do željezničke stanice Klánovice, odakle je vozom napustio područje između 16:00 i 16:45 po srednjoevropskom vremenu. U jednom trenutku tokom bijega prošao je pored para s kolicima i razmatrao mogućnost napada, ali je odustao nakon što je u daljini čuo sirene.

Policija je nakon zločina sprovela opsežnu potragu u šumi angažujući stotine službenika, dok je formirana i posebna operativna grupa za pronalazak počinioca. Kako nije bilo direktnih tragova, istraga je prvo usmjerena na vlasnike registrovanog vatrenog oružja koje je odgovaralo balističkim nalazima, čime je obuhvaćeno oko 30.000 osoba, a potom je krug sužen na približno 4.000 potencijalnih osumnjičenih, od kojih je oko 40 živjelo u blizini šume Klánovice.

Dana 20. decembra policija je saopćila da i dalje nema konkretnih tragova, ali da se istraga nastavlja. U kasnijoj fazi, kada je isključen lični ili profesionalni motiv, istraga je razmatrala mogućnost nasumičnog napada.

Prema navodima stručnih izvora, slučaj je upoređivan s ranijim ubistvima poznatim kao &quot;šumska ubica“ iz 2005. godine, kada je bivši policajac ubio tri nasumične žrtve u šumskim područjima u okviru priprema za planirani napad u praškom metrou, koji je kasnije spriječen njegovim hapšenjem.

Glavni istražitelj Jedinice za teške zločine u Pragu izjavio je da je, zbog činjenice da je Kozák živio u Srednjočeškoj regiji, koja ima odvojenu policijsku upravu od Praga, istraga bila za nekoliko dana prekasna da bi se potencijalno spriječio napad na Karlovom univerzitetu.


'''Mircea Lucescu''' (29. juli 1945. – 7. april 2026) bio je bivši profesionalni rumunski fudbaler i trener.

Lucescu je bio jedan od najuspješnijih igrača rumunskog ligaškog prvenstva, osvojivši sedam titula sa Dinamom iz Bukurešta. Također je nastupao za Științu iz Bukurešta i Corvinul Henedoaru, a upisao je i 64 nastupa za rumunsku fudbalsku reprezentaciju. Bio je kapiten te selekcije na FIFA SP 1970.

Trenirao je razne timove u Rumuniji, Italiji, Turskoj, Ukrajini i Rusiji. Dobro je poznat po dvanestogodišnjem mandatu u Šahtjoru iz Donjecka, gdje je postao najuspješnii trener osvojivši sa klubom 8 titula u ukrajinskom prvenstvu, 6 kupova, 7 superkupova i UEFA kup 2008/09. Također je osvajao trofeje sa Šahtjorovim rivalom, Dinamom iz Kijeva, te titule A divizije sa klubovima iz Bukurešta, Dinamom i Rapidom. Sa Galatasarayem i Beşiktaşom osvojio je i tursko nacionalno prvenstvo.

Proglašavan je za rumunskog trenera godine 2004, 2010, 2012, 2014 i 2021, a za trenera godine u Ukrajini 2006, kao i u periodu između 2008. i 2014. Primio je i nagradu u Rumuniji za trenera decenije 2013, a 2015. godine postao je peti čovjek koji je vodio klubove u 100 utakmica Lige prvaka, pridruživši se tako Alexu Fergusonu, Carlu Ancelottiju, Arsènu Wengeru i Josèu Mourinhu. Također je treći trener po osvojenom broju službenih trofeja (38).

== Klupska karijera ==
Lucescu je rođen 29. jula 1945. u rumunskom glavnom gradu, Bukureštu. Počeo je igrati juniorski fudbal 1961. godine u Școala Sportivă 2 u Bukureštu. U Dinamo Bukurešt doveo ga je trener Traian Ionescu, gdje je debitovao u Diviziji A 21. juna 1964. u pobjedi 5–2 protiv Rapida iz Bukurešta. U svoje prve dvije sezone u Dinamu, Lucescu je osvojio prvenstvo u obje, odigravši ukupno tri utakmice u Diviziji A. Sljedeće dvije sezone bio je posuđen klubu Štiința Bukurešt u Diviziju B.

Nakon završetka posudbe, vratio se među Crvene pse, s kojima je osvojio Kup Rumunije 1967/68, postigavši dva pogotka u pobjedi 3:1 u finalu protiv Rapida iz Bukurešta, nakon što ga je trener Bazil Marin uveo u igru u 77. minuti umjesto Nicolaea Nagyja. U naredna tri izdanja Kupa Rumunije klub je svaki put stigao do finala, a Lucescu je u finalu 1971. postigao dva gola. Ipak, u sva tri navrata njegova ekipa poražena je od rivala Steaue iz Bukurešta.

Tokom boravka u klubu, Lucescu je osvojio i četiri ligaške titule. U sezoni prvog naslova, pod vodstvom trenera Nicolaea Dumitrua i Ionescua, upisao je 23 nastupa i postigao tri gola. U narednoj šampionskoj sezoni trener Ion Nunweiller koristio ga je u 28 utakmica, u kojima je postigao lični rekord od 12 golova. U trećoj sezoni osvajanja titule zabilježio je četiri pogotka u 31 nastupu, ponovo radeći s Dumitruom, dok je u posljednjoj šampionskoj sezoni odigrao 19 utakmica i postigao sedam golova pod vodstvom Nunweilera. Lucescu je ukupno proveo 12 sezona u Dinamu, u kojima je odigrao 250 utakmica u Diviziji A i postigao 57 golova, uključujući devet u derbijima protiv Steaue. Tokom tih godina odigrao je i 15 utakmica u evropskim takmičenjima, u kojima je postigao tri gola (uključujući tri nastupa u Kupu velesajamskih gradova).

Postigao je gol protiv oba madridska velikana, Reala i Atlética, u Evropskom kupu, ali u oba slučaja Dinamo nije uspio proći dalje protiv Španaca.

Zbog svojih nastupa u 1971, Lucescu je zauzeo četvrto mjesto u izboru za rumunskog fudbalera godine, a 1974. bio je drugi.

U julu 1977. godine Lucescu je prešao u Corvinul Hunedoara, gdje je u januaru 1979. preuzeo i ulogu trenera, istovremeno ostajući aktivan igrač. Na kraju te sezone klub je ispao u Diviziju B, ali je Lucescu ostao vjeran ekipi i već nakon jedne godine izborio povratak u najviši rang. Imao je ključnu ulogu i u sezoni 1981/82, kada je Corvinul završio na trećem mjestu Divizije A, nakon čega je okončao igračku karijeru kako bi se u potpunosti posvetio trenerskom poslu.

Tokom trenerskog mandata u Dinamu nakratko se vratio na teren, jer je veliki broj igrača bio pozvan u kamp reprezentacije Rumunije uoči Svjetskog prvenstva 1990. godine. Zbog toga se ponovo registrovao kao igrač i 16. maja 1990. ušao u igru u 76. minuti, zamijenivši Ionela Fulgu u remiju 1:1 protiv Sportula Studențesca iz Bukurešta. Te sezone osvojio je titulu i kao igrač i kao trener. Sa 44 godine, 9 mjeseci i 17 dana postao je najstariji igrač koji je nastupio u Diviziji A, takmičenju u kojem je ukupno upisao 362 nastupa i postigao 78 golova.

Lucescu je tokom karijere imao i ponude iz inostranstva. Tokom 1970-ih često se povezivao s prelascima u strane klubove, ali ga je u tome sprječavao rumunski komunistički režim. U februaru 1970, tokom turneje reprezentacije po Brazilu na turniru u Rio de Janeiru, predsjednik Fluminensea poslao je zvaničan zahtjev rumunskim vlastima da ga dovede na posudbu. Ponuda je odbijena, jer je režim sportiste smatrao nacionalnim resursima i političkim simbolima, rijetko im dopuštajući odlazak u inostranstvo. Fudbaleri su tada viđeni kao ambasadori socijalističkog uspjeha, s očekivanjem da predstavljaju Rumuniju u svijetu, ali pod strogom kontrolom države i bez mogućnosti nastupa za strane klubove.

Kasnije se njegovo ime dovodilo u vezu i s turskim Fenerbahçeom u dva navrata. U julu 1971. nastupio je na revijalnoj utakmici povodom oproštaja klupske legende Ogüna Altıparmaka, što je bio prvi znak interesa istanbulskog kluba. U augustu 1976. nosio je dres Fenerbahçea u prijateljskoj utakmici protiv Dnipropetrovska; navodno je transfer bio dogovoren, ali su vlasti ponovo spriječile njegov odlazak.

== Reprezentativna karijera ==
Lucescu je za reprezentaciju Rumunije odigrao ukupno 64 utakmice, od čega je u 23 navrata bio kapiten, te je postigao devet golova. Debi je upisao pod vodstvom selektora Iliea Oană 2. novembra 1966. godine, u pobjedi 4:2 protiv Švicarske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1968. U tim kvalifikacijama zabilježio je šest nastupa i postigao dva gola, oba u pobjedama protiv Kipra. Prvih deset nastupa za reprezentaciju ostvario je dok je još igrao u drugom rangu, za Științu iz Bukurešta.

U uspješnim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1970. nastupio je u šest utakmica. Na završnom turniru selektor Angelo Niculescu koristio ga je kao kapitena u sve tri utakmice grupne faze – pobjedi protiv Čehoslovačke te porazima od branitelja naslova Engleske i kasnijeg prvaka Brazila, nakon čega Rumunija nije uspjela proći dalje. Uoči posljednje utakmice protiv Brazila, Lucescu je vlastitim novcem kupio plavu opremu za ekipu, jer je Fudbalski savez Rumunije obezbijedio samo jedan komplet dresova, žute boje, iste kao i brazilski.

Tokom kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 1972. odigrao je sedam utakmica i postigao dva gola, a Rumunija je stigla do četvrtfinala, gdje je eliminisana od Mađarske, koja je kasnije izborila plasman na završni turnir. U narednim godinama upisao je dva nastupa u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1974, tri utakmice uz jedan gol u pobjedi 3:1 protiv Grčke u Balkanskom kupu 1973–76, te šest nastupa i jedan pogodak u uvjerljivoj pobjedi 6:1 protiv Danske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1976.

Posljednji nastup za reprezentaciju zabilježio je 4. aprila 1979. godine u remiju 2:2 protiv Španije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1980.

Za doprinos reprezentaciji, posebno učešće na Svjetskom prvenstvu 1970, odlikovan je 25. marta 2008. godine, kada mu je tadašnji predsjednik Traian Băsescu dodijelio Orden „Meritul Sportiv“ III klase.

== Trenerska karijera ==

=== Corvinul Hunedoara ===
Lucescu je mnogo toga o trenerskom poslu naučio od Viorela Mateianua, čijim je metodama rada bio posebno impresioniran. Redovno je odlazio na treninge njegovog kluba Baia Mare, često ga moleći da ih produži kako bi mogao što više naučiti. Posjećivao ga je i kod kuće, gdje su znali provoditi noći razgovarajući o fudbalu i zajedno crtajući taktičke zamisli.

Trenersku karijeru započeo je u januaru 1979. u Corvinulu, gdje je zamijenio Iliea Savua, istovremeno ostajući aktivan igrač. Debitovao je 28. februara iste godine u Kupu Rumunije, porazom 3:1 nakon produžetaka. Samo tri dana kasnije upisao je i prvi meč u prvenstvu, uz pobjedu 2:0 i postignut gol. Ipak, ekipa je na kraju sezone ispala u niži rang, ali je već naredne godine izborila povratak. Vrhunac tog perioda bio je treće mjesto u sezoni 1981/82, nakon čega se Lucescu posvetio radu s reprezentacijom, koju je vodio paralelno. U tom razdoblju pokazao je izuzetan dar za rad s mladima, afirmišući igrače poput Ioana Andonea, Mircee Rednica, Michaela Kleina i Dorina Mateuța.

=== Rumunija ===
Na klupi reprezentacije debitovao je 11. novembra 1981. remijem bez golova protiv Švicarske. Uspio je odvesti selekciju na Evropsko prvenstvo 1984, osvojivši tešku kvalifikacionu grupu ispred Italije, Čehoslovačke i Švedske. Na završnom turniru Rumunija je osvojila samo bod i nije prošla grupu. Bio je nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo 1986, ali je njegova ekipa ostala kratka za jedan bod. Reprezentaciju je napustio 1986. godine. Posebno se pamti da je upravo on dao debi Gheorgheu Hagiju sa 18 godina, a kasnije mu povjerio i kapitensku traku.

=== Dinamo București ===
Godine 1985. preuzeo je Dinamo, paralelno vodeći reprezentaciju. Već u prvoj sezoni osvojio je Kup Rumunije pobjedom nad velikim rivalom Steauom. Tokom gotovo pet godina stvorio je snažan tim kombinujući mlade igrače iz omladinskog pogona s već formiranim fudbalerima. Dinamo je pod njegovim vodstvom stigao do četvrtfinala Kupa pobjednika kupova, a potom osvojio i duplu krunu 1990. godine.

=== Pisa ===
Nakon revolucije 1989. odlazi u Italiju, gdje preuzima Pisu. Iako je dobro započeo sezonu, problemi s upravom i loši rezultati doveli su do otkaza 1991. godine. U tom periodu radio je s mladim Diegom Simeoneom i započeo saradnju na analitičkom pristupu fudbalu, uključujući razvoj jednog od prvih softvera za statistiku u sportu.

=== Brescia ===
U Bresci je brzo ostvario uspjeh, izborivši plasman u Seriju A. Klub je kasnije nekoliko puta ispadao i vraćao se u ligu, a osvojio je i Anglo-italijanski kup 1994. Posebno je zanimljivo da je tim bio poznat kao “rumunska Brescia”, jer je doveo više igrača iz svoje domovine. U tom periodu dao je priliku mladom Andrei Pirlu da trenira s prvim timom.

=== Reggiana ===
Kratko je vodio Reggianu 1996. godine, ali je zbog loših rezultata brzo smijenjen.

=== Rapid București ===
Povratkom u Rumuniju 1997. preuzeo je Rapid, s kojim je osvojio Kup, a zatim i prvenstvo 1999. – prvo nakon 32 godine čekanja. Dodao je i Superkup, potvrdivši dominaciju nad Steauom.

=== Inter Milan ===
Krajem 1998. preuzeo je Inter, radeći s velikim zvijezdama poput Ronalda i Roberta Baggia. Ekipa je stigla do četvrtfinala Lige prvaka, ali je eliminisana od Manchester Uniteda. Klub je napustio već 1999, između ostalog i zbog nesuglasica s Ronaldom.

=== Galatasaray ===
Godine 2000. dolazi u Galatasaray i odmah osvaja UEFA Superkup pobjedom nad Real Madridom. U narednim sezonama bilježi dobre evropske rezultate i osvaja tursko prvenstvo, ali uprkos tome biva smijenjen.

=== Beşiktaş ===
U Beşiktaşu ostvaruje veliki uspjeh, osvojivši titulu 2003. uz rekordni broj bodova. Ipak, nakon kontroverzi i pada forme naredne sezone, napušta klub.

=== Shakhtar Donetsk ===
Najveći trag ostavio je u Shakhtaru, koji je vodio čak 12 godina. Osvojio je brojne domaće trofeje i 2009. godine UEFA Kup, prvi evropski trofej u historiji kluba. Posebno uspješna bila je sezona 2010/11, kada je osvojio trostruku krunu i stigao do četvrtfinala Lige prvaka. Bio je poznat po radu s mladim Brazilcima, koje je razvijao u vrhunske igrače. Više puta proglašavan je trenerom godine u Ukrajini.

=== Zenit, Turska i Dynamo Kyiv ===
Godine 2016. preuzima Zenit i osvaja Superkup Rusije, ali ubrzo dobija otkaz. Kao selektor Turske nije uspio izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo.

Godine 2020. preuzima Dynamo Kyiv, što izaziva negodovanje navijača zbog njegove prošlosti u Shakhtaru. Ipak, već u prvoj sezoni osvaja prvenstvo i Kup. Tokom rata u Ukrajini 2022. napušta zemlju radi sigurnosti. Klub napušta 2023. godine.

=== Povratak u Rumuniju ===
Na klupu reprezentacije Rumunije vraća se 2024. godine. U Ligi nacija ostvaruje odlične rezultate i plasman u viši rang, ali ne uspijeva izboriti odlazak na Svjetsko prvenstvo 2026. Nakon eliminacije u baražu protiv Turske, te zdravstvenih problema, podnosi ostavku u aprilu 2026.

== Privatni život i smrt ==
Lucescu je fudbal smatrao centrom svog života, često naglašavajući da želi ostati u sportu do kraja. Govorio je više jezika i poticao igrače na obrazovanje i kulturno uzdizanje. Njegov sin Răzvan također je postao trener.

Tokom života imao je i ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući srčane tegobe i tešku saobraćajnu nesreću. Početkom aprila 2026. hospitalizovan je zbog teških srčanih komplikacija.

Preminuo je 7. aprila 2026. u Bukureštu, u 80. godini života.

== Djela ==
Autor je i knjiga o fudbalu:

* ''Miraj travnjaka'' (1981)
* ''Rudarski život'' (2011)


Arina Sabaljenka (rođena 5. maja 1998.) bjeloruska je profesionalna teniserka. Trenutno je broj 1 u pojedinačnoj konkurenciji na WTA rang listi, te prijašnja najbolje rangirana igračica u dublu. Sabaljenka je osvojila24 TWA singl ttule, među kojima su 4 Grand Slam turnira – po dvije na Australian Openu i US Openu – kao i 11 WTA 1000 turnira. Također je ovojila 6 titula u dublu, uključujući US Open 2019. i Australian Open 2021, oba puta s Elise Mertens.

Sabaljenka je veću prepoznatljivost stekla 2017. kada je, zajedno s Aleksandrom Sasnovič, dovela reprezentaciju Bjelorusije do finala Fed Cupa, iako obje tada nisu bile među top 75 na rang listi. Sezone 2018. i 2019. završila je kao svjetski broj 11 u singlu. Nakon dva polufinala na Grand Slam turnirima 2021. godine, popela se na drugo mjesto, ali je 2022. imala problema s održavanjem tog nivoa igre. Godine 2023. osvojila je svoj prvi Grand Slam naslov na Australian Openu, bila finalistkinja US Opena i prvi put postala svjetski broj 1.

Godine 2024. Sabaljenka je odbranila svoju Australian Open titulu i osvojila treći Grand Slam naslov na US Openu, završivši prvi put godinu kao prvorangirana igračica. Godine 2025. odbranila je titulu na US Openu i bila finalistkinja Astralian Opena i Roland Garrosa, zadržavši prvo mjesto tokom čitave sezone. U 2026. stigla je do osmog Grand Slam finala na Australian Openu i osvojila tzv. Sunshine Double (Indian Wells i Miami).

Sabaljenka je redovno počela igrati dublove 2019. Sa Mertens kao partnerkom odmah je ostvarila uspjeh osvojvši Sunshine double iste godine. Kasnije su zajedno osvojile US Open, a Sabaljenka se prvi put plasirana na WTA Finals. Nakon što su Mertens i ona osvojile drugi Grand Slam na Australian Openu 2021, Sabaljenka je postala broj 1 u dublu, nakon čega se isključivo fokusirala na singl.

Počeci

Sabaljenka je rođena u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije. Njen otac, Sergej (preminuo 2019.), bio je hokejaš na ledu. Sabaljenka je počela igrati tenis sasvim slučajno. Izjavila je: &quot;Jednog dana moj tata me je vozio negdje autom i usput je vidio teniske terene. Tako me je odveo tamo. Svidjelo mi se i uživala sam u tome — i tako je sve počelo.&quot; Počela je trenirati na Nacionalnoj teniskoj akademiji u Minsku kada je otvorena 2014. godine. Godine 2015. Bjeloruski teniski savez uvjerio je Sabaljenku i njen tim da se fokusiraju na igranje profesionalnih turnira nižeg nivoa umjesto juniorskih takmičenja, iako je još uvijek imala pravo nastupa u juniorskoj konkurenciji.

Karijera

Juniorska karijera

Sabaljenka je kasno počela igrati na ITF juniorskim turnirima jer je u mlađim kategorijama nastupala na U14 i U16 Tennis Europe takmičenjima. Nije igrala u glavnom žrijebu nijednog ITF turnira sve do 2013, kada je sa 15 godina igrala n nižerangiranom Grade-4 Tallink kupu u Estoniji. Nikada nije igrala na juniorskim Grand Slam turnirima niti na drugim visokim Grade-A i Grade-1 takmičenja. Zbog nedostatka većeg broja bodova s tih većih turnira, najbolji plasman u karijeri bio joj je tek 225. mjesto. Sabaljenka je svoju prvu ITF titulu osvojila u dublu na najnižem nivou, Grade-5 Alatan Tour Cupu u Bjelorusiji krajem 2013, zajedno sa sunarodnjakinjom Verom Lapko. Tokom 2014. istakla se na Grade-4 turnirima, gdje je u junu stigla do svog prvog finala u singlu na Estonian Junior Openu, a u oktobru je osvojila svoju prvu singl titulu na MTV Total Junior Cupu u Finskoj. Na kraju sezone odbranila je titulu u dublu na Alatan Tour Cupu, ovog puta sa sunarodnjakinjom Nikom Šitkouskajom, a osvojila je i titulu u singlu. Godine 2015. igrala je samo na jednom turniru, Evropskom juniorskom prvenstvu. Kao turnir kategorije B1, to je bio najviši nivo juniorskog takmičenja na kojem je učestvovala. Izgubilaje u drugom kolu od prve nositeljice Markete Vondrušove.

Period 2012–2016: Profesionalni i Fed Cup debi

Sabaljenka je počela igrati na ITF Women's Circuitu 2014, čak i prije nego što je nastupala na ITF juniorskim turnirima. U dvije godine odigrala je svojih prvih 5 turnira u rodnom Minsku, ali ni na jednom nije osvojila pobjedu u glavnom žrijebu. Svoju prvu profesionalnu pobjedu zabilježila je krajem 2014. u Istanbulu. U narednoj sezoni, u oktobru, osvojila je prve dvije titule u uzastopnim sedmicama u Antaliji, obje na turnirima ranga 10.000 dolara. Također je osvojila i turnir sa glavnom nagradom od 25.000 dolara posljednje sedmice te godin. Ta titula ju je početkom 2016. prvi put uvela među najboljih 300 na WTA listi. Iste godine u aprilu debitovala je u Fed Cupu, gdje je poražena u svom jedinom meču. Također je osvojila i tada najveće titule, obje sa nagradom od 50.000 dolara (prva u Tianjinu uvela ju je među 200 najboljih u maju, dok joj je druga u Toyoti u novembru pomogla da sezonu završi kao 137. igračica svijeta).

Godina 2017: Titula na WTA 125 i probijanje među 100 najboljih

Uprkos određenom uspjehu početkom sezone u Fed Cupu, Sabaljenka je imala miran start godine. U februaru je prvi put igrala u glavnom žrijebu WTA Toura kao kvalifikantkinja na Dubai Openu; međutim, svoju prvu pobjedu na WTA Touru ostvarila je tek u julu na Wimbledonu. Na svom Grand Slam debiju ponovo je kroz kvalifikacije izborila glavni žrijeb i u prvom kolu pobijedila Irinu Hromačevu. Sabaljenka je ovaj uspjeh nastavila još jednom pobjedom na Washington Openu protiv 34. igračice svijeta, Lauren Davis, finalistkinje iz 2016. i tada najviše rangirane protivnice koju je pobijedila.

Nakon poraza u kvalifikacijama US Opena, Sabaljenka je stigla do svog prvog WTA polufinala na Taškent Openu, gdje je između ostalih pobijedila treću nositeljicu i 53. igračicu svijeta, Tatjanu Mariju. Nekoliko sedmica kasnije nastupila je na Tianjin Openu kao 119. igračica svijeta, ali je uspjela doći do svog prvog WTA finala. Tamo se susrela sa svojim idolom iz djetinjstva, Marijom Šarapovom, ali je na kraju izgubila u dva tijesna seta. Zahvaljujući tom rezultatu, napredovala je na 76. mjesto i prvi put ušla među 100 najboljih na svijetu. Nakon tijesnog poraza u finalu Fed Cupa protiv Sjedinjenih Američkih Država, Sabaljenka je sezonu završila osvajanjem tada najveće titule u karijeri na Mumbai Openu, turniru iz serije WTA 125. Ova titula joj je osigurala 78. mjesto na kraju godine.


'''Steam''' je [[Digitalna distribucija|digitalna platforma za distribuciju]] i prodaju [[Videoigra|videoigara]] koju je razvija [[Valve (korporacija)|korporacija Valve]]. Pokrenut je kao softverski klijent u septembru 2003. kako bi automatski obezbijedio ažuriranja za Valveove video-igre, a krajem 2005. proširen je na distribuciju igara drugih proizvođača. Nudi različite funkcije, kao što su [[Matchmaking|povezivanje igrača na serveru]] uz [[Valve Anti-Cheat]] (VAC) zaštitu, [[Servis društvenog umrežavanja|društvene mreže]] i usluge [[Streamovanje igara|streamovanja igara]]. Funkcije Steam klijenta uključuju održavanje ažuriranja, cloud skladištenje i opcije popu direktnih poruka, prikaza unutar igre (ovelay), foruma za diskusiju i virtuelnog tržišta [[Kolekcionarski predmet|kolekcionarskih predmeta]]. Prodavnica također nudi [[softver za produktivnost]], [[Muzika u videoigrama|muzički sadržaj iz igara]], videozapise, kao i prodaju hardvera kojeg Valve proizvodi ([[Valve Index]], [[Steam Deck]]).

[[Aplikativni programski interfejs|Programski interfejs (API)]], Steamworks, objavljen je 2008, a programeri ga koriste kako bi u svoje proizvode integrisali Steam funkcije, poput [[Upravljanje digitalnim pravima|zaštite digitalnih prava (DRM)]]. Nekoliko izdavača igara počelo je distribuisati svoje proizvode na Steamu iste godine. Steam je prvobitno razvijen za [[Microsoft Windows|Windows]], ali je 2010. i 2013. prilagođen za [[macOS]] i [[Linux]]. Mobilna verzija Steama, koja omogućava korištenje njegovih online funkcije, objavljena je za [[iOS]] i [[Android (operativni sistem)|Android]] 2012.

Steam je najveća digitalna platforma za distribuciju [[Računarska igra|računarskih igara]], sa udjelom na tržištu koji se 2013. prema ''[[IHS Screen Digest|IHS Screen Digestu]]'' procjenjivao na 75%. Do 2017, kupovine igara preko Steama dostigle su oko 4,3 milijarde američkih dolara, odnosno najmanje 18% globalne prodaje računarskih igara prema [[Steam Spy|''Steam Spyju'']]. Do 2021, usluga je imala više od 34.000 igara i preko 132 miliona [[Aktivni korisnik|aktivnih mjesečnih korisnika]]. Uspjeh Steama doveo je do razvoja [[Steam Machine]] gaming računara 2015, uključujući [[SteamOS]] (za Linux OS) i [[Steam Controller|Steam Controllera]]; zatim [[Steam Link]] uređaja za lokalni streaming igara; i 2022. prenosivog [[Steam Deck|Steam Decka]], prilagođenog za pokretanje Steam igara.


'''Mioklonus''' je brzi kratki nevoljni nepravilni trzaj [[Mišić|mišića]], grupe mišića ili [[Zglob|zgloba]] (bez ritma) za razliku od [[Klonus|klonusa]] koji je ritmičan i pravilan. Javlja se kao prateći simptom kod velikog broja [[Neurološki poremećaj|neuroloških oboljenja]]. Sam termin mioklonus (myo - &quot;mišić&quot;, clonus &quot;grč&quot;) opisuje [[medicinski znak]] i, uopšteno, ne predstavlja [[Dijagnoza|dijagnozu]] [[Bolest|bolesti]]. Nastaju u [[Moždana kora|moždanoj kori]] (kortikalno), u drugim dijelovima mozga (subkortikalno) ili u [[Kičmena moždina|kičmenoj moždini]] (spinalno). Ubrajaju se u ekstrapiramidalne [[Hiperkinezija|hiperkinezije]], odnosno spadaju u hiperkinetičke poremećaje pokreta, zajedno sa [[Tremor|tremorom]] i [[Horeja|horejom]].

Ovi miokloni trzaji ili grčevi obično su uzrokovani naglim [[Mišićna kontrakcija|kontrakcijama mišića]] (pozitivni mioklonus) ili kratkotrajnim prekidima kontrakcije (negativni mioklonus). Najčešće se javljaju prilikom uspavljivanja ([[hipnički trzaj]]). Miokloni trzaji mogu se javiti i kod zdravih osoba i povremeno ih doživljava gotovo svako. Međutim, ako postanu učestaliji i rašireniji, mogu biti znak različitih neuroloških poremećaja. [[Štucanje]] je vrsta mioklonog trzaja koji posebno zahvata [[Dijafragma|dijafragmu]]. Kada je grč izazvan od strane druge osobe naziva se ''isprovocirani grč''. Napadi [[Drhtanje|drhtanja]] kod [[beba]] spadaju u ovu kategoriju.

Miokloni trzaji mogu se javiti pojedinačno ili u nizu, u određenom obrascu ili bez obrasca. Pojavljivati se mogu rijetko ili više puta u jednoj minuti. Najčešće je mioklonus jedan od više znakova u širokom spektru poremećaja [[Nervni sistem|nervnog sistema]], kao što su [[multipla skleroza]], [[Parkinsonova bolest]], [[distonija]], [[cerebralna paraliza]], [[Alzheimerova bolest]], [[Gaucherova bolest]], [[subakutni sklerozirajući panencefalitis]], [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobova bolest]], [[serotoninska toksičnost]], neki slučajevi [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]], kao i pojedini oblici [[Epilepsija|epilepsije]], te povremeno kod [[Intrakranijalna hipotenzija|intrakranijalne hipotenzije]].

U gotovo svim slučajevima u kojim je mioklonus uzrokovan oboljenjem [[Centralni nervni sistem|CNS-a,]] prethode mu drugi simptomi, kao npr. kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti on je obično kasna klinička manifestacija koja se javlja nakon što pacijent već počne pokazivati izražene neurološke deficite.

Anatomski, mioklonus može poticati iz lezija korteksa, subkorteksa ili kičmene moždine. Prisustvo mioklonusa iznad foramen magnuma praktično isključuje spinalni mioklonus; dalja lokalizacija zahtijeva dodatne pretrage, poput [[Elektromiografija|elektromiografije (EMG)]] i [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije (EEG)]].

== Tipovi ==
Među najčešćim tipovima mioklonusa su akcijski, kortikalni refleksni, esencijalni, palatalni mioklonus, kao i oni koji se javljaju u progresivnim miokonim epilepsijama, retikuralni refleksni, spavački, te stimulusno-osjetljivi mioklonus.

=== Oblici epilepsije ===
'''Kortikalno refleksni mioklonus''' smatra se oblikom epilepsije koja potiče iz moždane kore – vanjskog sloja, ili &quot;[[Siva masa|sive mase]]&quot; mozga, odgovorne za veliki dio obrade informacija u mozgu. U ovom tipu mioklonusa trzaji obično zahvataju samo nekoliko mišića u jednom dijelu tijela, ali se mogu javiti i trzaji koji uključuju mnoge mišiće. Kortikalni refleksni mioklonus može se pojačati kada pacijenti pokušavaju izvesti određeni pokret ili kada dožive određeni podražaj.

'''Esencijalni mioklonus''' javlja se bez prisustva epilepsije ili drugih očitih abnormalnosti u mozgu ili [[Živac|živcima]]. Može se pojaviti nasumično kod osoba bez porodične historije ili kod članova u jednoj [[Porodica|porodici]], što ukazuje da ponekad može biti nasljedni poremećaj. Esencijalni mioklonus obično je stabilan i ne pogoršava se s vremenom. Neki naučnici spekulišu da neki oblici esencijalnog mioklonusa mogu biti oblik epilepsije bez poznatog uzroka.

'''Mioklonu epilepsiju kod adolescenata''' obično čine trzanje, prije svega mišića gornjih ekstremiteta. Ovo uključuje trzanje [[Ruka|ruku]], [[Rame|ramena]], [[Lakat|laktova]] i veoma rijetko [[Noga|nogu]].

'''[[Juvenilna mioklona epilepsija]]''' je među najčešćim tipovima epilepsije i može zahvatiti jednu od 14 osoba sa ovom bolešću. Napadi se obično javljaju nakon buđenja, a pojava ovog tipa epilepsije kod većine pacijenata da se uočiti oko [[Pubertet|puberteta]]. Primjena lijekova koji liječe više tipova napada obično je najefikasniji oblik tretmana.

[[Lennox–Gastautov sindrom|'''Lennox–Gastautov sindrom (LGS)''']], ili dječja epileptička encefalopatija, rijedak je epileptički poremećaj koji čini 1–4% dječjih epilepsija. Sindrom se očituje mnogo težim simptomima, uključujući višestruke napade dnevno, [[poteškoće u učenju]] i abnormalne nalaze na elektroencefalogramu (EEG). Rani početak napada povezan je sa većim rizikom od kognitivnog oštećenja.

'''[[Progresivna mioklonična epilepsija (PME)]]''' je grupa bolesti koje se karakterišu mioklonusom, epileptičkim napadima, [[Toničko-klonički napadi|toničko-kloničkim napadima]] i drugim ozbiljnim simptomima kao što su poteškoće s hodanjem ili govorom. Ovi rijetki poremećaji često se pogoršavaju s vremenom i mogu biti fatalni. Studije su identificirale barem tri oblika PME. Bolest Lafora nasljeđuje se kao [[Dominacija (genetika)|autosomno-recesivni poremećaj]], što znači da se bolest javlja samo kada dijete naslijedi dvije kopije defektnog gena, po jednu od svakog roditelja. [[Lafora bolest]] karakterišu mioklonus, epileptički napadi i [[demencija]] (progresivni gubitak pamćenja i drugih intelektualnih funkcija). Druga grupa PME bolesti, koja pripada klasi cerebralnih skladišnih bolesti, obično uključuje mioklonus, probleme sa vidom, demenciju i [[Distonija|distoniju]] (stalne kontrakcije mišića koje uzrokuju uvijanje ili abnormalne položaje tijela). Još jedna grupa PME poremećaja u klasi sistemskih degeneracija često je praćena akcijskim mioklonusom, napadima, te problemima s ravnotežom i hodanjem. Mnoge od ovih PME bolesti počinju u djetinjstvu ili adolescenciji, a liječenje obično nije dugoročno uspješno.

'''Retikularni refleksni mioklonus''' smatra se oblikom generalizovane epilepsije koja potiče iz [[Moždano stablo|moždanog stabla]], dijela mozga koji se povezuje s kičmenom moždinom i kontroliše vitalne funkcije poput [[Disanje|disanja]] i rada srca. Miokloni trzaji obično zahvataju cijelo tijelo, pri čemu su mišići s obje strane tijela istovremeno pogođeni. Kod nekih osoba trzaji se javljaju samo u dijelu tijela, npr. nogama, pri čemu su svi mišići u tom dijelu uključeni u svaki trzaj. Retikularni refleksni mioklonus može biti izazvan ili voljnim pokretom ili vanjskim podražajem.

=== Dijafragmalni trzaj ===
Vrlo rijedan oblik uključuje [[Dijafragma|dijafragmalni]] trzaj, poznat i kao Sindrom plesača trbuha ili Van Leeuwenhoekova bolest. Prvi ga je opisao [[Antoni van Leeuwenhoek]] 1723. godine, koji je i sam imao ovo stanje. Ovu bolest karakteriše govori koji zvuči kao [[štucanje]] sa kratkim dahom. Spazmi mišića mogu se ponavljati na desetine puta dnevno. Brzina kontrakcija dijafragme kreće se između 35 i 480 kontrakcija u minuti, sa prosječnom brzinom od oko 150. Studije pokazuju da mogući uzroci mogu biti poremećaji u CNS-u i PNS-u, [[anksioznost]], nutritivni poremećaji i upotreba određenih medikamenata. Nijedan tretman nije se pokazao univerzalno učinkovitim, iako blokada ili presjecanje [[Frenični živac|freničnog živca]] može pružiti instantnu olakšicu kada farmakološko liječenje nije efektivno.

Samo oko 50 ljudi širom svijeta ima dijagnozu dijafragmalnog trzaja.

=== Ostali oblici ===

* '''Akcioni mioklonus''' karakterišu trzaji mišića koji se javljaju ili pojačavaju pri voljnim pokretima ili čak namjeri za pokretom. Pokušaju preciznih i koordiniranih pokreta mogu pogoršati stanje. Akcioni mioklonus je najonesposobljavajući oblik mioklonusa i može zahvatiti ruke, noge, lice, pa čak i glas. Često se povezuje sa toničko-kloničkim napadima i difuznim neuronskim oboljenjima poput posthipoksične [[Encefalopatija|encefalopatije]], [[Uremija|uremije]] i različitih oblika PME, iako se u slučaju fokalnog moždanog deficita, ovo oboljenje može biti ograničeno na jedan ekstremitet. Ovaj tip mioklonusa često je uzrokovan oštećenjem mozga nastalim zbog nedostatka kisika i protoka krvi u mozak kada je disanje ili rad srca privremeno zaustavljeno. Prekomjerna eksitacija [[Senzomotorni korteks|senzomotornog korteksa]] (kortikalni refleksni mioklonus) ili [[Mrežasta formacija srednjeg mozga|mrežaste formacije]] (retikularni refleksni mioklonus) također može uzrokovati akcioni mioklonus. Smatra se da neurotransmiteri [[Serotonin|serotonina]] i [[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]] uzrokuju ovaj nedostatak inhibicije, što može objasniti poboljšanja kod primjene prekursora serotonina. U proces su uključeni sistemi: cerebelodentatorubralni, piramidalni, ekstrapiramidalni, optički, auditivni, zadnje kolone i nuclei gracilis i cuneatus, [[kičmeno-moždani putevi]], motorički neuroni moždanih nerava i prednjih rogova kičmene moždine, kao i mišićna vlakna.
* Palatalni mioklonus je regularna, ritmička kontrakcija jedne ili obje strane [[Mehko nepce|mekog nepca]]. Ove kontrakcije mogu biti praćene mioklonusom u drugim mišićima, uključujući [[Lice (anatomija)|lice]], [[Jezik (anatomija)|jezik]], [[grlo]] i dijafragmu. Kontrakcije su vrlo brze, javljaju se i do 150 puta u minuti i mogu trajati tokom sna. Obično se pojavljuje kod odraslih i može trajati neograničeno. Osobe sa palatalnim mioklonusom obično ga smatraju manjim problemom, iako se neki žale na povremeni zvuk kliktanja koji nastaje kontrakcijom mišića mekog nepca.

* [[Mioklonus srednjeg uha]] javlja se u mišićima [[Srednje uho|srednjeg uha]], uključujući [[Mišić zatezač bubne opne|mišić zatezače bubne opne]] i [[mišić uzengije]]. Može zahvatiti i mišiće oko [[Eustachijeva cijev|Eustahijeve tube]], uključujući [[mišić zatezača mekog nepca]] i [[mišić podizača mekog nepca]], kao i [[trubno-ždrijelni mišić]]. Oboljeli ga opisuju kao kucajući zvuk/osjećaj u [[Uho|uhu]].
* Spinalni mioklonus je mioklonus koji potiče iz kičmene moždine, uključujući segmentalni i propriospinalni mioklonus. Propriospinalni mioklonus obično je uzrokovan torakalnim generatorom koji izaziva trzaj fleksije trupa. Često je izazvan [[Stimulus (fiziologija)|stimulusom]], s kašnjenjem zbog sporog provođenja kroz propriospinalna [[Nervno vlakno|nervna vlakna]].
* Mioklonus osjetljiv na podražaje izazvan je raznim vanjskim stimulusima poput [[Buka|buke]], [[Pokret|pokreta]] i [[Svjetlost|svjetla]]. Iznenađenje može povećati osjetljivost pacijenta.
* Mioklonus u snu javlja se u početnim fazama [[San|sna]], naročito prilikom uspavljivanja, uključujući poznate primjere poput hipničkog trzaja. Neki oblici su osjetljivi na podražaje. Većina osoba rijetko osjeća smetnje, pa liječenje često nije potrebno. Ako je simptom kompleksnijeg i ometajućeg poremećaja, poput [[Sindrom nemirnih nogu|sindroma nemirnih nogu]], može biti potrebno medicinsko liječenje. Mioklonus se također može povezati sa osobama sa [[Touretteov sindrom|Tourettovim sindromom]].

== Znakovi i simptomi ==
Mioklonički napad opisuje se kao trzaji koji se javljaju u jednom ekstremitetu ili čak u cijelom tijelu. Osoba koja doživljava napad opisuje osjećaj kao nekontrolisane pokrete, slične blagom [[Električni udar|električnom udaru]]. Iznenadni trzaji ponekad mogu biti toliko snažni da malo [[dijete]] zbog njih može pasti.

Mioklonički napad je nagla nevoljna kontrakcija grupe mišića. Trzaji mišića obično su simetrični, najčešće generalizovani, a mogu biti lokalizovani u rukama i ramenima, često istovremeno sa klimanjem glave; obje ruke mogu se odjednom ispružiti dok se istovremeno javlja klimanje glave. Simptomi mogu varirati među pacijentima. Ponekad se cijelo tijelo može trzati, slično [[Refleks iznenađenja|refleksu iznenađenja]]. Kao što je slučaj sa svim generalizovanim napadima, pacijent [[Svijest i poremećaji svijesti|nije svjestan]] tokom događaja, ali napad je toliko kratak osoba izgleda potpuno [[Svijest|svjesno]].

Kod refleksnih epilepsija, miokloničke napade mogu izazvati trepereća svjetla ili drugi spoljašnji podražaji (vidi [[fotosenzitivna epilepsija]]).

Slični primjeri normalnog mioklonusa su podrigivanje i hipnički trzaji koje neki ljudi osjećaju prilikom uspavljivanja. Teški slučajevi patološkog mioklonusa mogu poremetiti kretanje i znatno ograničiti sposobnost osobe da spava, jede, govori ili hoda. Mioklonički trzaji se često javljaju kod osoba s [[Epilepsija|epilepsijom]].

== Uzroci ==
Mioklonus kod zdravih osoba ne ukazuje na ništa drugo osim na nasumičnu kontrakciju mišića (nije opasan).

Mioklonus se također može razviti kao odgovor na infekciju, hiperosmolarnu hiperglikemijsku krizu, povredu glave ili kičmene moždine, moždani udar, stres, tumore mozga, zatajenje bubrega ili jetre, bolesti nakupljanja lipida, trovanje hemikalijama ili lijekovima, kao nuspojava određenih lijekova (poput tramadola, kinolona, benzodiazepina, gabapentina, sertralina, lamotrigina i opioida), ili uslijed drugih poremećaja.

Mioklonus može biti simptom velikog broja neuroloških oboljenja i stanja, poput:

* [[Multipla skleroza|multiple skleroze]]
* [[Epilepsija|epilepsije]]
* [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovog oboljenja]]
* [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]]
* [[Demencija Lewyjevih tijela|demencije Lewyjevih tijela]]
* [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]]
* [[Frontotemporalna demencija|frontotemporalne demencije]]
* [[Kortikobazna degeneracija|kortikobazne degeneracije]]
* [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobove bolesti]]
* [[Lajmska bolest|Lajmske bolesti]]
* [[Opsoclonus mioklonus sindrom|opsoclonus mioklonus sindroma]]
* [[lupus]] i
* [[MERRF sindrom|MERRF-a]] (miokloničke epilepsije s neurednim crvenim vlaknima) – rijetka [[mitohondrijska encefalomiopatija]]

Noćni mioklonus može biti prisutan kod osoba s [[Fibromialgija|fibromialgijom]].

Benigne miokloničke pokrete često je moguće uočiti tokom indukcije opće anestezije intravenskim lijekovima, poput [[Etomidat|etomidata]] i [[Propofol|propofola]]. Pretpostavlja se da nastaju zbog smanjenog inhibicijskog signalizovanja od strane kranijalnih neurona. Dugotrajni nedostatak kisika u mozgu, odnosno [[hipoksija]], može rezultirati posthipoksičnim mioklonusom. Osobe s [[Benigni fascikularni sindrom|benignim fascikularnim sindromom]] često mogu doživjeti miokloničke trzaje udova, prstiju i palčeva.

Trzaji mišićnih grupa, većine tijela ili niz trzaja u brzom nizu, zbog kojih osoba naglo uspravlja tijelo iz opuštenog sjedećeg položaja, ponekad se javljaju kod ambulantnih pacijenata liječenih visokim dozama [[Morfin|morfina]], [[Hidromorfin|hidromorfina]] i sličnih lijekova, a mogu biti znak visokih i/ili brzo rastućih nivoa ovih lijekova u serumu. Mioklonički trzaji izazvani drugim opioidima, poput [[Tramal|tramadola]] i [[Petidin|petidina]], mogu biti manje benigni. Lijekovi nevezani za opioide, poput [[Antiholinergici|antiholinergika]], također su poznati po tome da izazivaju miokloničke trzaje.

== Liječenje ==
Primjenjuje se simptomatsko liječenje. Za kontrolu mioklonusa mogu se koristiti kombinacije lijekova.

Kod ozbiljnijih stanja, s obzirom na kompleksne uzroke mioklonusa, liječenje može uključivati više lijekova koji pojedinačno imaju ograničen učinak, ali u kombinaciji djeluju snažnije jer utiču na različite moždane puteve ili mehanizme. Liječenje je najefikasnije kada je poznat osnovni uzrok i kada se može ciljano tretirati. Neki od lijekova koji se proučavaju u različitim kombinacijama uključuju klonazepam, natrijum-valproat, piracetam i primidon. Hormonska terapija može poboljšati odgovor na antimiokloničke lijekove kod nekih osoba.

Neke studije su pokazale da doze 5-hidroksitriptofana (5-HTP) mogu dovesti do poboljšanja kod pacijenata s određenim tipovima akcionog mioklonusa i progresivne miokloničke epilepsije (PME). Razlike u učinku 5-HTP-a kod pacijenata s mioklonom još uvijek nisu objašnjene.

Mnogi lijekovi koji se koriste za mioklonus, poput barbiturata, fenitoina i primidona, također se koriste za liječenje epilepsije. Barbiturati usporavaju centralni nervni sistem i imaju sedativni ili antikonvulzivni učinak. Fenitoin i primidon su učinkoviti antiepileptici, iako fenitoin može izazvati zatajenje jetre ili druge dugotrajne štetne efekte kod pacijenata s PME. Natrijum-valproat je alternativna terapija za mioklonus i može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s klonazepamom. Neki pacijenti mogu imati neželjene reakcije na klonazepam i/ili natrijum-valproat.

Kada pacijenti uzimaju više lijekova, prestanak primjene onih koji se sumnja da izazivaju mioklonus i tretman metaboličkih poremećaja može riješiti neke slučajeve mioklonusa. Kada je indicirano farmakološko liječenje, antikonvulzivi su primarna linija liječenja. Paradoksalne reakcije na terapiju su zabilježene – lijekovi na koje većina pacijenata reagira pozitivno kod drugih mogu pogoršati simptome. Ponekad to dovodi do greške povećavanja doza, umjesto smanjenja ili prekida lijeka. Liječenje mioklonusa fokusira se na lijekove koji mogu pomoći u smanjenju simptoma. Koriste se natrijum-valproat, klonazepam, antikonvulziv levetiracetam i piracetam. Doze klonazepama obično se postepeno povećavaju dok pacijent ne pokaže poboljšanje ili dok nuspojave ne postanu štetne. Pospanost i gubitak koordinacije su česte nuspojave. Korisni efekti klonazepama mogu vremenom slabiti ako pacijent razvije toleranciju na lijek.

U oblicima mioklonusa gdje je zahvaćeno samo jedno područje, pa čak i kod nekoliko drugih oblika, botox injekcije (OnabotulinumtoxinA) mogu biti od pomoći. Hemijski transmiter odgovoran za izazivanje nevoljnih kontrakcija mišića blokiran je toksinima Botulinuma iz Botoxa.

Hirurški zahvat također je opcija liječenja ako simptome izaziva tumor ili lezija u mozgu ili kičmenoj moždini. Operacija može korigovati simptome kod pacijenata kod kojih mioklonus zahvata dijelove lica ili uha. Dok se duboka moždana stimulacija (DBS) još proučava u vezi s mioklonusom, ona je već isprobana kod osoba s ovim i drugim poremećajima pokreta.

== Epidemiologija ==
Mioklonus se može javiti kod osoba bez porodične historije, ali i među članovima iste porodice. Neki ljudi sa mioklonusom imaju članove porodice koji pate od esencijalnog tremora ili distonije (mioklonus-distonija).

== Prognoza ==
Efekti mioklonusa kod pojedinca mogu varirati u zavisnosti od oblika bolesti i opšteg zdravstvenog stanja. U težim slučajevima, posebno onima koji ukazuju na osnovni poremećaj u mozgu ili nervima, pokreti mogu biti izrazito izobličeni i ograničiti sposobnost normalnog funkcionisanja, kao što su jedenje, govor i hodanje. U takvim slučajevima, terapija koja je inače efikasna, poput klonazepama i natrijum valproata, može izazvati neželjene reakcije na lijek, uključujući povećanu toleranciju i potrebu za većim dozama. Međutim, prognoza za jednostavnije oblike mioklonusa kod inače zdravih osoba može biti neutralna, jer bolest može uzrokovati malo ili nimalo poteškoća. U nekim slučajevima bolest počinje jednostavno, u jednom dijelu tijela, a zatim se širi.

== Istraživanje ==
Istraživanja o mioklonusu podržava Nacionalni institut neuroloških oboljenja i moždanog udara. Glavni fokus istraživanja je na ulozi neurotransmitera i receptora uključenih u ovu bolest. Utvrđivanje da li abnormalnosti u tim putovima uzrokuju mioklonus može pomoći u razvoju terapije lijekovima i dijagnostičkih testova. Određivanje u kojoj mjeri genetika igra ulogu u tim abnormalnostima može dovesti do potencijalnih terapija za njihovo preokretanje, što bi moglo ispraviti gubitak inhibicije i istovremeno unaprijediti mehanizme u tijelu koji bi kompenzovali njihove efekte.

== Etimologija ==
Riječ mioklonus nastala je kombinovanjem riječi myo- i clonus, što ukazuje na poremećaj kontrakcije mišića. Izgovara se /ˌmaɪˈɒklənəs/ ili /ˌmaɪəˈkloʊnəs, ˌmaɪoʊ-/. Zastupljenost ovih varijanti pokazuje razliku između američkog i britanskog engleskog. Varijanta sa naglaskom na slog -oc- jedini je izgovor koji se navodi u nekoliko glavnih američkih rječnika (medicinskih i opštih). Varijanta sa naglaskom na slog -clo- navodi se u britanskoj verziji Oxford Dictionaries online, ali ne i u američkoj verziji.

== Također pogledajte ==

* Sindrom prekida uzimanja antidepresiva – simptomi koji se javljaju nakon prestanka uzimanja antidepresivnih lijekova
* Sindrom benignih fascikulacija – nevoljno trzanje mišića u voljnim mišićima
* Klonus – niz nevoljnih i ritmičnih kontrakcija i opuštanja mišića
* Sindrom eksplodirajuće glave – abnormalna senzorna percepcija tokom sna
* Fahr-ov sindrom – genetski poremećaj koji uključuje kalcifikaciju bazalnih ganglija
* Fascikulacija – spontano, nevoljno trzanje mišića
* Hipnagogija – stanje svijesti pri uspavljivanju
* Hipnički trzaj – nevoljno trzanje prilikom uspavljivanja
* Poremećaj periodičnih pokreta udova – poremećaj spavanja

* Sindrom nemirnih nogu

== Reference ==


'''Nacionalni konvent''' (francuski: ''Convention nationale'', [kɔ̃vɑ̃sjɔ̃ nɑsjɔnal]) bila je [[Konstituanta|ustavotvorna skupština]] [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]] tokom jednog dana i [[Prva Francuska Republika|francuske Prve Republike]] tokom njene prve tri godine za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nakon dvogodišnje [[Nacionalna ustavotvorna skupština|Nacionalne ustavotvorne skupštine]] i jednogodišnje [[Zakonodavna skupština Francuske|Zakonodavne skupštine]]. Stvoren je nakon ustanka 10. avgusta 1792. Bila je to prva francuska vlada ustrojena kao [[Republika|republička]], čime je u potpunosti napušten prethodni [[Monarhija|monarhijski sistem]]. Konvent je zasjedao kao jednodomna skupština od 20. septembra 1792. do 26. oktobra 1795. (4. [[Brimer|brimera]] IV prema kalendaru kojeg je Konvent usvojio).

Konvent je nastao kada je Zakonodavna skupština odredila privremenu suspenziju kralja [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]] i sazivanje Nacionalnog konventa radi izrade novog ustava bez monarhije. Druga velika novina bila je odluka da poslanici tog konventa treba da budu birani od svih Francuza koji su stariji od 21 godine, koji imaju prebivalište godinu dana i žive od svog rada. Nacionalni konvent je, dakle, bila prva francuska skupština izabrana [[Opšto pravo glasa za muškarce|opštim pravom glasa bez klasnih razlika]].&lt;ref&gt;Anchel, Robert (1911). &quot;Convention, The National&quot;. In Chisholm, Hugh (ed.). ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 7 (11. edicija). Cambridge University Press. str. 46.&lt;/ref&gt;

Iako je Konvent trajao do 1795, vlast je efektivno bila birana od strane Konventa i koncentrisana u malom Komitetu javnog spasa od aprila 1793. Osam mjeseci od jeseni 1793. do proljeća 1794, kada su [[Maximilien Robespierre]] i njegovi saveznici dominirali [[Komitet javnog spasa|Komitetom javnog spasa]], predstavljaju najradikalniju i najkrvaviju fazu Francuske revolucije, poznatu kao [[Jakobinska diktatura|Vladavina terora]]. Nakon pada Robespierrea, Konvent je trajao još godinu dana dok nije napisan novi ustav, uvodeći [[Francuski direktorijum]].

== Izbori ==
Indirektni izbori održani su od 2. do 10. septembra 1792. nakon izbora izbornih kolegijuma od strane primarnih skupština 26. avgusta.&lt;ref&gt;&quot;[https://web.archive.org/web/20181222095403/http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Du 2 au 10 septembre 1792: élection des députés à la Convention nationale]&quot;. [http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Original] arhiviran 22. decembra 2018. Pristupljeno 2. 4. 2026. (jezik: ''francuski'')&lt;/ref&gt; Uprkos uvođenju opšteg muškog prava glasa, izlaznost je bila niska,&lt;ref&gt;Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.&lt;/ref&gt;&lt;sup&gt;[&lt;/sup&gt;&lt;ref&gt;Konvent je, dakle, bio izabran od strane male manjine stanovništva, ali one koja je bila najodlučnija. To objašnjava dvosmislenost riječi &quot;narodni&quot; kada se primjenjuje na ovaj period: Francuska revolucija u &quot;narodnom&quot; smislu zasigurno nije bila narodna u smislu učešća naroda u javnim poslovima. Ali ako se riječ &quot;narodni&quot; shvati tako da je revolucionarna politika bila formirana pod pritiskom sans-kilotskog pokreta i organizovanih manjina, i da je od njih dobila egalitarni impuls, onda da, Revolucija je zaista ušla u svoju &quot;narodnu&quot; fazu.&lt;/ref&gt;&lt;sup&gt;]&lt;/sup&gt; iako je došlo do povećanja u poređenju sa izborima 1791/92. glasalo je 11,9% znatno većeg biračkog tijela, u poređenju sa 10,2% znatno manjeg biračkog tijela 1791. Niska izlaznost bila je djelimično uzrokovana strahom od odmazde; u Parizu je Maximilien Robespierre predsjedavao izborima i, u saradnji sa radikalnom štampom, uspio da isključi svakog kandidata sa rojalističkim simpatijama.&lt;ref&gt;Jordan, David P. (1989). ''The Revolutionary Career of Maximilien Robespierre''. University of Chicago Press. str. 119. ISBN &lt;bdi&gt;978-0-226-41037-1&lt;/bdi&gt;.&lt;/ref&gt; U cijeloj Francuskoj, samo jedanaest primarnih skupština željelo je zadržati monarhiju. Sve izborne skupštine su prešutno glasale za &quot;republiku&quot;, iako je samo Pariz koristio tu riječ.&lt;ref&gt;Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.&lt;/ref&gt;

Dana 20. septembra Konvent je održao svoju prvu sjednicu u &quot;Sali sto Švicaraca&quot;; sljedećeg dana prešla je u Salu Manjež, koja je imala malo prostora za javnost i lošu akustiku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.antoine-saint-just.fr/lieux/tuileries.html|title=Saint-Just: lieux de mémoire|website=www.antoine-saint-just.fr|access-date=2. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Od 10. maja 1793. sastajali su se u Sali mašina, ogromnoj dvorani u kojoj su poslanici bili &quot;razbacani&quot;. Sala mašina je imala galerije za publiku koja je često uticala na rasprave prekidima ili aplauzom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://history.hanover.edu/texts/natcon.html|title=National Convention|website=history.hanover.edu|access-date=2. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Članovi Konventa dolazili su iz svih slojeva društva, ali najbrojniji su bili advokati. U Nacionalnoj ustavotvornoj skupštini sjedilo je 75 članova, a 183 u Zakonodavnoj skupštini. Ukupan broj poslanika bio je 749, ne računajući 33 iz francuskih kolonija, od kojih je samo dio stigao na vrijeme u Pariz. Thomas Paine i Anacharsis Cloots imenovani su u Konvent od strane Žirondinaca. Pored toga, novoformirani departmani pripojeni Francuskoj od 1782. do 1789. imali su pravo slati delegacije.

Prema sopstvenim pravilima, Konvent je birao svog predsjednika svake dvije sedmice, a odlazeći predsjednik bio je podoban za ponovni izbor nakon isteka tog perioda. Obično su se sjednice održavale ujutro, ali su se često održavale i večernje sjednice, koje su se produžavale do kasno u noć. Ponekad, u izuzetnim okolnostima, Konvent se proglašavao u stalnom zasjedanju, zasjedavši više dana bez prekida. Za zakonodavne i administrativne svrhe Konvent je koristio komitete, sa ovlaštenjima manje ili šire proširenim i regulisanim uzastopnim zakonima. Najpoznatiji od tih komiteta uključuju Komitet javnog spasa i Komitet opšte bezbjednosti.

== Politička podjela ==
Nacionalni konvent bio je sastavljen od tri glavne frakcije: Montanjari (Planina), Marais (Ravnica) i Žirondinci (Brisotini). Historičari se ne slažu u potpunosti oko sastava Konventa, ali trenutni konsenzu je da je Planina bila najveća frakciaj sa oko 302-309 poslanika. Žirondinci su imali između 178 i 227 poslanika, dok je Ravnica brojala između 153 i 250 poslanika.

Ove tri frakcije, Planina je bila najjedinstvenja, dok je Ravnica bila najmanje usaglašena. Više od 94% članova Planine glasalo je isto o ključnim pitanjima; nasuprot njima, Žirondinci i Ravnica bili su znatno podijeljeniji. Samo oko 70% Žirondinaca i 58% članova Ravnice glasalo je isto o tim pitanjima.

== Žirondinski konvent ==

=== Žirondinci i Montanjari ===
Žirondinci su bili konzervativniji od Montanjara, iako su i dalje bili demokrate. Žirondinci su dobili ime po Žirondi, oblasti u Francuskoj iz koje su mnogi poslanici ove frakcije bili izabrani (iako su mnogi Žirondinci zapravo poticali iz Pariza). Također su bili poznati kao Brisotini, po svom najistaknutijem govorniku, Jacquesu Pierreu Brissotu.

Montanjari su svoju podršku dobijali od Pariške komune i narodnih društava kao što su Jakobinski klub i Kordelijeri; ime su dobili po visokim klupama (tribinama) na kojima su sjedili dok je Konvent zasjedao.

=== Ravnica ===
Ravnica je bila treća frakcija u Konventu. Ime je dobila po svom mjestu u sali Konventa. Na početku su podržavali Žirondince, međutim kako je vrijeme prolazilo i Montanjari počeli da zagovaraju pogubljenje Luja XVI, Ravnica je počela da staje na njihovu stranu.

=== Suđenje kralju i pogubljenje ===
Jednoglasna odluka Konventa o proglašenju Francuske republike 21. septembra 1792. ostavila je otvorenim pitanje sudbine bivšeg kralja. Zbog toga je formirana komisija koja je trebala da ispita dokaze protiv njega, dok je Zakonodavni odbor Konventa razmatrao pravne aspekte mogućeg budućeg suđenja. Većina Montanjara bila je za presudu i pogubljenje, dok su Žirondinci bili podijeljeni po pitanju Lujeve sudbine: neki su smatrali da kralj ima nepovredivost, drugi su podržavali pomilovanje, a treći su zagovarali blažu kaznu ili progonstvo. Dana 13. novembra, Robespierre je izjavio da ustav koji je Luj prekršio, uprkos tome što mu garantuje nepovredivost, ne može biti korišten u njegovu odbranu.

Robespierre je u tom periodu bio bolestan i malo je učestvovao osim što je podržavao vođu Montanjara, Louisa Antoinea de Saint-Justa, koji je održao svoj prvi veliki govor, iznoseći argumente protiv kraljeve nepovredivosti. Dana 20. novembra mišljenje se naglo okrenulo protiv Luja nakon otkrića tajnog skladišta sa 726 dokumenata, koji su sadržali njegovu ličnu prepisku sa bankarima i ministrima. Na suđenju, kralj je tvrdio da ne priznaje dokumente koji su očigledno bili potpisani njegovim rukom.

=== Kriza i pad Žirondinaca ===
Vojni neuspjesi u ratu protiv Prve koalicije, prelazak Charlesa Françoisa Dumourieza na stranu neprijatelja, kao i pobuna u Vendéeu (koja je počela u martu 1793), iskorišteni su od strane Montanjara i sanskilota da prikažu Žirondince kao slabe. Montanjari su predlagali oštre mjere, ali su Žirondinci oklijevali da ih prihvate. Na kraju su bili primorani da pristanu na formiranje Revolucionarnog tribunala i Komiteta javnog spasa, koje su predložili Montanjari. Društvene i ekonomske teškoće dodatno su pojačavale napetosti između ovih grupa.

Konačni obračun, revolucija od 31. maja do 2. juna 1793. godine, bio je izazvan suđenjem Jean-Paul Maratu i hapšenjem sekcijskih aktivista. Dana 25. maja, Pariška komuna marširala je ka Konventu zahtevajući oslobađanje uhapšenih aktivista.

== Montanjarski Konvent ==

=== Revoluciona(rna) vlada ===
Parižani su 5. septembra pokušali ponoviti pobunu od 2. juna. Naoružane sekcije ponovo su opkolile Konvent kako bi zahtijevale formiranje unutrašnje revolucionarne vojske, hapšenje osumnjičenih i čistku u odborima. To je vjerovatno ključni dan o formiranju revolucionarne vlade: Konvent je popustio, ali je zadržao kontrolu nad događajima. Istog dana je na agendu stavljen &quot;teror&quot;, a već sutradan u Komitet javne bezbjednosti izabrani su Collot d'Herbois i Billaud-Varenne. Dana 9. septembra formirana je revoluciona vojska, a 11. je donešen maksimum za žito i stočnu hranu, što je značilo opštu kontrolu cijena, ali i plata. Dana 14. septembra reorganizovan je Revolucioni tribunal, a 17. je usvojen zakon o osumnjičenima, a 20. septembra lokalnim revolucionarnim komitetima povjeren je zadatak sastavljanja njihovih spiskova.

=== Raspad frakcija ===
Još u septembru 1793. među revolucionarima postojala su dva jasno različita krila. Prvo krilo predstavljali su tzv. hebertisti, iako sam Jacques Hébert nikada nije bio zvanični vođa stranke koja je zagovarala rat do istrebljenja i usvojila program enragésa, navodno zato što su ga sans-culotti podržavali. Hebertisti su ranije stajali uz Montanjare dok god su mogli da se nadaju da će preko njih kontrolisati Konvent. Dominirali su u Klubu kordeljera, popunjavali Bouchotteove kancelarije i uglavnom su mogli voditi Komunu sa sobom. Drugo krilo činili su dantonisti, koji su nastali kao odgovor na sve veću centralizaciju revolucionarne vlade i diktaturu odbora. Dantoniste su uglavnom predvodili poslanici Konventa (a ne sans-culotti), uključujući Georgesa Dantona, Charlesa Delacroixa i Camillea Desmoulinsa.

Na kraju, Komitet je potkopao sopstvenu podršku uklanjanjem i dantonista i hebertista, iako su obje grupe ranije podržavale Komitet. Primoravajući Konvent da dozvoli hapšenje žirondinaca i dantonista, Komitet je vjerovao da je uništio svoju glavnu opoziciju. Međutim, suđenja su pokazala nepoštovanje Komiteta prema članovima Konventa, od kojih su neki bili pogubljeni. Mnogi članovi Konventa koji su do sredine 1794. podržavali Komitet više ga nisu podržavali. Komitet je djelovao kao posrednik između Konventa i sans-culottesa iz kojih su obje strane crpile moć. Pogubljenjem hebertista i otuđivanjem sans-culottea, Komitet je postao nepotreban Skupštini.

-

-

-

Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar.

Biografija

Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju.

Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae).

Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju

Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje.

Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta.

Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih.

Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti.

Istraživanja vezana za malariju

Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom.

U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi.

Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja.

Institucionalne i muzejske aktivnosti

Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju.

Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima.

U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park).

Kasniji život

Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut.

Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku.

Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine.

Časopisi i urednički rad

Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući:

Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium
Fragmenta Balcanica
Izdanija
Folia Balcanica

Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu.

Porodica

Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova.

Počasti i priznanja

Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti.

Nasljeđe u nauci

Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda).

Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana.

Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar.

Biografija i obrazovanje

Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju.

Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae).

Naučni rad i istraživanja

Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje.

Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta.

Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih.

Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti.

Istraživanja vezana za malariju

Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom.

U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi.

Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja.

Institucionalni rad i kasniji život

Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju.

Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima.

U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park).

Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut.

Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku.

Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine.

Publikacije, porodica i nasljeđe

Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući:

Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium
Fragmenta Balcanica
Izdanija
Folia Balcanica

Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu.

Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova.

Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti.

Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda).

Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana.

Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju.

Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine.

== Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji ==
Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji.

Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić.

Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla.

== Nastupi na SP ==
Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu.

BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala.

Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!Godina
!Faza
!Mjesto
!OU
!P
!N
!I
!POG
!PRG
!Sastav
|-
|{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990
| colspan=&quot;9&quot; |Dio Jugoslavije
|-
|{{ZD|SAD}} 1994
| colspan=&quot;9&quot; |Nisu učestvovali
|-
|{{ZD|FRA}} 1998
| colspan=&quot;9&quot; |Nisu se kvalifikovali
|-
|{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002
| colspan=&quot;9&quot; |Nisu se kvalifikovali
|-
|{{ZD|NJE}} 2006
| colspan=&quot;9&quot; |Nisu se kvalifikovali
|-
|{{ZD|JAR}} 2010
| colspan=&quot;9&quot; |Nisu se kvalifikovali
|-
|{{ZD|BRA}} 2014
|Grupna faza
|20
|3
|1
|0
|2
|4
|4
|Sastav
|-
|{{ZD|RUS}} 2018
| colspan=&quot;9&quot; |Nisu se kvalifikovali
|-
|{{ZD|KAT}} 2022
| colspan=&quot;9&quot; |Nisu se kvalifikovali
|-
|{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026
|Grupna faza
|TBD
|–
|–
|–
|–
|–
|–
|
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto
|-
| 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4
|-
| 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4
|-
| 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3
|-
| 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž)
|-
| 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1
|-
| 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3
|-
| 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4
|-
| 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2
|}

{{Nogometaš
| imenogometaša              = Aleksandar Stanković
| slika                      = 
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}}
| rodnigrad                  = [[Milan]]
| rodnadržava                = [[Italija]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 1,85 m
| pozicija                   = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]]
| trenutniklub               = [[Club Brugge]]
| brojnadresu                = 25
}}

'''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića.

== Klupska karijera ==

=== Inter Milan ===
Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1.

=== Posudba u Luzern ===
U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera.

Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2.

=== Club Brugge ===
Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine.

Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka.

== Reprezentativna karijera ==
Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine.

Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1.

== Stil igre ==
Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi &quot;prijetnja svakom protivniku&quot;, te kao kombinaciju &quot;finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku&quot;.

== Privatni život ==
Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič.

Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026.

== Nagrade i postignuća ==

* Kup Italije: 2022-2023.
* Superkup Italije 2023.

== Reference ==


Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije

'''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi.

Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju.

Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe &quot;dictator perpetuusom&quot; (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske.

Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat.

Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti.

Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Doživotni predsjednici po državama
!Država
!Predsjednik
!Zvanična titula
!Titula na bosanskom jeziku
!Bilješke
|-
|{{ZID|Njemačka|Nazi}}
|Adolf Hitler
|''Führer und Reichskanzler''
|Vođa i kancelar
|Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje.
|-
|{{ZID|Argentina}}
|Juan Carlos Onganía
|''Presidente de facto de la Nación Argentina''
|de facto predsjednik Argentine
|Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao &quot;Argentinska revolucija&quot;, od 29. juna 1966. do 8. juna 1970.
|-
|{{ZID|Bolivija}}
|Simón Bolívar
|''El Libertador''
|Oslobodilac
|Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu &quot;El Libertador de Venezuela&quot; dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se &quot;El Libertador&quot; smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost.
|-
|
|José María Linares Lizarazu
|''Presidente de la República de Bolivia''
|13. predsjednik Bolivije
|Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine.
|-
|
|Manuel Isidoro Belzu Humérez
|''Presidente de la República de Bolivia''
|11. predsjednik Bolivije
|Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast.
|-
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|}


'''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:'''

*
* '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía
* '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch
* '''Brazil:''' Getúlio Vargas
* '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba
* '''Ciskei:''' Lennox Sebe
* '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un
* '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“)
* '''Ekvador:''' Diego Noboa
* '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain
* '''Gana:''' Kwame Nkrumah
* '''Gvatemala:''' Rafael Carrera
* '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema
* '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier
* '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto
* '''Italija:''' Benito Mussolini
* '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei
* '''Irak:''' Saddam Hussein
* '''Libija:''' Mouammar Kadhafi
* '''Malawi:''' Hastings Banda
* '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna
* '''Uganda:''' Idi Amin Dada
* '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López
* '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco
* '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II
* '''Tunis:''' Habib Bourguiba
* '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov
* '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito
* '''Zair:''' Mobutu Sese Seko

'''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:'''

* Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana
* Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana
* Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana
* Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana
* Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana
* Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana
* Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana
* Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana
* Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana
* Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana


Ol Doinyo Lengai

'''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – &quot;preko&quot;; ''lit(t)era'' – &quot;slovo&quot;) je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima.

U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.&lt;ref&gt;Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.&lt;/ref&gt;

'''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – &quot;preko&quot;; ''lit(t)era'' – &quot;slovo&quot;) je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''.

Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima.

== Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri ==

=== Upotreba ===
U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha:

# Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno.
# Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika.
# Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka.

=== Primjeri ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Latinica
!Ćirilica
|-
|Bosna i Hercegovina
|Босна и Херцеговина
|-
|Sarajevo
|Сарајево
|-
|Banja Luka
|Бања Лука
|-
|Mostar
|Мостар
|-
|Ćilim
|Ћилим 
|}


Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo


Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima.

Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u &quot;maurskoj&quot; ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji.


Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike.

Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji.

Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture.

Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga.

== I motorizovana grupa ==
Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga.

Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka.

Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus.

== Italijanski oslobodilački korpus ==
Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili.

Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke.

== Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. ==
Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''.

Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. &quot;Legnano&quot; i &quot;Folgore&quot;. Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: &quot;Cremona&quot;, &quot;Friuli&quot;, &quot;Mantova&quot; i &quot;Piceno&quot;. Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila.

Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći:

Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi.

Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr.

Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm.

Borbena grupa &quot;Cremona&quot;, s vojnicima iz 44. pješadijske divizije &quot;Cremona&quot;, pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri.

* 21. pješadijski puk &quot;Cremona&quot;
* 22. pješadijski puk &quot;Cremona&quot;
* 7. artiljerijski puk
* CXLIV inženjerijski bataljon

== Inhibitori enzima ==
Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode.

=== Način djelovanja ===
Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na:

* '''Reverzibilne'''
* '''Ireverzibilne'''

Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost.

Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika.

Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost.

=== Prirodni inhibitori ===
Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena.
----

== Vrste reverzibilne inhibicije ==

=== 1. Konkurentna inhibicija ===
Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje.

* Povećava vrijednost '''Km'''
* Ne utiče na '''Vmax'''

=== 2. Nekonkurentna inhibicija ===
Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom.

* Smanjuje '''Vmax'''
* Ne mijenja '''Km'''

=== 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija ===
Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti.

* Smanjuje '''Vmax'''
* '''Km''' ostaje nepromijenjen

=== 4. Mješovita inhibicija ===
Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat.

* Smanjuje '''Vmax'''
* Mijenja '''Km'''

----

== Inhibitori samoubice ==
Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje.


Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo.

== Raspored kvalifikacijskih prozora ==
Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e.

U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći:
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Prozor
!Datum
|- align=&quot;center&quot;
|1
|24. novembar – 2. decembar 2025.
|- align=&quot;center&quot;
|2
|23. februar – 3. mart 2026.
|- align=&quot;center&quot;
|3
|29. juni – 7. juli 2026.
|- align=&quot;center&quot;
|4
|24. avgust – 1 septembar 2026.
|- align=&quot;center&quot;
|5
|23. novembar – 1 decembar 2026.
|- align=&quot;center&quot;
|6
|22. februar – 2. mart 2027.
|}

== Kvalifikovane reprezentacije ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Reprezentacija
! rowspan=&quot;2&quot; |Način kvalifikacije
! rowspan=&quot;2&quot; |Datum kvalifikacije
! colspan=&quot;4&quot; data-sort-type=&quot;number&quot; |Nastup(i)
! rowspan=&quot;2&quot; |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}}
! rowspan=&quot;2&quot; |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}}
|-
!{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}}
!{{abbr|Prvi|Prvi nastup}}
!{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}}
!{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}}
|-
|{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]]
| align=&quot;center&quot; |Domaćin
| align=&quot;center&quot; |28. april 2023.
| align=&quot;center&quot; |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}}
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]
| align=&quot;center&quot; |1
|{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]])
| align=&quot;center&quot; |–
|}

== Format ==
Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024.

Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |FIBA zona
! colspan=&quot;2&quot; |Turnir kvalifikacija
! colspan=&quot;3&quot; |SP automatski plasman
|-
!Divizija A
&lt;small&gt;najbolje rangirani timovi&lt;/small&gt;
!Divizija B
&lt;small&gt;maksimalan mogući broj učesnika&lt;/small&gt;
!
!Plasman domaćinima
!
|-
| align=&quot;left&quot; |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]]
|16
|2
|5
|0
|'''5'''
|-
| align=&quot;left&quot; |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]]
|16
|2
|7
|0
|'''7'''
|-
| align=&quot;left&quot; |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]]
[[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]]
|16
|17
|7
|1
|'''8'''
|-
| align=&quot;left&quot; |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]]
|32
|13
|12
|0
|'''12'''
|-
!Ukupno
!80
!114
!31
!1
!32
|}
Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026.

Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada.

Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha.

Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine.

== Pripreme ==
Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi &quot;Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah&quot;. Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran.

Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije.

== Zračni napadi ==
Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao &quot;masivni, izuzetni smion dnevni napad&quot; koji je &quot;odmah pogodio visoke dužnosnike&quot;. Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena.


Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija.

Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine.

Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte.

Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu.

== Pozadina ==
Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju &quot;maksimalnog pritiska&quot;.

Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture.

Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja.

=== Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga ===
Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada.

Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka &quot;armada&quot; kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama.

=== Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva ===
Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut &quot;iskorak&quot; i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na &quot;najniži mogući nivo&quot;. Al-Busaidi je rekao da je mir &quot;nadohvat ruke&quot;.

Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila &quot;najbolja stvar koja bi se mogla desiti&quot;. Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao &quot;zlokobne&quot; i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya.

Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program &quot;isključivo mirnodopski&quot;. Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život &quot;ima svakakve lude obrte&quot;. ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez.

''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, &quot;biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja&quot;.

Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa.

Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, &quot;ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat&quot;.

== Sukob ==
Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu:

'''Početni izraelski i američki udari'''

'''Udari lansirani sa američkih brodova'''

U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao &quot;preventivnim napadom&quot; s namjerom da se &quot;uklone prijetnje državi Izrael&quot;. Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom &quot;Operacija Postanak&quot; (hebrejski: ''מטס בראשית'').

Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: &quot;Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost.&quot;

Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu &quot;taktičko iznenađenje&quot; i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila.

Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje &quot;sve veće indicije&quot; da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je &quot;u najmanju ruku povrijeđen&quot;. ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt.

Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta.

==== Initial Israeli and American strikes ====
[[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]]
Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''.

Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao &quot;preventivnim napadom&quot; s namjerom da se &quot;uklone prijetnje državi Izrael&quot;. Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom &quot;Operacija Postanak&quot; .

Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti &quot;gubitaka američkih života&quot;. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: &quot;Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost.&quot;

Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu &quot;taktičko iznenađenje&quot; i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila.

Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje &quot;sve veće indicije&quot; da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je &quot;u najmanju ruku povrijeđen&quot;. ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt.

Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta.

=== Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima ===
Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske &quot;prijeteće aktivnosti&quot; ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu &quot;životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu&quot;. Pozvao je pripadnike IRGC-a da &quot;polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću&quot;. Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: &quot;Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama.&quot; Dodao je: &quot;Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom&quot;, zaključivši: &quot;Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe.&quot;

Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana &quot;kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju&quot; koju predstavlja ono što je nazvao &quot;terorističkim režimom u Iranu&quot;. Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da &quot;već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'&quot;, te ga je opisao kao &quot;ubilački teroristički režim&quot; kojem se &quot;ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem&quot;. Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija &quot;stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke&quot; i pozvao je narod Irana da &quot;zbaci jaram tiranije&quot;.

Evo tačnog prijevoda na ijekavicu:

=== Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu ===
Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina &quot;preduzeti sve neophodne mjere&quot; da se odbrani, &quot;uključujući opciju odgovora na agresiju&quot;. Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete.

Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha.

UAE su saopštili da su presreli &quot;novi talas&quot; iranskih projektila i da su &quot;fragmenti od presretanja&quot; pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''.

Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta.

Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu.

=== 1. mart ===

==== Američki napadi ====
Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: &quot;Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!&quot;

Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je &quot;secesionističke grupe&quot; na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će &quot;platiti za to&quot;. Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena.

==== Iranska odmazda ====
Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali.

== Žrtve ==

=== Ubistvo Alija Khameneija ===
Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian &quot;koliko ona zna&quot; živi.

Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: &quot;Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja.&quot; Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti.

=== Vojska i zvaničnici ===
Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada.

U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih.

Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima.

''CBS News'' je izvijestio da su &quot;obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da &quot;nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija&quot;.

=== Civili ===
Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno.

Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu.

=== Vazdušni udar na školu u Minabu ===
Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom.

== Uticaj ==
'''Vanredno stanje u Izraelu'''

Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: &quot;Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“

''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana.

'''Ponovni prekid interneta u Iranu'''

Usred obnovljenog &quot;gotovo potpunog&quot; prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa.

'''Zatvaranje zračnog prostora'''

Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije.

Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways.

'''Zatvaranje Hormuškog moreuza'''

Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da &quot;nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz&quot;.

== Reakcije ==

=== Iran ===
Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta &quot;brutalne zračne operacije&quot; koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se &quot;ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze.&quot;

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao &quot;potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim&quot;

=== Civili ===
Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali &quot;Smrt Khameneiju&quot; i &quot;Smrt vilajetu&quot;.

Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali &quot;Volim Trumpa&quot;. Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada.

Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika.

Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi &quot;radosti, šoka i nevjerice&quot;, iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane.

=== Dijaspora i opozicija ===
Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima.

Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika &quot;urušava&quot;, te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao &quot;humanitarnu intervenciju&quot;, pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve.

Pahlavi je predstavio inicijativu &quot;Iran Prosperity Project&quot;, povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove.

Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project.

=== Sjedinjene Američke Države ===
Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela &quot;velike borbene operacije&quot; u Iranu, opisujući ih kao &quot;opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi&quot;. U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj &quot;zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima&quot;. Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija.

Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima.

=== Izrael ===
Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada &quot;uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu&quot;, dodajući da će &quot;zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke&quot;.

Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna &quot;uprkos značajnim rizicima&quot;, navodeći da bi odgađanje &quot;omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa&quot;.

=== Međunarodne reakcije ===

==== Međunarodne organizacije ====

* Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da &quot;upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost.&quot;
* Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob &quot;veoma zabrinjavajućim&quot; i pozvali na suzdržanost.
* NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada.


'''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao &quot;Sherlock Holmes iz Lyona&quot;. Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: &quot;Svaki kontakt ostavlja trag&quot;. To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala.

Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:&lt;blockquote&gt;Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.&lt;/blockquote&gt;


Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine.

Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti.

Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine.

== Nadležnosti ==
Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite.

Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka.

Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja.

== Sastav i izbor sudija ==
Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država.

Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja.

== Organizacija i rad Suda ==
Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine.

Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda.

Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja.

== Imunitet i razrješenje sudija ==
Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije.

Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom.

== Odlučivanje i objavljivanje odluka ==
Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

== Sjedište ==
Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu.


'''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – &quot;unutar nečega&quot;, grč. ''theka'' ''–'' &quot;kapsula&quot; ili &quot;ovojnica&quot;; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova.

== Dijagnostički značaj ==
Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine.

== Intratekalna primjena lijekova ==
Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski.

Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva.

== Primjena intratekalne terapije ==

=== Anestezija i terapija bola ===
Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku:

* jednokratne doze (npr. spinalna anestezija)
* kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe

Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije.

==== Alfa-adrenergički agonisti ====
Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije.

==== Opioidi ====

* '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija
* '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata)

Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće.

==== Atipični analgetici ====

* '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove.

----

=== Liječenje infekcija ===
Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata.

* '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa
* '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a

----

=== Hemoterapija ===
Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka:

* metotreksat
* citarabin
* hidrokortizon
* tiotepa

'''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.'''
----

=== Baklofen ===
'''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe.
----

=== Antisens terapija ===
Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''.
----

=== Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama ===
Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona.

Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede.
----

== Intratekalna pseudodostava ==
Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava.
----

== Vidi također ==

* Intratekalna pumpa
* Lumbalna punkcija
* Spinalna anestezija
* Theca
* Thekalna vreća
* Historija neuraksijalne anestezije


Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice

== Ivan Raos ==
'''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost.
----

== Djetinjstvo ==
Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''.
----

== Školovanje i mladost ==
Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom.
----

== Početci književnog rada ==
Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme.
----

== Radni vijek i profesionalni put ==
Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik.
----

== Zrelo književno stvaralaštvo ==
Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja.

Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969).
----

== Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' ==
Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima.
----

== Prosjaci i sinovi ==
Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka.
----

== Kasniji rad i posljednja djela ==
U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976).
----

== Dramski rad ==
Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971).
----

== Svjetonazor i značaj ==
Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana.


'''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu.

{{Infokutija osoba
| ime                    = Mark Sheppard
| slika                  = Mark Sheppard (54103647172).jpg
| opis                   = Sheppard 2024. godine
| ime_pri_rođenju        = Mark Andreas Sheppard
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}}
| mjesto_rođenja         = London, [[Engleska]]
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| zanimanje              = {{Flatlist|
* Glumac
* muzičar
}}
| godine_aktivnosti      = 1976–sada
| supružnik              = {{Plainlist|
* {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}}
* {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}}
}}
| partner                = 
| djeca                  = 3
| potpis                 = 
}}

== Djetinjstvo ==
Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla.

Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom.

== Rani život i obrazovanje ==
Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru.

Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika.

== Vojna služba i preokret ka pacifizmu ==
Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu.

Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu.

== Politička karijera i društveni angažman ==
Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre'').

U parlamentarnom radu posebno se zalagao za:

* ravnopravnost žena i politička prava žena
* socijalne reforme
* uvođenje proporcionalnog izbornog sistema
* slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera
* zamjenu stalne vojske narodnim milicijama
* neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja

Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica.

== Mirovni pokret i međunarodni rad ==
Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje.

Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik.

Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''.

== Nobelova nagrada i posljednje godine ==
Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta.

Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu.

== Naslijeđe ==
Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu.

Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki.

Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine.


'''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu.

== Pravni aspekt ==
U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak.

Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se &quot;sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka&quot;. Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena).

== Benfordov zakon ==
&lt;blockquote&gt;''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''&lt;/blockquote&gt;Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada.

Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija.

== Psihološke osnove ==
Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze.

Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti.

U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti.

Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup &quot;temeljnoj istini&quot;. Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva.

Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja.

Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti.


'''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi &quot;spriječile humanitarnu katastrofu&quot; u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati.

Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama.

== Etimologija ==
Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar.

== Koncepti ==
Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina:

* '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države.
* '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države.
* '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država.
* '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent).

Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:&lt;blockquote&gt;Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.&lt;/blockquote&gt;Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države.

Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture.

U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. &quot;empirijske državnosti&quot;.

== Historija ==

=== Klasični period ===
Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće:

* &quot;Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara.&quot; (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1)
* &quot;Zakoni ne obavezuju cara.&quot; (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31)
* &quot;Odluka cara ima pravnu snagu.&quot; (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1)

Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio.

=== Srednji vijek ===
Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica.

=== Reformacija ===
Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti:

* Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima.
* Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna.

Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta.
----
---------
----
------


'''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim.

Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata.

Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen.

Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se.

Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus.

Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August.

== Pozadina ==
Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi

Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji.

Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca &quot;izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja&quot; s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa.

Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji.

Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i &quot;sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim&quot;.  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su &quot;u suštini nezavisni agenti&quot; koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine.

Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga.

Nakon ljeta 50. godine, &quot;pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi&quot;, a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku.

Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na &quot;vrlo sumnjivoj teritoriji&quot;  i &quot;krajnje sumnjiva&quot;.  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama.

Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi &quot;nigdje se nisu mogli pronaći&quot;.  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila &quot;previše očigledna prevara&quot;.  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se &quot;pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja&quot;, kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali &quot; ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem&quot;, dok Cezar nije mogao &quot;dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost&quot;.

== Građanski rat ==
U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis.

Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, &quot;ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama&quot;,  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu.

Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor.

=== Početak rata ===

==== Prelazak Rubikona ====
Vidi također: Prelazak Rubikona

Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' (&quot;kocka je bačena&quot;), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' (&quot;ἀνερρίφθω κύβος&quot;, &quot;neka se kocka baci&quot;);  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je &quot;nesumnjivo bio pobunjenik&quot;.

S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: &quot;galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' &quot;.  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom.

Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju.

==== Marš na Rim ====
Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je &quot;izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom&quot;.  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni.

Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati.

Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali &quot;malo popularnosti u narodu&quot;.  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao.

Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili.

Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom.

Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji.

=== Španija i Afrika ===
Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne)

Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu.

Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu.

Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici.

Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana

=== Makedonska kampanja ===
Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju

Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala

Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama.

Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji.

Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu.

Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć.

=== Egipatska dinastička borba ===
Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra

Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: &quot;njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti&quot;.

Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila.

Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran &quot;ogromnim finansijskim obavezama&quot; potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije.

Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo.

Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu.

Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala &quot;Ptolomej Cezar&quot;, a koje su Aleksandrijci zvali &quot;Cezarion&quot;, krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena.

=== Rat protiv Farnaka ===
Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta

Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom.

Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike.

Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica.

Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se &quot; ''Veni, vidi, vici'' &quot; (&quot;Dođoh, vidjeh, pobijedih&quot;), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja.

=== Kratak povratak u Rim i pobuna ===
Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti.

Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg .

Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom.

Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji.

Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme.

=== Afrička kampanja ===
Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa

Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući &quot;Uhvatio sam te, Afriko!&quot;.

==== Ruspina ====
Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu.

S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu.

Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps.

==== Tapsus i povratak ====
Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju.

Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i &quot;počeo čupati vlastitu utrobu&quot;, umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti.

Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno &quot;iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja&quot;.  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula.

=== Druga španska kampanja i njen kraj ===
Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi &quot;taktično je smatrana&quot; pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire.

Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, &quot;ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' &quot;.  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje &quot;nespretnog pripovjedača&quot;.  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov &quot;poluobrazovani latinski&quot;, njegov status &quot;najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti&quot;, sa &quot;vrlo jadnim stilom&quot; i &quot;lošim imitacijama Cezarove lucidnosti&quot;.

==== Rana kampanja ====
Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... &quot;neugodan&quot; temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena.

Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike.

Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio.

==== Munda ====
Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura

Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude.

Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima &quot;često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život&quot;.  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, &quot;visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi&quot;.

Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen.

==== Povratak ====
Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu &quot;Oslobodilac&quot; i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje).

Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine.

Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju &quot;kad bi to mogao vidjeti, plakao bi&quot;.

Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju .

== Posljedice ==
Vidi također: Atentat na Julija Cezara

Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao.

Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke &quot;krize bez alternative&quot; gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). 

'''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci.

Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču.

Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od &gt;0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći.

Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća.

Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina.

S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C.

== Geografija ==
''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]''

Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku.

Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom.

'''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku.

Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje.

== Oberstdorf ==

* '''Datum''': 31. decembar 1953.
* '''Država''': {{ZID|Njemačka}}
* '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]&lt;ref&gt;[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&amp;raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

{| width=&quot;100%&quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; |
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;10%&quot; | Plasman
! width=&quot;45%&quot; | Ime
! width=&quot;15%&quot; | Bodovi
! width=&quot;15%&quot; | 1. serija
! width=&quot;15%&quot; | 2. serija
|- bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot;
| {{0}}1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]]
| 222,0 || ||
|- bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot;
| {{0}}2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]]
| 220,5 || ||
|- bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| {{0}}3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]]
| 216,0 || ||
|-
| {{0}}4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]]
| 215,5 || ||
|-
| {{0}}5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]]
| 207,0 || ||
|-
| {{0}}6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]]
| 206,0 || ||
|-
| {{0}}7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]]
| 204,0 || ||
|-
| {{0}}8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]]
| 202,0 || ||
|-
| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]]
| 201,0 || ||
|-
| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]]
| 201,0 || ||
|}
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; |
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;10%&quot; | Plasman
! width=&quot;45%&quot; | Ime
!
! width=&quot;15%&quot; | Bodovi
! width=&quot;15%&quot; | 1. serija
! width=&quot;15%&quot; | 2. serija
|-
| 11.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren
|
| 200,0 || ||
|-
| 12.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} Josef &quot;Sepp&quot; Kleisl
|
| 197,0 || ||
|-
| 13.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} Albin Plank
|
| 196,0 || ||
|-
| 14.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber
|
| 194,0 || ||
|-
| 16.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} Max Bolkart
|
| 190,0 || ||
|-
| 17.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} Josef &quot;Sepp&quot; Weiler
|
| 189,5 || ||
|-
| 18.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter
|
| 188,5 || ||
|-
| 19.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig
|
| 188,5 || ||
|-
| 20.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger
|
| 188,0 || ||
|-
| 21.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman
|
| 187,5 || ||
|-
| 24.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} Helmut Böck
|
| 178,0 || ||
|}
|}

== Garmisch-Partenkirchen==

* '''Datum''': 1. januar 1953.
* '''Država''': {{ZID|Njemačka}}
* '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]&lt;ref&gt;[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&amp;raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

{| width=&quot;100%&quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; |
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;10%&quot; | Plasman
! width=&quot;45%&quot; | Ime
! width=&quot;15%&quot; | Bodovi
! width=&quot;15%&quot; | 1. serija
! width=&quot;15%&quot; | 2. serija
|- bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot;
| {{0}}1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]]
| 226 || ||
|- bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot;
| {{0}}2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]]
| 220,5 || 77,0&amp;nbsp;m || 81,5&amp;nbsp;m
|- bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| {{0}}3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]]
| 219,5 || 78,0&amp;nbsp;m || 79,5&amp;nbsp;m
|-
| {{0}}4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]]
| 218,5 || 78,5&amp;nbsp;m || 77,0&amp;nbsp;m
|-
| {{0}}5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]]
| 215,0 || 77,0&amp;nbsp;m || 79,5&amp;nbsp;m
|-
| {{0}}6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]]
| 212,5 || 74,0&amp;nbsp;m || 78,0&amp;nbsp;m
|-
| {{0}}7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]]
| 209,5 || 73,0&amp;nbsp;m || 78,5&amp;nbsp;m
|-
| {{0}}8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]]
| 209,0 || 73,0&amp;nbsp;m || 78,0&amp;nbsp;m
|-
| {{0}}9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]]
| 204,5 || 72,0&amp;nbsp;m || 77,0&amp;nbsp;m
|-
| 10.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]]
| 198,0 || 71,0&amp;nbsp;m || 75,0&amp;nbsp;m
|-
| 11.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]]
| 197,0 || ||
|-
| 12.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]]
| 188,0 || 71,5&amp;nbsp;m || 71,0&amp;nbsp;m
|-
| 13.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]]
| 182,0 || ||
|}
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; |
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;10%&quot; | Plasman
! width=&quot;45%&quot; | Ime
! width=&quot;15%&quot; | Bodovi
! width=&quot;15%&quot; | 1. serija
! width=&quot;15%&quot; | 2. serija
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 14.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]]
| 180,5 || 74,5&amp;nbsp;m || 78,0&amp;nbsp;m
|-
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]]
| 180,5 || 62,0&amp;nbsp;m || 69,0&amp;nbsp;m
|-
| 16.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]]
| 180,0 || 67,0&amp;nbsp;m || 73,0&amp;nbsp;m
|-
| 17.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]]
| 178,5 || ||
|-
| 18.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]]
| 176,0 || ||
|-
| 19.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]]
| 175,5 || ||
|-
| 20.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]]
| 174,0 || ||
|-
| 21.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]]
| 170,0 || ||
|-
| 22.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]]
| 166,0 || ||
|-
| 23.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]]
| 161,0 || ||
|-
| 24.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]]
| 156,0 || ||
|-
| 25.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]]
| 148,5 || ||
|}
|}


Papinska konklava 2025.


Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV.

== Izborni proces ==
Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom.

=== Vrijeme i procedura ===
Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave.

=== Kardinali elektori ===
Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975.

Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan &quot;nekardinal&quot; bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine.

=== Neučestvovanje ===
Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi.

== Nagađanja ==
Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije.

Vodeći se talijanskom izrekom &quot;debeo papa, mršav papa&quot;, neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove.

Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati &quot;maksimalno tri dana&quot;.

----
----
----
----
----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks.

Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane.

== Jednačina ==
Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi:

: &lt;math&gt;\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )&lt;/math&gt;

gdje je:

* &lt;math&gt; J_v &lt;/math&gt; volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi.
* &lt;math&gt; [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] &lt;/math&gt; ukupna pokretačka sila.
** &lt;math&gt; P_c &lt;/math&gt; kapilarni [[hidrostatski pritisak]]
** &lt;math&gt; P_i &lt;/math&gt; intersticijski hidrostatski pritisak
** &lt;math&gt; \pi_p &lt;/math&gt; onkotski pritisak plazmatskih proteina.
** &lt;math&gt; \pi_g &lt;/math&gt; subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa &lt;math&gt; J_v &lt;/math&gt; i tako stabilizuje &lt;math&gt; J_v &lt;/math&gt;.
** &lt;math&gt; L_p &lt;/math&gt; hidraulička propusnost membrane
** &lt;math&gt; S &lt;/math&gt; površina za filtraciju, određena pukotinama u &quot;tight junction&quot; ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama.
** &lt;math&gt; \sigma &lt;/math&gt; Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva.

Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''.

Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''.

Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina.

Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru.

Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije.

'''Koeficijent filtracije'''

Glavni članak: Koeficijent filtracije

U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija]

'''Refleksni koeficijent'''

'''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4]

'''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5]

'''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5]

Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5]

'''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat.

Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati.

'''Približne vrijednosti'''

Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Lokacija
!P_c (mmHg)[6]
!P_i (mmHg)[6]
!σπ_c (mmHg)[6]
!σπ_g (mmHg)[6]
|-
|Arteriolarni kraj kapilara
| +35
|−2
| +28
|zavisi od lokalnog J_v
|-
|Venula
| +15
|−2
| +28
|zavisi od lokalnog J_v
|}
'''Specifični organi'''

'''Bubrezi'''

Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''.

'''Pluća'''

Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8]

'''Klinički značaj'''

Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi.

Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe.

'''Istorija'''

Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10]

'''Vidi također'''


'''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''&quot;X&quot;'' (sa Futureom) i ''&quot;No Heart&quot;'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''&quot;Sneakin'&quot;''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records.

Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''&quot;Bank Account&quot;'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''&quot;Rockstar&quot;'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu.

Njegov drugi album, I Am &gt; I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''&quot;A Lot&quot;'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''&quot;Runnin&quot;'' i ''&quot;Mr. Right Now&quot;'' (sa Drakeom).

Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu &quot;Jimmy Cooks&quot;, što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album &quot;Her Loss&quot;, koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah.

21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu.

Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''&quot;Jimmy Cooks&quot;'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''&quot;Redrum&quot;'' i ''&quot;Née-Nah&quot;''.

Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu.
&lt;references /&gt;
'''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj &quot;otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža&quot;, prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli.

== Početak kampanje ==
Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD.

Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje.

== Formalno imenovanje i flota ==
Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi.

== Porijeklo i historija ==
Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33]

Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37]

U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41]

U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16]

== Terorističke i druge oznake ==
Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45]

SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47]

Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49]

== Kampanja i operacije ==
Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52]

U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54]

# novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51]
# decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59]

Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61]

# januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62]

== Učešće saveznih država i logistička podrška ==

=== Saveznici SAD-a ===
Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1]

'''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66]

Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70]

'''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71]

'''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75]

U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78]

=== Saveznici Venezuele ===
'''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82]

# oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83]

U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85]

== Analiza ==
Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88]

Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90]

Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91]

== Reakcije ==
Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93]


Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata.

U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini.

== Afrika ==

* Požar na Stolnoj planini 2025. godine

== Azija ==

* Šumski požar u Ofunatu
* Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine
* Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine
* Šumski požari u Siriji 2025. godine
* Šumski požari u Turskoj 2025. godine
* Šumski požari u Rusiji 2025. godine</text>
      <sha1>aekk4orvxu3z316fhslh0ojo7asggnc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Binačka Morava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503141</id>
    <revision>
      <id>3839095</id>
      <parentid>3567914</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:45:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3321" sha1="c2a4vasd948x5arwj8t9evrve2bdbu9" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Binačka Morava
| slika              = Vitia.JPG
| veličina_slike     = 250px
| opis_slike         = Binačka Morava u [[Vitina (Kosovo)|Vitini]]
| slika_karta        =
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         =
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = Morava e Binçës
| izvor              = [[Skopska Crna gora]]
| ušće               = Sutok s [[Preševska Moravica|Preševskom Moravicom]] kod [[Bujanovac|Bujanovca]]
| progresija         = [[Južna Morava]] → [[Velika Morava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Sjeverna Makedonija}}&lt;br/&gt;{{ZID|Kosovo}} / {{ZID|Srbija}}
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 49
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina ušća      = 
| prosječni protok           = 
| sliv                       = [[Crno more|Crnomorski]]
| površina sliva             = 1156
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = 
| desne_pritoke      = 
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Binačka Morava''' ({{jez-sq|Morava e Binçës}}) jest [[rijeka]] u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] i na [[Kosovo|Kosovu]]. Jedina je rijeka koja iz Sjeverne Makedonije otječe u [[Crno more|crnomorski sliv]].

== Tok ==
Izvire ispod [[Skopska Crna gora|Skopske Crne gore]], sjeverno od [[Skoplje|Skoplja]]. Nastaje spajanjem [[Ključevska reka|Ključevske]] i [[Slatinska reka|Slatinske reke]] i dobija ime Golema reka. Odatle teče još 4 km kroz Sjevernu Makedoniju, a zatim prelazi granicu kod sela [[Binač]] u općini [[Vitina (Kosovo)|Vitina]] na [[Kosovo|Kosovu]], po kojem je i nazvana. Dalje teče pored Vitine, a potom i pored [[Gnjilane|Gnjilana]], za koje je nekad imala veliku važnost. Tok se nastavlja prema selima [[Domorovce]] i [[Končulj]], a nekoliko kilometara nizvodno od njih spaja se s [[Preševska Moravica|Preševskom Moravicom]] i tvori [[Južna Morava|Južnu Moravu]].

Desne pritoke Binačke Morave jesu Letnica, Pisjani, Laštice, Slubice i Lapuša. Ovi su potoci kratki, brzi, s dubokim i uskim klancima i izraženom [[Erozija|erozivnom]] snagom.

Lijeve su pritoke Sojeva, Žitija, Crnica, Livoć, Maleševec, Prilepnica i Krivareka (Kriva reka). Potonja se od ostalih razlikuje ne samo po dužini i protoku nego i po površini sliva (612 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

== Protok ==
Prosječan mjesečni protok Binačke Morave počinje znatno rasti u februaru, kada je veći od januarskog za 2,89 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s u Domorovcu i 356 m3/s u Kermjanu. U odnosu na period februar–mart ovaj protok na prvom lokalitetu veći je za 2,35 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s, a u Kermjanu za 2,20 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/sec, dok je najveći u martu. Minimalni protok zabilježen je u augustu na oba lokaliteta. Binačka Morava inače je izrazito bujičarskog karaktera.{{sfn|Pavlović|1994|p=12}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==
* {{Cite book| ref=harv|last=Pavlović|first=Zvezdana|title=Hidronimski sistem sliva Južne Morave|year=1994|location=[[Beograd]]}}

{{Commonscat|Binačka Morava}}
{{Hidrografija Sjeverne Makedonije}}
{{Rijeke na Kosovu}}

[[Kategorija:Rijeke u Sjevernoj Makedoniji]]
[[Kategorija:Rijeke na Kosovu]]
[[Kategorija:Crnomorski sliv]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>c2a4vasd948x5arwj8t9evrve2bdbu9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rijeke u Afganistanu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>510588</id>
    <revision>
      <id>3839105</id>
      <parentid>3650385</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:13:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Rijeke u Afghanistanu]] na [[Kategorija:Rijeke u Afganistanu]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <origin>3650385</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76" sha1="56z9qzzkwxhjnmpqspmx74e6wedq6tq" xml:space="preserve">{{Rijeke po državama|Afganistana|Afganistanu|Aziji|Afganistanu|Afganistan}}</text>
      <sha1>56z9qzzkwxhjnmpqspmx74e6wedq6tq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839106</id>
      <parentid>3839105</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:16:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77" sha1="o6vi77plimxb0b2gi1j9d24k2eui6tg" xml:space="preserve">{{Rijeke po državama|Afganistana|Afganistanu|Aziji|Afganistanu|Afghanistan}}</text>
      <sha1>o6vi77plimxb0b2gi1j9d24k2eui6tg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Okoliš Sirije</title>
    <ns>14</ns>
    <id>515372</id>
    <revision>
      <id>3839129</id>
      <parentid>3672485</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:38:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839129</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="73" sha1="a0ekse1scryk6itxjsanibqfu9xzwz1" xml:space="preserve">{{Okoliš po državama|Sirija|Azije}}
{{commonscat|Environment of Syria}}</text>
      <sha1>a0ekse1scryk6itxjsanibqfu9xzwz1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baščica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>516717</id>
    <revision>
      <id>3839010</id>
      <parentid>3705458</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:45:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Neretve]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2072" sha1="4vpzmay0vk6guy9vanwte2kteukxdjd" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Baščica
| drugo_ime                = Idbar(čica)
| slika                    = Most u Čelebićima.jpg
| veličina_slike           = 250px
| opis_slike               = Ušće Baščice i most u [[Čelebići|Čelebićima]]
| slika_karta              = 
| veličina_karte           = 
| karta_opis               = 
| dužina                   = 
| izvor                    = 
| ušće                     = [[Jablaničko jezero]] (u [[Čelebići (Konjic)|Čelebićima]])
| ulijeva_se_u             = [[Jadransko more]]
| etimologija              = 
| nadmorska visina izvora  = 
| nadmorska visina ušća    = 
| prosječni protok         = 
| površina sliva           = 
| riječni_sistem           = 
| lijeve_pritoke           = 
| desne_pritoke            = 
| države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče = 
| sliv                     = [[Jadranski sliv]]
| plovnost                 = 
}}
'''Baščica''' ili '''Idbar(čica)''' jest [[rijeka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Lijeva je [[pritoka]] [[Neretva|Neretve]], a ulijeva se u [[Jablaničko jezero]] kod [[Čelebići (Konjic)|Čelebića]], nizvodno od [[Konjic]]a. Izvor joj je u podnožju [[Prenj]]a.&lt;ref&gt;Topografska karta 1:100.000 (TK 100), list Konjic, br. 524, Vojnogeografski institut Beograd, 1985.&lt;/ref&gt;

Godine 1959. na rijeci je izgrađena [[brana]], nazvana po obližnjem [[Idbar|naselju]]. Zbog nefunkcionalnosti i mogućeg pucanja brana je probijena te rijeka sada protječe kroz nju. Kasnije su mještani probili prolaz kroz branu kojim danas prolazi lokalna cesta Čelebići – Idbar.&lt;ref&gt;Safet Pozder, [https://balkans.aljazeera.net/blogs/2018/4/8/brana-u-idbru-svjedok-velike-greske Brana u Idbru, svjedok velike greške], [[Al Jazeera Balkans]], preuzeto 27. 6. 2023.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Neretva}}

{{coord|43.68568|17.89560|format=dms|display=title}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Neretve]]</text>
      <sha1>4vpzmay0vk6guy9vanwte2kteukxdjd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Makk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>517074</id>
    <revision>
      <id>3839248</id>
      <parentid>3752881</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T22:56:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Synthab</username>
        <id>168055</id>
      </contributor>
      <comment>/* Muzička karijera */</comment>
      <origin>3839248</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8820" sha1="daxwq2p222jv54n30lh2b6iuyedbpf4" xml:space="preserve">'''Mak Mehić'''&lt;ref name=&quot;abrasradio&quot;&gt;{{Cite web|url=https://altermostar.abrasradio.info/makk/|title=Makk|last=abrasradio|date=10. 11. 2021|website=Altermostar|language=en-US|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;, poznat kao '''Makk''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[reper]], [[Muzički producent|producent]] i [[Hip-hop muzika|hip-hop]] umjetnik.&lt;ref name=&quot;abrasradio&quot;/&gt;

Tokom karijere sarađivao je s brojnim izvođačima, među kojima su [[Frenkie]], [[Albino (reper)|Albino]], [[Struka]], [[Jala Brat]], [[Sajfer]], [[Kontra]] i mnogi drugi. Osnivač je i član [[mostar]]ske producentske i izdavačke kuće [[1kroz1]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://genius.com/artists/1kroz1|title=1KROZ1|website=Genius|language=en|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;

Do sada je objavio nekolicinu albuma, singlova te snimio preko trideset videospotova.

== Biografija ==
Rođen u [[Trebinje|Trebinju]], djetinjstvo provodi u [[Mostar]]u, gdje završava osnovnu i srednju školu, nakon čega odlazi na studije u [[Beč]]. Dio djetinjstva proveo je i u [[München|Minhenu]].

== Muzička karijera ==
Svoju muzičku karijeru započeo je krajem 2000-ih godina osnivanjem kolektiva [[Revoloocija]]. Već 2009. godine objavljuje debitantski album ''Teatar snova'' u saradnji s [[EnDecka Beatzom]], a godinu kasnije izlazi i drugi materijal pod nazivom ''Muzika iz kutije''.

Paralelno s muzičkom karijerom, na radiju [[Studio 88]] vodi emisiju ''[[Čas Revoloocije]]'', posvećenu [[Hip-hop muzika|hip hop kulturi]]. Treći album, ''[[Mak svijeta]]'', objavljuje 2012. godine, dok 2015. pokreće digitalni [[Izdavačka kuća|label]] ''1kroz1'', pod čijim okriljem objavljuje i naredni album – ''[[Mladi Tarantino]]'' (2015.)  – kroz koje ostvaruje brojne saradnje i stiče prepoznatljivost na [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkoj]] rap sceni. Upravo u tom periodu započinje saradnju s [[Albino (reper)|Albinom]], koji je uz njega napravio prve ozbiljne muzičke korake. Zajedno su, tokom narednih nekoliko godina, objavili niz [[singl]]ova i pratećih videospotova.

U intervjuu iz 2021. godine, Mak je najavio album pod nazivom [[Svi bi u raj, niko neće da umre (SBURNNDU)|''Svi bi u raj, niko neće da umre'' (SBURNNDU)]], ističući da naslov odražava društvenu stvarnost u kojoj mnogi teže uspjehu, ali nisu spremni na neophodne žrtve.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/showbiz/makk-za-n1-uvijek-cu-ostati-autor-i-izvodjac-publici-sam-ostao-duzan-album/|title=Makk za N1: Uvijek ću ostati autor i izvođač, publici sam ostao dužan album|last=Mušanović|first=Jasmin|date=19. 5. 2021|website=N1|language=bs-BA|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;

Nakon albuma ''SBURNNDU'', objavljuje niz singlova, među kojima se posebno ističe &quot;Prezime&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bljesak.info/lifestyle/flash/makk-se-vraca-mostarski-reper-objavio-novu-pjesmu-prezime/483958|title=Makk se vraća: Mostarski reper objavio novu pjesmu ''Prezime''|website=Bljesak.info|language=en|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt; iz 2025. godine. Ova pjesma označila je njegovu ponovnu saradnju s [[Albino (reper)|Albinom]]. Na ljeto iste godine su skupa izbacili singlove &quot;100 jutara&quot;, te &quot;Hani&quot;. U decembru iste godine izbacuje EP pod nazivom ''Makkelangelo'' koji sadrži 5 novih singlova sa spotovima. 

== Politički aktivizam ==
Osim muzike, Mak se angažovao i na političkom planu. Godine 2020. pridružio se [[Mirsad Hadžikadić|Platformi za progres]], gdje je preuzeo vođenje mostarske organizacije te stranke.

Na prvim [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020 (Mostar)|lokalnim izborima u Mostaru]] nakon više od 12 godina bio je i kandidat te stranke.

== Diskografija ==
=== Singlovi ===
* Bajram duet sa [[Jala Brat]] (2014)
* Imamo problem duet sa [[King Mire Beatz]], [[Jala Brat]] etc. (2015)&lt;ref&gt;{{Citation|title=King Mire (Ft. Jala Brat, Jusuf &quot;Genocide&quot; Džilić, Makk, Sajfer, Santos (BIH), Shtela &amp; Sma) – #ImamoProblem3|url=https://genius.com/King-mire-imamoproblem3-lyrics|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Tarantinov Film duet sa [[Jala Brat]] (2015)&lt;ref&gt;{{Citation|title=Makk (Ft. Jala Brat) – Tarantinov film|url=https://genius.com/Makk-tarantinov-film-lyrics|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Ni strah ni stid duet sa [[Sajfer]] i [[Loš Sin]] (2016)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bljesak.info/lifestyle/flash/ni-strah-ni-stid-mostarskog-repera-makka/158635|title=&quot;Ni strah ni stid&quot; mostarskog repera Makka|website=Bljesak.info|language=en|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Svjetla moga grada (2016)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/mostarski-reper-makk-predstavio-svjetla-mog-grada/160829124|title=Mostarski reper Makk predstavio &quot;Svjetla mog grada&quot;|website=Klix.ba|language=hr|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Mostarska Mati duet sa [[Mayer]] (2016)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bljesak.info/lifestyle/flash/premijera-na-bljesakinfo-pogledajte-video-o-tugama-mostarskih-majki/166984|title=Premijera na Bljesak.info: Pogledajte video o tugama mostarskih majki|website=Bljesak.info|language=en|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Adidaske duet sa [[Struka]] i [[Jasmina Šuta]] (2017)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/mc-makk-i-struka-udruzili-snage-i-predstavili-adidaske/170224012|title=MC Makk i Struka udružili snage i predstavili &quot;Adidaske&quot;|website=Klix.ba|language=hr|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Suzanna duet sa [[Albino (reper)|Albino]] i Milja (2018)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/makk-saradnjom-sa-stjepanom-jelicom-ponovo-iznenadio-fanove-objavili-spot-i-pjesmu/181220005|title=Makk saradnjom sa Stjepanom Jelicom ponovo iznenadio fanove, objavili spot i pjesmu|website=Klix.ba|language=hr|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Ni Strah ni stid 2 (2018)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/mostarski-reper-makk-predstavio-pjesmu-ni-strah-ni-stid-2/180916061|title=Mostarski reper Makk predstavio pjesmu &quot;Ni strah ni stid 2&quot;|website=Klix.ba|language=hr|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.redbull.com/ba-bs/Makk-novi-spot-video-ni-strah-ni-stid-2|title=Mostarski reper Makk predstavio novi spot|date=17. 9. 2018|website=Red Bull|language=bs-ba|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/showbiz/muzika/414948/makk-predstavio-novi-spot-za-ni-strah-ni-stid-2|title=Makk predstavio novi spot za &quot;Ni strah ni stid 2&quot;|date=18. 9. 2018|website=Dnevni avaz|language=ba|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Sirene duet sa [[Redneck]] (2018)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/video/dan-uzivo/makk-i-redneck-hip-hop-vezan-za-drustveni-bunt/|title=Hip-hop dvojac Makk i Redneck: Bježati iz BiH nije opcija|last=BiH|first=N1|date=25. 2. 2021|website=N1|language=bs-BA|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
* 1kroz1 Cypher (2023)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/showbiz/najbolje-od-onoga-sto-mostar-ima-za-ponuditi-na-novom-1-kroz-1-cypheru-video/|title=Najbolje od onoga što Mostar ima za ponuditi na novom &quot;1 kroz 1&quot; cypheru (VIDEO)|last=BiH|first=N1|date=25. 3. 2023|website=N1|language=bs-BA|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Prezime (2025)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/showbiz/reper-makk-objavio-prezime/|title=Mostarski reper Makk objavio novu pjesmu &quot;Prezime&quot;|last=BiH|first=N1|date=20. 2. 2025|website=N1|language=bs-BA|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Za Minut duet sa Redneck (2025)
* 100 Jutara duet sa [[Albino (reper)|Albino]] (2025)
* Hani duet sa [[Albino (reper)|Albino]] (2025)
* Fejm duet sa Hvrun i Akira (2026)

=== Albumi, Mixtape-ovi i EP-evi ===
* Revoloocija Mixtape Vol. 1 (2008.) 
* Revoloocija Mixtape Vol. 2 (2009.) 
* Teatar snova (album, 2009.) sa [[En Decka Beatz]]
* Muzika iz kutije (album, 2010.) 
* T.I.T.O. (EP, 2010.) sa [[Enas]] 
* Mongoloidi, hemeroidi i asteroidi (EP, 2011.) sa [[3man]] &amp; [[AxA]] 
* Duhovi iz tramvaja (EP, 2012.) sa [[3man]] &amp; [[AxA]]
* Mak svijeta (album, 2012.) 
* Minuta šutnje (mixtape, 2014.) 
* Mladi Tarantino (album, 2015.) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.redbull.com/ba-bs/makk-%E2%80%93-mladi-tarantino|title=Makk – Mladi Tarantino|date=25. 6. 2017|website=Red Bull|language=bs-ba|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
* SBURNNDU (album, 2021.)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bljesak.info/kultura/glazba/mostarski-reper-makk-izdaje-novi-album-sburnndu/349865|title=Mostarski reper Makk izdaje novi album #SBURNNDU!|website=Bljesak.info|language=en|access-date=23. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Makkelangelo (EP, 2025.)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://genius.com/albums/Makk/Makkelangelo-ep|title=Makkelangelo - EP by Makk|website=Genius|language=en|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biografije, Trebinje]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački reperi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački producenti]]</text>
      <sha1>daxwq2p222jv54n30lh2b6iuyedbpf4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornja Neretva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>517386</id>
    <revision>
      <id>3839300</id>
      <parentid>3838678</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:42:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839300</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9596" sha1="315h40kqolktdwxgmhu6tyew21lun55" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Gornja Neretva
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  = ''Nera''; ''Zelena ljepotica''
| slika                      = Kanon Neretvy, oblibeny vodacky raj z Cepy (1006 m).jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Dio kanjona Gornje Neretve (Ćepa, 1006&amp;nbsp;m)
| slika_karta                = 
| veličina_karte             =
| karta_opis                 = 
| dužina                     = 90
| izvor                      = Gredelj (planine [[Lebršnik]] i [[Zelengora]])
| ušće                       = 
| ulijeva_se_u               = 
| etimologija                =
| nadmorska visina izvora    = 1227
| nadmorska visina ušća      = 
| prosječni protok           = 34,5
| površina sliva             = 
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = Jezernica, Živašnica (Živanjski potok), Lađanica, [[Župski Krupac]], Bukovica, [[Šištica]], [[Konjička Bijela]]
| desne_pritoke              = Jezernica (Tatinac), Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], Jesenica, Bjelimićka Rijeka, Slatinica, Račica,[[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = [[Ulog]], [[Glavatičevo]], [[Konjic]]
| sliv                       = [[Jadransko more|Jadranski]]
| plovnost                   = Ne
}}
'''Gornja Neretva''' jest gornji tok [[Neretva|Neretve]], uključujući prostrano planinsko područje koje okružuje rijeku, s brojnim naseljima, vrhovima i [[šuma]]ma, [[Potok|potocima]] i [[izvor]]ima, tri velika [[Ledničko jezero|lednička jezera]] u blizini rijeke i još više njih po [[Treskavica|Treskavici]] i [[Zelengora|Zelengori]], u širem području, uključujući i [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]]. Sva ova prirodna baština, zajedno s kulturnom baštinom Gornje Neretve, čini dio bogatstva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], ali i [[Evropa|Evrope]].

Geografski i historijski, ovo područje ima izrazita obilježja, a Neretva se dijeli na tri hidrološka dijela: gornji, srednji i donji tok.&lt;ref name=&quot;FHMZ&quot;&gt;{{cite web |title= Hidrografske karakteristike BiH |url= http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |publisher= Federalni hidrometeorološki zavod |access-date= 10. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090323042120/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |archive-date= 23. 3. 2009 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Neretvu uveliko iskorištavaju i kontrolišu četiri [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] s velikim [[brana]]ma (višim od 15 m)&lt;ref name=&quot;Methodology and Technical Notes&quot;&gt;{{cite web |title= Methodology and Technical Notes |url= http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |publisher= [[IUCN]] |access-date= 15. 7. 2009 |quote= A large dam is defined by the industry as one higher than 15 meters high and a major dam as higher than 150.5 meters |archive-url= https://archive.today/20070704103642/http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |archive-date= 4. 7. 2007 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i njihovim akumulacijskim jezerima, ali je ipak prepoznata po svojoj prirodnoj ljepoti,&lt;ref name=&quot;Transboundary management&quot;&gt;{{cite web |language=en |title= Transboundary management of the lower Neretva valley – The Neretva river – background |url= http://www.ramsar.org/wn/w.n.neretva_workshop2.htm |publisher= [[Ramsarska konvencija]] |access-date= 18. 3. 2009 |quote= (...) international acknowledgement of the Neretva river unique beauty and the diversity of its landscape through Ramsar Convention – Neretva River (description can be read in the first sentence of the second paragraph)}}&lt;/ref&gt; raznolikosti krajolika i vizualnoj atraktivnosti.&lt;ref name=&quot;Transboundary management&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Living Neretva&quot;&gt;{{cite web |title= Living Neretva |url= http://www.panda.org/bs/living_neretva/ |publisher= [[Svjetski fond za prirodu]] |access-date= 18. 3. 2009 |language= en}}&lt;/ref&gt;

== Geografija i hidrografija ==
Neretva je najveća [[Kras (geomorfologija)|kraška]] [[rijeka]] u [[Dinaridi]]ma u cijelom istočnom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog sliva]]. Duga je 230&amp;nbsp;km, od čega je 208&amp;nbsp;km u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a 22&amp;nbsp;km u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;FHMZ&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Transboundary River Sub-basins&quot;&gt;{{cite web |title= Neretva River Sub-basin |url= http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=64&amp;Itemid=152 |publisher= INWEB |access-date= 19. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090226214106/http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=64&amp;Itemid=152 |archive-date= 26. 2. 2009 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Tok ===
Izvor Neretve duboko je u Dinaridima, u podnožju [[Zelengora|Zelengore]] i [[Lebršnik]]a, ispod sedla Gredelj. Odatle voda teče netaknutim brzacima i slapovima, urezujući strme klance koji dosežu dubinu 600–800 m kroz ovaj zabačeni i krševiti [[Krečnjak|krečnjački]] teren.

Voda Neretve u gornjem toku prve je klase čistoće&lt;ref name=&quot;Water Quality&quot;&gt;{{cite web |title= Water Quality Protection Project – Environmental Assessment |url= https://documents.worldbank.org/en/publication/documents-reports/documentdetail/117101468201252639 |publisher= World Bank Group |access-date= 18. 6. 2009 |language=en}}&lt;/ref&gt; i među hladnijim je riječnim vodama na svijetu, s [[Temperatura|temperaturom]] koja se često spušta do 7-8 [[Celzijev stepen|°C]] čak i u ljetnim mjesecima.

Dužina gornjeg toka od izvora na 1227 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] do Konjica iznosi 90&amp;nbsp;km,&lt;ref name=&quot;FHMZ&quot;/&gt; a u njemu rijeka teče od juga prema sjeverozapadu, kao i većina rijeka u Bosni i Hercegovini koje pripadaju slivu [[Dunav]]a, a okolno područje zahvata približno 1390&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Neposredno ispod Konjica Neretva se nakratko širi u široku dolinu s plodnim poljoprivrednim zemljištem. Tu je [[Jablaničko jezero]], formirano izgradnjom [[Jablanička brana|brane]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]].

Druga dionica počinje od ušća [[Rama (rijeka)|Rame]] u Neretvu između Konjica i Jablanice, gdje Neretva naglo skreće na jug i ulazi u najveći kanjon u svom toku, dubok od 80 do 1200 m, probijajući se kroz strme padine [[Prenj]]a, [[Čvrsnica|Čvrsnice]] i [[Čabulja|Čabulje]]. Odavde Neretva teče prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]].

==== Izvor ====
Izvor zapravo čini pet manjih izvora na šumovitim i strmim padinama Gredelja. Teško im je pristupiti, a još ih je teže naći u gustoj šumi. Na granici su [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]], najstarijeg u Bosni i Hercegovini, u kojem je i [[prašuma]] [[Perućica]], ali sami nikad nisu obuhvaćeni zaštitom.

==== Naselja i doline ====
Konjic je jedini [[grad]] u gornjem toku Neretve, a sljedeća najveća naselja su [[Ulog]] i [[Glavatičevo]], s nizom manjih, kao što su [[Bjelimići]], [[Obalj]], [[Lukomir]] i druga.

==== Borač ====
Klisura u izvorišnom dijelu Neretve zapravo je [[dolina]], široka do 1&amp;nbsp;km i duga 20&amp;nbsp;km, zvana Borač. Ipak, zbog svog položaja među velikim planinskim lancima, u srcu bosanskohercegovačkih Dinarida, Borač ima vrlo strmu padinu, a Neretva znatan visinski pad. Rijeku ovdje nadopunjuje nekoliko većih izvora, među kojima su najvažniji i s najvećom količinom vode Krupac i Pridvorica. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] dolina je bila naseljena većinom [[Muslimani (narod)|muslimanskim]] stanovništvom, čija su sela potpuno uništena, a ljudi pobijeni, zatvoreni u logor u [[Kalinovik]]u i deportovani uglavnom u treće zemlje u okviru [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] koje su počinile srpske paravojne snage. Neki od mještana sada se vraćaju na svoju zemlju, popravljaju i ponovo grade svoje kuće. Dolina Borač završava kilometar uzvodno od ulaza u [[Ulog]], gdje ujedno počinje Uloška dolina.

==== Ulog i Uloška dolina ====
Ulog je malo planinsko mjesto u gornjem toku Neretve, okruženo Zelengorom, [[Lelija|Lelijom]], [[Crvanj|Crvnjem]] i Treskavicom. Osnovale su ga [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], na starom karavanskom putu od [[Mostar]]a preko [[Nevesinje|Nevesinja]] za [[Istanbul]]. Nizvodno od Uloga pruža se široka Uloška dolina. U ratu 1990-ih mjesto je pretrpjelo velika razaranja od srpskih snaga, a njegovo civilno stanovništvo, uglavnom [[Bošnjaci]] i nešto [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], potpuno je uništeno iako u Ulogu i okolini nikad nije bilo većih bitaka ili vojnih sukoba.

==== Glavatičevo i Župa ====
[[Datoteka:Gornja Neretva 1.jpg|mini|desno|Kanjon Neretve sjeverno od Glavatičeva]]
[[Glavatičevo]] je naselje 30&amp;nbsp;km jugoistočno od Konjica, u prostranoj Župskoj dolini ([[Župa Komska]], Konjička Župa ili samo Župa) s obje strane Neretve, u općini Konjic. [[Pavao Anđelić]] u ''Spomenicima Konjica i okoline'' ustvrdio je da je nazvano po tamošnjem plemiću Glavat(ec)u.

===== Konjic =====
{{glavni|Konjic}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Upper Neretva}}

{{Neretva}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gornja Neretva| ]]
[[Kategorija:Sliv Neretve]]
[[Kategorija:Okoliš Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>315h40kqolktdwxgmhu6tyew21lun55</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839341</id>
      <parentid>3839300</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:42:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <origin>3839341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11306" sha1="pf8jduplorw5eusu4i0ildd7xk5xsd5" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija rijeka
| ime                        = Gornja Neretva
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  = ''Nera''; ''Zelena ljepotica''
| slika                      = Kanon Neretvy, oblibeny vodacky raj z Cepy (1006 m).jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Dio kanjona Gornje Neretve (Ćepa, 1006&amp;nbsp;m)
| slika_karta                = 
| veličina_karte             =
| karta_opis                 = 
| dužina                     = 90
| izvor                      = Gredelj (planine [[Lebršnik]] i [[Zelengora]])
| ušće                       = 
| ulijeva_se_u               = 
| etimologija                =
| nadmorska visina izvora    = 1227
| nadmorska visina ušća      = 
| prosječni protok           = 34,5
| površina sliva             = 
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = Jezernica, Živašnica (Živanjski potok), Lađanica, [[Župski Krupac]], Bukovica, [[Šištica]], [[Konjička Bijela]]
| desne_pritoke              = Jezernica (Tatinak), Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], Jesenica, Bjelimićka Rijeka, Slatinica, Račica,[[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = [[Ulog]], [[Glavatičevo]], [[Konjic]]
| sliv                       = [[Jadransko more|Jadranski]]
| plovnost                   = Ne
}}
'''Gornja Neretva''' jest gornji tok [[Neretva|Neretve]], uključujući prostrano planinsko područje koje okružuje rijeku, s brojnim naseljima, vrhovima i [[šuma]]ma, [[Potok|potocima]] i [[izvor]]ima, tri velika [[Ledničko jezero|lednička jezera]] u blizini rijeke i još više njih po [[Treskavica|Treskavici]] i [[Zelengora|Zelengori]], u širem području, uključujući i [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]]. Sva ova prirodna baština, zajedno s kulturnom baštinom Gornje Neretve, čini dio bogatstva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], ali i [[Evropa|Evrope]].

Geografski i historijski, ovo područje ima izrazita obilježja, a Neretva se dijeli na tri hidrološka dijela: gornji, srednji i donji tok.&lt;ref name=&quot;FHMZ&quot;&gt;{{cite web |title= Hidrografske karakteristike BiH |url= http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |publisher= Federalni hidrometeorološki zavod |access-date= 10. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090323042120/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |archive-date= 23. 3. 2009 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Neretvu uveliko iskorištavaju i kontrolišu četiri [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] s velikim [[brana]]ma (višim od 15 m)&lt;ref name=&quot;Methodology and Technical Notes&quot;&gt;{{cite web |title= Methodology and Technical Notes |url= http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |publisher= [[IUCN]] |access-date= 15. 7. 2009 |quote= A large dam is defined by the industry as one higher than 15 meters high and a major dam as higher than 150.5 meters |archive-url= https://archive.today/20070704103642/http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |archive-date= 4. 7. 2007 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i njihovim akumulacijskim jezerima, ali je ipak prepoznata po svojoj prirodnoj ljepoti,&lt;ref name=&quot;Transboundary management&quot;&gt;{{cite web |language=en |title= Transboundary management of the lower Neretva valley – The Neretva river – background |url= http://www.ramsar.org/wn/w.n.neretva_workshop2.htm |publisher= [[Ramsarska konvencija]] |access-date= 18. 3. 2009 |quote= (...) international acknowledgement of the Neretva river unique beauty and the diversity of its landscape through Ramsar Convention – Neretva River (description can be read in the first sentence of the second paragraph)}}&lt;/ref&gt; raznolikosti krajolika i vizualnoj atraktivnosti.&lt;ref name=&quot;Transboundary management&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Living Neretva&quot;&gt;{{cite web |title= Living Neretva |url= http://www.panda.org/bs/living_neretva/ |publisher= [[Svjetski fond za prirodu]] |access-date= 18. 3. 2009 |language= en}}&lt;/ref&gt;

== Geografija i hidrografija ==
Neretva je najveća [[Kras (geomorfologija)|kraška]] [[rijeka]] u [[Dinaridi]]ma u cijelom istočnom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog sliva]]. Duga je 230&amp;nbsp;km, od čega je 208&amp;nbsp;km u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a 22&amp;nbsp;km u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;FHMZ&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Transboundary River Sub-basins&quot;&gt;{{cite web |title= Neretva River Sub-basin |url= http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=64&amp;Itemid=152 |publisher= INWEB |access-date= 19. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090226214106/http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=64&amp;Itemid=152 |archive-date= 26. 2. 2009 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Tok ===
Izvor Neretve duboko je u Dinaridima, u podnožju [[Zelengora|Zelengore]] i [[Lebršnik]]a, ispod sedla Gredelj. Odatle voda teče netaknutim brzacima i slapovima, urezujući strme klance koji dosežu dubinu 600–800 m kroz ovaj zabačeni i krševiti [[Krečnjak|krečnjački]] teren.

Voda Neretve u gornjem toku prve je klase čistoće&lt;ref name=&quot;Water Quality&quot;&gt;{{cite web |title= Water Quality Protection Project – Environmental Assessment |url= https://documents.worldbank.org/en/publication/documents-reports/documentdetail/117101468201252639 |publisher= World Bank Group |access-date= 18. 6. 2009 |language=en}}&lt;/ref&gt; i među hladnijim je riječnim vodama na svijetu, s [[Temperatura|temperaturom]] koja se često spušta do 7-8 [[Celzijev stepen|°C]] čak i u ljetnim mjesecima.

Dužina gornjeg toka od izvora na 1227 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] do Konjica iznosi 90&amp;nbsp;km,&lt;ref name=&quot;FHMZ&quot;/&gt; a u njemu rijeka teče od juga prema sjeverozapadu, kao i većina rijeka u Bosni i Hercegovini koje pripadaju slivu [[Dunav]]a, a okolno područje zahvata približno 1390&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Neposredno ispod Konjica Neretva se nakratko širi u široku dolinu s plodnim poljoprivrednim zemljištem. Tu je [[Jablaničko jezero]], formirano izgradnjom [[Jablanička brana|brane]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]].

Druga dionica počinje od ušća [[Rama (rijeka)|Rame]] u Neretvu između Konjica i Jablanice, gdje Neretva naglo skreće na jug i ulazi u najveći kanjon u svom toku, dubok od 80 do 1200 m, probijajući se kroz strme padine [[Prenj]]a, [[Čvrsnica|Čvrsnice]] i [[Čabulja|Čabulje]]. Odavde Neretva teče prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]].

==== Izvor ====
Izvor zapravo čini pet manjih izvora na šumovitim i strmim padinama Gredelja. Teško im je pristupiti, a još ih je teže naći u gustoj šumi. Na granici su [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]], najstarijeg u Bosni i Hercegovini, u kojem je i [[prašuma]] [[Perućica]], ali sami nikad nisu obuhvaćeni zaštitom.

==== Naselja i doline ====
Konjic je jedini [[grad]] u gornjem toku Neretve, a sljedeća najveća naselja su [[Ulog]] i [[Glavatičevo]], s nizom manjih, kao što su [[Bjelimići]], [[Obalj]], [[Lukomir]] i druga.

==== Borač ====
Klisura u izvorišnom dijelu Neretve zapravo je [[dolina]], široka do 1&amp;nbsp;km i duga 20&amp;nbsp;km, zvana Borač. Ipak, zbog svog položaja među velikim planinskim lancima, u srcu bosanskohercegovačkih Dinarida, Borač ima vrlo strmu padinu, a Neretva znatan visinski pad. Rijeku ovdje nadopunjuje nekoliko većih izvora, među kojima su najvažniji i s najvećom količinom vode Krupac i Pridvorica. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] dolina je bila naseljena većinom [[Muslimani (narod)|muslimanskim]] stanovništvom, čija su sela potpuno uništena, a ljudi pobijeni, zatvoreni u logor u [[Kalinovik]]u i deportovani uglavnom u treće zemlje u okviru [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] koje su počinile srpske paravojne snage. Neki od mještana sada se vraćaju na svoju zemlju, popravljaju i ponovo grade svoje kuće. Dolina Borač završava kilometar uzvodno od ulaza u [[Ulog]], gdje ujedno počinje Uloška dolina.

==== Ulog i Uloška dolina ====
Ulog je malo planinsko mjesto u gornjem toku Neretve, okruženo Zelengorom, [[Lelija|Lelijom]], [[Crvanj|Crvnjem]] i Treskavicom. Osnovale su ga [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], na starom karavanskom putu od [[Mostar]]a preko [[Nevesinje|Nevesinja]] za [[Istanbul]]. Nizvodno od Uloga pruža se široka Uloška dolina. U ratu 1990-ih mjesto je pretrpjelo velika razaranja od srpskih snaga, a njegovo civilno stanovništvo, uglavnom [[Bošnjaci]] i nešto [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], potpuno je uništeno iako u Ulogu i okolini nikad nije bilo većih bitaka ili vojnih sukoba.

==== Glavatičevo i Župa ====
[[Datoteka:Gornja Neretva 1.jpg|mini|desno|&lt;center&gt;Kanjon Neretve sjeverno od Glavatičeva&lt;/center&gt;]]
[[Glavatičevo]] je naselje 30&amp;nbsp;km jugoistočno od Konjica, u prostranoj Župskoj dolini ([[Župa Komska]], Konjička Župa ili samo Župa) s obje strane Neretve, u općini Konjic. [[Pavao Anđelić]] u ''Spomenicima Konjica i okoline'' ustvrdio je da je nazvano po tamošnjem plemiću Glavat(ec)u.

===== Konjic =====
{{glavni|Konjic}}

=== Pritoke ===
[[Jezernica]] (ili Tatinak), [[Gornji Krupac|Gornji]] i [[Donji Krupac]], [[Dindolka]], Jesenica, [[Bjelimićka rijeka]], [[Slatinica]], [[Račica]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]] i [[Neretvica]] dotječu s desne strane, a [[Jezernica]], [[Živašnica]] (ili Živanjski potok), [[Lađanica]], [[Župski Krupac]], [[Bukovica (Neretva)|Bukovica]], [[Šištica]] sa [[Šištica (vodopad)|svojim vodopadom]] i [[Konjička Bijela]] s lijeve.

==== Rakitnica ====
[[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]] je najveća pritoka Neretve u gornjem toku. Formirala je kanjon dug 26 km, koji se proteže između [[Bjelašnica|Bjelašnice]] i [[Visočica (planina)|Visočice]] jugoistočno od Sarajeva.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.bhtourism.ba/eng/rakitnica.wbsp |title= BHTourism – Rakitnica |access-date= 14. 7. 2009 |archive-date= 6. 5. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190506030943/http://www.bhtourism.ba/eng/rakitnica.wbsp}}&lt;/ref&gt;

=== Jezera ===
{{Glavni|Uloško jezero|Boračko jezero|Blatačko jezero}}

==== Jablaničko jezero ====
To je veliko [[vještačko jezero]], odmah ispod Konjica, gdje se Neretva nakratko širi u široku dolinu. Rijeka je tamo pružala mnogo plodnog poljoprivrednog zemljišta prije nego što je jezero poplavilo veći dio njega. Nastalo je 1953. nakon izgradnje [[Jablanička brana|brane]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]]. Ima nepravilan, izdužen oblik, a širina mu varira. Popularno je odredište za odmor, a među najčešće aktivnosti spadaju [[plivanje]], vožnja čamcem i posebno [[ribolov]]. Uz obale jezera izgrađeno je mnogo vikendica. U njegovom ekosistemu postoji 13 vrsta riba.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Upper Neretva}}

{{Neretva}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gornja Neretva| ]]
[[Kategorija:Sliv Neretve]]
[[Kategorija:Okoliš Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>pf8jduplorw5eusu4i0ildd7xk5xsd5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Premier League 2025/2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521900</id>
    <revision>
      <id>3839201</id>
      <parentid>3830347</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:38:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Topnik95</username>
        <id>56539</id>
      </contributor>
      <origin>3839201</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="81829" sha1="pyinu1a8ghjooz0ub666yyct416ixzc" xml:space="preserve">{{Infokutija sezona nogometne lige
| takmičenje                       = [[Premijer liga Engleske]]
| sezona                           = 2025/2026.
| slika                            = 
| pobjednici                       = 
| ispao                            = [[Burnley FC|Burnley]]&lt;br&gt;[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]
| najbolji_strijelac               = [[Erling Haaland]] [[Manchester City FC|(MCI)]]&lt;br&gt;(24 gola)
| najbolji_igrač                   = 
| kontinentalni_kup1               = [[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Liga prvaka]]
| kontinentalni_kup1 kvalifikovani = [[Arsenal FC|Arsenal]]&lt;br&gt;[[Manchester City FC|Manchester City]]&lt;br&gt;[[Manchester United FC|Manchester United]]
| kontinentalni_kup2               = &lt;nowiki&gt;[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropska liga]]&lt;/nowiki&gt;
| kontinentalni_kup2 kvalifikovani = 
| kontinentalni_kup3               = [[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Konferencijska liga]]
| kontinentalni_kup3 kvalifikovani = 
| najveća_domaća_pobjeda           = {{nowrap|[[Arsenal FC|Arsenal]] 5–0 [[Leeds United FC|Leeds United]]&lt;br&gt;{{small|(23. August 2025)}}}}
| najveća_gostujuća_pobjeda        = {{nowrap|[[Sunderland AFC|Sunderland]] 0–5 [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]}}&lt;br&gt;{{small|(24. April 2026)}}
| najviše_golova                   = [[Fulham FC|Fulham]] 4–5 Manchester City&lt;br&gt;{{small|(2. Decembar 2025)}}
| utakmice                         = 344
| ukupno_golova                    = 943
| najduže_pobjede                  = 8 utakmica&lt;br&gt;[[Aston Villa FC|Aston Villa]]
| najduže_porazi                   = 11 utakmica&lt;br&gt;Wolverhampton Wanderers
| najduže_neporažen                = 15 utakmica&lt;br&gt;[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
| najduži_niz_bez_pobjede          = 19 utakmica&lt;br&gt;Wolverhampton Wanderers
| najveća_posjećenost              = 74.257&lt;br&gt;{{nowrap|Manchester United 3–2 Burnley}}&lt;br&gt;{{small|(30. August 2025)}}
| najmanja_posjećenost             = 10.762&lt;br&gt;{{nowrap|[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] 1–1 Burnley}}&lt;br&gt;{{small|(20. Decembar 2025)}}
| ukupno_gledalaca                 = {{formatnum:{{#expr: &lt;!--Matchweek 1--&gt; + 60315 + 42526 + 31478 + 46233 + 61077 + 31118 + 39678 + 29949 + 73475 + 36820 &lt;!--Matchweek 2--&gt; + 62462 + 51785 + 11070 + 16838 + 21285 + 60110 + 24876 + 51759 + 27512 + 52230 &lt;!--Matchweek 3--&gt; + 39745 + 74257 + 46267 + 61250 + 30271 + 36727 + 31485 + 30215 + 60455 + 41036 &lt;!--Matchweek 4--&gt; + 60167 + 11167 + 25154 + 52114 + 27327 + 52145 + 62459 + 16795 + 21678 + 52534&lt;!--Matchweek 5--&gt; + 60342 + 31488 + 21475 + 62455 + 30807 + 74124 + 26113 + 11212 + 46261 + 60161 &lt;!--Matchweek 6--&gt; + 17193 + 39597 + 25118 + 36574 + 52427 + 30226 + 60537 + 40350 + 52199 + 51890 &lt;!--Matchweek 7--&gt; + 11165 + 36703 + 60181 + 74004 + 39767 + 40308 + 51770 + 52189 + 29504 + 17140 &lt;!--Matchweek 8--&gt; + 30495 + 31620 + 21646 + 25125 + 52498 + 46578 + 27736 + 61291 + 60337 + 62452 &lt;!--Matchweek 9--&gt; + 36788 + 39489 + 52152 + 73987 + 17214 + 11204 + 60103 + 41988 + 29116 + 52501 &lt;!--Matchweek 10--&gt; + 31512 + 21538 + 25083 + 26413 + 30778 + 61202 + 60407 + 62441 + 52387 + 41476 &lt;!--Matchweek 11--&gt; + 61210 + 52491 + 62449 + 46799 + 39467 + 40792 + 17207 + 24326 + 30708 + 52511 &lt;!--Matchweek 12--&gt; + 21499 + 11216 + 31358 + 27560 + 60419 + 29976 + 52181 + 36819 + 60345 + 74158 &lt;!--Matchweek 13--&gt; + 17176 + 52483 + 46973 + 52244 + 60546 + 25189 + 42139 + 30522 + 62469 + 39820 &lt;!--Matchweek 14--&gt; + 11161 + 26700 + 52007 + 60110 + 31180 + 19365 + 28646 + 36767 + 60414 + 73938 &lt;!--Matchweek 15--&gt; + 42888 + 11240 + 52501 + 52436 + 52041 + 60759 + 36842 + 31293 + 27283 + 30338 &lt;!--Matchweek 16--&gt; + 39552 + 60429 + 19739 + 60242 + 25166 + 30579 + 47158 + 62447 + 17159 + 73951 &lt;!--Matchweek 17--&gt; + 52226 + 10762 + 31426 + 52454 + 27622 + 61138 + 52513 + 36334 + 43157 + 27136 &lt;!--Matchweek 18--&gt; + 73996 + 30778 + 60209 + 17152 + 21637 + 60466 + 62464 + 39765 + 46675 + 25186 &lt;!--Matchweek 19--&gt; + 21020 + 39622 + 30617 + 62438 + 60279 + 73941 + 25111 + 60343 + 17141 + 46920 &lt;!--Matchweek 20--&gt; + 43039 + 31373 + 29874 + 11240 + 36909 + 52514 + 51979 + 60877 + 27547 + 52503 &lt;!--Matchweek 21--&gt; + 62429 + 11212 + 17016 + 24841 + 51768 + 26990 + 51728 + 21047 + 51176 + 60258 &lt;!--Matchweek 22--&gt; + 74004 + 39704 + 36300 + 60431 + 47257 + 60857 + 30729 + 29751 + 42770 + 30172 &lt;!--Matchweek 23--&gt; + 62456 + 21618 + 27239 + 52469 + 11260 + 17134 + 25163 + 52134 + 60296 + 51979 &lt;!--Matchweek 24--&gt; + 31419 + 36858 + 30161 + 39430 + 60416 + 41415 + 73895 + 30334 + 61337 + 46370 &lt;!--Matchweek 25--&gt; + 36835 + 73985 + 11248 + 60312 + 21273 + 27155 + 29762 + 52032 + 31179 + 60336 &lt;!--Matchweek 26--&gt; + 39253 + 50196 + 59773 + 62473 + 39495 + 50717 + 29921 + 23267 + 47159 + 17224 &lt;!--Matchweek 27--&gt; + 43048 + 17163 + 39603 + 62437 + 52187 + 24547 + 30737 + 47222 + 61439 + 52326 &lt;!--Matchweek 28--&gt; + 30197 + 11240 + 20069 + 60425 + 52514 + 36838 + 31427 + 27439 + 73934 + 60296 &lt;!--Matchweek 29--&gt; + 11108 + 51959 + 36713 + 30247 + 42084 + 31575 + 27191 + 51965 + 52184 + 60213 &lt;!--Matchweek 30--&gt; + 20281 + 45497 + 60176 + 39587 + 62459 + 25155 + 73997 + 30013 + 60386 + 17155 &lt;!--Matchweek 31--&gt; + 29843 + 11250 + 31680 + 27323 + &lt;!--MCI v CRY--&gt;0 + 52547 + 36386 + 52253 + 42130 + 61519 &lt;!--Matchweek 32--&gt; + 62457 + 60210 + 17220 + 20408 + 60401 + 25141 + 30591 + 47010 + 39552 + 74018 &lt;!--Matchweek 33--&gt; + 17171 + 36840 + 52109 + 61167 + 39733 + 42599 + 52585 + 29458 + 52523 + 24974 &lt;!--Matchweek 34--&gt; + 31220 + 21259 + 11226 + 47047 + 27606 + 60314 + 62454 + 31253 + 60204 + 73773 &lt;!--Matchweek 35--&gt; + 36265 + 17194 + 52099 + 29632 + 60196 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 36--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 37--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 38--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 }}}}
| prosječna_posjećenost            = {{formatnum:{{#expr:((14287738/344) round 0)}}}}
| prethodna_sezona                 = [[Premier League 2024/2025.|2024/2025.]]
| sljedeća_sezona                  = [[Premier League 2026/2027.|2026/2027.]]
| ažurirano                        = 3. 5. 2026
}}

'''Premier League 2025/2026.''' je 34. sezona [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] i 127. sezona najviše engleske lige. Raspored utakmica bio je objavljen 18. juna 2025. u 10:00 sati.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4171848|title=Dates for 2025/26 Premier League season confirmed|date=22. 11. 2024|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|archive-url=https://web.archive.org/web/20241126195919/https://www.premierleague.com/news/4171848|archive-date=26. 11. 2024|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

Ovo je prva puna sezona u kojoj će se koristiti poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena tijekom prethodne sezone, 12. aprila 2025.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=12. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4273447|title=Semi-automated offside technology to be introduced in Matchdays 32|date=1. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; 

Sezona 2025/2026. sastojat će se od 33 vikend runde i pet utakmica sredinom sedmice. [[Puma (kompanija)|Puma]] će od ove sezone zamijeniti [[Nike, Inc.|Nike]] kao službeni dobavljač lopti za utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|title=PUMA Becomes Official Partner Of The Premier League|last=Haidarovic|first=Luke|publisher=[[Puma (kompanija)|Puma]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250318082444/https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|archive-date=18. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Onyeagwara|first=Nnamdi|date=17. 3. 2025|title=Premier League announces Puma as new ball supplier from 2025-26, replacing Nike|url=https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250317140522/https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-date=17. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025|work=The New York Times|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.espn.co.uk/football/story/_/id/44289813/puma-supply-premier-league-matchballs-2025-26-season|title=Puma to supply PL match balls from 2025-26|date=17. 3. 2025|website=ESPN.com|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|title=Premier League and PUMA announce official partnership|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; 

[[Liverpool FC|Liverpool]] je branitelj naslova, osvojivši svoj drugi naslov Premijer lige i ukupno 20. naslov engleskog prvaka u prethodnoj sezoni.

Ovo je prva sezona u kojoj se održava [[derbi sjeveroistočne Engleske]] još od [[Premier League 2015/2016.|sezone 2015/2016]], nakon što je [[Sunderland AFC|Sunderland]] plasirao svoju ekipu iz [[EFL Championship|Championshipa]] putem doigravanja.

== Ekipe ==
U ligi se natječe dvadeset ekipa – sedamnaest najboljih ekipa iz prethodne sezone i tri ekipe koje su prošle u viši rang iz [[EFL Championship|Championshipa]]. Promovirane ekipe su [[Leeds United FC|Leeds United]], [[Burnley FC|Burnley]] i [[Sunderland AFC|Sunderland]], koje se vraćaju u najvišu ligu nakon dvije, jedne, odnosno osam godina izbivanja. Zamijenili su [[Leicester City FC|Leicester City]], [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] i [[Southampton FC|Southampton]], koji su svi ispali nakon samo jedne sezone u najvišoj ligi. Ovo je bila druga sezona zaredom i tek treći put u historiji engleske najviše lige, gdje su sve tri promovirane ekipe ispale nakon samo jedne sezone.&lt;ref name=&quot;opta-relegation&quot;&gt;{{Cite web|url=https://theanalyst.com/2025/04/premier-league-promoted-sides-relegation-championship|title=The Three Promoted Premier League Sides Will Be Relegated Again - This Never Used to Happen|last=Tweedale|first=Ali|date=26. 4. 2025|website=Opta Analyst|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== Stadioni i lokacije ===

{{location map+ |Engleska|width=440 |float=right |caption=Lokacije klubova Premijer lige 2025/26 |places=
{{location map~ |Engleska|lat=51.5155  |long=-0.1275 |label_size=80|label=London |mark=Blue pog.svg|position=left}}
{{location map~ |Engleska|lat=52.509112 |long=-1.884783 |label_size=80|label=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]|position=right}}
{{location map~ |Engleska|lat=50.7192 |long=-1.8808 |label_size=80|label=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|position=left}}
{{location map~ |Engleska|lat=50.861551 |long=-0.083624 |label_size=80|label=[[Brighton &amp; Hove Albion FC|{{nowrap|Brighton &amp; &lt;br&gt;Hove Albion}}]]|position=bottom}}
{{location map~ |Engleska|lat=53.789 |long=-2.248 |label_size=80|label=[[Burnley FC|Burnley]]|position=top}}
{{location map~ |Engleska|lat=53.438846 |long=-2.966285 |label_size=80|label=[[Everton FC|Everton]]|position=top}}
{{location map~ |Engleska|lat=53.7778 |long=-1.5722 |label_size=80|label=[[Leeds United FC|{{nowrap|Leeds United}}]]|position=right}}
{{location map~ |Engleska|lat=53.430845 |long=-2.960823 |label_size=80|label=[[Liverpool FC|Liverpool]]|position=left}}
{{location map~ |Engleska|lat=53.483056 |long=-2.200278 |label_size=80|label=[[Manchester City FC|{{nowrap|Manchester City}}]]|position=right--&gt;}}
{{location map~ |Engleska|lat=53.463056 |long=-2.291389 |label_size=80|label=[[Manchester United FC|{{nowrap|Manchester United}}]]|position=bottom}}
{{location map~ |Engleska|lat=54.9756 |long=-1.6017|label_size=80|label=[[Newcastle United FC|{{nowrap|Newcastle United}}]]|position=left}}
{{location map~ |Engleska|lat=52.9399 |long=-1.1329 |label_size=80|label=[[Nottingham Forest FC|{{nowrap|Nottingham Forest}}]]|position=right}}
{{location map~ |Engleska |lat=54.9146 |long=-1.3884 |label_size=80|label=[[Sunderland AFC|Sunderland]]|position=bottom}}
{{location map~ |Engleska |lat=52.590225 |long=-2.130389 |label_size=80|label=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]|position=left}}

&lt;!--DISPLAY OF LONDON TEAMS IN UPPER RIGHT CORNER--&gt;
{{location map~ |Engleska|mark=TransparentPlaceholder.png |marksize=1 |lat=55.7 |long=-.7|label_size=80|label='''{{nowrap|[[Nogomet u Londonu|Londonske]] ekipe:}}'''&lt;br/&gt;
[[Arsenal FC|Arsenal]]&lt;br/&gt;
[[Brentford FC|Brentford]]&lt;br/&gt;
[[Chelsea FC|Chelsea]]&lt;br/&gt;
[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]&lt;br/&gt;
[[Fulham FC|Fulham]]&lt;br/&gt;
{{nowrap|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]}}&lt;br/&gt;
[[West Ham United FC|West Ham United]]
}}
|position=right}}

:'' Napomena: Lista je poredana abecednim redom.''
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ekipa
!Lokacija
!Stadion
!Kapacitet
|-
|[[Arsenal FC|Arsenal]]
| data-sort-value=&quot;London Holloway&quot; |[[London]] {{small|([[Holloway, London|Holloway]])}}
|[[Stadion Emirates|Emirates]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|60.704
|-
|[[Aston Villa FC|Aston Villa]]
| data-sort-value=&quot;Birmingham&quot; |[[Birmingham]]
|[[Villa Park]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|42.918
|-
|[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|[[Bournemouth]]
|[[Dean Court|Vitality Stadium]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|11.307
|-
|[[Brentford FC|Brentford]]
| data-sort-value=&quot;London Brentford&quot; |London {{small|([[Brentford]])}}
|[[Stadion Brentford Community|Gtech Community]] 
|style=&quot;text-align:center&quot;|17.250
|-
|[[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
|[[Falmer]]
|[[Stadion Falmer|Stadion American Express]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|31.876
|-
|[[Burnley FC|Burnley]]
|[[Burnley]]
|[[Turf Moor]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|21.944
|-
|[[Chelsea FC|Chelsea]]
| data-sort-value=&quot;London Fulham&quot; |London {{small|([[Fulham]])}}
|[[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|40.173
|-
|[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
|London {{small|([[Selhurst]])}}
|[[Selhurst Park]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|25.194
|-
|[[Everton FC|Everton]]
| data-sort-value=&quot;Liverpool Vauxhall&quot; |[[Liverpool]] {{small|([[Vauxhall, Liverpool|Vauxhall]])}}
|[[Stadion Everton|Stadion Hill Dickinson]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|52.888
|-
|[[Fulham FC|Fulham]]
| data-sort-value=&quot;London Fulham&quot; |London {{small|(Fulham)}}
|[[Craven Cottage]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|29.589
|-
|[[Leeds United FC|Leeds United]]
|[[Leeds]]
|[[Elland Road]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|37.645
|-
|[[Liverpool FC|Liverpool]]
| data-sort-value=&quot;Liverpool Anfield&quot; |Liverpool {{small|([[Anfield (suburb)|Anfield]])}}
|[[Anfield]]
| style=&quot;text-align:center&quot; |61.276
|-
|[[Manchester City FC|Manchester City]]
| data-sort-value=&quot;Manchester Bradford&quot; |[[Manchester]] {{small|([[Bradford, Manchester|Bradford]])}}
|[[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|52.900
|-
|[[Manchester United FC|Manchester United]]
| data-sort-value=&quot;Manchester Old Trafford&quot; |[[Manchester]] {{small|([[Stretford]])}}
|[[Old Trafford]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|74.197
|-
|[[Newcastle United FC|Newcastle United]]
| data-sort-value=&quot;Newcastle upon Tyne&quot; |[[Newcastle na Tyneu]]
|[[St James' Park]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|52.258
|-
|[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]
| data-sort-value=&quot;West Bridgford&quot; |[[West Bridgford]]
|[[City Ground]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|30.404
|-
| [[Sunderland AFC|Sunderland]]
| data-sort-value=&quot;Sunderland&quot; |[[Sunderland]] 
| [[Stadium of Light]]
| align=&quot;center&quot; |49.000
|-
|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
| data-sort-value=&quot;London Tottenham&quot; |London {{small|([[Tottenham]])}}
|[[Stadion Tottenham Hotspur]] 
|style=&quot;text-align:center&quot;|62.850
|-
|[[West Ham United FC|West Ham United]]
| data-sort-value=&quot;London Stratford&quot; |London {{small|([[Stratford, London|Stratford]])}}
|[[Stadion London]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|62.500
|-
|[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]
| data-sort-value=&quot;Wolverhampton&quot; |[[Wolverhampton]]
|[[Stadion Molineux]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|31.750
|}

Ovo je prva sezona koju [[Everton FC|Everton]] igra na svom novom stadionu, [[Stadion Everton|Hill Dickinson Stadionu]], nakon preseljenja s [[Goodison Park]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.evertonstadium.com/season2526|title=Season 2025/26|website=www.evertonstadium.com|access-date=4. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== Osoblje i oprema ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ekipa
!Menadžer
!Kapiten
!Proizvođač
dresa
!Sponzor 
(na prsima)
!Sponzor
(na rukavima)
|-
|Arsenal
|data-sort-value=&quot;Tyler, Mikel&quot;|{{flagicon|ESP}} [[Mikel Arteta]]
|data-sort-value=&quot;Odegaard, Martin&quot;|{{flagicon|NOR}} [[Martin Ødegaard]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Martin Odegaard named captain|url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-captain|date=30. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Arsenal Football Club|location=London}}&lt;/ref&gt;
|[[Adidas]]&lt;ref&gt;{{cite press release|date=1. 7. 2019|title=Adidas and Arsenal launch new partnership|publisher=Adidas|location=Herzogenaurach|url=https://news.adidas.com/football/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|url-status=live|access-date=1. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221090612/https://news.adidas.com/fooTBAll/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|archive-date=21. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;
|[[Emirates (aviokompanija)|Emirates]]&lt;ref&gt;{{cite press release|date=19. 2. 2018|title=Emirates and Arsenal Renew Sponsorship Deal|website=|publisher=Emirates|publication-place=London|url=https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|url-status=live|access-date=24. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210714222642/https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|archive-date=14. 7.  2021}}&lt;/ref&gt;
|[[Rwanda Development Board|Visit Rwanda]]&lt;ref&gt;{{cite press release|date=23. 5. 2018|title=Arsenal partner with 'Visit Rwanda'|publisher=Arsenal Football Club|location=London|url=https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|url-status=live|access-date=23. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802014646/https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|archive-date=2.  8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|Aston Villa
|data-sort-value=&quot;Emery, Unai&quot;|{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]]
|data-sort-value=&quot;McGinn, John&quot;|{{flagicon|SCO}} [[John McGinn]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=McGinn named Aston Villa captain|url=https://www.avfc.co.uk/news/2022/july/27/mcginn-named-aston-villa-captain/|date=27. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}&lt;/ref&gt;
|[[Adidas]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Aston Villa land Adidas kit deal as Castore agreement ends after player complaints|url=https://www.telegraph.co.uk/football/2024/01/09/aston-villa-kit-shirt-adidas-deal-castore-sawiris-emery/|newspaper=The Telegraph|location=Birmingham|date=9. 1. 2024|access-date=21. 4. 2024|last1=Wallace|first1=Sam}}&lt;/ref&gt;
|Betano&lt;ref&gt;{{cite press release|date=22. 4. 2024|title=Aston Villa and Betano announce Principal Partnership|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/april/22/aston-villa-and-betano-announce-principal-partnership-/|access-date=22. 4. 2024|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}&lt;/ref&gt;
|Trade Nation&lt;ref&gt;{{Cite press release|date=28. 5. 2024|title=Aston Villa renews partnership with Trade Nation|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/may/28/aston-villa-renews-partnership-with-trade-nation/|access-date=29. 5. 2024|location=Birmingham|publisher=Aston Villa Football Club}}&lt;/ref&gt;
|-
|Bournemouth
|{{flagicon|ESP}} [[Andoni Iraola]]
|{{flagicon|ENG}} [[Adam Smith (nogometaš, rođen 1991)|Adam Smith]]&lt;ref&gt;{{cite news|last=Smith|first=Alexander|date=3. 9. 2024|title=Andoni Iraola on Adam Smith and Lewis Cook as AFC Bournemouth captains|url=https://www.bournemouthecho.co.uk/sport/24557213.andoni-iraola-adam-smith-lewis-cook-afc-bournemouth-captains/#:~:text=While%20Lewis%20Cook%20captained%20Bournemouth,our%20captain%20is%20Adam%20Smith.|access-date=3. 9. 2024|newspaper=Daily Echo|publisher=[[Newsquest]]|location=[[Bournemouth]]}}&lt;/ref&gt;
|[[Umbro]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=AFC Bournemouth sign new Umbro deal|date=9. 7. 2021|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=[[Bournemouth]]|url=https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|access-date=4. 1. 2023|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220903121434/https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|archive-date=3. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;
|Las Vegas&lt;ref name=&quot;TGPEurope&quot;&gt;&gt;{{Cite press release|title=TGP Europe leaves GB market following Commission investigation|date=16. 5. 2025|publisher=UK Gambling Comission|location=London|url=https://www.gamblingcommission.gov.uk/news/article/tgp-europe-leaves-gb-market-following-commission-investigation|access-date=16. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
|LEOS International&lt;ref&gt;{{Cite press release|title=Club Signs A Two-year Partnership With LEOS International|date=24. 7. 2024|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=Bournemouth|url=https://www.afcb.co.uk/news/2024/july/24/afc-bournemouth-signs-a-two-year-partnership-with-leos-international/|access-date=25. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|Brentford
|data-sort-value=&quot;Frank, Thomas&quot;|{{ZD|IRS}} [[Keith Andrews (nogometaš)|Keith Andrews]]
|data-sort-value=&quot;Norgaard, Christian&quot;|{{flagicon|DEN}} [[Christian Nørgaard]]&lt;ref&gt;{{cite news|last=Harris|first=Jay|title=Bryan Mbeumo can be a 'key player' for Brentford in Ivan Toney's absence|url=https://theathletic.com/4538272/2023/05/21/bryan-mbeumo-brentford-leader-toney/|access-date=6. 6. 2023|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}&lt;/ref&gt;
|[[Joma]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/club-news-brentford-announce-joma-as-new-official-kit-partner|title=Brentford announce Joma as new official kit partner {{!}} Brentford FC|website=www.brentfordfc.com|access-date=22. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
|[[Hollywoodbets]]&lt;ref&gt;{{cite press release|date=29. 6. 2020|title=Brentford announce Hollywoodbets as new principal sponsor|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=16. 7. 2021|url=https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|archive-date=16. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716162004/https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|[[PensionBee]]&lt;ref&gt;{{cite press release|date=4. 7. 2023|title=PensionBee strengthens partnership with Brentford in new two-year enhanced deal|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=13. 8. 2023|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|archive-date=13. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230813175638/https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|Brighton &amp; Hove Albion
|data-sort-value=&quot;Hurzeler, Fabian&quot;|{{flagicon|GER}} [[Fabian Hürzeler]]
|data-sort-value=&quot;Dunk, Lewis&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Lewis Dunk]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Dunk named as new skipper|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|date=9. 8. 2019|access-date=24. 9. 2023|publisher=Brighton &amp; Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-date=19. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240119172400/https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|[[Nike, Inc.|Nike]]&lt;ref name=&quot;BrightonKitDeal&quot;&gt;{{cite press release|title=New kit partnership with Nike|url=http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|publisher=Brighton &amp; Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606234056/http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|access-date=6. 6. 2014|archive-date=6. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;
|[[American Express]]&lt;ref name=BrightonKitDeal /&gt;
|[[Kissimmee, Florida|Experience Kissimmee]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Experience Kissimmee announces partnership with Albion|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|publisher=Brighton &amp; Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|date=11. 6. 2024|access-date=4. 6. 2025|archive-date=12. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240612034503/https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|Burnley
| {{ZD|ENG}} [[Mike Jackson (nogometaš, rođen 1973)|Mike Jackson]] (&lt;small&gt;privremeno&lt;/small&gt;) 
| {{flagicon|ENG}} [[Josh Brownhill]]
| [[Castore]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/castore-and-burnley-fc-announce-multi-year-partnership|title=CASTORE AND BURNLEY FC ANNOUNCE MULTI-YEAR PARTNERSHIP {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|access-date=11. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
|TBA&lt;ref name=&quot;TGPEurope&quot; /&gt;
| [[Vertu Motors|Bristol Street Motors]]
|-
|Chelsea
|data-sort-value=&quot;Maresca, Enzo&quot;|{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (&lt;small&gt;privremeno&lt;/small&gt;)
|data-sort-value=&quot;James, Reece&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Reece James (nogometaš, rođen 1999)|Reece James]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Reece James named Chelsea captain|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/reece-james-named-chelsea-captain|date=9. 8. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Chelsea Football Club|location=London}}&lt;/ref&gt;
|[[Nike, Inc.|Nike]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Chelsea signs record-breaking £900m Nike kit deal|url=https://www.bbc.com/news/business-37652612|last=Wilson|first=Bill|work=BBC News|location=London|date=14. 10. 2016|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194539/https://www.bbc.com/news/business-37652612|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|TBA
|TBA
|-
|Crystal Palace
|{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]]
|{{flagicon|ENG}} [[Marc Guéhi]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Guéhi: Captaincy, England and bigger ambitions|date=14. 6. 2023|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/features/marc-guehi-crystal-palace-captaincy-england-appearance/}}&lt;/ref&gt;
|[[Macron (sportswear)|Macron]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Crystal Palace announce kit deal with Macron|date=22. 6. 2022|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220716051359/https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|archive-date=16. 7. 2022|access-date=22. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;
|[[NET88]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Crystal Palace announce NET88 as shirt sponsor for the 2024/25 season|date=12. 6.  2024|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-net88-shirt-sponsor-2024-25-season/|access-date=12. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|TBA&lt;ref name=&quot;TGPEurope&quot; /&gt;
|-
|Everton
|data-sort-value=&quot;Moyes, David&quot;|{{flagicon|SCO}} [[David Moyes]] 
|data-sort-value=TBA|{{ZD|IRS}} [[Séamus Coleman]]
|[[Castore]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Everton And Castore Partner In Landmark Agreement|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/june/14/everton-and-castore-partner-in-landmark-agreement/|access-date=26. 6. 2024|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool|date=14. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|[[Stake.com]]&lt;ref name=&quot;TGPEurope&quot; /&gt;
|[[Christopher Ward (watchmaker)|Christopher Ward]]&lt;ref&gt;{{cite press release|date=16. 8. 2024|title=Christopher Ward Named Sleeve Partners|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/august/16/christopher-ward-named-sleeve-partner/|access-date=|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool}}&lt;/ref&gt;
|-
|Fulham
|data-sort-value=&quot;Silva, Marco&quot;|{{flagicon|POR}} [[Marco Silva]]
|data-sort-value=TBA|{{ZD|ŠKO}} [[Tom Cairney]]
|[[Adidas]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=New Adidas partnership|url=https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|publisher=Fulham Football Club|location=London|access-date=20. 4. 2022|date=12. 10. 2017|archive-date=15. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815024227/https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|TBA&lt;ref name=&quot;TGPEurope&quot; /&gt;
|WebBeds&lt;ref&gt;{{Cite press release|date=7. 8. 2023|title=WebBeds Announced as Official Sleeve Partner|url=https://www.fulhamfc.com/news/2023/august/07/webbeds-announced-as-official-sleeve-partner/|access-date=19. 8. 2023|publisher=Fulham Football Club|location=London}}&lt;/ref&gt;
|-
|Leeds United
| {{flagicon|GER}} [[Daniel Farke]]
| {{flagicon|Vels}} [[Ethan Ampadu]]
| [[Adidas]] 
| [[Red Bull GmbH|Red Bull]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.leedsunited.com/news/partnerships/33559/leeds-united-football-club-announce-red-bull-as-front-of-shirt-partner|title=Leeds United announce Red Bull as front of shirt partner|publisher=Leeds United F.C|date=30. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
| BOXT
|-
|Liverpool
| data-sort-value=&quot;Slot, Arne&quot;|{{flagicon|NED}} [[Arne Slot]]
| data-sort-value=&quot;van Dijk, Virgil&quot;|{{flagicon|NED}} [[Virgil van Dijk]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Virgil van Dijk named new Liverpool captain, Trent Alexander-Arnold vice-captain|url=https://www.liverpoolfc.com/news/virgil-van-dijk-named-new-liverpool-captain-trent-alexander-arnold-vice-captain|date=31. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Liverpool Football Club|location=Liverpool}}&lt;/ref&gt;
|[[Adidas]]&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Hunter|first=Andy|date=22. 10. 2024|title=Liverpool expect to make more than £60m a year from new Adidas kit deal|url=https://www.theguardian.com/football/2024/oct/22/liverpool-leipzig-slot-adidas-kit-deal|access-date=18. 2. 2025|work=The Guardian|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt;
|[[Standard Chartered]]&lt;ref&gt;{{cite news|date=14. 7. 2022|title=LFC and Standard Chartered extend principal partnership to 2027|url=https://www.liverpoolfc.com/news/lfc-and-standard-chartered-extend-principal-partnership-2027|access-date=22. 5. 2023|work=[[Liverpool Football Club]]}}&lt;/ref&gt;
|[[Expedia]]&lt;ref&gt;{{cite news|date=17. 10. 2020|title=Liverpool Embarks on a Journey with Expedia|url=https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120035251/https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|archive-date=20. 1. 2021|access-date=17. 10. 2020|publisher=Liverpool F.C.}}&lt;/ref&gt;
|- 
|Manchester City
|data-sort-value=&quot;Guardiola, Pep&quot;|{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]]
|{{ZD|POR}} [[Bernardo Silva]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bernardo Silva named new Manchester City captain in final year of contract|url=https://www.theguardian.com/football/2025/jun/18/bernardo-silva-to-captain-manchester-city-at-club-world-cup|newspaper=The Guardian|date=18. 6. 2025|access-date=24. 6. 2025|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Jamie|last=Jackson}}&lt;/ref&gt;
|[[Puma (kompanija)|Puma]]&lt;ref&gt;{{cite news|date=28. 2. 2019|title=Manchester City strike 10-year kit deal with Puma|url=https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190603140008/https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|archive-date=3. 6. 2019|access-date=28. 2. 2019|work=Sky Sports|location=London}}&lt;/ref&gt;
|[[Etihad Airways]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Manchester City bank record £400m sponsorship deal with Etihad Airways|url=https://www.theguardian.com/football/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|newspaper=The Guardian|access-date=23. 6. 2015|location=Manchester|first=Daniel|last=Taylor|date=8. 7. 2011|archive-date=24. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200724164956/https://www.theguardian.com/fooTBAll/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|[[OKX]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Manchester City and OKX announce new shirt sleeve Partnership|url=https://www.mancity.com/news/club/okx-to-sponsor-manchester-city-shirt-sleeve-202324-63823725|access-date=30. 6. 2023|publisher=Manchester City Football Club|location=Manchester}}&lt;/ref&gt;
|-
|Manchester United
|data-sort-value=&quot;Amorim, Ruben&quot;|{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]]
|data-sort-value=&quot;Fernandes, Bruno&quot;|{{flagicon|POR}} [[Bruno Fernandes]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Fernandes named United's new club captain|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-man-utd-confirm-bruno-fernandes-as-new-club-captain|date=20. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]}}&lt;/ref&gt;
|[[Adidas]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Manchester United and Adidas in £750m deal over 10 years|url=https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|work=BBC News|location=London|last=Wilson|first=Bill|access-date=23. 6. 2015|archive-date=15. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200615220519/https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|[[Qualcomm Snapdragon]]&lt;ref&gt;{{Cite press release|url=https://www.reuters.com/sports/soccer/man-utd-confirm-qualcomms-snapdragon-new-shirt-sponsor-2023-09-13/|title=Man Utd confirm Qualcomm's Snapdragon as new shirt sponsor|access-date=18. 3. 2024|work=[[Reuters]]|author=Pearl Josephine Nazare|location=[[Bengaluru]]|date=13. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;
|[[DXC Technology]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=United and Adidas launch new home shirt|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]|access-date=8. 7. 2022|date=8. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708081206/https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|Newcastle United
|data-sort-value=&quot;Howe, Eddie&quot;| {{flagicon|ENG}} [[Eddie Howe]]
|data-sort-value=&quot;Guimarães, Bruno&quot;|{{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Newcastle name six-man leadership group, new team captain and club captain – Report|url=https://www.nufcblog.co.uk/2024/08/19/newcastle-name-six-man-leadership-group-new-team-captain-and-club-captain-report/|date=19. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]}}&lt;/ref&gt;
|[[Adidas]]&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Whitehead|first=Jacob|title=Adidas to become new Newcastle kit manufacturer in leak from documentary|url=https://theathletic.com/4789292/2023/08/19/adidas-newcastle-kit/|access-date=4. 4. 2024|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}&lt;/ref&gt;
|data-sort-value=&quot;Sela&quot;|[[Sela (kompanija)|Sela]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Newcastle United &amp; Sela agree multi-year front of shirt partnership|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]|date=9. 6. 2023|access-date=9. 6. 2023|archive-date=9. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230609131112/https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|Noon&lt;ref&gt;{{cite press release|title=noon.com becomes official sleeve partner|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/nooncom-becomes-official-sleeve-partner/|publisher=Newcastle United Football Club|publication-place=[[Newcastle na Tyneu]]|date=27. 6. 2022|access-date=9. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|Nottingham Forest
|data-sort-value=&quot;Espirito Santo, Nuno&quot;|{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]
|data-sort-value=&quot;Yates, Ryan&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Ryan Yates]]
|[[Adidas]]&lt;ref&gt;{{cite press release|date=26. 6. 2023|title=adidas becomes official kit partner of Nottingham Forest|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2023/june/28/adidas-becomes-official-kit-partner-of-nottingham-forest/|access-date=28. 6. 2023|publisher=Nottingham Forest Football Club|location=[[Nottingham]]}}&lt;/ref&gt;
|TBA&lt;ref name=&quot;TGPEurope&quot; /&gt;
|Ideagen&lt;ref&gt;{{cite press release|url=https://www.ideagen.com/company/news/ideagen-are-official-sleeve-partner-of-nottingham-forest|title=Ideagen are Official Sleeve Partner of Nottingham Forest|publisher=Ideagen|location=[[Nottingham]]|date=14. 7. 2023|access-date=30. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|Sunderland
|data-sort-value=&quot;Le Bris, Regis&quot;|{{flagicon|FRA}} [[Régis Le Bris]]
|data-sort-value=&quot;Neil, Dan&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Dan Neil (nogometaš)|Dan Neil]]
|[[Hummel International|Hummel]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.safc.com/news/club-news/2024/april/hummel-to-become-technical-kit-partner|title=hummel to become Technical Kit Partner|date=12. 4. 2024|publisher=Sunderland Football Club|access-date=16. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
| W88
| Seriös Group
|-
|Tottenham Hotspur
|data-sort-value=&quot;Postecoglou, Ange&quot;|{{ZD|ITA}} [[Roberto De Zerbi]]
|data-sort-value=&quot;Son, Heung-Min&quot;|{{ZD|ARG}}  [[Cristian Romero]]
|[[Nike, Inc.|Nike]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Tottenham Hotspur announces multi-year partnership with Nike|url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180628181947/http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|archive-date=28. 6. 2018|access-date=30. 6. 2017|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}&lt;/ref&gt;
|[[AIA Group|AIA]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Tottenham Hotspur announce new £320m shirt deal|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201116101625/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767|archive-date=16. 11. 2020|access-date=25. 7. 2019|work=BBC Sport|location=Manchester}}&lt;/ref&gt;
|[[Kraken (kompanija)|Kraken]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Tottenham Hotspur partners with Crypto Platform Kraken|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2024/july/tottenham-hotspur-partners-with-crypto-platform-kraken/|date=16. 7. 2024|access-date=16. 7. 2024|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}&lt;/ref&gt;
|-
|West Ham United
|data-sort-value=&quot;Potter, Graham&quot;|{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]]
|data-sort-value=&quot;Bowen, Jarrod&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Jarrod Bowen]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Jarrod Bowen appointed West Ham United Club captain|url=https://www.whufc.com/news/jarrod-bowen-appointed-west-ham-united-club-captain|access-date=15. 8. 2024|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=15. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|[[Umbro]]&lt;ref&gt;{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|title=Umbro extends partnership with West Ham United as official technical partner|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]|date=2. 5. 2019|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|[[Betway]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Hammers renew partnership with Betway|url=http://www.whufc.com/news/articles/2019/may/24-may/hammers-renew-partnership-betway|access-date=28. 5. 2023|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]}}&lt;/ref&gt;
|[[QuickBooks]]&lt;ref&gt;{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/intuit-quickbooks-and-west-ham-united-launch-pioneering-sleeve-partnership-together|title=Intuit QuickBooks and West Ham United launch pioneering Sleeve Partnership together|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=1. 7. 2024|access-date=17. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|Wolverhampton Wanderers
|data-sort-value=&quot;Pereira, Vítor&quot;|{{ZD|VEL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]]
|data-sort-value=TBA|{{ZD|POR}} [[Toti Gomes]]
|Sudu&lt;ref&gt;{{cite news|title=Wolves agree new kit deal with SUDU that puts club and fans first|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240627-wolves-agree-new-kit-deal-with-sudu-that-puts-club-and-fans-first/|date=27. 6. 2024|access-date=27. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}&lt;/ref&gt;
|DEBET&lt;ref name=&quot;TGPEurope&quot; /&gt;
|[[JD Sports]]&lt;ref&gt;{{cite  press release|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240603-wolves-join-jd-in-partnership/|title=Wolves join JD in partnership|date=5. 6. 2024|access-date=5. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Promjene menadžera ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ekipa
!Odlazeći menadžer
!Način odlaska
!Datum odlaska
!Pozicija na tabeli
!Dolazeći menadžer
!Datum dolaska
|-
|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
|{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/club-statement-ange-postecoglou-departs/|title=Club statement - Ange Postecoglou departs|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=12. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
|Otpušten
|6. Juni 2025.
| rowspan=&quot;2&quot; |Pred-sezona
|{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/thomas-frank-joins-as-head-coach/|title=Thomas Frank joins as Head Coach|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=24. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
|12. Juni 2025.
|-
|[[Brentford FC|Brentford]]
|{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/first-team-thomas-frank-appointed-tottenham-head-coach-brentford-premier-league|title=Breaking news: Thomas Frank leaves Brentford to join Tottenham Hotspur as head coach|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb|access-date=24. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
|Potpisao za [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]]
|12. Juni 2025.
|{{ZD|IRS}} [[Keith Andrews (nogometaš)|Keith Andrews]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/first-team-keith-andrews-appointed-brentford-head-coach|title=Breaking news: Brentford appoint Keith Andrews as head coach|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb|access-date=28. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
|27. Juni 2025.
|-
|[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]
|{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]]
| rowspan=&quot;4&quot; |Otpušten
|8. Septembar 2025.
|10. mjesto
|{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2025/september/09/forest-appoint-ange-postecoglou-as-head-coach/|title=Forest appoint Ange Postecoglou as Head Coach|last=Club|first=Nottingham Forest Football|date=9. 9. 2025|website=Nottingham Forest Football Club|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|9. Septembar 2025.
|-
|[[West Ham United FC|West Ham United]]
|{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]]
|27. Septembar 2025.
|19. mjesto
|{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.whufc.com/news/west-ham-united-appoint-nuno-espirito-santo-head-coach|title=West Ham United appoint Nuno Espírito Santo as Head Coach {{!}} West Ham United F.C.|website=www.whufc.com|language=en|access-date=28. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|27. Septembar 2025.
|-
|Nottingham Forest
|{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]
|18. Oktobar 2025.
|18. mjesto
|{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2025/october/21/sean-dyche-appointed-forest-head-coach/|title=Sean Dyche appointed Forest Head Coach|last=Club|first=Nottingham Forest Football|date=21. 10. 2025|website=Nottingham Forest Football Club|access-date=22. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|21. Oktobar 2025.
|-
|[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]
|{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20251102-wolves-part-company-with-vitor-pereira/|title=Wolves part company with Vitor Pereira {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=2. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|2. Novembar 2025.
|20. mjesto
|{{ZD|VEL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20251112-edwards-becomes-new-wolves-head-coach/|title=Edwards becomes new Wolves head coach {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=14. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|12. Novembar 2025.
|-
|[[Chelsea FC|Chelsea]]
|{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-enzo-maresca|title=Club statement: Enzo Maresca|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=7. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|Sporazumni raskid
|1. Januar 2026.
|5. mjesto
|{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (&lt;small&gt;privremeno&lt;/small&gt;)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/articles/c8exj6w3y41o|title=Enzo Maresca: Chelsea manager leaves with Blues fifth in Premier League|last=Kinsella|first=Nizaar|date=1. 1. 2026|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|1. Januar 2026.
|-
|[[Manchester United FC|Manchester United]]
|{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/ruben-amorim-departs-role-as-head-coach-of-man-utd|title=Ruben Amorim departs role as head coach of Man Utd|website=www.manutd.com|language=en|access-date=7. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|Otpušten
|5. Januar 2026.
|6. mjesto
|{{ZD|ŠKO}} [[Darren Fletcher]] (&lt;small&gt;privremeno&lt;/small&gt;)
|5. Januar 2026.
|-
|Chelsea
|{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]]
| rowspan=&quot;2&quot; |Kraj privremenog trenera
|8. Januar 2026.
|8. mjesto
|{{ZD|ENG}} [[Liam Rosenior]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/liam-rosenior-appointed-chelsea-head-coach|title=Liam Rosenior appointed Chelsea head coach|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=7. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|8. Januar 2026.
|-
|Manchester United
|{{ZD|ŠKO}} [[Darren Fletcher]] (&lt;small&gt;privremeno&lt;/small&gt;)
|13. Januar 2026.
|6. mjesto
|{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-manchester-united-appoint-michael-carrick-as-head-coach|title=Official statement: Carrick appointed as head coach|website=www.manutd.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|13. Januar 2026.
|-
|Tottenham Hotspur
|{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2026/february/club-statement-thomas-frank/|title=Club statement - Thomas Frank|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=11. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |Otpušten
|11. Februar 2026.
|16. mjesto
|{{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2026/february/men-s-head-coach-update-igor-tudor/|title=Men’s Head Coach Update – Igor Tudor|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=23. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
|13. Februar 2026.
|-
|Nottingham Forest
|{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2026/february/12/club-statement|title=club-statement|website=www.nottinghamforest.co.uk|access-date=12. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
|12. Februar 2026.
| rowspan=&quot;2&quot; |17. mjesto
|{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2026/february/15/vitor-pereira-appointed-forest-head-coach/|title=vitor pereira appointed forest head coach|website=www.nottinghamforest.co.uk|access-date=23. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
|15. Februar 2026.
|-
|Tottenham Hotspur
|{{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news|title=News {{!}} Tottenham Hotspur|website=www.tottenhamhotspur.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|Sporazumni raskid
|29. Mart 2026.
|{{ZD|ITA}} [[Roberto De Zerbi]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news|title=News {{!}} Tottenham Hotspur|website=www.tottenhamhotspur.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|31. Mart 2026.
|-
|Chelsea
|{{ZD|ENG}} [[Liam Rosenior]]
|Otpušten
|22. April 2026.
|7. mjesto
|{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (&lt;small&gt;privremeno&lt;/small&gt;)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-liam-rosenior|title=Club statement: Liam Rosenior|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=3. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|22. April 2026.
|-
|[[Burnley FC|Burnley]]
|{{flagicon|ENG}} [[Scott Parker]]
|Sporazumni raskid
|30. April 2026.
|19. mjesto
|{{ZD|ENG}} [[Mike Jackson (nogometaš, rođen 1973)|Mike Jackson]] (&lt;small&gt;privremeno&lt;/small&gt;)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/club-statement-scott-parker|title=CLUB STATEMENT: SCOTT PARKER {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|language=en|access-date=3. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|30. April 2026.
|}

== Promjene pravila i inovacije ==
Sezona 2025/2026. sadrži nekoliko značajnih novih pravila i inovacija:

* Ovo je prva puna sezona u kojoj se koristi poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena krajem prošle sezone [[Premier League 2024/2025.|2024/2025]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=24. 2. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;

* Kamere koje nose suci (Ref-Cams), isprobane tijekom Svjetskog klupskog prvenstva 2025., razmatraju se za upotrebu u Premijer ligi. Iako još nisu implementirane, u tijeku su rasprave o ograničenim domaćim probnim igrama tijekom sezone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eplfixtures.com/var-rule-changes-in-2025-26-premier-league/|title=VAR &amp; Key Rule Updates for 2025–26 Premier League Season|date=24. 7. 2025|language=en-US|access-date=14. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;

* Puma je postala novi službeni dobavljač lopti za Premijer ligu, naslijedivši Nike nakon 25-godišnjeg partnerstva.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Premier League and PUMA announce official partnership|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|access-date=14. 9. 2025|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Tabela Premijer lige ==
&lt;onlyinclude&gt;
{{#invoke:Sports table|main|style=WDL|source=[https://www.premierleague.com/tables?co=1&amp;se=489&amp;ha=-1 Premier League]

|result1=CLLS |result2=CLLS |result3=CLLS |result4=CLLS |result5=CLLS |result6=ELLS |result7=ECLPO |result18=REL |result19=REL |result20=REL

&lt;!--Update team positions here--&gt;
|team_order=ARS, MCI, MUN, LIV, AVL, BOU, BRE, BHA, CHE, FUL, EVE, SUN, NEW, LEE, CRY, NFO, WHU, TOT, BUR, WOL

&lt;!--Update team results here and then (if needed) positions above. Don't forget to update the date (update parameter).--&gt;
|update=3. Maj 2026
|win_ARS=23|draw_ARS=7 |loss_ARS=5 |gf_ARS=67|ga_ARS=26&lt;!-- Arsenal --&gt;
|win_AVL=17|draw_AVL=7 |loss_AVL=10 |gf_AVL=47|ga_AVL=42&lt;!-- Aston Villa --&gt;
|win_BOU=12|draw_BOU=16|loss_BOU=7 |gf_BOU=55|ga_BOU=52&lt;!-- Bournemouth --&gt;
|win_BRE=14|draw_BRE=9 |loss_BRE=12|gf_BRE=52|ga_BRE=46&lt;!-- Brentford --&gt;
|win_BHA=13|draw_BHA=11|loss_BHA=11|gf_BHA=49|ga_BHA=42&lt;!-- Brighton &amp; Hove Albion --&gt;
|win_BUR=4|draw_BUR=8 |loss_BUR=23|gf_BUR=35|ga_BUR=71&lt;!-- Burnley --&gt;
|win_CHE=13|draw_CHE=9 |loss_CHE=12|gf_CHE=53|ga_CHE=45&lt;!-- Chelsea --&gt;
|win_CRY=11|draw_CRY=10|loss_CRY=13|gf_CRY=36|ga_CRY=42&lt;!-- Crystal Palace --&gt;
|win_EVE=13|draw_EVE=8 |loss_EVE=13|gf_EVE=41|ga_EVE=41&lt;!-- Everton --&gt;
|win_FUL=14|draw_FUL=6 |loss_FUL=15|gf_FUL=44|ga_FUL=49&lt;!-- Fulham --&gt;
|win_LEE=10|draw_LEE=13|loss_LEE=12|gf_LEE=47|ga_LEE=52&lt;!-- Leeds United --&gt;
|win_LIV=17|draw_LIV=7 |loss_LIV=11|gf_LIV=59|ga_LIV=47&lt;!-- Liverpool --&gt;
|win_MCI=21|draw_MCI=7 |loss_MCI=5 |gf_MCI=66|ga_MCI=29&lt;!-- Manchester City --&gt;
|win_MUN=18|draw_MUN=10|loss_MUN=7 |gf_MUN=63|ga_MUN=48&lt;!-- Manchester United --&gt;
|win_NEW=13|draw_NEW=6 |loss_NEW=16|gf_NEW=49|ga_NEW=51&lt;!-- Newcastle United --&gt;
|win_NFO=10|draw_NFO=9 |loss_NFO=15|gf_NFO=41|ga_NFO=45&lt;!-- Nottingham Forest --&gt;
|win_SUN=12|draw_SUN=11|loss_SUN=12|gf_SUN=37|ga_SUN=46&lt;!-- Sunderland --&gt;
|win_TOT=8 |draw_TOT=10|loss_TOT=16|gf_TOT=43|ga_TOT=53&lt;!-- Tottenham Hotspur --&gt;
|win_WHU=9 |draw_WHU=9 |loss_WHU=17|gf_WHU=42|ga_WHU=61&lt;!-- West Ham United --&gt;
|win_WOL=3 |draw_WOL=9|loss_WOL=23|gf_WOL=25|ga_WOL=63&lt;!-- Wolverhampton Wanderers --&gt;

&lt;!--Team status--&gt;
|status_ARS=K
|status_MCI=K
|status_MUN=K
|status_WOL=I
|status_BUR=I

|status_text_X=Obezbijedio [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropsku ligu ligaške faze]], ali bi se ipak mogao kvalificirati za Ligu prvaka
|status_text_Y=Obezbijedio [[UEFA Konferencijska liga 2026/2026.|Konferencijsku ligu play-off runde]], ali bi se ipak mogao kvalificirati za Ligu prvaka ili Evropsku ligu

&lt;!--Team definitions (wikilinks in table)--&gt;
|name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]]
|name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]
|name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|name_BHA=[[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
|name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]]
|name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]]
|name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]]
|name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
|name_EVE=[[Everton FC|Everton]]
|name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]]
|name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]]
|name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]]
|name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]]
|name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]]
|name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]
|name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]]
|name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
|name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]]
|name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]

&lt;!--Table settings and rules--&gt;|show_limit=5|class_rules=1) Broj bodova; 2) Gol-razlika; 3) Veći broj postignutih golova.
&lt;!--Qualification and relegation column definitions--&gt;
|res_col_header=QR
|col_CLLS=green1|text_CLLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Ligaško takmičenje Lige prvaka]]}}
&lt;!--|col_ELTH=green1  |text_ELTH=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}}--&gt;
|col_ELLS=blue1|text_ELLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}}
|col_ECLPO=yellow1 |text_ECLPO=Moguća kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Play-off Konferencijske lige]]}}
|col_REL=red1     |text_REL=Ispadaju u {{nowrap|[[EFL Championship]]}}

|note_res_ELLS=Pobjednici FA kupa 2025/26. i petoplasirana ekipa kvalificiraju se za ligašku fazu Evropske lige. Ako pobjednici FA kupa završe među prvih pet, kvalificirat će se šestoplasirana ekipa.
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultati ==
{{#invoke:sports results|main|source=[https://www.premierleague.com/results Premier League]
|update=3. Maj 2026
|a_note=yes|matches_style=FBR
|team1=ARS|team2=AVL|team3=BOU|team4=BRE|team5=BHA|team6=BUR|team7=CHE|team8=CRY|team9=EVE|team10=FUL|team11=LEE|team12=LIV|team13=MCI|team14=MUN|team15=NEW|team16=NFO|team17=SUN|team18=TOT|team19=WHU|team20=WOL

|name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]]
|match_ARS_AVL= 4–1
|match_ARS_BOU= 1–2
|match_ARS_BRE= 2–0
|match_ARS_BHA= 2–1
|match_ARS_BUR=
|match_ARS_CHE= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|2–1]]
|match_ARS_CRY= 1–0
|match_ARS_EVE= 2–0
|match_ARS_FUL= 3–0
|match_ARS_LEE= 5–0
|match_ARS_LIV= 0–0
|match_ARS_MCI= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|1–1]]
|match_ARS_MUN= [[Derbi Arsenal–Manchester United|2–3]]
|match_ARS_NEW= 1–0
|match_ARS_NFO= 3–0
|match_ARS_SUN= 3–0
|match_ARS_TOT= [[Sjevernolondonski derbi|4–1]]
|match_ARS_WHU= [[Londonski derbi|2–0]]
|match_ARS_WOL= 2–1

|name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]
|match_AVL_ARS= 2–1
|match_AVL_BOU= 4–0
|match_AVL_BRE= 0–1
|match_AVL_BHA= 1–0
|match_AVL_BUR= 2–1
|match_AVL_CHE= 1–4
|match_AVL_CRY= 0–3
|match_AVL_EVE= 0–1
|match_AVL_FUL= 3–1
|match_AVL_LEE= 1–1
|match_AVL_LIV=
|match_AVL_MCI= 1–0
|match_AVL_MUN= 2–1
|match_AVL_NEW= 0–0
|match_AVL_NFO= 3–1
|match_AVL_SUN= 4–3
|match_AVL_TOT=
|match_AVL_WHU= 2–0
|match_AVL_WOL= 1–0


|name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|match_BOU_ARS= 2–3
|match_BOU_AVL= 1–1
|match_BOU_BRE= 0–0
|match_BOU_BHA= 2–1
|match_BOU_BUR= 1–1
|match_BOU_CHE= 0–0
|match_BOU_CRY= 3–0
|match_BOU_EVE= 0–1
|match_BOU_FUL= 3–1
|match_BOU_LEE= 2–2
|match_BOU_LIV= 3–2
|match_BOU_MCI=
|match_BOU_MUN= 2–2
|match_BOU_NEW= 0–0
|match_BOU_NFO= 2–0
|match_BOU_SUN= 1–1
|match_BOU_TOT= 3–2
|match_BOU_WHU= 2–2
|match_BOU_WOL= 1–0

|name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]]
|match_BRE_ARS= 1–1
|match_BRE_AVL= 1–0
|match_BRE_BOU= 4–1
|match_BRE_BHA= 0–2
|match_BRE_BUR= 3–1
|match_BRE_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|2–2]]
|match_BRE_CRY=
|match_BRE_EVE= 2–2
|match_BRE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|0–0]]
|match_BRE_LEE= 1–1
|match_BRE_LIV= 3–2
|match_BRE_MCI= 0–1
|match_BRE_MUN= 3–1
|match_BRE_NEW= 3–1
|match_BRE_NFO= 0–2
|match_BRE_SUN= 3–0
|match_BRE_TOT= 0–0
|match_BRE_WHU= 3–0
|match_BRE_WOL= 2–2

|name_BHA=[[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
|match_BHA_ARS= 0–1
|match_BHA_AVL= 3–4
|match_BHA_BOU= 1–1
|match_BHA_BRE= 2–1
|match_BHA_BUR= 2–0
|match_BHA_CHE= 3–0
|match_BHA_CRY= [[Rivalstvo Brighton &amp; Hove Albion FC–Crystal Palace FC|0–1]]
|match_BHA_EVE= 1–1
|match_BHA_FUL= 1–1
|match_BHA_LEE= 3–0
|match_BHA_LIV= 2–1
|match_BHA_MCI= 2–1
|match_BHA_MUN=
|match_BHA_NEW= 2–1
|match_BHA_NFO= 2–1
|match_BHA_SUN= 0–0
|match_BHA_TOT= 2–2
|match_BHA_WHU= 1–1
|match_BHA_WOL=

|name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]]
|match_BUR_ARS= 0–2
|match_BUR_AVL=
|match_BUR_BOU= 0–0
|match_BUR_BRE= 3–4
|match_BUR_BHA= 0–2
|match_BUR_CHE= 0–2
|match_BUR_CRY= 0–1
|match_BUR_EVE= 0–0
|match_BUR_FUL= 2–3
|match_BUR_LEE= 2–0
|match_BUR_LIV= 0–1
|match_BUR_MCI= 0–1
|match_BUR_MUN= 2–2
|match_BUR_NEW= 1–3
|match_BUR_NFO= 1–1
|match_BUR_SUN= 2–0
|match_BUR_TOT= 2–2
|match_BUR_WHU= 0–2
|match_BUR_WOL=

|name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]]
|match_CHE_ARS= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|1–1]]
|match_CHE_AVL= 1–2
|match_CHE_BOU= 2–2
|match_CHE_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|2–0]]
|match_CHE_BHA= 1–3
|match_CHE_BUR= 1–1
|match_CHE_CRY= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|0–0]]
|match_CHE_EVE= 2–0
|match_CHE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|2–0]]
|match_CHE_LEE= 2–2
|match_CHE_LIV= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|2–1]]
|match_CHE_MCI= 0–3
|match_CHE_MUN= 0–1
|match_CHE_NEW= 0–1
|match_CHE_NFO=
|match_CHE_SUN= 1–2
|match_CHE_TOT= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|a]]
|match_CHE_WHU= 3–2
|match_CHE_WOL= 3–0

|name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
|match_CRY_ARS=
|match_CRY_AVL= 0–0
|match_CRY_BOU= 3–3
|match_CRY_BRE= 2–0
|match_CRY_BHA= [[Rivalstvo Brighton &amp; Hove Albion FC–Crystal Palace FC|0–0]]
|match_CRY_BUR= 2–3
|match_CRY_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|1–3]]
|match_CRY_EVE=
|match_CRY_FUL= 1–1
|match_CRY_LEE= 0–0
|match_CRY_LIV= 2–1
|match_CRY_MCI= 0–3
|match_CRY_MUN= 1–2
|match_CRY_NEW= 2–1
|match_CRY_NFO= 1–1
|match_CRY_SUN= 0–0
|match_CRY_TOT= 0–1
|match_CRY_WHU= 0–0
|match_CRY_WOL= 1–0

|name_EVE=[[Everton FC|Everton]]
|match_EVE_ARS= 0–1
|match_EVE_AVL= 0–0
|match_EVE_BOU= 1–2
|match_EVE_BRE= 2–4
|match_EVE_BHA= 2–0
|match_EVE_BUR= 2–0
|match_EVE_CHE= 3–0
|match_EVE_CRY= 2–1
|match_EVE_FUL= 2–0
|match_EVE_LEE= 1–1
|match_EVE_LIV= [[Merseyside derbi|1–2]]
|match_EVE_MCI=
|match_EVE_MUN= 0–1
|match_EVE_NEW= 1–4
|match_EVE_NFO= 3–0
|match_EVE_SUN=
|match_EVE_TOT= 0–3
|match_EVE_WHU=
|match_EVE_WOL= 1–1

|name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]]
|match_FUL_ARS= 0–1
|match_FUL_AVL= 1–0
|match_FUL_BOU=
|match_FUL_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|3–1]]
|match_FUL_BHA= 2–1
|match_FUL_BUR= 3–1
|match_FUL_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|2–1]]
|match_FUL_CRY= 1–2
|match_FUL_EVE= 1–2
|match_FUL_LEE= 1–0
|match_FUL_LIV= 2–2
|match_FUL_MCI= 4–5
|match_FUL_MUN= 1–1
|match_FUL_NEW=
|match_FUL_NFO= 1–0
|match_FUL_SUN= 1–0
|match_FUL_TOT= 2–1
|match_FUL_WHU= 0–1
|match_FUL_WOL= 3–0

|name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]]
|match_LEE_ARS= 0–4
|match_LEE_AVL= 1–2
|match_LEE_BOU= 2–2
|match_LEE_BRE= 0–0
|match_LEE_BHA=
|match_LEE_BUR= 3–1
|match_LEE_CHE= 3–1
|match_LEE_CRY= 4–1
|match_LEE_EVE= 1–0
|match_LEE_FUL= 1–0
|match_LEE_LIV= 3–3
|match_LEE_MCI= 0–1
|match_LEE_MUN= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|1–1]]
|match_LEE_NEW= 0–0
|match_LEE_NFO= 3–1
|match_LEE_SUN= 0–1
|match_LEE_TOT= 1–2
|match_LEE_WHU= 2–1
|match_LEE_WOL= 3–0

|name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]]
|match_LIV_ARS= 1–0
|match_LIV_AVL= 2–0
|match_LIV_BOU= 4–2
|match_LIV_BRE=
|match_LIV_BHA= 2–0
|match_LIV_BUR= 1–1
|match_LIV_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|a]]
|match_LIV_CRY= 3–1
|match_LIV_EVE= [[Merseyside derbi|2–1]]
|match_LIV_FUL= 2–0
|match_LIV_LEE= 0–0
|match_LIV_MCI= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|1–2]]
|match_LIV_MUN= [[Derbi Liverpool–Manchester United|1–2]]
|match_LIV_NEW= 4–1
|match_LIV_NFO= 0–3
|match_LIV_SUN= 1–1
|match_LIV_TOT= 1–1
|match_LIV_WHU= 5–2
|match_LIV_WOL= 2–1

|name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]]
|match_MCI_ARS= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|2–1]]
|match_MCI_AVL=
|match_MCI_BOU= 3–1
|match_MCI_BRE=
|match_MCI_BHA= 1–1
|match_MCI_BUR= 5–1
|match_MCI_CHE= 1–1
|match_MCI_CRY=
|match_MCI_EVE= 2–0
|match_MCI_FUL= 3–0
|match_MCI_LEE= 3–2
|match_MCI_LIV= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|3–0]]
|match_MCI_MUN= [[Manchester derby|3–0]]
|match_MCI_NEW= 2–1
|match_MCI_NFO= 2–2
|match_MCI_SUN= 3–0
|match_MCI_TOT= 0–2
|match_MCI_WHU= 3–0
|match_MCI_WOL= 2–0

|name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]]
|match_MUN_ARS= [[Derbi Arsenal–Manchester United|0–1]]
|match_MUN_AVL= 3–1
|match_MUN_BOU= 4–4
|match_MUN_BRE= 2–1
|match_MUN_BHA= 4–2
|match_MUN_BUR= 3–2
|match_MUN_CHE= 2–1
|match_MUN_CRY= 2–1
|match_MUN_EVE= 0–1
|match_MUN_FUL= 3–2
|match_MUN_LEE= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|1–2]]
|match_MUN_LIV= [[Derbi Liverpool–Manchester United|3–2]]
|match_MUN_MCI= [[Manchester derby|2–0]]
|match_MUN_NEW= 1–0
|match_MUN_NFO=
|match_MUN_SUN= 2–0
|match_MUN_TOT= 2–0
|match_MUN_WHU= 1–1
|match_MUN_WOL= 1–1

|name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|match_NEW_ARS= 1–2
|match_NEW_AVL= 0–2
|match_NEW_BOU= 1–2
|match_NEW_BRE= 2–3
|match_NEW_BHA= 3–1
|match_NEW_BUR= 2–1
|match_NEW_CHE= 2–2
|match_NEW_CRY= 2–0
|match_NEW_EVE= 2–3
|match_NEW_FUL= 2–1
|match_NEW_LEE= 4–3
|match_NEW_LIV= 2–3
|match_NEW_MCI= 2–1
|match_NEW_MUN= 2–1
|match_NEW_NFO= 2–0
|match_NEW_SUN= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|1–2]]
|match_NEW_TOT= 2–2
|match_NEW_WHU=
|match_NEW_WOL= 1–0

|name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]
|match_NFO_ARS= 0–0
|match_NFO_AVL= 1–1
|match_NFO_BOU=
|match_NFO_BRE= 3–1
|match_NFO_BHA= 0–2
|match_NFO_BUR= 4–1
|match_NFO_CHE= 0–3
|match_NFO_CRY= 1–1
|match_NFO_EVE= 0–2
|match_NFO_FUL= 0–0
|match_NFO_LEE= 3–1
|match_NFO_LIV= 0–1
|match_NFO_MCI= 1–2
|match_NFO_MUN= 2–2
|match_NFO_NEW=
|match_NFO_SUN= 0–1
|match_NFO_TOT= 3–0
|match_NFO_WHU= 0–3
|match_NFO_WOL= 0–0

|name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]]
|match_SUN_ARS= 2–2
|match_SUN_AVL= 1–1
|match_SUN_BOU= 3–2
|match_SUN_BRE= 2–1
|match_SUN_BHA= 0–1
|match_SUN_BUR= 3–0
|match_SUN_CHE=
|match_SUN_CRY= 2–1
|match_SUN_EVE= 1–1
|match_SUN_FUL= 1–3
|match_SUN_LEE= 1–1
|match_SUN_LIV= 0–1
|match_SUN_MCI= 0–0
|match_SUN_MUN=
|match_SUN_NEW= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|1–0]]
|match_SUN_NFO= 0–5
|match_SUN_TOT= 1–0
|match_SUN_WHU= 3–0
|match_SUN_WOL= 2–0

|name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
|match_TOT_ARS= [[Sjevernolondonski derbi|1–4]]
|match_TOT_AVL= 1–2
|match_TOT_BOU= 0–1
|match_TOT_BRE= 2–0
|match_TOT_BHA= 2–2
|match_TOT_BUR= 3–0
|match_TOT_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|0–1]]
|match_TOT_CRY= 1–3
|match_TOT_EVE=
|match_TOT_FUL= 1–2
|match_TOT_LEE=
|match_TOT_LIV= 1–2
|match_TOT_MCI= 2–2
|match_TOT_MUN= 2–2
|match_TOT_NEW= 1–2
|match_TOT_NFO= 0–3
|match_TOT_SUN= 1–1
|match_TOT_WHU= [[Londonski derbi|1–2]]
|match_TOT_WOL= 1–1

|name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]]
|match_WHU_ARS= [[Londonski derbi|a]]
|match_WHU_AVL= 2–3
|match_WHU_BOU= 0–0
|match_WHU_BRE= 0–2
|match_WHU_BHA= 2–2
|match_WHU_BUR= 3–2
|match_WHU_CHE= 1–5
|match_WHU_CRY= 1–2
|match_WHU_EVE= 2–1
|match_WHU_FUL= 0–1
|match_WHU_LEE=
|match_WHU_LIV= 0–2
|match_WHU_MCI= 1–1
|match_WHU_MUN= 1–1
|match_WHU_NEW= 3–1
|match_WHU_NFO= 1–2
|match_WHU_SUN= 3–1
|match_WHU_TOT= [[Londonski derbi|0–3]]
|match_WHU_WOL= 4–0

|name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]
|match_WOL_ARS= 2–2
|match_WOL_AVL= 2–0
|match_WOL_BOU= 0–2
|match_WOL_BRE= 0–2
|match_WOL_BHA= 1–1
|match_WOL_BUR= 2–3
|match_WOL_CHE= 1–3
|match_WOL_CRY= 0–2
|match_WOL_EVE= 2–3
|match_WOL_FUL=
|match_WOL_LEE= 1–3
|match_WOL_LIV= 2–1
|match_WOL_MCI= 0–4
|match_WOL_MUN= 1–4
|match_WOL_NEW= 0–0
|match_WOL_NFO= 0–1
|match_WOL_SUN= 1–1
|match_WOL_TOT= 0–1
|match_WOL_WHU= 3–0

}}

== Statistika ==
&lt;small&gt;Ažurirano: 3. 5. 2026.&lt;/small&gt;

=== Najbolji strijelci ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Rang
!Igrač
!Klub
!Golovi&lt;ref name=&quot;premierleague.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players|title=Premier League Top Player Stats - Goals, Assists, Clean Sheets|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=24. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
!1
|{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]]
|Manchester City
|24
|-
!2
|{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]]
|Brentford
|22
|-
!3
|{{ZD|Gana}} [[Antoine Semenyo]]
|Manchester City
|15*
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |4
|{{ZD|BRA}} [[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]]
|Chelsea
| rowspan=&quot;2&quot; |14
|-
|{{ZD|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]
|Arsenal
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |6
|{{ZD|ENG}} [[Danny Welbeck]]
|Brighton &amp; Hove Albion
| rowspan=&quot;2&quot; |13
|-
|{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]]
|Nottingham Forest
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |8
|{{ZD|ENG}} [[Dominic Calvert-Lewin]]
|Leeds United
| rowspan=&quot;2&quot; |12
|-
|{{ZD|FRA}} [[Eli Junior Kroupi]]
|Bournemouth
|-
! rowspan=&quot;3&quot; |10
|{{ZD|FRA}} [[Hugo Ekitike]]
|Liverpool
| rowspan=&quot;3&quot; |11
|-
|{{ZD|SVN}} [[Benjamin Šeško]]
|Manchester United
|-
|{{ZD|ENG}} [[Ollie Watkins]]
|Aston Villa
|}
'''Napomena'''

* * 10 golova za Bournemouth, 5 golova za Manchester City

==== Het−trikovi ====
{{Glavni|Spisak het-trikova u Premijer ligi Engleske}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Igrač
!Za
!Protiv
!Rezultat
!Datum
|-
|{{ZD|FRA}} [[Jean-Philippe Mateta]]
|Crystal Palace
|Bournemouth
|3–3 (D)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cj0e8p58v9yt|title=Crystal Palace 3-3 AFC Bournemouth: Jean-Philippe Mateta hat-trick salvages draw|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|18. Oktobar 2025.
|-
|{{ZD|ENG}} [[Eberechi Eze]]
|Arsenal
|Tottenham Hotspur
|[[Sjevernolondonski derbi|4–1]] (D)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c70j2y8pk44t|title=Arsenal vs Tottenham LIVE: Premier League score, stats &amp; updates from North London Derby|last=Howell|first=Alex|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|23. Novembar 2025.
|-
|{{ZD|NJE}} [[Kevin Schade]]
| rowspan=&quot;2&quot; |Brentford
|Bournemouth
|4–1 (D)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cwyvq88n01wt|title=Brentford 4-1 Bournemouth: Kevin Schade hits a hat-trick as Bees claim impressive win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|27. Decembar 2025.
|-
|{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]]
|Everton
|4–2 (G)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c5y23mym183t|title=Everton 2-4 Brentford: Igor Thiago hat-trick helps the Bees ease past the hosts|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|4. Januar 2026.
|-
|{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]]
| rowspan=&quot;2&quot; |Chelsea
|Wolverhampton Wanderers
|3–1 (G)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c9dvzlg498dt|title=Palmer scores first-half hat-trick in Chelsea win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=8. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
|7. Februar 2026.
|-
|{{ZD|BRA}} [[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]]
|Aston Villa
|4–1 (G)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c20zeq095r9t|title=Aston Villa 1-4 Chelsea: Joao Pedro hat-trick sends Champions League message|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=5. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
|4. Mart 2026.
|-
|{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]]
|Nottingham Forest
|Burnley
|4–1 (D)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/live/cpqxx45x0jxt|title=Nottingham Forest v Burnley|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=3. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|19. April 2026.
|}

=== Clean sheetovi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Rang
!Igrač
!Klub
!Clean
sheetovi&lt;ref name=&quot;premierleague.com&quot;/&gt;
|-
!1
|{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]]
|Arsenal
|17
|-
!2
|{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]
|Manchester City
|13
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |3
|{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]]
|Everton
| rowspan=&quot;2&quot; |11
|-
|{{ZD|ENG}} [[Dean Henderson]]
|Crystal Palace
|}

=== Disciplina ===

==== Igrač ====

* Najviše žutih kartona: '''10'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players?statMetric=yellowCards&amp;season=2025|title=Premier League Top Player Stats – Yellow Cards|access-date=14. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
**''Sedam igrača''

* Najviše crvenih kartona: '''2'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players?statMetric=totalRedCards&amp;season=2025|title=Premier League Top Player Stats – Red Cards|publisher=Premier League|access-date=14. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
**{{ZD|ARG}} Cristian Romero (Tottenham Hotspur)

====Klub====
* Najviše žutih kartona: '''85'''&lt;ref name=&quot;Yellow cards&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/clubs?statMetric=yellowCards&amp;season=2025|title=Premier League Top Club Stats – Yellow Cards|access-date=14. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
**Brighton &amp; Hove Albion
**Tottenham Hotspur

* Najmanje žutih kartona: '''45'''&lt;ref name=&quot;Yellow cards&quot;/&gt;
**Arsenal

* Najviše crvenih kartona: '''7'''&lt;ref name=&quot;Red cards&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/clubs?statMetric=totalRedCards&amp;season=2025|title=Premier League Top Club Stats – Red Cards|publisher=Premier League|access-date=14. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
**Chelsea
* Najmanje crvenih kartona: '''0'''&lt;ref name=&quot;Red cards&quot;/&gt;
**Arsenal
**Brighton &amp; Hove Albion
**Fulham
**Manchester City

== Nagrade ==

=== Mjesečne nagrade ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Mjesec
!colspan=&quot;2&quot;|Menadžer mjeseca
!colspan=&quot;2&quot;|Igrač mjeseca
!colspan=&quot;2&quot;|Gol mjeseca
!colspan=&quot;2&quot;|Odbrana mjeseca
!rowspan=&quot;2&quot;|Reference
|-
!Menadžer
!Klub
!Igrač
!Klub
!Igrač
!Klub
!Igrač
!Klub
|-
!August
|{{ZD|NIZ}} [[Arne Slot]]
|Liverpool
|{{ZD|ENG}} [[Jack Grealish]]
|Everton
|{{ZD|MAĐ}} [[Dominik Szoboszlai]]
|Liverpool
|{{ZD|ENG}} [[James Trafford]]
| rowspan=&quot;2&quot; |Manchester City
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407271/voted-august-2025-barclays-manager-of-the-month|title=Slot named Barclays Manager of the Month|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407220/grealish-wins-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Grealish wins first ever EA SPORTS Player of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407226/szoboszlais-stunner-wins-guinness-goal-of-the-month-award-for-august|title=Szoboszlai makes history with Guinness Goal of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407234/trafford-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Trafford wins Coca-Cola Save of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
!Septembar
|{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]]
|Crystal Palace
|{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]]
|Manchester City
|{{ZD|ŠPA}} [[Martín Zubimendi]]
|Arsenal
|{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437276/glasner-named-barclays-manager-of-the-month|title=Glasner named Barclays Manager of the Month|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437437/haaland-wins-fourth-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Haaland wins fourth EA SPORTS Player of the Month award|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437285/zubimendi-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Zubimendi wins Guinness Goal of the Month|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437238/donnarumma-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Donnarumma wins Coca-Cola Save of the Month award|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
!Oktobar
|{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]]
|Manchester United
|{{ZD|KAM}} [[Bryan Mbeumo]]
|Manchester United
|{{ZD|ARG}} [[Emiliano Buendía]]
|Aston Villa
|{{ZD|SVK}} [[Martin Dúbravka]]
|Burnley
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455472/amorim-named-barclays-manager-of-the-month|title=Amorim named Barclays Manager of the Month|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455047/mbeumo-wins-his-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Mbeumo wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455467/buendia-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Buendia wins Guinness Goal of the Month|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455647/dubravka-claims-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Dubravka claims Coca-Cola Save of the Month award|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
!Novembar
|{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]]
|Chelsea
|{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]]
|Brentford
|{{ZD|SAD}} [[Tyler Adams]]
|Bournemouth
|{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]]
|Everton
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497487/maresca-named-barclays-manager-of-the-month|title=Maresca named Barclays Manager of the Month|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497486/thiago-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Thiago wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497488/adams-becomes-first-american-to-win-guinness-goal-of-the-month|title=Adams becomes first American to win Guinness Goal of the Month|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497963/pickford-equals-record-for-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Pickford equals record for Coca-Cola Save of the Month award|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
!Decembar
|{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]]
|Aston Villa
|{{ZD|ENG}} [[Dominic Calvert-Lewin]]
|Leeds United
|{{ZD|VEL}} [[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Harry Wilson]]
| rowspan=&quot;2&quot; |Fulham
|{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]]
|Arsenal
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549078/emery-named-barclays-manager-of-the-month|title=Emery named December Barclays Manager of the Month|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4544215/calvert-lewin-wins-first-ea-sports-player-of-the-month-award-for-six-years|title=Calvert-Lewin wins first EA SPORTS Player of the Month award for six years|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549088/wilson-wins-guinness-goal-of-the-month-for-second-time|title=Wilson wins Guinness Goal of the Month for the second time|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549091/raya-equals-record-for-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Raya equals record for Coca-Cola Save of the Month award|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
!Januar
|{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]]
|Manchester United
|{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]]
|Brentford
|{{ZD|ENG}}  [[Harrison Reed (nogometaš)|Harrison Reed]]
|{{ZD|FRA}} [[Alphonse Areola]]
|West Ham United
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587333/januarys-barclays-manager-of-the-month|title=Carrick wins first Barclays Manager of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587125/thiago-makes-history-after-winning-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Thiago makes history after winning EA SPORTS Player of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587385/reed-wins-guinness-goal-of-the-month-award|title=Reed wins Guinness Goal of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587584/areola-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Areola wins Coca-Cola Save of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
!Februar
|{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]]
|Manchester City
|{{ZD|Gana}} [[Antoine Semenyo]]
|Manchester City
|{{ZD|ENG}} [[Dominic Solanke]]
|Tottenham Hotspur
|{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]]
|Everton
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611431/semenyo-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Semenyo wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611433/guardiola-named-barclays-manager-of-the-month|title=Guardiola named Barclays Manager of the Month|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611596/solanke-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Solanke wins Guinness Goal of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611611/pickford-wins-record-fourth-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Pickford wins record fourth Coca-Cola Save of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
!Mart
|{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]]
|Arsenal
|{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]]
|Manchester United
|{{ZD|DAN}} [[William Osula]]
|Newcastle United
|{{ZD|ENG}} [[Aaron Ramsdale]]
|Newcastle United
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623565/arteta-wins-eighth-barclays-manager-of-the-month-award/|title=Arteta wins eighth Barclays Manager of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623552/fernandes-matches-ronaldo-with-sixth-ea-sports-player-of-the-month-award/|title=Fernandes equals Ronaldo with sixth EA SPORTS Player of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623619/osula-wins-guinness-goal-of-the-month-award/|title=Osula wins Guinness Goal of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623624/ramsdale-wins-coca-cola-save-of-the-month-award/|title=Ramsdale wins Coca-Cola Save of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|}
== Reference ==
{{reflist}}


{{Premijer liga Engleske}}

{{Prve evropske nogometne lige 2025/26.}}
[[Kategorija:2025. u Engleskoj]]
[[Kategorija:2026. u Engleskoj]]
[[Kategorija:Sezone Premijer lige Engleske]]</text>
      <sha1>pyinu1a8ghjooz0ub666yyct416ixzc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arsenal FC – sezona 2025/2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526018</id>
    <revision>
      <id>3839203</id>
      <parentid>3830819</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:57:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Topnik95</username>
        <id>56539</id>
      </contributor>
      <origin>3839203</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="81988" sha1="if1umwuso1nmdg2z1myetekhftdkd6a" xml:space="preserve">{{Infokutija trenutna sezona fudbalskog kluba
| ime_kluba                 = Arsenal FC
| sezona                    = 2025/2026.
| slika                     = 
| veličina_slike            = 
| tekst                     = 
| titula_vlasnika           = 
| vlasnik                   = {{nowrap|[[Kroenke Sports &amp; Entertainment]]}}
| titula_predsjednika       = 
| predsjednik               = [[Stan Kroenke]]&lt;br&gt;[[Josh Kroenke]]
| titula_menadžera          = 
| menadžer                  = [[Mikel Arteta]]
| titula4                   = 
| osoba4                    = 
| titula_stadiona           = 
| stadion                   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
| liga1                     = [[Premier League]]
| liga1_rezultat            = ''[[Premier League 2025/2026.|1. mjesto]]''
| liga2                     = 
| liga2_rezultat            = 
| liga3                     = 
| liga3_rezultat            = 
| kup1                      = [[FA kup]]
| kup1_rezultat             = ''[[FA kup 2025/2026.|Četvrtina finala]]''
| kup2                      = [[Engleski Liga-kup]]
| kup2_rezultat             = ''[[Engleski Liga-kup 2025/2026.|2. mjesto]]''
| kup3                      = {{nowrap|[[UEFA Liga prvaka]]}}
| kup3_rezultat             = ''[[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|Polufinale]]''
| kup4                      = 
| kup4_rezultat             = 
| kup5                      = 
| kup5_rezultat             = 
| kup6                      = 
| kup6_rezultat             = 
| kup7                      = 
| kup7_rezultat             = 
| najbolji_strijelac_sezone = &lt;br&gt;[[Viktor Gyökeres]]&lt;br&gt;(21)
| najbolji_strijelac_lige   = &lt;br&gt;[[Viktor Gyökeres]]&lt;br&gt;(14 golova)
| najveća_posjećenost       = 60.345 v [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]&lt;br&gt;(23. Novembar 2025, Premier League)
| najmanja_posjećenost      = 50.200 v [[FK Kairat|Kairat]]&lt;br&gt;(28. Januar 2026, UEFA Liga prvaka)
| prosječna_posjećenost     = 60.216
| najveća_pobjeda           = '''5–0''' v Leeds United&lt;br&gt;(Kući, 23. August 2025, Premier League)
| najveći_poraz             = '''0–2''' v [[Manchester City FC|Manchester City]]&lt;br&gt;  ([[Stadion Wembley|Wembley]], 22. Mart 2026, Finale EFL kupa)
| uzorak_lr1                = _arsenal2526h
| uzorak_t1                 = _arsenal2526h
| uzorak_dr1                = _arsenal2526h
| uzorak_š1                 = _arsenal2526h
| uzorak_č1                 = _arsenal2526hl
| lijeva ruka1              = FFFFFF
| tijelo1                   = F00000
| desna ruka1               = FFFFFF
| šorc1                     = FFFFFF
| čarape1                   = F00000
| opis1                     = Domaći
| uzorak_lr2                = _arsenal2526a
| uzorak_t2                 = _arsenal2526a
| uzorak_dr2                = _arsenal2526a
| uzorak_š2                 = _arsenal2526a
| uzorak_č2                 = _arsenal2526a
| lijeva ruka2              = 192B47
| tijelo2                   = 192B47
| desna ruka2               = 192B47
| šorc2                     = 151D35
| čarape2                   = 151D35
| opis2                     = Gostujući
| uzorak_lr3                = _arsenal2526t
| uzorak_t3                 = _arsenal2526t
| uzorak_dr3                = _arsenal2526t
| uzorak_š3                 = _arsenal2526t
| uzorak_č3                 = _arsenal2526tl
| lijeva ruka3              = FFFFFF
| tijelo3                   = FFFFFF
| desna ruka3               = FFFFFF
| šorc3                     = 6A2335
| čarape3                   = FFFFFF
| opis3                     = Treći
| prethodna_sezona          = [[Arsenal FC - sezona 2024/2025.|2024/2025.]]
| naredna_sezona            = 2026/2027.
| ažurirano                 = 2. 5. 2026
| vlasnici                  = 
}}

'''Sezona 2025/2026.''' je 34. sezona [[Arsenal FC|Nogometnog kluba Arsenal]] u [[Premijer liga Engleske|Premier ligi]], njihova 100. uzastopna sezona u najvišoj engleskoj ligi, čime su postali prva ekipa koja je provela 100 sezona zaredom u engleskoj najvišoj ligi, te 109. sezona u najvišoj ligi ukupno. Osim domaće lige, Arsenal također sudjeluje u ovogodišnjim izdanjima FA kupa, EFL kupa i UEFA Lige prvaka, od kojih je njihova 40. europska kampanja. Sezona obuhvaća razdoblje od 1. jula 2025. do 30. juna 2026.

== Prvi tim ==

=== Stručni štab ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Pozicija
!Ime
!Datum rođenja
!Ref.
|-
|Menadžer
|{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]]
|{{Datum rođenja|1982|03|26}}
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mikel-arteta-joining-our-new-head-coach|title=Mikel Arteta joining as our new head coach|date=16. 9. 2025|website=Mikel Arteta joining as our new head coach|language=en|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Mikel Arteta: Arsenal appoint ex-captain as head coach|url=https://www.bbc.com/sport/football/50817660|newspaper=BBC Sport|date=20. 12. 2019|access-date=13. 9. 2025|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |Pomoćnici
|{{ZD|NIZ}} [[Albert Stuivenberg]]
|{{Datum rođenja|1970|08|05}}
|&lt;ref name=&quot;Coaching team named&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/coaching-team-named|title=Coaching team named|date=16. 9. 2025|website=Coaching team named|language=en|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bbc.com&quot;&gt;{{Cite news|title=Mikel Arteta: Arsenal's new boss encouraged by early signs from players|url=https://www.bbc.com/sport/football/50912761|newspaper=BBC Sport|date=26. 12. 2019|access-date=13. 9. 2025|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
|{{ZD|ARG}} [[Gabriel Heinze]]
|{{Datum rođenja|1978|04|19}}
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/gabriel-heinze-joins-coaching-team|title=Gabriel Heinze joins coaching team|date=16. 9. 2025|website=Gabriel Heinze joins coaching team|language=en|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Arsenal appoint Gabriel Heinze to join Mikel Arteta’s coaching staff|url=https://www.nytimes.com/athletic/6478034/2025/07/08/arsenal-heinze-coach-appointment/|newspaper=The New York Times|date=8. 7. 2025|access-date=13. 9. 2025|issn=0362-4331|language=en-US|first=Nnamdi|last=Onyeagwara}}&lt;/ref&gt;
|-
|{{ZD|FRA}} [[Nicolas Jover]]
|{{Datum rođenja|1981|10|28}}
|&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Arsenal appoint set-piece coach Nicolas Jover from Manchester City|url=https://www.nytimes.com/athletic/4206997/2021/07/05/arsenal-appoint-set-piece-coach-nicolas-jover-from-manchester-city/|newspaper=The New York Times|date=6. 7. 2021|access-date=13. 9. 2025|issn=0362-4331|language=en-US|first=Art de|last=Roché}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.standard.co.uk/sport/football/arsenal-andreas-georgson-malmo-man-city-b944119.html|title=Arsenal hire Man City coach Jover as Georgson leaves for Malmo|last=Collings|first=Simon|date=5. 7. 2021|website=The Standard|language=en|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Miguel Molina (nogometaš)|Miguel Molina]]
|{{Datum rođenja|1993|01|03}}
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/coaching-and-backroom-team|title=Coaching and backroom team|date=16. 9. 2025|website=Coaching and backroom team|language=en|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mirror.co.uk/sport/football/news/mikel-arteta-appoints-three-new-22594631|title=Mikel Arteta appoints three new staff to his Arsenal backroom team|last=Wells|first=Darren|date=28. 8. 2020|website=Daily Mirror|language=en|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|Trener golmana
|{{ZD|ŠPA}} [[Iñaki Caña]]
|{{Datum rođenja|1975|09|19}}
|&lt;ref name=&quot;Coaching team named&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;bbc.com&quot;/&gt;
|}

=== Igrači prvog tima ===

{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ŠPA|ime=[[David Raya]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=FRA|ime=[[William Saliba]]|poz=DF|}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ŠPA|ime=[[Cristhian Mosquera]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ENG|ime=[[Ben White (nogometaš)|Ben White]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=EKV|ime=[[Piero Hincapié]]|poz=DF}} (Na posudbi iz [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]])
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BRA|ime=[[Gabriel Magalhães]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ENG|ime=[[Bukayo Saka]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=NOR|ime=[[Martin Ødegaard]]|poz=MF}} {{kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BRA|ime=[[Gabriel Jesus]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ENG|ime=[[Eberechi Eze]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Gabriel Martinelli]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=NIZ|ime=[[Jurriën Timber]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=ŠPA|ime=[[Kepa Arrizabalaga]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ŠVE|ime=[[Viktor Gyökeres]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=DAN|ime=[[Christian Nørgaard]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BEL|ime=[[Leandro Trossard]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ENG|ime=[[Noni Madueke]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ŠPA|ime=[[Mikel Merino]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=NJE|ime=[[Kai Havertz]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ITA|ime=[[Riccardo Calafiori]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=ŠPA|ime=[[Martín Zubimendi]]|poz=MF|}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=ENG|ime=[[Declan Rice]]|poz=MF|}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=49|nac=ENG|ime=[[Myles Lewis-Skelly]]|poz=DF|}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==== Igrači na posudbi ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!{{Abbr|Br.|Broj na dresu}}
!Igrač
!{{Abbr|Poz.|Pozicija}}
!{{Abbr|Posudba|Na posudbi u}}
!{{Abbr|Ref.|Reference}}
|-
|15
|{{ZD|POLJ}} [[Jakub Kiwior]]
|Odbrana
|{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/jakub-kiwior-joins-porto-season-long-loan|title=Jakub Kiwior joins Porto on season-long loan|date=16. 9. 2025|website=Jakub Kiwior joins Porto on season-long loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|21
|{{ZD|POR}} [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]]
|Vezni
|{{ZD|NJE}} [[Hamburger SV|HSV]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/fabio-vieira-joins-hamburger-sv-loan|title=Fabio Vieira joins Hamburger SV on loan|date=16. 9. 2025|website=Fabio Vieira joins Hamburger SV on loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|24
|{{ZD|ENG}} [[Reiss Nelson]]
|Napad
|{{ZD|ENG}} [[Brentford FC|Brentford]] 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/reiss-nelson-joins-brentford-loan-0|title=Reiss Nelson joins Brentford on loan|date=16. 9. 2025|website=Reiss Nelson joins Brentford on loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|31
|{{ZD|EST}} [[Karl Hein (nogometaš)|Karl Hein]]
|Golman
|{{ZD|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/karl-hein-joins-werder-bremen-loan|title=Karl Hein joins Werder Bremen on loan|date=16. 9. 2025|website=Karl Hein joins Werder Bremen on loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|22
|{{ZD|ENG}} [[Ethan Nwaneri]]
|Vezni
|{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/ethan-nwaneri-joins-marseille-loan|title=Ethan Nwaneri joins Marseille on loan|date=7. 2. 2026|website=Ethan Nwaneri joins Marseille on loan|language=en|access-date=4. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
|}

== Predsezona i prijateljske utakmice ==
{{legend inline|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend inline|#FFFFCC|Nerješeno|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend inline|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 23. juli 2025.
|vrijeme   = 13:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 1–0
|jedanaesterci1 = 
*[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{Penpromašaj}}
*[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{pengol}}
*[[Mikel Merino|Merino]] {{pengol}}
*[[Reiss Nelson|Nelson]] {{Penpromašaj}}
*[[Jakub Kiwior|Kiwior]] {{Penpromašaj}}
*[[Max Dowman|Dowman]] {{pengol}}
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{pengol}}
*[[Josh Nichols|Nichols]] {{pengol}}
*Salmon {{Penpromašaj}}
|jedanaesterci  = 5–6
|jedanaesterci2 = 
*{{pengol}} [[Matteo Gabbia|Gabbia]]
*{{Penpromašaj}} [[Lorenzo Colombo|Colombo]]
*{{pengol}} [[Samuel Chukwueze|Chukwueze]]
*{{Penpromašaj}} [[Mattia Liberali|Liberali]]
*{{Penpromašaj}} [[Noah Okafor|Okafor]]
*{{pengol}} [[Warren Bondo|Bondo]]
*{{pengol}} [[Filippo Terracciano|F. Terracciano]]
*{{pengol}} [[Matteo Duțu|Duțu]] 
*{{pengol}} Comotto
|izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Jul-23/arsenal-1-0-ac-milan-match-report
|tim2      = [[AC Milan|Milan]]
|golovi1   = 
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|53}}
|golovi2   = 
|stadion   = [[Nacionalni stadion, Singapur|Nacionalni stadion]]
|runda              = Azijska turneja
|lokacija           = [[Kallang]], [[Singapur]]
|gledalaca          = 22.813
|sudac              = Jansen Foo ([[Nogometni savez Singapura|Singapur]])
|ishod  = POB
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 27. juli 2025.
|vrijeme   = 13:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 3–2
|izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Jul-27/arsenal-3-2-newcastle-united-match-report
|tim2      = [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|golovi1   = 
*[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|33}}
*[[Alex Murphy (nogometaš)|A. Murphy]] {{gol|35|a.g}}
*[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|38}}
*[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|84|pen.}}
|golovi2   = 
*[[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|6}}
*[[Jamaal Lascelles|Lascelles]] {{žuti karton|45+1}}
*[[Jacob Murphy|J. Murphy]] {{gol|58}}
|jedanaesterci  =
|jedanaesterci1 =
|jedanaesterci2 =
|stadion   = [[Nacionalni stadion, Singapur|Nacionalni stadion]]
|runda              = Azijska turneja
|lokacija           = Kallang, Singapur
|gledalaca          = 38.720
|sudac              = Clarence Leow ([[Nogometni savez Singapura|Singapur]])
|ishod  = POB
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 31. juli 2025.
|vrijeme   = 13:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 0–1
|izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Jul-31/arsenal-tottenham-hotspur-match-report
|tim2      = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
|golovi1   = 
*[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|90+3}}
|golovi2   = 
*[[Rodrigo Bentancur|Bentancur]] {{žuti karton|36}}
*[[Pape Matar Sarr|Sarr]] {{gol|45}}
*[[Brennan Johnson|Johnson]] {{žuti karton|90+3}}
|stadion   = [[Kai Tak Sports Park]]
|runda              = Azijska turneja
|lokacija           = [[Kowloon]], [[Hong Kong]]
|gledalaca          = 49.975
|sudac              = Lau Fong Hei ([[Nogometni savez Hong Konga, Kina|Hong Kong]])
|ishod  = POR
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 6. august 2025.
|vrijeme   = 19:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 2–3
|izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Aug-06/arsenal-2-3-villarreal-match-report
|tim2      = [[Villarreal CF|Villarreal]]
|golovi1   = 
*[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{gol|36}}
*[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|76|pen.}}
|golovi2   = 
*[[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|16}}
*[[Karl Etta Eyong|Etta Eyong]] {{gol|33}}
*[[Pape Gueye|Gueye]] {{žuti karton|55}}
*[[Arnaut Danjuma|Danjuma]] {{gol|68}}
|jedanaesterci  = 3–4
|jedanaesterci1 =
*[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{pengol}}
*[[Declan Rice|Rice]] {{pengol}}
*[[Mikel Merino|Merino]] {{Penpromašaj}}
*[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Zinchenko]] {{pengol}}
*[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{Penpromašaj}}
*[[Noni Madueke|Madueke]] {{Penpromašaj}}
|jedanaesterci2 =
*{{pengol}} [[Alberto Moleiro|Moleiro]]
*{{Penpromašaj}} [[Denis Suárez|Suárez]]
*{{pengol}} [[Arnaut Danjuma|Danjuma]]
*{{pengol}} [[Santi Comesaña|Comesaña]]
*{{Penpromašaj}} Valou
*{{pengol}} [[Pau Cabanes|Cabanes]]
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = Prijateljska
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.355
|sudac              = [[Sam Barrott]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|ishod  = POR
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 9. august 2025.
|vrijeme   = 18:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 3–0
|izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Aug-09/arsenal-3-0-athletic-club-match-report
|tim2      = [[Athletic Bilbao]]
|golovi1   = 
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|35}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|37}}
*[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|69}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|82}}
|golovi2   = 
*[[Yuri Berchiche|Berchiche]] {{žuti karton|2}}
|jedanaesterci  = 6–5
|jedanaesterci1 =
*[[Mikel Merino|Merino]] {{pengol}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{pengol}}
*[[Noni Madueke|Madueke]] {{pengol}}
*[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{Penpromašaj}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengol}}
*[[William Saliba|Saliba]] {{pengol}}
*[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{pengol}}
|jedanaesterci2 =
*{{pengol}} [[Gorka Guruzeta|Guruzeta]]
*{{pengol}} [[Robert Navarro (nogometaš)|Navarro]]
*{{pengol}} [[Mikel Vesga|Vesga]]
*{{pengol}} [[Nico Serrano|Serrano]]
*{{Penpromašaj}} [[Maroan Sannadi|Sannadi]]
*{{pengol}} [[Iñigo Lekue|Lekue]]
*{{Penpromašaj}} [[Adama Boiro|Boiro]]
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = [[Emirates Cup]]
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.000
|sudac              = [[Robert Jones (nogometni sudac)|Robert Jones]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|ishod  = POB
}}


== Takmičenje ==

=== Sveukupna statistika ===
{{Fb overview
|c=5
|c1=[[Premier League 2025/2026.|Premier League]] |fm1=17. August 2025. |lm1=24. Maj 2026. |sr1=1. kolo |fp1=TBD |w1=23 |d1=7 |l1=5 |f1=67 |a1=26
|c2=[[FA kup 2025/2026.|FA kup]] |fm2=11. Januar 2026. |lm2=4. April 2026.|sr2=Treća runda |fp2=Četvrtfinale|w2=3 |d2=0 |l2=1 |f2=11 |a2=4
|c3=[[Engleski Liga kup 2025/2026.|Engleski Liga kup]] |fm3=24. Septembar 2025. |lm3=22. Mart 2026. |sr3=Treća runda |fp3=2. mjesto|w3=4 |d3=1 |l3=1 |f3=9 |a3=5
|c4=[[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|UEFA Liga prvaka]] |fm4=16. Septembar 2025. |lm4=TBD |sr4=Ligaška faza |fp4=TBD |w4=10 |d4=3 |l4=0 |f4=28 |a4=6
|s=[https://int.soccerway.com/teams/england/arsenal-fc/ Soccerway]
}}

=== Premier League ===
{{Main|Premier League 2025/2026.}}

==== Tabela ====
{{:Premier League 2025/2026.|showteam=ARS}}

==== Statistika u Premier League ====
{{Fb_rs |dp=14 |dn=2 |di=2 |ddg=40 |dpg=11 |gp=9 |gn=5 |gi=3 |gdg=27 |gpg=15 }}

==== Rezultati po kolima ====
{{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b
| updated=2. Maj 2026
| rnd1=[[Derbi Arsenal–Manchester United|1]]| rnd5=[[Derbi Arsenal–Manchester City|5]]| rnd12=[[Sjevernolondonski derbi|12]]| rnd13=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|13]]| rnd23=[[Derbi Arsenal–Manchester United|23]]| rnd27=31&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;| rnd28=[[Sjevernolondonski derbi|27]]| rnd29=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|28]]| rnd30=29| rnd31=30| rnd33=[[Derbi Arsenal–Manchester City|33]]
| header=Kolo
| label1=Stadion
| res1= [[Old Trafford|A]]/[[Emirates Stadium|H]]/[[Anfield|A]]/H/H/[[St James' Park|A]]/H/[[Craven Cottage|A]]/H/[[Turf Moor|A]]/[[Stadium of Light|A]]/H/[[Stamford Bridge (stadion)|A]]/H/[[Villa Park|A]]/H/[[Stadion Everton|A]]/H/H/[[Dean Court|A]]/H/[[City Ground|A]]/H/[[Elland Road|A]]/H/[[Stadion Brentford Community|A]]/[[Stadion Molineux|A]]/[[Stadion Tottenham Hotspur|A]]/H/[[Stadion Falmer|A]]/H/H/[[Gradski stadion u Manchesteru|A]]/H/H/[[Stadion London|A]]/H/[[Selhurst Park|A]]
| label2=Rezultat
| res2=W/W/L/W/D/W/W/W/W/W/D/W/D/W/L/W/W/W/W/W/D/D/L/W/W/D/D/W/W/W/W/L/L/W/W
| label3=Pozicija
| pos3=6/1/3/2/2/2/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/2/1/1
| label4=Bodovi
| pos4=3p/6p/6p/9p/10p/13p/16p/19p/22p/25p/26p/29p/30p/33p/33p/36p/39p/42p/45p/48p/49p/50p/50p/53p/56p/57p/58p/61p/64p/67p/70p/70p/70p/73p/76p
| color_W=green1|text_W=Pobjeda
| color_D=yellow1|text_D=Nerješeno
| color_L=red1|text_L=Izgubljeno
| color_P=lightgrey|text_P=Otkazano
| text_H=Domaćin|text_A=Gost
| color_1=gold|color_2–4=green1|color_5=blue1|color_18–20=red1&lt;!--|color_X=gold where X is the number of points required to win the league, if the League is won by Arsenal--&gt;
| source=[https://www.premierleague.com/tables Premier League]
| notes={{plainlist|
* Pozicije su nakon završenog kola, a ne nakon odigrane utakmice utakmice ili dana.
* &lt;sup&gt;'''1'''&lt;/sup&gt; 31. Kolo (vs. [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]) je pomjereno zbog Arsenalovog učešća u finalu liga kupa.
}}}}

==== Utakmice ====

{{legend inline|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend inline|#FFFFCC|Nerješeno|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend inline|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend inline|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend2|#BBBBBB|Odgođeno|border=1px solid #AAAAAA}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 17. august 2025.
|vrijeme   = 17:30
|historija = 
|tim1      = [[Manchester United FC|Manchester United]] 
|rezultat  = 0–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561903
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Patrick Dorgu|Dorgu]] {{žuti karton|85}}
|golovi2   = 
*[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{gol|13}}, {{žuti karton|42}}
*[[David Raya|Raya]] {{žuti karton|85}}
*[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|90+1}}
*[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|90+3}}
|stadion   = [[Old Trafford]]
|runda              = [[Derbi Arsenal–Manchester United|1]]
|lokacija           = [[Trafford]]
|gledalaca          = 73.475
|sudac              = [[Simon Hooper]]
|ishod  = POB
|iu =
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 23. august 2025.
|vrijeme   = 18:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 5–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561906
|tim2      = [[Leeds United FC|Leeds United]]
|golovi1   = 
*[[Jurriën Timber|Timber]] {{gol|34||56}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|45+1}}
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|48||90+5|pen.}}
|golovi2   = 
*[[Jayden Bogle|Bogle]] {{žuti karton|9}}
*[[Gabriel Gudmundsson|Gudmundsson]] {{žuti karton|80}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 2
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.110 
|sudac              = [[Jarred Gillett]]
|ishod  = POB
|iu=
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 31. august 2025.
|vrijeme   = 17:30
|historija = 
|tim1      = [[Liverpool FC|Liverpool]]
|rezultat  = 1–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561919
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Ryan Gravenberch|Gravenberch]] {{žuti karton|29}}
*[[Dominik Szoboszlai|Szoboszlai]] {{gol|83}}
*[[Wataru Endo|Endo]] {{žuti karton|90+8}}
|golovi2   = 
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{žuti karton|66}}
*[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|81}}
|stadion   = [[Anfield]]
|runda              = 3
|lokacija           = [[Liverpool]]
|gledalaca          = 60.455
|sudac              = [[Chris Kavanagh (nogometni sudac)|Chris Kavanagh]]
|ishod  = POR
|iu=
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 13. septembar 2025.
|vrijeme   = 13:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 3–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561926
|tim2      = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]
|golovi1   = 
*[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|32||79}}
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|46}}
*[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|61}}
|golovi2   = 
*[[Neco Williams|Williams]] {{žuti karton|78}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 4
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.167
|sudac              = [[Darren England]]
|ishod  = POB
|iu=
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 21. septembar 2025.
|vrijeme   = 17:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 1–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561936
|tim2      = [[Manchester City FC|Manchester City]]
|golovi1   = 
*[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|46}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+3}}
|golovi2   = 
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|9}}
*[[Bernardo Silva|Silva]] {{žuti karton|36}}
*[[Gianluigi Donnarumma|Donnarumma]] {{žuti karton|77}}
|kartoni1= 
|kartoni2=
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 5
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.161
|sudac              = [[Stuart Attwell]]
|ishod  = N
|iu= [[Gabriel Martinelli]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 28. septembar 2025.
|vrijeme   = 17:30
|historija = 
|tim1      = [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|rezultat  = 1–2
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561952
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{gol|34}}
*[[Joelinton]] {{žuti karton|83}}
*[[Dan Burn|Burn]] {{žuti karton|88}}
|golovi2   = 
*[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|56}}
*[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|84}}
*[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|90+6}}
|stadion   = [[St James' Park]]
|runda              = 6
|lokacija           = [[Newcastle na Tyneu]]
|gledalaca          = 52.199
|sudac              = [[Jarred Gillett]]
|ishod  = POB
|iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 4. oktobar 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 2–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561956
|tim2      = [[West Ham United FC|West Ham United]]
|golovi1   = 
*[[Declan Rice|Rice]] {{gol|38}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|67|pen.}}
|golovi2   = 
*[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{žuti karton|58}}
*[[Lucas Paquetá|Paquetá]] {{žuti karton|69}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 7
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.181
|sudac              = [[John Brooks (nogometni sudija)|John Brooks]]
|ishod  = POB
|iu=[[Declan Rice]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 18. oktobar 2025.
|vrijeme   = 18:30
|historija = 
|tim1      = [[Fulham F.C.|Fulham]]
|rezultat  = 0–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561968
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|58}}
|stadion   = [[Craven Cottage]]
|runda              = 8
|lokacija           = [[Fulham]]
|gledalaca          = 27.736
|sudac              = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]]
|ishod  = POB
|iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 26. oktobar 2025.
|vrijeme   = 15:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 1–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561976
|tim2      = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
|golovi1   = 
*[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|39}}
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 9
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.103
|sudac              = [[Thomas Bramall]]
|ishod  = POB
|iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 1. novembar 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = [[Burnley FC|Burnley]]
|rezultat  = 0–2
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561986
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
* [[Josh Cullen (nogometaš)|Cullen]] {{žuti karton|27}}
* [[Zian Flemming|Flemming]] {{žuti karton|55}}
|golovi2   = 
* [[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|14}}
* [[Declan Rice|Rice]] {{gol|35}}
* [[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|90+5}}
|stadion   = [[Turf Moor]]
|runda              = 10
|lokacija           = [[Burnley]]
|gledalaca          = 21.538
|sudac              = [[Chris Kavanagh (nogometni sudija)|Chris Kavanagh]]
|ishod  = POB
|iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 8. novembar 2025.
|vrijeme   = 18:30
|historija = 
|tim1      = [[Sunderland AFC|Sunderland]]
|rezultat  = 2–2
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562002
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Daniel Ballard|Ballard]] {{gol|36}}
*[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{žuti karton|45+1}}
*[[Reinildo Mandava|Mandava]] {{žuti karton|72}}
*[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|90+4}}
|golovi2   = 
*[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|36}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|54}}
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|74}}
|stadion   = [[Stadium of Light]]
|runda              = 11
|lokacija           = [[Sunderland]]
|gledalaca          = 46.799
|sudac              = [[Craig Pawson]]
|ishod  = N
|iu=[[Bukayo Saka]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 23. novembar 2025.
|vrijeme   = 17:30
|historija = [[Sjevernolondonski derbi]]
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 4–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562006
|tim2      = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
|golovi1   = 
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|36}}
*[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|41||46||76}}
*[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|87}}
|golovi2   = 
*[[Rodrigo Bentancur|Bentancur]] {{žuti karton|32}}
*[[Richarlison]] {{gol|55}}
*[[Cristian Romero|Romero]] {{žuti karton|70}}
*[[Pedro Porro|Porro]] {{žuti karton|87}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 12
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.345
|sudac              = [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]]
|ishod  = POB
|iu= [[Eberechi Eze]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 30. novembar 2025.
|vrijeme   = 17:30
|historija =[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] 
|tim1      = [[Chelsea FC|Chelsea]]
|rezultat  = 1–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562017
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Marc Cucurella|Cucurella]] {{žuti karton|11}}
*[[Moisés Caicedo|Caicedo]] {{crveni karton|0|38}}
*[[Trevoh Chalobah|Chalobah]] {{gol|48}}
|golovi2   = 
*[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|5}}
*[[Cristhian Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|13}}
*[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|27}}
*[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{žuti karton|41}}
*[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|54}}
*[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|59}}
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{žuti karton|88}}
|stadion   = [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]]
|runda              = 13
|lokacija           = [[Fulham]]
|gledalaca          = 39.820
|sudac              = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]]
|ishod  = N
|iu=[[Reece James]] (CHE)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 3. decembar 2025.
|vrijeme   = 20:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 2–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562026
|tim2      = [[Brentford FC|Brentford]]
|golovi1   = 
*[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|11}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|90+1}}
|golovi2   = 
*[[Yehor Yarmolyuk|Yarmolyuk]] {{žuti karton|65}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 14
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.110
|sudac              = [[Tony Harrington]]
|ishod  = POB
|iu=[[Mikel Merino]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 6. decembar 2025.
|vrijeme   = 13:30
|historija = 
|tim1      = [[Aston Villa FC|Aston Villa]]
|rezultat  = 2–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562036
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Matty Cash|Cash]] {{gol|36}}
*[[Emiliano Buendía|Buendía]] {{gol|90+5}}
|golovi2   = 
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|52}}
*[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|72}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{žuti karton|74}}
|stadion   = [[Villa Park]]
|runda              = 15
|lokacija           = [[Birmingham]]
|gledalaca          = 42.888
|sudac              = [[Peter Bankes]]
|ishod  = POR
|iu=[[Matty Cash]] (AVL)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 13. decembar 2025.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 2–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562045
|tim2      = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]
|golovi1   = 
*[[Sam Johnstone|Johnstone]] {{gol|70|a.g.}}
*[[Yerson Mosquera|Mosquera]] {{gol|90+4|a.g.}}
|golovi2   = 
*[[Hwang Hee-chan]] {{žuti karton|60}}
*[[Matt Doherty (nogometaš, rođen 1992)|Doherty]] {{žuti karton|65}}
*[[Tolu Arokodare|Arokodare]] {{gol|90}}
*[[Yerson Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|90+6}}
*[[Emmanuel Agbadou|Agbadou]] {{žuti karton|90+8}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 16
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.242
|sudac              = [[Robert Jones (nogometni sudija)|Robert Jones]]
|ishod  = POB
|iu= [[Bukayo Saka]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 20. decembar 2025.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = [[Everton FC|Everton]]
|rezultat  = 0–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562058
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Vitaliy Mykolenko|Mykolenko]] {{žuti karton|26}}
*[[James Tarkowski|Tarkowski]] {{žuti karton|39}}
|golovi2   = 
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|27|pen.}}, {{žuti karton|56}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|89}}
|stadion   = [[Stadion Everton]]
|runda              = 17
|lokacija           = [[Liverpool]]
|gledalaca          = 
|sudac              = [[Sam Barrott]]
|ishod  = POB
|iu= [[Declan Rice]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 27. decembar 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 2–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562065
|tim2      = [[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
|golovi1   = 
*[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|14}}
*[[Georginio Rutter|Rutter]] {{gol|52|a.g.}}
*[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|69}}
*[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{žuti karton|90}}
|golovi2   = 
*[[Bart Verbruggen|Verbruggen]] {{žuti karton|45+1}}
*[[Lewis Dunk|Dunk]] {{žuti karton|50}}
*[[Diego Coppola|Coppola]] {{žuti karton|56}}
*[[Diego Gómez (Paragvajski nogometaš)|Gómez]] {{gol|64}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 18
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.209
|sudac              = [[John Brooks (nogometni sudija)|John Brooks]]
|ishod  = POB
|iu=[[Declan Rice]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 30. decembar 2025.
|vrijeme   = 21:15
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 4–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562075
|tim2      = [[Aston Villa FC|Aston Villa]]
|golovi1   = 
*[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|45+1}}
*[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|48}}
*[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|52}}
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|69}}
*[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|78}}, {{žuti karton|79}}
|golovi2   = 
*[[Morgan Rogers|Rogers]] {{žuti karton|45+2}}
*[[Lamare Bogarde|Bogarde]] {{žuti karton|81}}
*[[Ollie Watkins|Watkins]] {{gol|90+4}}, {{žuti karton|90+7}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 19
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.279
|sudac              = [[Darren England]]
|ishod  = POB
|iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 3. januar 2026.
|vrijeme   = 18:30
|historija = 
|tim1      = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|rezultat  = 2–3
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562085
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Evanilson (nogometaš, rođen 1999)|Evanilson]] {{gol|10}}
*[[Antoine Semenyo|Semenyo]] {{žuti karton|26}}
*[[Eli Junior Kroupi|Kroupi]] {{gol|76}}, {{žuti karton|80}}
*[[Amine Adli|Adli]] {{žuti karton|90+1}}
|golovi2   = 
*[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|16}}
*[[Declan Rice|Rice]] {{gol|54||71}}
*[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|70}}
|stadion   = [[Dean Court]]
|runda              = 20
|lokacija           = [[Bournemouth]]
|gledalaca          = 11.240 
|sudac              = [[Chris Kavanagh (nogometni sudija)|Chris Kavanagh]]
|ishod  = POB
|iu=[[Declan Rice]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 8. januar 2026.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 0–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562096
|tim2      = [[Liverpool FC|Liverpool]]
|golovi1   = 
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{žuti karton|12}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|90+3}}
|golovi2   = 
*[[Alexis Mac Allister|Mac Allister]] {{žuti karton|90}}
*[[Ibrahima Konaté|Konaté]] {{žuti karton|90+3}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 21
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.258
|sudac              = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]]
|ishod  = N
|iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 17. januar 2026.
|vrijeme   = 18:30
|historija = 
|tim1      = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]
|rezultat  = 0–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562111
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Ola Aina|Aina]] {{žuti karton|90}}
|golovi2   = 
*[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|37}}
|stadion   = [[City Ground]]
|runda              = 22
|lokacija           = [[West Bridgford]]
|gledalaca          = 30.729
|sudac              = [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]]
|ishod  = N
|iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 25. januar 2026.
|vrijeme   = 17:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 2–3
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562116
|tim2      = [[Manchester United FC|Manchester United]]
|golovi1   = 
*[[Lisandro Martínez|Martínez]] {{gol|29|a.g.}}
*[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|64}}
*[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|84}}
*[[Eberechi Eze|Eze]] {{žuti karton|90+1}}
|golovi2   = 
*[[Bryan Mbeumo|Mbeumo]] {{gol|37}}
*[[Patrick Dorgu|Dorgu]] {{gol|50}}
*[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|87}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 23
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.296
|sudac              = [[Craig Pawson]]
|ishod  = POR
|iu= [[Patrick Dorgu]] (MUN)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 31. januar 2026.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = [[Leeds United FC|Leeds United]]
|rezultat  = 0–4
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562128
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Gabriel Gudmundsson|Gudmundsson]] {{žuti karton|37}}
|golovi2   = 
*[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|27}}
*[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|38}}
*[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|59}}
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|69}}
*[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|86}}
|stadion   = [[Elland Road]]
|runda              = 24
|lokacija           = [[Leeds]]
|gledalaca          = 36.858
|sudac              = [[Stuart Attwell]]
|ishod  = POB
|iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 7. februar 2026.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 3–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562136
|tim2      = [[Sunderland AFC|Sunderland]]
|golovi1   = 
*[[William Saliba|Saliba]] {{žuti karton|26}}
*[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|42}}
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|66||90+3}}
|golovi2   = 
*[[Habib Diarra|Diarra]] {{žuti karton|39}}
*[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{žuti karton|40}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 25
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.312
|sudac              = [[Sam Barrott]]
|ishod  = POB
|iu= [[Viktor Gyökeres]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 12. februar 2026.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = [[Brentford FC|Brentford]]
|rezultat  = 1–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562146
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Vitaly Janelt|Janelt]] {{žuti karton|4}}
*[[Mathias Jensen|Jensen]] {{žuti karton|53}}
*[[Keane Lewis-Potter|Lewis-Potter]] {{gol|71}}
*[[Dango Ouattara|Ouattara]] {{žuti karton|86}}
|golovi2   = 
*[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|20}}
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{žuti karton|30}}
*[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|61}}
|stadion   = [[Stadion Brentford Community|Gtech Community]]
|runda              = 26
|lokacija           = [[Brentford]]
|gledalaca          = 17.224
|sudac              = [[John Brooks (nogometni sudija)|John Brooks]]
|ishod  = N
|iu= [[Declan Rice]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 18. februar 2026.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]
|rezultat  = 2–2
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562204
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Santiago Bueno|S. Bueno]] {{žuti karton|45+4}}
*[[Hugo Bueno (nogometaš, rođen 2002)|H. Bueno]] {{gol|61}}
*[[Jean-Ricner Bellegarde|Bellegarde]] {{žuti karton|71}}
*[[Tom Edozie|Edozie]] {{gol|90+4}}
|golovi2   =
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|5}}
*[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{gol|56}}
*[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{žuti karton|90+9}} 
|stadion   = [[Stadion Molineux]]
|runda              = 31
|lokacija           = [[Wolverhampton]]
|gledalaca          = 29.843
|sudac              = [[Paul Tierney (nogometni sudija)|Paul Tierney]]
|ishod  = N
|iu=[[Declan Rice]] (ARS)
|napomena=Utakmica je pomjerena zbog Arsenalovog sudjelovanja u finalu Engleskog Liga-kupa.}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 22. februar 2026.
|vrijeme   = 17:30
|historija =[[Sjevernolondonski derbi]] 
|tim1      = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
|rezultat  = 1–4
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562163
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Randal Kolo Muani|Kolo Muani]] {{gol|34}}
*[[Archie Gray|Gray]] {{žuti karton|35}}
*[[Yves Bissouma|Bissouma]] {{žuti karton|86}}
|golovi2   = 
*[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|27}}
*[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|32||61}}
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|47||90+4}}
|stadion   = [[Stadion Tottenham Hotspur]]
|runda              = 27
|lokacija           = [[Tottenham]]
|gledalaca          = 61.439
|sudac              = [[Peter Bankes]]
|ishod  = POB
|iu=[[Viktor Gyökeres]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 1. mart 2026.
|vrijeme   = 17:30
|historija =[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 2–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562166
|tim2      = [[Chelsea FC|Chelsea]]
|golovi1   = 
*[[William Saliba|Saliba]] {{gol|21}}
*[[Jurriën Timber|Timber]] {{gol|66}}
*[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|75}}
|golovi2   = 
*[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{gol|45+2|a.g.}}
*[[Cole Palmer|Palmer]] {{žuti karton|59}}
*[[Jorrel Hato|Hato]] {{žuti karton|65}}
*[[Pedro Neto|Neto]] {{crveni karton|2|67|70}}
*[[Enzo Fernández|Fernández]] {{žuti karton|79}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 28
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.296
|sudac              =[[Darren England]] 
|ishod  = POB
|iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 4. mart 2026.
|vrijeme   = 20:30
|historija = 
|tim1      = [[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
|rezultat  = 0–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562177
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Diego Gómez (Paragvajski nogometaš)|Gómez]] {{žuti karton|52}}
*[[Olivier Boscagli|Boscagli]] {{žuti karton|80}}
*[[Ferdi Kadıoğlu|Kadıoğlu]] {{žuti karton|82}}
*[[Yasin Ayari|Ayari]] {{žuti karton|90+4}}
|golovi2   = 
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|9}}
*[[Cristian Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|11}}
|stadion   = [[Stadion Falmer]]
|runda              = 29
|lokacija           = [[Brighton and Hove]]
|gledalaca          = 31.575
|sudac              = [[Chris Kavanagh (nogometni sudija)|Chris Kavanagh]]
|ishod  = POB
|iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 14. mart 2026.
|vrijeme   = 18:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 2–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562185
|tim2      = [[Everton FC|Everton]]
|golovi1   = 
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|89}}
*[[Max Dowman|Dowman]] {{gol|90+7}}
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 30
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.176
|sudac              = [[Andrew Madley]]
|ishod  = POB
|iu= [[Max Dowman]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 11. april 2026.
|vrijeme   = 13:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 1–2
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562205
|tim2      = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|golovi1   = 
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|35|pen.}}, {{žuti karton|80}}
|golovi2   = 
*[[Eli Junior Kroupi|Kroupi]] {{gol|17}}, {{žuti karton|79}}
*[[Alex Scott (nogometaš, rođen 2003)|Scott]] {{gol|74}}
*[[Adrien Truffert|Truffert]] {{žuti karton|77}}
*[[James Hill (nogometaš, rođen, born 2002)|Hill]] {{žuti karton|90+6}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 32
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.210
|sudac              = [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]]
|ishod  = POR
|iu= [[Alex Scott (nogometaš, rođen 2003)|Alex Scott]] (BOU)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 19. april 2026.
|vrijeme   = 17:30
|historija = 
|tim1      = [[Manchester City FC|Manchester City]]
|rezultat  = 2–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562221
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Rayan Cherki|Cherki]] {{gol|16}}
*[[Marc Guéhi|Guéhi]] {{žuti karton|60}}
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|65}}, {{žuti karton|83}}
|golovi2   = 
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|18}}
*[[Cristhian Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|36}}
*[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|83}}
|stadion   = [[Gradski stadion u Manchesteru]]
|runda              = 33
|lokacija           = [[Manchester]]
|gledalaca          = 52.523
|sudac              = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]]
|ishod  = POR
|iu=[[Erling Haaland]] (MCI)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 25. april 2026.
|vrijeme   = 18:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 1–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562226
|tim2      = [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|golovi1   = 
*[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|9}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|71}}
*[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|86}}
|golovi2   = 
*[[Dan Burn|Burn]] {{žuti karton|57}}
*[[Nick Pope (nogometaš)|Pope]] {{žuti karton|74}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 34
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.204
|sudac              = [[Sam Barrott]]
|ishod  = POB
|iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 2. maj 2026.
|vrijeme   = 18:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 3–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562236
|tim2      = [[Fulham FC|Fulham]]
|golovi1   = 
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|9||45+4}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|40}}
|golovi2   = 
*[[Saša Lukić|Lukić]] {{žuti karton|23}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 35
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.196
|sudac              = [[Jarred Gillett]]
|ishod  = POB
|iu=[[Viktor Gyökeres]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 10. maj 2026.
|vrijeme   = 17:30
|historija = 
|tim1      = [[West Ham United FC|West Ham United]]
|rezultat  = 
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562254
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|kartoni1= 
|kartoni2=
|stadion   = [[Stadion London]]
|runda              = 36
|lokacija           = [[Stratford, London|Stratford]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
|iu=
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 17. maj 2026.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562256
|tim2      = [[Burnley FC|Burnley]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|kartoni1= 
|kartoni2=
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 37
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
|iu=
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 24. maj 2026.
|vrijeme   = 17:00
|historija = 
|tim1      = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
|rezultat  = 
|izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562267
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|kartoni1= 
|kartoni2=
|stadion   = [[Selhurst Park]]
|runda              = 38
|lokacija           = [[Selhurst]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
|iu=
}}

=== FA kup ===
{{Glavni|FA kup 2025/2026.}}
Kao klub iz Premijer lige, Arsenal je ušao u FA kup u trećem kolu, igrao je protiv drugoligaša [[Portsmouth FC|Portsmoutha]]. U četvrtom kolu Arsenal je ugostio [[Wigan Athletic FC|Wigan Athletic]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arsenal-discover-fa-cup-fourth-round-opponents|title=Arsenal to play Wigan in FA Cup fourth round|date=14. 1. 2026|website=Arsenal to play Wigan in FA Cup fourth round|language=en|access-date=12. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; U petom kolu Arsenal je gostovao kod [[Mansfield Town FC|Mansfield Towna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mansfield-town-drawn-fa-cup-fifth-round|title=Mansfield Town drawn in FA Cup fifth round|date=18. 2. 2026|website=Mansfield Town drawn in FA Cup fifth round|language=en|access-date=16. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; U četvrtfinalu Arsenal je igrao u gostima protiv [[Southampton FC|Southamptona]].

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 11. januar 2026.
|vrijeme   = 15:00
|historija = 
|tim1      = [[Portsmouth FC|Portsmouth]]
|rezultat  = 1–4
|izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cx2pkje7znet
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Colby Bishop|Bishop]] {{gol|3}}
*[[Luke Le Roux|Le Roux]] {{žuti karton|55}}
|golovi2   = 
*[[Andre Dozzell|Dozzell]] {{gol|8|a.g.}} 
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|25||51||72}}
*[[Noni Madueke|Madueke]] {{Penpromašaj}} 43'
*[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|45}}
*[[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|68}}
|stadion   = [[Fratton Park]]
|runda              = Treće kolo
|lokacija           = [[Portsmouth]]
|gledalaca          = 20.611
|sudac              = [[Tony Harrington]]
|ishod  = POB
|iu= [[Gabriel Martinelli]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 15. februar 2026.
|vrijeme   = 17:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 4–0
|izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cn0e377e218t
|tim2      = [[Wigan Athletic FC|Wigan Athletic]]
|golovi1   = 
*[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|11}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|18}}
*[[Jack Hunt (nogometaš)|Hunt]] {{gol|23|a.g.}}
*[[Gabriel Jesus]] {{gol|27}}
*[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|69}}
*[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{žuti karton|82}}
|golovi2   = 
*[[Owen Moxon|Moxon]] {{žuti karton|73}}
*[[Will Aimson|Aimson]] {{žuti karton|83}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = Četvrto kolo
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 59.996
|sudac              = [[Tim Robinson (nogometni sudija)|Tim Robinson]]
|ishod  = POB
|iu= [[Eberechi Eze]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 7. mart 2026.
|vrijeme   = 13:15 
|historija = 
|tim1      = [[Mansfield Town FC|Mansfield Town]]
|rezultat  = 1–2
|izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cj98rz2ypvdt
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Will Evans (nogometaš, rođen 1997)|Evans]] {{gol|50}}
*[[Louis Reed|Reed]] {{žuti karton|60}}
*[[Lucas Akins|Akins]] {{žuti karton|77}}
*[[Stephen McLaughlin|McLaughlin]] {{žuti karton|80}}
*[[Aaron Lewis (nogometaš)|Lewis]] {{žuti karton|90+2}}
|golovi2   = 
*[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|41}}
*[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|66}}, {{žuti karton|74}}
*[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|70}}
|stadion   = [[Field Mill]]
|runda              = Peto kolo
|lokacija           = [[Mansfield]]
|gledalaca          = 9.260
|sudac              = [[Thomas Bramall]]
|ishod  = POB
|iu= [[Will Evans (nogometaš, rođen 1997)|Will Evans]] (MAN)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 4. april 2026.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = [[Southampton FC|Southampton]]
|rezultat  = 2–1
|izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c4gx7vpwpq9t
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Ryan Manning|Manning]] {{žuti karton|27}}
*[[Ross Stewart (nogometaš, rođen 1996)|Stewart]] {{gol|35}}
*[[Shea Charles|Charles]] {{gol|85}}
*[[Caspar Jander|Jander]] {{žuti karton|89}}
|golovi2   = 
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|68}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|90+3}}
|stadion   = [[Stadion St Mary's]]
|runda              = Četvrtina finala
|lokacija           = [[Southampton]]
|gledalaca          = 31.067
|sudac              = [[Sam Barrott]]
|ishod  = POR
|iu=[[Léo Scienza]] (SOU) 
}}


=== Engleski Liga-kup ===
{{Glavni|Engleski Liga-kup 2025/2026.}}
Topnici su ušli u Engleski Liga-kup u trećem kolu kao jedna od ekipa Premijer lige koje sudjeluju u UEFA takmičenjima. Kao nositelji, izvučeni su u [[Vale Park|gostima]] ekipe [[Port Vale FC|Port Vale]] iz [[EFL League One|League One]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-third-round-opponents-confirmed|title=Port Vale drawn in Carabao Cup third round|date=16. 9. 2025|website=Port Vale drawn in Carabao Cup third round|language=en|access-date=15. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; U četvrtom kolu Arsenal je igrao na domaćem terenu protiv [[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brightona]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-fourth-round-opponents-drawn|title=Brighton drawn in Carabao Cup fourth round|date=1. 10. 2025|website=Brighton drawn in Carabao Cup fourth round|language=en|access-date=28. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; i u četvrtfinalu  protiv [[Crystal Palace FC|Crystal Palacea]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-quarter-final-draw-made|title=Crystal Palace drawn in Carabao Cup quarter-finals|date=1. 11. 2025|website=Crystal Palace drawn in Carabao Cup quarter-finals|language=en|access-date=30. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; U polufinalu  se sastaju Arsenal i [[Chelsea FC|Chelsea]] na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgeu]] u prvoj utakmici, a druga i odlučujuća utakmica igra se na [[Emirates Stadium|Emiratesu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-semi-final-draw-made|title=Carabao Cup semi-final draw made|date=27. 12. 2025|website=Carabao Cup semi-final draw made|language=en|access-date=24. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; U finalu se klub suočio s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]], koji je pokušao osvojiti takmičenje prvi put od 1993. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arsenal-face-man-city-carabao-cup-final|title=Arsenal to face Man City in Carabao Cup final|date=12. 2. 2026|website=Arsenal to face Man City in Carabao Cup final|language=en|access-date=8. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; Manchester City je bio bolji u finalu pobjedivši rezultatom 2−0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://efl.com/|title=Homepage|last=EFL|website=EFL|language=en|access-date=22. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 24. septembar 2025.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = [[Port Vale FC|Port Vale]]
|rezultat  = 0–2
|izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2603058
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
*[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|8}}
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|86}}
|stadion   = [[Vale Park]]
|runda              = Treće kolo
|lokacija           = [[Stoke-on-Trent]]
|gledalaca          = 16.326
|sudac              = Andrew Kitchen
|ishod  = POB
|iu=
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 29. oktobar 2025.
|vrijeme   = 20:45
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 2–0
|izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2606487
|tim2      = [[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
|golovi1   = 
*[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{gol|57}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|76}}
|golovi2   = 
*[[Diego Coppola|Coppola]] {{žuti karton|34}}
*[[Olivier Boscagli|Boscagli]] {{žuti karton|86}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = Četvrto kolo
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 59.292
|sudac              = [[Sam Barrott]]
|ishod  = POB
|iu=
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 23. decembar 2025.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 1–1
|izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2608196
|tim2      = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
|golovi1   = 
*[[Maxence Lacroix|Lacroix]] {{gol|80|a.g.}}
*[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|89}}
|golovi2   = 
*[[Marc Guéhi|Guéhi]] {{gol|90+5}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = Četvrtfinale
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = [[Stuart Attwell]]
|ishod  = N
|iu=
|jedanaesterci=8–7
|jedanaesterci1=
*[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{pengol}}
*[[Declan Rice|Rice]] {{pengol}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengol}}
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{pengol}}
*[[Mikel Merino|Merino]] {{pengol}}
*[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{pengol}}
*[[Jurriën Timber|Timber]] {{pengol}}
*[[William Saliba|Saliba]] {{pengol}}
|jedanaesterci2=
*{{pengol}} [[Jean-Philippe Mateta|Mateta]]
*{{pengol}} [[Justin Devenny|Devenny]]
*{{pengol}} [[Will Hughes|Hughes]]
*{{pengol}} [[Borna Sosa|Sosa]]
*{{pengol}} [[Jefferson Lerma|Lerma]]
*{{pengol}} [[Adam Wharton|Wharton]]
*{{pengol}} [[Christantus Uche|Uche]]
*{{Penpromašaj}} [[Maxence Lacroix|Lacroix]]
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 14. januar 2026.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = [[Chelsea FC|Chelsea]]
|rezultat  = 2–3
|izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2614884
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Estêvão Willian|Estêvão]] {{žuti karton|42}}
*[[Marc Cucurella|Cucurella]] {{žuti karton|44}}
*[[Alejandro Garnacho|Garnacho]] {{gol|57||83}}
*[[Benoît Badiashile|Badiashile]] {{žuti karton|65}}
*[[Pedro Neto|Neto]] {{žuti karton|90}}
|golovi2   = 
*[[Ben White (nogometaš)|White]] {{gol|7}}
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{žuti karton|42}}
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|49}}
*[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|71}}
*[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|75}}
*[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|78}}
*[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|90+6}}
|stadion   = [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]]
|runda              = Polufinale (1. utakmica)
|lokacija           = [[Fulham]]
|gledalaca          = 39.243
|sudac              = [[Simon Hooper]]
|ishod  = POB
|iu= [[Viktor Gyökeres]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 3. februar 2026.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 1–0
|izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2614886
|tim2      = [[Chelsea FC|Chelsea]]
|golovi1   = 
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|90+7}}
|golovi2   = 
*[[Liam Delap|Delap]] {{žuti karton|56}}
*[[Malo Gusto|Gusto]] {{žuti karton|68}}
*[[Estêvão Willian|Estêvão]] {{žuti karton|71}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = Polufinale (uzvratna utakmica)
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 59.452
|sudac              = [[Peter Bankes]]
|ishod  = POB
|iu=
|sveukupni rezultat=4–2}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 22. mart 2026.
|vrijeme   = 17:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 0–2
|izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2625816
|tim2      = [[Manchester City FC|Manchester City]]
|golovi1   = 
*[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{žuti karton|16}}
*[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|51}}
*[[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|69}}
|golovi2   = 
*[[Abdukodir Khusanov|Khusanov]] {{žuti karton|32}}
*[[Nico O'Reilly|O'Reilly]] {{gol|60||64}}
|stadion   =[[Stadion Wembley]] 
|runda              = Finale
|lokacija           = [[Wembley]]
|gledalaca          = 88.486
|sudac              = [[Peter Bankes]]
|ishod  = POR
|iu= [[Nico O'Reilly]] (MCI)
}}
=== UEFA Liga prvaka ===
{{Glavni|UEFA Liga prvaka 2025/2026.}}

====Ligaška faza====
Arsenalov [[UEFA koeficijent|UEFA-in klupski koeficijent]] na kraju prethodne sezone bio je 98.000 bodova. Bili su u 2. šeširu za ždrijeb ligaške faze, koji je održan 28. augusta 2025. Arsenal je nasumično izvučen da igra protiv [[FC Bayern München|Bayern Münchena]] i [[FC Inter Milano|Inter Milana]] (drugu sezonu zaredom) iz 1. šešira, [[Atlético Madrid]]a i [[Club Brugge KV|Club Bruggea]] iz 2. šešira, [[Olympiakos FC|Olympiakosa]] i [[SK Slavija Prag|Slavije Prag]] iz 3. šešira, te na kraju debitanta [[FK Kairat|Kairata]] i [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbaa]] iz 4. šešira.

=====Tabela ligaške faze=====
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:Sports table|main|style=WDL
|section=Table
|show_limit=5
|class_rules=
|source=UEFA&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ |title=League phase table |publisher=[[UEFA]] |access-date=30. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ARS, BAY, LIV, TOT, BAR, CHE, SPO, MCI, RMA, INT, PAR, NEW, JUV, ATM, ATA, LEV, DOR, OLY, BRU, GAL, MON, QRB, BOD, BEN, MAR, PAF, USG, PSV, ATH, NAP, CPH, AJX, FRA, SLP, VIL, KAI 

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_AJX=2 |draw_AJX=0 |loss_AJX=6 |gf_AJX=8 |ga_AJX=21&lt;!--Ajax--&gt;
|win_ARS=8 |draw_ARS=0 |loss_ARS=0 |gf_ARS=23|ga_ARS=4 &lt;!--Arsenal--&gt;
|win_ATA=4 |draw_ATA=1 |loss_ATA=3 |gf_ATA=10|ga_ATA=10&lt;!--Atalanta--&gt;
|win_ATH=2 |draw_ATH=2 |loss_ATH=4 |gf_ATH=9 |ga_ATH=14&lt;!--Athletic Bilbao--&gt;
|win_ATM=4 |draw_ATM=1 |loss_ATM=3 |gf_ATM=17|ga_ATM=15&lt;!--Atlético Madrid--&gt;
|win_BAR=5 |draw_BAR=1 |loss_BAR=2 |gf_BAR=22|ga_BAR=14&lt;!--Barcelona--&gt;
|win_LEV=3 |draw_LEV=3 |loss_LEV=2 |gf_LEV=13|ga_LEV=14&lt;!--Bayer Leverkusen--&gt;
|win_BAY=7 |draw_BAY=0 |loss_BAY=1 |gf_BAY=22|ga_BAY=8 &lt;!--Bayern Munich--&gt;
|win_BEN=3 |draw_BEN=0 |loss_BEN=5 |gf_BEN=10|ga_BEN=12&lt;!--Benfica--&gt;
|win_BOD=2 |draw_BOD=3 |loss_BOD=3 |gf_BOD=14|ga_BOD=15&lt;!--Bodø/Glimt--&gt;
|win_DOR=3 |draw_DOR=2 |loss_DOR=3 |gf_DOR=19|ga_DOR=17&lt;!--Borussia Dortmund--&gt;
|win_CHE=5 |draw_CHE=1 |loss_CHE=2 |gf_CHE=17|ga_CHE=10&lt;!--Chelsea--&gt;
|win_BRU=3 |draw_BRU=1 |loss_BRU=4 |gf_BRU=15|ga_BRU=17&lt;!--Club Brugge--&gt;
|win_CPH=2 |draw_CPH=2 |loss_CPH=4 |gf_CPH=12|ga_CPH=21&lt;!--Copenhagen--&gt;
|win_FRA=1 |draw_FRA=1 |loss_FRA=6 |gf_FRA=10|ga_FRA=21&lt;!--Eintracht Frankfurt--&gt;
|win_GAL=3 |draw_GAL=1 |loss_GAL=4 |gf_GAL=9 |ga_GAL=11&lt;!--Galatasaray--&gt;
|win_INT=5 |draw_INT=0 |loss_INT=3 |gf_INT=15|ga_INT=7 &lt;!--Inter Milan--&gt;
|win_JUV=3 |draw_JUV=4 |loss_JUV=1 |gf_JUV=14|ga_JUV=10&lt;!--Juventus--&gt;
|win_KAI=0 |draw_KAI=1 |loss_KAI=7 |gf_KAI=7 |ga_KAI=22&lt;!--Kairat--&gt;
|win_LIV=6 |draw_LIV=0 |loss_LIV=2 |gf_LIV=20|ga_LIV=8 &lt;!--Liverpool--&gt;
|win_MCI=5 |draw_MCI=1 |loss_MCI=2 |gf_MCI=15|ga_MCI=9 &lt;!--Manchester City--&gt;
|win_MAR=3 |draw_MAR=0 |loss_MAR=5 |gf_MAR=11|ga_MAR=14&lt;!--Marseille--&gt;
|win_MON=2 |draw_MON=4 |loss_MON=2 |gf_MON=8 |ga_MON=14&lt;!--Monaco--&gt;
|win_NAP=2 |draw_NAP=2 |loss_NAP=4 |gf_NAP=9 |ga_NAP=15&lt;!--Napoli--&gt;
|win_NEW=4 |draw_NEW=2 |loss_NEW=2 |gf_NEW=17|ga_NEW=7&lt;!--Newcastle United--&gt;
|win_OLY=3 |draw_OLY=2 |loss_OLY=3 |gf_OLY=10|ga_OLY=14&lt;!--Olympiacos--&gt;
|win_PAF=2 |draw_PAF=3 |loss_PAF=3 |gf_PAF=8 |ga_PAF=11&lt;!--Pafos--&gt;
|win_PAR=4 |draw_PAR=2 |loss_PAR=2 |gf_PAR=21|ga_PAR=11&lt;!--Paris Saint-Germain--&gt;
|win_PSV=2 |draw_PSV=2 |loss_PSV=4 |gf_PSV=16|ga_PSV=16&lt;!--PSV Eindhoven--&gt;
|win_QRB=3 |draw_QRB=1 |loss_QRB=4 |gf_QRB=13|ga_QRB=21&lt;!--Qarabağ--&gt;
|win_RMA=5 |draw_RMA=0 |loss_RMA=3 |gf_RMA=21|ga_RMA=12&lt;!--Real Madrid--&gt;
|win_SLP=0 |draw_SLP=3 |loss_SLP=5 |gf_SLP=5 |ga_SLP=19&lt;!--Slavia Prague--&gt;
|win_SPO=5 |draw_SPO=1 |loss_SPO=2 |gf_SPO=17|ga_SPO=11&lt;!--Sporting CP--&gt;
|win_TOT=5 |draw_TOT=2 |loss_TOT=1 |gf_TOT=17|ga_TOT=7 &lt;!--Tottenham Hotspur--&gt;
|win_USG=3 |draw_USG=0 |loss_USG=5 |gf_USG=8 |ga_USG=17&lt;!--Union Saint-Gilloise--&gt;
|win_VIL=0 |draw_VIL=1 |loss_VIL=7 |gf_VIL=5 |ga_VIL=18&lt;!--Villarreal--&gt;

&lt;!--Team status--&gt;
|status_text_W=Osigurano doigravanje u play-offu (nosioci), ali se i dalje može automatski plasirati u osminu finala
|status_text_X=Osigurano doigravanje u play-offu (nenosioci), ali se i dalje može automatski plasirati u osminu finala
|status_text_Y=Ne mogu automatski proći u osminu finala, ali se i dalje mogu kvalificirati putem doigravanja (nosioci)
|status_text_Z=Ne mogu automatski proći u osminu finala, ali se i dalje mogu kvalificirati putem doigravanja (nenosioci)

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_AJX={{ZD|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|name_ARS='''{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]'''
|name_ATA={{ZD|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
|name_ATH={{ZD|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]]
|name_ATM={{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|name_BAR={{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|name_LEV={{ZD|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
|name_BAY={{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|name_BEN={{ZD|POR}} [[SL Benfica|Benfica]]
|name_BOD={{ZD|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]
|name_DOR={{ZD|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|name_CHE={{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]]
|name_BRU={{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|name_CPH={{ZD|DAN}} [[FC Copenhagen|Copenhagen]]
|name_FRA={{ZD|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]]
|name_GAL={{ZD|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]]
|name_INT={{ZD|ITA}} [[Inter Milan]]
|name_JUV={{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
|name_KAI={{ZD|KAZ}} [[FK Kairat|Kairat]]
|name_LIV={{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
|name_MCI={{ZD|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]]
|name_MAR={{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]]
|name_MON={{ZD|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]]
|name_NAP={{ZD|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]]
|name_NEW={{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|name_OLY={{ZD|GRČ}} [[Olympiacos FC|Olympiacos]]
|name_PAF={{ZD|KIP}} [[Pafos FC|Pafos]]
|name_PAR={{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]
|name_PSV={{ZD|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
|name_QRB={{ZD|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]]
|name_RMA={{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|name_SLP={{ZD|ČEŠ}} [[SK Slavia Prague|Slavia Prague]]
|name_SPO={{ZD|POR}} [[Sporting CP]]
|name_TOT={{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
|name_USG={{ZD|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]
|name_VIL={{ZD|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=R16 |result2=R16 |result3=R16 |result4=R16 |result5=R16 |result6=R16 |result7=R16 |result8=R16
|result9=POS |result10=POS |result11=POS |result12=POS |result13=POS |result14=POS |result15=POS |result16=POS
|result17=POU |result18=POU |result19=POU |result20=POU |result21=POU |result22=POU |result23=POU |result24=POU
|col_R16=green1 |text_R16=Prolazak u 1/8 finala (nosioci)
|col_POS=blue1 |text_POS=Prolazak u play off nokaut faze (nosioci)
|col_POU=blue2 |text_POU={{nowrap|Prolazak u play off nokaut faze (nenosioci)}}
}}&lt;/onlyinclude&gt;

=====Statistika u ligaškoj fazi=====
{{Fb_rs |dp=4 |dn=0 |di=0 |ddg=12 |dpg=3 |gp=4 |gn=0 |gi=0 |gdg=11 |gpg=1 }}

=====Rezultati po kolima=====
{{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b
| update=complete
| header=Kolo
| label1=Stadion
| res1=[[Stadion San Mamés (2013)|A]]/[[Stadion Emirates|H]]/H/[[Fortuna Arena|A]]/H/[[Jan Breydel Stadium|A]]/[[San Siro|A]]/H
| label2=Rezultat
| res2=W/W/W/W/W/W/W/W
| label3=Pozicija
| pos3=7/5/4/2/1/1/1/1
| label4=Bodovi
| pos4=3p/6p/9p/12p/15p/18p/21p/24p
| color_W=green1|text_W=Pobjeda
| color_D=yellow1|text_D=Nerješeno
| color_L=red1|text_L=Izgubljeno
| color_P=lightgrey|text_P=Otkazano
| text_H=Domaćin|text_A=Gost
| color_1–8=green1|color_9–16=blue1|color_17–24=blue2
| source=[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/fixtures-results/ UEFA]
}}

=====Utakmice=====

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 16. septembar 2025.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = [[Athletic Bilbao]] {{ZD|ŠPA}}
|rezultat  = 0–2
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045908/
|tim2      = {{ZD|ENG}} Arsenal
|golovi1   = 
*[[Mikel Jauregizar|Jauregizar]] {{žuti karton|85}}
|golovi2   = 
*[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|7}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|72}}
*[[Noni Madueke|Madueke]] {{žuti karton|85}}
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|87}}
*[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|90+1}}
|stadion   = [[Stadion San Mamés (2013)|San Mamés]]
|runda              = 1
|lokacija           = [[Bilbao]], Španija
|gledalaca          = 51.059
|sudac              = Donatas Rumšas ([[Nogometni savez Litvanije|Litvanija]])
|iu= [[Gabriel Martinelli]] (ARS)
|ishod=POB}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 1. oktobar 2025.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal {{ZD|ENG}} 
|rezultat  = 2–0
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045930
|tim2      = {{ZD|GRČ}} [[Olympiacos FC|Olympiacos]]
|golovi1   = 
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|12}}
*[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|58}}
*[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|61}}
*[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|78}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|90+2}}
|golovi2   = 
*[[Gabriel Strefezza|Strefezza]] {{žuti karton|90}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 2
|lokacija           = [[London]], Engleska
|gledalaca          = 56.820
|sudac              = [[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|ishod              = POB
|iu                 = [[Martin Ødegaard]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 21. oktobar 2025.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal {{ZD|ENG}}
|rezultat  = 4–0
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045940
|tim2      = {{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|golovi1   = 
*[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|38}}
*[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|57}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|64}}
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|67||70}}
|golovi2   = 
*[[José María Giménez|Giménez]] {{žuti karton|33}}
*[[Robin Le Normand|Le Normand]] {{žuti karton|75}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 3
|lokacija           = [[London]], Engleska
|gledalaca          = 59.200
|sudac              = [[Davide Massa]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|ishod  = POB
|iu=[[Viktor Gyökeres]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 4. novembar 2025.
|vrijeme   = 18:45
|historija = 
|tim1      = [[SK Slavia Prague|Slavia Prague]] {{ZD|ČEŠ}}
|rezultat  = 0–3
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045964
|tim2      = {{ZD|ENG}} Arsenal
|golovi1   = 
*[[Christos Zafiris|Zafiris]] {{žuti karton|70}}
*[[David Douděra|Douděra]] {{žuti karton|83}}
*[[Youssoupha Mbodji|Mbodji]] {{žuti karton|90+6}}
|golovi2   = 
*[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{žuti karton|24}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|32|pen.}}
*[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|37}}, {{gol|46||68}}
*[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{žuti karton|75}}
*[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|79}}
|kartoni1= 
|kartoni2=
|stadion   = [[Fortuna Arena]]
|runda              = 4
|lokacija           = [[Prag]], Češka
|gledalaca          = 
|sudac              = [[Aliyar Aghayev]] ([[Nogometni savez Azerbejdžana|Azerbejdžan]])
|ishod  = POB
|iu= [[Mikel Merino]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 26. novembar 2025.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal {{ZD|ENG}}
|rezultat  = 3–1
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045986
|tim2      = {{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|golovi1   = 
*[[Jurriën Timber|Timber]] {{gol|22}}
*[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|69}}
*[[William Saliba|Saliba]] {{žuti karton|74}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|77}}
*[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|80}}
|golovi2   = 
*[[Dayot Upamecano|Upamecano]] {{žuti karton|23}}
*[[Lennart Karl|Karl]] {{gol|32}}
*[[Konrad Laimer|Laimer]] {{žuti karton|43}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 5
|lokacija           = [[London]], Engleska
|gledalaca          = 58.780
|sudac              = [[Marco Guida]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|ishod  = POB
|iu= [[Declan Rice]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 10. decembar 2025.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = [[Club Brugge KV|Club Brugge]] {{ZD|BEL}}
|rezultat  = 0–3
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2046007
|tim2      = {{ZD|ENG}} Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
*[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|25||47}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|56}}
*[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{žuti karton|65}}
*[[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|68}}
|stadion   = [[Stadion Jan Breydel]]
|runda              = 6
|lokacija           = [[Brugge]], Belgija
|gledalaca          = 26.464
|sudac              = [[Sven Jablonski]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
|ishod  = POB
|iu=[[Noni Madueke]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 20. januar 2026.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = [[FC Inter Milano|Inter Milano]] {{ZD|ITA}} 
|rezultat  = 1–3
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2046012
|tim2      = {{ZD|ENG}} Arsenal
|golovi1   = 
*[[Petar Sučić|Sučić]] {{gol|18}}
*[[Alessandro Bastoni|Bastoni]] {{žuti karton|72}}
*[[Francesco Acerbi|Acerbi]] {{žuti karton|82}}
|golovi2   =
*[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|10||31}}
*[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|72}}
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|84}}
*[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|90+2}} 
|stadion   = [[San Siro]]
|runda              = 7
|lokacija           = [[Milano]], Italija
|gledalaca          = 72.649
|sudac              = [[João Pinheiro (nogometni sudija)|João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|ishod  = POB
|iu= [[Gabriel Jesus]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 28. januar 2026.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal {{ZD|ENG}} 
|rezultat  = 3–2
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2046034
|tim2      = {{ZD|KAZ}} [[FK Kairat|Kairat]]
|golovi1   = 
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|3}}
*[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|6}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|15}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|36}}
|golovi2   = 
*[[Jorginho (nogometaš, rođen 1997)|Jorginho]] {{gol|7|pen.}}, {{žuti karton|69}}
*[[Ricardinho (nogometaš, rođen 2001)|Ricardinho]] {{gol|90+4}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 8
|lokacija           = [[London]], Engleska
|gledalaca          = 50.200
|sudac              = [[Urs Schnyder]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
|ishod  = POB
|iu= [[Kai Havertz]] (ARS)
}}

====Nokaut faza====

=====Osmina finala=====
Kao rezultat prvog mjesta u ligaškoj fazi, Arsenal je bio nositelj za ždrijeb osmine finala, koji se održao 27. februara 2026., a uzvratnu utakmicu igrali su kod kuće. Prvi put od 2002. godine Arsenal je igrao protiv njemačkog Bayer Leverkusena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/bayer-leverkusen-drawn-champions-league-last-16|title=Bayer Leverkusen drawn in Champions League last 16|date=1. 3. 2026|website=Bayer Leverkusen drawn in Champions League last 16|language=en|access-date=27. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 11. mart 2026.
|vrijeme   = 18:45
|historija = 
|tim1      = [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] {{ZD|NJE}}
|rezultat  = 1–1
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048054/
|tim2      = {{ZD|ENG}} Arsenal 
|golovi1   = 
*[[Robert Andrich|Andrich]] {{žuti karton|2}}, {{gol|46}}
*[[Ernest Poku|Poku]] {{žuti karton|58}}
*[[Exequiel Palacios|Palacios]] {{žuti karton|63}}
*[[Álex Grimaldo|Grimaldo]] {{žuti karton|90+4}}
|golovi2   = 
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|26}}
*[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|69}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|89|pen.}}, {{žuti karton|90+4}}
|stadion   = [[BayArena]]
|runda              = 1. utakmica
|lokacija           = [[Leverkusen]], Njemačka
|gledalaca          = 30.210
|sudac              = [[Halil Umut Meler]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]])
|ishod  = N
|iu= [[Robert Andrich]] (LEV)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 17. mart 2026.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal {{ZD|ENG}}
|rezultat  = 2–0
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048062/
|tim2      = {{ZD|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
|golovi1   = 
*[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|36}}
*[[Declan Rice|Rice]] {{gol|63}}
|golovi2   = 
*[[Exequiel Palacios|Palacios]] {{žuti karton|46}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 2. utakmica
|lokacija           = [[London]], Engleska
|gledalaca          = 57.537
|sudac              = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|ishod  = POB
|iu= [[Declan Rice]] (ARS)
|sveukupni rezultat=3–1
}}

=====Četvrtina finala=====
Ždrijeb za četvrtfinale automatski je određen nakon ždrijeba osmine finala 27. februara 2026. Nakon što je [[Sporting CP|Sporting]] prevladao zaostatak od tri gola iz prve utakmice protiv [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimta]], Arsenal je izvučen da igra protiv portugalskog prvaka treći put u posljednje četiri evropske kampanje. Zbog višeg plasmana, klub je uzvratnu utakmicu igrao kod kuće.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/who-will-arsenal-face-ucl-quarter-finals|title=Who will Arsenal face in the UCL quarter-finals?|date=22. 3. 2026|website=Who will Arsenal face in the UCL quarter-finals?|language=en|access-date=18. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 7. april 2026.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = [[Sporting CP|Sporting]] {{ZD|POR}}
|rezultat  = 0–1
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048066/
|tim2      = {{ZD|ENG}} Arsenal 
|golovi1   = 
*[[Hidemasa Morita|Morita]] {{žuti karton|31}}
|golovi2   = 
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|90+1}}
|stadion   = [[Estádio José Alvalade]]
|runda              = 1. utakmica
|lokacija           = [[Lisabon]], Portugal
|gledalaca          = 50.804
|sudac              = [[Daniel Siebert (nogometni sudija)|Daniel Siebert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
|ishod  = POB
|iu= [[David Raya]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 15. april 2026.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal {{ZD|ENG}}
|rezultat  = 0–0
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048068/
|tim2      = {{ZD|POR}} [[Sporting CP|Sporting]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
*[[Maximiliano Araújo|Araújo]] {{žuti karton|79}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 2. utakmica
|lokacija           = [[London]], Engleska
|gledalaca          = 58.249
|sudac              = [[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|ishod  = N
|iu= [[Martin Zubimendi]] (ARS)
|sveukupni rezultat= 1–0
}}

=====Polufinale=====
Ždrijeb za polufinale automatski je određen nakon ždrijeba četvrtfinala 27. februara 2026. Arsenal će se po drugi put u takmičenju suočiti s [[Atlético Madrid|Atlético Madridom]] (nakon domaće pobjede od 4–0 u ligaškoj fazi), nakon što su u prethodnom kolu pobijedili španjolskog rivala [[FC Barcelona|Barcelonu]] ukupnim rezultatom 3–2. Zbog višeg plasmana, klub će ponovno igrati uzvratnu utakmicu kod kuće.
{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 29. april 2026.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = [[Atlético Madrid]] {{ZD|ŠPA}}
|rezultat  = 1–1
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048071/
|tim2      = {{ZD|ENG}} Arsenal 
|golovi1   = 
*[[Julián Alvarez|Alvarez]] {{gol|56|pen.}}
*[[Dávid Hancko|Hancko]] {{žuti karton|78}}
|golovi2   = 
*[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|44|pen.}}
|stadion   = [[Stadion Metropolitano]]
|runda              = 1. utakmica
|lokacija           = [[Madrid]], Španija
|gledalaca          = 68.421
|sudac              = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|ishod  = N
|iu=[[Antoine Griezmann]] (ATM) 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 5. maj 2026.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal {{ZD|ENG}}
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = {{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 2. utakmica
|lokacija           = [[London]], Engleska
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
|iu= 
|sveukupni rezultat= 
}}


== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;&quot; /&gt;{{Arsenal FC}}{{Arsenal FC sezone}}
[[Kategorija:Sezone Arsenala FC]]</text>
      <sha1>if1umwuso1nmdg2z1myetekhftdkd6a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>John Clarke (fizičar)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526760</id>
    <revision>
      <id>3839327</id>
      <parentid>3811311</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:24:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3839327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4901" sha1="554ywclwbo9betq43pli7tk3xecilxy" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = John Clarke
| slika                   = John Clarke (physicist) 2025 (4x5).png
| opis_slike              = Clarke 2025.
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja i godine|1942|2|10}}
| mjesto_rođenja          = [[Cambridge]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| polje                   = [[Fizika]]&lt;br&gt;[[Superprovodljivost]]
| institucija             = [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)]]
| alma_mater              = [[Univerzitet u Cambridgeu]] ([[Bachelor of Arts|BA]], [[Master of Arts|MA]], [[Doctor of Philosophy|PhD]])
| mentor                  = [[Brian Pippard]]
| poznati_studenti        = [[John M. Martinis]]
| poznat_po               = [[SQUID]] (Superconducting Quantum Interference Device)&lt;br&gt;[[Superprovodljivost]]
| nagrade                 = {{ubl|[[Comstock Prize in Physics]] (1999)|[[Hughes Medal]] (2004)|[[Micius Quantum Prize]] (2021)|[[Nobelova nagrada za fiziku]] (2025)}}
}}

'''John Clarke''' ([[Cambridge]], 10. februar 1942), britanski je eksperimentalni [[fizičar]] i profesor emeritus fizike na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://physics.berkeley.edu/people/faculty/john-clarke|title=John Clarke, Professor Emeritus of the Graduate School {{!}} Physics|website=physics.berkeley.edu|access-date=19. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; Poznat je po svom pionirskom radu na razvoju i primjeni superprovodnih kvantnih interferencijskih uređaja ([[SQUID]]).

Godine 2025. dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] zajedno sa [[Michel Devoret|Michelom Devoretom]] i [[John M. Martinis|Johnom Martinisom]] za eksperimentalne dokaze makroskopskih kvantnih fenomena u superprovodljivim krugovima.&lt;ref name=&quot;aip&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.aip.org/aip/aip-congratulates-2025-nobel-prize-winners-in-physics|title=AIP Congratulates 2025 Nobel Prize Winners in Physics|date=7. 10. 2025|website=AIP|language=en|access-date=19. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Clarke je rođen 1942. u [[Cambridge]]u, [[Engleska]].&lt;ref name=&quot;Nobel&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2025/clarke/facts/|title=John Clarke – Facts|date=7. 10. 2025|website=nobelprize.org|access-date=19. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; Pohađao je školu Perse prije nego što je upisao studij prirodnih nauka na Christ's Collegeu Univerziteta u Cambridgeu.&lt;ref name=&quot;timesnownews&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.timesnownews.com/education/cambridge-celebrates-its-126th-nobel-laureate-as-alumnus-john-clarke-wins-2025-physics-prize-article-152957573|title=Cambridge Celebrates Its 126th Nobel Laureate as Alumnus John Clarke Wins 2025 Physics Prize|date=7. 10. 2025|website=Times Now|language=en}}&lt;/ref&gt; Diplomirao je fiziku 1964., magistrirao 1968., a doktorirao 1968. u Laboratoriji Mond Kraljevskog društva pod mentorstvom [[Brian Pippard|Briana Pipparda]].&lt;ref name=&quot;berkeley&quot;&gt;{{Cite web|url=http://physics.berkeley.edu/people/faculty/John-Clarke|title=John Clarke (E) &amp;#124; UC Berkeley Physics|access-date=19. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon doktorata, preselio se u Sjedinjene Američke Države gdje je postao profesor na Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyju. Tokom 1980-ih vodio je istraživačku grupu u kojoj su radili i kasniji nobelovci John Martinis i Michel Devoret. Njihov rad na makroskopskom kvantnom tuneliranju postavio je temelje za razvoj modernih [[Kvantni računar|kvantnih računara]] baziranih na superprovodnicima.

== Istraživački rad ==
Clarkeov najznačajniji doprinos fizici je razvoj SQUID-ova (Superconducting Quantum Interference Devices), izuzetno osjetljivih magnetometara koji se koriste za mjerenje suptilnih magnetnih polja. Njegova istraživanja našla su primjenu u raznim oblastima, od [[Geofizika|geofizike]] i traženja ruda do [[Medicina|medicine]] (magnetoencefalografija) i fundamentalnih pitanja kvantne mehanike.

== Nagrade i priznanja ==
* [[Comstock Prize in Physics]] (1999)
* [[Hughes Medal]] (2004)
* [[Micius Quantum Prize]] (2021)
* [[Nobelova nagrada za fiziku]] (2025)
* Član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] (FRS) i [[Nacionalna akademija nauka (SAD)|Nacionalne akademije nauka SAD-a]].

== Također pogledajte ==
* [[SQUID]]
* [[Superprovodljivost|Supravodljivost]]
* [[Kvantni računar]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|John Clarke (physicist)}}
* [https://physics.berkeley.edu/people/faculty/john-clarke Službena stranica na UC Berkeley]

{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Clarke, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Engleski fizičari]]
[[Kategorija:Britanski fizičari]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Profesori na Univerzitetu Kalifornije (Berkeley)]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Biografije, Cambridge]]</text>
      <sha1>554ywclwbo9betq43pli7tk3xecilxy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Slavenski nazivi administrativnih jedinica</title>
    <ns>10</ns>
    <id>527577</id>
    <revision>
      <id>3839410</id>
      <parentid>3778381</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:44:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839410</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1361" sha1="b9xwvhe6z1byvrz3ui3ahntebj2x7jt" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Slavenski nazivi administrativnih jedinica
| naslov      = [[Slavenski jezici|Slavenski]] nazivi [[Administrativna jedinica|administrativnih jedinica]]
| podaciklasa = hlist

| grupa1 = Trenutne
| podaci1 = 
* [[dzielnica]]
* [[gmina]]
* [[hromada]]
* [[Kraj (teritorijalna jedinica)|krai / kraj]]
* [[krajina]] / [[pokrajina]]
* [[kotar]]
* [[městys]]
* [[mjesna zajednica]]
* [[obec]]
* [[Oblast (upravna jedinica)|oblast / oblast' / oblasti / oblys / obwód / voblasts']]
* [[Okrug (teritorijalna jedinica)|okreg / okres / okrug / okruha]]
* [[Općina|općina / opština / občina / obshtina]]
* [[osiedle]]
* [[povjat]]
* [[rejon]]
* [[Selsovjet|selsovjet / silrada]]
* [[sołectwo]]
* [[starosta okruh]]
*[[Vojvodstvo|vaivadija / vajаvodstva / vajdaság / voievodat / voivoda / vojvodovina / vojvodina / vojvodstvo / województwo]]
* [[županija]] 
| grupa2 = Historijske
| podaci2 =
* [[daruga]]
* [[gromada]]
* [[gubernija|gubernija]]
* [[jurydyka]]
* [[Hutor|hutar / hutir / hutor]]
* [[obščina]]
* [[okolia]]
* [[opole]]
* [[pogost]]
* [[povit]]
* [[prowincja]]
* [[sorok]]
* [[srez]]
* [[Starostva|starostwo / starostva]]
* [[uezd]]
* [[volost]]
* [[ziemia]] / [[Zemlja (srednji vijek)|zemlja]]
* [[Župa (srednji vijek)|župa]]
* [[učastok]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni administrativnih podjela]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>b9xwvhe6z1byvrz3ui3ahntebj2x7jt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Maja Sever</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528009</id>
    <revision>
      <id>3839101</id>
      <parentid>3838966</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:09:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zblace</username>
        <id>120887</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4167" sha1="m0t3rwpyj0hghq0dex94u8au8r514m1" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Maja Sever
| slika                  = Maja Sever.jpg
| opis                   = 
| datum_rođenja          = 1971.
| zanimanje              = novinarka, urednica, sindikalistica
| poznat_po              = građanska prava, ljudi u nevolji
| značajna_djela         = 
| televizija             = HTV
}}

'''Maja Sever''' je hrvatska novinarka, televizijska urednica i sindikalistica koja je poznata po svome zalaganju za građanska prava i pomaganju ljudima u nevolji, te kao prva žena koja vodi Europsku federaciju novinara.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://europeanjournalists.org/blog/2022/07/06/maja-sever-the-first-woman-to-lead-the-efj/|title=Maja Sever, the first woman to lead the EFJ|last=Vale|first=Giovanni|date=|website=europeanjournalists.org|language=en|access-date=18. novembar 2025}}&lt;/ref&gt; 

== Biografija ==
Rođena je u [[Zagreb]]u 1971. kao unuka hrvatskog pjesnika, filozofa i političara [[Vlado Gotovac|Vlade Gotovca]].R

Nakon što je diplomirala na [[Centar za usmjereno obrazovanje u kulturi|Centru za fokusirano obrazovanje u kulturi,]] upisala je i diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.hrt.hr/290410/hrt/maja-sever|title=Maja Sever|website=hrt.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20180503164400/http://www.hrt.hr/290410/hrt/maja-sever|archive-date=3. maj 2018|url-status=bot: unknown|access-date=18. novembar 2025}}&lt;/ref&gt;

Na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj televiziji]] je ostvarila tridesetogodišnju karijeru. Tokom studija radila je na dječijem programu, a od septembra 1991. radila je na izvještavanju o ratu u Hrvatskoj, kao i o [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]]. Po završetku rata, uređivala je vijesti i dnevne vijesti u redakciji Informativnog programa i učestvovala u mnogim velikim projektima [[Hrvatska radiotelevizija|HTV-a]]. Trinaest godina je vodila emisiju [[Hrvatska uživo]], koja je iz političkih razloga ukinuta 2017.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://voxfeminae.net/pravednost/maja-sever-sasvim-obicno-sretno-dijete/|title=Maja Sever – sasvim obično sretno dijete|website=voxfeminae.net|url-status=live|access-date=18. novembar 2025}}&lt;/ref&gt; Od tada sarađuje na emisiji Nedjeljom u 2.

Sindikat novinara Hrvatske je počela da vodi od 2019., a 2018. je bila ''Novinarka godine'' Hrvatskog novinarskog društva, gdje često poziva na krizu sloboda u medijskom prostoru i struci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hnd.hr/nagrade-hnd-a-maja-sever-novinarka-godine-visnja-biti-dobitnica-nagrade-za-zivotno-djelo|title=Nagrade HND-a: Maja Sever novinarka godine, Višnja Biti dobitnica nagrade za životno djelo|date=3. maj 2018|website=www.hnd.hr|access-date=18. novembar 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://snh.hr/dan-slobode-medija-novinarstvonedamo/|title=Dan slobode medija #novinarstvonedamo - Sindikat novinara Hrvatske|date=2026-05-03|website=snh.hr|language=hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; 

Predsjednica [[Sindikat novinara Hrvatske|Sindikata hrvatskih novinara]] &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.snh.hr/o-nama/|title=O nama|website=Sindikat novinara Hrvatske.|access-date=18. novembar 2025}}&lt;/ref&gt; i Evropske federacije novinara. U mjesecu junu 2025. ponovo je izabrana za predsjednicu Evropske federacije novinara. 

Dobila je nagradu ''Ponos Hrvatske'' za humanitarni rad kao jedna od osnivačica inicijative [[Ljudi za ljude]] 2019,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arhiva.ponoshrvatske.hr/heroji/2019/branka-baksic-mitic-maja-sever-mateja-medlobi-7933/|title=Branka Bakšić Mitić, Maja Sever, Mateja Medlobi|website=ponoshrvatske.hr|access-date=18. novembar 2025}}&lt;/ref&gt; i nagradu ''Scary Women'' 2021. za doprinos rodnoj ravnopravnosti i socijalnoj pravdi.


{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Godina
!Nagrada
!Organizacija/Udruženje
|-
|2018.
|Novinarka godine
|Hrvatsko novinarsko društvo
|-
|2019.
|Ponos Hrvatske
|Ponos Hrvatske -  Udruga za promicanje hrabrosti, humanosti, nesebičnosti
|-
|2021.
|Fierce Women
|Women on Women
|}

== Izvori ==

&lt;references responsive=&quot;&quot; /&gt;

[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]</text>
      <sha1>m0t3rwpyj0hghq0dex94u8au8r514m1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jugoslavenska kampanja u Bosni i Hercegovini 1992.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529509</id>
    <revision>
      <id>3839310</id>
      <parentid>3791942</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T07:49:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Prošireno za CEE</comment>
      <origin>3839310</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46367" sha1="m45zi1gpcylpa5214st8z94udsx4lv8" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob = Jugoslavenska kampanja u Bosni i Hercegovini 1992.
| dio = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] i [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
| slika =
| opis_slike = Strateška situacija i pravci ofanziva JNA/VRS u proljeće 1992.
| datum = mart – septembar 1992.
| mjesto = [[Bosna i Hercegovina]]
| rezultat = Okupacija cca. 70% teritorije BiH, uspostavljanje strateških koridora (Posavina, Podrinje) i opsade Sarajeva, masovna etnička čišćenja nesrpskog stanovništva.
| strana1 = '''Države:'''&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag_of_SR_Bosnia_and_Herzegovina.svg}} [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] (do aprila 1992)&lt;br /&gt;{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} (od aprila 1992)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;'''Politički entiteti:'''&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg}} [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|HZ Herceg-Bosna]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;'''Oružane snage:'''&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg}} [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TO RBiH]]&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg}} [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg}} [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]
| strana2 = '''Države:'''&lt;br /&gt;{{ZID|SR Jugoslavija}} (do maja 1992)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;'''Politički entiteti:'''&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of the Serbian Cross.svg}} [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpske autonomne oblasti]] (do jan. 1992)&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of the Republika Srpska.svg}} [[Srpska Republika Bosna i Hercegovina]] (od jan. 1992)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;'''Oružane snage:'''&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of SFR Yugoslavia.svg}} [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] (do maja 1992)&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of the Republika Srpska.svg}} [[Vojska Republike Srpske|VRS]] (nakon maja 1992)
| komandant1 = {{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg}} [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo RBiH]]&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg}} [[Sefer Halilović]]&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg}} [[Mate Boban]]
| komandant2 = {{ZD slika|Flag of SFR Yugoslavia.svg}} [[Blagoje Adžić]]&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of SFR Yugoslavia.svg}} [[Milutin Kukanjac]]&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of the Republika Srpska.svg}} [[Ratko Mladić]]&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of the Republika Srpska.svg}} [[Radovan Karadžić]]
| jačina1 = TO RBiH: ~50.000 (slabo naoružani)&lt;br /&gt;HVO: ~25.000
| jačina2 = JNA/VRS: ~100.000 (teška artiljerija, vazduhoplovstvo, oklopne jedinice)
}}{{Kampanja - Rat u Bosni i Hercegovini}}
'''Jugoslavenska kampanja u Bosni i Hercegovini 1992.''' predstavlja kulminaciju metodičnog procesa vojne transformacije i operativne ofanzive kojom je [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA), djelujući u koordinaciji sa snagama [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpskih autonomnih oblasti (SAO)]], provela stratešku okupaciju većeg dijela Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Mladic_Judgement&quot; /&gt;

Kampanja je uključivala sistemsko naoružavanje srpskih paravojnih formacija, blokadu ključnih komunikacija i provođenje kampanje etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva, što je rezultiralo uspostavljanjem kontrolnih linija koje su u velikoj mjeri definisale tok rata.&lt;ref name=&quot;Karadzic_Judgement&quot; /&gt;

Kampanja je bila dio [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Nakon nezavisnosti [[Rat u Sloveniji|Slovenije]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatske]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] 1991, multietnička [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]], koju su uglavnom naseljavali [[Muslimani (narod)|muslimanski]] [[Bošnjaci]] (43%), [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavni]] [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] (31%) i [[Katoličanstvo|katolički]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] (17%), izglasala je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]] 29. februara 1992. Politički predstavnici bosanskohercegovačkih Srba bojkotovali su referendum i odbacili njegov ishod. Predviđajući ishod referenduma, [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština Srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]] usvojila je [[Ustav Republike Srpske|Ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine]] 28. februara 1992. Nakon proglašenja [[Nezavisnost|nezavisnosti]] Bosne i Hercegovine (koje je dobilo međunarodno priznanje) i nakon povlačenja [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] iz prethodno potpisanog [[Carrington–Cutileiro plan]]a (koji je predlagao podjelu Bosne na etničke [[Kanton|kantone]]), Srbi, predvođeni [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i uz podršku vlasti [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), mobilizirali su svoje snage unutar Bosne i Hercegovine kako bi osigurali etničku srpsku teritoriju. Rat se ubrzo proširio po cijeloj zemlji, praćen [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]].

Prvi sukobi dogodili su se na [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupresu]] između [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih Hrvata]], koju je podržavala [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]] s jedne strane, i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. Kasnije su se vodile bitke za [[Zvornik]], [[Višegrad]], [[Foča (Republika Srpska)|Foču]], [[Doboj]], [[Prijedor]] i mnoge druge gradove. JNA se zvanično povukla iz Bosne i Hercegovine u septembru 1992. U januaru 1992. proglašena je samoproglašena država [[Republika Srpska (1992–1995)|Srpska Republika Bosna i Hercegovina]]. Kasnije preimenovana u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republiku Srpsku]], razvila je vlastitu vojsku dok se JNA povlačila i predala svoje oružje, opremu i 55.000 vojnika novostvorenoj [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]].&lt;sup&gt;[[Jugoslavenska narodna armija|[42]]][[Jugoslavenska narodna armija|[44]]]&lt;/sup&gt; Dana 20. maja 1992. JNA je formalno raspuštena, a njeni ostaci su se reformirali u [[Vojska Srbije i Crne Gore|vojsku]] preimenovane [[Srbija i Crna Gora|Savezne Republike Jugoslavije]].

== Pozadina ==

=== Raspad Jugoslavije ===
{{Glavni|Raspad Jugoslavije}}
U Jugoslaviji je nastala kriza kao rezultat slabljenja sistema na kraju [[Hladni rat|Hladnog rata]]. U Jugoslaviji je nacionalna socijalistička partija, [[Savez komunista Jugoslavije]], izgubila ideološki potencijal. U međuvremenu, etnički nacionalizam je doživio renesansu 1980-ih nakon nasilja na [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref name=&quot;Pavkovic&quot;&gt;{{Cite book|last=Pavkovic|first=Aleksandar|title=The fragmentation of Yugoslavia: nationalism and war in the Balkans|publisher=MacMillan Press|year=1997|isbn=978-0-312-23084-5|page=85}}&lt;/ref&gt; Dok je cilj [[Srpski nacionalizam|srpskih nacionalista]] bio centralizacija Jugoslavije, druge nacionalnosti su težile decentralizaciji i daljoj federalizaciji države.&lt;ref name=&quot;Crnobanja&quot;&gt;{{Cite book|last=Crnobrnja|first=Mihailo|title=The Yugoslav drama|publisher=I.B. Tauris &amp; Co|year=1994|isbn=978-1-86064-126-8|page=107}}&lt;/ref&gt;

Bosna i Hercegovina, bivša [[Osmansko Carstvo|osmanska]] provincija, historijski je bila multietnička država. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]], 43,47% stanovništva se smatralo [[Muslimani (narod)|Muslimanima]] ([[Bošnjaci|Bošnjacima]]), 31,21% Srbima i 17,38% Hrvatima, dok se 5,54% izjasnilo kao [[Jugoslaveni]].&lt;ref name=&quot;Sourcebook&quot;&gt;{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|url=https://books.google.com/books?id=ORSMBFwjAKcC&amp;pg=PA311|title=The former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|last2=Žagar|first2=Mitja|publisher=ABC-CLIO|year=2004|isbn=978-1-57607-294-3|location=Santa Barbara, California|page=311}}&lt;/ref&gt;

U martu 1989. kriza u Jugoslaviji se produbila nakon usvajanja amandmana na [[Ustav Srbije]] koji su vladi Srbije omogućili dominaciju nad pokrajinama [[Kosovo i Metohija|Kosovom]] i [[Vojvodina|Vojvodinom]]. &lt;ref name=&quot;Bethlehem1997p20&quot;&gt;{{Harvnb|Bethlehem|Weller|1997}}&lt;/ref&gt; Do tada je proces donošenja odluka na Kosovu i u Vojvodini bio nezavisan, a svaka autonomna pokrajina imala je pravo glasa na saveznom nivou. Srbija je, pod novoizabranim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], stekla kontrolu nad tri od osam glasova u [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|jugoslavenskom predsjedništvu]]. Sa dodatnim glasovima iz Crne Gore, Srbija je tako mogla snažno uticati na odluke savezne vlade. Ova situacija dovela je do prigovora drugih republika i poziva na reformu Jugoslavije.

Na [[14. izvanredni kongres Saveza komunista Jugoslavije|14. vanrednom kongresu Saveza komunista Jugoslavije]], održanom 20. januara 1990. delegacije republika nisu se mogle složiti oko glavnih pitanja s kojima se suočava Jugoslavija. Kao rezultat toga, slovenski i hrvatski delegati su napustili Kongres. Slovenska delegacija, na čelu s [[Milan Kučan|Milanom Kučanom]], zahtijevala je demokratske promjene i labaviju federaciju, dok se srpska delegacija, na čelu s Miloševićem, tome protivila.&lt;ref&gt;{{Citation|title=The Death Of Yugoslavia Part 1 Enter Nationalism 5|date=May 2015|url=https://www.youtube.com/watch?v=_hqDqwLqFJg|accessdate=2022-10-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20221016222359/https://www.youtube.com/watch?v=_hqDqwLqFJg|archivedate=16 October 2022|language=en}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim višestranačkim izborima]] u Bosni i Hercegovini, održanim u novembru 1990. glasovi su uglavnom davani prema etničkoj pripadnosti, što je dovelo do uspjeha bošnjačke [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Campbell|first=David|url=https://archive.org/details/nationaldeconstr0000camp|title=National deconstruction: Violence, identity, and justice in Bosnia|publisher=U of Minnesota Press|year=1998|isbn=978-0-8166-2937-4|page=[https://archive.org/details/nationaldeconstr0000camp/page/220 220]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Stranke su podijelile vlast po etničkim linijama, tako da je predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] bio Musliman, predsjednik [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|skupštine SRBiH]] Srbin, a predsjednik [[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|vlade SRBiH]] Hrvat. Separatističke nacionalističke stranke su osvojile vlast u drugim republikama, uključujući Hrvatsku i Sloveniju.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=S. Lobell|url=https://books.google.com/books?id=_fvFAAAAQBAJ&amp;pg=PA79|title=Ethnic Conflict and International Politics: Explaining Diffusion and Escalation|last2=P. Mauceri|date=2004|publisher=Palgrave Macmillan US|isbn=978-1-4039-8141-7|pages=79–}}&lt;/ref&gt;

=== Početak jugoslavenskih ratova ===
{{Glavni|Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

==== Plan &quot;RAM&quot; ====
{{Glavni|Plan &quot;RAM&quot;}}
[[Datoteka:Bosnia_Herzegovina_Ethnic_1991.png|mini|Etnička karta Bosne i Hercegovine 1991.]]
Strateški okvir kampanje bio je definisan dokumentom poznatim kao [[Plan &quot;RAM&quot;]], čiji je cilj bio redefinisanje granica Jugoslavije kroz stvaranje homogenog srpskog teritorija.&lt;ref name=&quot;Vreme_RAM&quot; /&gt; Postojanje ovog plana potvrdio je tadašnji predsjednik vlade SFRJ [[Ante Marković]], razotkrivši snimke razgovora između [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] o naoružavanju lokalnih srpskih straža.&lt;ref name=&quot;Markovic_Testimony&quot; /&gt; Prema podacima Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO), JNA je do marta 1992. jedinicama [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] i paravojnim grupama podijelila ukupno 51.192 komada naoružanja.&lt;ref name=&quot;Mladic_Judgement&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC_Ko_je_bio&quot; /&gt; Istovremeno je provedeno razoružavanje legalne [[Teritorijalna odbrana SR Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane SRBiH]], čime je sistemski eliminisan kapacitet države za organizovanu odbranu.&lt;ref name=&quot;Reneo&quot;&gt;{{Cite book|last=Luki|first=Reneo|url=https://books.google.com/books?id=WPhhLfp8huIC&amp;pg=PA204|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|last2=Lynch|first2=Allen|publisher=SIPRI, Oxford University Press|year=1996|isbn=9780198292005|page=204}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Dobbs|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=AcgyAAAAQBAJ&amp;pg=PA426|title=Down with Big Brother: The Fall of the Soviet Empire|publisher=A&amp;C Black|year=1997|isbn=9780747533948|pages=426–27}}&lt;/ref&gt; Novinar Giuseppe Zaccaria sažeo je sastanak oficira srpske vojske u Beogradu 1992, izvještavajući da su usvojili eksplicitnu politiku usmjerenu na žene i djecu kao ranjivi dio muslimanske društvene strukture.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Card|first=Claudia|url=https://archive.org/details/confrontingevils0000card|title=Confronting Evils: Terrorism, Torture, Genocide|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=9781139491709|page=[https://archive.org/details/confrontingevils0000card/page/269 269]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Prema nekim izvorima, plan &quot;RAM&quot; je osmišljen 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tatum|first=Dale C.|url=https://books.google.com/books?id=8b_HAAAAQBAJ&amp;pg=PA76|title=Genocide at the Dawn of the Twenty-First Century: Rwanda, Bosnia, Kosovo, and Darfur|publisher=Springer Science+Business Media|year=2010|isbn=9780230109674|page=76}}&lt;/ref&gt;

==== Početak krize ====
[[Datoteka:Srpske_autonomne_oblasti_u_Bosni_i_Hercegovini_u_studenome_1991.png|mini|Srpske autonomne oblasti u novembru 1991.]]
Početkom 1991. održani su sastanci između lidera šest jugoslavenskih republika i dvije autonomne regije kako bi se razgovaralo o krizi.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Srpsko rukovodstvo je favorizovalo federalno rješenje, dok su hrvatsko i slovensko rukovodstvo favorizovali savez suverenih država. [[Alija Izetbegović]] je u februaru predložio asimetričnu federaciju, u kojoj bi Slovenija i Hrvatska održavale labave veze sa četiri preostale republike. Ubrzo nakon toga, promijenio je stav i odlučio se za suverenu Bosnu i Hercegovinu kao preduslov za takvu federaciju.{{Sfn|Ramet|2006}}

[[Franjo Tuđman]] i srbijanski predsjednik [[Slobodan Milošević]] održali su [[Sastanak u Karađorđevu|sastanak 25. marta u Karađorđevu]].{{Sfn|Lučić|2008}} Sastanak je bio kontroverzan zbog toga što su se dvojica predsjednika složila s podjelom Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Lučić|2008}} Dana 6. juna, Izetbegović i makedonski predsjednik [[Kiro Gligorov]] predložili su slabu konfederaciju između Hrvatske, Slovenije i federacije ostale četiri republike, što je Miloševićeva vlada odbila.{{Sfn|Tanner|2001}}

Dana 25. juna 1991. Slovenija i Hrvatska su proglasile nezavisnost. Uslijedio je [[Rat u Sloveniji|oružani sukob]] u Sloveniji, dok su sukobi u područjima Hrvatske sa značajnim stanovništvom etničkih Srba eskalirali u [[Rat u Hrvatskoj|rat velikih razmjera]].{{Sfn|CIA|2002}} [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) odustala je od napora da ponovo uspostavi kontrolu nad Slovenijom u julu, dok su se borbe u Hrvatskoj intenzivirale sve do dogovora o [[Vanceov plan|prekidu vatre]] u januaru 1992. JNA je također napala Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Lukic|Lynch|1996}}

U julu 1991. predstavnici [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS), uključujući predsjednika SDS-a [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], sastali su se sa predstavnicima [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Muhamed Filipović|Muhamedom Filipovićem]] i [[Adil Zulfikarpašić|Adilom Zulfikarpašićem]], te su dogovorili sporazum poznat kao [[sporazum Karadžić – Filipović]]. Ovim bi SR Bosnu i Hercegovinu ostavile u državnoj zajednici sa SR Srbijom i SR Crnom Gorom, a samoproglašene [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpske autonomne oblasti]] bi bile ukinute. Sporazum su osudile hrvatske političke stranke. Iako je u početku pozdravila inicijativu, Izetbegovićeva administracija ga je kasnije odbacila.{{Sfn|Ramet|2006}}

Između septembra i novembra 1991. SDS je organizirao stvaranje nekoliko [[Srpska autonomna oblast|Srpskih autonomnih oblasti]] (SAO) u Hrvatskoj i BiH.{{Sfn|Caspersen|2010}} To je bio odgovor na korake Bošnjaka i Hrvata ka nezavisnosti od Jugoslavije.{{Sfn|Trbovich|2008}} Slične korake su kasnije poduzeli i Hrvati, proglašenjem [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]].{{Sfn|Trbovich|2008}}

U augustu 1991. [[Evropska ekonomska zajednica]] je bila domaćin [[Badinterova komisija|konferencije]] u pokušaju da spriječi rat u Bosni i Hercegovini. Dana 25. septembra 1991. [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] usvojilo je [[Rezolucija 713 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezoluciju 713]], kojom je nametnut embargo na oružje svim bivšim jugoslavenskim republikama. Embargo je imao mali uticaj na JNA i srpske snage. Hrvatske snage su zaplijenile oružje od JNA tokom [[Bitka za kasarne|Bitke kod kasarne]]. Embargo je imao značajan uticaj u Bosni i Hercegovini na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Srpska vojska je naslijedila naoružanje i opremu JNA, dok su hrvatske i bošnjačke snage dobile oružje preko Hrvatske, kršeći embargo.{{Sfn|Shrader|2003}}

Dana 19. septembra 1991. JNA je premjestila dodatne trupe u područje oko grada [[Mostar|Mostara]]. Lokalne vlasti su protestovale protiv toga. Dana 20. septembra 1991, JNA je prebacila trupe na [[Bitka za Vukovar|front kod Vukovara]] preko [[Višegrad]]&lt;nowiki/&gt;a na sjeveroistoku [[Bosna (regija)|Bosne]]. Kao odgovor, lokalni Hrvati i Bošnjaci postavili su barikade i mitraljeske položaje. Zaustavili su kolonu od 60 tenkova JNA, ali su sljedećeg dana silom rastjerani. Više od 1.000 ljudi moralo je pobjeći iz tog područja. Ova akcija, skoro sedam mjeseci prije početka rata u BiH, uzrokovala je prve žrtve u jugoslavenskim ratovima u BiH. U prvim danima oktobra, JNA je napala i razorila većinski hrvatsko selo [[Ravno]] u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], na putu da [[Opsada Dubrovnika|napadne Dubrovnik]] u južnoj Hrvatskoj.{{Sfn|Ramet|2006}}

Dana 6. oktobra 1991. predsjednik Predsjedništva SRBiH [[Alija Izetbegović]] dao je televizijsku proklamaciju neutralnosti, koja je sadržavala izjavu &quot;ovo nije naš rat&quot;.{{Sfn|Shrader|2003}} Izetbegović je 14. oktobra dao izjavu pred skupštinom u vezi s JNA: &quot;Ne činite ništa protiv Armije. (...) prisustvo Armije je za nas stabilizirajući faktor, a ta Armija nam je potrebna... Do sada nismo imali problema s Armijom, niti ćemo ih imati problema ni kasnije.&quot; Izetbegović je tog dana u skupštini imao oštru raspravu s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]]. Nakon što je Karadžić rekao da se Muslimani ne mogu braniti ako se razvije ratno stanje, Izetbegović je primijetio da Karadžićevo ponašanje i govor smatra uvredljivim i da to objašnjava zašto se Muslimani osjećaju nepoželjno, da njegov ton može objasniti zašto se drugi u federaciji Jugoslavije osjećaju odbijeno i da su Karadžićeve prijetnje nedostojne srpske nacije.&lt;ref&gt;Snimak sa sjednice Skupštine SR Bosne i Hercegovine, 88/3. – 89/2. AG, 89/3. – 90/4.&lt;/ref&gt;

=== Konačna politička kriza ===
Dana 15. oktobra 1991. [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] usvojila je &quot;''Memorandum o suverenitetu Bosne i Hercegovine''&quot; prostom većinom, preglasavajući zastupnike [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]].&lt;ref name=&quot;cook140&quot;&gt;{{Cite book|last=Cook|first=Bernard A.|url=https://books.google.com/books?id=ox_gXq2jpdYC&amp;pg=PA140|title=Europe Since 1945|publisher=Taylor and Francis|year=2001|isbn=978-0-8153-4057-7|volume=1|page=140|access-date=14 May 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123234340/https://books.google.com/books?id=ox_gXq2jpdYC&amp;pg=PA140|archive-date=23 January 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Memorandumu su žestoko protivili srpski zastupnici, tvrdeći da Ustav zahtijeva proceduralne garancije i [[Apsolutna većina|dvotrećinsku većinu]] za takva pitanja. O Memorandumu se ipak raspravljalo, što je dovelo do bojkota skupštine od strane Srba, a zakon je na kraju usvojen. Srpski politički predstavnici proglasili su [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupštinu Srpskog naroda Bosne i Hercegovine]] 24. oktobra 1991, izjavivši da srpski narod želi ostati u Jugoslaviji.{{Sfn|Trbovich|2008}} [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), koju je predvodio Alija Izetbegović, i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] (HDZ BiH), koju je predvodio član hrvatski predsjedništva [[Stjepan Kljuić]], bile su odlučne u nastojanju da BiH ostvari nezavisnost i imale su podršku [[Evropa|Evrope]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. SDS je jasno stavio do znanja da će se, ako se proglasi nezavisnost, Srbi otcijepiti.

HDZ BiH je osnovan kao ogranak vladajuće stranke u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ). Iako je prvobitno pozivao bosanskohercegovačke Hrvate da glasaju za na nezavisnost zemlje, došlo je do podjela u stranci, gdje su neki zagovarali otcjepljenje područja s hrvatskom većinom. U novembru 1991. hrvatsko rukovodstvo je organizovalo autonomne zajednice u područjima s hrvatskom većinom. Dana 12. novembra 1991. u [[Brod (općina)|Bosanskom Brodu]] je osnovana Hrvatska zajednica Bosanske Posavine . Obuhvatala je 8 općina u [[Bosna (regija)|sjevernoj Bosni]]. Dana 18. novembra 1991. u [[Mostar]]&lt;nowiki/&gt;u je osnovana [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]]. [[Mate Boban]] je izabran za njenog predsjednika. U njenom osnivačkom dokumentu stoji: &quot;Zajednica će poštovati demokratski izabranu vladu Republike Bosne i Hercegovine dok god postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili bilo koju drugu Jugoslaviju&quot;.

Memoari [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] pokazuju da je 5. decembra 1991. Milošević naredio reorganizaciju vojnika JNA u BiH i povlačenje njenog ne-bosanskog osoblja, u slučaju da bi priznanje rezultiralo percepcijom JNA kao strane sile; bosanskohercegovački Srbi bi ostali da čine jezgro Vojske Republike Srpske. Shodno tome, do kraja mjeseca samo 10-15% osoblja u JNA u BiH bilo je izvan republike.{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Silber i Little primjećuju da je Milošević tajno naredio da se svi vojnici JNA rođeni u BiH da se prebace u BiH. Jovićevi memoari sugeriraju da je Milošević planirao napad na BiH mnogo ranije.

Dana 9. januara 1992. bosanskohercegovački Srbi su proglasili &quot;Srpsku Republiku Bosni i Hercegovini&quot; (kasnije preimenovana u &quot;[[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]&quot;).{{Sfn|Trbovich|2008}} [[Badinterova komisija|Arbitražna komisija Mirovne Konferencije o Jugoslaviji]] je u svom Mišljenju br. 4 o Bosni i Hercegovini od 11. januara 1992. navela da nezavisnost Bosne i Hercegovine ne treba priznati jer zemlja još nije održala referendum o nezavisnosti.&lt;ref name=&quot;rich&quot;&gt;{{Cite journal|last=Roland Rich|year=1993|title=Recognition of States: The Collapse of Yugoslavia and the Soviet Union|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|journal=European Journal of International Law|volume=4|issue=1|pages=48–51|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21 April 2012|access-date=12 April 2012}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Later_carrington_cutillero.png|mini|[[Carrington-Cutillerov plan]]: Srpski kantoni prikazani crvenom bojom, Muslimanski kantoni zelenom, a Hrvatski kantoni plavom bojom. Žutom bojom je prikazan distrikt Sarajevo, zajednička autonomna jedinica.]]
Dana 25. januara 1992, sat vremena nakon što je sjednica skupštine prekinuta, skupština je raspisala referendum o nezavisnosti za 29. februar i 1. mart.{{Sfn|Trbovich|2008}} Rasprava je završena nakon što su se srpski zastupnici povukli nakon što je većinska bošnjačko-hrvatska koalicija odbila prijedlog da se referendumsko pitanje stavi pred još neosnovano Vijeće za nacionalnu ravnopravnost. Prijedlog referenduma usvojen je u obliku u kojem su ga predložili muslimanski zastupnici, u odsustvu članova SDS-a. Kako Burg i Shoup primjećuju, &quot;odluka je stavila vladu i Srbe u sukob&quot;. Predstojeći referendum izazvao je međunarodnu zabrinutost u februaru.

[[Rat u Hrvatskoj]] rezultirao je [[Rezolucija 743 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] od 21. februara 1992. kojom su stvorene [[UNPROFOR|Zaštitne snage Ujedinjenih nacija]] (UNPROFOR). Tokom pregovora u [[Lisabon|Lisabonu]] 21. i 22. februara, posrednik [[Evropska komisija|Evropske komisije]] [[José Cutileiro]] predstavio je [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini#Carrington–Cutileiro plan|mirovni plan]], kojim se predlaže da se država Bosna i Hercegovina podijeli na tri konstitutivne jedinice. Nakon revizije plana, Sve tri strane su 18. marta 1992. potpisale sporazum; [[Alija Izetbegović]] za Bošnjake, [[Radovan Karadžić]] za Srbe i [[Mate Boban]] za Hrvate. Plan je odredio da svaka od 109 [[Općine Bosne i Hercegovine|općina]] bude podijeljena između tri etničke strane. Međutim 10 dana kasnije, Izetbegović je povukao svoj potpis i izjavio da se protivi bilo kakvoj podjeli BiH. U međuvremenu, [[Ustav Republike Srpske|Ustav Srpske Republike BiH]] proglašen je 28. februara 1992, te u njemu piše da Republiku čine &quot;područja autonomnih oblasti, općina i drugih srpskih etničkih cjelina, uključujući i područja na kojima je nad srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu izvršen zločin genocida&quot;, te je proglašena dijelom Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;sim.law.uu.nl&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/db2e2884b11f7cbbc125720a007af60b/8cc6f2501fe7c551c12571fe004d31cd?OpenDocument|title=ICTY/ ZUPLJANIN, Stojan/ Indictment (Amended)|archive-url=https://web.archive.org/web/20110526165938/http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/db2e2884b11f7cbbc125720a007af60b/8cc6f2501fe7c551c12571fe004d31cd?OpenDocument|archive-date=26 May 2011|url-status=dead|access-date=12 March 2009}}&lt;/ref&gt;

Zastupnici skupštine Srpskog naroda u BiH savjetovali su Srbe da bojkotuju [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]]. Izlaznost na referendumima je, prema izvještajima, bila 63,7%, a 99,71% birača glasalo je za nezavisnost (što implicira da su Srbi, koji su činili približno 31,21% stanovništva, uglavnom bojkotovali referendum).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://csce.gov/index.cfm?FuseAction=UserGroups.Home&amp;ContentRecord_id=250&amp;ContentType=G&amp;ContentRecordType=G&amp;UserGroup_id=5&amp;Subaction=ByDate|title=The Referendum on Independence in Bosnia-Herzegovina: 29 February–1 March 1992|year=1992|publisher=Commission on Security and Cooperation in Europe|page=19|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522132353/http://csce.gov/index.cfm?FuseAction=UserGroups.Home&amp;ContentRecord_id=250&amp;ContentType=G&amp;ContentRecordType=G&amp;UserGroup_id=5&amp;Subaction=ByDate|archive-date=22 May 2011|url-status=dead|access-date=28 December 2009}}&lt;/ref&gt; Srpsko političko rukovodstvo iskoristilo je referendume kao izgovor za postavljanje barikada u znak protesta. Nezavisnost je formalno proglašena 3. marta 1992.{{Sfn|Bose|2009}}

=== Sukobi na dane referenduma ===
{{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Napad na svadbu u Sarajevu}}
Tokom referenduma 1. marta, Sarajevo je bilo tiho, osim pucnjave na [[Napad na svadbu u Sarajevu|srpsku svadbu]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Judah|first=Tim|url=https://books.google.com/books?id=KxQaCAAAQBAJ&amp;pg=PT320|title=The Serbs: History, Myth and the Destruction of Yugoslavia|publisher=Yale University Press|year=2008|isbn=9780300147841|pages=320}}&lt;/ref&gt; Mahanje srpskim zastavama na [[Baščaršija|Baščaršiji]] muslimani su na dan referenduma doživjeli kao namjernu provokaciju.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kumar|first=Radha|url=https://books.google.com/books?id=wHEXb81jRMcC&amp;pg=PA38|title=Divide and Fall? Bosnia in the Annals of Partition|publisher=Verso|year=1999|isbn=978-1-85984-183-9|page=38}}&lt;/ref&gt; Nikola Gardović, otac mladoženje, ubijen je, a [[Srpska pravoslavna crkva|srpski pravoslavni svećenik]] je ranjen. Svjedoci su identificirali ubicu kao [[Ramiz Delalić|Ramiza Delalića]], gangstera koji je postao drzak kriminalac od pada komunizma i za kojeg se tvrdilo da je bio član bošnjačke paravojne grupe &quot;[[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]]&quot;. Izdane su potjernice za njim i još jednim osumnjičenim napadačem. SDS je osudio ubistvo i tvrdio da je neuspjeh u njegovom hapšenju posljedica saučesništva SDA ili bosanskohercegovačke vlade.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Donia|first=Robert J.|url=https://books.google.com/books?id=FrpUBAAAQBAJ&amp;pg=PA162|title=Radovan Karadzic: Architect of the Bosnian Genocide|publisher=Cambridge University Press|year=2014|isbn=9781107073357|pages=162}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.glassrpske.com/vijest/2/novosti/18496/cir/Godisnjica-ubistva-srpskog-svata-na-Bascarsiji.html|title=Godišnjica ubistva srpskog svata na Baščaršiji|date=1 March 2009|publisher=Glas Srpske|archive-url=https://web.archive.org/web/20090503041429/http://www.glassrpske.com/vijest/2/novosti/18496/cir/Godisnjica-ubistva-srpskog-svata-na-Bascarsiji.html|archive-date=3 May 2009|url-status=dead|access-date=20 August 2016}}&lt;/ref&gt; Portparol SDS-a izjavio je da je to dokaz da su Srbi u smrtnoj opasnosti i da će biti još više u nezavisnoj BiH, što je [[Sefer Halilović]], osnivač [[Patriotska liga|Patriotske lige]], odbacio, izjavivši da to nije bila svadba već provokacija i optužio goste na svadbi da su aktivisti SDS-a. Barikade su se pojavile sljedećeg jutra na ključnim tranzitnim tačkama širom grada, a na njima su bili naoružani i maskirani pristalice SDS-a.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Morrison|first=Kenneth|url=https://books.google.com/books?id=s2FBDAAAQBAJ&amp;pg=PA88|title=Sarajevo's Holiday Inn on the Frontline of Politics and War|publisher=Springer|year=2016|isbn=9781137577184|page=88}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je Bosna i Hercegovina proglasila nezavisnost od Jugoslavije 3. marta 1992. izbile su sporadične borbe između Srba i vladinih snaga širom države.&lt;ref&gt;Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl. Trans. L. &amp; Pol., Vol. 5-2&lt;/ref&gt; Nakon revizije Lisabonskog plana, Sve tri strane su 18. marta 1992. potpisale sporazum; [[Alija Izetbegović]] za Bošnjake, [[Radovan Karadžić]] za Srbe i [[Mate Boban]] za Hrvate. Plan je odredio da svaka od 109 [[Općine Bosne i Hercegovine|općina]] bude podijeljena između tri etničke strane. Međutim 10 dana kasnije, nakon sastanka sa američkim ambasadorom u Jugoslaviji [[Warren Zimmermann|Warrenom Zimmermannom]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], Izetbegović je povukao svoj potpis i izjavio da se protivi bilo kakvoj podjeli BiH. Šta je i ko rekao, ostaje nejasno. Zimmermann je negirao da je Izetbegoviću rekao da će [[Sjedinjene Američke Države]], ako povuče svoj potpis, priznati BiH kao nezavisnu državu. Ono što je nesporno jeste da je Izetbegović istog dana povukao svoj potpis i odrekao se sporazuma.

Krajem marta 1992. došlo je do borbi između Srba i združenih hrvatskih i bošnjačkih snaga u i blizu [[Brod (općina)|Bosanskog Broda]],&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Sudetic|first=Chuck|date=28 March 1992|title=Bosnia asking for U.N. peace forces|url=https://www.nytimes.com/1992/03/28/world/bosnia-asking-un-for-peace-forces.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20180810074324/https://www.nytimes.com/1992/03/28/world/bosnia-asking-un-for-peace-forces.html|archive-date=10 August 2018|access-date=18 July 2015|work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; što je rezultiralo [[Masakr u Sijekovcu|Masakrom u Sijekovcu]] od strane [[Hrvatske odbrambene snage|Hrvatskih odbrambenih snaga]] (HOS).&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Knezevic|first=Irena|date=30 May 2010|title=Croatian president honors Serb victims in Bosnia|url=https://www.boston.com/news/world/europe/articles/2010/05/30/croatian_president_honors_serb_victims_in_bosnia/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924154426/http://www.boston.com/news/world/europe/articles/2010/05/30/croatian_president_honors_serb_victims_in_bosnia/|archive-date=24 September 2015|access-date=18 July 2015|agency=Associated Press}}&lt;/ref&gt; Srpske paravojne formacije počinile su [[masakr u Bijeljini]], u kojem je većina žrtava bila Bošnjaci, 1. i 2. aprila 1992.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|title=Prosecutor v. Momčilo Krajišnik: Judgement|date=27 September 2006|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|pages=113–118|archive-url=https://web.archive.org/web/20130518033410/http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|archive-date=18 May 2013|url-status=live|access-date=18 July 2015}}&lt;/ref&gt;

== Tok kampanje ==
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Nakon proglašenja [[Nezavisnost|nezavisnosti]] Bosne i Hercegovine (koja je dobila međunarodno priznanje) i nakon povlačenja [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] iz prethodno potpisanog [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini#Carrington–Cutileiro plan|Cutileirovog plana]] (koji je predlagao podjelu Bosne na etničke kantone), [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovački Srbi]], predvođeni [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i podržani od strane vlade [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), mobilizirali su svoje snage unutar Bosne i Hercegovine kako bi osigurali teritoriju pod kontrolom etničkih Srba.

Prva značajna bitka izbila je u [[Bijeljina|Bijeljini]] 31. marta između Bošnjaka i Srba. To je trajalo do 3. aprila, kada su [[Željko Ražnatović|Arkan]] i njegovi [[Srpska dobrovoljačka garda|tigrovi]] uništili pobunjeničke [[Patriotska liga|vojnike Patriotske lige]] i počinili [[Masakr u Bijeljini|masakr]] nad civilima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://katera.news/lat/oslobadjanje-bijeljine-1992-godine|title=Oslobađanje Bijeljine 1992. godine {{!}} Katera|website=katera.news|language=sr-Latn|access-date=2024-11-08}}&lt;/ref&gt; Rat se ubrzo proširio po cijeloj zemlji, praćen [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]]. Rat u BiH eskalirao je u aprilu. Dana 3. aprila započela je [[Bitka za Kupres (1992)|Bitka na Kupresu]] između JNA i kombinovanih snaga HVO-HOS koja je završila pobjedom JNA.{{Sfn|CIA|2002b}} Dana 6. aprila, srpske snage su počele granatirati [[Sarajevo]], a u naredna dva dana prešle su [[Drina|Drinu]] iz [[Centralna Srbija|uže Srbije]] i opkolile [[Zvornik]], [[Višegrad]] i [[Foča (Republika Srpska)|Foču,]] gdje su većinsko muslimansko stanovništvo. Dana 15. aprila [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] je preuzela potpunu kontrolu nad [[Višegrad|Višegradom]] u [[Operacija Višegrad|Operaciji Višegrad]]. Dana 17. aprila JNA je preuzela potpunu kontrolu nad [[Foča (Republika Srpska)|Fočom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://katera.news/lat/borbe-u-podrinju-visegrad-foca-1992|title=Borbe u Podrinju - Višegrad, Foča 1992. {{!}} Katera|website=katera.news|language=sr-Latn|access-date=2024-07-23}}&lt;/ref&gt; Nakon zauzimanja [[Zvornik|Zvornika]], vojnici VRS ubile su nekoliko stotina Muslimana i prisilile desetine hiljada na bijeg.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53805419|title=Kako su Ukrajinci u Bosni spasili hiljade ljudi od masakra|date=18 August 2020|website=BBC News na srpskom|archive-url=https://web.archive.org/web/20210103204350/https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53805419|archive-date=3 January 2021|url-status=live|access-date=18 August 2020}}&lt;/ref&gt; Cijela BiH je bila zahvaćena ratom do sredine aprila.

Dana 23. aprila, JNA je helikopterom evakuirala svoje osoblje iz kasarne u [[Čapljina|Čapljini]],&lt;ref&gt;Niške Vesti &quot;Izvedena za samo 75 minuta&quot;, 24-Apr-15, accessed on 13-Nov-17 http://niskevesti.info/izvedena-za-samo-75-minuta-godisnjica-operacije-spasavanja-vojnika-iz-opkoljene-kasarne-u-capljini/ {{Webarchive}}&lt;/ref&gt; koja je bila blokirana od 4. marta. Uloženi su napori da se zaustavi nasilje. Dana 27. aprila, vlada BiH je naredila da se JNA stavi pod civilnu kontrolu ili protjera, nakon čega su uslijedili sukobi početkom maja između njih. Dana 22. aprila Bošnjaci i Hrvati napali su [[Ilidža|Ilidžu,]] ali taj napad nije uspio. [[Prijedor]] su preuzeli Srbi 30. aprila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/outreach/bridging-the-gap-with-local-communities/prijedor|title=Bridging the Gap in Prijedor, Bosnia and Herzegovina {{!}} International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=www.icty.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20220923161147/https://www.icty.org/en/outreach/bridging-the-gap-with-local-communities/prijedor|archive-date=23 September 2022|url-status=live|access-date=2022-08-24}}&lt;/ref&gt; Dana 2. maja, [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] i lokalni članovi bandi odbranili su neorganizovani srpski napad čiji je cilj bio prepoloviti Sarajevo. Dana 3. maja, Izetbegovića su na sarajevskom aerodromu oteli oficiri JNA, a on je korišten za siguran prolaz trupa JNA iz centra Sarajeva. Međutim, paravojne muslimanske snage [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|su napale konvoj JNA koji je odlazio]], što je ogorčilo sve strane. [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBIH]] i HVO su ponovo napali [[Ilidža|Ilidžu]] 14. maja, ali taj napad nije uspio i JNA ih je pobijedila. Dana 15. maja došlo je do [[Tuzlanska kolona|sličnog incidenta i s kolonom]] u [[Tuzla|Tuzli]]. Ono što je započelo kao mirno povlačenje uz dogovor s lokalnim vlastima završilo se zasjedom, kada su [[Patriotska liga]], [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] i ostali iz lokalne policije napali kolonu. Prekid vatre i sporazum o evakuaciji JNA potpisani su 18. maja, a 20. maja bosanskohercegovačko predsjedništvo proglasilo je JNA okupacijskom snagom.

[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) utvrdio je da je [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|vojna kolona u Dobrovoljačkoj ulici]] bila legitiman vojni cilj, dok u slučaju [[Tuzlanska kolona|Tuzlanske kolone]] nije podigao optužnice, prepustivši procese lokalnim pravosuđima koja su, poput Apelacionog suda u Beogradu, donijela oslobađajuće presude zbog nedostatka dokaza o navodnom ratnom zločinu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevotimes.com/why-was-the-jna-column-a-legitimate-military-target/|title=Why was the JNA Column a legitimate military Target?|last=Y.Z|date=2022-05-04|website=Sarajevo Times|language=en-US|access-date=2026-05-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-61445058|title=Rat u Bosni i Hercegovini: Tuzlanska kolona, 30 godina kasnije - ratni zločin ili simbol odbrane|date=2022-05-15|website=BBC News na srpskom|language=sr-Latn|access-date=2026-05-04}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
[[Vojska Republike Srpske]] je novoosnovana i stavljena pod komandu generala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], u novoj fazi rata. Kampanja JNA u BiH se isplatila kao veoma korisna za stranu VRS-a. Nakon što je [[Jugoslavenska narodna armija]] napustila BiH, odigrala je ulogu u vojnoj pomoći. Samo su [[Srpska dobrovoljačka garda]] i druge srpske dobrovoljačke grupe iz Srbije ostale u BiH, sukobljavajući se sa Bošnjacima i Hrvatima zajedno sa [[Vojska Republike Srpske|Vojskom Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-hrasnici-obiljezeno-27-godina-bitke-za-famos/190805045|title=U Hrasnici obilježeno 27. godina bitke za Famos|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=2024-07-25}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Plan &quot;RAM&quot;]]
* [[Opsada Sarajeva]]
* [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;Karadzic_Judgement&quot;&gt;Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Presuda u predmetu Tužilac protiv Radovana Karadžića (IT-95-5/18-T), 24. mart 2016.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Mladic_Judgement&quot;&gt;MKSJ, Presuda u predmetu Tužilac protiv Ratka Mladića (IT-09-92-T), 22. novembar 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Krajisnik_Judgement&quot;&gt;MKSJ, Presuda u predmetu Tužilac protiv Momčila Krajišnika (IT-00-39-T), 27. septembar 2006.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Markovic_Testimony&quot;&gt;Svjedočenje Ante Markovića pred MKSJ, predmet Tužilac protiv Slobodana Miloševića (IT-02-54), 2003.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Vreme_RAM&quot;&gt;&quot;Plan RAM - Kako je Milošević naoružao Karadžića&quot;, Vreme, septembar 1991.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BBC_Ko_je_bio&quot;&gt;&quot;Ko je bio Momčilo Krajišnik&quot;, BBC News na srpskom, 15. septembar 2020.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Alic_Cultural&quot;&gt;Alic, &quot;Cultural Coexistence of the City&quot;, SAHANZ Vol. 33, 2016.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Cornell_Sarajevo&quot;&gt;&quot;TO WHAT EFFECT? SARAJEVO AND THE ART OF UNCERTAINTY&quot;, Cornell University Thesis, 2012.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Kukanjac_Interview&quot;&gt;Intervju generala Milutina Kukanjca o povlačenju iz Sarajeva, 1994.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;AP_Bijeljina&quot;&gt;&quot;Bijeljina: The First City of the Ethnic Cleansing&quot;, Associated Press Archive, 1992.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ICTY_Zvornik&quot;&gt;MKSJ, Činjenice o zločinima u Zvorniku, Dokumentacija Tužilaštva, 1992.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Transcript&quot;&gt;MKSJ, Transkripti presretnutih razgovora Ratka Mladića o granatiranju Sarajeva, IT-09-92-T.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ICTY_Brdjanin&quot;&gt;MKSJ, Presuda u predmetu Tužilac protiv Radoslava Brđanina (IT-99-36), 1. septembar 2004.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ICTY_Prijedor&quot;&gt;MKSJ, Izvještaj o logorima Omarska i Keraterm, 1992.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;VRS_War_Journal&quot;&gt;Dnevnik ratnih operacija Glavnog štaba VRS, maj-juli 1992.&lt;/ref&gt;
}}
== Literatura ==
* {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC|title=The Yugoslav Crisis in International Law|first1=Daniel|last1=Bethlehem|first2=Marc|last2=Weller|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=9780521463041}}
* {{cite book|last=Bose|first=Sumantra|title=Contested Lands|url=https://books.google.com/books?id=KKZcgOJPjVkC|year=2009|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-02856-2}}
* {{cite book|last1=Burg|first1=Steven L.|last2=Shoup|first2=Paul S.|title=The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention|edition=2nd|url=https://archive.org/details/warinbosniaherze00stev|url-access=registration|year=1999|publisher=M.E. Sharpe|isbn=978-0-7656-3189-3}}
* {{cite book|last=Caspersen|first=Nina|title=Contested Nationalism: Serb Elite Rivalry in Croatia and Bosnia in the 1990s|url=https://books.google.com/books?id=UtYcqAF1EegC|year=2010|publisher=Berghahn Books|isbn=978-1-84545-791-4}}
* {{cite book|ref={{harvid|CIA|2002}}|url=https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 1|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4}}
* {{cite book|ref={{harvid|CIA|2002b}}|url=https://books.google.com/books?id=jodpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 2|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4}}
* {{cite journal |last=Lučić |first=Ivo |title=Bosna i Hercegovina od prvih izbora do međunarodnog priznanja |trans-title=Bosnia and Herzegovina from the first elections to international recognition |date=June 2008 |url=http://hrcak.srce.hr/27111?lang=en |journal=Review of Contemporary History |volume=40 |issue=1 |pages=107–140 |publisher=Croatian Institute of History |location=Zagreb, Croatia}}
* {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=WPhhLfp8huIC|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|first1=Reneo|last1=Lukic|first2=Allen|last2=Lynch|publisher=SIPRI, Oxford University Press|year=1996|isbn= 9780198292005}}
* {{cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005|publisher=Indiana University Press|year=2006|location=Bloomington, Indiana|isbn=978-0-253-34656-8|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC}}
* {{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=24047&amp;lang=en|title=Franjo Tuđman and the Muslim-Croat War of 1993|first=James J.|last=Sadkovich|pages=204–245|volume=2|issue=1|date=January 2007|journal=Review of Croatian History|issn=1845-4380}}
* {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=c8Xb6x2XYvIC|last=Schindler |first=John R. |title=Unholy Terror: Bosnia, Al-Qa'ida, and the Rise of Global Jihad |location=New York City |publisher=Zenith Press|year=2007 |isbn=9780760330036}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=1_ceXJTw71MC|title=The Muslim-Croat Civil War in Central Bosnia: A Military History, 1992–1994|first=Charles R.|last=Shrader|publisher=[[Texas A&amp;M University Press]]|location=College Station, Texas|year=2003|isbn=978-1-58544-261-4}}
* {{cite book | last = Tanner | first = Marcus | title = Croatia: A Nation Forged in War | publisher = Yale University Press | location = New Haven | year = 2001 | isbn = 978-0-300-09125-0 | url = https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC }}
* {{cite book|last=Trbovich|first=Ana S.|title=A Legal Geography of Yugoslavia's Disintegration|url=https://books.google.com/books?id=Ojur7dVoxIcC&amp;pg=PA190|year=2008|publisher=Oxford University Press, USA|isbn=978-0-19-533343-5}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Jugoslavenska narodna armija]]
[[Kategorija:Sukobi u 1992.]]
[[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>m45zi1gpcylpa5214st8z94udsx4lv8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839319</id>
      <parentid>3839310</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:21:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>infokutija</comment>
      <origin>3839319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48678" sha1="g1mi04pqmdmqg2z2qp8lfuss3as3fnp" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob      = Jugoslavenska kampanja u Bosni i Hercegovini 1992.
| dio        = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] i [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
| slika      = VRS T-34.JPEG
| opis_slike = Tenk T-34 VRS-a pored nasipa prekrivenog snijegom tokom [[IFOR|operacije &quot;Joint Endeavour&quot;]].
| datum      = mart – septembar 1992.
| mjesto     = [[Bosna i Hercegovina]]
| rezultat   = Pobjeda JNA&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=it1IAQAAIAAJ&amp;q=balkan+battlegrounds:+a+military+history+of+the+yugoslav+conflict |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict |date=2002 |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |isbn=978-0-16-066472-4 |page=160 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
* Proglašena [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]] kao posebna srpska paradržava odvojena od [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sastav ušle ranije proglašene [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpske autonomne oblasti]] (SAO).
* [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana BiH]] (TORBiH) i [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] (HV) protjerani iz [[Foča (Republika Srpska)|Foče]], [[Višegrad]]a, [[Prijedor]]a, [[Ilidža|Ilidže]], [[Zvornik]]a, [[Kupres (Republika Srpska)|Kupres]]a, [[Doboj]]a, [[Brčko]]g, [[Bijeljina|Bijeljine]], [[Šamac|Bosanskog Šamca]] i dr.
* Osnovana [[Vojska Republike Srpske]] (VRS).
* [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) i [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]] napuštaju Bosnu i Hercegovinu nakon dogovora sa [[UNPROFOR]]-om. Veliki dio vojnika  i opreme JNA prešlo je u novoformiranu VRS.
| strana1    = {{ZID|Savezna Republika Jugoslavija|ime=SR Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Srpska Republika Bosna i Hercegovina}}
| strana2    = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Herceg-Bosna}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}
| komandant1 = {{ZD|SRJ}} [[Slobodan Milošević]]&lt;br&gt;{{ZD|SRJ}} [[Željko Ražnatović]]&lt;br&gt;{{ZD|SRJ}} [[Vojislav Šešelj]]&lt;br&gt;{{ZD|Republika Srpska (1992–1995)}} [[Radovan Karadžić]]
| komandant2 = {{ZD|RBiH}} [[Alija Izetbegović]]{{POW}}&lt;br&gt;{{ZD|RBiH}} [[Sefer Halilović]]&lt;br&gt;{{ZD|RBiH}} [[Murat Šabanović]]&lt;br&gt;{{ZD|HRHB}} [[Mate Boban]]&lt;br&gt;{{ZD|HRHB}} [[Milivoj Petković]]
| jedinice1  = {{tree list}}
* [[Datoteka:Emblem of the Yugoslav People's Army (1991-1992).svg|22px]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
** {{ZD slika|Kov-JNA.png}} [[Kopnena vojska Jugoslavenske narodne armije|Kopnena vojska]]
** {{ZD slika|Flag of the Yugoslav Air Force (obverse).svg}} [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije|Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana|RV i PVO]] 
* {{ZD slika|Patch of the Army of Republika Srpska.svg|size=22px}}  [[Vojska Republike Srpske]] (od 12. maja)
* [[Datoteka:Policija Republike Srpske 1992.png|22px]] [[Policija Republike Srpske|MUP Republike Srpske]]
* [[Datoteka:Patch of the Serb Volunteer Guard.svg|22px]] [[Srpska dobrovoljačka garda]]
* [[Datoteka:Patch of the White Eagles.svg|22px]] [[Beli orlovi]]
{{tree list/end}}
| jedinice2  = {{tree list}}
* [[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|26px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] (od 15. aprila)
** [[Datoteka:Emblem of the Territorial Defense of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana BiH]]
** [[Datoteka:Patriotic League Enblem.png|20px]] [[Patriotska liga]]
** [[Datoteka:Эмблема спецподразделения &quot;Зеленые береты&quot;.png|20px]] [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]]
* [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|20px]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP RBiH]]
* {{ZD slika|Flag of Croatian Army.svg}} [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]]
* {{ZD slika|Flag of Croatian Defence Council.svg}} [[Hrvatsko vijeće odbrane]]
* {{ZD slika|HOS flag.svg}} [[Hrvatske odbrambene snage]]
* {{ZD slika|Herzeg-Bosnia Police.svg}} [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Vojska|MUP Herceg-Bosne]]
{{tree list/end}}
| snage1     = [[Datoteka:Emblem of the Yugoslav People's Army (1991-1992).svg|22px]] '''[[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]''' 100.000 vojnika&lt;br/&gt;{{ZD slika|Patch of the Army of Republika Srpska.svg|size=22px}} '''[[Vojska Republike Srpske|VRS]]''' 40.000 (od 12. do 19. maja)
| snage2     = [[Datoteka:Emblem of the Territorial Defense of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] '''[[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TOBiH]]''' 70.000 vojnika&lt;br/&gt;{{ZD slika|Flag of Croatian Defence Council.svg}} '''[[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]''' 20.000&lt;br/&gt;{{ZD slika|Flag of Croatian Army.svg}} '''[[Hrvatska kopnena vojska|HV]]''' 15.000
| žrtve1     = Nepoznato
| žrtve2     = Ogromni
}}{{Kampanja - Rat u Bosni i Hercegovini}}
'''Jugoslavenska kampanja u Bosni i Hercegovini 1992.''' predstavlja kulminaciju metodičnog procesa vojne transformacije i operativne ofanzive kojom je [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA), djelujući u koordinaciji sa snagama [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpskih autonomnih oblasti (SAO)]], provela stratešku okupaciju većeg dijela Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Mladic_Judgement&quot; /&gt;

Kampanja je uključivala sistemsko naoružavanje srpskih paravojnih formacija, blokadu ključnih komunikacija i provođenje kampanje etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva, što je rezultiralo uspostavljanjem kontrolnih linija koje su u velikoj mjeri definisale tok rata.&lt;ref name=&quot;Karadzic_Judgement&quot; /&gt;

Kampanja je bila dio [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Nakon nezavisnosti [[Rat u Sloveniji|Slovenije]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatske]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] 1991, multietnička [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]], koju su uglavnom naseljavali [[Muslimani (narod)|muslimanski]] [[Bošnjaci]] (43%), [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavni]] [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] (31%) i [[Katoličanstvo|katolički]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] (17%), izglasala je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]] 29. februara 1992. Politički predstavnici bosanskohercegovačkih Srba bojkotovali su referendum i odbacili njegov ishod. Predviđajući ishod referenduma, [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština Srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]] usvojila je [[Ustav Republike Srpske|Ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine]] 28. februara 1992. Nakon proglašenja [[Nezavisnost|nezavisnosti]] Bosne i Hercegovine (koje je dobilo međunarodno priznanje) i nakon povlačenja [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] iz prethodno potpisanog [[Carrington–Cutileiro plan]]a (koji je predlagao podjelu Bosne na etničke [[Kanton|kantone]]), Srbi, predvođeni [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i uz podršku vlasti [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), mobilizirali su svoje snage unutar Bosne i Hercegovine kako bi osigurali etničku srpsku teritoriju. Rat se ubrzo proširio po cijeloj zemlji, praćen [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]].

Prvi sukobi dogodili su se na [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupresu]] između [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih Hrvata]], koju je podržavala [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]] s jedne strane, i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. Kasnije su se vodile bitke za [[Zvornik]], [[Višegrad]], [[Foča (Republika Srpska)|Foču]], [[Doboj]], [[Prijedor]] i mnoge druge gradove. JNA se zvanično povukla iz Bosne i Hercegovine u septembru 1992. U januaru 1992. proglašena je samoproglašena država [[Republika Srpska (1992–1995)|Srpska Republika Bosna i Hercegovina]]. Kasnije preimenovana u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republiku Srpsku]], razvila je vlastitu vojsku dok se JNA povlačila i predala svoje oružje, opremu i 55.000 vojnika novostvorenoj [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]].&lt;sup&gt;[[Jugoslavenska narodna armija|[42]]][[Jugoslavenska narodna armija|[44]]]&lt;/sup&gt; Dana 20. maja 1992. JNA je formalno raspuštena, a njeni ostaci su se reformirali u [[Vojska Srbije i Crne Gore|vojsku]] preimenovane [[Srbija i Crna Gora|Savezne Republike Jugoslavije]].

== Pozadina ==

=== Raspad Jugoslavije ===
{{Glavni|Raspad Jugoslavije}}
U Jugoslaviji je nastala kriza kao rezultat slabljenja sistema na kraju [[Hladni rat|Hladnog rata]]. U Jugoslaviji je nacionalna socijalistička partija, [[Savez komunista Jugoslavije]], izgubila ideološki potencijal. U međuvremenu, etnički nacionalizam je doživio renesansu 1980-ih nakon nasilja na [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref name=&quot;Pavkovic&quot;&gt;{{Cite book|last=Pavkovic|first=Aleksandar|title=The fragmentation of Yugoslavia: nationalism and war in the Balkans|publisher=MacMillan Press|year=1997|isbn=978-0-312-23084-5|page=85}}&lt;/ref&gt; Dok je cilj [[Srpski nacionalizam|srpskih nacionalista]] bio centralizacija Jugoslavije, druge nacionalnosti su težile decentralizaciji i daljoj federalizaciji države.&lt;ref name=&quot;Crnobanja&quot;&gt;{{Cite book|last=Crnobrnja|first=Mihailo|title=The Yugoslav drama|publisher=I.B. Tauris &amp; Co|year=1994|isbn=978-1-86064-126-8|page=107}}&lt;/ref&gt;

Bosna i Hercegovina, bivša [[Osmansko Carstvo|osmanska]] provincija, historijski je bila multietnička država. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]], 43,47% stanovništva se smatralo [[Muslimani (narod)|Muslimanima]] ([[Bošnjaci|Bošnjacima]]), 31,21% Srbima i 17,38% Hrvatima, dok se 5,54% izjasnilo kao [[Jugoslaveni]].&lt;ref name=&quot;Sourcebook&quot;&gt;{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|url=https://books.google.com/books?id=ORSMBFwjAKcC&amp;pg=PA311|title=The former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|last2=Žagar|first2=Mitja|publisher=ABC-CLIO|year=2004|isbn=978-1-57607-294-3|location=Santa Barbara, California|page=311}}&lt;/ref&gt;

U martu 1989. kriza u Jugoslaviji se produbila nakon usvajanja amandmana na [[Ustav Srbije]] koji su vladi Srbije omogućili dominaciju nad pokrajinama [[Kosovo i Metohija|Kosovom]] i [[Vojvodina|Vojvodinom]]. &lt;ref name=&quot;Bethlehem1997p20&quot;&gt;{{Harvnb|Bethlehem|Weller|1997}}&lt;/ref&gt; Do tada je proces donošenja odluka na Kosovu i u Vojvodini bio nezavisan, a svaka autonomna pokrajina imala je pravo glasa na saveznom nivou. Srbija je, pod novoizabranim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], stekla kontrolu nad tri od osam glasova u [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|jugoslavenskom predsjedništvu]]. Sa dodatnim glasovima iz Crne Gore, Srbija je tako mogla snažno uticati na odluke savezne vlade. Ova situacija dovela je do prigovora drugih republika i poziva na reformu Jugoslavije.

Na [[14. izvanredni kongres Saveza komunista Jugoslavije|14. vanrednom kongresu Saveza komunista Jugoslavije]], održanom 20. januara 1990. delegacije republika nisu se mogle složiti oko glavnih pitanja s kojima se suočava Jugoslavija. Kao rezultat toga, slovenski i hrvatski delegati su napustili Kongres. Slovenska delegacija, na čelu s [[Milan Kučan|Milanom Kučanom]], zahtijevala je demokratske promjene i labaviju federaciju, dok se srpska delegacija, na čelu s Miloševićem, tome protivila.&lt;ref&gt;{{Citation|title=The Death Of Yugoslavia Part 1 Enter Nationalism 5|date=May 2015|url=https://www.youtube.com/watch?v=_hqDqwLqFJg|accessdate=2022-10-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20221016222359/https://www.youtube.com/watch?v=_hqDqwLqFJg|archivedate=16 October 2022|language=en}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim višestranačkim izborima]] u Bosni i Hercegovini, održanim u novembru 1990. glasovi su uglavnom davani prema etničkoj pripadnosti, što je dovelo do uspjeha bošnjačke [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Campbell|first=David|url=https://archive.org/details/nationaldeconstr0000camp|title=National deconstruction: Violence, identity, and justice in Bosnia|publisher=U of Minnesota Press|year=1998|isbn=978-0-8166-2937-4|page=[https://archive.org/details/nationaldeconstr0000camp/page/220 220]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Stranke su podijelile vlast po etničkim linijama, tako da je predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] bio Musliman, predsjednik [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|skupštine SRBiH]] Srbin, a predsjednik [[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|vlade SRBiH]] Hrvat. Separatističke nacionalističke stranke su osvojile vlast u drugim republikama, uključujući Hrvatsku i Sloveniju.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=S. Lobell|url=https://books.google.com/books?id=_fvFAAAAQBAJ&amp;pg=PA79|title=Ethnic Conflict and International Politics: Explaining Diffusion and Escalation|last2=P. Mauceri|date=2004|publisher=Palgrave Macmillan US|isbn=978-1-4039-8141-7|pages=79–}}&lt;/ref&gt;

=== Početak jugoslavenskih ratova ===
{{Glavni|Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

==== Plan &quot;RAM&quot; ====
{{Glavni|Plan &quot;RAM&quot;}}
[[Datoteka:Bosnia_Herzegovina_Ethnic_1991.png|mini|Etnička karta Bosne i Hercegovine 1991.]]
Strateški okvir kampanje bio je definisan dokumentom poznatim kao [[Plan &quot;RAM&quot;]], čiji je cilj bio redefinisanje granica Jugoslavije kroz stvaranje homogenog srpskog teritorija.&lt;ref name=&quot;Vreme_RAM&quot; /&gt; Postojanje ovog plana potvrdio je tadašnji predsjednik vlade SFRJ [[Ante Marković]], razotkrivši snimke razgovora između [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] o naoružavanju lokalnih srpskih straža.&lt;ref name=&quot;Markovic_Testimony&quot; /&gt; Prema podacima Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO), JNA je do marta 1992. jedinicama [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] i paravojnim grupama podijelila ukupno 51.192 komada naoružanja.&lt;ref name=&quot;Mladic_Judgement&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC_Ko_je_bio&quot; /&gt; Istovremeno je provedeno razoružavanje legalne [[Teritorijalna odbrana SR Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane SRBiH]], čime je sistemski eliminisan kapacitet države za organizovanu odbranu.&lt;ref name=&quot;Reneo&quot;&gt;{{Cite book|last=Luki|first=Reneo|url=https://books.google.com/books?id=WPhhLfp8huIC&amp;pg=PA204|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|last2=Lynch|first2=Allen|publisher=SIPRI, Oxford University Press|year=1996|isbn=9780198292005|page=204}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Dobbs|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=AcgyAAAAQBAJ&amp;pg=PA426|title=Down with Big Brother: The Fall of the Soviet Empire|publisher=A&amp;C Black|year=1997|isbn=9780747533948|pages=426–27}}&lt;/ref&gt; Novinar Giuseppe Zaccaria sažeo je sastanak oficira srpske vojske u Beogradu 1992, izvještavajući da su usvojili eksplicitnu politiku usmjerenu na žene i djecu kao ranjivi dio muslimanske društvene strukture.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Card|first=Claudia|url=https://archive.org/details/confrontingevils0000card|title=Confronting Evils: Terrorism, Torture, Genocide|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=9781139491709|page=[https://archive.org/details/confrontingevils0000card/page/269 269]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Prema nekim izvorima, plan &quot;RAM&quot; je osmišljen 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tatum|first=Dale C.|url=https://books.google.com/books?id=8b_HAAAAQBAJ&amp;pg=PA76|title=Genocide at the Dawn of the Twenty-First Century: Rwanda, Bosnia, Kosovo, and Darfur|publisher=Springer Science+Business Media|year=2010|isbn=9780230109674|page=76}}&lt;/ref&gt;

==== Početak krize ====
[[Datoteka:Srpske_autonomne_oblasti_u_Bosni_i_Hercegovini_u_studenome_1991.png|mini|Srpske autonomne oblasti u novembru 1991.]]
Početkom 1991. održani su sastanci između lidera šest jugoslavenskih republika i dvije autonomne regije kako bi se razgovaralo o krizi.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Srpsko rukovodstvo je favorizovalo federalno rješenje, dok su hrvatsko i slovensko rukovodstvo favorizovali savez suverenih država. [[Alija Izetbegović]] je u februaru predložio asimetričnu federaciju, u kojoj bi Slovenija i Hrvatska održavale labave veze sa četiri preostale republike. Ubrzo nakon toga, promijenio je stav i odlučio se za suverenu Bosnu i Hercegovinu kao preduslov za takvu federaciju.{{Sfn|Ramet|2006}}

[[Franjo Tuđman]] i srbijanski predsjednik [[Slobodan Milošević]] održali su [[Sastanak u Karađorđevu|sastanak 25. marta u Karađorđevu]].{{Sfn|Lučić|2008}} Sastanak je bio kontroverzan zbog toga što su se dvojica predsjednika složila s podjelom Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Lučić|2008}} Dana 6. juna, Izetbegović i makedonski predsjednik [[Kiro Gligorov]] predložili su slabu konfederaciju između Hrvatske, Slovenije i federacije ostale četiri republike, što je Miloševićeva vlada odbila.{{Sfn|Tanner|2001}}

Dana 25. juna 1991. Slovenija i Hrvatska su proglasile nezavisnost. Uslijedio je [[Rat u Sloveniji|oružani sukob]] u Sloveniji, dok su sukobi u područjima Hrvatske sa značajnim stanovništvom etničkih Srba eskalirali u [[Rat u Hrvatskoj|rat velikih razmjera]].{{Sfn|CIA|2002}} [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) odustala je od napora da ponovo uspostavi kontrolu nad Slovenijom u julu, dok su se borbe u Hrvatskoj intenzivirale sve do dogovora o [[Vanceov plan|prekidu vatre]] u januaru 1992. JNA je također napala Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Lukic|Lynch|1996}}

U julu 1991. predstavnici [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS), uključujući predsjednika SDS-a [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], sastali su se sa predstavnicima [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Muhamed Filipović|Muhamedom Filipovićem]] i [[Adil Zulfikarpašić|Adilom Zulfikarpašićem]], te su dogovorili sporazum poznat kao [[sporazum Karadžić – Filipović]]. Ovim bi SR Bosnu i Hercegovinu ostavile u državnoj zajednici sa SR Srbijom i SR Crnom Gorom, a samoproglašene [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpske autonomne oblasti]] bi bile ukinute. Sporazum su osudile hrvatske političke stranke. Iako je u početku pozdravila inicijativu, Izetbegovićeva administracija ga je kasnije odbacila.{{Sfn|Ramet|2006}}

Između septembra i novembra 1991. SDS je organizirao stvaranje nekoliko [[Srpska autonomna oblast|Srpskih autonomnih oblasti]] (SAO) u Hrvatskoj i BiH.{{Sfn|Caspersen|2010}} To je bio odgovor na korake Bošnjaka i Hrvata ka nezavisnosti od Jugoslavije.{{Sfn|Trbovich|2008}} Slične korake su kasnije poduzeli i Hrvati, proglašenjem [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]].{{Sfn|Trbovich|2008}}

U augustu 1991. [[Evropska ekonomska zajednica]] je bila domaćin [[Badinterova komisija|konferencije]] u pokušaju da spriječi rat u Bosni i Hercegovini. Dana 25. septembra 1991. [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] usvojilo je [[Rezolucija 713 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezoluciju 713]], kojom je nametnut embargo na oružje svim bivšim jugoslavenskim republikama. Embargo je imao mali uticaj na JNA i srpske snage. Hrvatske snage su zaplijenile oružje od JNA tokom [[Bitka za kasarne|Bitke kod kasarne]]. Embargo je imao značajan uticaj u Bosni i Hercegovini na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Srpska vojska je naslijedila naoružanje i opremu JNA, dok su hrvatske i bošnjačke snage dobile oružje preko Hrvatske, kršeći embargo.{{Sfn|Shrader|2003}}

Dana 19. septembra 1991. JNA je premjestila dodatne trupe u područje oko grada [[Mostar|Mostara]]. Lokalne vlasti su protestovale protiv toga. Dana 20. septembra 1991, JNA je prebacila trupe na [[Bitka za Vukovar|front kod Vukovara]] preko [[Višegrad]]&lt;nowiki/&gt;a na sjeveroistoku [[Bosna (regija)|Bosne]]. Kao odgovor, lokalni Hrvati i Bošnjaci postavili su barikade i mitraljeske položaje. Zaustavili su kolonu od 60 tenkova JNA, ali su sljedećeg dana silom rastjerani. Više od 1.000 ljudi moralo je pobjeći iz tog područja. Ova akcija, skoro sedam mjeseci prije početka rata u BiH, uzrokovala je prve žrtve u jugoslavenskim ratovima u BiH. U prvim danima oktobra, JNA je napala i razorila većinski hrvatsko selo [[Ravno]] u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], na putu da [[Opsada Dubrovnika|napadne Dubrovnik]] u južnoj Hrvatskoj.{{Sfn|Ramet|2006}}

Dana 6. oktobra 1991. predsjednik Predsjedništva SRBiH [[Alija Izetbegović]] dao je televizijsku proklamaciju neutralnosti, koja je sadržavala izjavu &quot;ovo nije naš rat&quot;.{{Sfn|Shrader|2003}} Izetbegović je 14. oktobra dao izjavu pred skupštinom u vezi s JNA: &quot;Ne činite ništa protiv Armije. (...) prisustvo Armije je za nas stabilizirajući faktor, a ta Armija nam je potrebna... Do sada nismo imali problema s Armijom, niti ćemo ih imati problema ni kasnije.&quot; Izetbegović je tog dana u skupštini imao oštru raspravu s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]]. Nakon što je Karadžić rekao da se Muslimani ne mogu braniti ako se razvije ratno stanje, Izetbegović je primijetio da Karadžićevo ponašanje i govor smatra uvredljivim i da to objašnjava zašto se Muslimani osjećaju nepoželjno, da njegov ton može objasniti zašto se drugi u federaciji Jugoslavije osjećaju odbijeno i da su Karadžićeve prijetnje nedostojne srpske nacije.&lt;ref&gt;Snimak sa sjednice Skupštine SR Bosne i Hercegovine, 88/3. – 89/2. AG, 89/3. – 90/4.&lt;/ref&gt;

=== Konačna politička kriza ===
Dana 15. oktobra 1991. [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] usvojila je &quot;''Memorandum o suverenitetu Bosne i Hercegovine''&quot; prostom većinom, preglasavajući zastupnike [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]].&lt;ref name=&quot;cook140&quot;&gt;{{Cite book|last=Cook|first=Bernard A.|url=https://books.google.com/books?id=ox_gXq2jpdYC&amp;pg=PA140|title=Europe Since 1945|publisher=Taylor and Francis|year=2001|isbn=978-0-8153-4057-7|volume=1|page=140|access-date=14 May 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123234340/https://books.google.com/books?id=ox_gXq2jpdYC&amp;pg=PA140|archive-date=23 January 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Memorandumu su žestoko protivili srpski zastupnici, tvrdeći da Ustav zahtijeva proceduralne garancije i [[Apsolutna većina|dvotrećinsku većinu]] za takva pitanja. O Memorandumu se ipak raspravljalo, što je dovelo do bojkota skupštine od strane Srba, a zakon je na kraju usvojen. Srpski politički predstavnici proglasili su [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupštinu Srpskog naroda Bosne i Hercegovine]] 24. oktobra 1991, izjavivši da srpski narod želi ostati u Jugoslaviji.{{Sfn|Trbovich|2008}} [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), koju je predvodio Alija Izetbegović, i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] (HDZ BiH), koju je predvodio član hrvatski predsjedništva [[Stjepan Kljuić]], bile su odlučne u nastojanju da BiH ostvari nezavisnost i imale su podršku [[Evropa|Evrope]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. SDS je jasno stavio do znanja da će se, ako se proglasi nezavisnost, Srbi otcijepiti.

HDZ BiH je osnovan kao ogranak vladajuće stranke u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ). Iako je prvobitno pozivao bosanskohercegovačke Hrvate da glasaju za na nezavisnost zemlje, došlo je do podjela u stranci, gdje su neki zagovarali otcjepljenje područja s hrvatskom većinom. U novembru 1991. hrvatsko rukovodstvo je organizovalo autonomne zajednice u područjima s hrvatskom većinom. Dana 12. novembra 1991. u [[Brod (općina)|Bosanskom Brodu]] je osnovana Hrvatska zajednica Bosanske Posavine . Obuhvatala je 8 općina u [[Bosna (regija)|sjevernoj Bosni]]. Dana 18. novembra 1991. u [[Mostar]]&lt;nowiki/&gt;u je osnovana [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]]. [[Mate Boban]] je izabran za njenog predsjednika. U njenom osnivačkom dokumentu stoji: &quot;Zajednica će poštovati demokratski izabranu vladu Republike Bosne i Hercegovine dok god postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili bilo koju drugu Jugoslaviju&quot;.

Memoari [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] pokazuju da je 5. decembra 1991. Milošević naredio reorganizaciju vojnika JNA u BiH i povlačenje njenog ne-bosanskog osoblja, u slučaju da bi priznanje rezultiralo percepcijom JNA kao strane sile; bosanskohercegovački Srbi bi ostali da čine jezgro Vojske Republike Srpske. Shodno tome, do kraja mjeseca samo 10-15% osoblja u JNA u BiH bilo je izvan republike.{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Silber i Little primjećuju da je Milošević tajno naredio da se svi vojnici JNA rođeni u BiH da se prebace u BiH. Jovićevi memoari sugeriraju da je Milošević planirao napad na BiH mnogo ranije.

Dana 9. januara 1992. bosanskohercegovački Srbi su proglasili &quot;Srpsku Republiku Bosni i Hercegovini&quot; (kasnije preimenovana u &quot;[[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]&quot;).{{Sfn|Trbovich|2008}} [[Badinterova komisija|Arbitražna komisija Mirovne Konferencije o Jugoslaviji]] je u svom Mišljenju br. 4 o Bosni i Hercegovini od 11. januara 1992. navela da nezavisnost Bosne i Hercegovine ne treba priznati jer zemlja još nije održala referendum o nezavisnosti.&lt;ref name=&quot;rich&quot;&gt;{{Cite journal|last=Roland Rich|year=1993|title=Recognition of States: The Collapse of Yugoslavia and the Soviet Union|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|journal=European Journal of International Law|volume=4|issue=1|pages=48–51|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21 April 2012|access-date=12 April 2012}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Later_carrington_cutillero.png|mini|[[Carrington-Cutillerov plan]]: Srpski kantoni prikazani crvenom bojom, Muslimanski kantoni zelenom, a Hrvatski kantoni plavom bojom. Žutom bojom je prikazan distrikt Sarajevo, zajednička autonomna jedinica.]]
Dana 25. januara 1992, sat vremena nakon što je sjednica skupštine prekinuta, skupština je raspisala referendum o nezavisnosti za 29. februar i 1. mart.{{Sfn|Trbovich|2008}} Rasprava je završena nakon što su se srpski zastupnici povukli nakon što je većinska bošnjačko-hrvatska koalicija odbila prijedlog da se referendumsko pitanje stavi pred još neosnovano Vijeće za nacionalnu ravnopravnost. Prijedlog referenduma usvojen je u obliku u kojem su ga predložili muslimanski zastupnici, u odsustvu članova SDS-a. Kako Burg i Shoup primjećuju, &quot;odluka je stavila vladu i Srbe u sukob&quot;. Predstojeći referendum izazvao je međunarodnu zabrinutost u februaru.

[[Rat u Hrvatskoj]] rezultirao je [[Rezolucija 743 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] od 21. februara 1992. kojom su stvorene [[UNPROFOR|Zaštitne snage Ujedinjenih nacija]] (UNPROFOR). Tokom pregovora u [[Lisabon|Lisabonu]] 21. i 22. februara, posrednik [[Evropska komisija|Evropske komisije]] [[José Cutileiro]] predstavio je [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini#Carrington–Cutileiro plan|mirovni plan]], kojim se predlaže da se država Bosna i Hercegovina podijeli na tri konstitutivne jedinice. Nakon revizije plana, Sve tri strane su 18. marta 1992. potpisale sporazum; [[Alija Izetbegović]] za Bošnjake, [[Radovan Karadžić]] za Srbe i [[Mate Boban]] za Hrvate. Plan je odredio da svaka od 109 [[Općine Bosne i Hercegovine|općina]] bude podijeljena između tri etničke strane. Međutim 10 dana kasnije, Izetbegović je povukao svoj potpis i izjavio da se protivi bilo kakvoj podjeli BiH. U međuvremenu, [[Ustav Republike Srpske|Ustav Srpske Republike BiH]] proglašen je 28. februara 1992, te u njemu piše da Republiku čine &quot;područja autonomnih oblasti, općina i drugih srpskih etničkih cjelina, uključujući i područja na kojima je nad srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu izvršen zločin genocida&quot;, te je proglašena dijelom Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;sim.law.uu.nl&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/db2e2884b11f7cbbc125720a007af60b/8cc6f2501fe7c551c12571fe004d31cd?OpenDocument|title=ICTY/ ZUPLJANIN, Stojan/ Indictment (Amended)|archive-url=https://web.archive.org/web/20110526165938/http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/db2e2884b11f7cbbc125720a007af60b/8cc6f2501fe7c551c12571fe004d31cd?OpenDocument|archive-date=26 May 2011|url-status=dead|access-date=12 March 2009}}&lt;/ref&gt;

Zastupnici skupštine Srpskog naroda u BiH savjetovali su Srbe da bojkotuju [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]]. Izlaznost na referendumima je, prema izvještajima, bila 63,7%, a 99,71% birača glasalo je za nezavisnost (što implicira da su Srbi, koji su činili približno 31,21% stanovništva, uglavnom bojkotovali referendum).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://csce.gov/index.cfm?FuseAction=UserGroups.Home&amp;ContentRecord_id=250&amp;ContentType=G&amp;ContentRecordType=G&amp;UserGroup_id=5&amp;Subaction=ByDate|title=The Referendum on Independence in Bosnia-Herzegovina: 29 February–1 March 1992|year=1992|publisher=Commission on Security and Cooperation in Europe|page=19|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522132353/http://csce.gov/index.cfm?FuseAction=UserGroups.Home&amp;ContentRecord_id=250&amp;ContentType=G&amp;ContentRecordType=G&amp;UserGroup_id=5&amp;Subaction=ByDate|archive-date=22 May 2011|url-status=dead|access-date=28 December 2009}}&lt;/ref&gt; Srpsko političko rukovodstvo iskoristilo je referendume kao izgovor za postavljanje barikada u znak protesta. Nezavisnost je formalno proglašena 3. marta 1992.{{Sfn|Bose|2009}}

=== Sukobi na dane referenduma ===
{{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Napad na svadbu u Sarajevu}}
Tokom referenduma 1. marta, Sarajevo je bilo tiho, osim pucnjave na [[Napad na svadbu u Sarajevu|srpsku svadbu]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Judah|first=Tim|url=https://books.google.com/books?id=KxQaCAAAQBAJ&amp;pg=PT320|title=The Serbs: History, Myth and the Destruction of Yugoslavia|publisher=Yale University Press|year=2008|isbn=9780300147841|pages=320}}&lt;/ref&gt; Mahanje srpskim zastavama na [[Baščaršija|Baščaršiji]] muslimani su na dan referenduma doživjeli kao namjernu provokaciju.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kumar|first=Radha|url=https://books.google.com/books?id=wHEXb81jRMcC&amp;pg=PA38|title=Divide and Fall? Bosnia in the Annals of Partition|publisher=Verso|year=1999|isbn=978-1-85984-183-9|page=38}}&lt;/ref&gt; Nikola Gardović, otac mladoženje, ubijen je, a [[Srpska pravoslavna crkva|srpski pravoslavni svećenik]] je ranjen. Svjedoci su identificirali ubicu kao [[Ramiz Delalić|Ramiza Delalića]], gangstera koji je postao drzak kriminalac od pada komunizma i za kojeg se tvrdilo da je bio član bošnjačke paravojne grupe &quot;[[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]]&quot;. Izdane su potjernice za njim i još jednim osumnjičenim napadačem. SDS je osudio ubistvo i tvrdio da je neuspjeh u njegovom hapšenju posljedica saučesništva SDA ili bosanskohercegovačke vlade.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Donia|first=Robert J.|url=https://books.google.com/books?id=FrpUBAAAQBAJ&amp;pg=PA162|title=Radovan Karadzic: Architect of the Bosnian Genocide|publisher=Cambridge University Press|year=2014|isbn=9781107073357|pages=162}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.glassrpske.com/vijest/2/novosti/18496/cir/Godisnjica-ubistva-srpskog-svata-na-Bascarsiji.html|title=Godišnjica ubistva srpskog svata na Baščaršiji|date=1 March 2009|publisher=Glas Srpske|archive-url=https://web.archive.org/web/20090503041429/http://www.glassrpske.com/vijest/2/novosti/18496/cir/Godisnjica-ubistva-srpskog-svata-na-Bascarsiji.html|archive-date=3 May 2009|url-status=dead|access-date=20 August 2016}}&lt;/ref&gt; Portparol SDS-a izjavio je da je to dokaz da su Srbi u smrtnoj opasnosti i da će biti još više u nezavisnoj BiH, što je [[Sefer Halilović]], osnivač [[Patriotska liga|Patriotske lige]], odbacio, izjavivši da to nije bila svadba već provokacija i optužio goste na svadbi da su aktivisti SDS-a. Barikade su se pojavile sljedećeg jutra na ključnim tranzitnim tačkama širom grada, a na njima su bili naoružani i maskirani pristalice SDS-a.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Morrison|first=Kenneth|url=https://books.google.com/books?id=s2FBDAAAQBAJ&amp;pg=PA88|title=Sarajevo's Holiday Inn on the Frontline of Politics and War|publisher=Springer|year=2016|isbn=9781137577184|page=88}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je Bosna i Hercegovina proglasila nezavisnost od Jugoslavije 3. marta 1992. izbile su sporadične borbe između Srba i vladinih snaga širom države.&lt;ref&gt;Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl. Trans. L. &amp; Pol., Vol. 5-2&lt;/ref&gt; Nakon revizije Lisabonskog plana, Sve tri strane su 18. marta 1992. potpisale sporazum; [[Alija Izetbegović]] za Bošnjake, [[Radovan Karadžić]] za Srbe i [[Mate Boban]] za Hrvate. Plan je odredio da svaka od 109 [[Općine Bosne i Hercegovine|općina]] bude podijeljena između tri etničke strane. Međutim 10 dana kasnije, nakon sastanka sa američkim ambasadorom u Jugoslaviji [[Warren Zimmermann|Warrenom Zimmermannom]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], Izetbegović je povukao svoj potpis i izjavio da se protivi bilo kakvoj podjeli BiH. Šta je i ko rekao, ostaje nejasno. Zimmermann je negirao da je Izetbegoviću rekao da će [[Sjedinjene Američke Države]], ako povuče svoj potpis, priznati BiH kao nezavisnu državu. Ono što je nesporno jeste da je Izetbegović istog dana povukao svoj potpis i odrekao se sporazuma.

Krajem marta 1992. došlo je do borbi između Srba i združenih hrvatskih i bošnjačkih snaga u i blizu [[Brod (općina)|Bosanskog Broda]],&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Sudetic|first=Chuck|date=28 March 1992|title=Bosnia asking for U.N. peace forces|url=https://www.nytimes.com/1992/03/28/world/bosnia-asking-un-for-peace-forces.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20180810074324/https://www.nytimes.com/1992/03/28/world/bosnia-asking-un-for-peace-forces.html|archive-date=10 August 2018|access-date=18 July 2015|work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; što je rezultiralo [[Masakr u Sijekovcu|Masakrom u Sijekovcu]] od strane [[Hrvatske odbrambene snage|Hrvatskih odbrambenih snaga]] (HOS).&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Knezevic|first=Irena|date=30 May 2010|title=Croatian president honors Serb victims in Bosnia|url=https://www.boston.com/news/world/europe/articles/2010/05/30/croatian_president_honors_serb_victims_in_bosnia/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924154426/http://www.boston.com/news/world/europe/articles/2010/05/30/croatian_president_honors_serb_victims_in_bosnia/|archive-date=24 September 2015|access-date=18 July 2015|agency=Associated Press}}&lt;/ref&gt; Srpske paravojne formacije počinile su [[masakr u Bijeljini]], u kojem je većina žrtava bila Bošnjaci, 1. i 2. aprila 1992.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|title=Prosecutor v. Momčilo Krajišnik: Judgement|date=27 September 2006|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|pages=113–118|archive-url=https://web.archive.org/web/20130518033410/http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|archive-date=18 May 2013|url-status=live|access-date=18 July 2015}}&lt;/ref&gt;

== Tok kampanje ==
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Nakon proglašenja [[Nezavisnost|nezavisnosti]] Bosne i Hercegovine (koja je dobila međunarodno priznanje) i nakon povlačenja [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] iz prethodno potpisanog [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini#Carrington–Cutileiro plan|Cutileirovog plana]] (koji je predlagao podjelu Bosne na etničke kantone), [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovački Srbi]], predvođeni [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i podržani od strane vlade [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), mobilizirali su svoje snage unutar Bosne i Hercegovine kako bi osigurali teritoriju pod kontrolom etničkih Srba.

Prva značajna bitka izbila je u [[Bijeljina|Bijeljini]] 31. marta između Bošnjaka i Srba. To je trajalo do 3. aprila, kada su [[Željko Ražnatović|Arkan]] i njegovi [[Srpska dobrovoljačka garda|tigrovi]] uništili pobunjeničke [[Patriotska liga|vojnike Patriotske lige]] i počinili [[Masakr u Bijeljini|masakr]] nad civilima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://katera.news/lat/oslobadjanje-bijeljine-1992-godine|title=Oslobađanje Bijeljine 1992. godine {{!}} Katera|website=katera.news|language=sr-Latn|access-date=2024-11-08}}&lt;/ref&gt; Rat se ubrzo proširio po cijeloj zemlji, praćen [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]]. Rat u BiH eskalirao je u aprilu. Dana 3. aprila započela je [[Bitka za Kupres (1992)|Bitka na Kupresu]] između JNA i kombinovanih snaga HVO-HOS koja je završila pobjedom JNA.{{Sfn|CIA|2002b}} Dana 6. aprila, srpske snage su počele granatirati [[Sarajevo]], a u naredna dva dana prešle su [[Drina|Drinu]] iz [[Centralna Srbija|uže Srbije]] i opkolile [[Zvornik]], [[Višegrad]] i [[Foča (Republika Srpska)|Foču,]] gdje su većinsko muslimansko stanovništvo. Dana 15. aprila [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] je preuzela potpunu kontrolu nad [[Višegrad|Višegradom]] u [[Operacija Višegrad|Operaciji Višegrad]]. Dana 17. aprila JNA je preuzela potpunu kontrolu nad [[Foča (Republika Srpska)|Fočom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://katera.news/lat/borbe-u-podrinju-visegrad-foca-1992|title=Borbe u Podrinju - Višegrad, Foča 1992. {{!}} Katera|website=katera.news|language=sr-Latn|access-date=2024-07-23}}&lt;/ref&gt; Nakon zauzimanja [[Zvornik|Zvornika]], vojnici VRS ubile su nekoliko stotina Muslimana i prisilile desetine hiljada na bijeg.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53805419|title=Kako su Ukrajinci u Bosni spasili hiljade ljudi od masakra|date=18 August 2020|website=BBC News na srpskom|archive-url=https://web.archive.org/web/20210103204350/https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53805419|archive-date=3 January 2021|url-status=live|access-date=18 August 2020}}&lt;/ref&gt; Cijela BiH je bila zahvaćena ratom do sredine aprila.

Dana 23. aprila, JNA je helikopterom evakuirala svoje osoblje iz kasarne u [[Čapljina|Čapljini]],&lt;ref&gt;Niške Vesti &quot;Izvedena za samo 75 minuta&quot;, 24-Apr-15, accessed on 13-Nov-17 http://niskevesti.info/izvedena-za-samo-75-minuta-godisnjica-operacije-spasavanja-vojnika-iz-opkoljene-kasarne-u-capljini/ {{Webarchive}}&lt;/ref&gt; koja je bila blokirana od 4. marta. Uloženi su napori da se zaustavi nasilje. Dana 27. aprila, vlada BiH je naredila da se JNA stavi pod civilnu kontrolu ili protjera, nakon čega su uslijedili sukobi početkom maja između njih. Dana 22. aprila Bošnjaci i Hrvati napali su [[Ilidža|Ilidžu,]] ali taj napad nije uspio. [[Prijedor]] su preuzeli Srbi 30. aprila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/outreach/bridging-the-gap-with-local-communities/prijedor|title=Bridging the Gap in Prijedor, Bosnia and Herzegovina {{!}} International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=www.icty.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20220923161147/https://www.icty.org/en/outreach/bridging-the-gap-with-local-communities/prijedor|archive-date=23 September 2022|url-status=live|access-date=2022-08-24}}&lt;/ref&gt; Dana 2. maja, [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] i lokalni članovi bandi odbranili su neorganizovani srpski napad čiji je cilj bio prepoloviti Sarajevo. Dana 3. maja, Izetbegovića su na sarajevskom aerodromu oteli oficiri JNA, a on je korišten za siguran prolaz trupa JNA iz centra Sarajeva. Međutim, paravojne muslimanske snage [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|su napale konvoj JNA koji je odlazio]], što je ogorčilo sve strane. [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBIH]] i HVO su ponovo napali [[Ilidža|Ilidžu]] 14. maja, ali taj napad nije uspio i JNA ih je pobijedila. Dana 15. maja došlo je do [[Tuzlanska kolona|sličnog incidenta i s kolonom]] u [[Tuzla|Tuzli]]. Ono što je započelo kao mirno povlačenje uz dogovor s lokalnim vlastima završilo se zasjedom, kada su [[Patriotska liga]], [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] i ostali iz lokalne policije napali kolonu. Prekid vatre i sporazum o evakuaciji JNA potpisani su 18. maja, a 20. maja bosanskohercegovačko predsjedništvo proglasilo je JNA okupacijskom snagom.

[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) utvrdio je da je [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|vojna kolona u Dobrovoljačkoj ulici]] bila legitiman vojni cilj, dok u slučaju [[Tuzlanska kolona|Tuzlanske kolone]] nije podigao optužnice, prepustivši procese lokalnim pravosuđima koja su, poput Apelacionog suda u Beogradu, donijela oslobađajuće presude zbog nedostatka dokaza o navodnom ratnom zločinu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevotimes.com/why-was-the-jna-column-a-legitimate-military-target/|title=Why was the JNA Column a legitimate military Target?|last=Y.Z|date=2022-05-04|website=Sarajevo Times|language=en-US|access-date=2026-05-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-61445058|title=Rat u Bosni i Hercegovini: Tuzlanska kolona, 30 godina kasnije - ratni zločin ili simbol odbrane|date=2022-05-15|website=BBC News na srpskom|language=sr-Latn|access-date=2026-05-04}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
[[Vojska Republike Srpske]] je novoosnovana i stavljena pod komandu generala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], u novoj fazi rata. Kampanja JNA u BiH se isplatila kao veoma korisna za stranu VRS-a. Nakon što je [[Jugoslavenska narodna armija]] napustila BiH, odigrala je ulogu u vojnoj pomoći. Samo su [[Srpska dobrovoljačka garda]] i druge srpske dobrovoljačke grupe iz Srbije ostale u BiH, sukobljavajući se sa Bošnjacima i Hrvatima zajedno sa [[Vojska Republike Srpske|Vojskom Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-hrasnici-obiljezeno-27-godina-bitke-za-famos/190805045|title=U Hrasnici obilježeno 27. godina bitke za Famos|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=2024-07-25}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Plan &quot;RAM&quot;]]
* [[Opsada Sarajeva]]
* [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;Karadzic_Judgement&quot;&gt;Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Presuda u predmetu Tužilac protiv Radovana Karadžića (IT-95-5/18-T), 24. mart 2016.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Mladic_Judgement&quot;&gt;MKSJ, Presuda u predmetu Tužilac protiv Ratka Mladića (IT-09-92-T), 22. novembar 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Krajisnik_Judgement&quot;&gt;MKSJ, Presuda u predmetu Tužilac protiv Momčila Krajišnika (IT-00-39-T), 27. septembar 2006.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Markovic_Testimony&quot;&gt;Svjedočenje Ante Markovića pred MKSJ, predmet Tužilac protiv Slobodana Miloševića (IT-02-54), 2003.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Vreme_RAM&quot;&gt;&quot;Plan RAM - Kako je Milošević naoružao Karadžića&quot;, Vreme, septembar 1991.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BBC_Ko_je_bio&quot;&gt;&quot;Ko je bio Momčilo Krajišnik&quot;, BBC News na srpskom, 15. septembar 2020.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Alic_Cultural&quot;&gt;Alic, &quot;Cultural Coexistence of the City&quot;, SAHANZ Vol. 33, 2016.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Cornell_Sarajevo&quot;&gt;&quot;TO WHAT EFFECT? SARAJEVO AND THE ART OF UNCERTAINTY&quot;, Cornell University Thesis, 2012.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Kukanjac_Interview&quot;&gt;Intervju generala Milutina Kukanjca o povlačenju iz Sarajeva, 1994.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;AP_Bijeljina&quot;&gt;&quot;Bijeljina: The First City of the Ethnic Cleansing&quot;, Associated Press Archive, 1992.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ICTY_Zvornik&quot;&gt;MKSJ, Činjenice o zločinima u Zvorniku, Dokumentacija Tužilaštva, 1992.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Transcript&quot;&gt;MKSJ, Transkripti presretnutih razgovora Ratka Mladića o granatiranju Sarajeva, IT-09-92-T.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ICTY_Brdjanin&quot;&gt;MKSJ, Presuda u predmetu Tužilac protiv Radoslava Brđanina (IT-99-36), 1. septembar 2004.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ICTY_Prijedor&quot;&gt;MKSJ, Izvještaj o logorima Omarska i Keraterm, 1992.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;VRS_War_Journal&quot;&gt;Dnevnik ratnih operacija Glavnog štaba VRS, maj-juli 1992.&lt;/ref&gt;
}}
== Literatura ==
* {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC|title=The Yugoslav Crisis in International Law|first1=Daniel|last1=Bethlehem|first2=Marc|last2=Weller|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=9780521463041}}
* {{cite book|last=Bose|first=Sumantra|title=Contested Lands|url=https://books.google.com/books?id=KKZcgOJPjVkC|year=2009|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-02856-2}}
* {{cite book|last1=Burg|first1=Steven L.|last2=Shoup|first2=Paul S.|title=The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention|edition=2nd|url=https://archive.org/details/warinbosniaherze00stev|url-access=registration|year=1999|publisher=M.E. Sharpe|isbn=978-0-7656-3189-3}}
* {{cite book|last=Caspersen|first=Nina|title=Contested Nationalism: Serb Elite Rivalry in Croatia and Bosnia in the 1990s|url=https://books.google.com/books?id=UtYcqAF1EegC|year=2010|publisher=Berghahn Books|isbn=978-1-84545-791-4}}
* {{cite book|ref={{harvid|CIA|2002}}|url=https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 1|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4}}
* {{cite book|ref={{harvid|CIA|2002b}}|url=https://books.google.com/books?id=jodpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 2|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4}}
* {{cite journal |last=Lučić |first=Ivo |title=Bosna i Hercegovina od prvih izbora do međunarodnog priznanja |trans-title=Bosnia and Herzegovina from the first elections to international recognition |date=June 2008 |url=http://hrcak.srce.hr/27111?lang=en |journal=Review of Contemporary History |volume=40 |issue=1 |pages=107–140 |publisher=Croatian Institute of History |location=Zagreb, Croatia}}
* {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=WPhhLfp8huIC|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|first1=Reneo|last1=Lukic|first2=Allen|last2=Lynch|publisher=SIPRI, Oxford University Press|year=1996|isbn= 9780198292005}}
* {{cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005|publisher=Indiana University Press|year=2006|location=Bloomington, Indiana|isbn=978-0-253-34656-8|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC}}
* {{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=24047&amp;lang=en|title=Franjo Tuđman and the Muslim-Croat War of 1993|first=James J.|last=Sadkovich|pages=204–245|volume=2|issue=1|date=January 2007|journal=Review of Croatian History|issn=1845-4380}}
* {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=c8Xb6x2XYvIC|last=Schindler |first=John R. |title=Unholy Terror: Bosnia, Al-Qa'ida, and the Rise of Global Jihad |location=New York City |publisher=Zenith Press|year=2007 |isbn=9780760330036}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=1_ceXJTw71MC|title=The Muslim-Croat Civil War in Central Bosnia: A Military History, 1992–1994|first=Charles R.|last=Shrader|publisher=[[Texas A&amp;M University Press]]|location=College Station, Texas|year=2003|isbn=978-1-58544-261-4}}
* {{cite book | last = Tanner | first = Marcus | title = Croatia: A Nation Forged in War | publisher = Yale University Press | location = New Haven | year = 2001 | isbn = 978-0-300-09125-0 | url = https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC }}
* {{cite book|last=Trbovich|first=Ana S.|title=A Legal Geography of Yugoslavia's Disintegration|url=https://books.google.com/books?id=Ojur7dVoxIcC&amp;pg=PA190|year=2008|publisher=Oxford University Press, USA|isbn=978-0-19-533343-5}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Jugoslavenska narodna armija]]
[[Kategorija:Sukobi u 1992.]]
[[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>g1mi04pqmdmqg2z2qp8lfuss3as3fnp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839326</id>
      <parentid>3839319</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:24:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48630" sha1="4u830u3wpfd2fagkqcmegs3tu5uxjz9" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob      = Jugoslavenska kampanja u Bosni i Hercegovini 1992.
| dio        = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] i [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
| slika      = VRS T-34.JPEG
| opis_slike = Tenk T-34 VRS-a pored nasipa prekrivenog snijegom tokom [[IFOR|operacije &quot;Joint Endeavour&quot;]].
| datum      = mart – septembar 1992.
| mjesto     = [[Bosna i Hercegovina]]
| rezultat   = Pobjeda JNA&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=it1IAQAAIAAJ&amp;q=balkan+battlegrounds:+a+military+history+of+the+yugoslav+conflict |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict |date=2002 |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |isbn=978-0-16-066472-4 |page=160 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
* Proglašena [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]] kao posebna srpska paradržava odvojena od [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sastav ušle ranije proglašene [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpske autonomne oblasti]] (SAO).
* [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana BiH]] (TORBiH) i [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] (HV) protjerani iz [[Foča (Republika Srpska)|Foče]], [[Višegrad]]a, [[Prijedor]]a, [[Ilidža|Ilidže]], [[Zvornik]]a, [[Kupres (Republika Srpska)|Kupres]]a, [[Doboj]]a, [[Brčko]]g, [[Bijeljina|Bijeljine]], [[Šamac|Bosanskog Šamca]] i dr.
* Osnovana [[Vojska Republike Srpske]] (VRS).
* [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) i [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]] napuštaju Bosnu i Hercegovinu nakon dogovora sa [[UNPROFOR]]-om. Veliki dio vojnika  i opreme JNA prešlo je u novoformiranu VRS.
| strana1    = {{ZID|Savezna Republika Jugoslavija|ime=SR Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Srpska Republika Bosna i Hercegovina}}
| strana2    = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Herceg-Bosna}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}
| komandant1 = {{ZD|SRJ}} [[Slobodan Milošević]]&lt;br&gt;{{ZD|SRJ}} [[Željko Ražnatović]]&lt;br&gt;{{ZD|SRJ}} [[Vojislav Šešelj]]&lt;br&gt;{{ZD|Republika Srpska (1992–1995)}} [[Radovan Karadžić]]
| komandant2 = {{ZD|RBiH}} [[Alija Izetbegović]]{{POW}}&lt;br&gt;{{ZD|RBiH}} [[Sefer Halilović]]&lt;br&gt;{{ZD|RBiH}} [[Murat Šabanović]]&lt;br&gt;{{ZD|HRHB}} [[Mate Boban]]&lt;br&gt;{{ZD|HRHB}} [[Milivoj Petković]]
| jedinice1  = {{tree list}}
* [[Datoteka:Emblem of the Yugoslav People's Army (1991-1992).svg|22px]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
** {{ZD slika|Kov-JNA.png}} [[Kopnena vojska Jugoslavenske narodne armije|Kopnena vojska]]
** {{ZD slika|Flag of the Yugoslav Air Force (obverse).svg}} [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije|RV i PVO]] 
* {{ZD slika|Patch of the Army of Republika Srpska.svg|size=22px}}  [[Vojska Republike Srpske]] (od 12. maja)
* [[Datoteka:Policija Republike Srpske 1992.png|22px]] [[Policija Republike Srpske|MUP Republike Srpske]]
* [[Datoteka:Patch of the Serb Volunteer Guard.svg|22px]] [[Srpska dobrovoljačka garda]]
* [[Datoteka:Patch of the White Eagles.svg|22px]] [[Beli orlovi]]
{{tree list/end}}
| jedinice2  = {{tree list}}
* [[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|26px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] (od 15. aprila)
** [[Datoteka:Emblem of the Territorial Defense of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana BiH]]
** [[Datoteka:Patriotic League Enblem.png|20px]] [[Patriotska liga]]
** [[Datoteka:Эмблема спецподразделения &quot;Зеленые береты&quot;.png|20px]] [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]]
* [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|20px]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP RBiH]]
* {{ZD slika|Flag of Croatian Army.svg}} [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]]
* {{ZD slika|Flag of Croatian Defence Council.svg}} [[Hrvatsko vijeće odbrane]]
* {{ZD slika|HOS flag.svg}} [[Hrvatske odbrambene snage]]
* {{ZD slika|Herzeg-Bosnia Police.svg}} [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Vojska|MUP Herceg-Bosne]]
{{tree list/end}}
| snage1     = [[Datoteka:Emblem of the Yugoslav People's Army (1991-1992).svg|22px]] '''[[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]''' 100.000 vojnika&lt;br/&gt;{{ZD slika|Patch of the Army of Republika Srpska.svg|size=22px}} '''[[Vojska Republike Srpske|VRS]]''' 40.000 (od 12. do 19. maja)
| snage2     = [[Datoteka:Emblem of the Territorial Defense of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] '''[[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TOBiH]]''' 70.000 vojnika&lt;br/&gt;{{ZD slika|Flag of Croatian Defence Council.svg}} '''[[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]''' 20.000&lt;br/&gt;{{ZD slika|Flag of Croatian Army.svg}} '''[[Hrvatska kopnena vojska|HV]]''' 15.000
| žrtve1     = Nepoznato
| žrtve2     = Ogromni
}}{{Kampanja - Rat u Bosni i Hercegovini}}
'''Jugoslavenska kampanja u Bosni i Hercegovini 1992.''' predstavlja kulminaciju metodičnog procesa vojne transformacije i operativne ofanzive kojom je [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA), djelujući u koordinaciji sa snagama [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpskih autonomnih oblasti (SAO)]], provela stratešku okupaciju većeg dijela Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Mladic_Judgement&quot; /&gt;

Kampanja je uključivala sistemsko naoružavanje srpskih paravojnih formacija, blokadu ključnih komunikacija i provođenje kampanje etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva, što je rezultiralo uspostavljanjem kontrolnih linija koje su u velikoj mjeri definisale tok rata.&lt;ref name=&quot;Karadzic_Judgement&quot; /&gt;

Kampanja je bila dio [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Nakon nezavisnosti [[Rat u Sloveniji|Slovenije]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatske]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] 1991, multietnička [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]], koju su uglavnom naseljavali [[Muslimani (narod)|muslimanski]] [[Bošnjaci]] (43%), [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavni]] [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] (31%) i [[Katoličanstvo|katolički]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] (17%), izglasala je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]] 29. februara 1992. Politički predstavnici bosanskohercegovačkih Srba bojkotovali su referendum i odbacili njegov ishod. Predviđajući ishod referenduma, [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština Srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]] usvojila je [[Ustav Republike Srpske|Ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine]] 28. februara 1992. Nakon proglašenja [[Nezavisnost|nezavisnosti]] Bosne i Hercegovine (koje je dobilo međunarodno priznanje) i nakon povlačenja [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] iz prethodno potpisanog [[Carrington–Cutileiro plan]]a (koji je predlagao podjelu Bosne na etničke [[Kanton|kantone]]), Srbi, predvođeni [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i uz podršku vlasti [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), mobilizirali su svoje snage unutar Bosne i Hercegovine kako bi osigurali etničku srpsku teritoriju. Rat se ubrzo proširio po cijeloj zemlji, praćen [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]].

Prvi sukobi dogodili su se na [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupresu]] između [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih Hrvata]], koju je podržavala [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]] s jedne strane, i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. Kasnije su se vodile bitke za [[Zvornik]], [[Višegrad]], [[Foča (Republika Srpska)|Foču]], [[Doboj]], [[Prijedor]] i mnoge druge gradove. JNA se zvanično povukla iz Bosne i Hercegovine u septembru 1992. U januaru 1992. proglašena je samoproglašena država [[Republika Srpska (1992–1995)|Srpska Republika Bosna i Hercegovina]]. Kasnije preimenovana u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republiku Srpsku]], razvila je vlastitu vojsku dok se JNA povlačila i predala svoje oružje, opremu i 55.000 vojnika novostvorenoj [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]].&lt;sup&gt;[[Jugoslavenska narodna armija|[42]]][[Jugoslavenska narodna armija|[44]]]&lt;/sup&gt; Dana 20. maja 1992. JNA je formalno raspuštena, a njeni ostaci su se reformirali u [[Vojska Srbije i Crne Gore|vojsku]] preimenovane [[Srbija i Crna Gora|Savezne Republike Jugoslavije]].

== Pozadina ==

=== Raspad Jugoslavije ===
{{Glavni|Raspad Jugoslavije}}
U Jugoslaviji je nastala kriza kao rezultat slabljenja sistema na kraju [[Hladni rat|Hladnog rata]]. U Jugoslaviji je nacionalna socijalistička partija, [[Savez komunista Jugoslavije]], izgubila ideološki potencijal. U međuvremenu, etnički nacionalizam je doživio renesansu 1980-ih nakon nasilja na [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref name=&quot;Pavkovic&quot;&gt;{{Cite book|last=Pavkovic|first=Aleksandar|title=The fragmentation of Yugoslavia: nationalism and war in the Balkans|publisher=MacMillan Press|year=1997|isbn=978-0-312-23084-5|page=85}}&lt;/ref&gt; Dok je cilj [[Srpski nacionalizam|srpskih nacionalista]] bio centralizacija Jugoslavije, druge nacionalnosti su težile decentralizaciji i daljoj federalizaciji države.&lt;ref name=&quot;Crnobanja&quot;&gt;{{Cite book|last=Crnobrnja|first=Mihailo|title=The Yugoslav drama|publisher=I.B. Tauris &amp; Co|year=1994|isbn=978-1-86064-126-8|page=107}}&lt;/ref&gt;

Bosna i Hercegovina, bivša [[Osmansko Carstvo|osmanska]] provincija, historijski je bila multietnička država. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]], 43,47% stanovništva se smatralo [[Muslimani (narod)|Muslimanima]] ([[Bošnjaci|Bošnjacima]]), 31,21% Srbima i 17,38% Hrvatima, dok se 5,54% izjasnilo kao [[Jugoslaveni]].&lt;ref name=&quot;Sourcebook&quot;&gt;{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|url=https://books.google.com/books?id=ORSMBFwjAKcC&amp;pg=PA311|title=The former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|last2=Žagar|first2=Mitja|publisher=ABC-CLIO|year=2004|isbn=978-1-57607-294-3|location=Santa Barbara, California|page=311}}&lt;/ref&gt;

U martu 1989. kriza u Jugoslaviji se produbila nakon usvajanja amandmana na [[Ustav Srbije]] koji su vladi Srbije omogućili dominaciju nad pokrajinama [[Kosovo i Metohija|Kosovom]] i [[Vojvodina|Vojvodinom]]. &lt;ref name=&quot;Bethlehem1997p20&quot;&gt;{{Harvnb|Bethlehem|Weller|1997}}&lt;/ref&gt; Do tada je proces donošenja odluka na Kosovu i u Vojvodini bio nezavisan, a svaka autonomna pokrajina imala je pravo glasa na saveznom nivou. Srbija je, pod novoizabranim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], stekla kontrolu nad tri od osam glasova u [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|jugoslavenskom predsjedništvu]]. Sa dodatnim glasovima iz Crne Gore, Srbija je tako mogla snažno uticati na odluke savezne vlade. Ova situacija dovela je do prigovora drugih republika i poziva na reformu Jugoslavije.

Na [[14. izvanredni kongres Saveza komunista Jugoslavije|14. vanrednom kongresu Saveza komunista Jugoslavije]], održanom 20. januara 1990. delegacije republika nisu se mogle složiti oko glavnih pitanja s kojima se suočava Jugoslavija. Kao rezultat toga, slovenski i hrvatski delegati su napustili Kongres. Slovenska delegacija, na čelu s [[Milan Kučan|Milanom Kučanom]], zahtijevala je demokratske promjene i labaviju federaciju, dok se srpska delegacija, na čelu s Miloševićem, tome protivila.&lt;ref&gt;{{Citation|title=The Death Of Yugoslavia Part 1 Enter Nationalism 5|date=May 2015|url=https://www.youtube.com/watch?v=_hqDqwLqFJg|accessdate=2022-10-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20221016222359/https://www.youtube.com/watch?v=_hqDqwLqFJg|archivedate=16 October 2022|language=en}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim višestranačkim izborima]] u Bosni i Hercegovini, održanim u novembru 1990. glasovi su uglavnom davani prema etničkoj pripadnosti, što je dovelo do uspjeha bošnjačke [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Campbell|first=David|url=https://archive.org/details/nationaldeconstr0000camp|title=National deconstruction: Violence, identity, and justice in Bosnia|publisher=U of Minnesota Press|year=1998|isbn=978-0-8166-2937-4|page=[https://archive.org/details/nationaldeconstr0000camp/page/220 220]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Stranke su podijelile vlast po etničkim linijama, tako da je predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] bio Musliman, predsjednik [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|skupštine SRBiH]] Srbin, a predsjednik [[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|vlade SRBiH]] Hrvat. Separatističke nacionalističke stranke su osvojile vlast u drugim republikama, uključujući Hrvatsku i Sloveniju.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=S. Lobell|url=https://books.google.com/books?id=_fvFAAAAQBAJ&amp;pg=PA79|title=Ethnic Conflict and International Politics: Explaining Diffusion and Escalation|last2=P. Mauceri|date=2004|publisher=Palgrave Macmillan US|isbn=978-1-4039-8141-7|pages=79–}}&lt;/ref&gt;

=== Početak jugoslavenskih ratova ===
{{Glavni|Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

==== Plan &quot;RAM&quot; ====
{{Glavni|Plan &quot;RAM&quot;}}
[[Datoteka:Bosnia_Herzegovina_Ethnic_1991.png|mini|Etnička karta Bosne i Hercegovine 1991.]]
Strateški okvir kampanje bio je definisan dokumentom poznatim kao [[Plan &quot;RAM&quot;]], čiji je cilj bio redefinisanje granica Jugoslavije kroz stvaranje homogenog srpskog teritorija.&lt;ref name=&quot;Vreme_RAM&quot; /&gt; Postojanje ovog plana potvrdio je tadašnji predsjednik vlade SFRJ [[Ante Marković]], razotkrivši snimke razgovora između [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] o naoružavanju lokalnih srpskih straža.&lt;ref name=&quot;Markovic_Testimony&quot; /&gt; Prema podacima Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO), JNA je do marta 1992. jedinicama [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] i paravojnim grupama podijelila ukupno 51.192 komada naoružanja.&lt;ref name=&quot;Mladic_Judgement&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC_Ko_je_bio&quot; /&gt; Istovremeno je provedeno razoružavanje legalne [[Teritorijalna odbrana SR Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane SRBiH]], čime je sistemski eliminisan kapacitet države za organizovanu odbranu.&lt;ref name=&quot;Reneo&quot;&gt;{{Cite book|last=Luki|first=Reneo|url=https://books.google.com/books?id=WPhhLfp8huIC&amp;pg=PA204|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|last2=Lynch|first2=Allen|publisher=SIPRI, Oxford University Press|year=1996|isbn=9780198292005|page=204}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Dobbs|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=AcgyAAAAQBAJ&amp;pg=PA426|title=Down with Big Brother: The Fall of the Soviet Empire|publisher=A&amp;C Black|year=1997|isbn=9780747533948|pages=426–27}}&lt;/ref&gt; Novinar Giuseppe Zaccaria sažeo je sastanak oficira srpske vojske u Beogradu 1992, izvještavajući da su usvojili eksplicitnu politiku usmjerenu na žene i djecu kao ranjivi dio muslimanske društvene strukture.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Card|first=Claudia|url=https://archive.org/details/confrontingevils0000card|title=Confronting Evils: Terrorism, Torture, Genocide|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=9781139491709|page=[https://archive.org/details/confrontingevils0000card/page/269 269]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Prema nekim izvorima, plan &quot;RAM&quot; je osmišljen 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tatum|first=Dale C.|url=https://books.google.com/books?id=8b_HAAAAQBAJ&amp;pg=PA76|title=Genocide at the Dawn of the Twenty-First Century: Rwanda, Bosnia, Kosovo, and Darfur|publisher=Springer Science+Business Media|year=2010|isbn=9780230109674|page=76}}&lt;/ref&gt;

==== Početak krize ====
[[Datoteka:Srpske_autonomne_oblasti_u_Bosni_i_Hercegovini_u_studenome_1991.png|mini|Srpske autonomne oblasti u novembru 1991.]]
Početkom 1991. održani su sastanci između lidera šest jugoslavenskih republika i dvije autonomne regije kako bi se razgovaralo o krizi.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Srpsko rukovodstvo je favorizovalo federalno rješenje, dok su hrvatsko i slovensko rukovodstvo favorizovali savez suverenih država. [[Alija Izetbegović]] je u februaru predložio asimetričnu federaciju, u kojoj bi Slovenija i Hrvatska održavale labave veze sa četiri preostale republike. Ubrzo nakon toga, promijenio je stav i odlučio se za suverenu Bosnu i Hercegovinu kao preduslov za takvu federaciju.{{Sfn|Ramet|2006}}

[[Franjo Tuđman]] i srbijanski predsjednik [[Slobodan Milošević]] održali su [[Sastanak u Karađorđevu|sastanak 25. marta u Karađorđevu]].{{Sfn|Lučić|2008}} Sastanak je bio kontroverzan zbog toga što su se dvojica predsjednika složila s podjelom Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Lučić|2008}} Dana 6. juna, Izetbegović i makedonski predsjednik [[Kiro Gligorov]] predložili su slabu konfederaciju između Hrvatske, Slovenije i federacije ostale četiri republike, što je Miloševićeva vlada odbila.{{Sfn|Tanner|2001}}

Dana 25. juna 1991. Slovenija i Hrvatska su proglasile nezavisnost. Uslijedio je [[Rat u Sloveniji|oružani sukob]] u Sloveniji, dok su sukobi u područjima Hrvatske sa značajnim stanovništvom etničkih Srba eskalirali u [[Rat u Hrvatskoj|rat velikih razmjera]].{{Sfn|CIA|2002}} [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) odustala je od napora da ponovo uspostavi kontrolu nad Slovenijom u julu, dok su se borbe u Hrvatskoj intenzivirale sve do dogovora o [[Vanceov plan|prekidu vatre]] u januaru 1992. JNA je također napala Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Lukic|Lynch|1996}}

U julu 1991. predstavnici [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS), uključujući predsjednika SDS-a [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], sastali su se sa predstavnicima [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Muhamed Filipović|Muhamedom Filipovićem]] i [[Adil Zulfikarpašić|Adilom Zulfikarpašićem]], te su dogovorili sporazum poznat kao [[sporazum Karadžić – Filipović]]. Ovim bi SR Bosnu i Hercegovinu ostavile u državnoj zajednici sa SR Srbijom i SR Crnom Gorom, a samoproglašene [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpske autonomne oblasti]] bi bile ukinute. Sporazum su osudile hrvatske političke stranke. Iako je u početku pozdravila inicijativu, Izetbegovićeva administracija ga je kasnije odbacila.{{Sfn|Ramet|2006}}

Između septembra i novembra 1991. SDS je organizirao stvaranje nekoliko [[Srpska autonomna oblast|Srpskih autonomnih oblasti]] (SAO) u Hrvatskoj i BiH.{{Sfn|Caspersen|2010}} To je bio odgovor na korake Bošnjaka i Hrvata ka nezavisnosti od Jugoslavije.{{Sfn|Trbovich|2008}} Slične korake su kasnije poduzeli i Hrvati, proglašenjem [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]].{{Sfn|Trbovich|2008}}

U augustu 1991. [[Evropska ekonomska zajednica]] je bila domaćin [[Badinterova komisija|konferencije]] u pokušaju da spriječi rat u Bosni i Hercegovini. Dana 25. septembra 1991. [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] usvojilo je [[Rezolucija 713 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezoluciju 713]], kojom je nametnut embargo na oružje svim bivšim jugoslavenskim republikama. Embargo je imao mali uticaj na JNA i srpske snage. Hrvatske snage su zaplijenile oružje od JNA tokom [[Bitka za kasarne|Bitke kod kasarne]]. Embargo je imao značajan uticaj u Bosni i Hercegovini na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Srpska vojska je naslijedila naoružanje i opremu JNA, dok su hrvatske i bošnjačke snage dobile oružje preko Hrvatske, kršeći embargo.{{Sfn|Shrader|2003}}

Dana 19. septembra 1991. JNA je premjestila dodatne trupe u područje oko grada [[Mostar|Mostara]]. Lokalne vlasti su protestovale protiv toga. Dana 20. septembra 1991, JNA je prebacila trupe na [[Bitka za Vukovar|front kod Vukovara]] preko [[Višegrad]]&lt;nowiki/&gt;a na sjeveroistoku [[Bosna (regija)|Bosne]]. Kao odgovor, lokalni Hrvati i Bošnjaci postavili su barikade i mitraljeske položaje. Zaustavili su kolonu od 60 tenkova JNA, ali su sljedećeg dana silom rastjerani. Više od 1.000 ljudi moralo je pobjeći iz tog područja. Ova akcija, skoro sedam mjeseci prije početka rata u BiH, uzrokovala je prve žrtve u jugoslavenskim ratovima u BiH. U prvim danima oktobra, JNA je napala i razorila većinski hrvatsko selo [[Ravno]] u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], na putu da [[Opsada Dubrovnika|napadne Dubrovnik]] u južnoj Hrvatskoj.{{Sfn|Ramet|2006}}

Dana 6. oktobra 1991. predsjednik Predsjedništva SRBiH [[Alija Izetbegović]] dao je televizijsku proklamaciju neutralnosti, koja je sadržavala izjavu &quot;ovo nije naš rat&quot;.{{Sfn|Shrader|2003}} Izetbegović je 14. oktobra dao izjavu pred skupštinom u vezi s JNA: &quot;Ne činite ništa protiv Armije. (...) prisustvo Armije je za nas stabilizirajući faktor, a ta Armija nam je potrebna... Do sada nismo imali problema s Armijom, niti ćemo ih imati problema ni kasnije.&quot; Izetbegović je tog dana u skupštini imao oštru raspravu s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]]. Nakon što je Karadžić rekao da se Muslimani ne mogu braniti ako se razvije ratno stanje, Izetbegović je primijetio da Karadžićevo ponašanje i govor smatra uvredljivim i da to objašnjava zašto se Muslimani osjećaju nepoželjno, da njegov ton može objasniti zašto se drugi u federaciji Jugoslavije osjećaju odbijeno i da su Karadžićeve prijetnje nedostojne srpske nacije.&lt;ref&gt;Snimak sa sjednice Skupštine SR Bosne i Hercegovine, 88/3. – 89/2. AG, 89/3. – 90/4.&lt;/ref&gt;

=== Konačna politička kriza ===
Dana 15. oktobra 1991. [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] usvojila je &quot;''Memorandum o suverenitetu Bosne i Hercegovine''&quot; prostom većinom, preglasavajući zastupnike [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]].&lt;ref name=&quot;cook140&quot;&gt;{{Cite book|last=Cook|first=Bernard A.|url=https://books.google.com/books?id=ox_gXq2jpdYC&amp;pg=PA140|title=Europe Since 1945|publisher=Taylor and Francis|year=2001|isbn=978-0-8153-4057-7|volume=1|page=140|access-date=14 May 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123234340/https://books.google.com/books?id=ox_gXq2jpdYC&amp;pg=PA140|archive-date=23 January 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Memorandumu su žestoko protivili srpski zastupnici, tvrdeći da Ustav zahtijeva proceduralne garancije i [[Apsolutna većina|dvotrećinsku većinu]] za takva pitanja. O Memorandumu se ipak raspravljalo, što je dovelo do bojkota skupštine od strane Srba, a zakon je na kraju usvojen. Srpski politički predstavnici proglasili su [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupštinu Srpskog naroda Bosne i Hercegovine]] 24. oktobra 1991, izjavivši da srpski narod želi ostati u Jugoslaviji.{{Sfn|Trbovich|2008}} [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), koju je predvodio Alija Izetbegović, i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] (HDZ BiH), koju je predvodio član hrvatski predsjedništva [[Stjepan Kljuić]], bile su odlučne u nastojanju da BiH ostvari nezavisnost i imale su podršku [[Evropa|Evrope]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. SDS je jasno stavio do znanja da će se, ako se proglasi nezavisnost, Srbi otcijepiti.

HDZ BiH je osnovan kao ogranak vladajuće stranke u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ). Iako je prvobitno pozivao bosanskohercegovačke Hrvate da glasaju za na nezavisnost zemlje, došlo je do podjela u stranci, gdje su neki zagovarali otcjepljenje područja s hrvatskom većinom. U novembru 1991. hrvatsko rukovodstvo je organizovalo autonomne zajednice u područjima s hrvatskom većinom. Dana 12. novembra 1991. u [[Brod (općina)|Bosanskom Brodu]] je osnovana Hrvatska zajednica Bosanske Posavine . Obuhvatala je 8 općina u [[Bosna (regija)|sjevernoj Bosni]]. Dana 18. novembra 1991. u [[Mostar]]&lt;nowiki/&gt;u je osnovana [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]]. [[Mate Boban]] je izabran za njenog predsjednika. U njenom osnivačkom dokumentu stoji: &quot;Zajednica će poštovati demokratski izabranu vladu Republike Bosne i Hercegovine dok god postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili bilo koju drugu Jugoslaviju&quot;.

Memoari [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] pokazuju da je 5. decembra 1991. Milošević naredio reorganizaciju vojnika JNA u BiH i povlačenje njenog ne-bosanskog osoblja, u slučaju da bi priznanje rezultiralo percepcijom JNA kao strane sile; bosanskohercegovački Srbi bi ostali da čine jezgro Vojske Republike Srpske. Shodno tome, do kraja mjeseca samo 10-15% osoblja u JNA u BiH bilo je izvan republike.{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Silber i Little primjećuju da je Milošević tajno naredio da se svi vojnici JNA rođeni u BiH da se prebace u BiH. Jovićevi memoari sugeriraju da je Milošević planirao napad na BiH mnogo ranije.

Dana 9. januara 1992. bosanskohercegovački Srbi su proglasili &quot;Srpsku Republiku Bosni i Hercegovini&quot; (kasnije preimenovana u &quot;[[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]&quot;).{{Sfn|Trbovich|2008}} [[Badinterova komisija|Arbitražna komisija Mirovne Konferencije o Jugoslaviji]] je u svom Mišljenju br. 4 o Bosni i Hercegovini od 11. januara 1992. navela da nezavisnost Bosne i Hercegovine ne treba priznati jer zemlja još nije održala referendum o nezavisnosti.&lt;ref name=&quot;rich&quot;&gt;{{Cite journal|last=Roland Rich|year=1993|title=Recognition of States: The Collapse of Yugoslavia and the Soviet Union|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|journal=European Journal of International Law|volume=4|issue=1|pages=48–51|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21 April 2012|access-date=12 April 2012}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Later_carrington_cutillero.png|mini|[[Carrington-Cutillerov plan]]: Srpski kantoni prikazani crvenom bojom, Muslimanski kantoni zelenom, a Hrvatski kantoni plavom bojom. Žutom bojom je prikazan distrikt Sarajevo, zajednička autonomna jedinica.]]
Dana 25. januara 1992, sat vremena nakon što je sjednica skupštine prekinuta, skupština je raspisala referendum o nezavisnosti za 29. februar i 1. mart.{{Sfn|Trbovich|2008}} Rasprava je završena nakon što su se srpski zastupnici povukli nakon što je većinska bošnjačko-hrvatska koalicija odbila prijedlog da se referendumsko pitanje stavi pred još neosnovano Vijeće za nacionalnu ravnopravnost. Prijedlog referenduma usvojen je u obliku u kojem su ga predložili muslimanski zastupnici, u odsustvu članova SDS-a. Kako Burg i Shoup primjećuju, &quot;odluka je stavila vladu i Srbe u sukob&quot;. Predstojeći referendum izazvao je međunarodnu zabrinutost u februaru.

[[Rat u Hrvatskoj]] rezultirao je [[Rezolucija 743 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] od 21. februara 1992. kojom su stvorene [[UNPROFOR|Zaštitne snage Ujedinjenih nacija]] (UNPROFOR). Tokom pregovora u [[Lisabon|Lisabonu]] 21. i 22. februara, posrednik [[Evropska komisija|Evropske komisije]] [[José Cutileiro]] predstavio je [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini#Carrington–Cutileiro plan|mirovni plan]], kojim se predlaže da se država Bosna i Hercegovina podijeli na tri konstitutivne jedinice. Nakon revizije plana, Sve tri strane su 18. marta 1992. potpisale sporazum; [[Alija Izetbegović]] za Bošnjake, [[Radovan Karadžić]] za Srbe i [[Mate Boban]] za Hrvate. Plan je odredio da svaka od 109 [[Općine Bosne i Hercegovine|općina]] bude podijeljena između tri etničke strane. Međutim 10 dana kasnije, Izetbegović je povukao svoj potpis i izjavio da se protivi bilo kakvoj podjeli BiH. U međuvremenu, [[Ustav Republike Srpske|Ustav Srpske Republike BiH]] proglašen je 28. februara 1992, te u njemu piše da Republiku čine &quot;područja autonomnih oblasti, općina i drugih srpskih etničkih cjelina, uključujući i područja na kojima je nad srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu izvršen zločin genocida&quot;, te je proglašena dijelom Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;sim.law.uu.nl&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/db2e2884b11f7cbbc125720a007af60b/8cc6f2501fe7c551c12571fe004d31cd?OpenDocument|title=ICTY/ ZUPLJANIN, Stojan/ Indictment (Amended)|archive-url=https://web.archive.org/web/20110526165938/http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/db2e2884b11f7cbbc125720a007af60b/8cc6f2501fe7c551c12571fe004d31cd?OpenDocument|archive-date=26 May 2011|url-status=dead|access-date=12 March 2009}}&lt;/ref&gt;

Zastupnici skupštine Srpskog naroda u BiH savjetovali su Srbe da bojkotuju [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]]. Izlaznost na referendumima je, prema izvještajima, bila 63,7%, a 99,71% birača glasalo je za nezavisnost (što implicira da su Srbi, koji su činili približno 31,21% stanovništva, uglavnom bojkotovali referendum).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://csce.gov/index.cfm?FuseAction=UserGroups.Home&amp;ContentRecord_id=250&amp;ContentType=G&amp;ContentRecordType=G&amp;UserGroup_id=5&amp;Subaction=ByDate|title=The Referendum on Independence in Bosnia-Herzegovina: 29 February–1 March 1992|year=1992|publisher=Commission on Security and Cooperation in Europe|page=19|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522132353/http://csce.gov/index.cfm?FuseAction=UserGroups.Home&amp;ContentRecord_id=250&amp;ContentType=G&amp;ContentRecordType=G&amp;UserGroup_id=5&amp;Subaction=ByDate|archive-date=22 May 2011|url-status=dead|access-date=28 December 2009}}&lt;/ref&gt; Srpsko političko rukovodstvo iskoristilo je referendume kao izgovor za postavljanje barikada u znak protesta. Nezavisnost je formalno proglašena 3. marta 1992.{{Sfn|Bose|2009}}

=== Sukobi na dane referenduma ===
{{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Napad na svadbu u Sarajevu}}
Tokom referenduma 1. marta, Sarajevo je bilo tiho, osim pucnjave na [[Napad na svadbu u Sarajevu|srpsku svadbu]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Judah|first=Tim|url=https://books.google.com/books?id=KxQaCAAAQBAJ&amp;pg=PT320|title=The Serbs: History, Myth and the Destruction of Yugoslavia|publisher=Yale University Press|year=2008|isbn=9780300147841|pages=320}}&lt;/ref&gt; Mahanje srpskim zastavama na [[Baščaršija|Baščaršiji]] muslimani su na dan referenduma doživjeli kao namjernu provokaciju.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kumar|first=Radha|url=https://books.google.com/books?id=wHEXb81jRMcC&amp;pg=PA38|title=Divide and Fall? Bosnia in the Annals of Partition|publisher=Verso|year=1999|isbn=978-1-85984-183-9|page=38}}&lt;/ref&gt; Nikola Gardović, otac mladoženje, ubijen je, a [[Srpska pravoslavna crkva|srpski pravoslavni svećenik]] je ranjen. Svjedoci su identificirali ubicu kao [[Ramiz Delalić|Ramiza Delalića]], gangstera koji je postao drzak kriminalac od pada komunizma i za kojeg se tvrdilo da je bio član bošnjačke paravojne grupe &quot;[[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]]&quot;. Izdane su potjernice za njim i još jednim osumnjičenim napadačem. SDS je osudio ubistvo i tvrdio da je neuspjeh u njegovom hapšenju posljedica saučesništva SDA ili bosanskohercegovačke vlade.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Donia|first=Robert J.|url=https://books.google.com/books?id=FrpUBAAAQBAJ&amp;pg=PA162|title=Radovan Karadzic: Architect of the Bosnian Genocide|publisher=Cambridge University Press|year=2014|isbn=9781107073357|pages=162}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.glassrpske.com/vijest/2/novosti/18496/cir/Godisnjica-ubistva-srpskog-svata-na-Bascarsiji.html|title=Godišnjica ubistva srpskog svata na Baščaršiji|date=1 March 2009|publisher=Glas Srpske|archive-url=https://web.archive.org/web/20090503041429/http://www.glassrpske.com/vijest/2/novosti/18496/cir/Godisnjica-ubistva-srpskog-svata-na-Bascarsiji.html|archive-date=3 May 2009|url-status=dead|access-date=20 August 2016}}&lt;/ref&gt; Portparol SDS-a izjavio je da je to dokaz da su Srbi u smrtnoj opasnosti i da će biti još više u nezavisnoj BiH, što je [[Sefer Halilović]], osnivač [[Patriotska liga|Patriotske lige]], odbacio, izjavivši da to nije bila svadba već provokacija i optužio goste na svadbi da su aktivisti SDS-a. Barikade su se pojavile sljedećeg jutra na ključnim tranzitnim tačkama širom grada, a na njima su bili naoružani i maskirani pristalice SDS-a.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Morrison|first=Kenneth|url=https://books.google.com/books?id=s2FBDAAAQBAJ&amp;pg=PA88|title=Sarajevo's Holiday Inn on the Frontline of Politics and War|publisher=Springer|year=2016|isbn=9781137577184|page=88}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je Bosna i Hercegovina proglasila nezavisnost od Jugoslavije 3. marta 1992. izbile su sporadične borbe između Srba i vladinih snaga širom države.&lt;ref&gt;Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl. Trans. L. &amp; Pol., Vol. 5-2&lt;/ref&gt; Nakon revizije Lisabonskog plana, Sve tri strane su 18. marta 1992. potpisale sporazum; [[Alija Izetbegović]] za Bošnjake, [[Radovan Karadžić]] za Srbe i [[Mate Boban]] za Hrvate. Plan je odredio da svaka od 109 [[Općine Bosne i Hercegovine|općina]] bude podijeljena između tri etničke strane. Međutim 10 dana kasnije, nakon sastanka sa američkim ambasadorom u Jugoslaviji [[Warren Zimmermann|Warrenom Zimmermannom]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], Izetbegović je povukao svoj potpis i izjavio da se protivi bilo kakvoj podjeli BiH. Šta je i ko rekao, ostaje nejasno. Zimmermann je negirao da je Izetbegoviću rekao da će [[Sjedinjene Američke Države]], ako povuče svoj potpis, priznati BiH kao nezavisnu državu. Ono što je nesporno jeste da je Izetbegović istog dana povukao svoj potpis i odrekao se sporazuma.

Krajem marta 1992. došlo je do borbi između Srba i združenih hrvatskih i bošnjačkih snaga u i blizu [[Brod (općina)|Bosanskog Broda]],&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Sudetic|first=Chuck|date=28 March 1992|title=Bosnia asking for U.N. peace forces|url=https://www.nytimes.com/1992/03/28/world/bosnia-asking-un-for-peace-forces.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20180810074324/https://www.nytimes.com/1992/03/28/world/bosnia-asking-un-for-peace-forces.html|archive-date=10 August 2018|access-date=18 July 2015|work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; što je rezultiralo [[Masakr u Sijekovcu|Masakrom u Sijekovcu]] od strane [[Hrvatske odbrambene snage|Hrvatskih odbrambenih snaga]] (HOS).&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Knezevic|first=Irena|date=30 May 2010|title=Croatian president honors Serb victims in Bosnia|url=https://www.boston.com/news/world/europe/articles/2010/05/30/croatian_president_honors_serb_victims_in_bosnia/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924154426/http://www.boston.com/news/world/europe/articles/2010/05/30/croatian_president_honors_serb_victims_in_bosnia/|archive-date=24 September 2015|access-date=18 July 2015|agency=Associated Press}}&lt;/ref&gt; Srpske paravojne formacije počinile su [[masakr u Bijeljini]], u kojem je većina žrtava bila Bošnjaci, 1. i 2. aprila 1992.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|title=Prosecutor v. Momčilo Krajišnik: Judgement|date=27 September 2006|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|pages=113–118|archive-url=https://web.archive.org/web/20130518033410/http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|archive-date=18 May 2013|url-status=live|access-date=18 July 2015}}&lt;/ref&gt;

== Tok kampanje ==
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Nakon proglašenja [[Nezavisnost|nezavisnosti]] Bosne i Hercegovine (koja je dobila međunarodno priznanje) i nakon povlačenja [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] iz prethodno potpisanog [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini#Carrington–Cutileiro plan|Cutileirovog plana]] (koji je predlagao podjelu Bosne na etničke kantone), [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovački Srbi]], predvođeni [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i podržani od strane vlade [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), mobilizirali su svoje snage unutar Bosne i Hercegovine kako bi osigurali teritoriju pod kontrolom etničkih Srba.

Prva značajna bitka izbila je u [[Bijeljina|Bijeljini]] 31. marta između Bošnjaka i Srba. To je trajalo do 3. aprila, kada su [[Željko Ražnatović|Arkan]] i njegovi [[Srpska dobrovoljačka garda|tigrovi]] uništili pobunjeničke [[Patriotska liga|vojnike Patriotske lige]] i počinili [[Masakr u Bijeljini|masakr]] nad civilima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://katera.news/lat/oslobadjanje-bijeljine-1992-godine|title=Oslobađanje Bijeljine 1992. godine {{!}} Katera|website=katera.news|language=sr-Latn|access-date=2024-11-08}}&lt;/ref&gt; Rat se ubrzo proširio po cijeloj zemlji, praćen [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]]. Rat u BiH eskalirao je u aprilu. Dana 3. aprila započela je [[Bitka za Kupres (1992)|Bitka na Kupresu]] između JNA i kombinovanih snaga HVO-HOS koja je završila pobjedom JNA.{{Sfn|CIA|2002b}} Dana 6. aprila, srpske snage su počele granatirati [[Sarajevo]], a u naredna dva dana prešle su [[Drina|Drinu]] iz [[Centralna Srbija|uže Srbije]] i opkolile [[Zvornik]], [[Višegrad]] i [[Foča (Republika Srpska)|Foču,]] gdje su većinsko muslimansko stanovništvo. Dana 15. aprila [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] je preuzela potpunu kontrolu nad [[Višegrad|Višegradom]] u [[Operacija Višegrad|Operaciji Višegrad]]. Dana 17. aprila JNA je preuzela potpunu kontrolu nad [[Foča (Republika Srpska)|Fočom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://katera.news/lat/borbe-u-podrinju-visegrad-foca-1992|title=Borbe u Podrinju - Višegrad, Foča 1992. {{!}} Katera|website=katera.news|language=sr-Latn|access-date=2024-07-23}}&lt;/ref&gt; Nakon zauzimanja [[Zvornik|Zvornika]], vojnici VRS ubile su nekoliko stotina Muslimana i prisilile desetine hiljada na bijeg.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53805419|title=Kako su Ukrajinci u Bosni spasili hiljade ljudi od masakra|date=18 August 2020|website=BBC News na srpskom|archive-url=https://web.archive.org/web/20210103204350/https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53805419|archive-date=3 January 2021|url-status=live|access-date=18 August 2020}}&lt;/ref&gt; Cijela BiH je bila zahvaćena ratom do sredine aprila.

Dana 23. aprila, JNA je helikopterom evakuirala svoje osoblje iz kasarne u [[Čapljina|Čapljini]],&lt;ref&gt;Niške Vesti &quot;Izvedena za samo 75 minuta&quot;, 24-Apr-15, accessed on 13-Nov-17 http://niskevesti.info/izvedena-za-samo-75-minuta-godisnjica-operacije-spasavanja-vojnika-iz-opkoljene-kasarne-u-capljini/ {{Webarchive}}&lt;/ref&gt; koja je bila blokirana od 4. marta. Uloženi su napori da se zaustavi nasilje. Dana 27. aprila, vlada BiH je naredila da se JNA stavi pod civilnu kontrolu ili protjera, nakon čega su uslijedili sukobi početkom maja između njih. Dana 22. aprila Bošnjaci i Hrvati napali su [[Ilidža|Ilidžu,]] ali taj napad nije uspio. [[Prijedor]] su preuzeli Srbi 30. aprila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/outreach/bridging-the-gap-with-local-communities/prijedor|title=Bridging the Gap in Prijedor, Bosnia and Herzegovina {{!}} International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=www.icty.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20220923161147/https://www.icty.org/en/outreach/bridging-the-gap-with-local-communities/prijedor|archive-date=23 September 2022|url-status=live|access-date=2022-08-24}}&lt;/ref&gt; Dana 2. maja, [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] i lokalni članovi bandi odbranili su neorganizovani srpski napad čiji je cilj bio prepoloviti Sarajevo. Dana 3. maja, Izetbegovića su na sarajevskom aerodromu oteli oficiri JNA, a on je korišten za siguran prolaz trupa JNA iz centra Sarajeva. Međutim, paravojne muslimanske snage [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|su napale konvoj JNA koji je odlazio]], što je ogorčilo sve strane. [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBIH]] i HVO su ponovo napali [[Ilidža|Ilidžu]] 14. maja, ali taj napad nije uspio i JNA ih je pobijedila. Dana 15. maja došlo je do [[Tuzlanska kolona|sličnog incidenta i s kolonom]] u [[Tuzla|Tuzli]]. Ono što je započelo kao mirno povlačenje uz dogovor s lokalnim vlastima završilo se zasjedom, kada su [[Patriotska liga]], [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] i ostali iz lokalne policije napali kolonu. Prekid vatre i sporazum o evakuaciji JNA potpisani su 18. maja, a 20. maja bosanskohercegovačko predsjedništvo proglasilo je JNA okupacijskom snagom.

[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) utvrdio je da je [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|vojna kolona u Dobrovoljačkoj ulici]] bila legitiman vojni cilj, dok u slučaju [[Tuzlanska kolona|Tuzlanske kolone]] nije podigao optužnice, prepustivši procese lokalnim pravosuđima koja su, poput Apelacionog suda u Beogradu, donijela oslobađajuće presude zbog nedostatka dokaza o navodnom ratnom zločinu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevotimes.com/why-was-the-jna-column-a-legitimate-military-target/|title=Why was the JNA Column a legitimate military Target?|last=Y.Z|date=2022-05-04|website=Sarajevo Times|language=en-US|access-date=2026-05-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-61445058|title=Rat u Bosni i Hercegovini: Tuzlanska kolona, 30 godina kasnije - ratni zločin ili simbol odbrane|date=2022-05-15|website=BBC News na srpskom|language=sr-Latn|access-date=2026-05-04}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
[[Vojska Republike Srpske]] je novoosnovana i stavljena pod komandu generala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], u novoj fazi rata. Kampanja JNA u BiH se isplatila kao veoma korisna za stranu VRS-a. Nakon što je [[Jugoslavenska narodna armija]] napustila BiH, odigrala je ulogu u vojnoj pomoći. Samo su [[Srpska dobrovoljačka garda]] i druge srpske dobrovoljačke grupe iz Srbije ostale u BiH, sukobljavajući se sa Bošnjacima i Hrvatima zajedno sa [[Vojska Republike Srpske|Vojskom Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-hrasnici-obiljezeno-27-godina-bitke-za-famos/190805045|title=U Hrasnici obilježeno 27. godina bitke za Famos|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=2024-07-25}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Plan &quot;RAM&quot;]]
* [[Opsada Sarajeva]]
* [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;Karadzic_Judgement&quot;&gt;Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Presuda u predmetu Tužilac protiv Radovana Karadžića (IT-95-5/18-T), 24. mart 2016.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Mladic_Judgement&quot;&gt;MKSJ, Presuda u predmetu Tužilac protiv Ratka Mladića (IT-09-92-T), 22. novembar 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Krajisnik_Judgement&quot;&gt;MKSJ, Presuda u predmetu Tužilac protiv Momčila Krajišnika (IT-00-39-T), 27. septembar 2006.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Markovic_Testimony&quot;&gt;Svjedočenje Ante Markovića pred MKSJ, predmet Tužilac protiv Slobodana Miloševića (IT-02-54), 2003.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Vreme_RAM&quot;&gt;&quot;Plan RAM - Kako je Milošević naoružao Karadžića&quot;, Vreme, septembar 1991.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BBC_Ko_je_bio&quot;&gt;&quot;Ko je bio Momčilo Krajišnik&quot;, BBC News na srpskom, 15. septembar 2020.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Alic_Cultural&quot;&gt;Alic, &quot;Cultural Coexistence of the City&quot;, SAHANZ Vol. 33, 2016.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Cornell_Sarajevo&quot;&gt;&quot;TO WHAT EFFECT? SARAJEVO AND THE ART OF UNCERTAINTY&quot;, Cornell University Thesis, 2012.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Kukanjac_Interview&quot;&gt;Intervju generala Milutina Kukanjca o povlačenju iz Sarajeva, 1994.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;AP_Bijeljina&quot;&gt;&quot;Bijeljina: The First City of the Ethnic Cleansing&quot;, Associated Press Archive, 1992.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ICTY_Zvornik&quot;&gt;MKSJ, Činjenice o zločinima u Zvorniku, Dokumentacija Tužilaštva, 1992.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ICTY_Mladic_Transcript&quot;&gt;MKSJ, Transkripti presretnutih razgovora Ratka Mladića o granatiranju Sarajeva, IT-09-92-T.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ICTY_Brdjanin&quot;&gt;MKSJ, Presuda u predmetu Tužilac protiv Radoslava Brđanina (IT-99-36), 1. septembar 2004.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ICTY_Prijedor&quot;&gt;MKSJ, Izvještaj o logorima Omarska i Keraterm, 1992.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;VRS_War_Journal&quot;&gt;Dnevnik ratnih operacija Glavnog štaba VRS, maj-juli 1992.&lt;/ref&gt;
}}
== Literatura ==
* {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC|title=The Yugoslav Crisis in International Law|first1=Daniel|last1=Bethlehem|first2=Marc|last2=Weller|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=9780521463041}}
* {{cite book|last=Bose|first=Sumantra|title=Contested Lands|url=https://books.google.com/books?id=KKZcgOJPjVkC|year=2009|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-02856-2}}
* {{cite book|last1=Burg|first1=Steven L.|last2=Shoup|first2=Paul S.|title=The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention|edition=2nd|url=https://archive.org/details/warinbosniaherze00stev|url-access=registration|year=1999|publisher=M.E. Sharpe|isbn=978-0-7656-3189-3}}
* {{cite book|last=Caspersen|first=Nina|title=Contested Nationalism: Serb Elite Rivalry in Croatia and Bosnia in the 1990s|url=https://books.google.com/books?id=UtYcqAF1EegC|year=2010|publisher=Berghahn Books|isbn=978-1-84545-791-4}}
* {{cite book|ref={{harvid|CIA|2002}}|url=https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 1|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4}}
* {{cite book|ref={{harvid|CIA|2002b}}|url=https://books.google.com/books?id=jodpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 2|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4}}
* {{cite journal |last=Lučić |first=Ivo |title=Bosna i Hercegovina od prvih izbora do međunarodnog priznanja |trans-title=Bosnia and Herzegovina from the first elections to international recognition |date=June 2008 |url=http://hrcak.srce.hr/27111?lang=en |journal=Review of Contemporary History |volume=40 |issue=1 |pages=107–140 |publisher=Croatian Institute of History |location=Zagreb, Croatia}}
* {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=WPhhLfp8huIC|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|first1=Reneo|last1=Lukic|first2=Allen|last2=Lynch|publisher=SIPRI, Oxford University Press|year=1996|isbn= 9780198292005}}
* {{cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005|publisher=Indiana University Press|year=2006|location=Bloomington, Indiana|isbn=978-0-253-34656-8|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC}}
* {{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=24047&amp;lang=en|title=Franjo Tuđman and the Muslim-Croat War of 1993|first=James J.|last=Sadkovich|pages=204–245|volume=2|issue=1|date=January 2007|journal=Review of Croatian History|issn=1845-4380}}
* {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=c8Xb6x2XYvIC|last=Schindler |first=John R. |title=Unholy Terror: Bosnia, Al-Qa'ida, and the Rise of Global Jihad |location=New York City |publisher=Zenith Press|year=2007 |isbn=9780760330036}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=1_ceXJTw71MC|title=The Muslim-Croat Civil War in Central Bosnia: A Military History, 1992–1994|first=Charles R.|last=Shrader|publisher=[[Texas A&amp;M University Press]]|location=College Station, Texas|year=2003|isbn=978-1-58544-261-4}}
* {{cite book | last = Tanner | first = Marcus | title = Croatia: A Nation Forged in War | publisher = Yale University Press | location = New Haven | year = 2001 | isbn = 978-0-300-09125-0 | url = https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC }}
* {{cite book|last=Trbovich|first=Ana S.|title=A Legal Geography of Yugoslavia's Disintegration|url=https://books.google.com/books?id=Ojur7dVoxIcC&amp;pg=PA190|year=2008|publisher=Oxford University Press, USA|isbn=978-0-19-533343-5}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Jugoslavenska narodna armija]]
[[Kategorija:Sukobi u 1992.]]
[[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>4u830u3wpfd2fagkqcmegs3tu5uxjz9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839413</id>
      <parentid>3839326</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:02:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ref fix</comment>
      <origin>3839413</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47505" sha1="nja5l46sf5h97y957gdl4ye62gbo69i" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob      = Jugoslavenska kampanja u Bosni i Hercegovini 1992.
| dio        = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] i [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
| slika      = VRS T-34.JPEG
| opis_slike = Tenk T-34 VRS-a pored nasipa prekrivenog snijegom tokom [[IFOR|operacije &quot;Joint Endeavour&quot;]].
| datum      = mart – septembar 1992.
| mjesto     = [[Bosna i Hercegovina]]
| rezultat   = Pobjeda JNA&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=it1IAQAAIAAJ&amp;q=balkan+battlegrounds:+a+military+history+of+the+yugoslav+conflict |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict |date=2002 |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |isbn=978-0-16-066472-4 |page=160 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
* Proglašena [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]] kao posebna srpska paradržava odvojena od [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sastav ušle ranije proglašene [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpske autonomne oblasti]] (SAO).
* [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana BiH]] (TORBiH) i [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] (HV) protjerani iz [[Foča (Republika Srpska)|Foče]], [[Višegrad]]a, [[Prijedor]]a, [[Ilidža|Ilidže]], [[Zvornik]]a, [[Kupres (Republika Srpska)|Kupres]]a, [[Doboj]]a, [[Brčko]]g, [[Bijeljina|Bijeljine]], [[Šamac|Bosanskog Šamca]] i dr.
* Osnovana [[Vojska Republike Srpske]] (VRS).
* [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) i [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]] napuštaju Bosnu i Hercegovinu nakon dogovora sa [[UNPROFOR]]-om. Veliki dio vojnika  i opreme JNA prešlo je u novoformiranu VRS.
| strana1    = {{ZID|Savezna Republika Jugoslavija|ime=SR Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Srpska Republika Bosna i Hercegovina}}
| strana2    = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Herceg-Bosna}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}
| komandant1 = {{ZD|SRJ}} [[Slobodan Milošević]]&lt;br&gt;{{ZD|SRJ}} [[Željko Ražnatović]]&lt;br&gt;{{ZD|SRJ}} [[Vojislav Šešelj]]&lt;br&gt;{{ZD|Republika Srpska (1992–1995)}} [[Radovan Karadžić]]
| komandant2 = {{ZD|RBiH}} [[Alija Izetbegović]]{{POW}}&lt;br&gt;{{ZD|RBiH}} [[Sefer Halilović]]&lt;br&gt;{{ZD|RBiH}} [[Murat Šabanović]]&lt;br&gt;{{ZD|HRHB}} [[Mate Boban]]&lt;br&gt;{{ZD|HRHB}} [[Milivoj Petković]]
| jedinice1  = {{tree list}}
* [[Datoteka:Emblem of the Yugoslav People's Army (1991-1992).svg|22px]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
** {{ZD slika|Kov-JNA.png}} [[Kopnena vojska Jugoslavenske narodne armije|Kopnena vojska]]
** {{ZD slika|Flag of the Yugoslav Air Force (obverse).svg}} [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije|RV i PVO]] 
* {{ZD slika|Patch of the Army of Republika Srpska.svg|size=22px}}  [[Vojska Republike Srpske]] (od 12. maja)
* [[Datoteka:Policija Republike Srpske 1992.png|22px]] [[Policija Republike Srpske|MUP Republike Srpske]]
* [[Datoteka:Patch of the Serb Volunteer Guard.svg|22px]] [[Srpska dobrovoljačka garda]]
* [[Datoteka:Patch of the White Eagles.svg|22px]] [[Beli orlovi]]
{{tree list/end}}
| jedinice2  = {{tree list}}
* [[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|26px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] (od 15. aprila)
** [[Datoteka:Emblem of the Territorial Defense of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana BiH]]
** [[Datoteka:Patriotic League Enblem.png|20px]] [[Patriotska liga]]
** [[Datoteka:Эмблема спецподразделения &quot;Зеленые береты&quot;.png|20px]] [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]]
* [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|20px]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP RBiH]]
* {{ZD slika|Flag of Croatian Army.svg}} [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]]
* {{ZD slika|Flag of Croatian Defence Council.svg}} [[Hrvatsko vijeće odbrane]]
* {{ZD slika|HOS flag.svg}} [[Hrvatske odbrambene snage]]
* {{ZD slika|Herzeg-Bosnia Police.svg}} [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Vojska|MUP Herceg-Bosne]]
{{tree list/end}}
| snage1     = [[Datoteka:Emblem of the Yugoslav People's Army (1991-1992).svg|22px]] '''[[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]''' 100.000 vojnika&lt;br&gt;{{ZD slika|Patch of the Army of Republika Srpska.svg|size=22px}} '''[[Vojska Republike Srpske|VRS]]''' 40.000 (od 12. do 19. maja)
| snage2     = [[Datoteka:Emblem of the Territorial Defense of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] '''[[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TORBiH]]''' 70.000 vojnika&lt;br&gt;{{ZD slika|Flag of Croatian Defence Council.svg}} '''[[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]''' 20.000&lt;br&gt;{{ZD slika|Flag of Croatian Army.svg}} '''[[Hrvatska kopnena vojska|HV]]''' 15.000
| žrtve1     = Nepoznato
| žrtve2     = Ogromni
}}{{Kampanja - Rat u Bosni i Hercegovini}}
'''Jugoslavenska kampanja u Bosni i Hercegovini 1992.''' predstavlja kulminaciju metodičnog procesa vojne transformacije i operativne ofanzive kojom je [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA), djelujući u koordinaciji sa snagama [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpskih autonomnih oblasti (SAO)]], provela stratešku okupaciju većeg dijela Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Mladic_Judgement&quot; /&gt;

Kampanja je uključivala sistemsko naoružavanje srpskih paravojnih formacija, blokadu ključnih komunikacija i provođenje kampanje etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva, što je rezultiralo uspostavljanjem kontrolnih linija koje su u velikoj mjeri definisale tok rata.&lt;ref name=&quot;Karadzic_Judgement&quot; /&gt;

Kampanja je bila dio [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Nakon nezavisnosti [[Rat u Sloveniji|Slovenije]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatske]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] 1991, multietnička [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]], koju su uglavnom naseljavali [[Muslimani (narod)|muslimanski]] [[Bošnjaci]] (43%), [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavni]] [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] (31%) i [[Katoličanstvo|katolički]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] (17%), izglasala je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]] 29. februara 1992. Politički predstavnici bosanskohercegovačkih Srba bojkotovali su referendum i odbacili njegov ishod. Predviđajući ishod referenduma, [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština Srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]] usvojila je [[Ustav Republike Srpske|Ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine]] 28. februara 1992. Nakon proglašenja [[Nezavisnost|nezavisnosti]] Bosne i Hercegovine (koje je dobilo međunarodno priznanje) i nakon povlačenja [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] iz prethodno potpisanog [[Carrington–Cutileiro plan]]a (koji je predlagao podjelu Bosne na etničke [[Kanton|kantone]]), Srbi, predvođeni [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i uz podršku vlasti [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), mobilizirali su svoje snage unutar Bosne i Hercegovine kako bi osigurali etničku srpsku teritoriju. Rat se ubrzo proširio po cijeloj zemlji, praćen [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]].

Prvi sukobi dogodili su se na [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupresu]] između [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih Hrvata]], koju je podržavala [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]] s jedne strane, i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. Kasnije su se vodile bitke za [[Zvornik]], [[Višegrad]], [[Foča (Republika Srpska)|Foču]], [[Doboj]], [[Prijedor]] i mnoge druge gradove. JNA se zvanično povukla iz Bosne i Hercegovine u septembru 1992. U januaru 1992. proglašena je samoproglašena država [[Republika Srpska (1992–1995)|Srpska Republika Bosna i Hercegovina]]. Kasnije preimenovana u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republiku Srpsku]], razvila je vlastitu vojsku dok se JNA povlačila i predala svoje oružje, opremu i 55.000 vojnika novostvorenoj [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]].&lt;sup&gt;[[Jugoslavenska narodna armija|[42]]][[Jugoslavenska narodna armija|[44]]]&lt;/sup&gt; Dana 20. maja 1992. JNA je formalno raspuštena, a njeni ostaci su se reformirali u [[Vojska Srbije i Crne Gore|vojsku]] preimenovane [[Srbija i Crna Gora|Savezne Republike Jugoslavije]].

== Pozadina ==

=== Raspad Jugoslavije ===
{{Glavni|Raspad Jugoslavije}}
U Jugoslaviji je nastala kriza kao rezultat slabljenja sistema na kraju [[Hladni rat|Hladnog rata]]. U Jugoslaviji je nacionalna socijalistička partija, [[Savez komunista Jugoslavije]], izgubila ideološki potencijal. U međuvremenu, etnički nacionalizam je doživio renesansu 1980-ih nakon nasilja na [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref name=&quot;Pavkovic&quot;&gt;{{Cite book|last=Pavkovic|first=Aleksandar|title=The fragmentation of Yugoslavia: nationalism and war in the Balkans|publisher=MacMillan Press|year=1997|isbn=978-0-312-23084-5|page=85}}&lt;/ref&gt; Dok je cilj [[Srpski nacionalizam|srpskih nacionalista]] bio centralizacija Jugoslavije, druge nacionalnosti su težile decentralizaciji i daljoj federalizaciji države.&lt;ref name=&quot;Crnobanja&quot;&gt;{{Cite book|last=Crnobrnja|first=Mihailo|title=The Yugoslav drama|publisher=I.B. Tauris &amp; Co|year=1994|isbn=978-1-86064-126-8|page=107}}&lt;/ref&gt;

Bosna i Hercegovina, bivša [[Osmansko Carstvo|osmanska]] provincija, historijski je bila multietnička država. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]], 43,47% stanovništva se smatralo [[Muslimani (narod)|Muslimanima]] ([[Bošnjaci|Bošnjacima]]), 31,21% Srbima i 17,38% Hrvatima, dok se 5,54% izjasnilo kao [[Jugoslaveni]].&lt;ref name=&quot;Sourcebook&quot;&gt;{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|url=https://books.google.com/books?id=ORSMBFwjAKcC&amp;pg=PA311|title=The former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|last2=Žagar|first2=Mitja|publisher=ABC-CLIO|year=2004|isbn=978-1-57607-294-3|location=Santa Barbara, California|page=311}}&lt;/ref&gt;

U martu 1989. kriza u Jugoslaviji se produbila nakon usvajanja amandmana na [[Ustav Srbije]] koji su vladi Srbije omogućili dominaciju nad pokrajinama [[Kosovo i Metohija|Kosovom]] i [[Vojvodina|Vojvodinom]]. &lt;ref name=&quot;Bethlehem1997p20&quot;&gt;{{Harvnb|Bethlehem|Weller|1997}}&lt;/ref&gt; Do tada je proces donošenja odluka na Kosovu i u Vojvodini bio nezavisan, a svaka autonomna pokrajina imala je pravo glasa na saveznom nivou. Srbija je, pod novoizabranim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], stekla kontrolu nad tri od osam glasova u [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|jugoslavenskom predsjedništvu]]. Sa dodatnim glasovima iz Crne Gore, Srbija je tako mogla snažno uticati na odluke savezne vlade. Ova situacija dovela je do prigovora drugih republika i poziva na reformu Jugoslavije.

Na [[14. izvanredni kongres Saveza komunista Jugoslavije|14. vanrednom kongresu Saveza komunista Jugoslavije]], održanom 20. januara 1990. delegacije republika nisu se mogle složiti oko glavnih pitanja s kojima se suočava Jugoslavija. Kao rezultat toga, slovenski i hrvatski delegati su napustili Kongres. Slovenska delegacija, na čelu s [[Milan Kučan|Milanom Kučanom]], zahtijevala je demokratske promjene i labaviju federaciju, dok se srpska delegacija, na čelu s Miloševićem, tome protivila.&lt;ref&gt;{{Citation|title=The Death Of Yugoslavia Part 1 Enter Nationalism 5|date=May 2015|url=https://www.youtube.com/watch?v=_hqDqwLqFJg|accessdate=2022-10-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20221016222359/https://www.youtube.com/watch?v=_hqDqwLqFJg|archivedate=16 October 2022|language=en}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim višestranačkim izborima]] u Bosni i Hercegovini, održanim u novembru 1990. glasovi su uglavnom davani prema etničkoj pripadnosti, što je dovelo do uspjeha bošnjačke [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Campbell|first=David|url=https://archive.org/details/nationaldeconstr0000camp|title=National deconstruction: Violence, identity, and justice in Bosnia|publisher=U of Minnesota Press|year=1998|isbn=978-0-8166-2937-4|page=[https://archive.org/details/nationaldeconstr0000camp/page/220 220]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Stranke su podijelile vlast po etničkim linijama, tako da je predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] bio Musliman, predsjednik [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|skupštine SRBiH]] Srbin, a predsjednik [[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|vlade SRBiH]] Hrvat. Separatističke nacionalističke stranke su osvojile vlast u drugim republikama, uključujući Hrvatsku i Sloveniju.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=S. Lobell|url=https://books.google.com/books?id=_fvFAAAAQBAJ&amp;pg=PA79|title=Ethnic Conflict and International Politics: Explaining Diffusion and Escalation|last2=P. Mauceri|date=2004|publisher=Palgrave Macmillan US|isbn=978-1-4039-8141-7|pages=79–}}&lt;/ref&gt;

=== Početak jugoslavenskih ratova ===
{{Glavni|Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

==== Plan &quot;RAM&quot; ====
{{Glavni|Plan &quot;RAM&quot;}}
[[Datoteka:Bosnia_Herzegovina_Ethnic_1991.png|mini|Etnička karta Bosne i Hercegovine 1991.]]
Strateški okvir kampanje bio je definisan dokumentom poznatim kao [[Plan &quot;RAM&quot;]], čiji je cilj bio redefinisanje granica Jugoslavije kroz stvaranje homogenog srpskog teritorija.&lt;ref name=&quot;Vreme_RAM&quot; /&gt; Postojanje ovog plana potvrdio je tadašnji predsjednik vlade SFRJ [[Ante Marković]], razotkrivši snimke razgovora između [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] o naoružavanju lokalnih srpskih straža.&lt;ref name=&quot;Markovic_Testimony&quot; /&gt; Prema podacima Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO), JNA je do marta 1992. jedinicama [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] i paravojnim grupama podijelila ukupno 51.192 komada naoružanja.&lt;ref name=&quot;Mladic_Judgement&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC_Ko_je_bio&quot; /&gt; Istovremeno je provedeno razoružavanje legalne [[Teritorijalna odbrana SR Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane SRBiH]], čime je sistemski eliminisan kapacitet države za organizovanu odbranu.&lt;ref name=&quot;Reneo&quot;&gt;{{Cite book|last=Luki|first=Reneo|url=https://books.google.com/books?id=WPhhLfp8huIC&amp;pg=PA204|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|last2=Lynch|first2=Allen|publisher=SIPRI, Oxford University Press|year=1996|isbn=9780198292005|page=204}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Dobbs|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=AcgyAAAAQBAJ&amp;pg=PA426|title=Down with Big Brother: The Fall of the Soviet Empire|publisher=A&amp;C Black|year=1997|isbn=9780747533948|pages=426–27}}&lt;/ref&gt; Novinar Giuseppe Zaccaria sažeo je sastanak oficira srpske vojske u Beogradu 1992, izvještavajući da su usvojili eksplicitnu politiku usmjerenu na žene i djecu kao ranjivi dio muslimanske društvene strukture.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Card|first=Claudia|url=https://archive.org/details/confrontingevils0000card|title=Confronting Evils: Terrorism, Torture, Genocide|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=9781139491709|page=[https://archive.org/details/confrontingevils0000card/page/269 269]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Prema nekim izvorima, plan &quot;RAM&quot; je osmišljen 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tatum|first=Dale C.|url=https://books.google.com/books?id=8b_HAAAAQBAJ&amp;pg=PA76|title=Genocide at the Dawn of the Twenty-First Century: Rwanda, Bosnia, Kosovo, and Darfur|publisher=Springer Science+Business Media|year=2010|isbn=9780230109674|page=76}}&lt;/ref&gt;

==== Početak krize ====
[[Datoteka:Srpske_autonomne_oblasti_u_Bosni_i_Hercegovini_u_studenome_1991.png|mini|Srpske autonomne oblasti u novembru 1991.]]
Početkom 1991. održani su sastanci između lidera šest jugoslavenskih republika i dvije autonomne regije kako bi se razgovaralo o krizi.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Srpsko rukovodstvo je favorizovalo federalno rješenje, dok su hrvatsko i slovensko rukovodstvo favorizovali savez suverenih država. [[Alija Izetbegović]] je u februaru predložio asimetričnu federaciju, u kojoj bi Slovenija i Hrvatska održavale labave veze sa četiri preostale republike. Ubrzo nakon toga, promijenio je stav i odlučio se za suverenu Bosnu i Hercegovinu kao preduslov za takvu federaciju.{{Sfn|Ramet|2006}}

[[Franjo Tuđman]] i srbijanski predsjednik [[Slobodan Milošević]] održali su [[Sastanak u Karađorđevu|sastanak 25. marta u Karađorđevu]].{{Sfn|Lučić|2008}} Sastanak je bio kontroverzan zbog toga što su se dvojica predsjednika složila s podjelom Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Lučić|2008}} Dana 6. juna, Izetbegović i makedonski predsjednik [[Kiro Gligorov]] predložili su slabu konfederaciju između Hrvatske, Slovenije i federacije ostale četiri republike, što je Miloševićeva vlada odbila.{{Sfn|Tanner|2001}}

Dana 25. juna 1991. Slovenija i Hrvatska su proglasile nezavisnost. Uslijedio je [[Rat u Sloveniji|oružani sukob]] u Sloveniji, dok su sukobi u područjima Hrvatske sa značajnim stanovništvom etničkih Srba eskalirali u [[Rat u Hrvatskoj|rat velikih razmjera]].{{Sfn|CIA|2002}} [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) odustala je od napora da ponovo uspostavi kontrolu nad Slovenijom u julu, dok su se borbe u Hrvatskoj intenzivirale sve do dogovora o [[Vanceov plan|prekidu vatre]] u januaru 1992. JNA je također napala Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Lukic|Lynch|1996}}

U julu 1991. predstavnici [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS), uključujući predsjednika SDS-a [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], sastali su se sa predstavnicima [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Muhamed Filipović|Muhamedom Filipovićem]] i [[Adil Zulfikarpašić|Adilom Zulfikarpašićem]], te su dogovorili sporazum poznat kao [[sporazum Karadžić – Filipović]]. Ovim bi SR Bosnu i Hercegovinu ostavile u državnoj zajednici sa SR Srbijom i SR Crnom Gorom, a samoproglašene [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpske autonomne oblasti]] bi bile ukinute. Sporazum su osudile hrvatske političke stranke. Iako je u početku pozdravila inicijativu, Izetbegovićeva administracija ga je kasnije odbacila.{{Sfn|Ramet|2006}}

Između septembra i novembra 1991. SDS je organizirao stvaranje nekoliko [[Srpska autonomna oblast|Srpskih autonomnih oblasti]] (SAO) u Hrvatskoj i BiH.{{Sfn|Caspersen|2010}} To je bio odgovor na korake Bošnjaka i Hrvata ka nezavisnosti od Jugoslavije.{{Sfn|Trbovich|2008}} Slične korake su kasnije poduzeli i Hrvati, proglašenjem [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]].{{Sfn|Trbovich|2008}}

U augustu 1991. [[Evropska ekonomska zajednica]] je bila domaćin [[Badinterova komisija|konferencije]] u pokušaju da spriječi rat u Bosni i Hercegovini. Dana 25. septembra 1991. [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] usvojilo je [[Rezolucija 713 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezoluciju 713]], kojom je nametnut embargo na oružje svim bivšim jugoslavenskim republikama. Embargo je imao mali uticaj na JNA i srpske snage. Hrvatske snage su zaplijenile oružje od JNA tokom [[Bitka za kasarne|Bitke kod kasarne]]. Embargo je imao značajan uticaj u Bosni i Hercegovini na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Srpska vojska je naslijedila naoružanje i opremu JNA, dok su hrvatske i bošnjačke snage dobile oružje preko Hrvatske, kršeći embargo.{{Sfn|Shrader|2003}}

Dana 19. septembra 1991. JNA je premjestila dodatne trupe u područje oko grada [[Mostar|Mostara]]. Lokalne vlasti su protestovale protiv toga. Dana 20. septembra 1991, JNA je prebacila trupe na [[Bitka za Vukovar|front kod Vukovara]] preko [[Višegrad]]a na sjeveroistoku [[Bosna (regija)|Bosne]]. Kao odgovor, lokalni Hrvati i Bošnjaci postavili su barikade i mitraljeske položaje. Zaustavili su kolonu od 60 tenkova JNA, ali su sljedećeg dana silom rastjerani. Više od 1.000 ljudi moralo je pobjeći iz tog područja. Ova akcija, skoro sedam mjeseci prije početka rata u BiH, uzrokovala je prve žrtve u jugoslavenskim ratovima u BiH. U prvim danima oktobra, JNA je napala i razorila većinski hrvatsko selo [[Ravno]] u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], na putu da [[Opsada Dubrovnika|napadne Dubrovnik]] u južnoj Hrvatskoj.{{Sfn|Ramet|2006}}

Dana 6. oktobra 1991. predsjednik Predsjedništva SRBiH [[Alija Izetbegović]] dao je televizijsku proklamaciju neutralnosti, koja je sadržavala izjavu &quot;ovo nije naš rat&quot;.{{Sfn|Shrader|2003}} Izetbegović je 14. oktobra dao izjavu pred skupštinom u vezi s JNA: &quot;Ne činite ništa protiv Armije. (...) prisustvo Armije je za nas stabilizirajući faktor, a ta Armija nam je potrebna... Do sada nismo imali problema s Armijom, niti ćemo ih imati problema ni kasnije.&quot; Izetbegović je tog dana u skupštini imao oštru raspravu s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]]. Nakon što je Karadžić rekao da se Muslimani ne mogu braniti ako se razvije ratno stanje, Izetbegović je primijetio da Karadžićevo ponašanje i govor smatra uvredljivim i da to objašnjava zašto se Muslimani osjećaju nepoželjno, da njegov ton može objasniti zašto se drugi u federaciji Jugoslavije osjećaju odbijeno i da su Karadžićeve prijetnje nedostojne srpske nacije.&lt;ref&gt;Snimak sa sjednice Skupštine SR Bosne i Hercegovine, 88/3. – 89/2. AG, 89/3. – 90/4.&lt;/ref&gt;

=== Konačna politička kriza ===
Dana 15. oktobra 1991. [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] usvojila je &quot;''Memorandum o suverenitetu Bosne i Hercegovine''&quot; prostom većinom, preglasavajući zastupnike [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]].&lt;ref name=&quot;cook140&quot;&gt;{{Cite book|last=Cook|first=Bernard A.|url=https://books.google.com/books?id=ox_gXq2jpdYC&amp;pg=PA140|title=Europe Since 1945|publisher=Taylor and Francis|year=2001|isbn=978-0-8153-4057-7|volume=1|page=140|access-date=14 May 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123234340/https://books.google.com/books?id=ox_gXq2jpdYC&amp;pg=PA140|archive-date=23 January 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Memorandumu su žestoko protivili srpski zastupnici, tvrdeći da Ustav zahtijeva proceduralne garancije i [[Apsolutna većina|dvotrećinsku većinu]] za takva pitanja. O Memorandumu se ipak raspravljalo, što je dovelo do bojkota skupštine od strane Srba, a zakon je na kraju usvojen. Srpski politički predstavnici proglasili su [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupštinu Srpskog naroda Bosne i Hercegovine]] 24. oktobra 1991, izjavivši da srpski narod želi ostati u Jugoslaviji.{{Sfn|Trbovich|2008}} [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), koju je predvodio Alija Izetbegović, i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] (HDZ BiH), koju je predvodio član hrvatski predsjedništva [[Stjepan Kljuić]], bile su odlučne u nastojanju da BiH ostvari nezavisnost i imale su podršku [[Evropa|Evrope]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. SDS je jasno stavio do znanja da će se, ako se proglasi nezavisnost, Srbi otcijepiti.

HDZ BiH je osnovan kao ogranak vladajuće stranke u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ). Iako je prvobitno pozivao bosanskohercegovačke Hrvate da glasaju za na nezavisnost zemlje, došlo je do podjela u stranci, gdje su neki zagovarali otcjepljenje područja s hrvatskom većinom. U novembru 1991. hrvatsko rukovodstvo je organizovalo autonomne zajednice u područjima s hrvatskom većinom. Dana 12. novembra 1991. u [[Brod (općina)|Bosanskom Brodu]] je osnovana Hrvatska zajednica Bosanske Posavine . Obuhvatala je 8 općina u [[Bosna (regija)|sjevernoj Bosni]]. Dana 18. novembra 1991. u [[Mostar]]u je osnovana [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]]. [[Mate Boban]] je izabran za njenog predsjednika. U njenom osnivačkom dokumentu stoji: &quot;Zajednica će poštovati demokratski izabranu vladu Republike Bosne i Hercegovine dok god postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili bilo koju drugu Jugoslaviju&quot;.

Memoari [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] pokazuju da je 5. decembra 1991. Milošević naredio reorganizaciju vojnika JNA u BiH i povlačenje njenog ne-bosanskog osoblja, u slučaju da bi priznanje rezultiralo percepcijom JNA kao strane sile; bosanskohercegovački Srbi bi ostali da čine jezgro Vojske Republike Srpske. Shodno tome, do kraja mjeseca samo 10-15% osoblja u JNA u BiH bilo je izvan republike.{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Silber i Little primjećuju da je Milošević tajno naredio da se svi vojnici JNA rođeni u BiH da se prebace u BiH. Jovićevi memoari sugeriraju da je Milošević planirao napad na BiH mnogo ranije.

Dana 9. januara 1992. bosanskohercegovački Srbi su proglasili &quot;Srpsku Republiku Bosni i Hercegovini&quot; (kasnije preimenovana u &quot;[[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]&quot;).{{Sfn|Trbovich|2008}} [[Badinterova komisija|Arbitražna komisija Mirovne Konferencije o Jugoslaviji]] je u svom Mišljenju br. 4 o Bosni i Hercegovini od 11. januara 1992. navela da nezavisnost Bosne i Hercegovine ne treba priznati jer zemlja još nije održala referendum o nezavisnosti.&lt;ref name=&quot;rich&quot;&gt;{{Cite journal|last=Roland Rich|year=1993|title=Recognition of States: The Collapse of Yugoslavia and the Soviet Union|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|journal=European Journal of International Law|volume=4|issue=1|pages=48–51|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21 April 2012|access-date=12 April 2012}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Later_carrington_cutillero.png|mini|[[Carrington-Cutillerov plan]]: Srpski kantoni prikazani crvenom bojom, Muslimanski kantoni zelenom, a Hrvatski kantoni plavom bojom. Žutom bojom je prikazan distrikt Sarajevo, zajednička autonomna jedinica.]]
Dana 25. januara 1992, sat vremena nakon što je sjednica skupštine prekinuta, skupština je raspisala referendum o nezavisnosti za 29. februar i 1. mart.{{Sfn|Trbovich|2008}} Rasprava je završena nakon što su se srpski zastupnici povukli nakon što je većinska bošnjačko-hrvatska koalicija odbila prijedlog da se referendumsko pitanje stavi pred još neosnovano Vijeće za nacionalnu ravnopravnost. Prijedlog referenduma usvojen je u obliku u kojem su ga predložili muslimanski zastupnici, u odsustvu članova SDS-a. Kako Burg i Shoup primjećuju, &quot;odluka je stavila vladu i Srbe u sukob&quot;. Predstojeći referendum izazvao je međunarodnu zabrinutost u februaru.

[[Rat u Hrvatskoj]] rezultirao je [[Rezolucija 743 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] od 21. februara 1992. kojom su stvorene [[UNPROFOR|Zaštitne snage Ujedinjenih nacija]] (UNPROFOR). Tokom pregovora u [[Lisabon|Lisabonu]] 21. i 22. februara, posrednik [[Evropska komisija|Evropske komisije]] [[José Cutileiro]] predstavio je [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini#Carrington–Cutileiro plan|mirovni plan]], kojim se predlaže da se država Bosna i Hercegovina podijeli na tri konstitutivne jedinice. Nakon revizije plana, Sve tri strane su 18. marta 1992. potpisale sporazum; [[Alija Izetbegović]] za Bošnjake, [[Radovan Karadžić]] za Srbe i [[Mate Boban]] za Hrvate. Plan je odredio da svaka od 109 [[Općine Bosne i Hercegovine|općina]] bude podijeljena između tri etničke strane. Međutim 10 dana kasnije, Izetbegović je povukao svoj potpis i izjavio da se protivi bilo kakvoj podjeli BiH. U međuvremenu, [[Ustav Republike Srpske|Ustav Srpske Republike BiH]] proglašen je 28. februara 1992, te u njemu piše da Republiku čine &quot;područja autonomnih oblasti, općina i drugih srpskih etničkih cjelina, uključujući i područja na kojima je nad srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu izvršen zločin genocida&quot;, te je proglašena dijelom Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;sim.law.uu.nl&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/db2e2884b11f7cbbc125720a007af60b/8cc6f2501fe7c551c12571fe004d31cd?OpenDocument|title=ICTY/ ZUPLJANIN, Stojan/ Indictment (Amended)|archive-url=https://web.archive.org/web/20110526165938/http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/db2e2884b11f7cbbc125720a007af60b/8cc6f2501fe7c551c12571fe004d31cd?OpenDocument|archive-date=26 May 2011|url-status=dead|access-date=12 March 2009}}&lt;/ref&gt;

Zastupnici skupštine Srpskog naroda u BiH savjetovali su Srbe da bojkotuju [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]]. Izlaznost na referendumima je, prema izvještajima, bila 63,7%, a 99,71% birača glasalo je za nezavisnost (što implicira da su Srbi, koji su činili približno 31,21% stanovništva, uglavnom bojkotovali referendum).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://csce.gov/index.cfm?FuseAction=UserGroups.Home&amp;ContentRecord_id=250&amp;ContentType=G&amp;ContentRecordType=G&amp;UserGroup_id=5&amp;Subaction=ByDate|title=The Referendum on Independence in Bosnia-Herzegovina: 29 February–1 March 1992|year=1992|publisher=Commission on Security and Cooperation in Europe|page=19|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522132353/http://csce.gov/index.cfm?FuseAction=UserGroups.Home&amp;ContentRecord_id=250&amp;ContentType=G&amp;ContentRecordType=G&amp;UserGroup_id=5&amp;Subaction=ByDate|archive-date=22 May 2011|url-status=dead|access-date=28 December 2009}}&lt;/ref&gt; Srpsko političko rukovodstvo iskoristilo je referendume kao izgovor za postavljanje barikada u znak protesta. Nezavisnost je formalno proglašena 3. marta 1992.{{Sfn|Bose|2009}}

=== Sukobi na dane referenduma ===
{{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Napad na svadbu u Sarajevu}}
Tokom referenduma 1. marta, Sarajevo je bilo tiho, osim pucnjave na [[Napad na svadbu u Sarajevu|srpsku svadbu]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Judah|first=Tim|url=https://books.google.com/books?id=KxQaCAAAQBAJ&amp;pg=PT320|title=The Serbs: History, Myth and the Destruction of Yugoslavia|publisher=Yale University Press|year=2008|isbn=9780300147841|pages=320}}&lt;/ref&gt; Mahanje srpskim zastavama na [[Baščaršija|Baščaršiji]] muslimani su na dan referenduma doživjeli kao namjernu provokaciju.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kumar|first=Radha|url=https://books.google.com/books?id=wHEXb81jRMcC&amp;pg=PA38|title=Divide and Fall? Bosnia in the Annals of Partition|publisher=Verso|year=1999|isbn=978-1-85984-183-9|page=38}}&lt;/ref&gt; Nikola Gardović, otac mladoženje, ubijen je, a [[Srpska pravoslavna crkva|srpski pravoslavni svećenik]] je ranjen. Svjedoci su identificirali ubicu kao [[Ramiz Delalić|Ramiza Delalića]], gangstera koji je postao drzak kriminalac od pada komunizma i za kojeg se tvrdilo da je bio član bošnjačke paravojne grupe &quot;[[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]]&quot;. Izdane su potjernice za njim i još jednim osumnjičenim napadačem. SDS je osudio ubistvo i tvrdio da je neuspjeh u njegovom hapšenju posljedica saučesništva SDA ili bosanskohercegovačke vlade.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Donia|first=Robert J.|url=https://books.google.com/books?id=FrpUBAAAQBAJ&amp;pg=PA162|title=Radovan Karadzic: Architect of the Bosnian Genocide|publisher=Cambridge University Press|year=2014|isbn=9781107073357|pages=162}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.glassrpske.com/vijest/2/novosti/18496/cir/Godisnjica-ubistva-srpskog-svata-na-Bascarsiji.html|title=Godišnjica ubistva srpskog svata na Baščaršiji|date=1 March 2009|publisher=Glas Srpske|archive-url=https://web.archive.org/web/20090503041429/http://www.glassrpske.com/vijest/2/novosti/18496/cir/Godisnjica-ubistva-srpskog-svata-na-Bascarsiji.html|archive-date=3 May 2009|url-status=dead|access-date=20 August 2016}}&lt;/ref&gt; Portparol SDS-a izjavio je da je to dokaz da su Srbi u smrtnoj opasnosti i da će biti još više u nezavisnoj BiH, što je [[Sefer Halilović]], osnivač [[Patriotska liga|Patriotske lige]], odbacio, izjavivši da to nije bila svadba već provokacija i optužio goste na svadbi da su aktivisti SDS-a. Barikade su se pojavile sljedećeg jutra na ključnim tranzitnim tačkama širom grada, a na njima su bili naoružani i maskirani pristalice SDS-a.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Morrison|first=Kenneth|url=https://books.google.com/books?id=s2FBDAAAQBAJ&amp;pg=PA88|title=Sarajevo's Holiday Inn on the Frontline of Politics and War|publisher=Springer|year=2016|isbn=9781137577184|page=88}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je Bosna i Hercegovina proglasila nezavisnost od Jugoslavije 3. marta 1992. izbile su sporadične borbe između Srba i vladinih snaga širom države.&lt;ref&gt;Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl. Trans. L. &amp; Pol., Vol. 5-2&lt;/ref&gt; Nakon revizije Lisabonskog plana, Sve tri strane su 18. marta 1992. potpisale sporazum; [[Alija Izetbegović]] za Bošnjake, [[Radovan Karadžić]] za Srbe i [[Mate Boban]] za Hrvate. Plan je odredio da svaka od 109 [[Općine Bosne i Hercegovine|općina]] bude podijeljena između tri etničke strane. Međutim 10 dana kasnije, nakon sastanka sa američkim ambasadorom u Jugoslaviji [[Warren Zimmermann|Warrenom Zimmermannom]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], Izetbegović je povukao svoj potpis i izjavio da se protivi bilo kakvoj podjeli BiH. Šta je i ko rekao, ostaje nejasno. Zimmermann je negirao da je Izetbegoviću rekao da će [[Sjedinjene Američke Države]], ako povuče svoj potpis, priznati BiH kao nezavisnu državu. Ono što je nesporno jeste da je Izetbegović istog dana povukao svoj potpis i odrekao se sporazuma.

Krajem marta 1992. došlo je do borbi između Srba i združenih hrvatskih i bošnjačkih snaga u i blizu [[Brod (općina)|Bosanskog Broda]],&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Sudetic|first=Chuck|date=28 March 1992|title=Bosnia asking for U.N. peace forces|url=https://www.nytimes.com/1992/03/28/world/bosnia-asking-un-for-peace-forces.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20180810074324/https://www.nytimes.com/1992/03/28/world/bosnia-asking-un-for-peace-forces.html|archive-date=10 August 2018|access-date=18 July 2015|work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; što je rezultiralo [[Masakr u Sijekovcu|Masakrom u Sijekovcu]] od strane [[Hrvatske odbrambene snage|Hrvatskih odbrambenih snaga]] (HOS).&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Knezevic|first=Irena|date=30 May 2010|title=Croatian president honors Serb victims in Bosnia|url=https://www.boston.com/news/world/europe/articles/2010/05/30/croatian_president_honors_serb_victims_in_bosnia/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924154426/http://www.boston.com/news/world/europe/articles/2010/05/30/croatian_president_honors_serb_victims_in_bosnia/|archive-date=24 September 2015|access-date=18 July 2015|agency=Associated Press}}&lt;/ref&gt; Srpske paravojne formacije počinile su [[masakr u Bijeljini]], u kojem je većina žrtava bila Bošnjaci, 1. i 2. aprila 1992.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|title=Prosecutor v. Momčilo Krajišnik: Judgement|date=27 September 2006|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|pages=113–118|archive-url=https://web.archive.org/web/20130518033410/http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|archive-date=18 May 2013|url-status=live|access-date=18 July 2015}}&lt;/ref&gt;

== Tok kampanje ==
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Nakon proglašenja [[Nezavisnost|nezavisnosti]] Bosne i Hercegovine (koja je dobila međunarodno priznanje) i nakon povlačenja [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] iz prethodno potpisanog [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini#Carrington–Cutileiro plan|Cutileirovog plana]] (koji je predlagao podjelu Bosne na etničke kantone), [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovački Srbi]], predvođeni [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i podržani od strane vlade [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), mobilizirali su svoje snage unutar Bosne i Hercegovine kako bi osigurali teritoriju pod kontrolom etničkih Srba.

Prva značajna bitka izbila je u [[Bijeljina|Bijeljini]] 31. marta između Bošnjaka i Srba. To je trajalo do 3. aprila, kada su [[Željko Ražnatović|Arkan]] i njegovi [[Srpska dobrovoljačka garda|tigrovi]] uništili pobunjeničke [[Patriotska liga|vojnike Patriotske lige]] i počinili [[Masakr u Bijeljini|masakr]] nad civilima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://katera.news/lat/oslobadjanje-bijeljine-1992-godine|title=Oslobađanje Bijeljine 1992. godine {{!}} Katera|website=katera.news|language=sr-Latn|access-date=2024-11-08}}&lt;/ref&gt; Rat se ubrzo proširio po cijeloj zemlji, praćen [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]]. Rat u BiH eskalirao je u aprilu. Dana 3. aprila započela je [[Bitka za Kupres (1992)|Bitka na Kupresu]] između JNA i kombinovanih snaga HVO-HOS koja je završila pobjedom JNA.{{Sfn|CIA|2002b}} Dana 6. aprila, srpske snage su počele granatirati [[Sarajevo]], a u naredna dva dana prešle su [[Drina|Drinu]] iz [[Centralna Srbija|uže Srbije]] i opkolile [[Zvornik]], [[Višegrad]] i [[Foča (Republika Srpska)|Foču,]] gdje su većinsko muslimansko stanovništvo. Dana 15. aprila [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] je preuzela potpunu kontrolu nad [[Višegrad|Višegradom]] u [[Operacija Višegrad|Operaciji Višegrad]]. Dana 17. aprila JNA je preuzela potpunu kontrolu nad [[Foča (Republika Srpska)|Fočom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://katera.news/lat/borbe-u-podrinju-visegrad-foca-1992|title=Borbe u Podrinju - Višegrad, Foča 1992. {{!}} Katera|website=katera.news|language=sr-Latn|access-date=2024-07-23}}&lt;/ref&gt; Nakon zauzimanja [[Zvornik|Zvornika]], vojnici VRS ubile su nekoliko stotina Muslimana i prisilile desetine hiljada na bijeg.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53805419|title=Kako su Ukrajinci u Bosni spasili hiljade ljudi od masakra|date=18 August 2020|website=BBC News na srpskom|archive-url=https://web.archive.org/web/20210103204350/https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53805419|archive-date=3 January 2021|url-status=live|access-date=18 August 2020}}&lt;/ref&gt; Cijela BiH je bila zahvaćena ratom do sredine aprila.

Dana 23. aprila, JNA je helikopterom evakuirala svoje osoblje iz kasarne u [[Čapljina|Čapljini]],&lt;ref&gt;Niške Vesti &quot;Izvedena za samo 75 minuta&quot;, 24-Apr-15, accessed on 13-Nov-17 http://niskevesti.info/izvedena-za-samo-75-minuta-godisnjica-operacije-spasavanja-vojnika-iz-opkoljene-kasarne-u-capljini/ {{Webarchive}}&lt;/ref&gt; koja je bila blokirana od 4. marta. Uloženi su napori da se zaustavi nasilje. Dana 27. aprila, vlada BiH je naredila da se JNA stavi pod civilnu kontrolu ili protjera, nakon čega su uslijedili sukobi početkom maja između njih. Dana 22. aprila Bošnjaci i Hrvati napali su [[Ilidža|Ilidžu,]] ali taj napad nije uspio. [[Prijedor]] su preuzeli Srbi 30. aprila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/outreach/bridging-the-gap-with-local-communities/prijedor|title=Bridging the Gap in Prijedor, Bosnia and Herzegovina {{!}} International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=www.icty.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20220923161147/https://www.icty.org/en/outreach/bridging-the-gap-with-local-communities/prijedor|archive-date=23 September 2022|url-status=live|access-date=2022-08-24}}&lt;/ref&gt; Dana 2. maja, [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] i lokalni članovi bandi odbranili su neorganizovani srpski napad čiji je cilj bio prepoloviti Sarajevo. Dana 3. maja, Izetbegovića su na sarajevskom aerodromu oteli oficiri JNA, a on je korišten za siguran prolaz trupa JNA iz centra Sarajeva. Međutim, paravojne muslimanske snage [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|su napale konvoj JNA koji je odlazio]], što je ogorčilo sve strane. [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBIH]] i HVO su ponovo napali [[Ilidža|Ilidžu]] 14. maja, ali taj napad nije uspio i JNA ih je pobijedila. Dana 15. maja došlo je do [[Tuzlanska kolona|sličnog incidenta i s kolonom]] u [[Tuzla|Tuzli]]. Ono što je započelo kao mirno povlačenje uz dogovor s lokalnim vlastima završilo se zasjedom, kada su [[Patriotska liga]], [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] i ostali iz lokalne policije napali kolonu. Prekid vatre i sporazum o evakuaciji JNA potpisani su 18. maja, a 20. maja bosanskohercegovačko predsjedništvo proglasilo je JNA okupacijskom snagom.

[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) utvrdio je da je [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|vojna kolona u Dobrovoljačkoj ulici]] bila legitiman vojni cilj, dok u slučaju [[Tuzlanska kolona|Tuzlanske kolone]] nije podigao optužnice, prepustivši procese lokalnim pravosuđima koja su, poput Apelacionog suda u Beogradu, donijela oslobađajuće presude zbog nedostatka dokaza o navodnom ratnom zločinu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevotimes.com/why-was-the-jna-column-a-legitimate-military-target/|title=Why was the JNA Column a legitimate military Target?|last=Y.Z|date=2022-05-04|website=Sarajevo Times|language=en-US|access-date=2026-05-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-61445058|title=Rat u Bosni i Hercegovini: Tuzlanska kolona, 30 godina kasnije - ratni zločin ili simbol odbrane|date=2022-05-15|website=BBC News na srpskom|language=sr-Latn|access-date=2026-05-04}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
[[Vojska Republike Srpske]] je novoosnovana i stavljena pod komandu generala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], u novoj fazi rata. Kampanja JNA u BiH se isplatila kao veoma korisna za stranu VRS-a. Nakon što je [[Jugoslavenska narodna armija]] napustila BiH, odigrala je ulogu u vojnoj pomoći. Samo su [[Srpska dobrovoljačka garda]] i druge srpske dobrovoljačke grupe iz Srbije ostale u BiH, sukobljavajući se sa Bošnjacima i Hrvatima zajedno sa [[Vojska Republike Srpske|Vojskom Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-hrasnici-obiljezeno-27-godina-bitke-za-famos/190805045|title=U Hrasnici obilježeno 27. godina bitke za Famos|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=2024-07-25}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Plan &quot;RAM&quot;]]
* [[Opsada Sarajeva]]
* [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;Karadzic_Judgement&quot;&gt;Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Presuda u predmetu Tužilac protiv Radovana Karadžića (IT-95-5/18-T), 24. mart 2016.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Mladic_Judgement&quot;&gt;MKSJ, Presuda u predmetu Tužilac protiv Ratka Mladića (IT-09-92-T), 22. novembar 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Markovic_Testimony&quot;&gt;Svjedočenje Ante Markovića pred MKSJ, predmet Tužilac protiv Slobodana Miloševića (IT-02-54), 2003.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Vreme_RAM&quot;&gt;&quot;Plan RAM - Kako je Milošević naoružao Karadžića&quot;, Vreme, septembar 1991.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BBC_Ko_je_bio&quot;&gt;&quot;Ko je bio Momčilo Krajišnik&quot;, BBC News na srpskom, 15. septembar 2020.&lt;/ref&gt;
}}
* {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC|title=The Yugoslav Crisis in International Law|first1=Daniel|last1=Bethlehem|first2=Marc|last2=Weller|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=9780521463041}}
* {{cite book|last=Bose|first=Sumantra|title=Contested Lands|url=https://books.google.com/books?id=KKZcgOJPjVkC|year=2009|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-02856-2}}
* {{cite book|last1=Burg|first1=Steven L.|last2=Shoup|first2=Paul S.|title=The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention|edition=2nd|url=https://archive.org/details/warinbosniaherze00stev|url-access=registration|year=1999|publisher=M.E. Sharpe|isbn=978-0-7656-3189-3}}
* {{cite book|last=Caspersen|first=Nina|title=Contested Nationalism: Serb Elite Rivalry in Croatia and Bosnia in the 1990s|url=https://books.google.com/books?id=UtYcqAF1EegC|year=2010|publisher=Berghahn Books|isbn=978-1-84545-791-4}}
* {{cite book|ref={{harvid|CIA|2002}}|url=https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 1|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4}}
* {{cite book|ref={{harvid|CIA|2002b}}|url=https://books.google.com/books?id=jodpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 2|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4}}
* {{cite journal |last=Lučić |first=Ivo |title=Bosna i Hercegovina od prvih izbora do međunarodnog priznanja |trans-title=Bosnia and Herzegovina from the first elections to international recognition |date=June 2008 |url=http://hrcak.srce.hr/27111?lang=en |journal=Review of Contemporary History |volume=40 |issue=1 |pages=107–140 |publisher=Croatian Institute of History |location=Zagreb, Croatia}}
* {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=WPhhLfp8huIC|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|first1=Reneo|last1=Lukic|first2=Allen|last2=Lynch|publisher=SIPRI, Oxford University Press|year=1996|isbn= 9780198292005}}
* {{cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005|publisher=Indiana University Press|year=2006|location=Bloomington, Indiana|isbn=978-0-253-34656-8|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC}}
* {{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=24047&amp;lang=en|title=Franjo Tuđman and the Muslim-Croat War of 1993|first=James J.|last=Sadkovich|pages=204–245|volume=2|issue=1|date=January 2007|journal=Review of Croatian History|issn=1845-4380}}
* {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=c8Xb6x2XYvIC|last=Schindler |first=John R. |title=Unholy Terror: Bosnia, Al-Qa'ida, and the Rise of Global Jihad |location=New York City |publisher=Zenith Press|year=2007 |isbn=9780760330036}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=1_ceXJTw71MC|title=The Muslim-Croat Civil War in Central Bosnia: A Military History, 1992–1994|first=Charles R.|last=Shrader|publisher=[[Texas A&amp;M University Press]]|location=College Station, Texas|year=2003|isbn=978-1-58544-261-4}}
* {{cite book | last = Tanner | first = Marcus | title = Croatia: A Nation Forged in War | publisher = Yale University Press | location = New Haven | year = 2001 | isbn = 978-0-300-09125-0 | url = https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC }}
* {{cite book|last=Trbovich|first=Ana S.|title=A Legal Geography of Yugoslavia's Disintegration|url=https://books.google.com/books?id=Ojur7dVoxIcC&amp;pg=PA190|year=2008|publisher=Oxford University Press, USA|isbn=978-0-19-533343-5}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Jugoslavenska narodna armija]]
[[Kategorija:Sukobi u 1992.]]
[[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>nja5l46sf5h97y957gdl4ye62gbo69i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839415</id>
      <parentid>3839413</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:10:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>fix2</comment>
      <origin>3839415</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47343" sha1="sjugoi6l2qm78nwg61r6k3i57ri132w" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob      = Jugoslavenska kampanja u Bosni i Hercegovini 1992.
| dio        = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] i [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
| slika      = VRS T-34.JPEG
| opis_slike = Tenk T-34 VRS-a pored nasipa prekrivenog snijegom tokom [[IFOR|operacije &quot;Joint Endeavour&quot;]].
| datum      = mart – septembar 1992.
| mjesto     = [[Bosna i Hercegovina]]
| rezultat   = Pobjeda JNA&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=it1IAQAAIAAJ&amp;q=balkan+battlegrounds:+a+military+history+of+the+yugoslav+conflict |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict |date=2002 |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |isbn=978-0-16-066472-4 |page=160 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
* Proglašena [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]] kao posebna srpska paradržava odvojena od [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sastav ušle ranije proglašene [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpske autonomne oblasti]] (SAO).
* [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana BiH]] (TORBiH) i [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] (HV) protjerani iz [[Foča (Republika Srpska)|Foče]], [[Višegrad]]a, [[Prijedor]]a, [[Ilidža|Ilidže]], [[Zvornik]]a, [[Kupres (Republika Srpska)|Kupres]]a, [[Doboj]]a, [[Brčko]]g, [[Bijeljina|Bijeljine]], [[Šamac|Bosanskog Šamca]] i dr.
* Osnovana [[Vojska Republike Srpske]] (VRS).
* [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) i [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]] napuštaju Bosnu i Hercegovinu nakon dogovora sa [[UNPROFOR]]-om. Veliki dio vojnika  i opreme JNA prešlo je u novoformiranu VRS.
| strana1    = {{ZID|Savezna Republika Jugoslavija|ime=SR Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Srpska Republika Bosna i Hercegovina}}
| strana2    = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Herceg-Bosna}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}
| komandant1 = {{ZD|SRJ}} [[Slobodan Milošević]]&lt;br&gt;{{ZD|SRJ}} [[Željko Ražnatović]]&lt;br&gt;{{ZD|SRJ}} [[Vojislav Šešelj]]&lt;br&gt;{{ZD|Republika Srpska (1992–1995)}} [[Radovan Karadžić]]
| komandant2 = {{ZD|RBiH}} [[Alija Izetbegović]]{{POW}}&lt;br&gt;{{ZD|RBiH}} [[Sefer Halilović]]&lt;br&gt;{{ZD|RBiH}} [[Murat Šabanović]]&lt;br&gt;{{ZD|HRHB}} [[Mate Boban]]&lt;br&gt;{{ZD|HRHB}} [[Milivoj Petković]]
| jedinice1  = {{tree list}}
* [[Datoteka:Emblem of the Yugoslav People's Army (1991-1992).svg|22px]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
** {{ZD slika|Kov-JNA.png}} [[Kopnena vojska Jugoslavenske narodne armije|Kopnena vojska]]
** {{ZD slika|Flag of the Yugoslav Air Force (obverse).svg}} [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije|RV i PVO]] 
* {{ZD slika|Patch of the Army of Republika Srpska.svg|size=22px}}  [[Vojska Republike Srpske]] (od 12. maja)
* [[Datoteka:Policija Republike Srpske 1992.png|22px]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|MUP Republike Srpske]]
* [[Datoteka:Patch of the Serb Volunteer Guard.svg|22px]] [[Srpska dobrovoljačka garda]]
* [[Datoteka:Patch of the White Eagles.svg|22px]] [[Beli orlovi]]
{{tree list/end}}
| jedinice2  = {{tree list}}
* [[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|26px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] (od 15. aprila)
** [[Datoteka:Emblem of the Territorial Defense of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana BiH]]
** [[Datoteka:Patriotic League Enblem.png|20px]] [[Patriotska liga]]
** [[Datoteka:Эмблема спецподразделения &quot;Зеленые береты&quot;.png|20px]] [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]]
* [[Datoteka:Policija Republike Bosne i Hercegovine.png|20px]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP RBiH]]
* {{ZD slika|Flag of Croatian Army.svg}} [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]]
* {{ZD slika|Flag of Croatian Defence Council.svg}} [[Hrvatsko vijeće odbrane]]
* {{ZD slika|HOS flag.svg}} [[Hrvatske odbrambene snage]]
* {{ZD slika|Herzeg-Bosnia Police.svg}} [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Vojska|MUP Herceg-Bosne]]
{{tree list/end}}
| snage1     = [[Datoteka:Emblem of the Yugoslav People's Army (1991-1992).svg|22px]] '''[[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]''' 100.000 vojnika&lt;br&gt;{{ZD slika|Patch of the Army of Republika Srpska.svg|size=22px}} '''[[Vojska Republike Srpske|VRS]]''' 40.000 (od 12. do 19. maja)
| snage2     = [[Datoteka:Emblem of the Territorial Defense of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] '''[[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TORBiH]]''' 70.000 vojnika&lt;br&gt;{{ZD slika|Flag of Croatian Defence Council.svg}} '''[[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]''' 20.000&lt;br&gt;{{ZD slika|Flag of Croatian Army.svg}} '''[[Hrvatska kopnena vojska|HV]]''' 15.000
| žrtve1     = Nepoznato
| žrtve2     = Ogromni
}}{{Kampanja - Rat u Bosni i Hercegovini}}
'''Jugoslavenska kampanja u Bosni i Hercegovini 1992.''' predstavlja kulminaciju metodičnog procesa vojne transformacije i operativne ofanzive kojom je [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA), djelujući u koordinaciji sa snagama [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpskih autonomnih oblasti (SAO)]], provela stratešku okupaciju većeg dijela Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Mladic_Judgement&quot;&gt;MKSJ, Presuda u predmetu Tužilac protiv Ratka Mladića (IT-09-92-T), 22. novembar 2017.&lt;/ref&gt;

Kampanja je uključivala sistemsko naoružavanje srpskih paravojnih formacija, blokadu ključnih komunikacija i provođenje kampanje etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva, što je rezultiralo uspostavljanjem kontrolnih linija koje su u velikoj mjeri definisale tok rata.&lt;ref name=&quot;Karadzic_Judgement&quot;&gt;Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Presuda u predmetu Tužilac protiv Radovana Karadžića (IT-95-5/18-T), 24. mart 2016.&lt;/ref&gt;

Kampanja je bila dio [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Nakon nezavisnosti [[Rat u Sloveniji|Slovenije]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatske]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] 1991, multietnička [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]], koju su uglavnom naseljavali [[Muslimani (narod)|muslimanski]] [[Bošnjaci]] (43%), [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavni]] [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] (31%) i [[Katoličanstvo|katolički]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] (17%), izglasala je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]] 29. februara 1992. Politički predstavnici bosanskohercegovačkih Srba bojkotovali su referendum i odbacili njegov ishod. Predviđajući ishod referenduma, [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština Srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]] usvojila je [[Ustav Republike Srpske|Ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine]] 28. februara 1992. Nakon proglašenja [[Nezavisnost|nezavisnosti]] Bosne i Hercegovine (koje je dobilo međunarodno priznanje) i nakon povlačenja [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] iz prethodno potpisanog [[Carrington–Cutileiro plan]]a (koji je predlagao podjelu Bosne na etničke [[Kanton|kantone]]), Srbi, predvođeni [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i uz podršku vlasti [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), mobilizirali su svoje snage unutar Bosne i Hercegovine kako bi osigurali etničku srpsku teritoriju. Rat se ubrzo proširio po cijeloj zemlji, praćen [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]].

Prvi sukobi dogodili su se na [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupresu]] između [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih Hrvata]], koju je podržavala [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]] s jedne strane, i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. Kasnije su se vodile bitke za [[Zvornik]], [[Višegrad]], [[Foča (Republika Srpska)|Foču]], [[Doboj]], [[Prijedor]] i mnoge druge gradove. JNA se zvanično povukla iz Bosne i Hercegovine u septembru 1992. U januaru 1992. proglašena je samoproglašena država [[Republika Srpska (1992–1995)|Srpska Republika Bosna i Hercegovina]]. Kasnije preimenovana u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republiku Srpsku]], razvila je vlastitu vojsku dok se JNA povlačila i predala svoje oružje, opremu i 55.000 vojnika novostvorenoj [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]].&lt;sup&gt;[[Jugoslavenska narodna armija|[42]]][[Jugoslavenska narodna armija|[44]]]&lt;/sup&gt; Dana 20. maja 1992. JNA je formalno raspuštena, a njeni ostaci su se reformirali u [[Vojska Srbije i Crne Gore|vojsku]] preimenovane [[Srbija i Crna Gora|Savezne Republike Jugoslavije]].

== Pozadina ==

=== Raspad Jugoslavije ===
{{Glavni|Raspad Jugoslavije}}
U Jugoslaviji je nastala kriza kao rezultat slabljenja sistema na kraju [[Hladni rat|Hladnog rata]]. U Jugoslaviji je nacionalna socijalistička partija, [[Savez komunista Jugoslavije]], izgubila ideološki potencijal. U međuvremenu, etnički nacionalizam je doživio renesansu 1980-ih nakon nasilja na [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref name=&quot;Pavkovic&quot;&gt;{{Cite book|last=Pavkovic|first=Aleksandar|title=The fragmentation of Yugoslavia: nationalism and war in the Balkans|publisher=MacMillan Press|year=1997|isbn=978-0-312-23084-5|page=85}}&lt;/ref&gt; Dok je cilj [[Srpski nacionalizam|srpskih nacionalista]] bio centralizacija Jugoslavije, druge nacionalnosti su težile decentralizaciji i daljoj federalizaciji države.&lt;ref name=&quot;Crnobanja&quot;&gt;{{Cite book|last=Crnobrnja|first=Mihailo|title=The Yugoslav drama|publisher=I.B. Tauris &amp; Co|year=1994|isbn=978-1-86064-126-8|page=107}}&lt;/ref&gt;

Bosna i Hercegovina, bivša [[Osmansko Carstvo|osmanska]] provincija, historijski je bila multietnička država. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]], 43,47% stanovništva se smatralo [[Muslimani (narod)|Muslimanima]] ([[Bošnjaci|Bošnjacima]]), 31,21% Srbima i 17,38% Hrvatima, dok se 5,54% izjasnilo kao [[Jugoslaveni]].&lt;ref name=&quot;Sourcebook&quot;&gt;{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|url=https://books.google.com/books?id=ORSMBFwjAKcC&amp;pg=PA311|title=The former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|last2=Žagar|first2=Mitja|publisher=ABC-CLIO|year=2004|isbn=978-1-57607-294-3|location=Santa Barbara, California|page=311}}&lt;/ref&gt;

U martu 1989. kriza u Jugoslaviji se produbila nakon usvajanja amandmana na [[Ustav Srbije]] koji su vladi Srbije omogućili dominaciju nad pokrajinama [[Kosovo i Metohija|Kosovom]] i [[Vojvodina|Vojvodinom]]. &lt;ref name=&quot;Bethlehem1997p20&quot;&gt;{{Harvnb|Bethlehem|Weller|1997}}&lt;/ref&gt; Do tada je proces donošenja odluka na Kosovu i u Vojvodini bio nezavisan, a svaka autonomna pokrajina imala je pravo glasa na saveznom nivou. Srbija je, pod novoizabranim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], stekla kontrolu nad tri od osam glasova u [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|jugoslavenskom predsjedništvu]]. Sa dodatnim glasovima iz Crne Gore, Srbija je tako mogla snažno uticati na odluke savezne vlade. Ova situacija dovela je do prigovora drugih republika i poziva na reformu Jugoslavije.

Na [[14. izvanredni kongres Saveza komunista Jugoslavije|14. vanrednom kongresu Saveza komunista Jugoslavije]], održanom 20. januara 1990. delegacije republika nisu se mogle složiti oko glavnih pitanja s kojima se suočava Jugoslavija. Kao rezultat toga, slovenski i hrvatski delegati su napustili Kongres. Slovenska delegacija, na čelu s [[Milan Kučan|Milanom Kučanom]], zahtijevala je demokratske promjene i labaviju federaciju, dok se srpska delegacija, na čelu s Miloševićem, tome protivila.&lt;ref&gt;{{Citation|title=The Death Of Yugoslavia Part 1 Enter Nationalism 5|date=May 2015|url=https://www.youtube.com/watch?v=_hqDqwLqFJg|accessdate=2022-10-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20221016222359/https://www.youtube.com/watch?v=_hqDqwLqFJg|archivedate=16 October 2022|language=en}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim višestranačkim izborima]] u Bosni i Hercegovini, održanim u novembru 1990. glasovi su uglavnom davani prema etničkoj pripadnosti, što je dovelo do uspjeha bošnjačke [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Campbell|first=David|url=https://archive.org/details/nationaldeconstr0000camp|title=National deconstruction: Violence, identity, and justice in Bosnia|publisher=U of Minnesota Press|year=1998|isbn=978-0-8166-2937-4|page=[https://archive.org/details/nationaldeconstr0000camp/page/220 220]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Stranke su podijelile vlast po etničkim linijama, tako da je predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] bio Musliman, predsjednik [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|skupštine SRBiH]] Srbin, a predsjednik [[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|vlade SRBiH]] Hrvat. Separatističke nacionalističke stranke su osvojile vlast u drugim republikama, uključujući Hrvatsku i Sloveniju.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=S. Lobell|url=https://books.google.com/books?id=_fvFAAAAQBAJ&amp;pg=PA79|title=Ethnic Conflict and International Politics: Explaining Diffusion and Escalation|last2=P. Mauceri|date=2004|publisher=Palgrave Macmillan US|isbn=978-1-4039-8141-7|pages=79–}}&lt;/ref&gt;

=== Početak jugoslavenskih ratova ===
{{Glavni|Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

==== Plan &quot;RAM&quot; ====
{{Glavni|Plan &quot;RAM&quot;}}
[[Datoteka:Bosnia_Herzegovina_Ethnic_1991.png|mini|Etnička karta Bosne i Hercegovine 1991.]]
Strateški okvir kampanje bio je definisan dokumentom poznatim kao [[Plan &quot;RAM&quot;]], čiji je cilj bio redefinisanje granica Jugoslavije kroz stvaranje homogenog srpskog teritorija.&lt;ref name=&quot;Vreme_RAM&quot;&gt;&quot;Plan RAM - Kako je Milošević naoružao Karadžića&quot;, Vreme, septembar 1991.&lt;/ref&gt; Postojanje ovog plana potvrdio je tadašnji predsjednik vlade SFRJ [[Ante Marković]], razotkrivši snimke razgovora između [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] o naoružavanju lokalnih srpskih straža.&lt;ref name=&quot;Markovic_Testimony&quot;&gt;Svjedočenje Ante Markovića pred MKSJ, predmet Tužilac protiv Slobodana Miloševića (IT-02-54), 2003.&lt;/ref&gt; Prema podacima Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO), JNA je do marta 1992. jedinicama [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] i paravojnim grupama podijelila ukupno 51.192 komada naoružanja.&lt;ref name=&quot;Mladic_Judgement&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC_Ko_je_bio&quot;&gt;&quot;Ko je bio Momčilo Krajišnik&quot;, BBC News na srpskom, 15. septembar 2020.&lt;/ref&gt; Istovremeno je provedeno razoružavanje legalne [[Teritorijalna odbrana SR Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane SRBiH]], čime je sistemski eliminisan kapacitet države za organizovanu odbranu.&lt;ref name=&quot;Reneo&quot;&gt;{{Cite book|last=Luki|first=Reneo|url=https://books.google.com/books?id=WPhhLfp8huIC&amp;pg=PA204|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|last2=Lynch|first2=Allen|publisher=SIPRI, Oxford University Press|year=1996|isbn=9780198292005|page=204}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Dobbs|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=AcgyAAAAQBAJ&amp;pg=PA426|title=Down with Big Brother: The Fall of the Soviet Empire|publisher=A&amp;C Black|year=1997|isbn=9780747533948|pages=426–27}}&lt;/ref&gt; Novinar Giuseppe Zaccaria sažeo je sastanak oficira srpske vojske u Beogradu 1992, izvještavajući da su usvojili eksplicitnu politiku usmjerenu na žene i djecu kao ranjivi dio muslimanske društvene strukture.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Card|first=Claudia|url=https://archive.org/details/confrontingevils0000card|title=Confronting Evils: Terrorism, Torture, Genocide|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=9781139491709|page=[https://archive.org/details/confrontingevils0000card/page/269 269]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Prema nekim izvorima, plan &quot;RAM&quot; je osmišljen 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tatum|first=Dale C.|url=https://books.google.com/books?id=8b_HAAAAQBAJ&amp;pg=PA76|title=Genocide at the Dawn of the Twenty-First Century: Rwanda, Bosnia, Kosovo, and Darfur|publisher=Springer Science+Business Media|year=2010|isbn=9780230109674|page=76}}&lt;/ref&gt;

==== Početak krize ====
[[Datoteka:Srpske_autonomne_oblasti_u_Bosni_i_Hercegovini_u_studenome_1991.png|mini|Srpske autonomne oblasti u novembru 1991.]]
Početkom 1991. održani su sastanci između lidera šest jugoslavenskih republika i dvije autonomne regije kako bi se razgovaralo o krizi.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Srpsko rukovodstvo je favorizovalo federalno rješenje, dok su hrvatsko i slovensko rukovodstvo favorizovali savez suverenih država. [[Alija Izetbegović]] je u februaru predložio asimetričnu federaciju, u kojoj bi Slovenija i Hrvatska održavale labave veze sa četiri preostale republike. Ubrzo nakon toga, promijenio je stav i odlučio se za suverenu Bosnu i Hercegovinu kao preduslov za takvu federaciju.{{Sfn|Ramet|2006}}

[[Franjo Tuđman]] i srbijanski predsjednik [[Slobodan Milošević]] održali su [[Sastanak u Karađorđevu|sastanak 25. marta u Karađorđevu]].{{Sfn|Lučić|2008}} Sastanak je bio kontroverzan zbog toga što su se dvojica predsjednika složila s podjelom Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Lučić|2008}} Dana 6. juna, Izetbegović i makedonski predsjednik [[Kiro Gligorov]] predložili su slabu konfederaciju između Hrvatske, Slovenije i federacije ostale četiri republike, što je Miloševićeva vlada odbila.{{Sfn|Tanner|2001}}

Dana 25. juna 1991. Slovenija i Hrvatska su proglasile nezavisnost. Uslijedio je [[Rat u Sloveniji|oružani sukob]] u Sloveniji, dok su sukobi u područjima Hrvatske sa značajnim stanovništvom etničkih Srba eskalirali u [[Rat u Hrvatskoj|rat velikih razmjera]].{{Sfn|CIA|2002}} [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) odustala je od napora da ponovo uspostavi kontrolu nad Slovenijom u julu, dok su se borbe u Hrvatskoj intenzivirale sve do dogovora o [[Vanceov plan|prekidu vatre]] u januaru 1992. JNA je također napala Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Lukic|Lynch|1996}}

U julu 1991. predstavnici [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS), uključujući predsjednika SDS-a [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], sastali su se sa predstavnicima [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Muhamed Filipović|Muhamedom Filipovićem]] i [[Adil Zulfikarpašić|Adilom Zulfikarpašićem]], te su dogovorili sporazum poznat kao [[sporazum Karadžić – Filipović]]. Ovim bi SR Bosnu i Hercegovinu ostavile u državnoj zajednici sa SR Srbijom i SR Crnom Gorom, a samoproglašene [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpske autonomne oblasti]] bi bile ukinute. Sporazum su osudile hrvatske političke stranke. Iako je u početku pozdravila inicijativu, Izetbegovićeva administracija ga je kasnije odbacila.{{Sfn|Ramet|2006}}

Između septembra i novembra 1991. SDS je organizirao stvaranje nekoliko [[Srpska autonomna oblast|Srpskih autonomnih oblasti]] (SAO) u Hrvatskoj i BiH.{{Sfn|Caspersen|2010}} To je bio odgovor na korake Bošnjaka i Hrvata ka nezavisnosti od Jugoslavije.{{Sfn|Trbovich|2008}} Slične korake su kasnije poduzeli i Hrvati, proglašenjem [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]].{{Sfn|Trbovich|2008}}

U augustu 1991. [[Evropska ekonomska zajednica]] je bila domaćin [[Badinterova komisija|konferencije]] u pokušaju da spriječi rat u Bosni i Hercegovini. Dana 25. septembra 1991. [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] usvojilo je [[Rezolucija 713 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezoluciju 713]], kojom je nametnut embargo na oružje svim bivšim jugoslavenskim republikama. Embargo je imao mali uticaj na JNA i srpske snage. Hrvatske snage su zaplijenile oružje od JNA tokom [[Bitka za kasarne|Bitke kod kasarne]]. Embargo je imao značajan uticaj u Bosni i Hercegovini na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Srpska vojska je naslijedila naoružanje i opremu JNA, dok su hrvatske i bošnjačke snage dobile oružje preko Hrvatske, kršeći embargo.{{Sfn|Shrader|2003}}

Dana 19. septembra 1991. JNA je premjestila dodatne trupe u područje oko grada [[Mostar|Mostara]]. Lokalne vlasti su protestovale protiv toga. Dana 20. septembra 1991, JNA je prebacila trupe na [[Bitka za Vukovar|front kod Vukovara]] preko [[Višegrad]]a na sjeveroistoku [[Bosna (regija)|Bosne]]. Kao odgovor, lokalni Hrvati i Bošnjaci postavili su barikade i mitraljeske položaje. Zaustavili su kolonu od 60 tenkova JNA, ali su sljedećeg dana silom rastjerani. Više od 1.000 ljudi moralo je pobjeći iz tog područja. Ova akcija, skoro sedam mjeseci prije početka rata u BiH, uzrokovala je prve žrtve u jugoslavenskim ratovima u BiH. U prvim danima oktobra, JNA je napala i razorila većinski hrvatsko selo [[Ravno]] u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], na putu da [[Opsada Dubrovnika|napadne Dubrovnik]] u južnoj Hrvatskoj.{{Sfn|Ramet|2006}}

Dana 6. oktobra 1991. predsjednik Predsjedništva SRBiH [[Alija Izetbegović]] dao je televizijsku proklamaciju neutralnosti, koja je sadržavala izjavu &quot;ovo nije naš rat&quot;.{{Sfn|Shrader|2003}} Izetbegović je 14. oktobra dao izjavu pred skupštinom u vezi s JNA: &quot;Ne činite ništa protiv Armije. (...) prisustvo Armije je za nas stabilizirajući faktor, a ta Armija nam je potrebna... Do sada nismo imali problema s Armijom, niti ćemo ih imati problema ni kasnije.&quot; Izetbegović je tog dana u skupštini imao oštru raspravu s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]]. Nakon što je Karadžić rekao da se Muslimani ne mogu braniti ako se razvije ratno stanje, Izetbegović je primijetio da Karadžićevo ponašanje i govor smatra uvredljivim i da to objašnjava zašto se Muslimani osjećaju nepoželjno, da njegov ton može objasniti zašto se drugi u federaciji Jugoslavije osjećaju odbijeno i da su Karadžićeve prijetnje nedostojne srpske nacije.&lt;ref&gt;Snimak sa sjednice Skupštine SR Bosne i Hercegovine, 88/3. – 89/2. AG, 89/3. – 90/4.&lt;/ref&gt;

=== Konačna politička kriza ===
Dana 15. oktobra 1991. [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] usvojila je &quot;''Memorandum o suverenitetu Bosne i Hercegovine''&quot; prostom većinom, preglasavajući zastupnike [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]].&lt;ref name=&quot;cook140&quot;&gt;{{Cite book|last=Cook|first=Bernard A.|url=https://books.google.com/books?id=ox_gXq2jpdYC&amp;pg=PA140|title=Europe Since 1945|publisher=Taylor and Francis|year=2001|isbn=978-0-8153-4057-7|volume=1|page=140|access-date=14 May 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123234340/https://books.google.com/books?id=ox_gXq2jpdYC&amp;pg=PA140|archive-date=23 January 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Memorandumu su žestoko protivili srpski zastupnici, tvrdeći da Ustav zahtijeva proceduralne garancije i [[Apsolutna većina|dvotrećinsku većinu]] za takva pitanja. O Memorandumu se ipak raspravljalo, što je dovelo do bojkota skupštine od strane Srba, a zakon je na kraju usvojen. Srpski politički predstavnici proglasili su [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupštinu Srpskog naroda Bosne i Hercegovine]] 24. oktobra 1991, izjavivši da srpski narod želi ostati u Jugoslaviji.{{Sfn|Trbovich|2008}} [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), koju je predvodio Alija Izetbegović, i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] (HDZ BiH), koju je predvodio član hrvatski predsjedništva [[Stjepan Kljuić]], bile su odlučne u nastojanju da BiH ostvari nezavisnost i imale su podršku [[Evropa|Evrope]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. SDS je jasno stavio do znanja da će se, ako se proglasi nezavisnost, Srbi otcijepiti.

HDZ BiH je osnovan kao ogranak vladajuće stranke u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ). Iako je prvobitno pozivao bosanskohercegovačke Hrvate da glasaju za na nezavisnost zemlje, došlo je do podjela u stranci, gdje su neki zagovarali otcjepljenje područja s hrvatskom većinom. U novembru 1991. hrvatsko rukovodstvo je organizovalo autonomne zajednice u područjima s hrvatskom većinom. Dana 12. novembra 1991. u [[Brod (općina)|Bosanskom Brodu]] je osnovana Hrvatska zajednica Bosanske Posavine . Obuhvatala je 8 općina u [[Bosna (regija)|sjevernoj Bosni]]. Dana 18. novembra 1991. u [[Mostar]]u je osnovana [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]]. [[Mate Boban]] je izabran za njenog predsjednika. U njenom osnivačkom dokumentu stoji: &quot;Zajednica će poštovati demokratski izabranu vladu Republike Bosne i Hercegovine dok god postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili bilo koju drugu Jugoslaviju&quot;.

Memoari [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] pokazuju da je 5. decembra 1991. Milošević naredio reorganizaciju vojnika JNA u BiH i povlačenje njenog ne-bosanskog osoblja, u slučaju da bi priznanje rezultiralo percepcijom JNA kao strane sile; bosanskohercegovački Srbi bi ostali da čine jezgro Vojske Republike Srpske. Shodno tome, do kraja mjeseca samo 10-15% osoblja u JNA u BiH bilo je izvan republike.{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Silber i Little primjećuju da je Milošević tajno naredio da se svi vojnici JNA rođeni u BiH da se prebace u BiH. Jovićevi memoari sugeriraju da je Milošević planirao napad na BiH mnogo ranije.

Dana 9. januara 1992. bosanskohercegovački Srbi su proglasili &quot;Srpsku Republiku Bosni i Hercegovini&quot; (kasnije preimenovana u &quot;[[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]&quot;).{{Sfn|Trbovich|2008}} [[Badinterova komisija|Arbitražna komisija Mirovne Konferencije o Jugoslaviji]] je u svom Mišljenju br. 4 o Bosni i Hercegovini od 11. januara 1992. navela da nezavisnost Bosne i Hercegovine ne treba priznati jer zemlja još nije održala referendum o nezavisnosti.&lt;ref name=&quot;rich&quot;&gt;{{Cite journal|last=Roland Rich|year=1993|title=Recognition of States: The Collapse of Yugoslavia and the Soviet Union|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|journal=European Journal of International Law|volume=4|issue=1|pages=48–51|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21 April 2012|access-date=12 April 2012}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Later_carrington_cutillero.png|mini|[[Carrington-Cutillerov plan]]: Srpski kantoni prikazani crvenom bojom, Muslimanski kantoni zelenom, a Hrvatski kantoni plavom bojom. Žutom bojom je prikazan distrikt Sarajevo, zajednička autonomna jedinica.]]
Dana 25. januara 1992, sat vremena nakon što je sjednica skupštine prekinuta, skupština je raspisala referendum o nezavisnosti za 29. februar i 1. mart.{{Sfn|Trbovich|2008}} Rasprava je završena nakon što su se srpski zastupnici povukli nakon što je većinska bošnjačko-hrvatska koalicija odbila prijedlog da se referendumsko pitanje stavi pred još neosnovano Vijeće za nacionalnu ravnopravnost. Prijedlog referenduma usvojen je u obliku u kojem su ga predložili muslimanski zastupnici, u odsustvu članova SDS-a. Kako Burg i Shoup primjećuju, &quot;odluka je stavila vladu i Srbe u sukob&quot;. Predstojeći referendum izazvao je međunarodnu zabrinutost u februaru.

[[Rat u Hrvatskoj]] rezultirao je [[Rezolucija 743 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] od 21. februara 1992. kojom su stvorene [[UNPROFOR|Zaštitne snage Ujedinjenih nacija]] (UNPROFOR). Tokom pregovora u [[Lisabon|Lisabonu]] 21. i 22. februara, posrednik [[Evropska komisija|Evropske komisije]] [[José Cutileiro]] predstavio je [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini#Carrington–Cutileiro plan|mirovni plan]], kojim se predlaže da se država Bosna i Hercegovina podijeli na tri konstitutivne jedinice. Nakon revizije plana, Sve tri strane su 18. marta 1992. potpisale sporazum; [[Alija Izetbegović]] za Bošnjake, [[Radovan Karadžić]] za Srbe i [[Mate Boban]] za Hrvate. Plan je odredio da svaka od 109 [[Općine Bosne i Hercegovine|općina]] bude podijeljena između tri etničke strane. Međutim 10 dana kasnije, Izetbegović je povukao svoj potpis i izjavio da se protivi bilo kakvoj podjeli BiH. U međuvremenu, [[Ustav Republike Srpske|Ustav Srpske Republike BiH]] proglašen je 28. februara 1992, te u njemu piše da Republiku čine &quot;područja autonomnih oblasti, općina i drugih srpskih etničkih cjelina, uključujući i područja na kojima je nad srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu izvršen zločin genocida&quot;, te je proglašena dijelom Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;sim.law.uu.nl&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/db2e2884b11f7cbbc125720a007af60b/8cc6f2501fe7c551c12571fe004d31cd?OpenDocument|title=ICTY/ ZUPLJANIN, Stojan/ Indictment (Amended)|archive-url=https://web.archive.org/web/20110526165938/http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/db2e2884b11f7cbbc125720a007af60b/8cc6f2501fe7c551c12571fe004d31cd?OpenDocument|archive-date=26 May 2011|url-status=dead|access-date=12 March 2009}}&lt;/ref&gt;

Zastupnici skupštine Srpskog naroda u BiH savjetovali su Srbe da bojkotuju [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]]. Izlaznost na referendumima je, prema izvještajima, bila 63,7%, a 99,71% birača glasalo je za nezavisnost (što implicira da su Srbi, koji su činili približno 31,21% stanovništva, uglavnom bojkotovali referendum).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://csce.gov/index.cfm?FuseAction=UserGroups.Home&amp;ContentRecord_id=250&amp;ContentType=G&amp;ContentRecordType=G&amp;UserGroup_id=5&amp;Subaction=ByDate|title=The Referendum on Independence in Bosnia-Herzegovina: 29 February–1 March 1992|year=1992|publisher=Commission on Security and Cooperation in Europe|page=19|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522132353/http://csce.gov/index.cfm?FuseAction=UserGroups.Home&amp;ContentRecord_id=250&amp;ContentType=G&amp;ContentRecordType=G&amp;UserGroup_id=5&amp;Subaction=ByDate|archive-date=22 May 2011|url-status=dead|access-date=28 December 2009}}&lt;/ref&gt; Srpsko političko rukovodstvo iskoristilo je referendume kao izgovor za postavljanje barikada u znak protesta. Nezavisnost je formalno proglašena 3. marta 1992.{{Sfn|Bose|2009}}

=== Sukobi na dane referenduma ===
{{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Napad na svadbu u Sarajevu}}
Tokom referenduma 1. marta, Sarajevo je bilo tiho, osim pucnjave na [[Napad na svadbu u Sarajevu|srpsku svadbu]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Judah|first=Tim|url=https://books.google.com/books?id=KxQaCAAAQBAJ&amp;pg=PT320|title=The Serbs: History, Myth and the Destruction of Yugoslavia|publisher=Yale University Press|year=2008|isbn=9780300147841|pages=320}}&lt;/ref&gt; Mahanje srpskim zastavama na [[Baščaršija|Baščaršiji]] muslimani su na dan referenduma doživjeli kao namjernu provokaciju.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kumar|first=Radha|url=https://books.google.com/books?id=wHEXb81jRMcC&amp;pg=PA38|title=Divide and Fall? Bosnia in the Annals of Partition|publisher=Verso|year=1999|isbn=978-1-85984-183-9|page=38}}&lt;/ref&gt; Nikola Gardović, otac mladoženje, ubijen je, a [[Srpska pravoslavna crkva|srpski pravoslavni svećenik]] je ranjen. Svjedoci su identificirali ubicu kao [[Ramiz Delalić|Ramiza Delalića]], gangstera koji je postao drzak kriminalac od pada komunizma i za kojeg se tvrdilo da je bio član bošnjačke paravojne grupe &quot;[[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]]&quot;. Izdane su potjernice za njim i još jednim osumnjičenim napadačem. SDS je osudio ubistvo i tvrdio da je neuspjeh u njegovom hapšenju posljedica saučesništva SDA ili bosanskohercegovačke vlade.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Donia|first=Robert J.|url=https://books.google.com/books?id=FrpUBAAAQBAJ&amp;pg=PA162|title=Radovan Karadzic: Architect of the Bosnian Genocide|publisher=Cambridge University Press|year=2014|isbn=9781107073357|pages=162}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.glassrpske.com/vijest/2/novosti/18496/cir/Godisnjica-ubistva-srpskog-svata-na-Bascarsiji.html|title=Godišnjica ubistva srpskog svata na Baščaršiji|date=1 March 2009|publisher=Glas Srpske|archive-url=https://web.archive.org/web/20090503041429/http://www.glassrpske.com/vijest/2/novosti/18496/cir/Godisnjica-ubistva-srpskog-svata-na-Bascarsiji.html|archive-date=3 May 2009|url-status=dead|access-date=20 August 2016}}&lt;/ref&gt; Portparol SDS-a izjavio je da je to dokaz da su Srbi u smrtnoj opasnosti i da će biti još više u nezavisnoj BiH, što je [[Sefer Halilović]], osnivač [[Patriotska liga|Patriotske lige]], odbacio, izjavivši da to nije bila svadba već provokacija i optužio goste na svadbi da su aktivisti SDS-a. Barikade su se pojavile sljedećeg jutra na ključnim tranzitnim tačkama širom grada, a na njima su bili naoružani i maskirani pristalice SDS-a.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Morrison|first=Kenneth|url=https://books.google.com/books?id=s2FBDAAAQBAJ&amp;pg=PA88|title=Sarajevo's Holiday Inn on the Frontline of Politics and War|publisher=Springer|year=2016|isbn=9781137577184|page=88}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je Bosna i Hercegovina proglasila nezavisnost od Jugoslavije 3. marta 1992. izbile su sporadične borbe između Srba i vladinih snaga širom države.&lt;ref&gt;Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl. Trans. L. &amp; Pol., Vol. 5-2&lt;/ref&gt; Nakon revizije Lisabonskog plana, Sve tri strane su 18. marta 1992. potpisale sporazum; [[Alija Izetbegović]] za Bošnjake, [[Radovan Karadžić]] za Srbe i [[Mate Boban]] za Hrvate. Plan je odredio da svaka od 109 [[Općine Bosne i Hercegovine|općina]] bude podijeljena između tri etničke strane. Međutim 10 dana kasnije, nakon sastanka sa američkim ambasadorom u Jugoslaviji [[Warren Zimmermann|Warrenom Zimmermannom]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], Izetbegović je povukao svoj potpis i izjavio da se protivi bilo kakvoj podjeli BiH. Šta je i ko rekao, ostaje nejasno. Zimmermann je negirao da je Izetbegoviću rekao da će [[Sjedinjene Američke Države]], ako povuče svoj potpis, priznati BiH kao nezavisnu državu. Ono što je nesporno jeste da je Izetbegović istog dana povukao svoj potpis i odrekao se sporazuma.

Krajem marta 1992. došlo je do borbi između Srba i združenih hrvatskih i bošnjačkih snaga u i blizu [[Brod (općina)|Bosanskog Broda]],&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Sudetic|first=Chuck|date=28 March 1992|title=Bosnia asking for U.N. peace forces|url=https://www.nytimes.com/1992/03/28/world/bosnia-asking-un-for-peace-forces.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20180810074324/https://www.nytimes.com/1992/03/28/world/bosnia-asking-un-for-peace-forces.html|archive-date=10 August 2018|access-date=18 July 2015|work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; što je rezultiralo [[Masakr u Sijekovcu|Masakrom u Sijekovcu]] od strane [[Hrvatske odbrambene snage|Hrvatskih odbrambenih snaga]] (HOS).&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Knezevic|first=Irena|date=30 May 2010|title=Croatian president honors Serb victims in Bosnia|url=https://www.boston.com/news/world/europe/articles/2010/05/30/croatian_president_honors_serb_victims_in_bosnia/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924154426/http://www.boston.com/news/world/europe/articles/2010/05/30/croatian_president_honors_serb_victims_in_bosnia/|archive-date=24 September 2015|access-date=18 July 2015|agency=Associated Press}}&lt;/ref&gt; Srpske paravojne formacije počinile su [[masakr u Bijeljini]], u kojem je većina žrtava bila Bošnjaci, 1. i 2. aprila 1992.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|title=Prosecutor v. Momčilo Krajišnik: Judgement|date=27 September 2006|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|pages=113–118|archive-url=https://web.archive.org/web/20130518033410/http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|archive-date=18 May 2013|url-status=live|access-date=18 July 2015}}&lt;/ref&gt;

== Tok kampanje ==
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Nakon proglašenja [[Nezavisnost|nezavisnosti]] Bosne i Hercegovine (koja je dobila međunarodno priznanje) i nakon povlačenja [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] iz prethodno potpisanog [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini#Carrington–Cutileiro plan|Cutileirovog plana]] (koji je predlagao podjelu Bosne na etničke kantone), [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovački Srbi]], predvođeni [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i podržani od strane vlade [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), mobilizirali su svoje snage unutar Bosne i Hercegovine kako bi osigurali teritoriju pod kontrolom etničkih Srba.

Prva značajna bitka izbila je u [[Bijeljina|Bijeljini]] 31. marta između Bošnjaka i Srba. To je trajalo do 3. aprila, kada su [[Željko Ražnatović|Arkan]] i njegovi [[Srpska dobrovoljačka garda|tigrovi]] uništili pobunjeničke [[Patriotska liga|vojnike Patriotske lige]] i počinili [[Masakr u Bijeljini|masakr]] nad civilima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://katera.news/lat/oslobadjanje-bijeljine-1992-godine|title=Oslobađanje Bijeljine 1992. godine {{!}} Katera|website=katera.news|language=sr-Latn|access-date=2024-11-08}}&lt;/ref&gt; Rat se ubrzo proširio po cijeloj zemlji, praćen [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]]. Rat u BiH eskalirao je u aprilu. Dana 3. aprila započela je [[Bitka za Kupres (1992)|Bitka na Kupresu]] između JNA i kombinovanih snaga HVO-HOS koja je završila pobjedom JNA.{{Sfn|CIA|2002b}} Dana 6. aprila, srpske snage su počele granatirati [[Sarajevo]], a u naredna dva dana prešle su [[Drina|Drinu]] iz [[Centralna Srbija|uže Srbije]] i opkolile [[Zvornik]], [[Višegrad]] i [[Foča (Republika Srpska)|Foču,]] gdje su većinsko muslimansko stanovništvo. Dana 15. aprila [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] je preuzela potpunu kontrolu nad [[Višegrad|Višegradom]] u [[Operacija Višegrad|Operaciji Višegrad]]. Dana 17. aprila JNA je preuzela potpunu kontrolu nad [[Foča (Republika Srpska)|Fočom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://katera.news/lat/borbe-u-podrinju-visegrad-foca-1992|title=Borbe u Podrinju - Višegrad, Foča 1992. {{!}} Katera|website=katera.news|language=sr-Latn|access-date=2024-07-23}}&lt;/ref&gt; Nakon zauzimanja [[Zvornik|Zvornika]], vojnici VRS ubile su nekoliko stotina Muslimana i prisilile desetine hiljada na bijeg.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53805419|title=Kako su Ukrajinci u Bosni spasili hiljade ljudi od masakra|date=18 August 2020|website=BBC News na srpskom|archive-url=https://web.archive.org/web/20210103204350/https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53805419|archive-date=3 January 2021|url-status=live|access-date=18 August 2020}}&lt;/ref&gt; Cijela BiH je bila zahvaćena ratom do sredine aprila.

Dana 23. aprila, JNA je helikopterom evakuirala svoje osoblje iz kasarne u [[Čapljina|Čapljini]],&lt;ref&gt;Niške Vesti &quot;Izvedena za samo 75 minuta&quot;, 24-Apr-15, accessed on 13-Nov-17 http://niskevesti.info/izvedena-za-samo-75-minuta-godisnjica-operacije-spasavanja-vojnika-iz-opkoljene-kasarne-u-capljini/ {{Webarchive}}&lt;/ref&gt; koja je bila blokirana od 4. marta. Uloženi su napori da se zaustavi nasilje. Dana 27. aprila, vlada BiH je naredila da se JNA stavi pod civilnu kontrolu ili protjera, nakon čega su uslijedili sukobi početkom maja između njih. Dana 22. aprila Bošnjaci i Hrvati napali su [[Ilidža|Ilidžu,]] ali taj napad nije uspio. [[Prijedor]] su preuzeli Srbi 30. aprila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/outreach/bridging-the-gap-with-local-communities/prijedor|title=Bridging the Gap in Prijedor, Bosnia and Herzegovina {{!}} International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=www.icty.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20220923161147/https://www.icty.org/en/outreach/bridging-the-gap-with-local-communities/prijedor|archive-date=23 September 2022|url-status=live|access-date=2022-08-24}}&lt;/ref&gt; Dana 2. maja, [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] i lokalni članovi bandi odbranili su neorganizovani srpski napad čiji je cilj bio prepoloviti Sarajevo. Dana 3. maja, Izetbegovića su na sarajevskom aerodromu oteli oficiri JNA, a on je korišten za siguran prolaz trupa JNA iz centra Sarajeva. Međutim, paravojne muslimanske snage [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|su napale konvoj JNA koji je odlazio]], što je ogorčilo sve strane. [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBIH]] i HVO su ponovo napali [[Ilidža|Ilidžu]] 14. maja, ali taj napad nije uspio i JNA ih je pobijedila. Dana 15. maja došlo je do [[Tuzlanska kolona|sličnog incidenta i s kolonom]] u [[Tuzla|Tuzli]]. Ono što je započelo kao mirno povlačenje uz dogovor s lokalnim vlastima završilo se zasjedom, kada su [[Patriotska liga]], [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] i ostali iz lokalne policije napali kolonu. Prekid vatre i sporazum o evakuaciji JNA potpisani su 18. maja, a 20. maja bosanskohercegovačko predsjedništvo proglasilo je JNA okupacijskom snagom.

[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) utvrdio je da je [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|vojna kolona u Dobrovoljačkoj ulici]] bila legitiman vojni cilj, dok u slučaju [[Tuzlanska kolona|Tuzlanske kolone]] nije podigao optužnice, prepustivši procese lokalnim pravosuđima koja su, poput Apelacionog suda u Beogradu, donijela oslobađajuće presude zbog nedostatka dokaza o navodnom ratnom zločinu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevotimes.com/why-was-the-jna-column-a-legitimate-military-target/|title=Why was the JNA Column a legitimate military Target?|last=Y.Z|date=2022-05-04|website=Sarajevo Times|language=en-US|access-date=2026-05-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-61445058|title=Rat u Bosni i Hercegovini: Tuzlanska kolona, 30 godina kasnije - ratni zločin ili simbol odbrane|date=2022-05-15|website=BBC News na srpskom|language=sr-Latn|access-date=2026-05-04}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
[[Vojska Republike Srpske]] je novoosnovana i stavljena pod komandu generala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], u novoj fazi rata. Kampanja JNA u BiH se isplatila kao veoma korisna za stranu VRS-a. Nakon što je [[Jugoslavenska narodna armija]] napustila BiH, odigrala je ulogu u vojnoj pomoći. Samo su [[Srpska dobrovoljačka garda]] i druge srpske dobrovoljačke grupe iz Srbije ostale u BiH, sukobljavajući se sa Bošnjacima i Hrvatima zajedno sa [[Vojska Republike Srpske|Vojskom Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-hrasnici-obiljezeno-27-godina-bitke-za-famos/190805045|title=U Hrasnici obilježeno 27. godina bitke za Famos|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=2024-07-25}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Plan &quot;RAM&quot;]]
* [[Opsada Sarajeva]]
* [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==
* {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC|title=The Yugoslav Crisis in International Law|first1=Daniel|last1=Bethlehem|first2=Marc|last2=Weller|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=9780521463041}}
* {{cite book|last=Bose|first=Sumantra|title=Contested Lands|url=https://books.google.com/books?id=KKZcgOJPjVkC|year=2009|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-02856-2}}
* {{cite book|last1=Burg|first1=Steven L.|last2=Shoup|first2=Paul S.|title=The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention|edition=2nd|url=https://archive.org/details/warinbosniaherze00stev|url-access=registration|year=1999|publisher=M.E. Sharpe|isbn=978-0-7656-3189-3}}
* {{cite book|last=Caspersen|first=Nina|title=Contested Nationalism: Serb Elite Rivalry in Croatia and Bosnia in the 1990s|url=https://books.google.com/books?id=UtYcqAF1EegC|year=2010|publisher=Berghahn Books|isbn=978-1-84545-791-4}}
* {{cite book|ref={{harvid|CIA|2002}}|url=https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 1|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4}}
* {{cite book|ref={{harvid|CIA|2002b}}|url=https://books.google.com/books?id=jodpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 2|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4}}
* {{cite journal |last=Lučić |first=Ivo |title=Bosna i Hercegovina od prvih izbora do međunarodnog priznanja |trans-title=Bosnia and Herzegovina from the first elections to international recognition |date=June 2008 |url=http://hrcak.srce.hr/27111?lang=en |journal=Review of Contemporary History |volume=40 |issue=1 |pages=107–140 |publisher=Croatian Institute of History |location=Zagreb, Croatia}}
* {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=WPhhLfp8huIC|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|first1=Reneo|last1=Lukic|first2=Allen|last2=Lynch|publisher=SIPRI, Oxford University Press|year=1996|isbn= 9780198292005}}
* {{cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005|publisher=Indiana University Press|year=2006|location=Bloomington, Indiana|isbn=978-0-253-34656-8|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC}}
* {{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=24047&amp;lang=en|title=Franjo Tuđman and the Muslim-Croat War of 1993|first=James J.|last=Sadkovich|pages=204–245|volume=2|issue=1|date=January 2007|journal=Review of Croatian History|issn=1845-4380}}
* {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=c8Xb6x2XYvIC|last=Schindler |first=John R. |title=Unholy Terror: Bosnia, Al-Qa'ida, and the Rise of Global Jihad |location=New York City |publisher=Zenith Press|year=2007 |isbn=9780760330036}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=1_ceXJTw71MC|title=The Muslim-Croat Civil War in Central Bosnia: A Military History, 1992–1994|first=Charles R.|last=Shrader|publisher=[[Texas A&amp;M University Press]]|location=College Station, Texas|year=2003|isbn=978-1-58544-261-4}}
* {{cite book | last = Tanner | first = Marcus | title = Croatia: A Nation Forged in War | publisher = Yale University Press | location = New Haven | year = 2001 | isbn = 978-0-300-09125-0 | url = https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC }}
* {{cite book|last=Trbovich|first=Ana S.|title=A Legal Geography of Yugoslavia's Disintegration|url=https://books.google.com/books?id=Ojur7dVoxIcC&amp;pg=PA190|year=2008|publisher=Oxford University Press, USA|isbn=978-0-19-533343-5}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Jugoslavenska narodna armija]]
[[Kategorija:Sukobi u 1992.]]
[[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>sjugoi6l2qm78nwg61r6k3i57ri132w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Bosancica by MK</title>
    <ns>2</ns>
    <id>531104</id>
    <revision>
      <id>3838993</id>
      <parentid>3817987</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:54:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <origin>3838993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1777" sha1="ta3vwuxybnb8fnfqg33mevtv89t92mk" xml:space="preserve">{{kutijavrh}}
  
  {{Korisnik BiH}}
  {{Korisnik student UNSA}}
  {{Korisnik žena}}
  {{Bošnjak}}
  {{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}}
  {{Korisnik ćirilica}}
  {{Korisnik diplomirani psiholog}}
  {{Korisnik magistar nauka iz oblasti psihologije}}
  {{Korisnik grafički dizajner}}
  {{Korisnik hr-5}}
  {{Korisnik sr-5}}
  {{Korisnik Wikipedia}}
{{kutijadno}}

Dobro došli na moju korisničku stranicu!

Živim i radim u Mostaru. Moje obrazovanje i profesionalni interesi spoj su društvenih nauka, istraživanja i kreativnog rada.

== Interesi na Wikipediji ==
Moj doprinos Wikipediji prvenstveno je usmjeren na teme za koje sam stručno vezana ili koje me lično zanimaju. Planiram i želim pisati, dopunjavati i uređivati članke iz sljedećih oblasti:
# Psihologija: Teorijski pojmovi, razvojna i primijenjena psihologija i biografije značajnih psihologa.
# Bosna i Hercegovina: historija i kulturna baština; znamenitosti, prirodna i arhitektonska bogatstva; biografije istaknutih ličnosti koje su obilježile prošlost i sadašnjost zemlje.

== Hobiji i vještine ==
Pored naučnog i istraživačkog rada, u slobodno vrijeme se bavim grafičkim dizajnom. Posjedujem osnovna znanja u ovoj oblasti, a moj glavni alat za rad i kreativno izražavanje je Adobe Illustrator. Ovaj hobi mi omogućava da vizuelno oblikujem ideje, a rado ću ga iskoristiti i za doprinos Wikimedijinoj ostavi kroz izradu ili prilagođavanje vektorskih ilustracija, grafikona i mapa.

Cilj mi je da svojim radom doprinesem tačnosti, objektivnosti i kvalitetu članaka na bosanskom jeziku, kao da pomognem u očuvanju i promociji znanja o našoj historiji i kulturi. Spremna sam na saradnju sa svim dobronamjernim urednicima!

== Korisni linkovi ==
#[[Wikipedia:Spisak_šablona|Šabloni]]</text>
      <sha1>ta3vwuxybnb8fnfqg33mevtv89t92mk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839249</id>
      <parentid>3838993</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T00:00:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <origin>3839249</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3529" sha1="ao9vbo502ttga0ktavujse446pgo3e8" xml:space="preserve">{|class=&quot;userboxes&quot; style=&quot;margin-left: {{{left|1}}}em; margin-bottom: 0.5em; width: 250px; border: {{{bordercolor|#99B3FF}}} solid 1px; background-color: {{{backgroundcolor|#FFFFFF}}}; color: {{{textcolor|#000000}}}; float: {{{2|{{{align|right}}}}}}; {{{extra-css|}}}&quot;
|&lt;div style=&quot;text-align: center; font-size: 115%; font-weight: bold;&quot;&gt;{{{1|{{{toptext|[[Wikipedia:Korisnički šabloni|Korisničke kutije]]}}}}}}&lt;/div&gt;
|-
|
{{Korisnik BiH}}
{{Korisnik student UNSA}}
{{Korisnik žena}}
{{Bošnjak}}
{{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}}
{{Korisnik ćirilica}}
{| style=&quot;border: 1px solid #228b22; background-color: #D9E8FF; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;&quot;
| style=&quot;width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #A7D7F9; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #228b22;&quot; | [[Datoteka:Psi-stylized.svg|38px]]
| style=&quot;font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;&quot; | Ova korisnica je '''diplomirani psiholog'''.
|}
{| style=&quot;border: 1px solid #228b22; background-color: #C1DAFF; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;&quot;
| style=&quot;width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #95C5F4; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #228b22;&quot; | [[Datoteka:Psi-stylized.svg|38px]]
| style=&quot;font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;&quot; | Ova korisnica je '''magistar društvenih nauka iz oblasti psihologije'''.
|}
{| style=&quot;border: 1px solid #FF9A00; background-color: #FFF4E5; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;&quot;
| style=&quot;width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #331000; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #FF9A00;&quot; | [[Datoteka:Adobe Illustrator Icon (CS6).svg|38px]]
| style=&quot;font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;&quot; | Ova korisnica poznaje rad u '''Adobe Illustratoru'''.
|}
{{Korisnik hr-4}}
{{Korisnik sr-4}}
{{Korisnik Wikipedia}}
|}

Dobro došli na moju korisničku stranicu!

Živim i radim u Mostaru. Moje obrazovanje i profesionalni interesi spoj su društvenih nauka, istraživanja i kreativnog rada.

== Interesi na Wikipediji ==
Moj doprinos Wikipediji prvenstveno je usmjeren na teme za koje sam stručno vezana ili koje me lično zanimaju. Planiram i želim pisati, dopunjavati i uređivati članke iz sljedećih oblasti:
# Psihologija: Teorijski pojmovi, razvojna i primijenjena psihologija i biografije značajnih psihologa.
# Bosna i Hercegovina: historija i kulturna baština; znamenitosti, prirodna i arhitektonska bogatstva; biografije istaknutih ličnosti koje su obilježile prošlost i sadašnjost zemlje.

== Hobiji i vještine ==
Pored naučnog i istraživačkog rada, u slobodno vrijeme se bavim grafičkim dizajnom. Posjedujem osnovna znanja u ovoj oblasti, a moj glavni alat za rad i kreativno izražavanje je Adobe Illustrator. Ovaj hobi mi omogućava da vizuelno oblikujem ideje, a rado ću ga iskoristiti i za doprinos Wikimedijinoj ostavi kroz izradu ili prilagođavanje vektorskih ilustracija, grafikona i mapa.

Cilj mi je da svojim radom doprinesem tačnosti, objektivnosti i kvalitetu članaka na bosanskom jeziku, kao da pomognem u očuvanju i promociji znanja o našoj historiji i kulturi. Spremna sam na saradnju sa svim dobronamjernim urednicima!

== Korisni linkovi ==
#[[Wikipedia:Spisak_šablona|Šabloni]]</text>
      <sha1>ao9vbo502ttga0ktavujse446pgo3e8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:CEE Proljeće 2026./CEE žene</title>
    <ns>4</ns>
    <id>531580</id>
    <revision>
      <id>3839308</id>
      <parentid>3837481</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T07:10:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */ povećanje na 400</comment>
      <origin>3839308</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3817" sha1="225m0reegtamevxjdrmvwgs7pj0bgru" xml:space="preserve">[[Datoteka:CEE Women Campaign logo (black).svg|mini]]
'''CEE žene''' je podtakmičenje u okviru [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026.|CEE proljeća 2026.]] (od 21. marta – 31. maja 2026.) usmjereno na izradu članaka o značajnim ženama iz regije Srednje i Istočne Europe – i na jezicima Srednje i Istočne Europe i izvan njih.

== Doprinosi ==

== Nagrade ==
=== Međunarodne nagrade ===
Deset najplodnijih sudionica dobit će vaučere od Amazona u sljedećim iznosima:
* 1. nagrada: vaučer u vrijednosti od 50 €
* 2. nagrada: vaučer u vrijednosti od 40 €
* 3. nagrada: vaučer u vrijednosti od 30 €
* 4. nagrada: vaučer u vrijednosti od 20 €
* 5-10. nagrada: vaučer u vrijednosti od 10 €

Samo sudionice s 25 članaka/stranica ili više mogu imati pravo na nagrade.

== Lokalni projekat ==
U saradnji s neformalnom grupom wikimedijalki_ca (koji rade na HR/SH/BS/EN, Wikidata i Commons), organizuje se [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon &amp; Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata &amp; Commons|lokalno takmičenje]] u pisanju članaka o ženama iz regije Srednje i Istočne Europe. Organizacija takmičenja počinje 8. marta 2026. a uređivački maraton od 21. marta – 31. maja 2026. Planirano je da se dodijele i nagrade na lokalnom nivou. Prvobitna ideja je da napišemo 400 članaka. Prijavite se možete [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:CEE_Prolje%C4%87e_2026./CEE_%C5%BEene#%C4%8Clanci ovdje], dodavanjem svog korisničkog imena.

=== Pravila ===
Za učestvovanje u dodijeli nagrada potrebno je da urednik napiše najmanje '''25 članaka''', koje će potvrditi član žirija. Ostali preduslovi su: 
* Novi članak treba imati najmanje 3000 bajtova
* Članak ne smije biti mašinski preveden, niti smije biti prenesen s nekog od jezički sličnih projekata, te mora biti napisan po pravopisu i gramatici bosanskog jezika
* Članak treba napraviti između 21. marta i 31. maja 2026.
* Članak ne smije biti 'siroče' tj. moraju na njega imati vezu drugi članci 
* Članak treba da bude u okviru teme
* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije.
* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži  odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija.

=== Organizatori ===
* [[User:Panasko|Panasko]]
* [[User:AnToni|AnToni]]
* urednici s drugih projekata: [[User:Nadicab|Nadicab]] i [[User:Zblace|Zblace]]

=== Žiri ===
* [[User:Panasko|Panasko]]
* [[User:AnToni|AnToni]]

=== Nagrade ===
* 1. nagrada
* 2. nagrada
* 3. nagrada
...

=== Članci ===
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt; {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs|class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

Napisani članci će unošenjem u ''fountain'' automatski ubacivati ovaj šablon:
 &lt;nowiki&gt;{{Šablon:CEE žene 2026.}}&lt;/nowiki&gt; 
na SZR o novom članku.

{{Stubičasti dijagram
| naslov            = CEE žene 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj članaka
| maks              = 150
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Mhare|Mhare]] |boja_stuba1=gold  |cifra_stuba1=136
 |ime_stuba2= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba2=silver|cifra_stuba2=98
 |ime_stuba3= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ||boja_stuba3=#f8b699|cifra_stuba3=52
 |ime_stuba4= [[Korisnik:Arnel|Arnel]]|boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=1
 |ime_stuba5= [[Korisnik:Zblace|Zblace]]|boja_stuba5=#d8e6c4|cifra_stuba5=2
 |ime_stuba6= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]|boja_stuba6=#a8e6c4|cifra_stuba6=11
 |ime_stuba7= Potrebno &lt;br&gt;&lt;small&gt;(400)&lt;/small&gt; |boja_stuba7=red|cifra_stuba7=100
}}</text>
      <sha1>225m0reegtamevxjdrmvwgs7pj0bgru</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tuzlanska kolona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531860</id>
    <revision>
      <id>3839309</id>
      <parentid>3823162</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T07:37:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8137" sha1="dx1t9q5ho6ha4hzkeno7g9b6xzwwbys" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| naziv         = Tuzlanska kolona
| dio           = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika         = 
| veličina_slike = 
| opis          = Kolona [[JNA]] u Tuzli, maj 1992.
| datum         = oko 19:00, 15. maj 1992.
| mjesto        = [[Tuzla]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| koordinate    = 
| rezultat         = Oružani sukob prilikom povlačenja [[JNA]] iz grada
* kolona uništena 
* okončano prisustvo [[JNA]] u Tuzli
| strana1        = Republika Bosna i Hercegovina
| strana2        = Savezna Republika Jugoslavija
| komandant1    = [[Ilija Jurišić]]
| komandant2    = [[Mile Dubajić]]
| jedinice1     = lokalne snage [[MUP]]-a i [[Teritorijalna odbrana Republike Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane]]
| jedinice2     = [[Jugoslovenska narodna armija]]
| snage1       = ~ 3.000 vojnika
| snage2       = ~ 600 vojnika
| žrtve1       = nepoznato
| žrtve2       = sporno; prema različitim izvorima najmanje 54 poginula i 44 ranjena, odnosno u pojedinim optužnim aktima minimum 92 ubijena i najmanje 33 ranjena
| bilješke      = 
| širina        = 350px
}}

'''Tuzlanska kolona''' ili '''incident na Brčanskoj Malti''' naziv je za oružani sukob koji se dogodio 15. maja 1992. u [[Tuzla|Tuzli]] prilikom povlačenja kolone [[JNA]] iz grada. Događaj se zbio na raskrsnici [[Brčanska Malta]] i predstavlja jedan od najspornijih i najrazličitije tumačenih incidenata iz rane faze [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;BBTuzla&quot;&gt;{{cite book|author=Central Intelligence Agency|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|year=2002|volume=I|page=165}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTYOricTuzla&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/oric/trans/en/051128ED.htm|title=Prosecutor v. Naser Orić, transcript, 28 November 2005|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] događaj se najčešće opisuje kao sukob tokom izlaska JNA iz Tuzle, dok je u srpskim izvorima često prikazivan kao napad na kolonu u povlačenju. Sudski i historiografski izvori potvrđuju da je tog dana došlo do sukoba na Brčanskoj Malti, ali su pravna i politička tumačenja okolnosti, odgovornosti i karaktera događaja ostala predmet sporova i kasnijih postupaka.&lt;ref name=&quot;ICTYMilosevicTuzla&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/trans/en/040212ED.htm|title=Prosecutor v. Slobodan Milošević, transcript, 12 February 2004|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SudBiHSmajicCase&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/178|title=X-KR-09/710 Smajić Izet|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
U proljeće 1992. stanje u [[Tuzla|Tuzli]] i širem tuzlanskom bazenu brzo se pogoršavalo paralelno s raspadom jugoslavenskog vojnog sistema i širenjem rata u drugim dijelovima zemlje. Bosanski [[MUP]] i snage [[Teritorijalna odbrana Republike Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane]] već su 15. aprila 1992. preuzele dio naoružanja, municije i opreme bivšeg regionalnog štaba teritorijalne odbrane uskladištene u Tuzli, [[Srebrenik]]u i [[Lukavac|Lukavcu]]. Time je lokalna bosanska vlast stvorila materijalnu osnovu za odbranu grada i šire sjeveroistočne Bosne.&lt;ref name=&quot;BBTuzla&quot; /&gt;

U isto vrijeme [[JNA]] je još držala dio svojih objekata u Tuzli, uključujući kasarnu ''Husinska buna''. U takvim okolnostima povlačenje JNA iz grada bilo je i vojno i politički osjetljivo pitanje, jer se odvijalo u trenutku kada su lokalne strukture vlasti i odbrane već faktički preuzimale kontrolu nad gradom.&lt;ref name=&quot;BBTuzla&quot; /&gt;

== Događaji od 15. maja 1992. ==
Prema svjedočenju korištenom pred [[MKSJ]]-om, rat je u Tuzli započeo 15. maja 1992, kada je kolona JNA stigla iz pravca [[Dubrave (Tuzla)|Dubrava]] i prolazila kroz grad, nakon čega je na [[Brčanska Malta|Brčanskoj Malti]] došlo do incidenta. U istom svjedočenju taj događaj je označen kao početak otvorenog rata u Tuzli.&lt;ref name=&quot;ICTYOricTuzla&quot; /&gt;

U drugom predmetu pred [[MKSJ]]-om događaj je opisan iz srpske perspektive kao napad na kolonu JNA koja se povlačila iz kasarne ''Husinska buna'' prema [[Srbija|Srbiji]], pri čemu su, prema toj interpretaciji, pripadnici JNA bili žrtve unaprijed pripremljene zasjede. Budući da se ta formulacija pojavljuje u sudskom transkriptu kroz pitanja i iskaze, a ne kao konačan sudski zaključak, ona pokazuje da je i pred međunarodnim sudom postojao spor oko karaktera samog događaja.&lt;ref name=&quot;ICTYMilosevicTuzla&quot; /&gt;

Prema vojno-historijskom prikazu iz ''Balkan Battlegrounds'', neposredna posljedica sukoba bila je konačno uklanjanje JNA iz Tuzle. Nedugo nakon toga i kasarna ''Husinska buna'' prešla je pod kontrolu bosanske strane, približno oko 16. maja 1992, čime je Tuzla postala jedno od rijetkih većih urbanih središta iz kojih je JNA uklonjena već u ranoj fazi rata.&lt;ref name=&quot;BBTuzla&quot; /&gt;

== Posljedice ==
Događaji na Brčanskoj Malti imali su velik operativni i politički značaj za sjeveroistočnu Bosnu. Uklanjanjem JNA iz Tuzle lokalne bosanske vlasti učvrstile su kontrolu nad gradom, a Tuzla je potom postala glavno uporište odbrane na prostoru koji će kasnije držati [[Drugi korpus Armije RBiH|2. korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;BBTuzla&quot; /&gt;

Istovremeno je sam događaj vrlo rano postao predmet suprotstavljenih narativa. U bosanskohercegovačkom javnom prostoru najčešće je tumačen kao dio borbe za odbranu Tuzle i sprječavanje neprijateljskog izvlačenja, dok je u srpskom političkom i medijskom prostoru opisivan kao zločin nad vojnicima u povlačenju. Takva podijeljena tumačenja ostala su prisutna i u kasnijim decenijama.&lt;ref name=&quot;ICTYOricTuzla&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTYMilosevicTuzla&quot; /&gt;

== Sudski postupci ==
Pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom Bosne i Hercegovine]] vođen je predmet protiv [[Izet Smajić|Izeta Smajića]], u kojem se u optužnici navodilo da je 15. maja 1992. na raskrsnici [[Brčanska Malta]] prišao ranjenom vojniku JNA i pucao u njega, nanijevši mu teške tjelesne povrede. Sud BiH je 2009. potvrdio optužnicu, ali je potom postupak u odnosu na optuženog prenio na mjesno nadležni [[Kantonalni sud u Tuzli]].&lt;ref name=&quot;SudBiHSmajicCase&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SudBiHSmajicNews&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/17281-potvrdjena-optuznica-u-predmetu-izet-smajic|title=Potvrđena optužnica u predmetu Izet Smajić|date=7. 5. 2009|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SudBiHSmajicPlea&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/17300-izet-smajic-se-izjasnio-da-nije-kriv|title=Izet Smajić se izjasnio da nije kriv|date=28. 5. 2009|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U građi [[MKSJ]]-a događaji u Tuzli pojavljuju se u više predmeta, uglavnom kroz svjedočenja i procesne rasprave, međutim, u dostupnoj građi MKSJ-a događaj nije dobio samostalnu konačnu presudu koja bi zatvorila sva pravna i činjenična pitanja vezana za njegov karakter i odgovornost svih učesnika.&lt;ref name=&quot;ICTYOricTuzla&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTYMilosevicTuzla&quot; /&gt;

== Historiografska ocjena ==
U historiografskom smislu ''Tuzlanska kolona'' predstavlja primjer događaja iz rane faze rata u kojem se prepliću vojni, politički i pravni aspekti. ''Balkan Battlegrounds'' događaj smješta u širi proces raspada jugoslavenskih oružanih struktura i konsolidacije bosanske kontrole nad Tuzlom, dok sudski izvori pokazuju da je pravna kvalifikacija pojedinačnih radnji počinjenih tokom sukoba ostala predmet parcijalnih i ograničenih postupaka.&lt;ref name=&quot;BBTuzla&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SudBiHSmajicCase&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.]]
* [[Tuzla]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Jugoslavenska narodna armija]]

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Tuzla]]
[[Kategorija:Historija Tuzle]]
[[Kategorija:Jugoslavenska narodna armija]]</text>
      <sha1>dx1t9q5ho6ha4hzkeno7g9b6xzwwbys</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839384</id>
      <parentid>3839309</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:59:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>/* Posljedice */</comment>
      <origin>3839384</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8036" sha1="iooax6zwqawr7tw28tgykptabytmsxp" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| naziv         = Tuzlanska kolona
| dio           = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika         = 
| veličina_slike = 
| opis          = Kolona [[JNA]] u Tuzli, maj 1992.
| datum         = oko 19:00, 15. maj 1992.
| mjesto        = [[Tuzla]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| koordinate    = 
| rezultat         = Oružani sukob prilikom povlačenja [[JNA]] iz grada
* kolona uništena 
* okončano prisustvo [[JNA]] u Tuzli
| strana1        = Republika Bosna i Hercegovina
| strana2        = Savezna Republika Jugoslavija
| komandant1    = [[Ilija Jurišić]]
| komandant2    = [[Mile Dubajić]]
| jedinice1     = lokalne snage [[MUP]]-a i [[Teritorijalna odbrana Republike Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane]]
| jedinice2     = [[Jugoslovenska narodna armija]]
| snage1       = ~ 3.000 vojnika
| snage2       = ~ 600 vojnika
| žrtve1       = nepoznato
| žrtve2       = sporno; prema različitim izvorima najmanje 54 poginula i 44 ranjena, odnosno u pojedinim optužnim aktima minimum 92 ubijena i najmanje 33 ranjena
| bilješke      = 
| širina        = 350px
}}

'''Tuzlanska kolona''' ili '''incident na Brčanskoj Malti''' naziv je za oružani sukob koji se dogodio 15. maja 1992. u [[Tuzla|Tuzli]] prilikom povlačenja kolone [[JNA]] iz grada. Događaj se zbio na raskrsnici [[Brčanska Malta]] i predstavlja jedan od najspornijih i najrazličitije tumačenih incidenata iz rane faze [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;BBTuzla&quot;&gt;{{cite book|author=Central Intelligence Agency|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|year=2002|volume=I|page=165}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTYOricTuzla&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/oric/trans/en/051128ED.htm|title=Prosecutor v. Naser Orić, transcript, 28 November 2005|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] događaj se najčešće opisuje kao sukob tokom izlaska JNA iz Tuzle, dok je u srpskim izvorima često prikazivan kao napad na kolonu u povlačenju. Sudski i historiografski izvori potvrđuju da je tog dana došlo do sukoba na Brčanskoj Malti, ali su pravna i politička tumačenja okolnosti, odgovornosti i karaktera događaja ostala predmet sporova i kasnijih postupaka.&lt;ref name=&quot;ICTYMilosevicTuzla&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/trans/en/040212ED.htm|title=Prosecutor v. Slobodan Milošević, transcript, 12 February 2004|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SudBiHSmajicCase&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/178|title=X-KR-09/710 Smajić Izet|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
U proljeće 1992. stanje u [[Tuzla|Tuzli]] i širem tuzlanskom bazenu brzo se pogoršavalo paralelno s raspadom jugoslavenskog vojnog sistema i širenjem rata u drugim dijelovima zemlje. Bosanski [[MUP]] i snage [[Teritorijalna odbrana Republike Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane]] već su 15. aprila 1992. preuzele dio naoružanja, municije i opreme bivšeg regionalnog štaba teritorijalne odbrane uskladištene u Tuzli, [[Srebrenik]]u i [[Lukavac|Lukavcu]]. Time je lokalna bosanska vlast stvorila materijalnu osnovu za odbranu grada i šire sjeveroistočne Bosne.&lt;ref name=&quot;BBTuzla&quot; /&gt;

U isto vrijeme [[JNA]] je još držala dio svojih objekata u Tuzli, uključujući kasarnu ''Husinska buna''. U takvim okolnostima povlačenje JNA iz grada bilo je i vojno i politički osjetljivo pitanje, jer se odvijalo u trenutku kada su lokalne strukture vlasti i odbrane već faktički preuzimale kontrolu nad gradom.&lt;ref name=&quot;BBTuzla&quot; /&gt;

== Događaji od 15. maja 1992. ==
Prema svjedočenju korištenom pred [[MKSJ]]-om, rat je u Tuzli započeo 15. maja 1992, kada je kolona JNA stigla iz pravca [[Dubrave (Tuzla)|Dubrava]] i prolazila kroz grad, nakon čega je na [[Brčanska Malta|Brčanskoj Malti]] došlo do incidenta. U istom svjedočenju taj događaj je označen kao početak otvorenog rata u Tuzli.&lt;ref name=&quot;ICTYOricTuzla&quot; /&gt;

U drugom predmetu pred [[MKSJ]]-om događaj je opisan iz srpske perspektive kao napad na kolonu JNA koja se povlačila iz kasarne ''Husinska buna'' prema [[Srbija|Srbiji]], pri čemu su, prema toj interpretaciji, pripadnici JNA bili žrtve unaprijed pripremljene zasjede. Budući da se ta formulacija pojavljuje u sudskom transkriptu kroz pitanja i iskaze, a ne kao konačan sudski zaključak, ona pokazuje da je i pred međunarodnim sudom postojao spor oko karaktera samog događaja.&lt;ref name=&quot;ICTYMilosevicTuzla&quot; /&gt;

Neposredna posljedica sukoba bila je konačno uklanjanje JNA iz Tuzle. Nedugo nakon toga i kasarna ''Husinska buna'' prešla je pod kontrolu bosanske strane, približno oko 16. maja 1992, čime je Tuzla postala jedno od rijetkih većih urbanih središta iz kojih je JNA uklonjena već u ranoj fazi rata.&lt;ref name=&quot;BBTuzla&quot; /&gt;

== Posljedice ==
Događaji na Brčanskoj Malti imali su velik operativni i politički značaj za sjeveroistočnu Bosnu. Uklanjanjem JNA iz Tuzle lokalne bosanske vlasti učvrstile su kontrolu nad gradom, a Tuzla je potom postala glavno uporište odbrane na prostoru koji će kasnije držati [[Drugi korpus Armije RBiH|2. korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;BBTuzla&quot; /&gt;

Istovremeno je sam događaj vrlo rano postao predmet suprotstavljenih narativa. U bosanskohercegovačkom javnom prostoru najčešće je tumačen kao dio borbe za odbranu Tuzle i sprječavanje neprijateljskog izvlačenja, dok je u srpskom političkom i medijskom prostoru opisivan kao zločin nad vojnicima u povlačenju. Takva podijeljena tumačenja ostala su prisutna i u kasnijim decenijama.&lt;ref name=&quot;ICTYOricTuzla&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTYMilosevicTuzla&quot; /&gt;

U historiografskom smislu predstavlja primjer događaja iz rane faze rata u kojem se prepliću vojni, politički i pravni aspekti. ''Balkan Battlegrounds'' događaj smješta u širi proces raspada jugoslavenskih oružanih struktura i konsolidacije kontrole republičkih vlasti nad Tuzlom, dok sudski izvori pokazuju da je pravna kvalifikacija pojedinačnih radnji počinjenih tokom sukoba ostala predmet parcijalnih i ograničenih postupaka.&lt;ref name=&quot;BBTuzla&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SudBiHSmajicCase&quot; /&gt;

== Sudski postupci ==
Pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom Bosne i Hercegovine]] vođen je predmet protiv [[Izet Smajić|Izeta Smajića]], u kojem se u optužnici navodilo da je 15. maja 1992. na raskrsnici [[Brčanska Malta]] prišao ranjenom vojniku JNA i pucao u njega, nanijevši mu teške tjelesne povrede. Sud BiH je 2009. potvrdio optužnicu, ali je potom postupak u odnosu na optuženog prenio na mjesno nadležni [[Kantonalni sud u Tuzli]].&lt;ref name=&quot;SudBiHSmajicCase&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SudBiHSmajicNews&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/17281-potvrdjena-optuznica-u-predmetu-izet-smajic|title=Potvrđena optužnica u predmetu Izet Smajić|date=7. 5. 2009|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SudBiHSmajicPlea&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/17300-izet-smajic-se-izjasnio-da-nije-kriv|title=Izet Smajić se izjasnio da nije kriv|date=28. 5. 2009|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U građi [[MKSJ]]-a događaji u Tuzli pojavljuju se u više predmeta, uglavnom kroz svjedočenja i procesne rasprave, međutim, u dostupnoj građi MKSJ-a događaj nije dobio samostalnu konačnu presudu koja bi zatvorila sva pravna i činjenična pitanja vezana za njegov karakter i odgovornost svih učesnika.&lt;ref name=&quot;ICTYOricTuzla&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTYMilosevicTuzla&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.]]
* [[Tuzla]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Jugoslavenska narodna armija]]

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Tuzla]]
[[Kategorija:Historija Tuzle]]
[[Kategorija:Jugoslavenska narodna armija]]</text>
      <sha1>iooax6zwqawr7tw28tgykptabytmsxp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sniježnica (jezero)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531869</id>
    <revision>
      <id>3839298</id>
      <parentid>3823155</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:40:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2840" sha1="ldkhoa25ijcrohu9gc3swy0t2zdz13v" xml:space="preserve">{{Infokutija jezero
| ime                  = Sniježnica
| slika                = Snijeznica-Brana-Jezero-Teocak-Ugljevik-panorama.JPG
| opis_slike           = Panorama jezera Sniježnica
| lokacija             = [[Bosna i Hercegovina]]
| vrsta                = akumulaciono jezero
| koordinate           = {{coord|44|34|46|N|18|57|30|E|display=inline,title}}
| sliv                 = 
| izliv                = [[Janja]]
| površina             = 103 ha
| najveća_dubina       = 46 m
}}

'''Sniježnica''' je [[akumulaciono jezero]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], na području [[Teočak]]a i [[Sapna|Sapne]]. Izgrađeno je za potrebe snabdijevanja vodom [[Termoelektrana Ugljevik|Termoelektrane Ugljevik]], a ubraja se među značajnije vještačke vodene površine na prostoru [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]].&lt;ref name=&quot;StrategijaTK&quot;&gt;{{cite web |title=Strateška platforma za Tuzlanski kanton |url=https://www.vladatk.kim.ba/Vlada/Novosti_2014/Strateska_platforma_za_Tuzlanski_kanton.pdf |publisher=Vlada Tuzlanskog kantona |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TurizamTK&quot;&gt;{{cite web |title=Vodič za investitore Tuzlanskog kantona |url=https://www.vladatk.kim.ba/Vlada/Dokumenti/2014/vodici/171214/Vodic_za_investitore_Tuzlanskog_kantona_FINAL_za_WEB.pdf |publisher=Vlada Tuzlanskog kantona |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Osobine ==
Jezero ima površinu od 103 [[hektar]]a, a najveća dubina iznosi 46 metara.&lt;ref name=&quot;StrategijaTK&quot; /&gt; Voda u akumulaciju dolazi iz [[Rastošnička rijeka|Rastošničke rijeke]], dok se ispušta u [[Janja|Janju]].&lt;ref name=&quot;KlixSnijeznica&quot;&gt;{{cite web |title=Pogledajte kako iz ptičije perspektive izgleda Sniježničko jezero |url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/pogledajte-kako-iz-pticije-perspektive-izgleda-snijeznicko-jezero/191007096 |website=Klix.ba |date=7. 10. 2019 |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Sniježnica je napravljena sedamdesetih godina 20. stoljeća radi osiguranja vode za rad Termoelektrane Ugljevik.&lt;ref name=&quot;TurizamTK&quot; /&gt; Tokom formiranja akumulacije potopljeni su dijelovi okolnog prostora, a jezero je vremenom postalo prepoznatljivo i kao lokalitet za rekreaciju i [[sportski ribolov]].&lt;ref name=&quot;TurizamTK&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KlixSnijeznica&quot; /&gt;

== Značaj ==
Pored prvobitne privredne namjene, jezero Sniježnica danas ima i turističko-rekreacijski značaj. U kantonalnim razvojnim i promotivnim dokumentima navodi se kao mjesto pogodno za pecanje i boravak u prirodi.&lt;ref name=&quot;TurizamTK&quot; /&gt;

== Također pogledaj ==
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]
* [[Teočak]]
* [[Sapna]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Umjetna jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Teočak]]
[[Kategorija:Sapna]]</text>
      <sha1>ldkhoa25ijcrohu9gc3swy0t2zdz13v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Terapija monoklonskim antitijelima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533566</id>
    <revision>
      <id>3839314</id>
      <parentid>3836975</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:15:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3839314</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1427" sha1="gr6190wgo6ppvznjb0oyh224dyne9or" xml:space="preserve">
[[Datoteka:Antibody.svg|mini|Svako antitijelo veže samo jedan specifični antigen.]]
[[Monoklonska аntitijela|Monoklonska antitijela]] (mAb) imaju različitu terapijsku primjenu. Moguće je stvoriti mAb koji se [[Monospecifična antitijela|specifično]] veže za gotovo svaku [[Glosar biologije|vanćelijsku]] metu, kao što su proteini [[Ćelijska membrana|na površini ćelije]] i [[Citokin|citokini]]. Mogu se koristiti za neutralizaciju mete (npr. sprečavanjem vezivanja za receptor),&lt;ref name=&quot;Yao_2013&quot;&gt;{{Cite journal|author-link3=Lieping Chen|date=February 2013|title=Advances in targeting cell surface signalling molecules for immune modulation|journal=Nature Reviews. Drug Discovery|volume=12|issue=2|pages=130–146|doi=10.1038/nrd3877|pmc=3698571|pmid=23370250}}&lt;/ref&gt; za indukciju specifičnog ćelijskog signala (aktivacijom receptora),&lt;ref name=&quot;Yao_2013&quot; /&gt; za usmjeravanje imunološkog sistema protiv specifičnih ćelija ili za dopremanje lijeka u određeni tip ćelije (kao što je [[radioimunoterapija]] koja direktno cilja ćelije [[Citotoksičnost|citotoksičnim]] zračenjem).

Glavne primjene obuhvataju [[Rak (medicina)|liječenje raka]], [[Autoimunske bolesti|autoimunih bolesti]], [[Astma|astmu]], [[Transplantacija|komplikacije pri transplantaciji organa]], prevenciju [[Krvni ugrušak|nastanka krvnih ugrušaka]] i određene infekcije.

== Reference ==

{{Refspisak}}

[[Kategorija:Imunologija]]</text>
      <sha1>gr6190wgo6ppvznjb0oyh224dyne9or</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839315</id>
      <parentid>3839314</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:17:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3839315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1790" sha1="nkvzqqeejih06ko0ijks1waoo7ruxct" xml:space="preserve">
[[Datoteka:Antibody.svg|mini|Svako antitijelo veže samo jedan specifični antigen.]]
[[Monoklonska аntitijela|Monoklonska antitijela]] (mAb) imaju različitu terapijsku primjenu. Moguće je stvoriti mAb koji se [[Monospecifična antitijela|specifično]] veže za gotovo svaku [[Glosar biologije|vanćelijsku]] metu, kao što su proteini [[Ćelijska membrana|na površini ćelije]] i [[Citokin|citokini]]. Mogu se koristiti za neutralizaciju mete (npr. sprečavanjem vezivanja za receptor),&lt;ref name=&quot;Yao_2013&quot;&gt;{{Cite journal|author-link3=Lieping Chen|date=February 2013|title=Advances in targeting cell surface signalling molecules for immune modulation|journal=Nature Reviews. Drug Discovery|volume=12|issue=2|pages=130–146|doi=10.1038/nrd3877|pmc=3698571|pmid=23370250}}&lt;/ref&gt; za indukciju specifičnog ćelijskog signala (aktivacijom receptora),&lt;ref name=&quot;Yao_2013&quot; /&gt; za usmjeravanje imunološkog sistema protiv specifičnih ćelija ili za dopremanje lijeka u određeni tip ćelije (kao što je [[radioimunoterapija]] koja direktno cilja ćelije [[Citotoksičnost|citotoksičnim]] zračenjem).

Glavne primjene obuhvataju [[Rak (medicina)|liječenje raka]], [[Autoimunske bolesti|autoimunih bolesti]], [[Astma|astmu]], [[Transplantacija|komplikacije pri transplantaciji organa]], prevenciju [[Krvni ugrušak|nastanka krvnih ugrušaka]] i određene infekcije.

== Reference ==

{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.cancernetwork.com/cancer-management-11/chapter03/article/10165/1402628 Cancer Management Handbook: Principles of Oncologic Pharmacotherapy]{{Registration required}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090515221337/http://www.cancernetwork.com/cancer-management-11/chapter03/article/10165/1402628|date=2009-05-15}}

[[Kategorija:Imunologija]]</text>
      <sha1>nkvzqqeejih06ko0ijks1waoo7ruxct</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839317</id>
      <parentid>3839315</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:17:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/Terapija monoklonskim antitijelima]] na [[Terapija monoklonskim antitijelima]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <origin>3839315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1790" sha1="nkvzqqeejih06ko0ijks1waoo7ruxct" xml:space="preserve">
[[Datoteka:Antibody.svg|mini|Svako antitijelo veže samo jedan specifični antigen.]]
[[Monoklonska аntitijela|Monoklonska antitijela]] (mAb) imaju različitu terapijsku primjenu. Moguće je stvoriti mAb koji se [[Monospecifična antitijela|specifično]] veže za gotovo svaku [[Glosar biologije|vanćelijsku]] metu, kao što su proteini [[Ćelijska membrana|na površini ćelije]] i [[Citokin|citokini]]. Mogu se koristiti za neutralizaciju mete (npr. sprečavanjem vezivanja za receptor),&lt;ref name=&quot;Yao_2013&quot;&gt;{{Cite journal|author-link3=Lieping Chen|date=February 2013|title=Advances in targeting cell surface signalling molecules for immune modulation|journal=Nature Reviews. Drug Discovery|volume=12|issue=2|pages=130–146|doi=10.1038/nrd3877|pmc=3698571|pmid=23370250}}&lt;/ref&gt; za indukciju specifičnog ćelijskog signala (aktivacijom receptora),&lt;ref name=&quot;Yao_2013&quot; /&gt; za usmjeravanje imunološkog sistema protiv specifičnih ćelija ili za dopremanje lijeka u određeni tip ćelije (kao što je [[radioimunoterapija]] koja direktno cilja ćelije [[Citotoksičnost|citotoksičnim]] zračenjem).

Glavne primjene obuhvataju [[Rak (medicina)|liječenje raka]], [[Autoimunske bolesti|autoimunih bolesti]], [[Astma|astmu]], [[Transplantacija|komplikacije pri transplantaciji organa]], prevenciju [[Krvni ugrušak|nastanka krvnih ugrušaka]] i određene infekcije.

== Reference ==

{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.cancernetwork.com/cancer-management-11/chapter03/article/10165/1402628 Cancer Management Handbook: Principles of Oncologic Pharmacotherapy]{{Registration required}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090515221337/http://www.cancernetwork.com/cancer-management-11/chapter03/article/10165/1402628|date=2009-05-15}}

[[Kategorija:Imunologija]]</text>
      <sha1>nkvzqqeejih06ko0ijks1waoo7ruxct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Harry Harlow</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533722</id>
    <revision>
      <id>3839252</id>
      <parentid>3838886</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T00:09:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Poveznica: Margaret Kuenne Harlow</comment>
      <origin>3839252</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51662" sha1="4otl62rvu8hjzg8jd0r9evzpmg0hxyp" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Harry Harlow
| slika                   = 
| slika_širina            = 250px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1905|10|31}}
| mjesto_rođenja          = [[Fairfield, Iowa|Fairfield]], [[Iowa]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti|1981|12|6|1905|10|31}}
| mjesto_smrti            = [[Tucson, Arizona|Tucson]], [[Arizona]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| državljanstvo           = Američko
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Psihologija]] (Razvojna psihologija)
| radna_institucija       = [[Univerzitet Wisconsina (Madison)]]
| alma_mater              = [[Univerzitet Stanford]]
| doktorski_mentor        = [[Lewis Terman]]
| doktorski_studenti      = [[Abraham Maslow]]&lt;br /&gt;[[Stephen Suomi]]
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = [[John Bowlby]]
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = Eksperimenti sa rhesus majmunima; Teorija afektivne vezanosti; &quot;Žičana&quot; i &quot;platnena&quot; majka
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[National Medal of Science]] (1967)&lt;br /&gt;Zlatna medalja Američke psihološke fondacije (1973)&lt;br /&gt;Howard Crosby Warren medalja (1956)
| religija                = 
| fusnote                 = Supruge: Clara Mears (vj. 1932–1946; 1972–1981), [[Margaret Kuenne Harlow]] (vj. 1946–1971); Rođeno ime: Harry Frederick Israel
}}

[[Datoteka:Natural_of_Love_Typical_response_to_cloth_mother_surrogate_in_fear_test.jpg|mini|desno|300px|Eksperiment Harryja Harlowa s majmunima: Mladunče traži emocionalnu sigurnost i utjehu kod vještačke majke prekrivene tkaninom umjesto kod žičane majke koja mu pruža hranu ]]

'''Harry Frederick Harlow''' (31. oktobar 1905 – 6. decembar 1981) bio je američki [[psiholog]], najpoznatiji po istraživanjima o odvajanju mladunčadi od majke, potrebama za privrženošću i [[socijalna izolacija|socijalnoj izolaciji]] kod [[rezus makaki|rezus makakija]], koja su ukazala na značaj brige i društvene povezanosti za socijalni i [[kognitivni razvoj]]. Veći dio svojih istraživanja proveo je na Univerzitet Wisconsina (Madison), gdje je kratko sarađivao s [[humanistička psihologija|humanističkim psihologom]] [[Abraham Maslow|Abrahamom Maslowom]].

Harlowovi eksperimenti bili su predmet značajnih etičkih rasprava. U okviru svojih istraživanja konstruisao je nežive surogat-majke od žice i drveta za mladunce rezus makakija. Svaki mladunac razvijao je privrženost prema određenoj surogat-majci, prepoznajući njene karakteristike. Harlow je zatim ispitivao preferencije mladunaca između žičane majke i majke presvučene platnom u različitim eksperimentalnim uslovima: kada je žičana majka držala bočicu s hranom, a platnena nije imala hranu, te obrnuto. Rezultati su pokazali da su mladunci u većini slučajeva preferirali platnenu majku, bez obzira na prisustvo hrane, dok su žičanu majku posjećivali uglavnom radi hranjenja.

U kasnijem periodu karijere Harlow je provodio eksperimente potpune socijalne izolacije, držeći mladunce u izolacijskim komorama i do 12 mjeseci, nakon čega su ispoljavali ozbiljne poremećaje u ponašanju.&lt;ref name=&quot;Harlow_1965&quot;&gt;{{cite journal |last1=Harlow |first1=Harry F. |last2=Dodsworth |first2=R. O. |last3=Harlow |first3=M. K. |date=1965 |title=Total social isolation in monkeys |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=54 |issue=1 |doi=10.1073/pnas.54.1.90 |pmid=4955132 |pmc=285801 |bibcode=1965PNAS...54...90H |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC285801 |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Neki autori smatraju da su upravo ova istraživanja doprinijela jačanju [[pokret za oslobađanje životinja|pokreta za prava životinja]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;Blum_2002&quot;&gt;{{cite book |last=Blum |first=Deborah |year=2002 |title=Love at Goon Park: Harry Harlow and the Science of Affection |location=Cambridge, MA |publisher=Perseus Publishing |isbn=978-0-7382-0278-5 |url=https://archive.org/details/loveatgoonparkha0000blum_n2r8 |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'', Harlow je rangiran kao 26. najcitiraniji psiholog 20. vijeka.&lt;ref name=&quot;Haggbloom_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Jason E. |last3=Jones |first3=Vinessa K. |last4=Yarbrough |first4=Gary L. |last5=Russell |first5=Tenea M. |last6=Borecky |first6=Chris M. |last7=McGahhey |first7=Reagan |last8=Powell |first8=John L. III |date=2002 |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Harry Harlow rođen je 31. oktobra 1905. u [[Fairfield]]u, u američkoj saveznoj državi [[Iowa]], kao treće od četvero djece Mabel Rock i Alonza Harlowa Israela.&lt;ref name=&quot;McKinney_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=McKinney |first=William T. |date=2003 |title=Love at Goon Park: Harry Harlow and the Science of Affection |journal=American Journal of Psychiatry |volume=160 |issue=12 |pages=2254–2255 |doi=10.1176/appi.ajp.160.12.2254 |url=https://ajp.psychiatryonline.org/doi/full/10.1176/appi.ajp.160.12.2254 |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; O njegovom ranom životu sačuvano je relativno malo podataka. U nedovršenoj autobiografiji navodio je da je njegov odnos s majkom bio emocionalno distanciran i da je tokom života prolazio kroz periode [[depresija|depresije]].&lt;ref name=&quot;Slater_2004&quot;&gt;{{cite news |last=Slater |first=Lauren |date=2004 |title=Monkey love |url=https://archive.boston.com/news/globe/ideas/articles/2004/03/21/monkey_love/ |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon jedne godine studija na [[Reed College]]u u [[Portland (Oregon)|Portlandu]], Harlow je, putem posebnog testa sposobnosti, primljen na [[Univerzitet Stanford]]. U početku je studirao [[engleski jezik]] i [[književnost]], ali je nakon prvog semestra, zbog slabijih akademskih rezultata, promijenio studijski program i opredijelio se za [[psihologija|psihologiju]].&lt;ref name=&quot;Suomi_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Suomi |first=Stephen J. |date=2008 |title=Rigorous Experiments on Monkey Love: An Account of Harry F. Harlow's Role in the History of Attachment Theory |journal=Integrative Psychological and Behavioral Science |volume=42 |issue=4 |pages=354–369 |doi=10.1007/s12124-008-9072-9 |pmid=18688688 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s12124-008-9072-9 |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na Univerzitetu Stanford studirao je pod mentorstvom [[Calvin Perry Stone|Calvina Perryja Stonea]], istraživača ponašanja životinja i [[Walter Richard Miles|Waltera Richarda Milesa]], stručnjaka za percepciju vida, dok je njegov akademski rad nadgledao [[Lewis Terman]], autor [[Stanford-Binet test inteligencije|Stanford-Binetovog testa inteligencije]].&lt;ref name=&quot;McKinney_2003&quot; /&gt; Terman je imao značajan utjecaj na Harlowov profesionalni razvoj. Nakon stjecanja doktorata 1930. promijenio je prezime iz Israel u Harlow.&lt;ref name=&quot;Rumbaugh_1997&quot;&gt;{{cite journal |last=Rumbaugh |first=Duane M. |year=1997 |title=The psychology of Harry F. Harlow: A bridge from radical to rational behaviorism |journal=Philosophical Psychology |volume=10 |issue=2 |pages=197–210 |doi=10.1080/09515089708573215 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/09515089708573215 |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema dostupnim izvorima, promjena prezimena bila je motivisana zabrinutošću zbog mogućih društvenih predrasuda povezanih s jevrejskim porijeklom, iako njegova porodica nije bila jevrejska.&lt;ref name=&quot;McKinney_2003&quot; /&gt;

Neposredno nakon završetka doktorske disertacije, Harlow je prihvatio profesorsku poziciju na [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina (Madison)]]. Kako nije uspio osigurati odgovarajući laboratorijski prostor na univerzitetu, preuzeo je napuštenu zgradu u blizini kampusa i, uz pomoć svojih studenata, preuredio je u istraživački centar koji je kasnije postao poznat kao Laboratorij za primate.&lt;ref name=&quot;Blum_2002&quot; /&gt; Taj laboratorij bio je među prvim specijaliziranim centrima te vrste u svijetu. Pod Harlowovim vodstvom razvio se u značajan istraživački centar u kojem je oko četrdeset studenata steklo doktorat iz psihologije.&lt;ref name=&quot;Harlow_1958&quot;&gt;{{cite journal |last=Harlow |first=Harry F. |year=1958 |title=The nature of love |journal=American Psychologist |volume=13 |issue=12 |pages=673–685 |doi=10.1037/h0047884 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Harlow/love.htm |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom svoje akademske karijere Harry Harlow dobio je brojna priznanja i odlikovanja, uključujući izbor u [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnu akademiju nauka Sjedinjenih Američkih Država]] 1951.,&lt;ref name=&quot;NAS_Harlow&quot;&gt;{{cite web |title=Member Directory: Harry F. Harlow |url=http://www.nasonline.org/member-directory/deceased-members/20001163.html |website=National Academy of Sciences |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Medalju Howarda Crosbyja Warrena [[Američko društvo eksperimentalnih psihologa]] 1956., izbor u [[Američko filozofsko društvo|Američko filozofsko društvo]] 1957.,&lt;ref name=&quot;APS_Harlow&quot;&gt;{{cite web |title=APS Member History: Harry F. Harlow |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Harry+Harlow |website=American Philosophical Society |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; izbor u [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američku akademiju umjetnosti i nauka]] 1961.,&lt;ref name=&quot;AAAS_Harlow&quot;&gt;{{cite web |title=Member Directory: Harry Frederick Harlow |url=https://www.amacad.org/person/harry-frederick-harlow |website=American Academy of Arts and Sciences |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i Nacionalnu medalju za nauku 1967. Godine 1973. dodijeljena mu je Zlatna medalja Američke psihološke fondacije.

U periodu od 1950. do 1952. obavljao je funkciju rukovodioca Odjela za istraživanje ljudskih resursa pri Ministarstvu vojske Sjedinjenih Američkih Država. Od 1952. do 1955. bio je na čelu Odjela za antropologiju i psihologiju [[Nacionalno istraživačko vijeća Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnog istraživačkog vijeća]], a djelovao je i kao savjetnik Naučnog savjetodavnog odbora američke vojske. Funkciju predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] obavljao je od 1958. do 1959.

[[Datoteka:Graves of Harry Frederick Harlow (1905–1981) and Margaret Ruth Kuenne Harlow (1918–1971) at Forest Hill Cemetery, Madison, WI.jpg|mini|desno|300px|Grobovi Harryja Harlowa i Margaret Kuenne Harlow na groblju Forest Hill]]

Harlow se 1932. oženio Clarom Mears, studenticom [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]] koju je [[Lewis Terman]] uključio u svoje istraživanje visokog koeficijenta inteligencije.&lt;ref name=&quot;McKinney_2003&quot; /&gt; U braku su dobili dvojicu sinova, Roberta i Richarda. Brak je okončan razvodom 1946.

Iste godine Harlow se oženio dječijom psihologinjom [[Margaret Kuenne Harlow|Margaret Kuenne]], s kojom je imao dvoje djece, Pamelu i Jonathana. Margaret Kuenne Harlow preminula je 11. augusta 1971. nakon dugotrajne borbe s [[rak]]om, koji joj je dijagnostikovan 1967.&lt;ref name=&quot;Blum_2002&quot; /&gt; Njena smrt imala je značajan utjecaj na Harlowa, koji je nakon toga ponovo razvio simptome [[depresija|depresije]] i bio podvrgnut [[elektrokonvulzivna terapija|elektrokonvulzivnoj terapiji]].&lt;ref name=&quot;Rice_Attachment&quot;&gt;{{cite web |last=Rice |first=Keith E. |title=Key Study: Attachment in Infant Monkeys |url=https://web.archive.org/web/20120601044957/http://www.integratedsociopsychology.net/infant_monkeys-attachment.html |website=Integrated Sociopsychology |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U martu 1972. ponovo se oženio Clarom Mears. Zajedno su živjeli u [[Tucson, Arizona|Tucsonu]], u saveznoj državi [[Arizona]], sve do njegove smrti 1981.&lt;ref name=&quot;Blum_2002&quot; /&gt; Sahranjen je pored Margaret Kuenne na groblju Forest Hill u [[Madison (Wisconsin)|Madisonu]], savezna država [[Wisconsin]].

== Istraživanja na majmunima ==

Harry Harlow došao je na [[Univerzitet Wisconsina (Madison)]] 1930., nakon što je doktorirao na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] pod mentorstvom istraživača kao što su [[Calvin Perry Stone|Calvin Perry Stone]] i [[Lewis Terman]].&lt;ref name=&quot;VanDerHorst_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Van der Horst |first=Frank C. P. |date=2008 |title='When Strangers Meet': John Bowlby and Harry Harlow on Attachment Behavior |journal=Integrative Psychological and Behavioral Science |volume=42 |issue=4 |pages=370–388 |doi=10.1007/s12124-008-9079-2 |pmid=18766423 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s12124-008-9079-2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na početku akademske karijere posvetio se istraživanju [[primati|primata]], radeći sa životinjama u [[Zoološki vrt Henry Vilas|Zoološkom vrtu Henry Vilas]]. Tokom tog perioda razvio je Vinskonsinski opći aparat za testiranje (WGTA), eksperimentalni uređaj namijenjen proučavanju [[učenje|učenja]], [[kognicija|kognicije]] i [[Pamćenje|pamćenja]] kod primata. Upravo kroz ta istraživanja Harlow je uočio da majmuni razvijaju obrasce rješavanja zadataka koji nadilaze jednostavno ponavljanje prethodnih iskustava.

Ovaj fenomen kasnije je definisan kao [[meta-učenje]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''metalearning''), odnosno ″učenje kako učiti″ ili ″obrasci učenja″ ([[Engleski jezik|eng.]] ''learning sets'').&lt;ref name=&quot;Suomi_LeRoy_1982&quot;&gt;{{cite journal |last1=Suomi |first1=Stephen J. |last2=LeRoy |first2=Helen A. |date=1982 |title=In memoriam: Harry F. Harlow (1905–1981) |journal=American Journal of Primatology |volume=2 |issue=4 |pages=319–342 |doi=10.1002/ajp.1350020402 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ajp.1350020402 |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Harlow_1949&quot;&gt;{{cite journal |last=Harlow |first=Harry F. |year=1949 |title=The formation of learning sets |journal=Psychological Review |volume=56 |issue=1 |doi=10.1037/h0062474 |pmid=18124807 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Harlow/sets.htm |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U vrijeme kada je Harlow provodio ta istraživanja, u psihologiji su dominirale dvije suprotstavljene teorije učenja: teorija [[Clark L. Hull|Clarka L. Hulla]] i [[Kenneth Spence|Kennetha Spencea]], prema kojoj se učenje odvija metodom pokušaja i pogreške, te [[Geštalt psihologija|geštalt psihologija]], koja je naglašavala učenje putem iznenadnog uvida. Harlowovi nalazi o ″obrascima učenja″ ukazivali su da između ta dva pristupa ne postoji potpuna suprotnost, budući da proces učenja može započeti pokušajima i pogreškama, ali s akumulacijom iskustva dovesti do bržeg i intuitivnijeg rješavanja novih problema.&lt;ref name=&quot;Harlow_1949&quot; /&gt;

[[Datoteka:Rhesus Macaque (Macaca mulatta) (5780783616).jpg|mini|desno|300px|Harlow je u svojim eksperimentima isključivo koristio majmune [[rezus makaki|rezus makakije]]]]

Kako bi proučavao razvoj ″obrazaca učenja″, Harry Harlow je morao imati pristup primatima u ranom razvojnom periodu. Zbog toga je 1932. uspostavio uzgojnu koloniju [[rezus makaki|rezus makakija]]. Budući da je njegovo istraživanje zahtijevalo kontinuirano posmatranje mladunaca, odlučio ih je odgajati u kontrolisanom laboratorijskom okruženju, umjesto uz njihove biološke majke.&lt;ref name=&quot;Suomi_LeRoy_1982&quot; /&gt;

Ovakav pristup, poznat kao [[majčinska deprivacija]], kasnije je postao predmet značajnih etičkih rasprava, a u modifikovanim oblicima korišten je kao eksperimentalni model za proučavanje ranih životnih nepovoljnosti kod primata.

[[Datoteka:Nature of Love Wire and cloth mother surrogates.jpg|mini|desno|300px|Eksperimentalni modeli ″žičane″ i ″platnene″ surogat majke]]

Rad s mladuncima rezus makakija i njihovo odgajanje u laboratorijskim uslovima potaknuli su Harlowa na razvoj istraživanja koja će kasnije postati njegova najpoznatija djela — eksperimente sa surogat majkama. Iako su Harlow i njegovi saradnici uspijevali zadovoljiti fiziološke potrebe mladunaca, primijećeno je da su laboratorijski odgojeni majmuni pokazivali značajne razlike u odnosu na one koji su odrastali uz biološke majke. Takve jedinke često su ispoljavale socijalnu povučenost, poteškoće u socijalnoj interakciji i izraženu vezanost za mekane predmete, poput platnenih podloga ili prekrivača.&lt;ref name=&quot;Suomi_LeRoy_1982&quot; /&gt;

Istovremeno, opaženo je da su mladunci koji su odrastali isključivo uz majku, ali bez kontakta s vršnjacima, pokazivali pojačane reakcije straha ili agresivnosti.&lt;ref name=&quot;PBS_Harlow&quot;&gt;{{cite web |title=A Science Odyssey: People and Discoveries: Harry Harlow |url=https://www.pbs.org/wgbh/aso/databank/entries/bhharl.html |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Uočivši izraženu privrženost mladunaca mekim tkaninama i povezanost tog ponašanja s odsustvom majčinske figure, Harlow je započeo sistematsko istraživanje odnosa između majke i mladunčeta.&lt;ref name=&quot;Suomi_LeRoy_1982&quot; /&gt; Ovo pitanje bilo je predmet intenzivnih naučnih rasprava sredinom 20. vijeka, posebno između predstavnika [[biheviorizam|biheviorizma]], uključujući [[B. F. Skinner]]a, i britanskog psihologa [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], koji je naglašavao značaj emocionalne privrženosti i fizičkog kontakta između majke i djeteta u ranom razvoju.

Ova istraživanja bila su potaknuta studijom i izvještajem [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]] pod naslovom ''Maternal Care and Mental Health'', objavljenim 1950. pod pokroviteljstvom [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]]. U tom izvještaju Bowlby je analizirao dotadašnja istraživanja o efektima institucionalnog odgoja na dječiji razvoj, kao i psihološke posljedice odvajanja djece od majki.&lt;ref name=&quot;McLeod_2008&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=2008 |title=Attachment Theory |url=https://www.simplypsychology.org/attachment.html |website=Simply Psychology |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Posebno se oslanjao na istraživanja [[René Spitz|Renéa Spitza]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Spitz |first1=R. A. |last2=Wolf |first2=K. M. |year=1946 |title=Anaclitic depression: an inquiry into the genesis of psychiatric conditions in early childhood. II. |journal=Psychoanalytic Study of the Child |volume=2 |pages=313–342 |doi=10.1080/00797308.1946.11823551 |pmid=20293638}}&lt;/ref&gt; i vlastite analize djece odgajane u različitim institucionalnim i porodičnim okruženjima.

Godine 1953. Bowlbyjev saradnik [[James Robertson (psychoanalyst)|James Robertson]] snimio je kratki dokumentarni film ''A Two-Year-Old Goes to Hospital'', koji je prikazivao neposredne emocionalne posljedice odvajanja malog djeteta od majke tokom hospitalizacije.&lt;ref name=&quot;Karen_1990&quot;&gt;{{cite magazine |last=Karen |first=Robert |date=februar 1990 |title=Becoming Attached |url=http://www.djeffrey.id.au/attachment_information_pages/Articles_files/Becoming%20Attached.pdf |magazine=The Atlantic Monthly |volume=265 |issue=2 |pages=35–70 |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Bowlbyjev izvještaj i Robertsonov film dodatno su usmjerili pažnju naučne zajednice na značaj primarnog njegovatelja u razvoju djece i primata. Bowlby je osporavao tada dominantno biheviorističko gledište prema kojem je hranjenje osnovna vezivanja između majke i djeteta. Umjesto toga, tvrdio je da majka djetetu pruža i emocionalnu sigurnost i specifičnu vezu koja ima značajan utjecaj na psihološki razvoj i [[mentalno zdravlje]].

U to vrijeme u pojedinim stručnim krugovima prevladavalo je mišljenje da prekomjerni fizički kontakt s [[Dojenčad|dojenčadi]] može negativno utjecati na njihov razvoj, što je dovelo do uspostavljanja institucionalnih modela odgoja s ograničenim fizičkim kontaktom. Bowlby se protivio takvom pristupu, naglašavajući važnost emocionalne privrženosti i tjelesne bliskosti.

Upravo rasprava o prirodi i uzrocima potrebe za majčinskom brigom predstavljala je teorijski okvir Harlowovih eksperimenata sa surogat majkama. Kako bi ispitao ulogu fizičkog kontakta u formiranju privrženosti, Harlow je konstruisao nežive surogat majke za mladunce [[rezus makaki|rezus makakija]], izrađene od žice i drveta.&lt;ref name=&quot;Suomi_LeRoy_1982&quot; /&gt;

Svaki mladunac razvijao je privrženost prema svojoj surogat majci, prepoznajući njene specifične karakteristike i pokazujući preferenciju prema njoj. Nakon toga Harlow je osmislio eksperiment kojim je ispitivao da li mladunci preferiraju žičanu majku ili majku obloženu mekanom tkaninom. U jednoj eksperimentalnoj situaciji žičana majka imala je bočicu s hranom, dok platnena majka nije nudila hranu. U drugoj situaciji raspored je bio obrnut — platnena majka imala je hranu, a žičana nije imala nikakvu funkciju hranjenja.&lt;ref name=&quot;Suomi_LeRoy_1982&quot; /&gt;

Istraživanja su pokazala da su mladunci rezus makakija izrazito preferirali provođenje vremena uz surogat majku presvučenu tkaninom.&lt;ref name=&quot;Suomi_LeRoy_1982&quot; /&gt; Čak i kada je samo žičana surogat majka pružala hranu, mladunci su joj prilazili isključivo radi hranjenja. Na osnovu ovih nalaza, Harlow je zaključio da odnos između majke i mladunčeta nije zasnovan samo na zadovoljavanju fizioloških potreba, nego da je ″kontaktna udobnost″ od suštinske važnosti za psihološki razvoj i emocionalnu stabilnost mladunaca, ali i djece. Ova istraživanja pružila su snažnu empirijsku podršku tvrdnjama [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]] o značaju emocionalne povezanosti i bliskog odnosa između majke i djeteta.

Kasniji eksperimenti pokazali su da su mladunci surogat majku koristili kao sigurnu osnovu za istraživanje okoline, kao i izvor zaštite i utjehe u novim ili zastrašujućim situacijama.&lt;ref name=&quot;Harlow_1958_PDF&quot;&gt;{{cite journal |last=Harlow |first=Harry F. |date=1958 |title=The nature of love |journal=American Psychologist |volume=13 |issue=12 |pages=673–685 |doi=10.1037/h0047884 |issn=0003-066X |url=https://users.sussex.ac.uk/~grahamh/RM1web/Classic%20papers/Harlow1958.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt; U eksperimentu poznatom kao ″test otvorenog prostora″, mladunče je smješteno u nepoznato okruženje ispunjeno novim predmetima. Kada je surogat majka bila prisutna, mladunče bi joj se najprije privilo, a zatim započelo istraživanje prostora. U slučaju straha, vraćalo bi se surogat majci radi sigurnosti, nakon čega bi nastavilo istraživanje. U odsustvu surogat majke, mladunci su pokazivali izražene znakove straha, povlačeći se u sebe i izbjegavajući interakciju sa okolinom.&lt;ref name=&quot;Harlow_1958_PDF&quot; /&gt;

U tzv. ″testu straha″, mladuncima je prezentovan zastrašujući podražaj, najčešće plišana igračka koja proizvodi zvuk.&lt;ref name=&quot;Harlow_1958_PDF&quot; /&gt; Kada su bili bez prisustva surogat majke, mladunci su reagovali povlačenjem i izbjegavanjem podražaja. Nasuprot tome, u prisustvu surogat majke pokazivali su znatno manji stepen straha, češće prilazili nepoznatom objektu te ga istraživali, a ponekad i napadali.

Daljnja istraživanja ispitivala su različite efekte odrastanja isključivo uz žičanu ili isključivo uz platnenu surogat majku.&lt;ref name=&quot;Harlow_1958_PDF&quot; /&gt; Iako su mladunci u obje grupe napredovali u tjelesnoj težini približno jednakim tempom, oni koji su odrastali uz žičanu surogat majku pokazivali su izraženije probavne smetnje, uključujući mekšu stolicu i učestale epizode proljeva. Harlow je ove pojave tumačio kao posljedicu psihološkog stresa izazvanog nedostatkom tjelesnog kontakta i osjećaja sigurnosti, pri čemu su probavne tegobe predstavljale fiziološku manifestaciju emocionalne deprivacije.&lt;ref name=&quot;Harlow_1958_PDF&quot; /&gt;

Značaj ovih nalaza ogleda se u tome što su doveli u pitanje tada dominantne pedagoške preporuke koje su zagovarale ograničavanje tjelesnog kontakta s djecom kako bi se izbjeglo njihovo ″razmaživanje″, kao i stavove [[bihevioralna psihologija|bihevioralne psihologije]] prema kojima su [[Emocija|emocije]] imale zanemarivu ulogu u razvoju. U to vrijeme hranjenje se smatralo osnovnim faktorom u uspostavljanju veze između majke i djeteta. Harlow je, međutim, zaključio da hranjenje jača ovu vezu prvenstveno zato što podrazumijeva bliski tjelesni kontakt. Svoja istraživanja opisivao je kao proučavanje ljubavi, naglašavajući da osjećaj sigurnosti i utjehe može pružiti i majka i otac. Danas široko prihvaćena, ova ideja u vrijeme nastanka predstavljala je značajan zaokret u razumijevanju emocionalne povezanosti i privrženosti.&lt;ref name=&quot;Rumbaugh_1997_PDF&quot;&gt;{{cite journal |last=Rumbaugh |first=Duane |date=1997 |title=The psychology of Harry F. Harlow: A bridge from radical to rational behaviorism |journal=Philosophical Psychology |volume=10 |issue=2 |pages=197–210 |doi=10.1080/09515089708573215 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/09515089708573215 |access-date=29. april 2026 |language=en }}&lt;/ref&gt;

Neka od Harlowovih kasnijih istraživanja bila su usmjerena na socijalnu deprivaciju s ciljem razvoja životinjskog modela za proučavanje [[Depresija (raspoloženje)|depresije]]. Ovi eksperimenti, koji su među najkontroverznijima u njegovoj karijeri, uključivali su izolaciju mladunaca i juvenilnih makakija tokom različitih vremenskih perioda. Životinje koje su bile podvrgnute izolaciji pokazivale su izražene socijalne poteškoće nakon ponovnog uključivanja u grupu vršnjaka. Njihovo ponašanje karakterisala je nesigurnost u socijalnim interakcijama, povlačenje i izbjegavanje kontakta s pripadnicima vlastite vrste. Ovi rezultati dodatno su ukazali na značaj socijalne interakcije i socijalnih podražaja u razvoju socijalnih kompetencija kod primata, ali i kod djece.

Kritičari Harlowovih istraživanja ukazivali su na to da je ponašanje prianjanja kod mladunaca rezus makakija prvenstveno mehanizam preživljavanja, dok kod ljudi ima složeniju emocionalnu i razvojnu funkciju. Na osnovu toga tvrdili su da Harlowovi zaključci, kada se primjenjuju na ljudski razvoj, mogu precijeniti značaj tjelesnog kontakta i osjećaja utjehe, a umanjiti značaj hranjenja i drugih aspekata roditeljske brige.&lt;ref name=&quot;Glass_1968&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Glass |editor-first=David C. |date=1968 |title=Environmental Influences |url=https://www.russellsage.org/sites/default/files/Environmental-Influences.pdf |location=New York |publisher=Rockefeller University and Russell Sage Foundation |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Harlow je rezultate ovih eksperimenata prvi put predstavio u radu pod naslovom ''The Nature of Love'', koji je izložio kao uvodno predavanje na šezdeset šestoj godišnjoj konvenciji [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], održanoj 1958. u [[Washington|Washingtonu, D.C.]] Ovo izlaganje kasnije je postalo jedno od njegovih najpoznatijih djela i značajno doprinijelo promjeni razumijevanja privrženosti i emocionalnog razvoja u psihologiji.&lt;ref name=&quot;Green_Harlow_Classic&quot;&gt;{{cite web |last=Harlow |first=Harry F. |date=1958 |title=The Nature of Love |url=http://psychclassics.yorku.ca/Harlow/love.htm |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |website=Classics in the History of Psychology |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Djelimična i potpuna izolacija mladunčadi majmuna ===

Počevši od 1959., Harlow i njegovi saradnici počeli su objavljivati rezultate posmatranja o posljedicama djelimične i potpune socijalne izolacije. Djelimična izolacija podrazumijevala je odgoj majmuna u kafezima od žičane mreže koji su omogućavali vizuelni, olfaktorni i auditivni kontakt s drugim majmunima, ali su isključivali mogućnost fizičkog kontakta. Potpuna socijalna izolacija podrazumijevala je smještanje mladunaca u izolacione komore koje su u potpunosti onemogućavale bilo kakav kontakt s drugim jedinkama.

Harlow i saradnici su izvijestili da je djelimična izolacija dovodila do različitih poremećaja u ponašanju, uključujući ukočen i prazan pogled, stereotipno ponavljajuće kruženje u kavezu i ponašanja samoozljeđivanja. Ove jedinke su potom posmatrane u različitim eksperimentalnim uslovima. Varijanta ovog načina smještaja, u kojoj se koriste kafezi sa punim stranicama umjesto žičane mreže, ali uz zadržavanje principa jedan kafez – jedan majmun, i dalje je prisutna u pojedinim laboratorijskim praksama. &lt;ref name=&quot;Reinhardt_1995_PDF&quot;&gt;{{cite journal |last1=Reinhardt |first1=Viktor |last2=Liss |first2=Cathy |last3=Stevens |first3=Christine |date=1995 |title=Social Housing of Previously Single-Caged Macaques: What are the options and the Risks? |journal=Animal Welfare |volume=4 |issue=4 |doi=10.1017/S0962728600018017 |url=https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/B969B32D820C07A176BEEC1C8DADD57E/S0962728600018017a.pdf/social-housing-of-previously-single-caged-macaques-what-are-the-options-and-the-risks.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

U eksperimentima potpune izolacije, mladunci su ostavljani sami u trajanju od tri, šest, dvanaest ili dvadeset četiri mjeseca ″potpune socijalne deprivacije″. Rezultati su pokazali da su životinje ispoljavale izrazite psihološke poremećaje. Harlow je naveo:

{{Citat|Nijedan majmun nije uginuo tokom izolacije. Međutim, nakon prvog uklanjanja iz potpune socijalne izolacije, obično su ulazili u stanje emocionalnog šoka, koje je karakterisalo ... autističko samoprihvatanje i njihanje. Jedan od šest majmuna izolovanih tokom tri mjeseca odbio je da jede nakon vraćanja i uginuo je pet dana kasnije. Obdukcijski nalaz pripisao je smrt emocionalnoj anoreksiji.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;... Efekti šest mjeseci potpune socijalne izolacije bili su toliko razorni i iscrpljujući da smo prvobitno pretpostavili kako dvanaest mjeseci izolacije neće proizvesti dodatno pogoršanje. Ta pretpostavka se pokazala pogrešnom; dvanaest mjeseci izolacije gotovo je u potpunosti uništilo socijalno ponašanje životinja ...|— Harry Harlow&lt;ref name=&quot;Bliss_1962_PDF&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Bliss |editor-first=Eugene L. |date=1962 |title=Roots of Behavior: Genetics, Instinct, and Socialization in Animal Behavior |url=https://gwern.net/doc/genetics/heritable/1962-bliss-rootsofbehavior.pdf |location=New York |publisher=Harper &amp; Brothers |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;}}

Harlow je pokušao reintegraciju majmuna koji su šest mjeseci proveli u izolaciji tako što ih je smještao u zajednicu s jedinkama koje su odrastale u normalnim uslovima.&lt;ref name=&quot;Suomi_Harlow_1976&quot;&gt;{{cite journal |last1=Suomi |first1=Stephen J. |last2=Delizio |first2=R. |last3=Harlow |first3=Harry F. |date=1976 |title=Social rehabilitation of separation-induced depressive disorders in monkeys |journal=American Journal of Psychiatry |volume=133 |issue=11 |pages=1279–1285 |doi=10.1176/ajp.133.11.1279 |issn=0002-953X |pmid=824960 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.133.11.1279 |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi pokušaji rehabilitacije imali su ograničen uspjeh. Harlow je naveo da je potpuna socijalna izolacija tokom prvih šest mjeseci života dovodila do ″teških deficita u gotovo svim aspektima socijalnog ponašanja″.&lt;ref name=&quot;Harlow_Suomi_1971&quot;&gt;{{cite journal |last1=Harlow |first1=Harry F. |last2=Suomi |first2=Stephen J. |date=1971 |title=Social Recovery by Isolation-Reared Monkeys |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=68 |issue=7 |pages=1534–1538 |doi=10.1073/pnas.68.7.1534 |pmid=5283943 |pmc=389234 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC389234 |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedinke izložene vršnjacima iste dobi koje su odrastale u normalnim uslovima ostvarivale su samo djelimičan oporavak jednostavnih socijalnih reakcija.&lt;ref name=&quot;Harlow_Suomi_1971&quot; /&gt; Majmunice majke koje su odrastale u izolaciji pokazivale su ″prihvatljivo majčinsko ponašanje tek nakon prisilnog prihvatanja kontakta s mladuncima tokom dužeg vremenskog perioda, ali bez daljeg napretka u razvoju socijalnih funkcija″.&lt;ref name=&quot;Harlow_Suomi_1971&quot; /&gt; Izolovane jedinke smještene sa surogat majkama razvijale su ″grube obrasce međusobne interakcije″.&lt;ref name=&quot;Harlow_Suomi_1971&quot; /&gt; Suprotno tome, kada su šestomjesečne izolovane jedinke bile izložene mlađim majmunima starim oko tri mjeseca, postizale su ″gotovo potpun oporavak socijalnog ponašanja u svim ispitivanim situacijama″.&lt;ref name=&quot;Harlow_Suomi_1971&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Suomi_1972&quot;&gt;{{cite journal |last1=Suomi |first1=Stephen J. |last2=Harlow |first2=Harry F. |last3=McKinney |first3=William T. |date=februar 1972 |title=Monkey Psychiatrists |journal=American Journal of Psychiatry |volume=128 |issue=8 |pages=927–932 |doi=10.1176/ajp.128.8.927 |pmid=4621656 |url=https://ajp.psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.128.8.927 |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nalazi su potvrđeni i u kasnijim istraživanjima drugih autora, koji nisu pronašli značajne razlike između jedinki koje su prošle ″peer terapiju″ i onih koje su odrastale uz majku, dok su umjetne surogat majke imale vrlo ograničen efekat na socijalni oporavak.&lt;ref name=&quot;Cummins_1976&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cummins |first1=Mark S. |last2=Suomi |first2=Stephen J. |year=1976 |title=Long-term effects of social rehabilitation in rhesus monkeys |journal=Primates |volume=17 |issue=1 |pages=43–51 |doi=10.1007/BF02381565 |s2cid=1369284 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF02381565 |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od Harlowovog pionirskog rada o značaju dodira, novija istraživanja su potvrdila da je taktilna stimulacija u ranom djetinjstvu značajna za zdrav razvoj, kao i da deprivacija dodira može imati negativne posljedice po fiziološko i psihološko funkcionisanje.&lt;ref name=&quot;Jutapakdeegul_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Jutapakdeegul |first1=N. |last2=Casalotti |first2=Stefano O. |last3=Govitrapong |first3=P. |last4=Kotchabhakdi |first4=N. |year=2003 |title=Postnatal Touch Stimulation Acutely Alters Corticosterone Levels and Glucocorticoid Receptor Gene Expression in the Neonatal Rat |journal=Developmental Neuroscience |volume=25 |issue=1 |pages=26–33 |doi=10.1159/000071465 |pmid=12876428 |url=https://www.karger.com/Article/FullText/71465 |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Field_1988&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Field |editor-first1=Tiffany |editor-last2=McCabe |editor-first2=Philip |editor-last3=Schneiderman |editor-first3=Neil |date=1988 |title=Stress and Coping Across Development |url=https://dokumen.pub/stress-and-coping-across-development-9781315825489-1315825481-0898599601.html |location=Hillsdale, N.J. |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |isbn=0-89859-960-1 |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Laudenslager_1993&quot;&gt;{{cite journal |last1=Laudenslager |first1=Mark L. |last2=Rasmussen |first2=Kathlyn L. R. |last3=Berman |first3=Carol M. |last4=Suomi |first4=Stephen J. |last5=Berger |first5=Christy B. |date=1993 |title=Specific antibody levels in free-ranging rhesus monkeys: Relationships to plasma hormones, cardiac parameters, and early behavior |journal=Developmental Psychobiology |volume=26 |issue=7 |pages=407–420 |doi=10.1002/dev.420260704 |pmid=8270123 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1002/dev.420260704 |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Field_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Field |first=Tiffany M. |date=1995 |title=Touch in Early Development |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317779575_A23925175/preview-9781317779575_A23925175.pdf |location=Mahwah, N.J. |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |isbn=0-8058-1890-1 |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== ″Jama očaja″ ===

Harlow je bio poznat po tome što je izbjegavao uobičajenu naučnu terminologiju, te je za eksperimentalne uređaje koje je razvijao koristio namjerno provokativne i neobične nazive. Ovakav pristup djelimično je proizašao iz ranijih sukoba s dijelom psihološke zajednice, u kojima je Harlow umjesto termina ″privrženost″ ([[Engleski jezik|engl.]] ''attachment'') koristio izraz ″ljubav″ ([[Engleski jezik|engl.]] ''love''), što je u to vrijeme smatrano nekonvencionalnim u akademskom diskursu.

Među takvim nazivima i uređajima nalazili su se uređaj za prisilno parenje koji je nazvao ″stalak za silovanje″, zatim aparature za izolaciju i deprivaciju koje je nazivao ″željezna djevica″ i izolacijska komora poznata kao ″jama očaja″, koju je razvio zajedno sa svojim studentom Stephenom Suomijem.

U posljednjoj varijanti ovog uređaja, ponekad nazvanoj i ″bunar očaja″, mladunci majmuna bili su izloženi potpunoj izolaciji u tami u trajanju do jedne godine od rođenja, ili su ponavljano odvajani od vršnjaka i smještani u izolacione komore. Ovi postupci dovodili su do izraženih poremećaja u ponašanju, zbog čega su korišteni kao eksperimentalni modeli za proučavanje depresivnih stanja kod ljudi.&lt;ref name=&quot;Suomi_1971&quot;&gt;{{cite book |last=Suomi |first=S. J. |date=1971 |title=Experimental Production of Depressive Behavior in Young Monkeys |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317779575_A23925175/preview-9781317779575_A23925175.pdf |location=Madison, WI |publisher=University of Wisconsin–Madison |access-date=29. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U kasnijim fazama svog rada, Harlow je pokušavao rehabilitirati majmune izložene različitim oblicima izolacije primjenom različitih oblika ″terapijskih″ postupaka. U tom kontekstu je izjavio: 

{{Citat|U našem proučavanju psihopatologije počeli smo kao sadisti koji pokušavaju proizvesti abnormalnost. Danas smo psihijatri koji pokušavaju postići normalnost i emocionalnu stabilnost.|— Harry Harlow&lt;ref name=&quot;Harlow_1971&quot;&gt;{{cite journal |last1=Harlow |first1=H. F. |last2=Harlow |first2=M. K. |last3=Suomi |first3=S. J. |date=1971 |title=From thought to therapy: lessons from a primate laboratory |url=https://www.hrstud.unizg.hr/_download/repository/From_thought_to_therapy_-_lessons_from_a_primate_laboratory.pdf |journal=American Scientist |volume=59 |issue=5 |pages=538–549 |pmid=5004085 |access-date=30. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

== Analiza eksperimenata ==

=== Utjecaj ===

Harlowov istraživački rad imao je značajan utjecaj na kasnije [[Teorija privrženosti|teorije privrženosti]], [[emocionalni razvoj|emocionalnom razvoju]] i [[Psihopatologija|psihopatologiji]] u djetinjstvu. Među stručnjacima na koje je njegov rad utjecao bio je i [[Bruno Bettelheim]], direktor [[Sonia Shankman Orthogenic School]] u Chicagu, ustanove namijenjene djeci s teškim emocionalnim i razvojnim poteškoćama. Bettelheim je proučavao [[autizam]] i bio je posebno zainteresovan za Harlowova istraživanja na majmunima, smatrajući da bi njihovi nalazi mogli imati primjenu u razumijevanju dječijeg emocionalnog razvoja i posljedica ranog emocionalnog zanemarivanja.&lt;ref name=&quot;VanDerHorst_2008&quot; /&gt;

Harlowovi eksperimenti pružili su empirijsku osnovu za razvoj [[teorija privrženosti|teorije privrženosti]], posebno u radovima [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], te su doprinijeli promjeni tada dominantnih stavova prema emocionalnim potrebama djece u ranom razvoju.

=== Reaktivni poremećaj privrženosti ===

[[Datoteka:DSM-5 Cover.png|mini|desno|300px|Reaktivni poremećaj privrženosti (RAD) uključen je u DSM-5&lt;ref name=&quot;MayoClinic_RAD&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/reactive-attachment-disorder/diagnosis-treatment/drc-20352945 |title=Reactive attachment disorder |author=Mayo Clinic Staff |date=2022 |website=Mayo Clinic |publisher=Mayo Foundation for Medical Education and Research |access-date=30. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]

Reaktivni poremećaj privrženosti (RAD) javlja se kod djece koja su bila izložena zanemarivanju, zlostavljanju ili ozbiljnom nedostatku stabilne emocionalne brige u ranom djetinjstvu. Ovaj poremećaj manifestuje se kroz teškoće u uspostavljanju emocionalnih veza, poremećaje ponašanja i poteškoće u socijalnom funkcionisanju.

Liječenje reaktivnog poremećaja privrženosti složen je i dugotrajan proces, jer djeca s ovim poremećajem često imaju i druge prateće psihološke, razvojne ili medicinske teškoće. Dijagnostika je dodatno otežana činjenicom da se RAD često u početku pogrešno identififikuje kao neki drugi poremećaj ponašanja, što može odgoditi odgovarajući tretman i produžiti period patnje djeteta i porodice.&lt;ref name=&quot;Hanson_2000&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hanson |first1=Rochelle F. |last2=Spratt |first2=Eve G. |date=2000 |title=Reactive Attachment Disorder: What We Know about the Disorder and Implications for Treatment |url=https://www.researchgate.net/publication/12099861_Reactive_Attachment_Disorder_What_We_Know_about_the_Disorder_and_Implications_for_Treatment |journal=Child Maltreatment |volume=5 |issue=2 |pages=137–145 |doi=10.1177/1077559500005002005 |pmid=11232086 |access-date=30. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Harlow je smatrao da se odnos između majke i djeteta ne zasniva isključivo na hranjenju, već i na pružanju fizičke bliskosti i emocionalne sigurnosti. Njegovi eksperimenti pokazali su da novorođenčad imaju urođenu potrebu za dodirom, bliskošću i osjećajem sigurnosti, što predstavlja osnovu emocionalne privrženosti. Ova saznanja doprinijela su kasnijem razumijevanju mehanizama nastanka poremećaja privrženosti, uključujući RAD, te su utjecala na savremene pristupe u tretmanu djece s poremećajima ranog emocionalnog razvoja.&lt;ref name=&quot;McLeod_2020&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.simplypsychology.org/harlow-monkey.html |title=Harry Harlow, Monkey Love Experiments |last=McLeod |first=Saul |date=2020 |website=SimplyPsychology |publisher=Simply Psychology |access-date=30. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==

Mnogi Harlowovi eksperimenti danas se smatraju [[etika|etički]] neprihvatljivim, kako zbog same prirode postupaka, tako i zbog načina na koji ih je Harlow opisivao. Njegova istraživanja doprinijela su intenzivnijoj javnoj i akademskoj raspravi o tretmanu laboratorijskih životinja, te su posredno utjecala na razvoj savremenih etičkih standarda i regulatornih okvira za istraživanja na životinjama.

U eksperimentima su mladunci majmuna bili lišeni majčinske njege i emocionalne bliskosti, što je kod njih izazivalo ozbiljne psihološke poremećaje, uključujući obrasce ponašanja koji se danas povezuju s [[Anksiozni poremećaj|anksioznim]] i [[Panični poremećaj|paničnim poremećajima]].&lt;ref name=&quot;Rosenblum_2007&quot;&gt;{{cite book |author=Medical Research Modernization Committee |date=2007 |title=A Critique of Maternal Deprivation Monkey Experiments at The State University of New York Health Science Center |url=http://www.mrmcmed.org/mom.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071023215056/http://www.mrmcmed.org/mom.html |archivedate=23. oktobar 2007 |publisher=MRMC |access-date=30. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Profesor Gene Sackett sa [[Univerzitet u Washingtonu|Univerziteta u Washingtonu]], jedan od Harlowovih doktoranata, izjavio je da su upravo Harlowovi eksperimenti bili među faktorima koji su podstakli razvoj pokreta za oslobađanje životinja u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;Blum_2002&quot; /&gt;

Još jedan Harlowov student, William Mason, koji je i sam nastavio provoditi eksperimente socijalne deprivacije nakon odlaska sa [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerziteta Wisconsina (Madison)]],&lt;ref name=&quot;Capitanio_2000&quot;&gt;{{cite journal |last1=Capitanio |first1=John P. |last2=Mason |first2=William A. |date=2000 |title=Cognitive style: Problem solving by rhesus macaques (Macaca mulatta) reared with living or inanimate substitute mothers |url=https://www.researchgate.net/publication/325670849_Cognitive_style_Problem_solving_by_rhesus_macaques_Macaca_mulatta_reared_with_living_or_inanimate_substitute_mothers |journal=Journal of Comparative Psychology |volume=114 |issue=2 |pages=115–125 |doi=10.1037/0735-7036.114.2.115 |pmid=10890583 |access-date=30. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kasnije je kritički govorio o Harlowovom radu, navodeći da je istraživanje nastavljeno i nakon što je, prema mišljenju mnogih, već bilo jasno da prelazi granice prihvatljivog naučnog postupanja i osnovnih moralnih normi.&lt;ref name=&quot;Blum_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Blum |first=Deborah |date=1994 |title=The Monkey Wars |url=https://archive.org/details/monkeywars0000blum |location=New York |publisher=Oxford University Press |page=96 |isbn=0-19-509412-3 |access-date=30. april 2026 |language=en }}&lt;/ref&gt; Mason je u svojim kasnijim radovima razmatrao odnos između naučne težnje za razumijevanjem prirodnog svijeta i prava životinja na život, autonomiju i zaštitu od patnje. Ova pitanja ostala su važan dio savremenih bioetičkih rasprava o granicama [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] i biomedicinskih istraživanja.

Među Harlowovim bivšim studentima bio je i [[Stephen Suomi]], koji je kasnije nastavio istraživanja o majčinskoj deprivaciji kod majmuna u okviru [[Nacionalni institut za zdravlje Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnog instituta za zdravlje]] (NIH). Njegov rad bio je predmet kritika organizacije [[Osobe za etički tretman životinja|PETA]], kao i pojedinih članova [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa Sjedinjenih Američkih Država]], koji su dovodili u pitanje etičku opravdanost takvih eksperimenata.&lt;ref name=&quot;Firger_2014&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.cbsnews.com/news/mental-health-experiments-on-baby-monkeys-at-federal-nih-labs/ |title=Questions raised about mental health studies on baby monkeys at NIH labs |last=Firger |first=Jessica |date=2014 |website=CBSNews.com |publisher=CBS |access-date=30. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Novak_2014&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-nih-ethics-baby-monkeys-idUSKBN0K300120141225 |title=Animal research at NIH lab challenged by members of Congress |last=Novak |first=Bridgett |date=2014 |website=Reuters |access-date=30. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Naučna novinarka [[Deborah Blum]] također je kritički analizirala Harlowov rad. U svojim djelima isticala je da su mnoge kritike, kako od strane njegovih saradnika tako i šire javnosti, bile usmjerene ne samo na same eksperimente nego i na način na koji ih je Harlow javno predstavljao, koristeći provokativan i često uznemirujući jezik. Blum navodi da je čak i Suomi smatrao da je morao čekati Harlowovo penzionisanje kako bi zaustavio projekte poput ″Jama očaja″, koje je opisivao kao duboko uznemirujuće i psihološki opterećujuće za istraživače uključene u rad.&lt;ref name=&quot;Gluck_1997&quot;&gt;{{cite journal |last=Gluck |first=John P. |date=1997 |title=Harry F. Harlow and Animal Research: Reflection on the Ethical Paradox |url=https://animalstudiesrepository.org/cgi/viewcontent.cgi?article=1112&amp;context=acwp_arte |journal=Ethics &amp; Behavior |volume=7 |issue=2 |pages=149–161 |doi=10.1207/s15327019eb0702_6 |pmid=11655129 |access-date=30. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Još jedan Harlowov student, Leonard Rosenblum, također je nastavio eksperimente majčinske deprivacije, kao i istraživanja u kojima su životinje bile izložene kombinaciji farmakoloških supstanci i socijalne deprivacije, s ciljem modeliranja ljudskih [[Panični poremećaj|paničnih poremećaja]]. Njegov istraživački pristup i obrazloženja za takve eksperimente također su bili predmet kritika.&lt;ref name=&quot;Rosenblum_2007&quot; /&gt;

E. H. Eyestone, rukovodilac Odsjeka za životinjske resurse pri [[Nacionalni institut za zdravlje Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnom institutu za zdravlje]], ukazao je na zabrinutost evaluacijskog odbora povodom eksperimenata tipa ″Jama očaja″. Prema njegovim navodima, pitanja dobrobiti životinja i humanog postupanja često su bila potisnuta u drugi plan, dok su institucije više pažnje posvećivale mogućim negativnim reakcijama javnosti nego samim etičkim implikacijama istraživanja.&lt;ref name=&quot;Gluck_1997&quot; /&gt;

Harlow je u intervjuu iz 1974. izjavio da ga prvenstveno zanima naučna vrijednost rezultata istraživanja, a ne emocionalni odnos prema životinjama koje koristi u eksperimentima. Ova izjava dodatno je pojačala kritike na račun njegovog rada i njegovog odnosa prema eksperimentalnim životinjama.&lt;ref name=&quot;Gluck_1997&quot; /&gt;

Iako je Harlow bio svjestan zakonskih propisa o zaštiti životinja, poput britanskog [[Zakon o okrutnosti prema životinjama iz 1876.|Zakona o okrutnosti prema životinjama iz 1876.]], ozbiljniji zakonodavni napori u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] započeli su tek šezdesetih godina 20. vijeka. Kao rezultat tih nastojanja, usvojen je [[Zakon o dobrobiti životinja]] 1966., koji je postavio osnovne standarde za tretman životinja u istraživačkim ustanovama.&lt;ref name=&quot;Adams_Larson&quot;&gt;{{cite web |url=https://search.nal.usda.gov/discovery/collectionDiscovery?vid=01NAL_INST:MAIN&amp;collectionId=81279629890007426 |title=Legislative History of the Animal Welfare Act: Introduction |last1=Adams |first1=Benjamin |last2=Larson |first2=Jean |website=USDA National Agricultural Library |publisher=Animal Welfare Information Center |access-date=30. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== U popularnoj kulturi ==

Život i naučni rad Harryja Harlowa poslužili su kao inspiracija za više umjetničkih i kulturnih projekata. Pozorišna predstava ''The Harry Harlow Project'', zasnovana na njegovom životu i istraživačkom radu, producirana je u zasnovana na životu i radu Harlowa, producirana je u [[Victoria (Australija)|Victoriji]] i izvođena je širom [[Australija|Australije]].&lt;ref name=&quot;TheAge_2009&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.theage.com.au/articles/2009/11/29/1259429301627.html |title=The Harry Harlow Project |date=2009 |website=The Age |publisher=Arts Review |access-date=30. april 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Književnik i zagovornik prava životinja [[Grant Morrison]] naveo je Harlowa i njegove eksperimente kao djelimičnu inspiraciju za kreiranje lika (sa [[Andy Kubert|Andyjem Kubertom]] i [[Frazer Irving|Frazerom Irvingom]]) [[Batman|Batmanovog]] negativca [[Profesor Pyg|Profesora Pyga]].&lt;ref name=&quot;Morrison_2012_V2&quot;&gt;{{cite book |last=Morrison |first=Grant |date=2012 |title=Batman &amp; Robin: Batman vs. Robin |location=New York |publisher=DC Comics |isbn=978-1-4012-3508-6 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.nasonline.org/publications/biographical-memoirs/memoir-pdfs/harlow-harry-f.pdf National Academy of Sciences Biographical Memoir] {{en simbol}}

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Harlow, Harry}}
[[Kategorija:Rođeni 1905.]]
[[Kategorija:Umrli 1981.]]
[[Kategorija:Biografije, Fairfield (Iowa)]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Američki etolozi]]</text>
      <sha1>4otl62rvu8hjzg8jd0r9evzpmg0hxyp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ayşe Kulin</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533796</id>
    <revision>
      <id>3839074</id>
      <parentid>3838870</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:35:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Masti</username>
        <id>5147</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sm.tech.</comment>
      <origin>3839074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="173" sha1="d7nrjn18xbborma0ijtrbzm6dg1bxeg" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema     = književnost
| tema2    = žene
| tema3    = 
| država   = Turska
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>d7nrjn18xbborma0ijtrbzm6dg1bxeg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hüsrev Gerede</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533812</id>
    <revision>
      <id>3838999</id>
      <parentid>3838979</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:30:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3838999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5736" sha1="ey8mtfwk06p3y19hquwnw7scjjq4w39" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Hüsrev Gerede
| slika                  = HGerede.jpg
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1886|3|12}}
| mjesto_rođenja         = [[Edirne]], [[Osmansko Carstvo]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1962|3|20|1886|3|12}}
| mjesto_smrti           = [[Istanbul]], [[Turska]]
| zanimanje              = vojni oficir, političar, diplomat
| obrazovanje            = Harp Akademisi
| poznat_po              = učešću u [[Turski rat za nezavisnost|Turskom ratu za nezavisnost]] i diplomatskoj službi Republike Turske
| politička_stranka      = [[Republikanska narodna stranka]]
| supružnik              = Lamia Hanım
}}

'''Hüsrev Gerede''' ([[Edirne]], 12. mart 1886 – [[Istanbul]], 20. mart 1962) bio je [[Turska|turski]] [[Vojska|vojni]] oficir, [[političar]] i [[Diplomatija|diplomat]]. Učestvovao je u kasnom [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] vojnom i političkom životu, zatim u [[Turski rat za nezavisnost|Turskom ratu za nezavisnost]], a u republikanskom razdoblju bio je poslanik [[Velika narodna skupština Turske|Velike narodne skupštine Turske]] i [[ambasador]] Turske u više država.&lt;ref name=&quot;Biyografya&quot;&gt;{{cite web |title=Hüsrev Gerede |url=https://www.biyografya.com/tr/biographies/husrev-gerede-8567b835 |website=Biyografya |language=tr |access-date=3. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Potjecao je iz [[Bošnjaci u Turskoj|bošnjačke]] porodice [[Rizvanbegovići|Rizvanbegović]], njegov [[Dedo i nana|djed]] bio je [[Ali-paša Rizvanbegović]], osmanlijski upravnik u [[Bosanski pašaluk|Bosanskom pašaluku]], a otac ferik Mehmed Ali-paša.&lt;ref name=&quot;Marmara&quot;&gt;{{cite web |title=Hüsrev Gerede'nin hayatı ve faaliyetleri (1884-1962) |url=https://avesis.marmara.edu.tr/yonetilen-tez/178fd1e8-b8b8-421b-a2db-5ccfed971bb1/husrev-geredenin-hayati-ve-faaliyetleri-1884-1962 |website=Marmara Üniversitesi AVESİS |publisher=Marmara Üniversitesi |language=tr |access-date=3. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Rođen je u Edirneu, u porodici osmanskog oficira Mehmed Ali-paše i Fatme Mahinur Hanım.&lt;ref name=&quot;TBMMAlbum&quot;&gt;{{cite book |title=TBMM Albümü 1920–2010 |volume=1 |publisher=Türkiye Büyük Millet Meclisi |location=Ankara |url=https://cdn.tbmm.gov.tr/TbmmWeb/Albumler/Tbmm_Albumu/Cilt1.pdf |language=tr |access-date=3. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Vojno obrazovanje završio je na Harp Akademiji, iz kojeg je 1908. izašao kao štabni kapetan.&lt;ref name=&quot;Biyografya&quot;/&gt; U osmanskoj vojsci služio je u razdoblju [[Balkanski ratovi|balkanskih]] i svjetskih ratova, a tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bio je na Istočnom frontu od 1914. do 1917.&lt;ref name=&quot;Biyografya&quot;/&gt;

Nakon [[Mudrosko primirje|Mudroskog primirja]] priključio se krugu oko [[Mustafa Kemal Atatürk|Mustafe Kemala-paše]]. Godine 1919. radio je u njegovom štabu kao rukovodilac obavještajnog i političkog odjela, a zatim je učestvovao u političkim aktivnostima koje su vodile uspostavljanju nacionalnog pokreta u [[Anadolija|Anadoliji]].&lt;ref name=&quot;Biyografya&quot;/&gt; Izabran je u posljednji osmanski Parlament, a nakon savezničke okupacije Istanbula prešao je u [[Ankara|Ankaru]] i kao poslanik [[Trabzon (pokrajina)|Trabzona]] učestvovao u radu Velike narodne skupštine Turske.&lt;ref name=&quot;Biyografya&quot;/&gt;

Prezime Gerede dobio je nakon donošenja [[Zakona o prezimenima (Turska)|Zakona o prezimenima]]. Prema biografskim izvorima, Atatürk mu je dao to prezime zbog uloge u gušenju pobune u okolini [[Bolu (pokrajina)|Bolua]] i [[Gerede (pokrajina)|Geredea]] tokom rata za nezavisnost.&lt;ref name=&quot;Biyografya&quot;/&gt;

== Politička i diplomatska karijera ==

U prvoj skupštini nacionalnog pokreta bio je poslanik Trabzona, a u republikanskom periodu biran je i za poslanika Urfe i [[Sivas (pokrajina)|Sivasa]].&lt;ref name=&quot;Biyografya&quot;/&gt; Nakon uspostavljanja Republike Turske prešao je u diplomatsku službu i obavljao dužnosti u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Sofija|Sofiji]], [[Teheran|Teheranu]], [[Tokio|Tokiju]], [[Berlin|Berlinu]] i [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru.]]&lt;ref name=&quot;Biyografya&quot;/&gt;

Njegova prva diplomatska dužnost bila je u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Službena historija Ambasade Republike Turske u Budimpešti navodi da je Gerede, kao prvi turski poslanik u Budimpešti, predao akreditive i preuzeo dužnost 9. maja 1924.&lt;ref name=&quot;Budimpesta&quot;&gt;{{cite web |title=Büyükelçilik Tarihi ve Önceki Büyükelçilerimiz |url=https://budapest-emb.mfa.gov.tr/Mission/MissionChiefHistory |website=Republic of Türkiye Turkish Embassy in Budapest |publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Turske |language=en |access-date=3. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; U Budimpešti je djelovao do 1926, nakon čega je bio postavljen u Sofiju.&lt;ref name=&quot;Biyografya&quot;/&gt;

Kao ambasador u [[Berlin]]u služio je u prvim godinama [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Prema spisku prethodnih šefova misije Ambasade Republike Turske u Berlinu, dužnost je obavljao od 5. septembra 1939. do 27. jula 1942.&lt;ref name=&quot;Berlin&quot;&gt;{{cite web |title=Büyükelçilik Tarihi ve Önceki Büyükelçilerimiz |url=https://berlin-be.mfa.gov.tr/Mission/MissionChiefHistory |website=Republic of Türkiye Turkish Embassy in Berlin |publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Turske |language=tr |access-date=3. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; To iskustvo kasnije je obradio u svojim memoarskim zapisima o [[Nacistička Njemačka|Njemačkoj]] za vrijeme rata.&lt;ref name=&quot;Biyografya&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Gerede, Husrev}}
[[Kategorija:Turski političari]]
[[Kategorija:Turski diplomati]]
[[Kategorija:Turski vojnici]]
[[Kategorija:Biografije, Edirne]]
[[Kategorija:Rođeni 1886.]]
[[Kategorija:Umrli 1962.]]
[[Kategorija:Turski državljani bošnjačkog porijekla]]</text>
      <sha1>ey8mtfwk06p3y19hquwnw7scjjq4w39</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Savinja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533816</id>
    <revision>
      <id>3838988</id>
      <timestamp>2026-05-03T12:23:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime                      = Savinja | slika                    = Celje Savinja 001.jpg | opis_slike               = Savinja u Celju, prije skretanja na jug prema Laškom | države                   = [[Slovenija]] | dužina                   = 101,8 | sliv                     = 1848 km² | izvor                    = [[Rinka (vodopad)|Rinka]] | ušće                     = [[Sava]] | koordinati_ušća          = {{coord|46.0838|15.1720|display=it|region:SI...</comment>
      <origin>3838988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6078" sha1="okidmb14qqrcgrmi72sbkxv0d5bz5go" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Savinja
| slika                    = Celje Savinja 001.jpg
| opis_slike               = Savinja u Celju, prije skretanja na jug prema Laškom
| države                   = [[Slovenija]]
| dužina                   = 101,8
| sliv                     = 1848 km²
| izvor                    = [[Rinka (vodopad)|Rinka]]
| ušće                     = [[Sava]]
| koordinati_ušća          = {{coord|46.0838|15.1720|display=it|region:SI_type:river}}
| visina_izvora            = 1310 m
| mapframe                 = yes
| mapframe-zoom            = 8
}}
[[Datoteka:Slap_Rinka_2.JPG|mini|Slap Rinka, izvor Savinje]]
[[Datoteka:ZidaniMost1914.jpg|mini|Ušće Savinje u Savu kod [[Zidani Most (Laško)|Zidanog Mosta]], gdje Savinju premošćuju tri mosta. Fotografija iz 1914. godine.]]
'''Savinja''' je rijeka u sjeveroistočnoj [[Slovenija|Sloveniji]] koja teče uglavnom kroz Gornju i Donju Savinjsku dolinu ({{Jez-sl|Zgornja in Spodnja Savinjska dolina}}) te kroz gradove [[Celje]] i [[Laško]]. Savinja je glavna rijeka [[Kamniško-Savinjske Alpe|Savinjskih Alpa]]. Ulijeva se u rijeku [[Sava|Savu]] kod mjesta [[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]]. Rijeka je često plavila, kao što je to bio slučaj 1960-ih, 1990. i 1995. godine. Savinja ima dužinu od 101,75 km i površinu sliva od 1.847,7 km².&lt;ref&gt;https://www.arso.gov.si/vode/publikacije%20in%20poro%C4%8Dila/bilanca6190_2_BESEDILO.pdf&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
Potok nastaje iz vodopada [[Rinka]], koji teče regulisanim koritom do donjeg kraja [[Logarska dolina|Logarske doline]], gdje se ulijeva u potok Jezera, od koje tačke postaje rijeka Savinja. Ovaj izvor je proglašen objektom prirodne baštine. Vodopad Rinka je najviši vodopad od 20 vodopada u Logarskoj dolini i posjećuje se tokom cijele godine. Zimi je popularan za penjače po ledu. Najbolji pogled na vodopad pruža se sa Kamniškog sedla.

== Pritoke ==
Glavne pritoke Savinje su Jušef i Klobaša kod [[Solčava|Solčave]], Lučnica kod [[Luče (Slovenija)|Luča]], Ljubnica kod [[Ljubno ob Savinji|Ljubna]], [[Dreta]] kod [[Nazarje|Nazarja]], [[Paka (rijeka)|Paka]] kod [[Šmartno ob Paki|Šmartna ob Paki]], te [[Ložnica (rijeka)|Ložnica]] i [[Voglajna (rijeka)|Voglajna]] sa [[Hudinja (rijeka)|Hudinjom]] kod Celja.

== Kvalitet vode ==
Kvalitet vode je prve klase do mjesta [[Radmirje]], zatim opada na drugu klasu, a kasnije na treću.

== Hidronim i etimologija ==
Ime ''Savinja'' (posvjedočeno u pisanim izvorima 980. godine kao ''Sovuina'') potiče od ''*Savьn′a'', što je zauzvrat izvedeno iz [[Hidronim|hidronima]] ''Sava'', čija je ona pritoka. Njemačko ime ''Sann'' zabilježeno je kasnije. U lokalnom dijalektu rijeka je poznata kao ''Sáu̯ńe''. Oblik *''Savьn′a'' trebao je dati ''Savnja'' kao sadašnji slovenski naziv, ali je preoblikovan prema modelu rijeke [[Hudinja (rijeka)|Hudinje]]. Vjeruje se da ime ultimativno nije slavenskog porijekla, već starijeg predslavenskog porijekla.&lt;ref&gt;Snoj, Marko. 2009. ''Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen''. Ljubljana: Modrijan and Založba ZRC, p. 368.&lt;/ref&gt;

Njemačko ime ''Sann'' se koristilo i u nekim starijim izvorima na engleskom jeziku; na primjer, u devetom izdanju Encyclopædia Britannica iz 1911. godine.

Neki drugi nazivi za rijeku uključuju:

* ''fluvius Sana'' (9. vijek)&lt;ref name=&quot;udolph&quot;&gt;{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/36682|title=Alteuropa in Kroatien: der Name der Sava/Save|last=Udolph|first=Jürgen|year=2003–2004|work=Folia onomastica Croatica|language=de|format=PDF|access-date=2009-04-19}}&lt;/ref&gt;
* ''Souina'' (980)&lt;ref name=&quot;udolph2&quot; /&gt;
* ''inter fluenta Souuuę et Sounę'' (1016)&lt;ref name=&quot;udolph3&quot; /&gt;
* ''Seuna'' (1016)&lt;ref name=&quot;udolph4&quot; /&gt;
* ''Souna'' (1025, 1028)&lt;ref name=&quot;udolph5&quot; /&gt;
* ''inter fluenta Souuuae et Sounae'' (1028)&lt;ref name=&quot;udolph6&quot; /&gt;
* ''Sounital'' (1042)&lt;ref name=&quot;udolph7&quot; /&gt;

Keltska boginja [[Adsaluta]], čiji su oltari pronađeni na području naselja [[Sava (Litija)|Sava]], dugo je poistovjećivana sa Savinjom.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Turner|first1=Patricia|url=https://books.google.com/books?id=jEcpkWjYOZQC&amp;dq=%2Bnymph+%2Bsavus&amp;pg=PA17|title=Patricia Turner and Charles Russel Coulter. Dictionary of ancient deities. Oxford University Press, 2000.|last2=Coulter|first2=Charles Russell|year=2001|isbn=978-0-19-514504-5}}&lt;/ref&gt; Moderni naučnici su tu povezanost odbacili.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Šašel Kos|first=Marjeta|url=http://iza.zrc-sazu.si/pdf/Sasel_Kos_Ukrocena_lepotica.pdf|title=Ukročena lepotica: Sava in njene zgodbe|publisher=Javni zavod za kulturo, šport, turizem in mladinske dejavnosti|year=2009|isbn=978-961-92735-0-0|editor-last=Barachini|editor-first=Jožef|place=Sevnica|pages=42–50 (44–46)|language=sl, en|trans-title=The Tamed Beauty: The Sava and Its Stories|chapter=Reka kot božanstvo - Sava v antiki|trans-chapter=River as a Deity – The Sava in Antiquity|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304041135/http://iza.zrc-sazu.si/pdf/Sasel_Kos_Ukrocena_lepotica.pdf|archive-date=2016-03-04|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Život uz rijeku ==
Splavari iz Ljubna putovali su rijekom sve do 1950-ih. U znak sjećanja na njih, na lijevoj obali rijeke u Celju stoji bronzana skulptura splavara (''Splavar''), koju je 1961. godine izradio [[Boris Kalin]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.kamra.si/novice/22-maja-1975-je-umrl-boris-kalin-slovenski-kipar/|title=22. maja 1975 je umrl Boris Kalin, slovenski kipar|language=sl-SI|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Savinja}}

* Stanje Savinje na nekoliko lokacija (od gornjeg do donjeg toka):
** [http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H09_g_30.html Nazarje] - grafikoni vodostaja i protoka (ARSO)
** [http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H33_g_30.html Letuš] - grafikoni vodostaja, protoka i temperature (ARSO)
** [http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H19_g_30.html Laško] - grafikoni vodostaja, protoka i temperature (ARSO)

[[Kategorija:Pritoke Save]]
[[Kategorija:Savinja]]
[[Kategorija:Rijeke u Celju]]</text>
      <sha1>okidmb14qqrcgrmi72sbkxv0d5bz5go</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3838989</id>
      <parentid>3838988</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:23:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3838989</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6072" sha1="lwm0aftcw12h5q0hb7a7voxmtgf2meh" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Savinja
| slika                    = Celje Savinja 001.jpg
| opis_slike               = Savinja u Celju, prije skretanja na jug prema Laškom
| države                   = [[Slovenija]]
| dužina                   = 101,8
| sliv                     = 1848 km²
| izvor                    = [[Rinka (vodopad)|Rinka]]
| ušće                     = [[Sava]]
| koordinati_ušća          = {{coord|46.0838|15.1720|display=it|region:SI_type:river}}
| visina_izvora            = 1310 m
| mapframe                 = yes
| mapframe-zoom            = 8
}}
[[Datoteka:Slap_Rinka_2.JPG|mini|Slap Rinka, izvor Savinje]]
[[Datoteka:ZidaniMost1914.jpg|mini|Ušće Savinje u Savu kod [[Zidani Most (Laško)|Zidanog Mosta]], gdje Savinju premošćuju tri mosta. Fotografija iz 1914. godine.]]
'''Savinja''' je rijeka u sjeveroistočnoj [[Slovenija|Sloveniji]] koja teče uglavnom kroz Gornju i Donju Savinjsku dolinu ({{Jez-sl|Zgornja in Spodnja Savinjska dolina}}) te kroz gradove [[Celje]] i [[Laško]]. Savinja je glavna rijeka [[Kamniško-Savinjske Alpe|Savinjskih Alpa]]. Ulijeva se u rijeku [[Sava|Savu]] kod mjesta [[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]]. Rijeka je često plavila, kao što je to bio slučaj 1960-ih, 1990. i 1995. godine. Savinja ima dužinu od 101,75 km i površinu sliva od 1.847,7 km².&lt;ref&gt;https://www.arso.gov.si/vode/publikacije%20in%20poro%C4%8Dila/bilanca6190_2_BESEDILO.pdf&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
Potok nastaje iz vodopada [[Rinka]], koji teče regulisanim koritom do donjeg kraja [[Logarska dolina|Logarske doline]], gdje se ulijeva u potok Jezera, od koje tačke postaje rijeka Savinja. Ovaj izvor je proglašen objektom prirodne baštine. Vodopad Rinka je najviši vodopad od 20 vodopada u Logarskoj dolini i posjećuje se tokom cijele godine. Zimi je popularan za penjače po ledu. Najbolji pogled na vodopad pruža se sa Kamniškog sedla.

== Pritoke ==
Glavne pritoke Savinje su Jušef i Klobaša kod [[Solčava|Solčave]], Lučnica kod [[Luče (Slovenija)|Luča]], Ljubnica kod [[Ljubno ob Savinji|Ljubna]], [[Dreta]] kod [[Nazarje|Nazarja]], [[Paka (rijeka)|Paka]] kod [[Šmartno ob Paki|Šmartna ob Paki]], te [[Ložnica (rijeka)|Ložnica]] i [[Voglajna (rijeka)|Voglajna]] sa [[Hudinja (rijeka)|Hudinjom]] kod Celja.

== Kvalitet vode ==
Kvalitet vode je prve klase do mjesta [[Radmirje]], zatim opada na drugu klasu, a kasnije na treću.

== Hidronim i etimologija ==
Ime ''Savinja'' (posvjedočeno u pisanim izvorima 980. godine kao ''Sovuina'') potiče od ''*Savьn′a'', što je zauzvrat izvedeno iz [[Hidronim|hidronima]] ''Sava'', čija je ona pritoka. Njemačko ime ''Sann'' zabilježeno je kasnije. U lokalnom dijalektu rijeka je poznata kao ''Sáu̯ńe''. Oblik *''Savьn′a'' trebao je dati ''Savnja'' kao sadašnji slovenski naziv, ali je preoblikovan prema modelu rijeke [[Hudinja (rijeka)|Hudinje]]. Vjeruje se da ime ultimativno nije slavenskog porijekla, već starijeg predslavenskog porijekla.&lt;ref&gt;Snoj, Marko. 2009. ''Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen''. Ljubljana: Modrijan and Založba ZRC, p. 368.&lt;/ref&gt;

Njemačko ime ''Sann'' se koristilo i u nekim starijim izvorima na engleskom jeziku; na primjer, u devetom izdanju Encyclopædia Britannica iz 1911. godine.

Neki drugi nazivi za rijeku uključuju:

* ''fluvius Sana'' (9. vijek)&lt;ref name=&quot;udolph&quot;&gt;{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/36682|title=Alteuropa in Kroatien: der Name der Sava/Save|last=Udolph|first=Jürgen|year=2003–2004|work=Folia onomastica Croatica|language=de|format=PDF|access-date=2009-04-19}}&lt;/ref&gt;
* ''Souina'' (980)&lt;ref name=&quot;udolph&quot; /&gt;
* ''inter fluenta Souuuę et Sounę'' (1016)&lt;ref name=&quot;udolph&quot; /&gt;
* ''Seuna'' (1016)&lt;ref name=&quot;udolph&quot; /&gt;
* ''Souna'' (1025, 1028)&lt;ref name=&quot;udolph&quot; /&gt;
* ''inter fluenta Souuuae et Sounae'' (1028)&lt;ref name=&quot;udolph&quot; /&gt;
* ''Sounital'' (1042)&lt;ref name=&quot;udolph&quot; /&gt;

Keltska boginja [[Adsaluta]], čiji su oltari pronađeni na području naselja [[Sava (Litija)|Sava]], dugo je poistovjećivana sa Savinjom.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Turner|first1=Patricia|url=https://books.google.com/books?id=jEcpkWjYOZQC&amp;dq=%2Bnymph+%2Bsavus&amp;pg=PA17|title=Patricia Turner and Charles Russel Coulter. Dictionary of ancient deities. Oxford University Press, 2000.|last2=Coulter|first2=Charles Russell|year=2001|isbn=978-0-19-514504-5}}&lt;/ref&gt; Moderni naučnici su tu povezanost odbacili.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Šašel Kos|first=Marjeta|url=http://iza.zrc-sazu.si/pdf/Sasel_Kos_Ukrocena_lepotica.pdf|title=Ukročena lepotica: Sava in njene zgodbe|publisher=Javni zavod za kulturo, šport, turizem in mladinske dejavnosti|year=2009|isbn=978-961-92735-0-0|editor-last=Barachini|editor-first=Jožef|place=Sevnica|pages=42–50 (44–46)|language=sl, en|trans-title=The Tamed Beauty: The Sava and Its Stories|chapter=Reka kot božanstvo - Sava v antiki|trans-chapter=River as a Deity – The Sava in Antiquity|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304041135/http://iza.zrc-sazu.si/pdf/Sasel_Kos_Ukrocena_lepotica.pdf|archive-date=2016-03-04|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Život uz rijeku ==
Splavari iz Ljubna putovali su rijekom sve do 1950-ih. U znak sjećanja na njih, na lijevoj obali rijeke u Celju stoji bronzana skulptura splavara (''Splavar''), koju je 1961. godine izradio [[Boris Kalin]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.kamra.si/novice/22-maja-1975-je-umrl-boris-kalin-slovenski-kipar/|title=22. maja 1975 je umrl Boris Kalin, slovenski kipar|language=sl-SI|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Savinja}}

* Stanje Savinje na nekoliko lokacija (od gornjeg do donjeg toka):
** [http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H09_g_30.html Nazarje] - grafikoni vodostaja i protoka (ARSO)
** [http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H33_g_30.html Letuš] - grafikoni vodostaja, protoka i temperature (ARSO)
** [http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H19_g_30.html Laško] - grafikoni vodostaja, protoka i temperature (ARSO)

[[Kategorija:Pritoke Save]]
[[Kategorija:Savinja]]
[[Kategorija:Rijeke u Celju]]</text>
      <sha1>lwm0aftcw12h5q0hb7a7voxmtgf2meh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3838995</id>
      <parentid>3838989</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:23:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3838995</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6145" sha1="3fg9pdyv6o0vyr9xxe45akirfvb3r7a" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Savinja
| slika                    = Celje Savinja 001.jpg
| opis_slike               = Savinja u Celju, prije skretanja na jug prema Laškom
| države                   = [[Slovenija]]
| dužina                   = 101,8
| sliv                     = 1848 km²
| izvor                    = [[Rinka (vodopad)|Rinka]]
| ušće                     = [[Sava]]
| koordinati_ušća          = {{coord|46.0838|15.1720|display=it|region:SI_type:river}}
| visina_izvora            = 1310 m
| mapframe                 = yes
| mapframe-zoom            = 8
}}
[[Datoteka:Slap_Rinka_2.JPG|mini|Slap Rinka, izvor Savinje]]
[[Datoteka:ZidaniMost1914.jpg|mini|Ušće Savinje u Savu kod [[Zidani Most (Laško)|Zidanog Mosta]], gdje Savinju premošćuju tri mosta. Fotografija iz 1914. godine.]]
'''Savinja''' je rijeka u sjeveroistočnoj [[Slovenija|Sloveniji]] koja teče uglavnom kroz Gornju i Donju Savinjsku dolinu ({{Jez-sl|Zgornja in Spodnja Savinjska dolina}}) te kroz gradove [[Celje]] i [[Laško]]. Savinja je glavna rijeka [[Kamniško-Savinjske Alpe|Savinjskih Alpa]]. Ulijeva se u rijeku [[Sava|Savu]] kod mjesta [[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]]. Rijeka je često plavila, kao što je to bio slučaj 1960-ih, 1990. i 1995. godine. Savinja ima dužinu od 101,75 km i površinu sliva od 1.847,7 km².&lt;ref&gt;https://www.arso.gov.si/vode/publikacije%20in%20poro%C4%8Dila/bilanca6190_2_BESEDILO.pdf&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
Potok nastaje iz vodopada [[Rinka]], koji teče regulisanim koritom do donjeg kraja [[Logarska dolina|Logarske doline]], gdje se ulijeva u potok Jezera, od koje tačke postaje rijeka Savinja. Ovaj izvor je proglašen objektom prirodne baštine. Vodopad Rinka je najviši vodopad od 20 vodopada u Logarskoj dolini i posjećuje se tokom cijele godine. Zimi je popularan za penjače po ledu. Najbolji pogled na vodopad pruža se sa Kamniškog sedla.

== Pritoke ==
Glavne pritoke Savinje su Jušef i Klobaša kod [[Solčava|Solčave]], Lučnica kod [[Luče (Slovenija)|Luča]], Ljubnica kod [[Ljubno ob Savinji|Ljubna]], [[Dreta]] kod [[Nazarje|Nazarja]], [[Paka (rijeka)|Paka]] kod [[Šmartno ob Paki|Šmartna ob Paki]], te [[Ložnica (rijeka)|Ložnica]] i [[Voglajna (rijeka)|Voglajna]] sa [[Hudinja (rijeka)|Hudinjom]] kod Celja.

== Kvalitet vode ==
Kvalitet vode je prve klase do mjesta [[Radmirje]], zatim opada na drugu klasu, a kasnije na treću.

== Hidronim i etimologija ==
Ime ''Savinja'' (posvjedočeno u pisanim izvorima 980. godine kao ''Sovuina'') potiče od ''*Savьn′a'', što je zauzvrat izvedeno iz [[Hidronim|hidronima]] ''Sava'', čija je ona pritoka. Njemačko ime ''Sann'' zabilježeno je kasnije. U lokalnom dijalektu rijeka je poznata kao ''Sáu̯ńe''. Oblik *''Savьn′a'' trebao je dati ''Savnja'' kao sadašnji slovenski naziv, ali je preoblikovan prema modelu rijeke [[Hudinja (rijeka)|Hudinje]]. Vjeruje se da ime ultimativno nije slavenskog porijekla, već starijeg predslavenskog porijekla.&lt;ref&gt;Snoj, Marko. 2009. ''Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen''. Ljubljana: Modrijan and Založba ZRC, p. 368.&lt;/ref&gt;

Njemačko ime ''Sann'' se koristilo i u nekim starijim izvorima na engleskom jeziku; na primjer, u devetom izdanju Encyclopædia Britannica iz 1911. godine.

Neki drugi nazivi za rijeku uključuju:

* ''fluvius Sana'' (9. vijek)&lt;ref name=&quot;udolph&quot;&gt;{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/36682|title=Alteuropa in Kroatien: der Name der Sava/Save|last=Udolph|first=Jürgen|year=2003–2004|work=Folia onomastica Croatica|language=de|format=PDF|access-date=2009-04-19}}&lt;/ref&gt;
* ''Souina'' (980)&lt;ref name=&quot;udolph&quot; /&gt;
* ''inter fluenta Souuuę et Sounę'' (1016)&lt;ref name=&quot;udolph&quot; /&gt;
* ''Seuna'' (1016)&lt;ref name=&quot;udolph&quot; /&gt;
* ''Souna'' (1025, 1028)&lt;ref name=&quot;udolph&quot; /&gt;
* ''inter fluenta Souuuae et Sounae'' (1028)&lt;ref name=&quot;udolph&quot; /&gt;
* ''Sounital'' (1042)&lt;ref name=&quot;udolph&quot; /&gt;

Keltska boginja [[Adsaluta]], čiji su oltari pronađeni na području naselja [[Sava (Litija)|Sava]], dugo je poistovjećivana sa Savinjom.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Turner|first1=Patricia|url=https://books.google.com/books?id=jEcpkWjYOZQC&amp;dq=%2Bnymph+%2Bsavus&amp;pg=PA17|title=Patricia Turner and Charles Russel Coulter. Dictionary of ancient deities. Oxford University Press, 2000.|last2=Coulter|first2=Charles Russell|year=2001|isbn=978-0-19-514504-5}}&lt;/ref&gt; Moderni naučnici su tu povezanost odbacili.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Šašel Kos|first=Marjeta|url=http://iza.zrc-sazu.si/pdf/Sasel_Kos_Ukrocena_lepotica.pdf|title=Ukročena lepotica: Sava in njene zgodbe|publisher=Javni zavod za kulturo, šport, turizem in mladinske dejavnosti|year=2009|isbn=978-961-92735-0-0|editor-last=Barachini|editor-first=Jožef|place=Sevnica|pages=42–50 (44–46)|language=sl, en|trans-title=The Tamed Beauty: The Sava and Its Stories|chapter=Reka kot božanstvo - Sava v antiki|trans-chapter=River as a Deity – The Sava in Antiquity|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304041135/http://iza.zrc-sazu.si/pdf/Sasel_Kos_Ukrocena_lepotica.pdf|archive-date=2016-03-04|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Život uz rijeku ==
Splavari iz Ljubna putovali su rijekom sve do 1950-ih. U znak sjećanja na njih, na lijevoj obali rijeke u Celju stoji bronzana skulptura splavara (''Splavar''), koju je 1961. godine izradio [[Boris Kalin]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.kamra.si/novice/22-maja-1975-je-umrl-boris-kalin-slovenski-kipar/|title=22. maja 1975 je umrl Boris Kalin, slovenski kipar|language=sl-SI|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Savinja}}
* Stanje Savinje na nekoliko lokacija (od gornjeg do donjeg toka):
** [http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H09_g_30.html Nazarje] – grafikoni vodostaja i protoka (ARSO)
** [http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H33_g_30.html Letuš] – grafikoni vodostaja, protoka i temperature (ARSO)
** [http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H19_g_30.html Laško] – grafikoni vodostaja, protoka i temperature (ARSO)

{{Hidrografija Slovenije}}
{{Sava}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Savinja| ]]
[[Kategorija:Pritoke Save]]
[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]</text>
      <sha1>3fg9pdyv6o0vyr9xxe45akirfvb3r7a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Savinja</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533817</id>
    <revision>
      <id>3838991</id>
      <timestamp>2026-05-03T12:25:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Arnel | tema     = Geografija | država   = Slovenija }}</comment>
      <origin>3838991</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91" sha1="p6u0cmjrxvxjqbbxy5bpks0mdbqfmfx" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Arnel
| tema     = Geografija
| država   = Slovenija
}}</text>
      <sha1>p6u0cmjrxvxjqbbxy5bpks0mdbqfmfx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Pritoke Save</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533818</id>
    <revision>
      <id>3838997</id>
      <timestamp>2026-05-03T13:27:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Tributaries of the Sava}} [[Kategorija:Sava|Pritoke]] [[Kategorija:Sliv Save|Pritoke]] [[Kategorija:Pritoke po rijekama|Sava]]</comment>
      <origin>3838997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="139" sha1="raxphwzwk6msmxglcfyjiux1f8rz4g1" xml:space="preserve">{{commonscat|Tributaries of the Sava}}
[[Kategorija:Sava|Pritoke]]
[[Kategorija:Sliv Save|Pritoke]]
[[Kategorija:Pritoke po rijekama|Sava]]</text>
      <sha1>raxphwzwk6msmxglcfyjiux1f8rz4g1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Pritoke Dunava</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533819</id>
    <revision>
      <id>3838998</id>
      <timestamp>2026-05-03T13:29:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Tributaries of the Danube}} {{Kategorija|Spisak pritoka Dunava}} [[Kategorija:Dunav|Pritoke]] [[Kategorija:Sliv Dunava|Pritoke]] [[Kategorija:Pritoke po rijekama|Dunav]]</comment>
      <origin>3838998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="182" sha1="ajwbcifye00435el6gy7c50czw0xd8g" xml:space="preserve">{{commonscat|Tributaries of the Danube}}
{{Kategorija|Spisak pritoka Dunava}}
[[Kategorija:Dunav|Pritoke]]
[[Kategorija:Sliv Dunava|Pritoke]]
[[Kategorija:Pritoke po rijekama|Dunav]]</text>
      <sha1>ajwbcifye00435el6gy7c50czw0xd8g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Pritoke po rijekama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533820</id>
    <revision>
      <id>3839000</id>
      <timestamp>2026-05-03T13:32:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Tributaries by river}} {{Roditeljska kategorija}} [[Kategorija:Pritoke| Rijeke]] [[Kategorija:Kategorije po rijekama|Pritoke]]</comment>
      <origin>3839000</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="139" sha1="g8tzjj4cf09d56xfs3am501potzxkhn" xml:space="preserve">{{commonscat|Tributaries by river}}
{{Roditeljska kategorija}}
[[Kategorija:Pritoke| Rijeke]]
[[Kategorija:Kategorije po rijekama|Pritoke]]</text>
      <sha1>g8tzjj4cf09d56xfs3am501potzxkhn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Pritoke</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533821</id>
    <revision>
      <id>3839002</id>
      <timestamp>2026-05-03T13:33:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Tributaries}} {{Kategorija|Pritoka}} [[Kategorija:Rijeke po tipu|Pritoke]]</comment>
      <origin>3839002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="87" sha1="bwuzjj77dp9pi7d86fv93a44rev2sy2" xml:space="preserve">{{commonscat|Tributaries}}
{{Kategorija|Pritoka}}
[[Kategorija:Rijeke po tipu|Pritoke]]</text>
      <sha1>bwuzjj77dp9pi7d86fv93a44rev2sy2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Kategorije po rijekama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533822</id>
    <revision>
      <id>3839004</id>
      <timestamp>2026-05-03T13:36:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Categories by river}} {{Roditeljska kategorija}} [[Kategorija:Kategorije po vodenim masama| Rijeke]] [[Kategorija:Rijeke| ]]</comment>
      <origin>3839004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="137" sha1="ijdfkuxgmy3evoysr96xifqrc5pftqv" xml:space="preserve">{{Commonscat|Categories by river}}
{{Roditeljska kategorija}}
[[Kategorija:Kategorije po vodenim masama| Rijeke]]
[[Kategorija:Rijeke| ]]</text>
      <sha1>ijdfkuxgmy3evoysr96xifqrc5pftqv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Pritoke Neretve</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533823</id>
    <revision>
      <id>3839005</id>
      <timestamp>2026-05-03T13:38:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Tributaries of the Neretva}} [[Kategorija:Neretva|Pritoke]] [[Kategorija:Sliv Neretve|Pritoke]] [[Kategorija:Pritoke po rijekama|Neretva]]</comment>
      <origin>3839005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="151" sha1="5ve72n0x4jj4rdjk754rcznwqiz60f5" xml:space="preserve">{{commonscat|Tributaries of the Neretva}}
[[Kategorija:Neretva|Pritoke]]
[[Kategorija:Sliv Neretve|Pritoke]]
[[Kategorija:Pritoke po rijekama|Neretva]]</text>
      <sha1>5ve72n0x4jj4rdjk754rcznwqiz60f5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sliv Neretve</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533824</id>
    <revision>
      <id>3839009</id>
      <timestamp>2026-05-03T13:44:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Neretva in Bosnia and Herzegovina}} [[Kategorija:Neretva|Sliv]] [[Kategorija:Jadranski sliv|Neretva]] [[Kategorija:Vodene mase u Bosni i Hercegovini|Sliv Neretve]] [[Kategorija:Vodene mase u Hrvatskoj|Sliv Neretve]]</comment>
      <origin>3839009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="228" sha1="egvva3c78prnkq830gdd1jb009ovi8f" xml:space="preserve">{{commonscat|Neretva in Bosnia and Herzegovina}}
[[Kategorija:Neretva|Sliv]]
[[Kategorija:Jadranski sliv|Neretva]]
[[Kategorija:Vodene mase u Bosni i Hercegovini|Sliv Neretve]]
[[Kategorija:Vodene mase u Hrvatskoj|Sliv Neretve]]</text>
      <sha1>egvva3c78prnkq830gdd1jb009ovi8f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vodene mase u Hrvatskoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533825</id>
    <revision>
      <id>3839024</id>
      <timestamp>2026-05-03T13:51:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Bodies of water in Croatia}} [[Kategorija:Oblici reljefa u Hrvatskoj|Vodene mase]] [[Kategorija:Vodene mase po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Vode u Hrvatskoj|Vodene mase]] [[Kategorija:Geografija Hrvatske|Vodene mase]]</comment>
      <origin>3839024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="235" sha1="pvo70gv1ts3fobgfaj3tyg0ry8eqota" xml:space="preserve">{{commonscat|Bodies of water in Croatia}}
[[Kategorija:Oblici reljefa u Hrvatskoj|Vodene mase]]
[[Kategorija:Vodene mase po državama|Hrvatska]]
[[Kategorija:Vode u Hrvatskoj|Vodene mase]]
[[Kategorija:Geografija Hrvatske|Vodene mase]]</text>
      <sha1>pvo70gv1ts3fobgfaj3tyg0ry8eqota</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vodene mase u Sloveniji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533826</id>
    <revision>
      <id>3839026</id>
      <timestamp>2026-05-03T13:53:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Bodies of water in Slovenia}} [[Kategorija:Oblici reljefa u Sloveniji|Vodene mase]] [[Kategorija:Vodene mase po državama|Slovenija]] [[Kategorija:Vode u Sloveniji|Vodene mase]] [[Kategorija:Geografija Slovenije|Vodene mase]]</comment>
      <origin>3839026</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="238" sha1="a84vogx92fu029d0wohl045begotikj" xml:space="preserve">{{commonscat|Bodies of water in Slovenia}}
[[Kategorija:Oblici reljefa u Sloveniji|Vodene mase]]
[[Kategorija:Vodene mase po državama|Slovenija]]
[[Kategorija:Vode u Sloveniji|Vodene mase]]
[[Kategorija:Geografija Slovenije|Vodene mase]]</text>
      <sha1>a84vogx92fu029d0wohl045begotikj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vodene mase u Srbiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533827</id>
    <revision>
      <id>3839027</id>
      <timestamp>2026-05-03T13:54:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Bodies of water in Serbia}} [[Kategorija:Oblici reljefa u Srbiji|Vodene mase]] [[Kategorija:Vodene mase po državama|Srbija]] [[Kategorija:Vode u Srbiji|Vodene mase]] [[Kategorija:Geografija Srbije|Vodene mase]]</comment>
      <origin>3839027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="224" sha1="bhi6bb6p58qimfbhfag4qgltvhti5u3" xml:space="preserve">{{commonscat|Bodies of water in Serbia}}
[[Kategorija:Oblici reljefa u Srbiji|Vodene mase]]
[[Kategorija:Vodene mase po državama|Srbija]]
[[Kategorija:Vode u Srbiji|Vodene mase]]
[[Kategorija:Geografija Srbije|Vodene mase]]</text>
      <sha1>bhi6bb6p58qimfbhfag4qgltvhti5u3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Harvcoltxt</title>
    <ns>10</ns>
    <id>533828</id>
    <revision>
      <id>3839063</id>
      <timestamp>2026-05-03T14:32:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Template:Harvcoltxt</comment>
      <origin>3839063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="394" sha1="fehxcuxd2kubznhh416di725jnse1on" xml:space="preserve">{{#invoke:Footnotes|harvard_citation
|bracket_year_left = (
|bracket_year_right = {{#if:{{{p|}}}{{{page|}}}{{{pp|}}}{{{pages|}}}{{{loc|}}}||)}}
|bracket_right = {{#if:{{{p|}}}{{{page|}}}{{{pp|}}}{{{pages|}}}{{{loc|}}}|)}}
|page_sep = :
|pages_sep = :
|template=harvcoltxt
}}&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}
&lt;!-- Add categories to the /doc subpage, interwikis to Wikidata, not here --&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>fehxcuxd2kubznhh416di725jnse1on</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:TeX wordmark</title>
    <ns>10</ns>
    <id>533829</id>
    <revision>
      <id>3839107</id>
      <timestamp>2026-05-03T15:17:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: &lt;templatestyles src=&quot;Template:TeX wordmark/style.css&quot; /&gt;&lt;!-- --&gt;&lt;span class=&quot;texhtml&quot; role=&quot;img&quot; aria-label=&quot;{{TeX wordmark/name|{{{1|latex}}}}} wordmark in serif font with traditional TeX typesetting&quot;&gt;{{#switch:{{lc:{{{1|1}}}}}&lt;!--  --&gt;|1|latex|#default = L&lt;span class=&quot;texhtml-upper texhtml-a&quot;&gt;a&lt;/span&gt;{{TeX wordmark/TeX}}&lt;!--  --&gt;|2|latex2|latex2e = L&lt;span class=&quot;texhtml-upper texhtml-a&quot;&gt;a&lt;/span&gt;{{TeX wordmark/TeX}}&lt;span style=&quot;margin-left: 0.15em;&quot;&gt;2&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;texh...</comment>
      <origin>3839107</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2035" sha1="ov7azbh6mss4ym2dfz8hhiuj3allhjx" xml:space="preserve">&lt;templatestyles src=&quot;Template:TeX wordmark/style.css&quot; /&gt;&lt;!--
--&gt;&lt;span class=&quot;texhtml&quot; role=&quot;img&quot; aria-label=&quot;{{TeX wordmark/name|{{{1|latex}}}}} wordmark in serif font with traditional TeX typesetting&quot;&gt;{{#switch:{{lc:{{{1|1}}}}}&lt;!--

--&gt;|1|latex|#default = L&lt;span class=&quot;texhtml-upper texhtml-a&quot;&gt;a&lt;/span&gt;{{TeX wordmark/TeX}}&lt;!--

--&gt;|2|latex2|latex2e = L&lt;span class=&quot;texhtml-upper texhtml-a&quot;&gt;a&lt;/span&gt;{{TeX wordmark/TeX}}&lt;span style=&quot;margin-left: 0.15em;&quot;&gt;2&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;texhtml-epsilon&quot;&gt;ε&lt;/span&gt;&lt;!--

--&gt;|3|latex3         = L&lt;span class=&quot;texhtml-upper texhtml-a&quot;&gt;a&lt;/span&gt;{{TeX wordmark/TeX}}3&lt;!--

--&gt;|4|tex            = {{TeX wordmark/TeX}}&lt;!--

--&gt;|5|tetex          = teT&lt;span class=&quot;texhtml-upper texhtml-e2&quot; style=&quot;line-height: 1ex;&quot;&gt;e&lt;/span&gt;X&lt;!--

--&gt;|6|xymtex         = X&lt;span class=&quot;texhtml-upsilon&quot;&gt;ϒ&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;margin-right: -0.1em&quot;&gt;M&lt;/span&gt;T&lt;span class=&quot;texhtml-upper texhtml-e2&quot; style=&quot;line-height: 0;&quot;&gt;e&lt;/span&gt;X&lt;!--

--&gt;|7|bibtex         = &lt;span class=&quot;texhtml-smallcaps texhtml-bib&quot;&gt;Bib&lt;/span&gt;{{TeX wordmark/TeX}}&lt;!--

--&gt;|8|xetex          = &lt;span style=&quot;padding-right:0.15ex;&quot;&gt;X&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;texhtml-upper texhtml-e texhtml-backwards&quot;&gt;e&lt;/span&gt;{{TeX wordmark/TeX}}&lt;!--

--&gt;|musixtex         = MusiX{{TeX wordmark/TeX}}&lt;!--

--&gt;|revtex           = REV{{TeX wordmark/TeX}}&lt;!--

--&gt;|context          = Con{{TeX wordmark/TeX}}t&lt;!--

--&gt;|lyx              = L&lt;span class=&quot;texhtml-lyx-y&quot;&gt;y&lt;/span&gt;X&lt;!--

--&gt;|pdftex           = pdf{{TeX wordmark/TeX}}&lt;!--

--&gt;|luatex           = Lua{{TeX wordmark/TeX}}&lt;!--

--&gt;|texmacs          = {{TeX wordmark/TeX}}&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.25em;&quot; class=&quot;texhtml-smallcaps&quot;&gt;macs&lt;/span&gt;&lt;!--

--&gt;|xelatex          = &lt;span style=&quot;padding-right:0.15ex;&quot;&gt;X&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;texhtml-upper texhtml-e texhtml-backwards&quot; style=&quot;padding-left:0.10ex;&quot;&gt;e&lt;/span&gt;L&lt;span class=&quot;texhtml-upper texhtml-a&quot;&gt;a&lt;/span&gt;{{TeX wordmark/TeX}}&lt;!--

--&gt;|lualatex         = LuaL&lt;span class=&quot;texhtml-upper texhtml-a&quot;&gt;a&lt;/span&gt;{{TeX wordmark/TeX}}&lt;!--

--&gt;}}&lt;/span&gt;&lt;noinclude&gt;
{{doc}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ov7azbh6mss4ym2dfz8hhiuj3allhjx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:TeX wordmark/style.css</title>
    <ns>10</ns>
    <id>533830</id>
    <revision>
      <id>3839108</id>
      <timestamp>2026-05-03T15:18:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: .texhtml { 	font-family: 'New Computer Modern', 				 'CMU Serif', 				 'cmr10', 				 'LMRoman10-Regular', 				 'Latin Modern Math', 				 'Symbola', 				 'Nimbus Roman No9 L', 				 'Times New Roman', 				 'Times', 				 serif; } .texhtml-upper { 	text-transform: uppercase; } .texhtml-smallcaps { 	font-variant: small-caps; } .texhtml-backwards { 	display: inline-block; 	transform: scaleX(-1); } .texhtml-a { 	font-size: 0.75em; 	vertical-align: 0.25em; 	margin-left: -0.36em; 	mar...</comment>
      <origin>3839108</origin>
      <model>sanitized-css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="1046" sha1="hgc219ivmqnxxkxpg8683z5vxsr0unn" xml:space="preserve">.texhtml {
	font-family: 'New Computer Modern',
				 'CMU Serif',
				 'cmr10',
				 'LMRoman10-Regular',
				 'Latin Modern Math',
				 'Symbola',
				 'Nimbus Roman No9 L',
				 'Times New Roman',
				 'Times',
				 serif;
}
.texhtml-upper {
	text-transform: uppercase;
}
.texhtml-smallcaps {
	font-variant: small-caps;
}
.texhtml-backwards {
	display: inline-block;
	transform: scaleX(-1);
}
.texhtml-a {
	font-size: 0.75em;
	vertical-align: 0.25em;
	margin-left: -0.36em;
	margin-right: -0.15em;
	line-height: 1ex;
}
.texhtml-bib {
	margin-right: -0.1ex;
}
.texhtml-e {
	vertical-align: -0.25em;
	margin-left: -0.1667em;
	margin-right: -0.125em;
	line-height: 1ex;
}
.texhtml-e2 {
	vertical-align: -0.5ex;
	margin-left: -0.1667em;
	margin-right: -0.125em;
}
.texhtml-lyx-y {
	text-transform: uppercase;
	vertical-align:-0.25em;
	margin:0 -0.25ex;
}
.texhtml-epsilon {
	font-style: italic;
	vertical-align: -0.35em;
	line-height: 1em;
}
.texhtml-upsilon {
	margin-left: -0.3em;
	vertical-align: 0.5ex;
	line-height: 0;
	margin-right: -0.3em;
}</text>
      <sha1>hgc219ivmqnxxkxpg8683z5vxsr0unn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Stylized LaTeX</title>
    <ns>10</ns>
    <id>533831</id>
    <redirect title="Šablon:TeX wordmark" />
    <revision>
      <id>3839111</id>
      <timestamp>2026-05-03T15:20:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:TeX wordmark]]</comment>
      <origin>3839111</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="pcv9a8pporrhvabs5xx880311svbqcm" xml:space="preserve">#Preusmjeri:[[Šablon:TeX wordmark]]</text>
      <sha1>pcv9a8pporrhvabs5xx880311svbqcm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:TeX wordmark/TeX</title>
    <ns>10</ns>
    <id>533832</id>
    <revision>
      <id>3839114</id>
      <timestamp>2026-05-03T15:25:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: &lt;noinclude&gt;&lt;templatestyles src=&quot;Template:TeX wordmark/style.css&quot; /&gt;&lt;/noinclude&gt;T&lt;span class=&quot;texhtml-upper texhtml-e&quot;&gt;e&lt;/span&gt;X</comment>
      <origin>3839114</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="127" sha1="rwzq3vwrz3icdmh79ukcz2c8jiwoyju" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;&lt;templatestyles src=&quot;Template:TeX wordmark/style.css&quot; /&gt;&lt;/noinclude&gt;T&lt;span class=&quot;texhtml-upper texhtml-e&quot;&gt;e&lt;/span&gt;X</text>
      <sha1>rwzq3vwrz3icdmh79ukcz2c8jiwoyju</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Međunarodne afričke rijeke</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533833</id>
    <revision>
      <id>3839126</id>
      <timestamp>2026-05-03T16:32:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|International rivers of Africa}} [[Kategorija:Međunarodne rijeke|Afrika]] [[Kategorija:Rijeke u Africi|Međunarodne]]</comment>
      <origin>3839126</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="131" sha1="4tni4pthavj6i7bzscxl0lt1gz1k1nj" xml:space="preserve">{{commonscat|International rivers of Africa}}
[[Kategorija:Međunarodne rijeke|Afrika]]
[[Kategorija:Rijeke u Africi|Međunarodne]]</text>
      <sha1>4tni4pthavj6i7bzscxl0lt1gz1k1nj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rijeke u Libanu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533834</id>
    <revision>
      <id>3839127</id>
      <timestamp>2026-05-03T16:34:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Rijeke po državama|Libana|Libanu|Aziji|Liban|Lebanon}}</comment>
      <origin>3839127</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57" sha1="mheoyx7nn3v5t1mnbajew56dlc895lq" xml:space="preserve">{{Rijeke po državama|Libana|Libanu|Aziji|Liban|Lebanon}}</text>
      <sha1>mheoyx7nn3v5t1mnbajew56dlc895lq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vode u Libanu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533835</id>
    <revision>
      <id>3839128</id>
      <timestamp>2026-05-03T16:36:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Water in Lebanon}} [[Kategorija:Vode po državama|Liban]] [[Kategorija:Vode u Aziji|Liban]] [[Kategorija:Okoliš Libana|Vode]]</comment>
      <origin>3839128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="139" sha1="c1o0u675jtw56xbg99ggr15r6qe3yqq" xml:space="preserve">{{Commonscat|Water in Lebanon}}
[[Kategorija:Vode po državama|Liban]]
[[Kategorija:Vode u Aziji|Liban]]
[[Kategorija:Okoliš Libana|Vode]]</text>
      <sha1>c1o0u675jtw56xbg99ggr15r6qe3yqq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Okoliš Libana</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533836</id>
    <revision>
      <id>3839130</id>
      <timestamp>2026-05-03T16:38:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Okoliš po državama|Liban|Azije}} {{commonscat|Environment of Lebanon}}</comment>
      <origin>3839130</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="74" sha1="dc8br54q6ewgaq9ywzlblnnxb5iisyf" xml:space="preserve">{{Okoliš po državama|Liban|Azije}}
{{commonscat|Environment of Lebanon}}</text>
      <sha1>dc8br54q6ewgaq9ywzlblnnxb5iisyf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Adikukavica</title>
    <ns>3</ns>
    <id>533837</id>
    <revision>
      <id>3839137</id>
      <timestamp>2026-05-03T16:56:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3839137</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nitrifikacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533838</id>
    <revision>
      <id>3839180</id>
      <timestamp>2026-05-03T18:08:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26928-19</username>
        <id>180957</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Razlikovati|Nitracija}} [[Slika:Nitrogen Cycle.svg|right|thumb|320px|[[Ciklus dušika]].]] '''Nitrifikacija''' je biološka [[redoks|oksidacija]] [[amonijak]]a u [[nitrat]], putem posrednika [[nitrit]]a. Nitrifikacija je važan korak u [[Ciklus dušika|ciklusu dušika]] u [[tlo|zemljištu]]. Proces potpune nitrifikacije može se odvijati putem odvojenih [[organizam]]a&lt;ref name=&quot;Nitrification Network 2014&quot;&gt;{{cite web|last1=Nitrification Network|title=Nitrification primer|url...</comment>
      <origin>3839180</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42923" sha1="d8qxlzxg01beqcttjs3stuzc6fs1bvw" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Nitracija}}
[[Slika:Nitrogen Cycle.svg|right|thumb|320px|[[Ciklus dušika]].]]
'''Nitrifikacija''' je biološka [[redoks|oksidacija]] [[amonijak]]a u [[nitrat]], putem posrednika [[nitrit]]a. Nitrifikacija je važan korak u [[Ciklus dušika|ciklusu dušika]] u [[tlo|zemljištu]]. Proces potpune nitrifikacije može se odvijati putem odvojenih [[organizam]]a&lt;ref name=&quot;Nitrification Network 2014&quot;&gt;{{cite web|last1=Nitrification Network|title=Nitrification primer|url=http://nitrificationnetwork.org/Introduction.php|website=nitrificationnetwork.org|publisher=Oregon State University|access-date=21 August 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20180502025900/http://nitrificationnetwork.org/Introduction.php|archive-date=2 May 2018|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt; ili u potpunosti unutar jednog organizma, kao kod bakterija [[rod (biologija)|roda]] ''[[Comammox]]''. Transformacija amonijaka u nitrit je obično korak koji ograničava brzinu nitrifikacije. Nitrifikacija je [[Aerobno disanje|aerobni]] proces koji izvode male grupe [[autotrof]]nih [[bakterija]] i [[arheja]].

==Mikrobiologija==
=== Oksidacija amonijaka ===
Proces nitrifikacije počinje prvom fazom oksidacije amonijaka, gdje se amonijak (NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) ili amonijak (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) pretvara u [[nitrit]] (NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;). Ova prva faza se ponekad naziva [[nitritacija]]. Izvode je dvije grupe organizama, [[nitrificirajuće bakterije|bakterije koje oksidiraju amonijak]] ('''AOB''') i [[arheje]] koje oksidiraju amonijak ('''AOA &lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hatzenpichler R | title = Diversity, physiology, and niche differentiation of ammonia-oxidizing archaea | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 78 | issue = 21 | pages = 7501–10 | date = November 2012 | pmid = 22923400 | pmc = 3485721 | doi = 10.1128/aem.01960-12 | bibcode = 2012ApEnM..78.7501H }}&lt;/ref&gt;''').

==== Amonijak-oksidirajuće bakterije ====
Bakterije koje oksidiraju amonijak (AOB) su obično [[gram-negativne bakterije]] i pripadaju redovima [[Betaproteobacteria]] i [[Gamaproteobacteria]]&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Purkhold U, Pommerening-Röser A, Juretschko S, Schmid MC, Koops HP, Wagner M | title = Phylogeny of all recognized species of ammonia oxidizers based on comparative 16S rRNA and amoA sequence analysis: implications for molecular diversity surveys | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 66 | issue = 12 | pages = 5368–82 | date = December 2000 | pmid = 11097916 | pmc = 92470 | doi = 10.1128/aem.66.12.5368-5382.2000 | bibcode = 2000ApEnM..66.5368P }}&lt;/ref&gt; uključujući često proučavane rodove ''[[Nitrosomonas]]'' i ''[[Nitrosococcus]]''. Poznati su po svojoj sposobnosti korištenja amonijaka kao izvora energije i rasprostranjeni su u širokom rasponu okruženja, kao što su tla, vodeni sistemi i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
AOB posjeduju [[enzim]]e zvane [[amonijak-monooksigenaza|amonijak-monooksigenaze]] (AMO), koji su odgovorni za kataliziranje konverzije amonijaka u hidroksilamin (NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH), ključni međuprodukt u procesu nitrifikacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wright |first1=Chloë L. |last2=Schatteman |first2=Arne |last3=Crombie |first3=Andrew T. |last4=Murrell |first4=J. Colin |last5=Lehtovirta-Morley |first5=Laura E. |date=2020-04-17 |title=Inhibition of Ammonia Monooxygenase from Ammonia-Oxidizing Archaea by Linear and Aromatic Alkynes |url=http://dx.doi.org/10.1128/aem.02388-19 |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=86 |issue=9 |pages=e02388-19 |doi=10.1128/aem.02388-19 |pmid=32086308 |issn=0099-2240|pmc=7170481 |bibcode=2020ApEnM..86E2388W }}&lt;/ref&gt; Ova enzimska aktivnost je osjetljiva na faktore okoline, kao što su pH, temperatura i dostupnost kisika.

AOB igraju vitalnu ulogu u nitrifikaciji tla, što ih čini ključnim igračima u [[kruženju hranjivih tvari]]. Doprinose transformaciji amonijaka nastalog razgradnjom organske tvari ili gnojiva u nitrit, koji potom služi kao supstrat za bakterije koje oksidiraju nitrite (NOB).

==== Amonijak-oksidirajuće arheje ====
Prije otkrića arheja sposobnih za oksidaciju amonijaka, amonijak-oksidirajuće bakterije (AOB) smatrani su jedinim organizmima sposobnim za oksidaciju amonijaka. Od njihovog otkrića u 2005.,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Treusch AH, Leininger S, Kletzin A, Schuster SC, Klenk HP, Schleper C | title = Novel genes for nitrite reductase and Amo-related proteins indicate a role of uncultivated mesophilic crenarchaeota in nitrogen cycling | journal = Environmental Microbiology | volume = 7 | issue = 12 | pages = 1985–95 | date = December 2005 | pmid = 16309395 | doi = 10.1111/j.1462-2920.2005.00906.x | bibcode = 2005EnvMi...7.1985T }}&lt;/ref&gt; kultivisana su dva izolata AOA: ''Nitrosopumilus maritimus''&lt;ref name=&quot;Isolation of an autotrophic ammonia&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Könneke M, Bernhard AE, de la Torre JR, Walker CB, Waterbury JB, Stahl DA | title = Isolation of an autotrophic ammonia-oxidizing marine archaeon | journal = [[Nature]] | volume = 437 | issue = 7058 | pages = 543–6 | date = September 2005 | pmid = 16177789 | doi = 10.1038/nature03911 | bibcode = 2005Natur.437..543K | s2cid = 4340386 }}&lt;/ref&gt; i ''Nitrososphaera viennensis''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tourna M, Stieglmeier M, Spang A, Könneke M, Schintlmeister A, Urich T, Engel M, Schloter M, Wagner M, Richter A, Schleper C | display-authors = 6 | title = Nitrososphaera viennensis, an ammonia oxidizing archaeon from soil | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 108 | issue = 20 | pages = 8420–5 | date = May 2011 | pmid = 21525411 | pmc = 3100973 | doi = 10.1073/pnas.1013488108 | bibcode = 2011PNAS..108.8420T | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Kada se porede AOB i AOA, AOA dominira i u tlu i u morskom okruženju,&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Karner MB, DeLong EF, Karl DM | title = Archaeal dominance in the mesopelagic zone of the Pacific Ocean | journal = Nature | volume = 409 | issue = 6819 | pages = 507–10 | date = January 2001 | pmid = 11206545 | doi = 10.1038/35054051 | bibcode = 2001Natur.409..507K | s2cid = 6789859 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Isolation of an autotrophic ammonia&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wuchter C, Abbas B, Coolen MJ, Herfort L, van Bleijswijk J, Timmers P, Strous M, Teira E, Herndl GJ, Middelburg JJ, Schouten S, Sinninghe Damsté JS | display-authors = 6 | title = Archaeal nitrification in the ocean | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 103 | issue = 33 | pages = 12317–22 | date = August 2006 | pmid = 16894176 | pmc = 1533803 | doi = 10.1073/pnas.0600756103 | bibcode = 2006PNAS..10312317W | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=LeiningerUrich2006&gt;{{cite journal | vauthors = Leininger S, Urich T, Schloter M, Schwark L, Qi J, Nicol GW, Prosser JI, Schuster SC, Schleper C | display-authors = 6 | title = Archaea predominate among ammonia-oxidizing prokaryotes in soils | journal = Nature | volume = 442 | issue = 7104 | pages = 806–9 | date = August 2006 | pmid = 16915287 | doi = 10.1038/nature04983 | url = http://www.abdn.ac.uk/staffpages/uploads/mbi010/Nature%20442,%20806-809.pdf | s2cid = 4380804 | bibcode = 2006Natur.442..806L | author-link7 = James I. Prosser | access-date = 2016-05-18 | archive-date = 2016-06-11 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160611030331/http://www.abdn.ac.uk/staffpages/uploads/mbi010/Nature%20442,%20806-809.pdf | url-status = live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Daebeler A, Abell GC, Bodelier PL, Bodrossy L, Frampton DM, Hefting MM, Laanbroek HJ | title = Archaeal dominated ammonia-oxidizing communities in Icelandic grassland soils are moderately affected by long-term N fertilization and geothermal heating | language = English | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 3 | pages = 352 | date = 2012 | pmid = 23060870 | pmc = 3463987 | doi = 10.3389/fmicb.2012.00352 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; što sugerira da razred  ''[[Nitrososphaerota]]'' (ranije ''Thaumarchaeota'') mogu više doprinositi oksidaciji amonijaka u ovim okruženjima.&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;

[[Krenarheol]], za koji se općenito smatra da ga proizvodi isključivo AOA (posebno Nitrososphaerota), predložen je kao biomarker za AOA i oksidaciju amonijaka. Utvrđeno je da se brojnost krenarheola prati sa sezonskim cvjetanjem AOA, što sugerira da bi moglo biti prikladno koristiti brojnost krenarheola kao zamjenu za populacije AOA.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Pitcher|first1=Angela|last2=Wuchter|first2=Cornelia|last3=Siedenberg|first3=Kathi|last4=Schouten|first4=Stefan|last5=Sinninghe Damsté|first5=Jaap S.|date=2011|title=Crenarchaeol tracks winter blooms of ammonia-oxidizing Thaumarchaeota in the coastal North Sea|journal=Limnology and Oceanography|volume=56|issue=6|pages=2308–2318|doi=10.4319/lo.2011.56.6.2308|issn=0024-3590|bibcode=2011LimOc..56.2308P|url=http://www.vliz.be/imisdocs/publications/49/256149.pdf|doi-access=free|access-date=2022-08-27|archive-date=2023-05-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20230522172309/https://www.vliz.be/imisdocs/publications/49/256149.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; and thus ammonia oxidation more broadly. However the discovery of Nitrososphaerota that are not obligate ammonia-oxidizers&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Mussmann M, Brito I, Pitcher A, Sinninghe Damsté JS, Hatzenpichler R, Richter A, Nielsen JL, Nielsen PH, Müller A, Daims H, Wagner M, Head IM|date=October 2011|title=Thaumarchaeotes abundant in refinery nitrifying sludges express amoA but are not obligate autotrophic ammonia oxidizers|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=108|issue=40|pages=16771–6|bibcode=2011PNAS..10816771M|doi=10.1073/pnas.1106427108|pmc=3189051|pmid=21930919|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; complicates this conclusion,&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rush D, Sinninghe Damsté JS | title = Lipids as paleomarkers to constrain the marine nitrogen cycle | journal = Environmental Microbiology | volume = 19 | issue = 6 | pages = 2119–2132 | date = June 2017 | pmid = 28142226 | pmc = 5516240 | doi = 10.1111/1462-2920.13682 | bibcode = 2017EnvMi..19.2119R }}&lt;/ref&gt; as does one study that suggests that crenarchaeol may be produced by Marine Group II Euryarchaeota.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lincoln SA, Wai B, Eppley JM, Church MJ, Summons RE, DeLong EF | title = Planktonic Euryarchaeota are a significant source of archaeal tetraether lipids in the ocean | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 111 | issue = 27 | pages = 9858–63 | date = July 2014 | pmid = 24946804 | pmc = 4103328 | doi = 10.1073/pnas.1409439111 | bibcode = 2014PNAS..111.9858L | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== Oksidacija nitrita ===
Drugi korak nitrifikacije je oksidacija nitrita u nitrate. Ovaj proces se ponekad naziva nitracija. Oksidaciju nitrita provode bakterije koje oksidiraju nitrite ('''NOB''') iz [[takson]]a ''[[Nitrospirota]]'',&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Daims H, Nielsen JL, Nielsen PH, Schleifer KH, Wagner M | title = In situ characterization of ''Nitrospira''-like nitrite-oxidizing bacteria active in wastewater treatment plants | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 67 | issue = 11 | pages = 5273–84 | date = November 2001 | pmid = 11679356 | pmc = 93301 | doi = 10.1128/AEM.67.11.5273-5284.2001 | bibcode = 2001ApEnM..67.5273D | url = }}&lt;/ref&gt; ''[[Nitrospinota]]'',&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beman JM, Leilei Shih J, Popp BN | title = Nitrite oxidation in the upper water column and oxygen minimum zone of the eastern tropical North Pacific Ocean | journal = The ISME Journal | volume = 7 | issue = 11 | pages = 2192–205 | date = November 2013 | pmid = 23804152 | pmc = 3806268 | doi = 10.1038/ismej.2013.96 | bibcode = 2013ISMEJ...7.2192B }}&lt;/ref&gt; ''[[Pseudomonadota]]''&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Poly F, Wertz S, Brothier E, Degrange V | title = First exploration of Nitrobacter diversity in soils by a PCR cloning-sequencing approach targeting functional gene nxrA | journal = FEMS Microbiology Ecology | volume = 63 | issue = 1 | pages = 132–40 | date = January 2008 | pmid = 18031541 | doi = 10.1111/j.1574-6941.2007.00404.x | doi-access =  | bibcode = 2008FEMME..63..132P }}&lt;/ref&gt; i ''[[Chloroflexota]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Spieck E, Spohn M, Wendt K, Bock E, Shively J, Frank J, Indenbirken D, Alawi M, Lücker S, Hüpeden J | display-authors = 6 | title = Extremophilic nitrite-oxidizing Chloroflexi from Yellowstone hot springs | journal = The ISME Journal | volume = 14 | issue = 2 | pages = 364–379 | date = February 2020 | pmid = 31624340 | pmc = 6976673 | doi = 10.1038/s41396-019-0530-9 | bibcode = 2020ISMEJ..14..364S }}&lt;/ref&gt; NOB su obično prisutni u tlu, [[geotermalni izvor| geotermalnim izvorima]], slatkovodnim i morskim [[ekosistem]]ima.

=== Potpuna oksidacija amonijaka ===
{{glavni|Comammox}}
Oksidacija amonijaka u [[nitrat]] u jednom koraku unutar jednog organizma predviđena je u 2006.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Costa E, Pérez J, Kreft JU | title = Why is metabolic labour divided in nitrification? | journal = Trends in Microbiology | volume = 14 | issue = 5 | pages = 213–9 | date = May 2006 | pmid = 16621570 | doi = 10.1016/j.tim.2006.03.006 | url = https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06000758 | access-date = 2021-01-21 | archive-date = 2020-10-19 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201019214506/https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06000758 | url-status = live | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt; i otkrivena 2015. godine kod vrste ''[[Nitrospira inopinata]]''. Čista kultura organizma je dobijena u 2017.,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kits KD, Sedlacek CJ, Lebedeva EV, Han P, Bulaev A, Pjevac P, Daebeler A, Romano S, Albertsen M, Stein LY, Daims H, Wagner M | display-authors = 6 | title = Kinetic analysis of a complete nitrifier reveals an oligotrophic lifestyle | journal = Nature | volume = 549 | issue = 7671 | pages = 269–272 | date = September 2017 | pmid = 28847001 | pmc = 5600814 | doi = 10.1038/nature23679 | bibcode = 2017Natur.549..269K | url = }}&lt;/ref&gt; predstavljajući revoluciju u razumijevanju procesa nitrifikacije.

== Historija ==
Ideju da je oksidacija amonijaka u nitrat zapravo biološki proces prvi je dao [[Louis Pasteur]] 1.862.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Pasteur L |date=1862|title=Etudes sur les mycoderme|journal=C. R. Acad. Sci.|volume=54|pages=265–270}}&lt;/ref&gt; Kasnije, 1875. godine, [[Alexander Müller (hemičar)|Alexander Müller]], dok je provodio procjenu kvaliteta vode iz bunara u [[Berlin]]u, primijetio je da je [[amonijak]] stabilan u steriliziranim [[rastvor]]ima, ali nitrificiran u prirodnim vodama. [[Alexander Müller (hemičar)|A. Müller]] iznio je tezu da nitrifikaciju stoga vrše [[mikroorganizmi]].&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Müller A |date=1875|title=Ammoniakgehalt des Spree- und Wasserleitungs wassers in Berlin|journal=Fortsetzung der Vorarbeiten zu einer zukünftigen Wasser-Versorgung der Stadt Berlin ausgeführt in den Jahren 1868 und 1869.|pages=121–123}}&lt;/ref&gt; U 1877., [[Jean-Jacques Schloesing]] i [[Achille Müntz]], dva francuska poljoprivredna hemičara koji su radili u [[Pariz]]u, eksperimentima s tekućom kanalizacijom i vještačkom matricom tla (sterilizirani pijesak s kredom u prahu) dokazali su da je nitrifikacija zaista mikrobno posredovan proces.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Schloesing T, Muntz A |date=1877|title=Sur la nitrification pas les ferments organisés|journal=C. R. Acad. Sci.|volume=84|pages=301–303}}&lt;/ref&gt; Njihove nalaze ubrzo je (1878. godine) potvrdio [[Robert Warington (poljoprivredni hemičar)|Robert Warington]] koji je istraživao sposobnost nitrifikacije vrtnog tla u [[Rothamsted Research|Eksperimentalnoj stanici Rothamsted]] u [[Harpenden]]u u [[Engleska|Engleskoj]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal| vauthors = Warington R |date=1878|title=IV.—On nitrification|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8783300044|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=33|pages=44–51|doi=10.1039/CT8783300044|issn=0368-1645}}&lt;/ref&gt; Robert Warington  također je prvi put primijetio da je nitrifikacija proces u dva koraka u 1879.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Warington R|date=1879|title=XLIX.—On nitrification. (Part II.)|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8793500429|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=35|pages=429–456|doi=10.1039/CT8793500429|issn=0368-1645|access-date=2021-03-12|archive-date=2021-06-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20210612114744/https://pubs.rsc.org/en/content/articlelanding/1879/CT/CT8793500429|url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je potvrdio [[John Munro (hemičar)|John Munro]] u 1886.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Munro JH |date=1886|title=LIX.—The formation and destruction of nitrates and nitrates in artificial solutions and in river and well waters|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8864900632|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=49|pages=632–681|doi=10.1039/CT8864900632|issn=0368-1645}}&lt;/ref&gt; Iako se u to vrijeme vjerovalo da je dvostepena nitrifikacija podijeljena na različite životne faze ili karakterne osobine jednog mikroorganizma.
Prvi čisti nitrifikator (oksidirajući amonijak) najvjerovatnije su 1890. godine izolovali [[Percy F. Frankland|Percy Frankland]] i [[Grace Frankland]], dva engleska naučnika iz [[Škotska|Škotske]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=1890-12-31|title=V. The nitrifying process and its specific ferment.—Part I|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London B|language=en|volume=181|pages=107–128|doi=10.1098/rstb.1890.0005|issn=0264-3839|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Prije toga, [[Robert Warington|Warington]],&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; [[Sergej Winogradski]]&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal| vauthors = Winogradsky S |date=1890|title=Sur les organisms de la nitrification|journal=Ann. Inst. Pasteur|volume=4|pages=215–231}}&lt;/ref&gt; i Franklandovi su mogli obogatiti samo kulture nitrifikatora. Frankland i Frankland su uspjeli sistemom serijskih razrjeđenja s vrlo niskim inokulumom i dugim vremenom kultivacije koje se računa u godinama. [[Sergej Winogradski]] je iste godine (1890.) tvrdio da je izolovao čistu kulturu,&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; ali njegova kultura je i dalje bila kokultura bakterija koje oksidiraju amonijak i nitrite.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sedlacek CJ | title = It Takes a Village: Discovering and Isolating the Nitrifiers | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 11 | pages = 1900 | date = 2020-08-11 | pmid = 32849473 | pmc = 7431685 | doi = 10.3389/fmicb.2020.01900 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[Sergei Winogradsky|S. Winogradsky]] succeeded just one year later in 1891.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Winogradsky S |date=1891|title=Sur les organisms de la nitrification|url=|journal=Ann. Inst. Pasteur|volume=5|pages=92–100 }}&lt;/ref&gt;

U stvari, tokom serijskih razrjeđivanja, amonijačni oksidatori i nitritni oksidatori su nesvjesno odvojeni, što je rezultiralo čistom kulturom sa samo sposobnošću oksidacije amonijaka. Tako su Frankland i Frankland primijetili da ove čiste kulture gube sposobnost izvođenja oba koraka. Gubitak sposobnosti oksidacije nitrita već je primijetio [[Robert Warington (poljoprivredni hemičar, rođen 1838.)|R. Warington]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Uzgoj čistog nitritnog oksidatora dogodio se kasnije tokom 20. vijeka, međutim, nije moguće sa sigurnošću utvrditi koje su kulture bile bez kontaminanata jer svi teoretski čisti sojevi dijele istu osobinu (potrošnja nitrita, proizvodnja nitrata).&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

== Ekologija ==
{{biogeohemijski ciklus bočna traka|nutrijent}}
Oba koraka proizvode energiju koja se spaja sa sintezom ATP-a. Nitrificirajući organizmi su [[hemotrofi|hemoautotrofi]] i koriste [[ugljen-dioksid]] kao svoj [[ugljik]] izvor za rast. Neki AOB-i posjeduju enzim, [[ureazu]], koji katalizira konverziju molekule uree u dvije molekule amonijaka i jednu molekulu ugljikovog dioksida. Pokazalo se da ''Nitrosomonas europaea'', kao i populacije AOB-a koji žive u tlu, asimiliraju ugljikov dioksid oslobođen reakcijom kako bi stvorili [[biomasu (ekologija)|biomasu]] putem [[Calvinovog ciklusa]] i prikupljaju energiju oksidacijom amonijaka (drugog produkta ureaze) u nitrit. Ova karakteristika može objasniti pojačan rast AOB-a u prisustvu uree u kiselim sredinama.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Marsh KL, Sims GK, Mulvaney RL | year = 2005 | title = Dostupnost uree autotrofnim bakterijama koje oksidiraju amonijak u vezi sa sudbinom uree obilježene sa &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;C- i &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N dodane u tlo | journal = Biol. Fert. Soil. | volume = 42 | broj = 2| stranice = 137–145 | doi=10.1007/s00374-005-0004-2| bibcode = 2005BioFS..42..137M | s2cid = 6245255 }}&lt;ref&gt;
U većini okruženja prisutni su organizmi koji će završiti oba koraka procesa, dajući nitrat kao konačni proizvod. Međutim, moguće je dizajnirati sisteme u kojima se formira nitrit (''[[SHARON tretman otpadnih voda|Sharon proces]]'').
Nitrifikacija je važna u poljoprivrednim sistemima, gdje se [[gnojivo]] često primjenjuje kao amonijak. Pretvaranje ovog amonijaka u nitrat povećava ispiranje dušika jer je nitrat rastvorljiviji u vodi od amonijaka.

Nitrifikacija također ima važnu ulogu u uklanjanju [[dušik]]a iz komunalnih [[otpadne vode|otpadnih voda]]. Konvencionalno uklanjanje je nitrifikacija, nakon čega slijedi [[denitracija]]. Trošak ovog procesa uglavnom leži u [[aeracija|aeraciji]] (dovođenju kisika u reaktor) i dodavanju vanjskog izvora ugljika (npr. [[metanol]]a) za denitrifikaciju.

Nitrifikacija se može dogoditi i u vodi za piće. U distributivnim sistemima gdje se [[hloramin]]i koriste kao sekundarno dezinfekcijsko sredstvo, prisustvo slobodnog amonijaka može djelovati kao supstrat za mikroorganizme koji oksidiraju amonijak. Povezane reakcije mogu dovesti do iscrpljivanja rezidualnog dezinfekcijskog sredstva u sistemu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zhang Y, Love N, Edwards M | year = 2009 | title = Nitrification in Drinking Water Systems | journal = Critical Reviews in Environmental Science and Technology | volume = 39 | issue = 3| pages = 153–208 | doi = 10.1080/10643380701631739 | bibcode = 2009CREST..39..153Z | s2cid = 96988652 }}&lt;/ref&gt; Pokazalo se da dodavanje hloritnog iona u vodu tretiranu hloraminom kontrolira nitrifikaciju.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1002/j.1551-8833.1999.tb08715.x|title=Using chlorite ion to control nitrification|journal=Journal - American Water Works Association|volume=91|issue=10|pages=52–61|year=1999| vauthors = McGuire MJ, Lieu NI, Pearthree MS |bibcode=1999JAWWA..91j..52M |s2cid=93321500 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1002/j.1551-8833.2009.tb09970.x|title=Prevention of nitrification using chlorite ion: Results of a demonstration project in Glendale, Calif|journal=Journal - American Water Works Association|volume=101|issue=10|pages=47–59|year=2009| vauthors = McGuire MJ, Wu X, Blute NK, Askenaizer D, Qin G |bibcode=2009JAWWA.101j..47M |s2cid=101973325 }}&lt;/ref&gt;

Zajedno sa [[amonifikacija|amonifikacijom]], nitrifikacija formira proces [[mineralizacija|mineralizacije]] koji se odnosi na potpunu razgradnju organskog materijala, uz oslobađanje dostupnih dušikovih spojeva. Ovo obnavlja [[ciklus dušika]].

=== Nitrifikacija u morskom okruženju ===
U [[morski ekosistem|morskom okruženju]], dušik je često [[limitirajući nutrijent]], tako da je [[ciklus dušika]] u okeanu od posebnog interesa.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Zehr JP, Kudela RM |year=2011 |title=Nitrogen cycle of the open ocean: from genes to ecosystems |journal=Annual Review of Marine Science |volume=3 |pages=197–225 |bibcode=2011ARMS....3..197Z |doi=10.1146/annurev-marine-120709-142819 |pmid=21329204 |s2cid=23018410}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Denitrification 1996 pp. 247-261&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Ward BB |date=November 1996 |title=Nitrification and Denitrification: Probing the Nitrogen Cycle in Aquatic Environments |url=https://www.princeton.edu/nitrogen/publications/pdfs/Ward_1996_Probing.pdf |journal=Microbial Ecology |volume=32 |issue=3 |pages=247–61 |doi=10.1007/BF00183061 |pmid=8849421 |bibcode=1996MicEc..32..247W |s2cid=11550311 |access-date=2018-10-18 |archive-date=2017-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019062459/https://www.princeton.edu/nitrogen/publications/pdfs/Ward_1996_Probing.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;   Korak nitrifikacije u ciklusu je od posebnog interesa za okean jer stvara [[nitrat]], primarni oblik dušika odgovoran za [[F-omjer (okeanografija)|&quot;novu&quot; proizvodnju]]. Nadalje, kako se okean obogaćuje [[Ljudski uticaj na okoliš|antropogenim]] [[Ugljik-dioksid|CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], rezultirajuće smanjenje [[pH]] moglo bi dovesti do smanjenja stope nitrifikacije. Nitrifikacija bi potencijalno mogla postati &quot;usko grlo&quot; u ciklusu dušika.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Hutchins D, Mulholland M, Fu F |year=2009 |title=Nutrient cycles and marine microbes in a CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-enriched ocean |url=https://digitalcommons.odu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1024&amp;context=oeas_fac_pubs |journal=Oceanography |volume=22 |issue=4 |pages=128–145 |doi=10.5670/oceanog.2009.103 |doi-access=free |bibcode=2009Ocgpy..22d.128H |access-date=2018-10-18 |archive-date=2018-10-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181018201544/https://digitalcommons.odu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1024&amp;context=oeas_fac_pubs |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Nitrifikacija, kao što je gore navedeno, formalno je proces u dva koraka; u prvom koraku [[amonijak]] se [[oksid]]ira u [[nitrit]], a u drugom koraku nitrit se oksidira u [[nitrat]]. Različiti mikrobi su odgovorni za svaki korak u morskom okruženju. Nekoliko grupa [[amonijak-oksidirajuće bakterije]] (AOB) poznato je u morskom okruženju, uključujući rodove ''[[Nitrosomonas]]'', ''[[Nitrospira]]'' i ''[[Nitrosococcus]]''. Sve sadrže funkcionalni gen [[amonijak-monooksigenaza]] ('''AMO''') koji je, kao što mu i samo ime govori, odgovoran za oksidaciju amonijaka.&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Denitrification 1996 pp. 247-261&quot; /&gt;  Naknadne [[metagenom]]ske studije i pristupi kultivaciji otkrili su da neki  taksoni [[Thermoproteota]] (ranije Crenarchaeota) posjeduju AMO. Thermoproteota su obilne u okeanu, a neke vrste imaju 200 puta veći afinitet za amonijak od AOB, što je u suprotnosti s prethodnim vjerovanjem da su AOB prvenstveno odgovorni za nitrifikaciju u okeanu.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Martens-Habbena W, Berube PM, Urakawa H, de la Torre JR, Stahl DA |date=October 2009 |title=Ammonia oxidation kinetics determine niche separation of nitrifying Archaea and Bacteria |journal=Nature |volume=461 |issue=7266 |pages=976–9 |bibcode=2009Natur.461..976M |doi=10.1038/nature08465 |pmid=19794413 |s2cid=1692603}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt; Nadalje, iako se klasično smatra da je nitrifikacija vertikalno odvojena od primarne proizvodnje jer je oksidacija nitrata bakterijama inhibirana svjetlošću, nitrifikacija putem AOA ne izgleda inhibirana svjetlošću, što znači da se odvija u cijelom vodenom stubu, što dovodi u pitanje klasične definicije &quot;nove&quot; i &quot;reciklirane&quot; proizvodnje.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt;
U drugom koraku, nitrit se oksidira u nitrat. U okeanima ovaj korak nije tako dobro shvaćen kao prvi, ali bakterije rodova ''[[Nitrospina]]''&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Sun X, Kop LF, Lau MC, Frank J, Jayakumar A, Lücker S, Ward BB |date=October 2019 |title=Uncultured Nitrospina-like species are major nitrite oxidizing bacteria in oxygen minimum zones |journal=The ISME Journal |volume=13 |issue=10 |pages=2391–2402 |doi=10.1038/s41396-019-0443-7 |pmc=6776041 |pmid=31118472|bibcode=2019ISMEJ..13.2391S }}&lt;/ref&gt; i ''[[Nitrobacter]]'', poznato je, ovaj korak provode u okeanu.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt;

==Hemija i enzimologija==
Nitrifikacija je proces oksidacije dušikovih spojeva (efektivno, gubitak elektrona sa atoma dušika na atome kisika), a katalizuje se postupno nizom enzima.
:&lt;chem&gt;2NH4+ + 3O2 -&gt; 2NO2- + 4H+ + 2H2O&lt;/chem&gt; (''[[Nitrosomonas]]'', ''[[Comammox]]'')
:&lt;chem&gt;2NO2- + O2 -&gt; 2NO3-&lt;/chem&gt; (''[[Nitrobacter]]'', ''[[Nitrospira]]'', ''[[Comammox]]'')
ili
:&lt;chem&gt;NH3 + O2 -&gt; NO2- + 3H+ + 2e-&lt;/chem&gt;
:&lt;chem&gt;NO2- + H2O -&gt; NO3- + 2H+ + 2e-&lt;/chem&gt;
U ''[[Nitrosomonas europaea]]'', prvi korak oksidacije (amonijak do [[hidroksilamin]]a) provodi se pomoću enzima [[amonijak-monooksigenaza]] (AMO).
:&lt;chem&gt;NH3 + O2 + 2H+ -&gt; NH2OH + H2O&lt;/chem&gt;

Drugi korak (hidroksilamin u nitrit) kataliziraju dva enzima. [[Hidroksilamin-oksidoreduktaza|hidroksilamin oksidoreduktaza]] (HAO), pretvara hidroksilamin u [[dušik-oksid]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Caranto JD, Lancaster KM | title = Nitric oxide is an obligate bacterial nitrification intermediate produced by hydroxylamine oxidoreductase | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 114 | issue = 31 | pages = 8217–8222 | date = August 2017 | pmid = 28716929 | pmc = 5547625 | doi = 10.1073/pnas.1704504114 | bibcode = 2017PNAS..114.8217C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

:&lt;chem&gt;NH2OH -&gt; NO + 3H+ + 3e-&lt;/chem&gt;

Još jedan trenutno nepoznati enzim pretvara dušik-oksid u nitrit.

Treći korak (nitrit u nitrat) odvija se u zasebnom organizmu.

:&lt;chem&gt;{nitrit} + akceptor &lt;=&gt; {nitrat} + reduced\ acceptor&lt;/chem&gt;
==Faktori koji utiču na stopu nitrifikacije==
===Uslovi zemljišta===
Zbog svoje inherentne [[mikrob]]ne prirode, nitrifikacija u zemljištu je u velikoj mjeri podložna uslovima tla. Općenito, nitrifikacija zemljišta će se odvijati optimalnom brzinom ako uslovi za mikrobne zajednice podstiču zdrav rast i aktivnost mikroba. Uslovi zemljišta koji utiču na stopu nitrifikacije uključuju:
*Raspoloživost supstrata (prisustvo NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;)
*[[Aeracija]] (dostupnost O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)
*[[vlaga|Sadržaj vlage]] u zemljištu (dostupnost H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)
*[[pH]] (blizu neutralnog)
*[[Temperatura]]

=== Inhibitori nitrifikacije ===
Nitrifikacija [[Inhibitor reakcije|inhibitori]] su [[hemijski spoj]]evi koji usporavaju nitrifikaciju [[amonijak]]a, gnojiva koja sadrže [[amonij]] ili [[urea|ureu]], a koja se primjenjuju na zemljište kao gnojiva. Ovi inhibitori mogu pomoći u smanjenju gubitka dušika u tlu koji bi inače koristile kulture. Inhibitori nitrifikacije se široko koriste, dodajući se u otprilike 50% bezvodnog [[amonijak]]a koji se primjenjuje u jesen u saveznim državama SAD-a, poput [[Illinois]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1094/CM-2007-0510-01-RS|title=An Educational Program on the Proper Timing of Fall-applied Nitrogen Fertilizer|url=https://dl.sciencesocieties.org/publications/cm/abstracts/6/1/2007-0510-01-RS?access=0&amp;view=article|journal=Crop Management|volume=6|pages=1–4|year=2007|vauthors=Czapar GF, Payne J, Tate J|url-access=subscription}}{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Obično su efikasni u povećanju iskorištavanja dušičnih gnojiva u usjevima u redovima, ali nivo efikasnosti zavisi od vanjskih uslova i njihove koristi se najvjerovatnije vide pri količinama dušika koje nisu optimalne.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.2136/sssaj2003.0937| vauthors = Ferguson R, Lark R, Slater G |title=Approaches to management zone definition for use of nitrification inhibitors|journal= Soil Sci. Soc. Am. J.|year= 2003|volume= 67|issue=3 |pages=937–947|bibcode=2003SSASJ..67..937F }}&lt;/ref&gt;

Ekološki problemi nitrifikacije također doprinose interesu za upotrebu inhibitora nitrifikacije: primarni produkt, [[nitrat]], prodire u podzemne vode, uzrokujući toksičnost i kod ljudi&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Duvva |first1=Laxman Kumar |last2=Panga |first2=Kiran Kumar |last3=Dhakate |first3=Ratnakar |last4=Himabindu |first4=Vurimindi |date=2021-12-21 |title=Health risk assessment of nitrate and fluoride toxicity in groundwater contamination in the semi-arid area of Medchal, South India |journal=Applied Water Science |volume=12 |issue=1 |doi=10.1007/s13201-021-01557-4 |issn=2190-5487|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; i neke vrste divljih životinja i doprinose [[eutrofikacija|eutrofikaciji]] stajaće vode. Neki inhibitori nitrifikacije također inhibiraju proizvodnju [[metan]]a, stakleničkog plina.

Inhibicija procesa nitrifikacije prvenstveno je olakšana selekcijom i inhibicijom/uništavanjem bakterija koje [[Oksidacija|oksidiraju]] amonijeve spojeve. Mnoštvo spojeva inhibira nitrifikaciju, koja se može podijeliti na sljedeća područja: aktivno mjesto [[amonij-monooksigenaza|amonij-monooksigenaze]] (AMO), mehanistički inhibitori i proces N-[[heterociklični spoj| heterocikličmih spojeva]]. Proces za potonja tri još nije široko shvaćen, ali je istaknut. Prisustvo AMO potvrđeno je na mnogim supstratima koji su inhibitori dušika kao što su [[dicijandiamid]], [[amonij-tiosulfat]] i [[nitrapirin]].

Konverzija amonijaka u [[hidroksilamin]] je prvi korak u nitrifikaciji, gdje AH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; predstavlja niz potencijalnih donora elektrona.
:{{chem|NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;}}  + {{chem|AH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}}  + {{chem|O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}} → {{chem|NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH}} + A + {{chem|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O}}

Ovu reakciju katalizuje AMO. Inhibitori ove reakcije vežu se za aktivno mjesto na AMO i sprječavaju ili odlažu proces. Proces oksidacije amonijaka pomoću AMO-a smatra se važnim zbog činjenice da drugi procesi zahtijevaju kooksidaciju NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; za obezbjeđivanje redukcionih ekvivalenata. To obično obezbjeđuje spoj [[hidroksilamin-oksidoreduktaza]] (HAO) koji katalizuje reakciju:
:{{chem|NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH}}  +  {{chem|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O}}   →   {{chem|NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}}&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;  +  5 H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;  +  4 e&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;
Mehanizam inhibicije je kompliciran ovim zahtjevom. Kinetička analiza inhibicije oksidacije NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; pokazala je da supstrati AMO pokazali kinetiku u rasponu od [[kompetitivna inhibicija|kompetitivna]] do [[nekompetitivna inhibicija|nekompetitivna]]. Vezivanje i oksidacija mogu se odvijati na dva mjesta na AMO: u kompetitivnim supstratima, vezivanje i oksidacija se odvijaju na NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; mjestu, dok se u nekompetitivnim odvijaju na drugom mjestu.

Inhibitori zasnovani na mehanizmu mogu se definirati kao spojevi koji prekidaju normalnu reakciju [[katalizator|kataliziranu]] enzimom. Ova metoda se događa inaktivacijom enzima putem [[kovalentna veza|kovalentne]] modifikacije produkta, što u konačnici inhibira nitrifikaciju. Kroz proces, AMO se deaktivira i jedan ili više proteina se kovalentno veže za konačni produkt. Utvrđeno je da je ovo najizraženije u širokom rasponu [[sumpor]]nih ili [[acetilen|acetilenskih spojeva]].

Utvrđeno je da spojevi koji sadrže sumpor, uključujući amonijum tiosulfat (popularan inhibitor), djeluju tako što proizvode isparljiva jedinjenja sa jakim inhibitornim efektima kao što su [[ugljik-disulfid]] i [[tiourea]].

Konkretno, {{ill|tiofosforil-triamid|qid=Q82903490}} ({{chem2|S\dP(NH2)3}}) bio je značajan dodatak gdje ima dvostruku svrhu inhibicije i proizvodnje [[ureaza|ureaze]] i nitrifikacije.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1007/s003740050518|title=Modes of action of nitrification inhibitors|journal=Biology and Fertility of Soils|volume=29|pages=1–9|year=1999| vauthors = McCarty GW |issue=1 |bibcode=1999BioFS..29....1M |s2cid=38059676}}&lt;/ref&gt; U studiji inhibitornih efekata oksidacije uzrokovanih bakterijom ''[[Nitrosomonas europaea]]'', upotreba [[tioetera]] rezultirala je oksidacijom ovih spojeva u [[sulfoksid]]e, gdje je atom sumpora primarno mjesto oksidacije putem AMO-a. Ovo je najsnažnije povezano s poljem kompetitivne inhibicije.
[[Datoteka:Nheterocyclicmolecules.png|thumb| Primjeri N-heterocikličnih molekula.]]
N-heterociklični spojevi su također visoko efikasni inhibitori nitrifikacije i često se klasificiraju prema svojoj prstenastoj strukturi. Način djelovanja ovih spojeva nije dobro shvaćen: dok je nitrapirin, široko korišteni inhibitor i supstrat AMO-a, slab inhibitor zasnovan na mehanizmu djelovanja navedenog [[enzim]]a, efekti navedenog mehanizma ne mogu se direktno povezati sa sposobnošću jedinjenja da inhibira nitrifikaciju. Pretpostavlja se da nitrapirin djeluje protiv enzima monooksigenaze unutar [[bakterija]], sprječavajući rast i oksidaciju CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;/NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;PMID16346465&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Topp E, Knowles R | title = Effects of Nitrapyrin [2-Chloro-6-(Trichloromethyl) Pyridine] on the Obligate Methanotroph Methylosinus trichosporium OB3b | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 47 | issue = 2 | pages = 258–62 | date = February 1984 | pmid = 16346465 | pmc = 239655 | doi = 10.1128/aem.47.2.258-262.1984 | s2cid = 34551923 }}&lt;/ref&gt; Spojevi koji sadrže dva ili tri susjedna atoma N u prstenu ([[piridazin]], [[pirazol]], [[indazol]]) obično imaju značajno veći inhibitorni učinak od spojeva koji sadrže atome [[dušik|N]] koji nisu susjedni ili pojedinačne atome N u prstenu ([[piridin]], [[pirol]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McCarty GW | year = 1998 | title = Modes of action of nitrification inhibitors | journal = Biology and Fertility of Soils | volume = 29 | issue = 1| pages = 1–9 | doi = 10.1007/s003740050518 | bibcode = 1999BioFS..29....1M | s2cid = 38059676 }}&lt;/ref&gt; Ovo ukazuje na to da je prisustvo atoma dušika u prstenu direktno povezano s inhibitornim efektom ove klase spojeva.

===Inhibicija oksidacije metana===
Neki inhibitori enzimske nitrifikacije, poput nitrapirina, također mogu inhibirati oksidaciju [[metan]]a u [[metanotrof]]nim bakterijama.&lt;ref name=&quot;PMID16346465&quot;/&gt; AMO pokazuje slične kinetičke brzine prometa kao [[metan-monooksigenaza]] (MMO) koja se nalazi u metanotrofima, što ukazuje na to da je MMO sličan katalizator kao AMO u svrhu oksidacije metana. Nadalje, metanotrofne [[bakterije]] dijele mnoge sličnosti s {{NH3}} oksidatorima kao što su iz roda ''[[Nitrosomonas]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bédard C, Knowles R | title = Physiology, biochemistry, and specific inhibitors of CH4, NH4+, and CO oxidation by methanotrophs and nitrifiers | journal = Microbiological Reviews | volume = 53 | issue = 1 | pages = 68–84 | date = March 1989 | pmid = 2496288 | pmc = 372717 | doi = 10.1128/MMBR.53.1.68-84.1989 }}&lt;/ref&gt; Profil inhibitora čestičnih oblika MMO (pMMO) pokazuje sličnost s profilom AMO-a, što dovodi do sličnosti u svojstvima između MMO-a u metanotrofima i AMO-a u [[autotrof]]ima.

==Okolišni odnosi==
[[Datoteka:Nitrification Process Tank.jpg|thumb| Rezervoar za proces nitrifikacije u postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda]]
Inhibitori nitrifikacije su također zanimljivi sa stanovišta zaštite okoliša zbog proizvodnje nitrata i [[dušik-oksid]]a iz procesa nitrifikacije. Dušik-oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), iako je njegova atmosferska koncentracija mnogo niža od koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ima [[potencijal globalnog zagrijavanja]] od oko 300 puta veći od [[ugljik-dioksid]]a i doprinosi 6% planetarnog zagrijavanja zbog stakleničkih plinova. Ovaj spoj je također značajan za [[kataliza|kataliziranje]] razgradnje [[ozon]]a u [[stratosfera|stratosferi]]. &lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1017/S1466046607070482|title=Environmental Review: The Potential of Nitrification Inhibitors to Manage the Pollution Effect of Nitrogen Fertilizers in Agricultural and Other Soils: A Review|journal=Environmental Practice|volume=9|issue=4|pages=266–279|year=2007| vauthors = Singh SN, Verma A |s2cid=128612680}}&lt;/ref&gt; [[Nitrat]]i, toksični spojevi za divlje [[životinje]] i stoku i produkt nitrifikacije, također su zabrinjavajući.
Tlo, koje se sastoji od [[polianion]] skih [[glina]] i [[silikat]]a, uglavnom ima neto anionski naboj. Posljedično, amonijak (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) se čvrsto veže za tlo, ali nitratni ioni (NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;) se ne vežu. Budući da je nitrat mobilniji, on se [[ispiranje|ispira]] u podzemne vode putem [[poljoprivredno otjecanje|poljoprivrednog otjecanja]]. Nitrati u podzemnim vodama mogu uticati na koncentracije površinskih voda, putem direktnih interakcija podzemnih i površinskih voda (npr. dotok [[potok]]a, [[izvor]]i) ili kada se vade za površinsku upotrebu. Naprimjer, veliki dio vode za piće u Sjedinjenim Državama dolazi iz podzemnih voda, ali većina postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda ispušta se u površinske vode.
Među divljim životinjama, [[vodozemci]] (punoglavci) i jaja slatkovodnih riba najosjetljiviji su na povišene nivoe nitrata i doživljavaju oštećenja rasta i razvoja na nivoima koji se obično nalaze u slatkovodnim tijelima SAD-a (&lt;20 mg/l). Nasuprot tome, slatkovodni [[beskičmenjaci]] su tolerantniji (~90+ mg/l), a odrasle slatkovodne [[ribe]] mogu tolerisati vrlo visoke nivoe (800&amp;nbsp;mg+/l).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rouse JD, Bishop CA, Struger J | title = Nitrogen pollution: an assessment of its threat to amphibian survival | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 107 | issue = 10 | pages = 799–803 | date = October 1999 | pmid = 10504145 | pmc = 1566592 | doi = 10.2307/3454576 | jstor = 3454576 }}&lt;/ref&gt; Nivoi nitrata također doprinose [[eutrofikaciji]], procesu u kojem veliko cvjetanje algi smanjuje nivo kisika u vodenim površinama i dovodi do smrti stvorenja koja konzumiraju kisik zbog anoksije. Smatra se da nitrifikacija također doprinosi stvaranju [[fotohemijskog]] smoga, prizemnog ozona, [[kiselih kiša]], promjenama u [[raznolikosti vrsta]] i drugim neželjenim procesima. Osim toga, pokazalo se da inhibitori nitrifikacije također potiskuju oksidaciju metana (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), snažnog [[stakleničkog plina]], u CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. I [[nitrapirin]] i [[acetilen]] pokazali su se kao snažni supresori oba procesa, iako načini djelovanja koji ih razlikuju nisu jasni.

== Vidi također ==
* [[f-omjer (okeanografija)|f-omjer]]
* [[Haberov proces]]
* [[Nitrificirajuće bakterije]]
* [[Fiksacija dušika]]
* [[Istovremena nitrifikacija-denitrifikacija]]
* [[Comammox]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Nitrification}}
* {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20081118013245/http://www.fishdoc.co.uk/filtration/nitrification.htm Nitrification at the heart of filtration]}} at fishdoc.co.uk
* [http://www.abdn.ac.uk/~mbi010/nitrification.htm Nitrification] at University of Aberdeen · King's College
* [http://www.lagoonsonline.com/ripple.htm Nitrification Basics for Aerated Lagoon Operators] at lagoonsonline.com

[[Kategorija:Biohemijske reakcije]]
[[Kategorija:Ciklus dušika]]
[[Kategorija:Biologija tla]]
[[Kategorija:Ekologija]]</text>
      <sha1>d8qxlzxg01beqcttjs3stuzc6fs1bvw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839181</id>
      <parentid>3839180</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:09:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26928-19</username>
        <id>180957</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vidi također */</comment>
      <origin>3839181</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42923" sha1="5bi5qhz727gvzu7mean9t29ay9cuc03" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Nitracija}}
[[Slika:Nitrogen Cycle.svg|right|thumb|320px|[[Ciklus dušika]].]]
'''Nitrifikacija''' je biološka [[redoks|oksidacija]] [[amonijak]]a u [[nitrat]], putem posrednika [[nitrit]]a. Nitrifikacija je važan korak u [[Ciklus dušika|ciklusu dušika]] u [[tlo|zemljištu]]. Proces potpune nitrifikacije može se odvijati putem odvojenih [[organizam]]a&lt;ref name=&quot;Nitrification Network 2014&quot;&gt;{{cite web|last1=Nitrification Network|title=Nitrification primer|url=http://nitrificationnetwork.org/Introduction.php|website=nitrificationnetwork.org|publisher=Oregon State University|access-date=21 August 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20180502025900/http://nitrificationnetwork.org/Introduction.php|archive-date=2 May 2018|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt; ili u potpunosti unutar jednog organizma, kao kod bakterija [[rod (biologija)|roda]] ''[[Comammox]]''. Transformacija amonijaka u nitrit je obično korak koji ograničava brzinu nitrifikacije. Nitrifikacija je [[Aerobno disanje|aerobni]] proces koji izvode male grupe [[autotrof]]nih [[bakterija]] i [[arheja]].

==Mikrobiologija==
=== Oksidacija amonijaka ===
Proces nitrifikacije počinje prvom fazom oksidacije amonijaka, gdje se amonijak (NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) ili amonijak (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) pretvara u [[nitrit]] (NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;). Ova prva faza se ponekad naziva [[nitritacija]]. Izvode je dvije grupe organizama, [[nitrificirajuće bakterije|bakterije koje oksidiraju amonijak]] ('''AOB''') i [[arheje]] koje oksidiraju amonijak ('''AOA &lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hatzenpichler R | title = Diversity, physiology, and niche differentiation of ammonia-oxidizing archaea | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 78 | issue = 21 | pages = 7501–10 | date = November 2012 | pmid = 22923400 | pmc = 3485721 | doi = 10.1128/aem.01960-12 | bibcode = 2012ApEnM..78.7501H }}&lt;/ref&gt;''').

==== Amonijak-oksidirajuće bakterije ====
Bakterije koje oksidiraju amonijak (AOB) su obično [[gram-negativne bakterije]] i pripadaju redovima [[Betaproteobacteria]] i [[Gamaproteobacteria]]&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Purkhold U, Pommerening-Röser A, Juretschko S, Schmid MC, Koops HP, Wagner M | title = Phylogeny of all recognized species of ammonia oxidizers based on comparative 16S rRNA and amoA sequence analysis: implications for molecular diversity surveys | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 66 | issue = 12 | pages = 5368–82 | date = December 2000 | pmid = 11097916 | pmc = 92470 | doi = 10.1128/aem.66.12.5368-5382.2000 | bibcode = 2000ApEnM..66.5368P }}&lt;/ref&gt; uključujući često proučavane rodove ''[[Nitrosomonas]]'' i ''[[Nitrosococcus]]''. Poznati su po svojoj sposobnosti korištenja amonijaka kao izvora energije i rasprostranjeni su u širokom rasponu okruženja, kao što su tla, vodeni sistemi i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
AOB posjeduju [[enzim]]e zvane [[amonijak-monooksigenaza|amonijak-monooksigenaze]] (AMO), koji su odgovorni za kataliziranje konverzije amonijaka u hidroksilamin (NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH), ključni međuprodukt u procesu nitrifikacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wright |first1=Chloë L. |last2=Schatteman |first2=Arne |last3=Crombie |first3=Andrew T. |last4=Murrell |first4=J. Colin |last5=Lehtovirta-Morley |first5=Laura E. |date=2020-04-17 |title=Inhibition of Ammonia Monooxygenase from Ammonia-Oxidizing Archaea by Linear and Aromatic Alkynes |url=http://dx.doi.org/10.1128/aem.02388-19 |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=86 |issue=9 |pages=e02388-19 |doi=10.1128/aem.02388-19 |pmid=32086308 |issn=0099-2240|pmc=7170481 |bibcode=2020ApEnM..86E2388W }}&lt;/ref&gt; Ova enzimska aktivnost je osjetljiva na faktore okoline, kao što su pH, temperatura i dostupnost kisika.

AOB igraju vitalnu ulogu u nitrifikaciji tla, što ih čini ključnim igračima u [[kruženju hranjivih tvari]]. Doprinose transformaciji amonijaka nastalog razgradnjom organske tvari ili gnojiva u nitrit, koji potom služi kao supstrat za bakterije koje oksidiraju nitrite (NOB).

==== Amonijak-oksidirajuće arheje ====
Prije otkrića arheja sposobnih za oksidaciju amonijaka, amonijak-oksidirajuće bakterije (AOB) smatrani su jedinim organizmima sposobnim za oksidaciju amonijaka. Od njihovog otkrića u 2005.,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Treusch AH, Leininger S, Kletzin A, Schuster SC, Klenk HP, Schleper C | title = Novel genes for nitrite reductase and Amo-related proteins indicate a role of uncultivated mesophilic crenarchaeota in nitrogen cycling | journal = Environmental Microbiology | volume = 7 | issue = 12 | pages = 1985–95 | date = December 2005 | pmid = 16309395 | doi = 10.1111/j.1462-2920.2005.00906.x | bibcode = 2005EnvMi...7.1985T }}&lt;/ref&gt; kultivisana su dva izolata AOA: ''Nitrosopumilus maritimus''&lt;ref name=&quot;Isolation of an autotrophic ammonia&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Könneke M, Bernhard AE, de la Torre JR, Walker CB, Waterbury JB, Stahl DA | title = Isolation of an autotrophic ammonia-oxidizing marine archaeon | journal = [[Nature]] | volume = 437 | issue = 7058 | pages = 543–6 | date = September 2005 | pmid = 16177789 | doi = 10.1038/nature03911 | bibcode = 2005Natur.437..543K | s2cid = 4340386 }}&lt;/ref&gt; i ''Nitrososphaera viennensis''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tourna M, Stieglmeier M, Spang A, Könneke M, Schintlmeister A, Urich T, Engel M, Schloter M, Wagner M, Richter A, Schleper C | display-authors = 6 | title = Nitrososphaera viennensis, an ammonia oxidizing archaeon from soil | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 108 | issue = 20 | pages = 8420–5 | date = May 2011 | pmid = 21525411 | pmc = 3100973 | doi = 10.1073/pnas.1013488108 | bibcode = 2011PNAS..108.8420T | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Kada se porede AOB i AOA, AOA dominira i u tlu i u morskom okruženju,&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Karner MB, DeLong EF, Karl DM | title = Archaeal dominance in the mesopelagic zone of the Pacific Ocean | journal = Nature | volume = 409 | issue = 6819 | pages = 507–10 | date = January 2001 | pmid = 11206545 | doi = 10.1038/35054051 | bibcode = 2001Natur.409..507K | s2cid = 6789859 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Isolation of an autotrophic ammonia&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wuchter C, Abbas B, Coolen MJ, Herfort L, van Bleijswijk J, Timmers P, Strous M, Teira E, Herndl GJ, Middelburg JJ, Schouten S, Sinninghe Damsté JS | display-authors = 6 | title = Archaeal nitrification in the ocean | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 103 | issue = 33 | pages = 12317–22 | date = August 2006 | pmid = 16894176 | pmc = 1533803 | doi = 10.1073/pnas.0600756103 | bibcode = 2006PNAS..10312317W | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=LeiningerUrich2006&gt;{{cite journal | vauthors = Leininger S, Urich T, Schloter M, Schwark L, Qi J, Nicol GW, Prosser JI, Schuster SC, Schleper C | display-authors = 6 | title = Archaea predominate among ammonia-oxidizing prokaryotes in soils | journal = Nature | volume = 442 | issue = 7104 | pages = 806–9 | date = August 2006 | pmid = 16915287 | doi = 10.1038/nature04983 | url = http://www.abdn.ac.uk/staffpages/uploads/mbi010/Nature%20442,%20806-809.pdf | s2cid = 4380804 | bibcode = 2006Natur.442..806L | author-link7 = James I. Prosser | access-date = 2016-05-18 | archive-date = 2016-06-11 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160611030331/http://www.abdn.ac.uk/staffpages/uploads/mbi010/Nature%20442,%20806-809.pdf | url-status = live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Daebeler A, Abell GC, Bodelier PL, Bodrossy L, Frampton DM, Hefting MM, Laanbroek HJ | title = Archaeal dominated ammonia-oxidizing communities in Icelandic grassland soils are moderately affected by long-term N fertilization and geothermal heating | language = English | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 3 | pages = 352 | date = 2012 | pmid = 23060870 | pmc = 3463987 | doi = 10.3389/fmicb.2012.00352 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; što sugerira da razred  ''[[Nitrososphaerota]]'' (ranije ''Thaumarchaeota'') mogu više doprinositi oksidaciji amonijaka u ovim okruženjima.&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;

[[Krenarheol]], za koji se općenito smatra da ga proizvodi isključivo AOA (posebno Nitrososphaerota), predložen je kao biomarker za AOA i oksidaciju amonijaka. Utvrđeno je da se brojnost krenarheola prati sa sezonskim cvjetanjem AOA, što sugerira da bi moglo biti prikladno koristiti brojnost krenarheola kao zamjenu za populacije AOA.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Pitcher|first1=Angela|last2=Wuchter|first2=Cornelia|last3=Siedenberg|first3=Kathi|last4=Schouten|first4=Stefan|last5=Sinninghe Damsté|first5=Jaap S.|date=2011|title=Crenarchaeol tracks winter blooms of ammonia-oxidizing Thaumarchaeota in the coastal North Sea|journal=Limnology and Oceanography|volume=56|issue=6|pages=2308–2318|doi=10.4319/lo.2011.56.6.2308|issn=0024-3590|bibcode=2011LimOc..56.2308P|url=http://www.vliz.be/imisdocs/publications/49/256149.pdf|doi-access=free|access-date=2022-08-27|archive-date=2023-05-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20230522172309/https://www.vliz.be/imisdocs/publications/49/256149.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; and thus ammonia oxidation more broadly. However the discovery of Nitrososphaerota that are not obligate ammonia-oxidizers&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Mussmann M, Brito I, Pitcher A, Sinninghe Damsté JS, Hatzenpichler R, Richter A, Nielsen JL, Nielsen PH, Müller A, Daims H, Wagner M, Head IM|date=October 2011|title=Thaumarchaeotes abundant in refinery nitrifying sludges express amoA but are not obligate autotrophic ammonia oxidizers|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=108|issue=40|pages=16771–6|bibcode=2011PNAS..10816771M|doi=10.1073/pnas.1106427108|pmc=3189051|pmid=21930919|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; complicates this conclusion,&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rush D, Sinninghe Damsté JS | title = Lipids as paleomarkers to constrain the marine nitrogen cycle | journal = Environmental Microbiology | volume = 19 | issue = 6 | pages = 2119–2132 | date = June 2017 | pmid = 28142226 | pmc = 5516240 | doi = 10.1111/1462-2920.13682 | bibcode = 2017EnvMi..19.2119R }}&lt;/ref&gt; as does one study that suggests that crenarchaeol may be produced by Marine Group II Euryarchaeota.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lincoln SA, Wai B, Eppley JM, Church MJ, Summons RE, DeLong EF | title = Planktonic Euryarchaeota are a significant source of archaeal tetraether lipids in the ocean | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 111 | issue = 27 | pages = 9858–63 | date = July 2014 | pmid = 24946804 | pmc = 4103328 | doi = 10.1073/pnas.1409439111 | bibcode = 2014PNAS..111.9858L | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== Oksidacija nitrita ===
Drugi korak nitrifikacije je oksidacija nitrita u nitrate. Ovaj proces se ponekad naziva nitracija. Oksidaciju nitrita provode bakterije koje oksidiraju nitrite ('''NOB''') iz [[takson]]a ''[[Nitrospirota]]'',&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Daims H, Nielsen JL, Nielsen PH, Schleifer KH, Wagner M | title = In situ characterization of ''Nitrospira''-like nitrite-oxidizing bacteria active in wastewater treatment plants | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 67 | issue = 11 | pages = 5273–84 | date = November 2001 | pmid = 11679356 | pmc = 93301 | doi = 10.1128/AEM.67.11.5273-5284.2001 | bibcode = 2001ApEnM..67.5273D | url = }}&lt;/ref&gt; ''[[Nitrospinota]]'',&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beman JM, Leilei Shih J, Popp BN | title = Nitrite oxidation in the upper water column and oxygen minimum zone of the eastern tropical North Pacific Ocean | journal = The ISME Journal | volume = 7 | issue = 11 | pages = 2192–205 | date = November 2013 | pmid = 23804152 | pmc = 3806268 | doi = 10.1038/ismej.2013.96 | bibcode = 2013ISMEJ...7.2192B }}&lt;/ref&gt; ''[[Pseudomonadota]]''&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Poly F, Wertz S, Brothier E, Degrange V | title = First exploration of Nitrobacter diversity in soils by a PCR cloning-sequencing approach targeting functional gene nxrA | journal = FEMS Microbiology Ecology | volume = 63 | issue = 1 | pages = 132–40 | date = January 2008 | pmid = 18031541 | doi = 10.1111/j.1574-6941.2007.00404.x | doi-access =  | bibcode = 2008FEMME..63..132P }}&lt;/ref&gt; i ''[[Chloroflexota]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Spieck E, Spohn M, Wendt K, Bock E, Shively J, Frank J, Indenbirken D, Alawi M, Lücker S, Hüpeden J | display-authors = 6 | title = Extremophilic nitrite-oxidizing Chloroflexi from Yellowstone hot springs | journal = The ISME Journal | volume = 14 | issue = 2 | pages = 364–379 | date = February 2020 | pmid = 31624340 | pmc = 6976673 | doi = 10.1038/s41396-019-0530-9 | bibcode = 2020ISMEJ..14..364S }}&lt;/ref&gt; NOB su obično prisutni u tlu, [[geotermalni izvor| geotermalnim izvorima]], slatkovodnim i morskim [[ekosistem]]ima.

=== Potpuna oksidacija amonijaka ===
{{glavni|Comammox}}
Oksidacija amonijaka u [[nitrat]] u jednom koraku unutar jednog organizma predviđena je u 2006.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Costa E, Pérez J, Kreft JU | title = Why is metabolic labour divided in nitrification? | journal = Trends in Microbiology | volume = 14 | issue = 5 | pages = 213–9 | date = May 2006 | pmid = 16621570 | doi = 10.1016/j.tim.2006.03.006 | url = https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06000758 | access-date = 2021-01-21 | archive-date = 2020-10-19 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201019214506/https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06000758 | url-status = live | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt; i otkrivena 2015. godine kod vrste ''[[Nitrospira inopinata]]''. Čista kultura organizma je dobijena u 2017.,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kits KD, Sedlacek CJ, Lebedeva EV, Han P, Bulaev A, Pjevac P, Daebeler A, Romano S, Albertsen M, Stein LY, Daims H, Wagner M | display-authors = 6 | title = Kinetic analysis of a complete nitrifier reveals an oligotrophic lifestyle | journal = Nature | volume = 549 | issue = 7671 | pages = 269–272 | date = September 2017 | pmid = 28847001 | pmc = 5600814 | doi = 10.1038/nature23679 | bibcode = 2017Natur.549..269K | url = }}&lt;/ref&gt; predstavljajući revoluciju u razumijevanju procesa nitrifikacije.

== Historija ==
Ideju da je oksidacija amonijaka u nitrat zapravo biološki proces prvi je dao [[Louis Pasteur]] 1.862.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Pasteur L |date=1862|title=Etudes sur les mycoderme|journal=C. R. Acad. Sci.|volume=54|pages=265–270}}&lt;/ref&gt; Kasnije, 1875. godine, [[Alexander Müller (hemičar)|Alexander Müller]], dok je provodio procjenu kvaliteta vode iz bunara u [[Berlin]]u, primijetio je da je [[amonijak]] stabilan u steriliziranim [[rastvor]]ima, ali nitrificiran u prirodnim vodama. [[Alexander Müller (hemičar)|A. Müller]] iznio je tezu da nitrifikaciju stoga vrše [[mikroorganizmi]].&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Müller A |date=1875|title=Ammoniakgehalt des Spree- und Wasserleitungs wassers in Berlin|journal=Fortsetzung der Vorarbeiten zu einer zukünftigen Wasser-Versorgung der Stadt Berlin ausgeführt in den Jahren 1868 und 1869.|pages=121–123}}&lt;/ref&gt; U 1877., [[Jean-Jacques Schloesing]] i [[Achille Müntz]], dva francuska poljoprivredna hemičara koji su radili u [[Pariz]]u, eksperimentima s tekućom kanalizacijom i vještačkom matricom tla (sterilizirani pijesak s kredom u prahu) dokazali su da je nitrifikacija zaista mikrobno posredovan proces.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Schloesing T, Muntz A |date=1877|title=Sur la nitrification pas les ferments organisés|journal=C. R. Acad. Sci.|volume=84|pages=301–303}}&lt;/ref&gt; Njihove nalaze ubrzo je (1878. godine) potvrdio [[Robert Warington (poljoprivredni hemičar)|Robert Warington]] koji je istraživao sposobnost nitrifikacije vrtnog tla u [[Rothamsted Research|Eksperimentalnoj stanici Rothamsted]] u [[Harpenden]]u u [[Engleska|Engleskoj]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal| vauthors = Warington R |date=1878|title=IV.—On nitrification|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8783300044|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=33|pages=44–51|doi=10.1039/CT8783300044|issn=0368-1645}}&lt;/ref&gt; Robert Warington  također je prvi put primijetio da je nitrifikacija proces u dva koraka u 1879.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Warington R|date=1879|title=XLIX.—On nitrification. (Part II.)|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8793500429|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=35|pages=429–456|doi=10.1039/CT8793500429|issn=0368-1645|access-date=2021-03-12|archive-date=2021-06-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20210612114744/https://pubs.rsc.org/en/content/articlelanding/1879/CT/CT8793500429|url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je potvrdio [[John Munro (hemičar)|John Munro]] u 1886.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Munro JH |date=1886|title=LIX.—The formation and destruction of nitrates and nitrates in artificial solutions and in river and well waters|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8864900632|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=49|pages=632–681|doi=10.1039/CT8864900632|issn=0368-1645}}&lt;/ref&gt; Iako se u to vrijeme vjerovalo da je dvostepena nitrifikacija podijeljena na različite životne faze ili karakterne osobine jednog mikroorganizma.
Prvi čisti nitrifikator (oksidirajući amonijak) najvjerovatnije su 1890. godine izolovali [[Percy F. Frankland|Percy Frankland]] i [[Grace Frankland]], dva engleska naučnika iz [[Škotska|Škotske]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=1890-12-31|title=V. The nitrifying process and its specific ferment.—Part I|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London B|language=en|volume=181|pages=107–128|doi=10.1098/rstb.1890.0005|issn=0264-3839|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Prije toga, [[Robert Warington|Warington]],&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; [[Sergej Winogradski]]&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal| vauthors = Winogradsky S |date=1890|title=Sur les organisms de la nitrification|journal=Ann. Inst. Pasteur|volume=4|pages=215–231}}&lt;/ref&gt; i Franklandovi su mogli obogatiti samo kulture nitrifikatora. Frankland i Frankland su uspjeli sistemom serijskih razrjeđenja s vrlo niskim inokulumom i dugim vremenom kultivacije koje se računa u godinama. [[Sergej Winogradski]] je iste godine (1890.) tvrdio da je izolovao čistu kulturu,&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; ali njegova kultura je i dalje bila kokultura bakterija koje oksidiraju amonijak i nitrite.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sedlacek CJ | title = It Takes a Village: Discovering and Isolating the Nitrifiers | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 11 | pages = 1900 | date = 2020-08-11 | pmid = 32849473 | pmc = 7431685 | doi = 10.3389/fmicb.2020.01900 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[Sergei Winogradsky|S. Winogradsky]] succeeded just one year later in 1891.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Winogradsky S |date=1891|title=Sur les organisms de la nitrification|url=|journal=Ann. Inst. Pasteur|volume=5|pages=92–100 }}&lt;/ref&gt;

U stvari, tokom serijskih razrjeđivanja, amonijačni oksidatori i nitritni oksidatori su nesvjesno odvojeni, što je rezultiralo čistom kulturom sa samo sposobnošću oksidacije amonijaka. Tako su Frankland i Frankland primijetili da ove čiste kulture gube sposobnost izvođenja oba koraka. Gubitak sposobnosti oksidacije nitrita već je primijetio [[Robert Warington (poljoprivredni hemičar, rođen 1838.)|R. Warington]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Uzgoj čistog nitritnog oksidatora dogodio se kasnije tokom 20. vijeka, međutim, nije moguće sa sigurnošću utvrditi koje su kulture bile bez kontaminanata jer svi teoretski čisti sojevi dijele istu osobinu (potrošnja nitrita, proizvodnja nitrata).&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

== Ekologija ==
{{biogeohemijski ciklus bočna traka|nutrijent}}
Oba koraka proizvode energiju koja se spaja sa sintezom ATP-a. Nitrificirajući organizmi su [[hemotrofi|hemoautotrofi]] i koriste [[ugljen-dioksid]] kao svoj [[ugljik]] izvor za rast. Neki AOB-i posjeduju enzim, [[ureazu]], koji katalizira konverziju molekule uree u dvije molekule amonijaka i jednu molekulu ugljikovog dioksida. Pokazalo se da ''Nitrosomonas europaea'', kao i populacije AOB-a koji žive u tlu, asimiliraju ugljikov dioksid oslobođen reakcijom kako bi stvorili [[biomasu (ekologija)|biomasu]] putem [[Calvinovog ciklusa]] i prikupljaju energiju oksidacijom amonijaka (drugog produkta ureaze) u nitrit. Ova karakteristika može objasniti pojačan rast AOB-a u prisustvu uree u kiselim sredinama.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Marsh KL, Sims GK, Mulvaney RL | year = 2005 | title = Dostupnost uree autotrofnim bakterijama koje oksidiraju amonijak u vezi sa sudbinom uree obilježene sa &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;C- i &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N dodane u tlo | journal = Biol. Fert. Soil. | volume = 42 | broj = 2| stranice = 137–145 | doi=10.1007/s00374-005-0004-2| bibcode = 2005BioFS..42..137M | s2cid = 6245255 }}&lt;ref&gt;
U većini okruženja prisutni su organizmi koji će završiti oba koraka procesa, dajući nitrat kao konačni proizvod. Međutim, moguće je dizajnirati sisteme u kojima se formira nitrit (''[[SHARON tretman otpadnih voda|Sharon proces]]'').
Nitrifikacija je važna u poljoprivrednim sistemima, gdje se [[gnojivo]] često primjenjuje kao amonijak. Pretvaranje ovog amonijaka u nitrat povećava ispiranje dušika jer je nitrat rastvorljiviji u vodi od amonijaka.

Nitrifikacija također ima važnu ulogu u uklanjanju [[dušik]]a iz komunalnih [[otpadne vode|otpadnih voda]]. Konvencionalno uklanjanje je nitrifikacija, nakon čega slijedi [[denitracija]]. Trošak ovog procesa uglavnom leži u [[aeracija|aeraciji]] (dovođenju kisika u reaktor) i dodavanju vanjskog izvora ugljika (npr. [[metanol]]a) za denitrifikaciju.

Nitrifikacija se može dogoditi i u vodi za piće. U distributivnim sistemima gdje se [[hloramin]]i koriste kao sekundarno dezinfekcijsko sredstvo, prisustvo slobodnog amonijaka može djelovati kao supstrat za mikroorganizme koji oksidiraju amonijak. Povezane reakcije mogu dovesti do iscrpljivanja rezidualnog dezinfekcijskog sredstva u sistemu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zhang Y, Love N, Edwards M | year = 2009 | title = Nitrification in Drinking Water Systems | journal = Critical Reviews in Environmental Science and Technology | volume = 39 | issue = 3| pages = 153–208 | doi = 10.1080/10643380701631739 | bibcode = 2009CREST..39..153Z | s2cid = 96988652 }}&lt;/ref&gt; Pokazalo se da dodavanje hloritnog iona u vodu tretiranu hloraminom kontrolira nitrifikaciju.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1002/j.1551-8833.1999.tb08715.x|title=Using chlorite ion to control nitrification|journal=Journal - American Water Works Association|volume=91|issue=10|pages=52–61|year=1999| vauthors = McGuire MJ, Lieu NI, Pearthree MS |bibcode=1999JAWWA..91j..52M |s2cid=93321500 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1002/j.1551-8833.2009.tb09970.x|title=Prevention of nitrification using chlorite ion: Results of a demonstration project in Glendale, Calif|journal=Journal - American Water Works Association|volume=101|issue=10|pages=47–59|year=2009| vauthors = McGuire MJ, Wu X, Blute NK, Askenaizer D, Qin G |bibcode=2009JAWWA.101j..47M |s2cid=101973325 }}&lt;/ref&gt;

Zajedno sa [[amonifikacija|amonifikacijom]], nitrifikacija formira proces [[mineralizacija|mineralizacije]] koji se odnosi na potpunu razgradnju organskog materijala, uz oslobađanje dostupnih dušikovih spojeva. Ovo obnavlja [[ciklus dušika]].

=== Nitrifikacija u morskom okruženju ===
U [[morski ekosistem|morskom okruženju]], dušik je često [[limitirajući nutrijent]], tako da je [[ciklus dušika]] u okeanu od posebnog interesa.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Zehr JP, Kudela RM |year=2011 |title=Nitrogen cycle of the open ocean: from genes to ecosystems |journal=Annual Review of Marine Science |volume=3 |pages=197–225 |bibcode=2011ARMS....3..197Z |doi=10.1146/annurev-marine-120709-142819 |pmid=21329204 |s2cid=23018410}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Denitrification 1996 pp. 247-261&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Ward BB |date=November 1996 |title=Nitrification and Denitrification: Probing the Nitrogen Cycle in Aquatic Environments |url=https://www.princeton.edu/nitrogen/publications/pdfs/Ward_1996_Probing.pdf |journal=Microbial Ecology |volume=32 |issue=3 |pages=247–61 |doi=10.1007/BF00183061 |pmid=8849421 |bibcode=1996MicEc..32..247W |s2cid=11550311 |access-date=2018-10-18 |archive-date=2017-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019062459/https://www.princeton.edu/nitrogen/publications/pdfs/Ward_1996_Probing.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;   Korak nitrifikacije u ciklusu je od posebnog interesa za okean jer stvara [[nitrat]], primarni oblik dušika odgovoran za [[F-omjer (okeanografija)|&quot;novu&quot; proizvodnju]]. Nadalje, kako se okean obogaćuje [[Ljudski uticaj na okoliš|antropogenim]] [[Ugljik-dioksid|CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], rezultirajuće smanjenje [[pH]] moglo bi dovesti do smanjenja stope nitrifikacije. Nitrifikacija bi potencijalno mogla postati &quot;usko grlo&quot; u ciklusu dušika.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Hutchins D, Mulholland M, Fu F |year=2009 |title=Nutrient cycles and marine microbes in a CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-enriched ocean |url=https://digitalcommons.odu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1024&amp;context=oeas_fac_pubs |journal=Oceanography |volume=22 |issue=4 |pages=128–145 |doi=10.5670/oceanog.2009.103 |doi-access=free |bibcode=2009Ocgpy..22d.128H |access-date=2018-10-18 |archive-date=2018-10-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181018201544/https://digitalcommons.odu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1024&amp;context=oeas_fac_pubs |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Nitrifikacija, kao što je gore navedeno, formalno je proces u dva koraka; u prvom koraku [[amonijak]] se [[oksid]]ira u [[nitrit]], a u drugom koraku nitrit se oksidira u [[nitrat]]. Različiti mikrobi su odgovorni za svaki korak u morskom okruženju. Nekoliko grupa [[amonijak-oksidirajuće bakterije]] (AOB) poznato je u morskom okruženju, uključujući rodove ''[[Nitrosomonas]]'', ''[[Nitrospira]]'' i ''[[Nitrosococcus]]''. Sve sadrže funkcionalni gen [[amonijak-monooksigenaza]] ('''AMO''') koji je, kao što mu i samo ime govori, odgovoran za oksidaciju amonijaka.&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Denitrification 1996 pp. 247-261&quot; /&gt;  Naknadne [[metagenom]]ske studije i pristupi kultivaciji otkrili su da neki  taksoni [[Thermoproteota]] (ranije Crenarchaeota) posjeduju AMO. Thermoproteota su obilne u okeanu, a neke vrste imaju 200 puta veći afinitet za amonijak od AOB, što je u suprotnosti s prethodnim vjerovanjem da su AOB prvenstveno odgovorni za nitrifikaciju u okeanu.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Martens-Habbena W, Berube PM, Urakawa H, de la Torre JR, Stahl DA |date=October 2009 |title=Ammonia oxidation kinetics determine niche separation of nitrifying Archaea and Bacteria |journal=Nature |volume=461 |issue=7266 |pages=976–9 |bibcode=2009Natur.461..976M |doi=10.1038/nature08465 |pmid=19794413 |s2cid=1692603}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt; Nadalje, iako se klasično smatra da je nitrifikacija vertikalno odvojena od primarne proizvodnje jer je oksidacija nitrata bakterijama inhibirana svjetlošću, nitrifikacija putem AOA ne izgleda inhibirana svjetlošću, što znači da se odvija u cijelom vodenom stubu, što dovodi u pitanje klasične definicije &quot;nove&quot; i &quot;reciklirane&quot; proizvodnje.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt;
U drugom koraku, nitrit se oksidira u nitrat. U okeanima ovaj korak nije tako dobro shvaćen kao prvi, ali bakterije rodova ''[[Nitrospina]]''&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Sun X, Kop LF, Lau MC, Frank J, Jayakumar A, Lücker S, Ward BB |date=October 2019 |title=Uncultured Nitrospina-like species are major nitrite oxidizing bacteria in oxygen minimum zones |journal=The ISME Journal |volume=13 |issue=10 |pages=2391–2402 |doi=10.1038/s41396-019-0443-7 |pmc=6776041 |pmid=31118472|bibcode=2019ISMEJ..13.2391S }}&lt;/ref&gt; i ''[[Nitrobacter]]'', poznato je, ovaj korak provode u okeanu.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt;

==Hemija i enzimologija==
Nitrifikacija je proces oksidacije dušikovih spojeva (efektivno, gubitak elektrona sa atoma dušika na atome kisika), a katalizuje se postupno nizom enzima.
:&lt;chem&gt;2NH4+ + 3O2 -&gt; 2NO2- + 4H+ + 2H2O&lt;/chem&gt; (''[[Nitrosomonas]]'', ''[[Comammox]]'')
:&lt;chem&gt;2NO2- + O2 -&gt; 2NO3-&lt;/chem&gt; (''[[Nitrobacter]]'', ''[[Nitrospira]]'', ''[[Comammox]]'')
ili
:&lt;chem&gt;NH3 + O2 -&gt; NO2- + 3H+ + 2e-&lt;/chem&gt;
:&lt;chem&gt;NO2- + H2O -&gt; NO3- + 2H+ + 2e-&lt;/chem&gt;
U ''[[Nitrosomonas europaea]]'', prvi korak oksidacije (amonijak do [[hidroksilamin]]a) provodi se pomoću enzima [[amonijak-monooksigenaza]] (AMO).
:&lt;chem&gt;NH3 + O2 + 2H+ -&gt; NH2OH + H2O&lt;/chem&gt;

Drugi korak (hidroksilamin u nitrit) kataliziraju dva enzima. [[Hidroksilamin-oksidoreduktaza|hidroksilamin oksidoreduktaza]] (HAO), pretvara hidroksilamin u [[dušik-oksid]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Caranto JD, Lancaster KM | title = Nitric oxide is an obligate bacterial nitrification intermediate produced by hydroxylamine oxidoreductase | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 114 | issue = 31 | pages = 8217–8222 | date = August 2017 | pmid = 28716929 | pmc = 5547625 | doi = 10.1073/pnas.1704504114 | bibcode = 2017PNAS..114.8217C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

:&lt;chem&gt;NH2OH -&gt; NO + 3H+ + 3e-&lt;/chem&gt;

Još jedan trenutno nepoznati enzim pretvara dušik-oksid u nitrit.

Treći korak (nitrit u nitrat) odvija se u zasebnom organizmu.

:&lt;chem&gt;{nitrit} + akceptor &lt;=&gt; {nitrat} + reduced\ acceptor&lt;/chem&gt;
==Faktori koji utiču na stopu nitrifikacije==
===Uslovi zemljišta===
Zbog svoje inherentne [[mikrob]]ne prirode, nitrifikacija u zemljištu je u velikoj mjeri podložna uslovima tla. Općenito, nitrifikacija zemljišta će se odvijati optimalnom brzinom ako uslovi za mikrobne zajednice podstiču zdrav rast i aktivnost mikroba. Uslovi zemljišta koji utiču na stopu nitrifikacije uključuju:
*Raspoloživost supstrata (prisustvo NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;)
*[[Aeracija]] (dostupnost O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)
*[[vlaga|Sadržaj vlage]] u zemljištu (dostupnost H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)
*[[pH]] (blizu neutralnog)
*[[Temperatura]]

=== Inhibitori nitrifikacije ===
Nitrifikacija [[Inhibitor reakcije|inhibitori]] su [[hemijski spoj]]evi koji usporavaju nitrifikaciju [[amonijak]]a, gnojiva koja sadrže [[amonij]] ili [[urea|ureu]], a koja se primjenjuju na zemljište kao gnojiva. Ovi inhibitori mogu pomoći u smanjenju gubitka dušika u tlu koji bi inače koristile kulture. Inhibitori nitrifikacije se široko koriste, dodajući se u otprilike 50% bezvodnog [[amonijak]]a koji se primjenjuje u jesen u saveznim državama SAD-a, poput [[Illinois]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1094/CM-2007-0510-01-RS|title=An Educational Program on the Proper Timing of Fall-applied Nitrogen Fertilizer|url=https://dl.sciencesocieties.org/publications/cm/abstracts/6/1/2007-0510-01-RS?access=0&amp;view=article|journal=Crop Management|volume=6|pages=1–4|year=2007|vauthors=Czapar GF, Payne J, Tate J|url-access=subscription}}{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Obično su efikasni u povećanju iskorištavanja dušičnih gnojiva u usjevima u redovima, ali nivo efikasnosti zavisi od vanjskih uslova i njihove koristi se najvjerovatnije vide pri količinama dušika koje nisu optimalne.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.2136/sssaj2003.0937| vauthors = Ferguson R, Lark R, Slater G |title=Approaches to management zone definition for use of nitrification inhibitors|journal= Soil Sci. Soc. Am. J.|year= 2003|volume= 67|issue=3 |pages=937–947|bibcode=2003SSASJ..67..937F }}&lt;/ref&gt;

Ekološki problemi nitrifikacije također doprinose interesu za upotrebu inhibitora nitrifikacije: primarni produkt, [[nitrat]], prodire u podzemne vode, uzrokujući toksičnost i kod ljudi&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Duvva |first1=Laxman Kumar |last2=Panga |first2=Kiran Kumar |last3=Dhakate |first3=Ratnakar |last4=Himabindu |first4=Vurimindi |date=2021-12-21 |title=Health risk assessment of nitrate and fluoride toxicity in groundwater contamination in the semi-arid area of Medchal, South India |journal=Applied Water Science |volume=12 |issue=1 |doi=10.1007/s13201-021-01557-4 |issn=2190-5487|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; i neke vrste divljih životinja i doprinose [[eutrofikacija|eutrofikaciji]] stajaće vode. Neki inhibitori nitrifikacije također inhibiraju proizvodnju [[metan]]a, stakleničkog plina.

Inhibicija procesa nitrifikacije prvenstveno je olakšana selekcijom i inhibicijom/uništavanjem bakterija koje [[Oksidacija|oksidiraju]] amonijeve spojeve. Mnoštvo spojeva inhibira nitrifikaciju, koja se može podijeliti na sljedeća područja: aktivno mjesto [[amonij-monooksigenaza|amonij-monooksigenaze]] (AMO), mehanistički inhibitori i proces N-[[heterociklični spoj| heterocikličmih spojeva]]. Proces za potonja tri još nije široko shvaćen, ali je istaknut. Prisustvo AMO potvrđeno je na mnogim supstratima koji su inhibitori dušika kao što su [[dicijandiamid]], [[amonij-tiosulfat]] i [[nitrapirin]].

Konverzija amonijaka u [[hidroksilamin]] je prvi korak u nitrifikaciji, gdje AH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; predstavlja niz potencijalnih donora elektrona.
:{{chem|NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;}}  + {{chem|AH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}}  + {{chem|O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}} → {{chem|NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH}} + A + {{chem|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O}}

Ovu reakciju katalizuje AMO. Inhibitori ove reakcije vežu se za aktivno mjesto na AMO i sprječavaju ili odlažu proces. Proces oksidacije amonijaka pomoću AMO-a smatra se važnim zbog činjenice da drugi procesi zahtijevaju kooksidaciju NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; za obezbjeđivanje redukcionih ekvivalenata. To obično obezbjeđuje spoj [[hidroksilamin-oksidoreduktaza]] (HAO) koji katalizuje reakciju:
:{{chem|NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH}}  +  {{chem|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O}}   →   {{chem|NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}}&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;  +  5 H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;  +  4 e&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;
Mehanizam inhibicije je kompliciran ovim zahtjevom. Kinetička analiza inhibicije oksidacije NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; pokazala je da supstrati AMO pokazali kinetiku u rasponu od [[kompetitivna inhibicija|kompetitivna]] do [[nekompetitivna inhibicija|nekompetitivna]]. Vezivanje i oksidacija mogu se odvijati na dva mjesta na AMO: u kompetitivnim supstratima, vezivanje i oksidacija se odvijaju na NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; mjestu, dok se u nekompetitivnim odvijaju na drugom mjestu.

Inhibitori zasnovani na mehanizmu mogu se definirati kao spojevi koji prekidaju normalnu reakciju [[katalizator|kataliziranu]] enzimom. Ova metoda se događa inaktivacijom enzima putem [[kovalentna veza|kovalentne]] modifikacije produkta, što u konačnici inhibira nitrifikaciju. Kroz proces, AMO se deaktivira i jedan ili više proteina se kovalentno veže za konačni produkt. Utvrđeno je da je ovo najizraženije u širokom rasponu [[sumpor]]nih ili [[acetilen|acetilenskih spojeva]].

Utvrđeno je da spojevi koji sadrže sumpor, uključujući amonijum tiosulfat (popularan inhibitor), djeluju tako što proizvode isparljiva jedinjenja sa jakim inhibitornim efektima kao što su [[ugljik-disulfid]] i [[tiourea]].

Konkretno, {{ill|tiofosforil-triamid|qid=Q82903490}} ({{chem2|S\dP(NH2)3}}) bio je značajan dodatak gdje ima dvostruku svrhu inhibicije i proizvodnje [[ureaza|ureaze]] i nitrifikacije.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1007/s003740050518|title=Modes of action of nitrification inhibitors|journal=Biology and Fertility of Soils|volume=29|pages=1–9|year=1999| vauthors = McCarty GW |issue=1 |bibcode=1999BioFS..29....1M |s2cid=38059676}}&lt;/ref&gt; U studiji inhibitornih efekata oksidacije uzrokovanih bakterijom ''[[Nitrosomonas europaea]]'', upotreba [[tioetera]] rezultirala je oksidacijom ovih spojeva u [[sulfoksid]]e, gdje je atom sumpora primarno mjesto oksidacije putem AMO-a. Ovo je najsnažnije povezano s poljem kompetitivne inhibicije.
[[Datoteka:Nheterocyclicmolecules.png|thumb| Primjeri N-heterocikličnih molekula.]]
N-heterociklični spojevi su također visoko efikasni inhibitori nitrifikacije i često se klasificiraju prema svojoj prstenastoj strukturi. Način djelovanja ovih spojeva nije dobro shvaćen: dok je nitrapirin, široko korišteni inhibitor i supstrat AMO-a, slab inhibitor zasnovan na mehanizmu djelovanja navedenog [[enzim]]a, efekti navedenog mehanizma ne mogu se direktno povezati sa sposobnošću jedinjenja da inhibira nitrifikaciju. Pretpostavlja se da nitrapirin djeluje protiv enzima monooksigenaze unutar [[bakterija]], sprječavajući rast i oksidaciju CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;/NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;PMID16346465&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Topp E, Knowles R | title = Effects of Nitrapyrin [2-Chloro-6-(Trichloromethyl) Pyridine] on the Obligate Methanotroph Methylosinus trichosporium OB3b | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 47 | issue = 2 | pages = 258–62 | date = February 1984 | pmid = 16346465 | pmc = 239655 | doi = 10.1128/aem.47.2.258-262.1984 | s2cid = 34551923 }}&lt;/ref&gt; Spojevi koji sadrže dva ili tri susjedna atoma N u prstenu ([[piridazin]], [[pirazol]], [[indazol]]) obično imaju značajno veći inhibitorni učinak od spojeva koji sadrže atome [[dušik|N]] koji nisu susjedni ili pojedinačne atome N u prstenu ([[piridin]], [[pirol]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McCarty GW | year = 1998 | title = Modes of action of nitrification inhibitors | journal = Biology and Fertility of Soils | volume = 29 | issue = 1| pages = 1–9 | doi = 10.1007/s003740050518 | bibcode = 1999BioFS..29....1M | s2cid = 38059676 }}&lt;/ref&gt; Ovo ukazuje na to da je prisustvo atoma dušika u prstenu direktno povezano s inhibitornim efektom ove klase spojeva.

===Inhibicija oksidacije metana===
Neki inhibitori enzimske nitrifikacije, poput nitrapirina, također mogu inhibirati oksidaciju [[metan]]a u [[metanotrof]]nim bakterijama.&lt;ref name=&quot;PMID16346465&quot;/&gt; AMO pokazuje slične kinetičke brzine prometa kao [[metan-monooksigenaza]] (MMO) koja se nalazi u metanotrofima, što ukazuje na to da je MMO sličan katalizator kao AMO u svrhu oksidacije metana. Nadalje, metanotrofne [[bakterije]] dijele mnoge sličnosti s {{NH3}} oksidatorima kao što su iz roda ''[[Nitrosomonas]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bédard C, Knowles R | title = Physiology, biochemistry, and specific inhibitors of CH4, NH4+, and CO oxidation by methanotrophs and nitrifiers | journal = Microbiological Reviews | volume = 53 | issue = 1 | pages = 68–84 | date = March 1989 | pmid = 2496288 | pmc = 372717 | doi = 10.1128/MMBR.53.1.68-84.1989 }}&lt;/ref&gt; Profil inhibitora čestičnih oblika MMO (pMMO) pokazuje sličnost s profilom AMO-a, što dovodi do sličnosti u svojstvima između MMO-a u metanotrofima i AMO-a u [[autotrof]]ima.

==Okolišni odnosi==
[[Datoteka:Nitrification Process Tank.jpg|thumb| Rezervoar za proces nitrifikacije u postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda]]
Inhibitori nitrifikacije su također zanimljivi sa stanovišta zaštite okoliša zbog proizvodnje nitrata i [[dušik-oksid]]a iz procesa nitrifikacije. Dušik-oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), iako je njegova atmosferska koncentracija mnogo niža od koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ima [[potencijal globalnog zagrijavanja]] od oko 300 puta veći od [[ugljik-dioksid]]a i doprinosi 6% planetarnog zagrijavanja zbog stakleničkih plinova. Ovaj spoj je također značajan za [[kataliza|kataliziranje]] razgradnje [[ozon]]a u [[stratosfera|stratosferi]]. &lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1017/S1466046607070482|title=Environmental Review: The Potential of Nitrification Inhibitors to Manage the Pollution Effect of Nitrogen Fertilizers in Agricultural and Other Soils: A Review|journal=Environmental Practice|volume=9|issue=4|pages=266–279|year=2007| vauthors = Singh SN, Verma A |s2cid=128612680}}&lt;/ref&gt; [[Nitrat]]i, toksični spojevi za divlje [[životinje]] i stoku i produkt nitrifikacije, također su zabrinjavajući.
Tlo, koje se sastoji od [[polianion]] skih [[glina]] i [[silikat]]a, uglavnom ima neto anionski naboj. Posljedično, amonijak (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) se čvrsto veže za tlo, ali nitratni ioni (NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;) se ne vežu. Budući da je nitrat mobilniji, on se [[ispiranje|ispira]] u podzemne vode putem [[poljoprivredno otjecanje|poljoprivrednog otjecanja]]. Nitrati u podzemnim vodama mogu uticati na koncentracije površinskih voda, putem direktnih interakcija podzemnih i površinskih voda (npr. dotok [[potok]]a, [[izvor]]i) ili kada se vade za površinsku upotrebu. Naprimjer, veliki dio vode za piće u Sjedinjenim Državama dolazi iz podzemnih voda, ali većina postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda ispušta se u površinske vode.
Među divljim životinjama, [[vodozemci]] (punoglavci) i jaja slatkovodnih riba najosjetljiviji su na povišene nivoe nitrata i doživljavaju oštećenja rasta i razvoja na nivoima koji se obično nalaze u slatkovodnim tijelima SAD-a (&lt;20 mg/l). Nasuprot tome, slatkovodni [[beskičmenjaci]] su tolerantniji (~90+ mg/l), a odrasle slatkovodne [[ribe]] mogu tolerisati vrlo visoke nivoe (800&amp;nbsp;mg+/l).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rouse JD, Bishop CA, Struger J | title = Nitrogen pollution: an assessment of its threat to amphibian survival | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 107 | issue = 10 | pages = 799–803 | date = October 1999 | pmid = 10504145 | pmc = 1566592 | doi = 10.2307/3454576 | jstor = 3454576 }}&lt;/ref&gt; Nivoi nitrata također doprinose [[eutrofikaciji]], procesu u kojem veliko cvjetanje algi smanjuje nivo kisika u vodenim površinama i dovodi do smrti stvorenja koja konzumiraju kisik zbog anoksije. Smatra se da nitrifikacija također doprinosi stvaranju [[fotohemijskog]] smoga, prizemnog ozona, [[kiselih kiša]], promjenama u [[raznolikosti vrsta]] i drugim neželjenim procesima. Osim toga, pokazalo se da inhibitori nitrifikacije također potiskuju oksidaciju metana (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), snažnog [[stakleničkog plina]], u CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. I [[nitrapirin]] i [[acetilen]] pokazali su se kao snažni supresori oba procesa, iako načini djelovanja koji ih razlikuju nisu jasni.

== Vidi također ==
* [[F-omjer (okeanografija)|f-omjer]]
* [[Haberov proces]]
* [[Nitrificirajuće bakterije]]
* [[Fiksacija dušika]]
* [[Istovremena nitrifikacija-denitrifikacija]]
* [[Comammox]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Nitrification}}
* {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20081118013245/http://www.fishdoc.co.uk/filtration/nitrification.htm Nitrification at the heart of filtration]}} at fishdoc.co.uk
* [http://www.abdn.ac.uk/~mbi010/nitrification.htm Nitrification] at University of Aberdeen · King's College
* [http://www.lagoonsonline.com/ripple.htm Nitrification Basics for Aerated Lagoon Operators] at lagoonsonline.com

[[Kategorija:Biohemijske reakcije]]
[[Kategorija:Ciklus dušika]]
[[Kategorija:Biologija tla]]
[[Kategorija:Ekologija]]</text>
      <sha1>5bi5qhz727gvzu7mean9t29ay9cuc03</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839182</id>
      <parentid>3839181</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:10:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26928-19</username>
        <id>180957</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vidi također */</comment>
      <origin>3839182</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42923" sha1="5ea903fkij7633npvsyomjj5ja8kf35" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Nitracija}}
[[Slika:Nitrogen Cycle.svg|right|thumb|320px|[[Ciklus dušika]].]]
'''Nitrifikacija''' je biološka [[redoks|oksidacija]] [[amonijak]]a u [[nitrat]], putem posrednika [[nitrit]]a. Nitrifikacija je važan korak u [[Ciklus dušika|ciklusu dušika]] u [[tlo|zemljištu]]. Proces potpune nitrifikacije može se odvijati putem odvojenih [[organizam]]a&lt;ref name=&quot;Nitrification Network 2014&quot;&gt;{{cite web|last1=Nitrification Network|title=Nitrification primer|url=http://nitrificationnetwork.org/Introduction.php|website=nitrificationnetwork.org|publisher=Oregon State University|access-date=21 August 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20180502025900/http://nitrificationnetwork.org/Introduction.php|archive-date=2 May 2018|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt; ili u potpunosti unutar jednog organizma, kao kod bakterija [[rod (biologija)|roda]] ''[[Comammox]]''. Transformacija amonijaka u nitrit je obično korak koji ograničava brzinu nitrifikacije. Nitrifikacija je [[Aerobno disanje|aerobni]] proces koji izvode male grupe [[autotrof]]nih [[bakterija]] i [[arheja]].

==Mikrobiologija==
=== Oksidacija amonijaka ===
Proces nitrifikacije počinje prvom fazom oksidacije amonijaka, gdje se amonijak (NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) ili amonijak (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) pretvara u [[nitrit]] (NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;). Ova prva faza se ponekad naziva [[nitritacija]]. Izvode je dvije grupe organizama, [[nitrificirajuće bakterije|bakterije koje oksidiraju amonijak]] ('''AOB''') i [[arheje]] koje oksidiraju amonijak ('''AOA &lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hatzenpichler R | title = Diversity, physiology, and niche differentiation of ammonia-oxidizing archaea | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 78 | issue = 21 | pages = 7501–10 | date = November 2012 | pmid = 22923400 | pmc = 3485721 | doi = 10.1128/aem.01960-12 | bibcode = 2012ApEnM..78.7501H }}&lt;/ref&gt;''').

==== Amonijak-oksidirajuće bakterije ====
Bakterije koje oksidiraju amonijak (AOB) su obično [[gram-negativne bakterije]] i pripadaju redovima [[Betaproteobacteria]] i [[Gamaproteobacteria]]&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Purkhold U, Pommerening-Röser A, Juretschko S, Schmid MC, Koops HP, Wagner M | title = Phylogeny of all recognized species of ammonia oxidizers based on comparative 16S rRNA and amoA sequence analysis: implications for molecular diversity surveys | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 66 | issue = 12 | pages = 5368–82 | date = December 2000 | pmid = 11097916 | pmc = 92470 | doi = 10.1128/aem.66.12.5368-5382.2000 | bibcode = 2000ApEnM..66.5368P }}&lt;/ref&gt; uključujući često proučavane rodove ''[[Nitrosomonas]]'' i ''[[Nitrosococcus]]''. Poznati su po svojoj sposobnosti korištenja amonijaka kao izvora energije i rasprostranjeni su u širokom rasponu okruženja, kao što su tla, vodeni sistemi i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
AOB posjeduju [[enzim]]e zvane [[amonijak-monooksigenaza|amonijak-monooksigenaze]] (AMO), koji su odgovorni za kataliziranje konverzije amonijaka u hidroksilamin (NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH), ključni međuprodukt u procesu nitrifikacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wright |first1=Chloë L. |last2=Schatteman |first2=Arne |last3=Crombie |first3=Andrew T. |last4=Murrell |first4=J. Colin |last5=Lehtovirta-Morley |first5=Laura E. |date=2020-04-17 |title=Inhibition of Ammonia Monooxygenase from Ammonia-Oxidizing Archaea by Linear and Aromatic Alkynes |url=http://dx.doi.org/10.1128/aem.02388-19 |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=86 |issue=9 |pages=e02388-19 |doi=10.1128/aem.02388-19 |pmid=32086308 |issn=0099-2240|pmc=7170481 |bibcode=2020ApEnM..86E2388W }}&lt;/ref&gt; Ova enzimska aktivnost je osjetljiva na faktore okoline, kao što su pH, temperatura i dostupnost kisika.

AOB igraju vitalnu ulogu u nitrifikaciji tla, što ih čini ključnim igračima u [[kruženju hranjivih tvari]]. Doprinose transformaciji amonijaka nastalog razgradnjom organske tvari ili gnojiva u nitrit, koji potom služi kao supstrat za bakterije koje oksidiraju nitrite (NOB).

==== Amonijak-oksidirajuće arheje ====
Prije otkrića arheja sposobnih za oksidaciju amonijaka, amonijak-oksidirajuće bakterije (AOB) smatrani su jedinim organizmima sposobnim za oksidaciju amonijaka. Od njihovog otkrića u 2005.,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Treusch AH, Leininger S, Kletzin A, Schuster SC, Klenk HP, Schleper C | title = Novel genes for nitrite reductase and Amo-related proteins indicate a role of uncultivated mesophilic crenarchaeota in nitrogen cycling | journal = Environmental Microbiology | volume = 7 | issue = 12 | pages = 1985–95 | date = December 2005 | pmid = 16309395 | doi = 10.1111/j.1462-2920.2005.00906.x | bibcode = 2005EnvMi...7.1985T }}&lt;/ref&gt; kultivisana su dva izolata AOA: ''Nitrosopumilus maritimus''&lt;ref name=&quot;Isolation of an autotrophic ammonia&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Könneke M, Bernhard AE, de la Torre JR, Walker CB, Waterbury JB, Stahl DA | title = Isolation of an autotrophic ammonia-oxidizing marine archaeon | journal = [[Nature]] | volume = 437 | issue = 7058 | pages = 543–6 | date = September 2005 | pmid = 16177789 | doi = 10.1038/nature03911 | bibcode = 2005Natur.437..543K | s2cid = 4340386 }}&lt;/ref&gt; i ''Nitrososphaera viennensis''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tourna M, Stieglmeier M, Spang A, Könneke M, Schintlmeister A, Urich T, Engel M, Schloter M, Wagner M, Richter A, Schleper C | display-authors = 6 | title = Nitrososphaera viennensis, an ammonia oxidizing archaeon from soil | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 108 | issue = 20 | pages = 8420–5 | date = May 2011 | pmid = 21525411 | pmc = 3100973 | doi = 10.1073/pnas.1013488108 | bibcode = 2011PNAS..108.8420T | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Kada se porede AOB i AOA, AOA dominira i u tlu i u morskom okruženju,&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Karner MB, DeLong EF, Karl DM | title = Archaeal dominance in the mesopelagic zone of the Pacific Ocean | journal = Nature | volume = 409 | issue = 6819 | pages = 507–10 | date = January 2001 | pmid = 11206545 | doi = 10.1038/35054051 | bibcode = 2001Natur.409..507K | s2cid = 6789859 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Isolation of an autotrophic ammonia&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wuchter C, Abbas B, Coolen MJ, Herfort L, van Bleijswijk J, Timmers P, Strous M, Teira E, Herndl GJ, Middelburg JJ, Schouten S, Sinninghe Damsté JS | display-authors = 6 | title = Archaeal nitrification in the ocean | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 103 | issue = 33 | pages = 12317–22 | date = August 2006 | pmid = 16894176 | pmc = 1533803 | doi = 10.1073/pnas.0600756103 | bibcode = 2006PNAS..10312317W | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=LeiningerUrich2006&gt;{{cite journal | vauthors = Leininger S, Urich T, Schloter M, Schwark L, Qi J, Nicol GW, Prosser JI, Schuster SC, Schleper C | display-authors = 6 | title = Archaea predominate among ammonia-oxidizing prokaryotes in soils | journal = Nature | volume = 442 | issue = 7104 | pages = 806–9 | date = August 2006 | pmid = 16915287 | doi = 10.1038/nature04983 | url = http://www.abdn.ac.uk/staffpages/uploads/mbi010/Nature%20442,%20806-809.pdf | s2cid = 4380804 | bibcode = 2006Natur.442..806L | author-link7 = James I. Prosser | access-date = 2016-05-18 | archive-date = 2016-06-11 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160611030331/http://www.abdn.ac.uk/staffpages/uploads/mbi010/Nature%20442,%20806-809.pdf | url-status = live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Daebeler A, Abell GC, Bodelier PL, Bodrossy L, Frampton DM, Hefting MM, Laanbroek HJ | title = Archaeal dominated ammonia-oxidizing communities in Icelandic grassland soils are moderately affected by long-term N fertilization and geothermal heating | language = English | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 3 | pages = 352 | date = 2012 | pmid = 23060870 | pmc = 3463987 | doi = 10.3389/fmicb.2012.00352 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; što sugerira da razred  ''[[Nitrososphaerota]]'' (ranije ''Thaumarchaeota'') mogu više doprinositi oksidaciji amonijaka u ovim okruženjima.&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;

[[Krenarheol]], za koji se općenito smatra da ga proizvodi isključivo AOA (posebno Nitrososphaerota), predložen je kao biomarker za AOA i oksidaciju amonijaka. Utvrđeno je da se brojnost krenarheola prati sa sezonskim cvjetanjem AOA, što sugerira da bi moglo biti prikladno koristiti brojnost krenarheola kao zamjenu za populacije AOA.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Pitcher|first1=Angela|last2=Wuchter|first2=Cornelia|last3=Siedenberg|first3=Kathi|last4=Schouten|first4=Stefan|last5=Sinninghe Damsté|first5=Jaap S.|date=2011|title=Crenarchaeol tracks winter blooms of ammonia-oxidizing Thaumarchaeota in the coastal North Sea|journal=Limnology and Oceanography|volume=56|issue=6|pages=2308–2318|doi=10.4319/lo.2011.56.6.2308|issn=0024-3590|bibcode=2011LimOc..56.2308P|url=http://www.vliz.be/imisdocs/publications/49/256149.pdf|doi-access=free|access-date=2022-08-27|archive-date=2023-05-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20230522172309/https://www.vliz.be/imisdocs/publications/49/256149.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; and thus ammonia oxidation more broadly. However the discovery of Nitrososphaerota that are not obligate ammonia-oxidizers&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Mussmann M, Brito I, Pitcher A, Sinninghe Damsté JS, Hatzenpichler R, Richter A, Nielsen JL, Nielsen PH, Müller A, Daims H, Wagner M, Head IM|date=October 2011|title=Thaumarchaeotes abundant in refinery nitrifying sludges express amoA but are not obligate autotrophic ammonia oxidizers|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=108|issue=40|pages=16771–6|bibcode=2011PNAS..10816771M|doi=10.1073/pnas.1106427108|pmc=3189051|pmid=21930919|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; complicates this conclusion,&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rush D, Sinninghe Damsté JS | title = Lipids as paleomarkers to constrain the marine nitrogen cycle | journal = Environmental Microbiology | volume = 19 | issue = 6 | pages = 2119–2132 | date = June 2017 | pmid = 28142226 | pmc = 5516240 | doi = 10.1111/1462-2920.13682 | bibcode = 2017EnvMi..19.2119R }}&lt;/ref&gt; as does one study that suggests that crenarchaeol may be produced by Marine Group II Euryarchaeota.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lincoln SA, Wai B, Eppley JM, Church MJ, Summons RE, DeLong EF | title = Planktonic Euryarchaeota are a significant source of archaeal tetraether lipids in the ocean | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 111 | issue = 27 | pages = 9858–63 | date = July 2014 | pmid = 24946804 | pmc = 4103328 | doi = 10.1073/pnas.1409439111 | bibcode = 2014PNAS..111.9858L | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== Oksidacija nitrita ===
Drugi korak nitrifikacije je oksidacija nitrita u nitrate. Ovaj proces se ponekad naziva nitracija. Oksidaciju nitrita provode bakterije koje oksidiraju nitrite ('''NOB''') iz [[takson]]a ''[[Nitrospirota]]'',&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Daims H, Nielsen JL, Nielsen PH, Schleifer KH, Wagner M | title = In situ characterization of ''Nitrospira''-like nitrite-oxidizing bacteria active in wastewater treatment plants | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 67 | issue = 11 | pages = 5273–84 | date = November 2001 | pmid = 11679356 | pmc = 93301 | doi = 10.1128/AEM.67.11.5273-5284.2001 | bibcode = 2001ApEnM..67.5273D | url = }}&lt;/ref&gt; ''[[Nitrospinota]]'',&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beman JM, Leilei Shih J, Popp BN | title = Nitrite oxidation in the upper water column and oxygen minimum zone of the eastern tropical North Pacific Ocean | journal = The ISME Journal | volume = 7 | issue = 11 | pages = 2192–205 | date = November 2013 | pmid = 23804152 | pmc = 3806268 | doi = 10.1038/ismej.2013.96 | bibcode = 2013ISMEJ...7.2192B }}&lt;/ref&gt; ''[[Pseudomonadota]]''&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Poly F, Wertz S, Brothier E, Degrange V | title = First exploration of Nitrobacter diversity in soils by a PCR cloning-sequencing approach targeting functional gene nxrA | journal = FEMS Microbiology Ecology | volume = 63 | issue = 1 | pages = 132–40 | date = January 2008 | pmid = 18031541 | doi = 10.1111/j.1574-6941.2007.00404.x | doi-access =  | bibcode = 2008FEMME..63..132P }}&lt;/ref&gt; i ''[[Chloroflexota]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Spieck E, Spohn M, Wendt K, Bock E, Shively J, Frank J, Indenbirken D, Alawi M, Lücker S, Hüpeden J | display-authors = 6 | title = Extremophilic nitrite-oxidizing Chloroflexi from Yellowstone hot springs | journal = The ISME Journal | volume = 14 | issue = 2 | pages = 364–379 | date = February 2020 | pmid = 31624340 | pmc = 6976673 | doi = 10.1038/s41396-019-0530-9 | bibcode = 2020ISMEJ..14..364S }}&lt;/ref&gt; NOB su obično prisutni u tlu, [[geotermalni izvor| geotermalnim izvorima]], slatkovodnim i morskim [[ekosistem]]ima.

=== Potpuna oksidacija amonijaka ===
{{glavni|Comammox}}
Oksidacija amonijaka u [[nitrat]] u jednom koraku unutar jednog organizma predviđena je u 2006.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Costa E, Pérez J, Kreft JU | title = Why is metabolic labour divided in nitrification? | journal = Trends in Microbiology | volume = 14 | issue = 5 | pages = 213–9 | date = May 2006 | pmid = 16621570 | doi = 10.1016/j.tim.2006.03.006 | url = https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06000758 | access-date = 2021-01-21 | archive-date = 2020-10-19 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201019214506/https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06000758 | url-status = live | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt; i otkrivena 2015. godine kod vrste ''[[Nitrospira inopinata]]''. Čista kultura organizma je dobijena u 2017.,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kits KD, Sedlacek CJ, Lebedeva EV, Han P, Bulaev A, Pjevac P, Daebeler A, Romano S, Albertsen M, Stein LY, Daims H, Wagner M | display-authors = 6 | title = Kinetic analysis of a complete nitrifier reveals an oligotrophic lifestyle | journal = Nature | volume = 549 | issue = 7671 | pages = 269–272 | date = September 2017 | pmid = 28847001 | pmc = 5600814 | doi = 10.1038/nature23679 | bibcode = 2017Natur.549..269K | url = }}&lt;/ref&gt; predstavljajući revoluciju u razumijevanju procesa nitrifikacije.

== Historija ==
Ideju da je oksidacija amonijaka u nitrat zapravo biološki proces prvi je dao [[Louis Pasteur]] 1.862.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Pasteur L |date=1862|title=Etudes sur les mycoderme|journal=C. R. Acad. Sci.|volume=54|pages=265–270}}&lt;/ref&gt; Kasnije, 1875. godine, [[Alexander Müller (hemičar)|Alexander Müller]], dok je provodio procjenu kvaliteta vode iz bunara u [[Berlin]]u, primijetio je da je [[amonijak]] stabilan u steriliziranim [[rastvor]]ima, ali nitrificiran u prirodnim vodama. [[Alexander Müller (hemičar)|A. Müller]] iznio je tezu da nitrifikaciju stoga vrše [[mikroorganizmi]].&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Müller A |date=1875|title=Ammoniakgehalt des Spree- und Wasserleitungs wassers in Berlin|journal=Fortsetzung der Vorarbeiten zu einer zukünftigen Wasser-Versorgung der Stadt Berlin ausgeführt in den Jahren 1868 und 1869.|pages=121–123}}&lt;/ref&gt; U 1877., [[Jean-Jacques Schloesing]] i [[Achille Müntz]], dva francuska poljoprivredna hemičara koji su radili u [[Pariz]]u, eksperimentima s tekućom kanalizacijom i vještačkom matricom tla (sterilizirani pijesak s kredom u prahu) dokazali su da je nitrifikacija zaista mikrobno posredovan proces.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Schloesing T, Muntz A |date=1877|title=Sur la nitrification pas les ferments organisés|journal=C. R. Acad. Sci.|volume=84|pages=301–303}}&lt;/ref&gt; Njihove nalaze ubrzo je (1878. godine) potvrdio [[Robert Warington (poljoprivredni hemičar)|Robert Warington]] koji je istraživao sposobnost nitrifikacije vrtnog tla u [[Rothamsted Research|Eksperimentalnoj stanici Rothamsted]] u [[Harpenden]]u u [[Engleska|Engleskoj]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal| vauthors = Warington R |date=1878|title=IV.—On nitrification|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8783300044|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=33|pages=44–51|doi=10.1039/CT8783300044|issn=0368-1645}}&lt;/ref&gt; Robert Warington  također je prvi put primijetio da je nitrifikacija proces u dva koraka u 1879.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Warington R|date=1879|title=XLIX.—On nitrification. (Part II.)|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8793500429|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=35|pages=429–456|doi=10.1039/CT8793500429|issn=0368-1645|access-date=2021-03-12|archive-date=2021-06-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20210612114744/https://pubs.rsc.org/en/content/articlelanding/1879/CT/CT8793500429|url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je potvrdio [[John Munro (hemičar)|John Munro]] u 1886.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Munro JH |date=1886|title=LIX.—The formation and destruction of nitrates and nitrates in artificial solutions and in river and well waters|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8864900632|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=49|pages=632–681|doi=10.1039/CT8864900632|issn=0368-1645}}&lt;/ref&gt; Iako se u to vrijeme vjerovalo da je dvostepena nitrifikacija podijeljena na različite životne faze ili karakterne osobine jednog mikroorganizma.
Prvi čisti nitrifikator (oksidirajući amonijak) najvjerovatnije su 1890. godine izolovali [[Percy F. Frankland|Percy Frankland]] i [[Grace Frankland]], dva engleska naučnika iz [[Škotska|Škotske]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=1890-12-31|title=V. The nitrifying process and its specific ferment.—Part I|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London B|language=en|volume=181|pages=107–128|doi=10.1098/rstb.1890.0005|issn=0264-3839|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Prije toga, [[Robert Warington|Warington]],&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; [[Sergej Winogradski]]&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal| vauthors = Winogradsky S |date=1890|title=Sur les organisms de la nitrification|journal=Ann. Inst. Pasteur|volume=4|pages=215–231}}&lt;/ref&gt; i Franklandovi su mogli obogatiti samo kulture nitrifikatora. Frankland i Frankland su uspjeli sistemom serijskih razrjeđenja s vrlo niskim inokulumom i dugim vremenom kultivacije koje se računa u godinama. [[Sergej Winogradski]] je iste godine (1890.) tvrdio da je izolovao čistu kulturu,&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; ali njegova kultura je i dalje bila kokultura bakterija koje oksidiraju amonijak i nitrite.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sedlacek CJ | title = It Takes a Village: Discovering and Isolating the Nitrifiers | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 11 | pages = 1900 | date = 2020-08-11 | pmid = 32849473 | pmc = 7431685 | doi = 10.3389/fmicb.2020.01900 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[Sergei Winogradsky|S. Winogradsky]] succeeded just one year later in 1891.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Winogradsky S |date=1891|title=Sur les organisms de la nitrification|url=|journal=Ann. Inst. Pasteur|volume=5|pages=92–100 }}&lt;/ref&gt;

U stvari, tokom serijskih razrjeđivanja, amonijačni oksidatori i nitritni oksidatori su nesvjesno odvojeni, što je rezultiralo čistom kulturom sa samo sposobnošću oksidacije amonijaka. Tako su Frankland i Frankland primijetili da ove čiste kulture gube sposobnost izvođenja oba koraka. Gubitak sposobnosti oksidacije nitrita već je primijetio [[Robert Warington (poljoprivredni hemičar, rođen 1838.)|R. Warington]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Uzgoj čistog nitritnog oksidatora dogodio se kasnije tokom 20. vijeka, međutim, nije moguće sa sigurnošću utvrditi koje su kulture bile bez kontaminanata jer svi teoretski čisti sojevi dijele istu osobinu (potrošnja nitrita, proizvodnja nitrata).&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

== Ekologija ==
{{biogeohemijski ciklus bočna traka|nutrijent}}
Oba koraka proizvode energiju koja se spaja sa sintezom ATP-a. Nitrificirajući organizmi su [[hemotrofi|hemoautotrofi]] i koriste [[ugljen-dioksid]] kao svoj [[ugljik]] izvor za rast. Neki AOB-i posjeduju enzim, [[ureazu]], koji katalizira konverziju molekule uree u dvije molekule amonijaka i jednu molekulu ugljikovog dioksida. Pokazalo se da ''Nitrosomonas europaea'', kao i populacije AOB-a koji žive u tlu, asimiliraju ugljikov dioksid oslobođen reakcijom kako bi stvorili [[biomasu (ekologija)|biomasu]] putem [[Calvinovog ciklusa]] i prikupljaju energiju oksidacijom amonijaka (drugog produkta ureaze) u nitrit. Ova karakteristika može objasniti pojačan rast AOB-a u prisustvu uree u kiselim sredinama.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Marsh KL, Sims GK, Mulvaney RL | year = 2005 | title = Dostupnost uree autotrofnim bakterijama koje oksidiraju amonijak u vezi sa sudbinom uree obilježene sa &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;C- i &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N dodane u tlo | journal = Biol. Fert. Soil. | volume = 42 | broj = 2| stranice = 137–145 | doi=10.1007/s00374-005-0004-2| bibcode = 2005BioFS..42..137M | s2cid = 6245255 }}&lt;ref&gt;
U većini okruženja prisutni su organizmi koji će završiti oba koraka procesa, dajući nitrat kao konačni proizvod. Međutim, moguće je dizajnirati sisteme u kojima se formira nitrit (''[[SHARON tretman otpadnih voda|Sharon proces]]'').
Nitrifikacija je važna u poljoprivrednim sistemima, gdje se [[gnojivo]] često primjenjuje kao amonijak. Pretvaranje ovog amonijaka u nitrat povećava ispiranje dušika jer je nitrat rastvorljiviji u vodi od amonijaka.

Nitrifikacija također ima važnu ulogu u uklanjanju [[dušik]]a iz komunalnih [[otpadne vode|otpadnih voda]]. Konvencionalno uklanjanje je nitrifikacija, nakon čega slijedi [[denitracija]]. Trošak ovog procesa uglavnom leži u [[aeracija|aeraciji]] (dovođenju kisika u reaktor) i dodavanju vanjskog izvora ugljika (npr. [[metanol]]a) za denitrifikaciju.

Nitrifikacija se može dogoditi i u vodi za piće. U distributivnim sistemima gdje se [[hloramin]]i koriste kao sekundarno dezinfekcijsko sredstvo, prisustvo slobodnog amonijaka može djelovati kao supstrat za mikroorganizme koji oksidiraju amonijak. Povezane reakcije mogu dovesti do iscrpljivanja rezidualnog dezinfekcijskog sredstva u sistemu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zhang Y, Love N, Edwards M | year = 2009 | title = Nitrification in Drinking Water Systems | journal = Critical Reviews in Environmental Science and Technology | volume = 39 | issue = 3| pages = 153–208 | doi = 10.1080/10643380701631739 | bibcode = 2009CREST..39..153Z | s2cid = 96988652 }}&lt;/ref&gt; Pokazalo se da dodavanje hloritnog iona u vodu tretiranu hloraminom kontrolira nitrifikaciju.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1002/j.1551-8833.1999.tb08715.x|title=Using chlorite ion to control nitrification|journal=Journal - American Water Works Association|volume=91|issue=10|pages=52–61|year=1999| vauthors = McGuire MJ, Lieu NI, Pearthree MS |bibcode=1999JAWWA..91j..52M |s2cid=93321500 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1002/j.1551-8833.2009.tb09970.x|title=Prevention of nitrification using chlorite ion: Results of a demonstration project in Glendale, Calif|journal=Journal - American Water Works Association|volume=101|issue=10|pages=47–59|year=2009| vauthors = McGuire MJ, Wu X, Blute NK, Askenaizer D, Qin G |bibcode=2009JAWWA.101j..47M |s2cid=101973325 }}&lt;/ref&gt;

Zajedno sa [[amonifikacija|amonifikacijom]], nitrifikacija formira proces [[mineralizacija|mineralizacije]] koji se odnosi na potpunu razgradnju organskog materijala, uz oslobađanje dostupnih dušikovih spojeva. Ovo obnavlja [[ciklus dušika]].

=== Nitrifikacija u morskom okruženju ===
U [[morski ekosistem|morskom okruženju]], dušik je često [[limitirajući nutrijent]], tako da je [[ciklus dušika]] u okeanu od posebnog interesa.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Zehr JP, Kudela RM |year=2011 |title=Nitrogen cycle of the open ocean: from genes to ecosystems |journal=Annual Review of Marine Science |volume=3 |pages=197–225 |bibcode=2011ARMS....3..197Z |doi=10.1146/annurev-marine-120709-142819 |pmid=21329204 |s2cid=23018410}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Denitrification 1996 pp. 247-261&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Ward BB |date=November 1996 |title=Nitrification and Denitrification: Probing the Nitrogen Cycle in Aquatic Environments |url=https://www.princeton.edu/nitrogen/publications/pdfs/Ward_1996_Probing.pdf |journal=Microbial Ecology |volume=32 |issue=3 |pages=247–61 |doi=10.1007/BF00183061 |pmid=8849421 |bibcode=1996MicEc..32..247W |s2cid=11550311 |access-date=2018-10-18 |archive-date=2017-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019062459/https://www.princeton.edu/nitrogen/publications/pdfs/Ward_1996_Probing.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;   Korak nitrifikacije u ciklusu je od posebnog interesa za okean jer stvara [[nitrat]], primarni oblik dušika odgovoran za [[F-omjer (okeanografija)|&quot;novu&quot; proizvodnju]]. Nadalje, kako se okean obogaćuje [[Ljudski uticaj na okoliš|antropogenim]] [[Ugljik-dioksid|CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], rezultirajuće smanjenje [[pH]] moglo bi dovesti do smanjenja stope nitrifikacije. Nitrifikacija bi potencijalno mogla postati &quot;usko grlo&quot; u ciklusu dušika.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Hutchins D, Mulholland M, Fu F |year=2009 |title=Nutrient cycles and marine microbes in a CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-enriched ocean |url=https://digitalcommons.odu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1024&amp;context=oeas_fac_pubs |journal=Oceanography |volume=22 |issue=4 |pages=128–145 |doi=10.5670/oceanog.2009.103 |doi-access=free |bibcode=2009Ocgpy..22d.128H |access-date=2018-10-18 |archive-date=2018-10-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181018201544/https://digitalcommons.odu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1024&amp;context=oeas_fac_pubs |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Nitrifikacija, kao što je gore navedeno, formalno je proces u dva koraka; u prvom koraku [[amonijak]] se [[oksid]]ira u [[nitrit]], a u drugom koraku nitrit se oksidira u [[nitrat]]. Različiti mikrobi su odgovorni za svaki korak u morskom okruženju. Nekoliko grupa [[amonijak-oksidirajuće bakterije]] (AOB) poznato je u morskom okruženju, uključujući rodove ''[[Nitrosomonas]]'', ''[[Nitrospira]]'' i ''[[Nitrosococcus]]''. Sve sadrže funkcionalni gen [[amonijak-monooksigenaza]] ('''AMO''') koji je, kao što mu i samo ime govori, odgovoran za oksidaciju amonijaka.&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Denitrification 1996 pp. 247-261&quot; /&gt;  Naknadne [[metagenom]]ske studije i pristupi kultivaciji otkrili su da neki  taksoni [[Thermoproteota]] (ranije Crenarchaeota) posjeduju AMO. Thermoproteota su obilne u okeanu, a neke vrste imaju 200 puta veći afinitet za amonijak od AOB, što je u suprotnosti s prethodnim vjerovanjem da su AOB prvenstveno odgovorni za nitrifikaciju u okeanu.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Martens-Habbena W, Berube PM, Urakawa H, de la Torre JR, Stahl DA |date=October 2009 |title=Ammonia oxidation kinetics determine niche separation of nitrifying Archaea and Bacteria |journal=Nature |volume=461 |issue=7266 |pages=976–9 |bibcode=2009Natur.461..976M |doi=10.1038/nature08465 |pmid=19794413 |s2cid=1692603}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt; Nadalje, iako se klasično smatra da je nitrifikacija vertikalno odvojena od primarne proizvodnje jer je oksidacija nitrata bakterijama inhibirana svjetlošću, nitrifikacija putem AOA ne izgleda inhibirana svjetlošću, što znači da se odvija u cijelom vodenom stubu, što dovodi u pitanje klasične definicije &quot;nove&quot; i &quot;reciklirane&quot; proizvodnje.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt;
U drugom koraku, nitrit se oksidira u nitrat. U okeanima ovaj korak nije tako dobro shvaćen kao prvi, ali bakterije rodova ''[[Nitrospina]]''&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Sun X, Kop LF, Lau MC, Frank J, Jayakumar A, Lücker S, Ward BB |date=October 2019 |title=Uncultured Nitrospina-like species are major nitrite oxidizing bacteria in oxygen minimum zones |journal=The ISME Journal |volume=13 |issue=10 |pages=2391–2402 |doi=10.1038/s41396-019-0443-7 |pmc=6776041 |pmid=31118472|bibcode=2019ISMEJ..13.2391S }}&lt;/ref&gt; i ''[[Nitrobacter]]'', poznato je, ovaj korak provode u okeanu.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt;

==Hemija i enzimologija==
Nitrifikacija je proces oksidacije dušikovih spojeva (efektivno, gubitak elektrona sa atoma dušika na atome kisika), a katalizuje se postupno nizom enzima.
:&lt;chem&gt;2NH4+ + 3O2 -&gt; 2NO2- + 4H+ + 2H2O&lt;/chem&gt; (''[[Nitrosomonas]]'', ''[[Comammox]]'')
:&lt;chem&gt;2NO2- + O2 -&gt; 2NO3-&lt;/chem&gt; (''[[Nitrobacter]]'', ''[[Nitrospira]]'', ''[[Comammox]]'')
ili
:&lt;chem&gt;NH3 + O2 -&gt; NO2- + 3H+ + 2e-&lt;/chem&gt;
:&lt;chem&gt;NO2- + H2O -&gt; NO3- + 2H+ + 2e-&lt;/chem&gt;
U ''[[Nitrosomonas europaea]]'', prvi korak oksidacije (amonijak do [[hidroksilamin]]a) provodi se pomoću enzima [[amonijak-monooksigenaza]] (AMO).
:&lt;chem&gt;NH3 + O2 + 2H+ -&gt; NH2OH + H2O&lt;/chem&gt;

Drugi korak (hidroksilamin u nitrit) kataliziraju dva enzima. [[Hidroksilamin-oksidoreduktaza|hidroksilamin oksidoreduktaza]] (HAO), pretvara hidroksilamin u [[dušik-oksid]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Caranto JD, Lancaster KM | title = Nitric oxide is an obligate bacterial nitrification intermediate produced by hydroxylamine oxidoreductase | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 114 | issue = 31 | pages = 8217–8222 | date = August 2017 | pmid = 28716929 | pmc = 5547625 | doi = 10.1073/pnas.1704504114 | bibcode = 2017PNAS..114.8217C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

:&lt;chem&gt;NH2OH -&gt; NO + 3H+ + 3e-&lt;/chem&gt;

Još jedan trenutno nepoznati enzim pretvara dušik-oksid u nitrit.

Treći korak (nitrit u nitrat) odvija se u zasebnom organizmu.

:&lt;chem&gt;{nitrit} + akceptor &lt;=&gt; {nitrat} + reduced\ acceptor&lt;/chem&gt;
==Faktori koji utiču na stopu nitrifikacije==
===Uslovi zemljišta===
Zbog svoje inherentne [[mikrob]]ne prirode, nitrifikacija u zemljištu je u velikoj mjeri podložna uslovima tla. Općenito, nitrifikacija zemljišta će se odvijati optimalnom brzinom ako uslovi za mikrobne zajednice podstiču zdrav rast i aktivnost mikroba. Uslovi zemljišta koji utiču na stopu nitrifikacije uključuju:
*Raspoloživost supstrata (prisustvo NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;)
*[[Aeracija]] (dostupnost O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)
*[[vlaga|Sadržaj vlage]] u zemljištu (dostupnost H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)
*[[pH]] (blizu neutralnog)
*[[Temperatura]]

=== Inhibitori nitrifikacije ===
Nitrifikacija [[Inhibitor reakcije|inhibitori]] su [[hemijski spoj]]evi koji usporavaju nitrifikaciju [[amonijak]]a, gnojiva koja sadrže [[amonij]] ili [[urea|ureu]], a koja se primjenjuju na zemljište kao gnojiva. Ovi inhibitori mogu pomoći u smanjenju gubitka dušika u tlu koji bi inače koristile kulture. Inhibitori nitrifikacije se široko koriste, dodajući se u otprilike 50% bezvodnog [[amonijak]]a koji se primjenjuje u jesen u saveznim državama SAD-a, poput [[Illinois]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1094/CM-2007-0510-01-RS|title=An Educational Program on the Proper Timing of Fall-applied Nitrogen Fertilizer|url=https://dl.sciencesocieties.org/publications/cm/abstracts/6/1/2007-0510-01-RS?access=0&amp;view=article|journal=Crop Management|volume=6|pages=1–4|year=2007|vauthors=Czapar GF, Payne J, Tate J|url-access=subscription}}{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Obično su efikasni u povećanju iskorištavanja dušičnih gnojiva u usjevima u redovima, ali nivo efikasnosti zavisi od vanjskih uslova i njihove koristi se najvjerovatnije vide pri količinama dušika koje nisu optimalne.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.2136/sssaj2003.0937| vauthors = Ferguson R, Lark R, Slater G |title=Approaches to management zone definition for use of nitrification inhibitors|journal= Soil Sci. Soc. Am. J.|year= 2003|volume= 67|issue=3 |pages=937–947|bibcode=2003SSASJ..67..937F }}&lt;/ref&gt;

Ekološki problemi nitrifikacije također doprinose interesu za upotrebu inhibitora nitrifikacije: primarni produkt, [[nitrat]], prodire u podzemne vode, uzrokujući toksičnost i kod ljudi&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Duvva |first1=Laxman Kumar |last2=Panga |first2=Kiran Kumar |last3=Dhakate |first3=Ratnakar |last4=Himabindu |first4=Vurimindi |date=2021-12-21 |title=Health risk assessment of nitrate and fluoride toxicity in groundwater contamination in the semi-arid area of Medchal, South India |journal=Applied Water Science |volume=12 |issue=1 |doi=10.1007/s13201-021-01557-4 |issn=2190-5487|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; i neke vrste divljih životinja i doprinose [[eutrofikacija|eutrofikaciji]] stajaće vode. Neki inhibitori nitrifikacije također inhibiraju proizvodnju [[metan]]a, stakleničkog plina.

Inhibicija procesa nitrifikacije prvenstveno je olakšana selekcijom i inhibicijom/uništavanjem bakterija koje [[Oksidacija|oksidiraju]] amonijeve spojeve. Mnoštvo spojeva inhibira nitrifikaciju, koja se može podijeliti na sljedeća područja: aktivno mjesto [[amonij-monooksigenaza|amonij-monooksigenaze]] (AMO), mehanistički inhibitori i proces N-[[heterociklični spoj| heterocikličmih spojeva]]. Proces za potonja tri još nije široko shvaćen, ali je istaknut. Prisustvo AMO potvrđeno je na mnogim supstratima koji su inhibitori dušika kao što su [[dicijandiamid]], [[amonij-tiosulfat]] i [[nitrapirin]].

Konverzija amonijaka u [[hidroksilamin]] je prvi korak u nitrifikaciji, gdje AH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; predstavlja niz potencijalnih donora elektrona.
:{{chem|NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;}}  + {{chem|AH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}}  + {{chem|O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}} → {{chem|NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH}} + A + {{chem|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O}}

Ovu reakciju katalizuje AMO. Inhibitori ove reakcije vežu se za aktivno mjesto na AMO i sprječavaju ili odlažu proces. Proces oksidacije amonijaka pomoću AMO-a smatra se važnim zbog činjenice da drugi procesi zahtijevaju kooksidaciju NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; za obezbjeđivanje redukcionih ekvivalenata. To obično obezbjeđuje spoj [[hidroksilamin-oksidoreduktaza]] (HAO) koji katalizuje reakciju:
:{{chem|NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH}}  +  {{chem|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O}}   →   {{chem|NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}}&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;  +  5 H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;  +  4 e&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;
Mehanizam inhibicije je kompliciran ovim zahtjevom. Kinetička analiza inhibicije oksidacije NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; pokazala je da supstrati AMO pokazali kinetiku u rasponu od [[kompetitivna inhibicija|kompetitivna]] do [[nekompetitivna inhibicija|nekompetitivna]]. Vezivanje i oksidacija mogu se odvijati na dva mjesta na AMO: u kompetitivnim supstratima, vezivanje i oksidacija se odvijaju na NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; mjestu, dok se u nekompetitivnim odvijaju na drugom mjestu.

Inhibitori zasnovani na mehanizmu mogu se definirati kao spojevi koji prekidaju normalnu reakciju [[katalizator|kataliziranu]] enzimom. Ova metoda se događa inaktivacijom enzima putem [[kovalentna veza|kovalentne]] modifikacije produkta, što u konačnici inhibira nitrifikaciju. Kroz proces, AMO se deaktivira i jedan ili više proteina se kovalentno veže za konačni produkt. Utvrđeno je da je ovo najizraženije u širokom rasponu [[sumpor]]nih ili [[acetilen|acetilenskih spojeva]].

Utvrđeno je da spojevi koji sadrže sumpor, uključujući amonijum tiosulfat (popularan inhibitor), djeluju tako što proizvode isparljiva jedinjenja sa jakim inhibitornim efektima kao što su [[ugljik-disulfid]] i [[tiourea]].

Konkretno, {{ill|tiofosforil-triamid|qid=Q82903490}} ({{chem2|S\dP(NH2)3}}) bio je značajan dodatak gdje ima dvostruku svrhu inhibicije i proizvodnje [[ureaza|ureaze]] i nitrifikacije.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1007/s003740050518|title=Modes of action of nitrification inhibitors|journal=Biology and Fertility of Soils|volume=29|pages=1–9|year=1999| vauthors = McCarty GW |issue=1 |bibcode=1999BioFS..29....1M |s2cid=38059676}}&lt;/ref&gt; U studiji inhibitornih efekata oksidacije uzrokovanih bakterijom ''[[Nitrosomonas europaea]]'', upotreba [[tioetera]] rezultirala je oksidacijom ovih spojeva u [[sulfoksid]]e, gdje je atom sumpora primarno mjesto oksidacije putem AMO-a. Ovo je najsnažnije povezano s poljem kompetitivne inhibicije.
[[Datoteka:Nheterocyclicmolecules.png|thumb| Primjeri N-heterocikličnih molekula.]]
N-heterociklični spojevi su također visoko efikasni inhibitori nitrifikacije i često se klasificiraju prema svojoj prstenastoj strukturi. Način djelovanja ovih spojeva nije dobro shvaćen: dok je nitrapirin, široko korišteni inhibitor i supstrat AMO-a, slab inhibitor zasnovan na mehanizmu djelovanja navedenog [[enzim]]a, efekti navedenog mehanizma ne mogu se direktno povezati sa sposobnošću jedinjenja da inhibira nitrifikaciju. Pretpostavlja se da nitrapirin djeluje protiv enzima monooksigenaze unutar [[bakterija]], sprječavajući rast i oksidaciju CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;/NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;PMID16346465&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Topp E, Knowles R | title = Effects of Nitrapyrin [2-Chloro-6-(Trichloromethyl) Pyridine] on the Obligate Methanotroph Methylosinus trichosporium OB3b | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 47 | issue = 2 | pages = 258–62 | date = February 1984 | pmid = 16346465 | pmc = 239655 | doi = 10.1128/aem.47.2.258-262.1984 | s2cid = 34551923 }}&lt;/ref&gt; Spojevi koji sadrže dva ili tri susjedna atoma N u prstenu ([[piridazin]], [[pirazol]], [[indazol]]) obično imaju značajno veći inhibitorni učinak od spojeva koji sadrže atome [[dušik|N]] koji nisu susjedni ili pojedinačne atome N u prstenu ([[piridin]], [[pirol]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McCarty GW | year = 1998 | title = Modes of action of nitrification inhibitors | journal = Biology and Fertility of Soils | volume = 29 | issue = 1| pages = 1–9 | doi = 10.1007/s003740050518 | bibcode = 1999BioFS..29....1M | s2cid = 38059676 }}&lt;/ref&gt; Ovo ukazuje na to da je prisustvo atoma dušika u prstenu direktno povezano s inhibitornim efektom ove klase spojeva.

===Inhibicija oksidacije metana===
Neki inhibitori enzimske nitrifikacije, poput nitrapirina, također mogu inhibirati oksidaciju [[metan]]a u [[metanotrof]]nim bakterijama.&lt;ref name=&quot;PMID16346465&quot;/&gt; AMO pokazuje slične kinetičke brzine prometa kao [[metan-monooksigenaza]] (MMO) koja se nalazi u metanotrofima, što ukazuje na to da je MMO sličan katalizator kao AMO u svrhu oksidacije metana. Nadalje, metanotrofne [[bakterije]] dijele mnoge sličnosti s {{NH3}} oksidatorima kao što su iz roda ''[[Nitrosomonas]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bédard C, Knowles R | title = Physiology, biochemistry, and specific inhibitors of CH4, NH4+, and CO oxidation by methanotrophs and nitrifiers | journal = Microbiological Reviews | volume = 53 | issue = 1 | pages = 68–84 | date = March 1989 | pmid = 2496288 | pmc = 372717 | doi = 10.1128/MMBR.53.1.68-84.1989 }}&lt;/ref&gt; Profil inhibitora čestičnih oblika MMO (pMMO) pokazuje sličnost s profilom AMO-a, što dovodi do sličnosti u svojstvima između MMO-a u metanotrofima i AMO-a u [[autotrof]]ima.

==Okolišni odnosi==
[[Datoteka:Nitrification Process Tank.jpg|thumb| Rezervoar za proces nitrifikacije u postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda]]
Inhibitori nitrifikacije su također zanimljivi sa stanovišta zaštite okoliša zbog proizvodnje nitrata i [[dušik-oksid]]a iz procesa nitrifikacije. Dušik-oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), iako je njegova atmosferska koncentracija mnogo niža od koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ima [[potencijal globalnog zagrijavanja]] od oko 300 puta veći od [[ugljik-dioksid]]a i doprinosi 6% planetarnog zagrijavanja zbog stakleničkih plinova. Ovaj spoj je također značajan za [[kataliza|kataliziranje]] razgradnje [[ozon]]a u [[stratosfera|stratosferi]]. &lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1017/S1466046607070482|title=Environmental Review: The Potential of Nitrification Inhibitors to Manage the Pollution Effect of Nitrogen Fertilizers in Agricultural and Other Soils: A Review|journal=Environmental Practice|volume=9|issue=4|pages=266–279|year=2007| vauthors = Singh SN, Verma A |s2cid=128612680}}&lt;/ref&gt; [[Nitrat]]i, toksični spojevi za divlje [[životinje]] i stoku i produkt nitrifikacije, također su zabrinjavajući.
Tlo, koje se sastoji od [[polianion]] skih [[glina]] i [[silikat]]a, uglavnom ima neto anionski naboj. Posljedično, amonijak (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) se čvrsto veže za tlo, ali nitratni ioni (NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;) se ne vežu. Budući da je nitrat mobilniji, on se [[ispiranje|ispira]] u podzemne vode putem [[poljoprivredno otjecanje|poljoprivrednog otjecanja]]. Nitrati u podzemnim vodama mogu uticati na koncentracije površinskih voda, putem direktnih interakcija podzemnih i površinskih voda (npr. dotok [[potok]]a, [[izvor]]i) ili kada se vade za površinsku upotrebu. Naprimjer, veliki dio vode za piće u Sjedinjenim Državama dolazi iz podzemnih voda, ali većina postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda ispušta se u površinske vode.
Među divljim životinjama, [[vodozemci]] (punoglavci) i jaja slatkovodnih riba najosjetljiviji su na povišene nivoe nitrata i doživljavaju oštećenja rasta i razvoja na nivoima koji se obično nalaze u slatkovodnim tijelima SAD-a (&lt;20 mg/l). Nasuprot tome, slatkovodni [[beskičmenjaci]] su tolerantniji (~90+ mg/l), a odrasle slatkovodne [[ribe]] mogu tolerisati vrlo visoke nivoe (800&amp;nbsp;mg+/l).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rouse JD, Bishop CA, Struger J | title = Nitrogen pollution: an assessment of its threat to amphibian survival | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 107 | issue = 10 | pages = 799–803 | date = October 1999 | pmid = 10504145 | pmc = 1566592 | doi = 10.2307/3454576 | jstor = 3454576 }}&lt;/ref&gt; Nivoi nitrata također doprinose [[eutrofikaciji]], procesu u kojem veliko cvjetanje algi smanjuje nivo kisika u vodenim površinama i dovodi do smrti stvorenja koja konzumiraju kisik zbog anoksije. Smatra se da nitrifikacija također doprinosi stvaranju [[fotohemijskog]] smoga, prizemnog ozona, [[kiselih kiša]], promjenama u [[raznolikosti vrsta]] i drugim neželjenim procesima. Osim toga, pokazalo se da inhibitori nitrifikacije također potiskuju oksidaciju metana (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), snažnog [[stakleničkog plina]], u CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. I [[nitrapirin]] i [[acetilen]] pokazali su se kao snažni supresori oba procesa, iako načini djelovanja koji ih razlikuju nisu jasni.

== Vidi također ==
* [[F-omjer (okeanografija)|F-omjer]]
* [[Haberov proces]]
* [[Nitrificirajuće bakterije]]
* [[Fiksacija dušika]]
* [[Istovremena nitrifikacija-denitrifikacija]]
* [[Comammox]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Nitrification}}
* {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20081118013245/http://www.fishdoc.co.uk/filtration/nitrification.htm Nitrification at the heart of filtration]}} at fishdoc.co.uk
* [http://www.abdn.ac.uk/~mbi010/nitrification.htm Nitrification] at University of Aberdeen · King's College
* [http://www.lagoonsonline.com/ripple.htm Nitrification Basics for Aerated Lagoon Operators] at lagoonsonline.com

[[Kategorija:Biohemijske reakcije]]
[[Kategorija:Ciklus dušika]]
[[Kategorija:Biologija tla]]
[[Kategorija:Ekologija]]</text>
      <sha1>5ea903fkij7633npvsyomjj5ja8kf35</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839183</id>
      <parentid>3839182</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:11:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26928-19</username>
        <id>180957</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vidi također */</comment>
      <origin>3839183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42928" sha1="2cwoenhin47dlvpiccb9aevqw9yuww3" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Nitracija}}
[[Slika:Nitrogen Cycle.svg|right|thumb|320px|[[Ciklus dušika]].]]
'''Nitrifikacija''' je biološka [[redoks|oksidacija]] [[amonijak]]a u [[nitrat]], putem posrednika [[nitrit]]a. Nitrifikacija je važan korak u [[Ciklus dušika|ciklusu dušika]] u [[tlo|zemljištu]]. Proces potpune nitrifikacije može se odvijati putem odvojenih [[organizam]]a&lt;ref name=&quot;Nitrification Network 2014&quot;&gt;{{cite web|last1=Nitrification Network|title=Nitrification primer|url=http://nitrificationnetwork.org/Introduction.php|website=nitrificationnetwork.org|publisher=Oregon State University|access-date=21 August 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20180502025900/http://nitrificationnetwork.org/Introduction.php|archive-date=2 May 2018|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt; ili u potpunosti unutar jednog organizma, kao kod bakterija [[rod (biologija)|roda]] ''[[Comammox]]''. Transformacija amonijaka u nitrit je obično korak koji ograničava brzinu nitrifikacije. Nitrifikacija je [[Aerobno disanje|aerobni]] proces koji izvode male grupe [[autotrof]]nih [[bakterija]] i [[arheja]].

==Mikrobiologija==
=== Oksidacija amonijaka ===
Proces nitrifikacije počinje prvom fazom oksidacije amonijaka, gdje se amonijak (NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) ili amonijak (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) pretvara u [[nitrit]] (NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;). Ova prva faza se ponekad naziva [[nitritacija]]. Izvode je dvije grupe organizama, [[nitrificirajuće bakterije|bakterije koje oksidiraju amonijak]] ('''AOB''') i [[arheje]] koje oksidiraju amonijak ('''AOA &lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hatzenpichler R | title = Diversity, physiology, and niche differentiation of ammonia-oxidizing archaea | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 78 | issue = 21 | pages = 7501–10 | date = November 2012 | pmid = 22923400 | pmc = 3485721 | doi = 10.1128/aem.01960-12 | bibcode = 2012ApEnM..78.7501H }}&lt;/ref&gt;''').

==== Amonijak-oksidirajuće bakterije ====
Bakterije koje oksidiraju amonijak (AOB) su obično [[gram-negativne bakterije]] i pripadaju redovima [[Betaproteobacteria]] i [[Gamaproteobacteria]]&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Purkhold U, Pommerening-Röser A, Juretschko S, Schmid MC, Koops HP, Wagner M | title = Phylogeny of all recognized species of ammonia oxidizers based on comparative 16S rRNA and amoA sequence analysis: implications for molecular diversity surveys | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 66 | issue = 12 | pages = 5368–82 | date = December 2000 | pmid = 11097916 | pmc = 92470 | doi = 10.1128/aem.66.12.5368-5382.2000 | bibcode = 2000ApEnM..66.5368P }}&lt;/ref&gt; uključujući često proučavane rodove ''[[Nitrosomonas]]'' i ''[[Nitrosococcus]]''. Poznati su po svojoj sposobnosti korištenja amonijaka kao izvora energije i rasprostranjeni su u širokom rasponu okruženja, kao što su tla, vodeni sistemi i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
AOB posjeduju [[enzim]]e zvane [[amonijak-monooksigenaza|amonijak-monooksigenaze]] (AMO), koji su odgovorni za kataliziranje konverzije amonijaka u hidroksilamin (NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH), ključni međuprodukt u procesu nitrifikacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wright |first1=Chloë L. |last2=Schatteman |first2=Arne |last3=Crombie |first3=Andrew T. |last4=Murrell |first4=J. Colin |last5=Lehtovirta-Morley |first5=Laura E. |date=2020-04-17 |title=Inhibition of Ammonia Monooxygenase from Ammonia-Oxidizing Archaea by Linear and Aromatic Alkynes |url=http://dx.doi.org/10.1128/aem.02388-19 |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=86 |issue=9 |pages=e02388-19 |doi=10.1128/aem.02388-19 |pmid=32086308 |issn=0099-2240|pmc=7170481 |bibcode=2020ApEnM..86E2388W }}&lt;/ref&gt; Ova enzimska aktivnost je osjetljiva na faktore okoline, kao što su pH, temperatura i dostupnost kisika.

AOB igraju vitalnu ulogu u nitrifikaciji tla, što ih čini ključnim igračima u [[kruženju hranjivih tvari]]. Doprinose transformaciji amonijaka nastalog razgradnjom organske tvari ili gnojiva u nitrit, koji potom služi kao supstrat za bakterije koje oksidiraju nitrite (NOB).

==== Amonijak-oksidirajuće arheje ====
Prije otkrića arheja sposobnih za oksidaciju amonijaka, amonijak-oksidirajuće bakterije (AOB) smatrani su jedinim organizmima sposobnim za oksidaciju amonijaka. Od njihovog otkrića u 2005.,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Treusch AH, Leininger S, Kletzin A, Schuster SC, Klenk HP, Schleper C | title = Novel genes for nitrite reductase and Amo-related proteins indicate a role of uncultivated mesophilic crenarchaeota in nitrogen cycling | journal = Environmental Microbiology | volume = 7 | issue = 12 | pages = 1985–95 | date = December 2005 | pmid = 16309395 | doi = 10.1111/j.1462-2920.2005.00906.x | bibcode = 2005EnvMi...7.1985T }}&lt;/ref&gt; kultivisana su dva izolata AOA: ''Nitrosopumilus maritimus''&lt;ref name=&quot;Isolation of an autotrophic ammonia&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Könneke M, Bernhard AE, de la Torre JR, Walker CB, Waterbury JB, Stahl DA | title = Isolation of an autotrophic ammonia-oxidizing marine archaeon | journal = [[Nature]] | volume = 437 | issue = 7058 | pages = 543–6 | date = September 2005 | pmid = 16177789 | doi = 10.1038/nature03911 | bibcode = 2005Natur.437..543K | s2cid = 4340386 }}&lt;/ref&gt; i ''Nitrososphaera viennensis''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tourna M, Stieglmeier M, Spang A, Könneke M, Schintlmeister A, Urich T, Engel M, Schloter M, Wagner M, Richter A, Schleper C | display-authors = 6 | title = Nitrososphaera viennensis, an ammonia oxidizing archaeon from soil | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 108 | issue = 20 | pages = 8420–5 | date = May 2011 | pmid = 21525411 | pmc = 3100973 | doi = 10.1073/pnas.1013488108 | bibcode = 2011PNAS..108.8420T | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Kada se porede AOB i AOA, AOA dominira i u tlu i u morskom okruženju,&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Karner MB, DeLong EF, Karl DM | title = Archaeal dominance in the mesopelagic zone of the Pacific Ocean | journal = Nature | volume = 409 | issue = 6819 | pages = 507–10 | date = January 2001 | pmid = 11206545 | doi = 10.1038/35054051 | bibcode = 2001Natur.409..507K | s2cid = 6789859 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Isolation of an autotrophic ammonia&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wuchter C, Abbas B, Coolen MJ, Herfort L, van Bleijswijk J, Timmers P, Strous M, Teira E, Herndl GJ, Middelburg JJ, Schouten S, Sinninghe Damsté JS | display-authors = 6 | title = Archaeal nitrification in the ocean | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 103 | issue = 33 | pages = 12317–22 | date = August 2006 | pmid = 16894176 | pmc = 1533803 | doi = 10.1073/pnas.0600756103 | bibcode = 2006PNAS..10312317W | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=LeiningerUrich2006&gt;{{cite journal | vauthors = Leininger S, Urich T, Schloter M, Schwark L, Qi J, Nicol GW, Prosser JI, Schuster SC, Schleper C | display-authors = 6 | title = Archaea predominate among ammonia-oxidizing prokaryotes in soils | journal = Nature | volume = 442 | issue = 7104 | pages = 806–9 | date = August 2006 | pmid = 16915287 | doi = 10.1038/nature04983 | url = http://www.abdn.ac.uk/staffpages/uploads/mbi010/Nature%20442,%20806-809.pdf | s2cid = 4380804 | bibcode = 2006Natur.442..806L | author-link7 = James I. Prosser | access-date = 2016-05-18 | archive-date = 2016-06-11 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160611030331/http://www.abdn.ac.uk/staffpages/uploads/mbi010/Nature%20442,%20806-809.pdf | url-status = live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Daebeler A, Abell GC, Bodelier PL, Bodrossy L, Frampton DM, Hefting MM, Laanbroek HJ | title = Archaeal dominated ammonia-oxidizing communities in Icelandic grassland soils are moderately affected by long-term N fertilization and geothermal heating | language = English | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 3 | pages = 352 | date = 2012 | pmid = 23060870 | pmc = 3463987 | doi = 10.3389/fmicb.2012.00352 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; što sugerira da razred  ''[[Nitrososphaerota]]'' (ranije ''Thaumarchaeota'') mogu više doprinositi oksidaciji amonijaka u ovim okruženjima.&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;

[[Krenarheol]], za koji se općenito smatra da ga proizvodi isključivo AOA (posebno Nitrososphaerota), predložen je kao biomarker za AOA i oksidaciju amonijaka. Utvrđeno je da se brojnost krenarheola prati sa sezonskim cvjetanjem AOA, što sugerira da bi moglo biti prikladno koristiti brojnost krenarheola kao zamjenu za populacije AOA.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Pitcher|first1=Angela|last2=Wuchter|first2=Cornelia|last3=Siedenberg|first3=Kathi|last4=Schouten|first4=Stefan|last5=Sinninghe Damsté|first5=Jaap S.|date=2011|title=Crenarchaeol tracks winter blooms of ammonia-oxidizing Thaumarchaeota in the coastal North Sea|journal=Limnology and Oceanography|volume=56|issue=6|pages=2308–2318|doi=10.4319/lo.2011.56.6.2308|issn=0024-3590|bibcode=2011LimOc..56.2308P|url=http://www.vliz.be/imisdocs/publications/49/256149.pdf|doi-access=free|access-date=2022-08-27|archive-date=2023-05-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20230522172309/https://www.vliz.be/imisdocs/publications/49/256149.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; and thus ammonia oxidation more broadly. However the discovery of Nitrososphaerota that are not obligate ammonia-oxidizers&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Mussmann M, Brito I, Pitcher A, Sinninghe Damsté JS, Hatzenpichler R, Richter A, Nielsen JL, Nielsen PH, Müller A, Daims H, Wagner M, Head IM|date=October 2011|title=Thaumarchaeotes abundant in refinery nitrifying sludges express amoA but are not obligate autotrophic ammonia oxidizers|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=108|issue=40|pages=16771–6|bibcode=2011PNAS..10816771M|doi=10.1073/pnas.1106427108|pmc=3189051|pmid=21930919|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; complicates this conclusion,&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rush D, Sinninghe Damsté JS | title = Lipids as paleomarkers to constrain the marine nitrogen cycle | journal = Environmental Microbiology | volume = 19 | issue = 6 | pages = 2119–2132 | date = June 2017 | pmid = 28142226 | pmc = 5516240 | doi = 10.1111/1462-2920.13682 | bibcode = 2017EnvMi..19.2119R }}&lt;/ref&gt; as does one study that suggests that crenarchaeol may be produced by Marine Group II Euryarchaeota.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lincoln SA, Wai B, Eppley JM, Church MJ, Summons RE, DeLong EF | title = Planktonic Euryarchaeota are a significant source of archaeal tetraether lipids in the ocean | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 111 | issue = 27 | pages = 9858–63 | date = July 2014 | pmid = 24946804 | pmc = 4103328 | doi = 10.1073/pnas.1409439111 | bibcode = 2014PNAS..111.9858L | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== Oksidacija nitrita ===
Drugi korak nitrifikacije je oksidacija nitrita u nitrate. Ovaj proces se ponekad naziva nitracija. Oksidaciju nitrita provode bakterije koje oksidiraju nitrite ('''NOB''') iz [[takson]]a ''[[Nitrospirota]]'',&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Daims H, Nielsen JL, Nielsen PH, Schleifer KH, Wagner M | title = In situ characterization of ''Nitrospira''-like nitrite-oxidizing bacteria active in wastewater treatment plants | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 67 | issue = 11 | pages = 5273–84 | date = November 2001 | pmid = 11679356 | pmc = 93301 | doi = 10.1128/AEM.67.11.5273-5284.2001 | bibcode = 2001ApEnM..67.5273D | url = }}&lt;/ref&gt; ''[[Nitrospinota]]'',&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beman JM, Leilei Shih J, Popp BN | title = Nitrite oxidation in the upper water column and oxygen minimum zone of the eastern tropical North Pacific Ocean | journal = The ISME Journal | volume = 7 | issue = 11 | pages = 2192–205 | date = November 2013 | pmid = 23804152 | pmc = 3806268 | doi = 10.1038/ismej.2013.96 | bibcode = 2013ISMEJ...7.2192B }}&lt;/ref&gt; ''[[Pseudomonadota]]''&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Poly F, Wertz S, Brothier E, Degrange V | title = First exploration of Nitrobacter diversity in soils by a PCR cloning-sequencing approach targeting functional gene nxrA | journal = FEMS Microbiology Ecology | volume = 63 | issue = 1 | pages = 132–40 | date = January 2008 | pmid = 18031541 | doi = 10.1111/j.1574-6941.2007.00404.x | doi-access =  | bibcode = 2008FEMME..63..132P }}&lt;/ref&gt; i ''[[Chloroflexota]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Spieck E, Spohn M, Wendt K, Bock E, Shively J, Frank J, Indenbirken D, Alawi M, Lücker S, Hüpeden J | display-authors = 6 | title = Extremophilic nitrite-oxidizing Chloroflexi from Yellowstone hot springs | journal = The ISME Journal | volume = 14 | issue = 2 | pages = 364–379 | date = February 2020 | pmid = 31624340 | pmc = 6976673 | doi = 10.1038/s41396-019-0530-9 | bibcode = 2020ISMEJ..14..364S }}&lt;/ref&gt; NOB su obično prisutni u tlu, [[geotermalni izvor| geotermalnim izvorima]], slatkovodnim i morskim [[ekosistem]]ima.

=== Potpuna oksidacija amonijaka ===
{{glavni|Comammox}}
Oksidacija amonijaka u [[nitrat]] u jednom koraku unutar jednog organizma predviđena je u 2006.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Costa E, Pérez J, Kreft JU | title = Why is metabolic labour divided in nitrification? | journal = Trends in Microbiology | volume = 14 | issue = 5 | pages = 213–9 | date = May 2006 | pmid = 16621570 | doi = 10.1016/j.tim.2006.03.006 | url = https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06000758 | access-date = 2021-01-21 | archive-date = 2020-10-19 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201019214506/https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06000758 | url-status = live | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt; i otkrivena 2015. godine kod vrste ''[[Nitrospira inopinata]]''. Čista kultura organizma je dobijena u 2017.,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kits KD, Sedlacek CJ, Lebedeva EV, Han P, Bulaev A, Pjevac P, Daebeler A, Romano S, Albertsen M, Stein LY, Daims H, Wagner M | display-authors = 6 | title = Kinetic analysis of a complete nitrifier reveals an oligotrophic lifestyle | journal = Nature | volume = 549 | issue = 7671 | pages = 269–272 | date = September 2017 | pmid = 28847001 | pmc = 5600814 | doi = 10.1038/nature23679 | bibcode = 2017Natur.549..269K | url = }}&lt;/ref&gt; predstavljajući revoluciju u razumijevanju procesa nitrifikacije.

== Historija ==
Ideju da je oksidacija amonijaka u nitrat zapravo biološki proces prvi je dao [[Louis Pasteur]] 1.862.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Pasteur L |date=1862|title=Etudes sur les mycoderme|journal=C. R. Acad. Sci.|volume=54|pages=265–270}}&lt;/ref&gt; Kasnije, 1875. godine, [[Alexander Müller (hemičar)|Alexander Müller]], dok je provodio procjenu kvaliteta vode iz bunara u [[Berlin]]u, primijetio je da je [[amonijak]] stabilan u steriliziranim [[rastvor]]ima, ali nitrificiran u prirodnim vodama. [[Alexander Müller (hemičar)|A. Müller]] iznio je tezu da nitrifikaciju stoga vrše [[mikroorganizmi]].&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Müller A |date=1875|title=Ammoniakgehalt des Spree- und Wasserleitungs wassers in Berlin|journal=Fortsetzung der Vorarbeiten zu einer zukünftigen Wasser-Versorgung der Stadt Berlin ausgeführt in den Jahren 1868 und 1869.|pages=121–123}}&lt;/ref&gt; U 1877., [[Jean-Jacques Schloesing]] i [[Achille Müntz]], dva francuska poljoprivredna hemičara koji su radili u [[Pariz]]u, eksperimentima s tekućom kanalizacijom i vještačkom matricom tla (sterilizirani pijesak s kredom u prahu) dokazali su da je nitrifikacija zaista mikrobno posredovan proces.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Schloesing T, Muntz A |date=1877|title=Sur la nitrification pas les ferments organisés|journal=C. R. Acad. Sci.|volume=84|pages=301–303}}&lt;/ref&gt; Njihove nalaze ubrzo je (1878. godine) potvrdio [[Robert Warington (poljoprivredni hemičar)|Robert Warington]] koji je istraživao sposobnost nitrifikacije vrtnog tla u [[Rothamsted Research|Eksperimentalnoj stanici Rothamsted]] u [[Harpenden]]u u [[Engleska|Engleskoj]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal| vauthors = Warington R |date=1878|title=IV.—On nitrification|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8783300044|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=33|pages=44–51|doi=10.1039/CT8783300044|issn=0368-1645}}&lt;/ref&gt; Robert Warington  također je prvi put primijetio da je nitrifikacija proces u dva koraka u 1879.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Warington R|date=1879|title=XLIX.—On nitrification. (Part II.)|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8793500429|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=35|pages=429–456|doi=10.1039/CT8793500429|issn=0368-1645|access-date=2021-03-12|archive-date=2021-06-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20210612114744/https://pubs.rsc.org/en/content/articlelanding/1879/CT/CT8793500429|url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je potvrdio [[John Munro (hemičar)|John Munro]] u 1886.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Munro JH |date=1886|title=LIX.—The formation and destruction of nitrates and nitrates in artificial solutions and in river and well waters|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8864900632|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=49|pages=632–681|doi=10.1039/CT8864900632|issn=0368-1645}}&lt;/ref&gt; Iako se u to vrijeme vjerovalo da je dvostepena nitrifikacija podijeljena na različite životne faze ili karakterne osobine jednog mikroorganizma.
Prvi čisti nitrifikator (oksidirajući amonijak) najvjerovatnije su 1890. godine izolovali [[Percy F. Frankland|Percy Frankland]] i [[Grace Frankland]], dva engleska naučnika iz [[Škotska|Škotske]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=1890-12-31|title=V. The nitrifying process and its specific ferment.—Part I|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London B|language=en|volume=181|pages=107–128|doi=10.1098/rstb.1890.0005|issn=0264-3839|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Prije toga, [[Robert Warington|Warington]],&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; [[Sergej Winogradski]]&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal| vauthors = Winogradsky S |date=1890|title=Sur les organisms de la nitrification|journal=Ann. Inst. Pasteur|volume=4|pages=215–231}}&lt;/ref&gt; i Franklandovi su mogli obogatiti samo kulture nitrifikatora. Frankland i Frankland su uspjeli sistemom serijskih razrjeđenja s vrlo niskim inokulumom i dugim vremenom kultivacije koje se računa u godinama. [[Sergej Winogradski]] je iste godine (1890.) tvrdio da je izolovao čistu kulturu,&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; ali njegova kultura je i dalje bila kokultura bakterija koje oksidiraju amonijak i nitrite.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sedlacek CJ | title = It Takes a Village: Discovering and Isolating the Nitrifiers | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 11 | pages = 1900 | date = 2020-08-11 | pmid = 32849473 | pmc = 7431685 | doi = 10.3389/fmicb.2020.01900 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[Sergei Winogradsky|S. Winogradsky]] succeeded just one year later in 1891.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Winogradsky S |date=1891|title=Sur les organisms de la nitrification|url=|journal=Ann. Inst. Pasteur|volume=5|pages=92–100 }}&lt;/ref&gt;

U stvari, tokom serijskih razrjeđivanja, amonijačni oksidatori i nitritni oksidatori su nesvjesno odvojeni, što je rezultiralo čistom kulturom sa samo sposobnošću oksidacije amonijaka. Tako su Frankland i Frankland primijetili da ove čiste kulture gube sposobnost izvođenja oba koraka. Gubitak sposobnosti oksidacije nitrita već je primijetio [[Robert Warington (poljoprivredni hemičar, rođen 1838.)|R. Warington]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Uzgoj čistog nitritnog oksidatora dogodio se kasnije tokom 20. vijeka, međutim, nije moguće sa sigurnošću utvrditi koje su kulture bile bez kontaminanata jer svi teoretski čisti sojevi dijele istu osobinu (potrošnja nitrita, proizvodnja nitrata).&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

== Ekologija ==
{{biogeohemijski ciklus bočna traka|nutrijent}}
Oba koraka proizvode energiju koja se spaja sa sintezom ATP-a. Nitrificirajući organizmi su [[hemotrofi|hemoautotrofi]] i koriste [[ugljen-dioksid]] kao svoj [[ugljik]] izvor za rast. Neki AOB-i posjeduju enzim, [[ureazu]], koji katalizira konverziju molekule uree u dvije molekule amonijaka i jednu molekulu ugljikovog dioksida. Pokazalo se da ''Nitrosomonas europaea'', kao i populacije AOB-a koji žive u tlu, asimiliraju ugljikov dioksid oslobođen reakcijom kako bi stvorili [[biomasu (ekologija)|biomasu]] putem [[Calvinovog ciklusa]] i prikupljaju energiju oksidacijom amonijaka (drugog produkta ureaze) u nitrit. Ova karakteristika može objasniti pojačan rast AOB-a u prisustvu uree u kiselim sredinama.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Marsh KL, Sims GK, Mulvaney RL | year = 2005 | title = Dostupnost uree autotrofnim bakterijama koje oksidiraju amonijak u vezi sa sudbinom uree obilježene sa &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;C- i &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N dodane u tlo | journal = Biol. Fert. Soil. | volume = 42 | broj = 2| stranice = 137–145 | doi=10.1007/s00374-005-0004-2| bibcode = 2005BioFS..42..137M | s2cid = 6245255 }}&lt;ref&gt;
U većini okruženja prisutni su organizmi koji će završiti oba koraka procesa, dajući nitrat kao konačni proizvod. Međutim, moguće je dizajnirati sisteme u kojima se formira nitrit (''[[SHARON tretman otpadnih voda|Sharon proces]]'').
Nitrifikacija je važna u poljoprivrednim sistemima, gdje se [[gnojivo]] često primjenjuje kao amonijak. Pretvaranje ovog amonijaka u nitrat povećava ispiranje dušika jer je nitrat rastvorljiviji u vodi od amonijaka.

Nitrifikacija također ima važnu ulogu u uklanjanju [[dušik]]a iz komunalnih [[otpadne vode|otpadnih voda]]. Konvencionalno uklanjanje je nitrifikacija, nakon čega slijedi [[denitracija]]. Trošak ovog procesa uglavnom leži u [[aeracija|aeraciji]] (dovođenju kisika u reaktor) i dodavanju vanjskog izvora ugljika (npr. [[metanol]]a) za denitrifikaciju.

Nitrifikacija se može dogoditi i u vodi za piće. U distributivnim sistemima gdje se [[hloramin]]i koriste kao sekundarno dezinfekcijsko sredstvo, prisustvo slobodnog amonijaka može djelovati kao supstrat za mikroorganizme koji oksidiraju amonijak. Povezane reakcije mogu dovesti do iscrpljivanja rezidualnog dezinfekcijskog sredstva u sistemu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zhang Y, Love N, Edwards M | year = 2009 | title = Nitrification in Drinking Water Systems | journal = Critical Reviews in Environmental Science and Technology | volume = 39 | issue = 3| pages = 153–208 | doi = 10.1080/10643380701631739 | bibcode = 2009CREST..39..153Z | s2cid = 96988652 }}&lt;/ref&gt; Pokazalo se da dodavanje hloritnog iona u vodu tretiranu hloraminom kontrolira nitrifikaciju.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1002/j.1551-8833.1999.tb08715.x|title=Using chlorite ion to control nitrification|journal=Journal - American Water Works Association|volume=91|issue=10|pages=52–61|year=1999| vauthors = McGuire MJ, Lieu NI, Pearthree MS |bibcode=1999JAWWA..91j..52M |s2cid=93321500 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1002/j.1551-8833.2009.tb09970.x|title=Prevention of nitrification using chlorite ion: Results of a demonstration project in Glendale, Calif|journal=Journal - American Water Works Association|volume=101|issue=10|pages=47–59|year=2009| vauthors = McGuire MJ, Wu X, Blute NK, Askenaizer D, Qin G |bibcode=2009JAWWA.101j..47M |s2cid=101973325 }}&lt;/ref&gt;

Zajedno sa [[amonifikacija|amonifikacijom]], nitrifikacija formira proces [[mineralizacija|mineralizacije]] koji se odnosi na potpunu razgradnju organskog materijala, uz oslobađanje dostupnih dušikovih spojeva. Ovo obnavlja [[ciklus dušika]].

=== Nitrifikacija u morskom okruženju ===
U [[morski ekosistem|morskom okruženju]], dušik je često [[limitirajući nutrijent]], tako da je [[ciklus dušika]] u okeanu od posebnog interesa.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Zehr JP, Kudela RM |year=2011 |title=Nitrogen cycle of the open ocean: from genes to ecosystems |journal=Annual Review of Marine Science |volume=3 |pages=197–225 |bibcode=2011ARMS....3..197Z |doi=10.1146/annurev-marine-120709-142819 |pmid=21329204 |s2cid=23018410}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Denitrification 1996 pp. 247-261&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Ward BB |date=November 1996 |title=Nitrification and Denitrification: Probing the Nitrogen Cycle in Aquatic Environments |url=https://www.princeton.edu/nitrogen/publications/pdfs/Ward_1996_Probing.pdf |journal=Microbial Ecology |volume=32 |issue=3 |pages=247–61 |doi=10.1007/BF00183061 |pmid=8849421 |bibcode=1996MicEc..32..247W |s2cid=11550311 |access-date=2018-10-18 |archive-date=2017-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019062459/https://www.princeton.edu/nitrogen/publications/pdfs/Ward_1996_Probing.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;   Korak nitrifikacije u ciklusu je od posebnog interesa za okean jer stvara [[nitrat]], primarni oblik dušika odgovoran za [[F-omjer (okeanografija)|&quot;novu&quot; proizvodnju]]. Nadalje, kako se okean obogaćuje [[Ljudski uticaj na okoliš|antropogenim]] [[Ugljik-dioksid|CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], rezultirajuće smanjenje [[pH]] moglo bi dovesti do smanjenja stope nitrifikacije. Nitrifikacija bi potencijalno mogla postati &quot;usko grlo&quot; u ciklusu dušika.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Hutchins D, Mulholland M, Fu F |year=2009 |title=Nutrient cycles and marine microbes in a CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-enriched ocean |url=https://digitalcommons.odu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1024&amp;context=oeas_fac_pubs |journal=Oceanography |volume=22 |issue=4 |pages=128–145 |doi=10.5670/oceanog.2009.103 |doi-access=free |bibcode=2009Ocgpy..22d.128H |access-date=2018-10-18 |archive-date=2018-10-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181018201544/https://digitalcommons.odu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1024&amp;context=oeas_fac_pubs |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Nitrifikacija, kao što je gore navedeno, formalno je proces u dva koraka; u prvom koraku [[amonijak]] se [[oksid]]ira u [[nitrit]], a u drugom koraku nitrit se oksidira u [[nitrat]]. Različiti mikrobi su odgovorni za svaki korak u morskom okruženju. Nekoliko grupa [[amonijak-oksidirajuće bakterije]] (AOB) poznato je u morskom okruženju, uključujući rodove ''[[Nitrosomonas]]'', ''[[Nitrospira]]'' i ''[[Nitrosococcus]]''. Sve sadrže funkcionalni gen [[amonijak-monooksigenaza]] ('''AMO''') koji je, kao što mu i samo ime govori, odgovoran za oksidaciju amonijaka.&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Denitrification 1996 pp. 247-261&quot; /&gt;  Naknadne [[metagenom]]ske studije i pristupi kultivaciji otkrili su da neki  taksoni [[Thermoproteota]] (ranije Crenarchaeota) posjeduju AMO. Thermoproteota su obilne u okeanu, a neke vrste imaju 200 puta veći afinitet za amonijak od AOB, što je u suprotnosti s prethodnim vjerovanjem da su AOB prvenstveno odgovorni za nitrifikaciju u okeanu.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Martens-Habbena W, Berube PM, Urakawa H, de la Torre JR, Stahl DA |date=October 2009 |title=Ammonia oxidation kinetics determine niche separation of nitrifying Archaea and Bacteria |journal=Nature |volume=461 |issue=7266 |pages=976–9 |bibcode=2009Natur.461..976M |doi=10.1038/nature08465 |pmid=19794413 |s2cid=1692603}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt; Nadalje, iako se klasično smatra da je nitrifikacija vertikalno odvojena od primarne proizvodnje jer je oksidacija nitrata bakterijama inhibirana svjetlošću, nitrifikacija putem AOA ne izgleda inhibirana svjetlošću, što znači da se odvija u cijelom vodenom stubu, što dovodi u pitanje klasične definicije &quot;nove&quot; i &quot;reciklirane&quot; proizvodnje.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt;
U drugom koraku, nitrit se oksidira u nitrat. U okeanima ovaj korak nije tako dobro shvaćen kao prvi, ali bakterije rodova ''[[Nitrospina]]''&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Sun X, Kop LF, Lau MC, Frank J, Jayakumar A, Lücker S, Ward BB |date=October 2019 |title=Uncultured Nitrospina-like species are major nitrite oxidizing bacteria in oxygen minimum zones |journal=The ISME Journal |volume=13 |issue=10 |pages=2391–2402 |doi=10.1038/s41396-019-0443-7 |pmc=6776041 |pmid=31118472|bibcode=2019ISMEJ..13.2391S }}&lt;/ref&gt; i ''[[Nitrobacter]]'', poznato je, ovaj korak provode u okeanu.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt;

==Hemija i enzimologija==
Nitrifikacija je proces oksidacije dušikovih spojeva (efektivno, gubitak elektrona sa atoma dušika na atome kisika), a katalizuje se postupno nizom enzima.
:&lt;chem&gt;2NH4+ + 3O2 -&gt; 2NO2- + 4H+ + 2H2O&lt;/chem&gt; (''[[Nitrosomonas]]'', ''[[Comammox]]'')
:&lt;chem&gt;2NO2- + O2 -&gt; 2NO3-&lt;/chem&gt; (''[[Nitrobacter]]'', ''[[Nitrospira]]'', ''[[Comammox]]'')
ili
:&lt;chem&gt;NH3 + O2 -&gt; NO2- + 3H+ + 2e-&lt;/chem&gt;
:&lt;chem&gt;NO2- + H2O -&gt; NO3- + 2H+ + 2e-&lt;/chem&gt;
U ''[[Nitrosomonas europaea]]'', prvi korak oksidacije (amonijak do [[hidroksilamin]]a) provodi se pomoću enzima [[amonijak-monooksigenaza]] (AMO).
:&lt;chem&gt;NH3 + O2 + 2H+ -&gt; NH2OH + H2O&lt;/chem&gt;

Drugi korak (hidroksilamin u nitrit) kataliziraju dva enzima. [[Hidroksilamin-oksidoreduktaza|hidroksilamin oksidoreduktaza]] (HAO), pretvara hidroksilamin u [[dušik-oksid]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Caranto JD, Lancaster KM | title = Nitric oxide is an obligate bacterial nitrification intermediate produced by hydroxylamine oxidoreductase | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 114 | issue = 31 | pages = 8217–8222 | date = August 2017 | pmid = 28716929 | pmc = 5547625 | doi = 10.1073/pnas.1704504114 | bibcode = 2017PNAS..114.8217C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

:&lt;chem&gt;NH2OH -&gt; NO + 3H+ + 3e-&lt;/chem&gt;

Još jedan trenutno nepoznati enzim pretvara dušik-oksid u nitrit.

Treći korak (nitrit u nitrat) odvija se u zasebnom organizmu.

:&lt;chem&gt;{nitrit} + akceptor &lt;=&gt; {nitrat} + reduced\ acceptor&lt;/chem&gt;
==Faktori koji utiču na stopu nitrifikacije==
===Uslovi zemljišta===
Zbog svoje inherentne [[mikrob]]ne prirode, nitrifikacija u zemljištu je u velikoj mjeri podložna uslovima tla. Općenito, nitrifikacija zemljišta će se odvijati optimalnom brzinom ako uslovi za mikrobne zajednice podstiču zdrav rast i aktivnost mikroba. Uslovi zemljišta koji utiču na stopu nitrifikacije uključuju:
*Raspoloživost supstrata (prisustvo NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;)
*[[Aeracija]] (dostupnost O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)
*[[vlaga|Sadržaj vlage]] u zemljištu (dostupnost H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)
*[[pH]] (blizu neutralnog)
*[[Temperatura]]

=== Inhibitori nitrifikacije ===
Nitrifikacija [[Inhibitor reakcije|inhibitori]] su [[hemijski spoj]]evi koji usporavaju nitrifikaciju [[amonijak]]a, gnojiva koja sadrže [[amonij]] ili [[urea|ureu]], a koja se primjenjuju na zemljište kao gnojiva. Ovi inhibitori mogu pomoći u smanjenju gubitka dušika u tlu koji bi inače koristile kulture. Inhibitori nitrifikacije se široko koriste, dodajući se u otprilike 50% bezvodnog [[amonijak]]a koji se primjenjuje u jesen u saveznim državama SAD-a, poput [[Illinois]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1094/CM-2007-0510-01-RS|title=An Educational Program on the Proper Timing of Fall-applied Nitrogen Fertilizer|url=https://dl.sciencesocieties.org/publications/cm/abstracts/6/1/2007-0510-01-RS?access=0&amp;view=article|journal=Crop Management|volume=6|pages=1–4|year=2007|vauthors=Czapar GF, Payne J, Tate J|url-access=subscription}}{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Obično su efikasni u povećanju iskorištavanja dušičnih gnojiva u usjevima u redovima, ali nivo efikasnosti zavisi od vanjskih uslova i njihove koristi se najvjerovatnije vide pri količinama dušika koje nisu optimalne.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.2136/sssaj2003.0937| vauthors = Ferguson R, Lark R, Slater G |title=Approaches to management zone definition for use of nitrification inhibitors|journal= Soil Sci. Soc. Am. J.|year= 2003|volume= 67|issue=3 |pages=937–947|bibcode=2003SSASJ..67..937F }}&lt;/ref&gt;

Ekološki problemi nitrifikacije također doprinose interesu za upotrebu inhibitora nitrifikacije: primarni produkt, [[nitrat]], prodire u podzemne vode, uzrokujući toksičnost i kod ljudi&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Duvva |first1=Laxman Kumar |last2=Panga |first2=Kiran Kumar |last3=Dhakate |first3=Ratnakar |last4=Himabindu |first4=Vurimindi |date=2021-12-21 |title=Health risk assessment of nitrate and fluoride toxicity in groundwater contamination in the semi-arid area of Medchal, South India |journal=Applied Water Science |volume=12 |issue=1 |doi=10.1007/s13201-021-01557-4 |issn=2190-5487|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; i neke vrste divljih životinja i doprinose [[eutrofikacija|eutrofikaciji]] stajaće vode. Neki inhibitori nitrifikacije također inhibiraju proizvodnju [[metan]]a, stakleničkog plina.

Inhibicija procesa nitrifikacije prvenstveno je olakšana selekcijom i inhibicijom/uništavanjem bakterija koje [[Oksidacija|oksidiraju]] amonijeve spojeve. Mnoštvo spojeva inhibira nitrifikaciju, koja se može podijeliti na sljedeća područja: aktivno mjesto [[amonij-monooksigenaza|amonij-monooksigenaze]] (AMO), mehanistički inhibitori i proces N-[[heterociklični spoj| heterocikličmih spojeva]]. Proces za potonja tri još nije široko shvaćen, ali je istaknut. Prisustvo AMO potvrđeno je na mnogim supstratima koji su inhibitori dušika kao što su [[dicijandiamid]], [[amonij-tiosulfat]] i [[nitrapirin]].

Konverzija amonijaka u [[hidroksilamin]] je prvi korak u nitrifikaciji, gdje AH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; predstavlja niz potencijalnih donora elektrona.
:{{chem|NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;}}  + {{chem|AH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}}  + {{chem|O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}} → {{chem|NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH}} + A + {{chem|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O}}

Ovu reakciju katalizuje AMO. Inhibitori ove reakcije vežu se za aktivno mjesto na AMO i sprječavaju ili odlažu proces. Proces oksidacije amonijaka pomoću AMO-a smatra se važnim zbog činjenice da drugi procesi zahtijevaju kooksidaciju NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; za obezbjeđivanje redukcionih ekvivalenata. To obično obezbjeđuje spoj [[hidroksilamin-oksidoreduktaza]] (HAO) koji katalizuje reakciju:
:{{chem|NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH}}  +  {{chem|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O}}   →   {{chem|NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}}&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;  +  5 H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;  +  4 e&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;
Mehanizam inhibicije je kompliciran ovim zahtjevom. Kinetička analiza inhibicije oksidacije NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; pokazala je da supstrati AMO pokazali kinetiku u rasponu od [[kompetitivna inhibicija|kompetitivna]] do [[nekompetitivna inhibicija|nekompetitivna]]. Vezivanje i oksidacija mogu se odvijati na dva mjesta na AMO: u kompetitivnim supstratima, vezivanje i oksidacija se odvijaju na NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; mjestu, dok se u nekompetitivnim odvijaju na drugom mjestu.

Inhibitori zasnovani na mehanizmu mogu se definirati kao spojevi koji prekidaju normalnu reakciju [[katalizator|kataliziranu]] enzimom. Ova metoda se događa inaktivacijom enzima putem [[kovalentna veza|kovalentne]] modifikacije produkta, što u konačnici inhibira nitrifikaciju. Kroz proces, AMO se deaktivira i jedan ili više proteina se kovalentno veže za konačni produkt. Utvrđeno je da je ovo najizraženije u širokom rasponu [[sumpor]]nih ili [[acetilen|acetilenskih spojeva]].

Utvrđeno je da spojevi koji sadrže sumpor, uključujući amonijum tiosulfat (popularan inhibitor), djeluju tako što proizvode isparljiva jedinjenja sa jakim inhibitornim efektima kao što su [[ugljik-disulfid]] i [[tiourea]].

Konkretno, {{ill|tiofosforil-triamid|qid=Q82903490}} ({{chem2|S\dP(NH2)3}}) bio je značajan dodatak gdje ima dvostruku svrhu inhibicije i proizvodnje [[ureaza|ureaze]] i nitrifikacije.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1007/s003740050518|title=Modes of action of nitrification inhibitors|journal=Biology and Fertility of Soils|volume=29|pages=1–9|year=1999| vauthors = McCarty GW |issue=1 |bibcode=1999BioFS..29....1M |s2cid=38059676}}&lt;/ref&gt; U studiji inhibitornih efekata oksidacije uzrokovanih bakterijom ''[[Nitrosomonas europaea]]'', upotreba [[tioetera]] rezultirala je oksidacijom ovih spojeva u [[sulfoksid]]e, gdje je atom sumpora primarno mjesto oksidacije putem AMO-a. Ovo je najsnažnije povezano s poljem kompetitivne inhibicije.
[[Datoteka:Nheterocyclicmolecules.png|thumb| Primjeri N-heterocikličnih molekula.]]
N-heterociklični spojevi su također visoko efikasni inhibitori nitrifikacije i često se klasificiraju prema svojoj prstenastoj strukturi. Način djelovanja ovih spojeva nije dobro shvaćen: dok je nitrapirin, široko korišteni inhibitor i supstrat AMO-a, slab inhibitor zasnovan na mehanizmu djelovanja navedenog [[enzim]]a, efekti navedenog mehanizma ne mogu se direktno povezati sa sposobnošću jedinjenja da inhibira nitrifikaciju. Pretpostavlja se da nitrapirin djeluje protiv enzima monooksigenaze unutar [[bakterija]], sprječavajući rast i oksidaciju CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;/NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;PMID16346465&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Topp E, Knowles R | title = Effects of Nitrapyrin [2-Chloro-6-(Trichloromethyl) Pyridine] on the Obligate Methanotroph Methylosinus trichosporium OB3b | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 47 | issue = 2 | pages = 258–62 | date = February 1984 | pmid = 16346465 | pmc = 239655 | doi = 10.1128/aem.47.2.258-262.1984 | s2cid = 34551923 }}&lt;/ref&gt; Spojevi koji sadrže dva ili tri susjedna atoma N u prstenu ([[piridazin]], [[pirazol]], [[indazol]]) obično imaju značajno veći inhibitorni učinak od spojeva koji sadrže atome [[dušik|N]] koji nisu susjedni ili pojedinačne atome N u prstenu ([[piridin]], [[pirol]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McCarty GW | year = 1998 | title = Modes of action of nitrification inhibitors | journal = Biology and Fertility of Soils | volume = 29 | issue = 1| pages = 1–9 | doi = 10.1007/s003740050518 | bibcode = 1999BioFS..29....1M | s2cid = 38059676 }}&lt;/ref&gt; Ovo ukazuje na to da je prisustvo atoma dušika u prstenu direktno povezano s inhibitornim efektom ove klase spojeva.

===Inhibicija oksidacije metana===
Neki inhibitori enzimske nitrifikacije, poput nitrapirina, također mogu inhibirati oksidaciju [[metan]]a u [[metanotrof]]nim bakterijama.&lt;ref name=&quot;PMID16346465&quot;/&gt; AMO pokazuje slične kinetičke brzine prometa kao [[metan-monooksigenaza]] (MMO) koja se nalazi u metanotrofima, što ukazuje na to da je MMO sličan katalizator kao AMO u svrhu oksidacije metana. Nadalje, metanotrofne [[bakterije]] dijele mnoge sličnosti s {{NH3}} oksidatorima kao što su iz roda ''[[Nitrosomonas]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bédard C, Knowles R | title = Physiology, biochemistry, and specific inhibitors of CH4, NH4+, and CO oxidation by methanotrophs and nitrifiers | journal = Microbiological Reviews | volume = 53 | issue = 1 | pages = 68–84 | date = March 1989 | pmid = 2496288 | pmc = 372717 | doi = 10.1128/MMBR.53.1.68-84.1989 }}&lt;/ref&gt; Profil inhibitora čestičnih oblika MMO (pMMO) pokazuje sličnost s profilom AMO-a, što dovodi do sličnosti u svojstvima između MMO-a u metanotrofima i AMO-a u [[autotrof]]ima.

==Okolišni odnosi==
[[Datoteka:Nitrification Process Tank.jpg|thumb| Rezervoar za proces nitrifikacije u postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda]]
Inhibitori nitrifikacije su također zanimljivi sa stanovišta zaštite okoliša zbog proizvodnje nitrata i [[dušik-oksid]]a iz procesa nitrifikacije. Dušik-oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), iako je njegova atmosferska koncentracija mnogo niža od koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ima [[potencijal globalnog zagrijavanja]] od oko 300 puta veći od [[ugljik-dioksid]]a i doprinosi 6% planetarnog zagrijavanja zbog stakleničkih plinova. Ovaj spoj je također značajan za [[kataliza|kataliziranje]] razgradnje [[ozon]]a u [[stratosfera|stratosferi]]. &lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1017/S1466046607070482|title=Environmental Review: The Potential of Nitrification Inhibitors to Manage the Pollution Effect of Nitrogen Fertilizers in Agricultural and Other Soils: A Review|journal=Environmental Practice|volume=9|issue=4|pages=266–279|year=2007| vauthors = Singh SN, Verma A |s2cid=128612680}}&lt;/ref&gt; [[Nitrat]]i, toksični spojevi za divlje [[životinje]] i stoku i produkt nitrifikacije, također su zabrinjavajući.
Tlo, koje se sastoji od [[polianion]] skih [[glina]] i [[silikat]]a, uglavnom ima neto anionski naboj. Posljedično, amonijak (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) se čvrsto veže za tlo, ali nitratni ioni (NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;) se ne vežu. Budući da je nitrat mobilniji, on se [[ispiranje|ispira]] u podzemne vode putem [[poljoprivredno otjecanje|poljoprivrednog otjecanja]]. Nitrati u podzemnim vodama mogu uticati na koncentracije površinskih voda, putem direktnih interakcija podzemnih i površinskih voda (npr. dotok [[potok]]a, [[izvor]]i) ili kada se vade za površinsku upotrebu. Naprimjer, veliki dio vode za piće u Sjedinjenim Državama dolazi iz podzemnih voda, ali većina postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda ispušta se u površinske vode.
Među divljim životinjama, [[vodozemci]] (punoglavci) i jaja slatkovodnih riba najosjetljiviji su na povišene nivoe nitrata i doživljavaju oštećenja rasta i razvoja na nivoima koji se obično nalaze u slatkovodnim tijelima SAD-a (&lt;20 mg/l). Nasuprot tome, slatkovodni [[beskičmenjaci]] su tolerantniji (~90+ mg/l), a odrasle slatkovodne [[ribe]] mogu tolerisati vrlo visoke nivoe (800&amp;nbsp;mg+/l).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rouse JD, Bishop CA, Struger J | title = Nitrogen pollution: an assessment of its threat to amphibian survival | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 107 | issue = 10 | pages = 799–803 | date = October 1999 | pmid = 10504145 | pmc = 1566592 | doi = 10.2307/3454576 | jstor = 3454576 }}&lt;/ref&gt; Nivoi nitrata također doprinose [[eutrofikaciji]], procesu u kojem veliko cvjetanje algi smanjuje nivo kisika u vodenim površinama i dovodi do smrti stvorenja koja konzumiraju kisik zbog anoksije. Smatra se da nitrifikacija također doprinosi stvaranju [[fotohemijskog]] smoga, prizemnog ozona, [[kiselih kiša]], promjenama u [[raznolikosti vrsta]] i drugim neželjenim procesima. Osim toga, pokazalo se da inhibitori nitrifikacije također potiskuju oksidaciju metana (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), snažnog [[stakleničkog plina]], u CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. I [[nitrapirin]] i [[acetilen]] pokazali su se kao snažni supresori oba procesa, iako načini djelovanja koji ih razlikuju nisu jasni.

== Također pogledajte==
* [[F-omjer (okeanografija)|F-omjer]]
* [[Haberov proces]]
* [[Nitrificirajuće bakterije]]
* [[Fiksacija dušika]]
* [[Istovremena nitrifikacija-denitrifikacija]]
* [[Comammox]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Nitrification}}
* {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20081118013245/http://www.fishdoc.co.uk/filtration/nitrification.htm Nitrification at the heart of filtration]}} at fishdoc.co.uk
* [http://www.abdn.ac.uk/~mbi010/nitrification.htm Nitrification] at University of Aberdeen · King's College
* [http://www.lagoonsonline.com/ripple.htm Nitrification Basics for Aerated Lagoon Operators] at lagoonsonline.com

[[Kategorija:Biohemijske reakcije]]
[[Kategorija:Ciklus dušika]]
[[Kategorija:Biologija tla]]
[[Kategorija:Ekologija]]</text>
      <sha1>2cwoenhin47dlvpiccb9aevqw9yuww3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839189</id>
      <parentid>3839183</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:29:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26972-81</username>
        <id>180958</id>
      </contributor>
      <comment>/* Hemija i enzimologija */</comment>
      <origin>3839189</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42932" sha1="nlwnfxpttowj6v410i1lne0jy6td9l2" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Nitracija}}
[[Slika:Nitrogen Cycle.svg|right|thumb|320px|[[Ciklus dušika]].]]
'''Nitrifikacija''' je biološka [[redoks|oksidacija]] [[amonijak]]a u [[nitrat]], putem posrednika [[nitrit]]a. Nitrifikacija je važan korak u [[Ciklus dušika|ciklusu dušika]] u [[tlo|zemljištu]]. Proces potpune nitrifikacije može se odvijati putem odvojenih [[organizam]]a&lt;ref name=&quot;Nitrification Network 2014&quot;&gt;{{cite web|last1=Nitrification Network|title=Nitrification primer|url=http://nitrificationnetwork.org/Introduction.php|website=nitrificationnetwork.org|publisher=Oregon State University|access-date=21 August 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20180502025900/http://nitrificationnetwork.org/Introduction.php|archive-date=2 May 2018|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt; ili u potpunosti unutar jednog organizma, kao kod bakterija [[rod (biologija)|roda]] ''[[Comammox]]''. Transformacija amonijaka u nitrit je obično korak koji ograničava brzinu nitrifikacije. Nitrifikacija je [[Aerobno disanje|aerobni]] proces koji izvode male grupe [[autotrof]]nih [[bakterija]] i [[arheja]].

==Mikrobiologija==
=== Oksidacija amonijaka ===
Proces nitrifikacije počinje prvom fazom oksidacije amonijaka, gdje se amonijak (NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) ili amonijak (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) pretvara u [[nitrit]] (NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;). Ova prva faza se ponekad naziva [[nitritacija]]. Izvode je dvije grupe organizama, [[nitrificirajuće bakterije|bakterije koje oksidiraju amonijak]] ('''AOB''') i [[arheje]] koje oksidiraju amonijak ('''AOA &lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hatzenpichler R | title = Diversity, physiology, and niche differentiation of ammonia-oxidizing archaea | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 78 | issue = 21 | pages = 7501–10 | date = November 2012 | pmid = 22923400 | pmc = 3485721 | doi = 10.1128/aem.01960-12 | bibcode = 2012ApEnM..78.7501H }}&lt;/ref&gt;''').

==== Amonijak-oksidirajuće bakterije ====
Bakterije koje oksidiraju amonijak (AOB) su obično [[gram-negativne bakterije]] i pripadaju redovima [[Betaproteobacteria]] i [[Gamaproteobacteria]]&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Purkhold U, Pommerening-Röser A, Juretschko S, Schmid MC, Koops HP, Wagner M | title = Phylogeny of all recognized species of ammonia oxidizers based on comparative 16S rRNA and amoA sequence analysis: implications for molecular diversity surveys | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 66 | issue = 12 | pages = 5368–82 | date = December 2000 | pmid = 11097916 | pmc = 92470 | doi = 10.1128/aem.66.12.5368-5382.2000 | bibcode = 2000ApEnM..66.5368P }}&lt;/ref&gt; uključujući često proučavane rodove ''[[Nitrosomonas]]'' i ''[[Nitrosococcus]]''. Poznati su po svojoj sposobnosti korištenja amonijaka kao izvora energije i rasprostranjeni su u širokom rasponu okruženja, kao što su tla, vodeni sistemi i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
AOB posjeduju [[enzim]]e zvane [[amonijak-monooksigenaza|amonijak-monooksigenaze]] (AMO), koji su odgovorni za kataliziranje konverzije amonijaka u hidroksilamin (NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH), ključni međuprodukt u procesu nitrifikacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wright |first1=Chloë L. |last2=Schatteman |first2=Arne |last3=Crombie |first3=Andrew T. |last4=Murrell |first4=J. Colin |last5=Lehtovirta-Morley |first5=Laura E. |date=2020-04-17 |title=Inhibition of Ammonia Monooxygenase from Ammonia-Oxidizing Archaea by Linear and Aromatic Alkynes |url=http://dx.doi.org/10.1128/aem.02388-19 |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=86 |issue=9 |pages=e02388-19 |doi=10.1128/aem.02388-19 |pmid=32086308 |issn=0099-2240|pmc=7170481 |bibcode=2020ApEnM..86E2388W }}&lt;/ref&gt; Ova enzimska aktivnost je osjetljiva na faktore okoline, kao što su pH, temperatura i dostupnost kisika.

AOB igraju vitalnu ulogu u nitrifikaciji tla, što ih čini ključnim igračima u [[kruženju hranjivih tvari]]. Doprinose transformaciji amonijaka nastalog razgradnjom organske tvari ili gnojiva u nitrit, koji potom služi kao supstrat za bakterije koje oksidiraju nitrite (NOB).

==== Amonijak-oksidirajuće arheje ====
Prije otkrića arheja sposobnih za oksidaciju amonijaka, amonijak-oksidirajuće bakterije (AOB) smatrani su jedinim organizmima sposobnim za oksidaciju amonijaka. Od njihovog otkrića u 2005.,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Treusch AH, Leininger S, Kletzin A, Schuster SC, Klenk HP, Schleper C | title = Novel genes for nitrite reductase and Amo-related proteins indicate a role of uncultivated mesophilic crenarchaeota in nitrogen cycling | journal = Environmental Microbiology | volume = 7 | issue = 12 | pages = 1985–95 | date = December 2005 | pmid = 16309395 | doi = 10.1111/j.1462-2920.2005.00906.x | bibcode = 2005EnvMi...7.1985T }}&lt;/ref&gt; kultivisana su dva izolata AOA: ''Nitrosopumilus maritimus''&lt;ref name=&quot;Isolation of an autotrophic ammonia&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Könneke M, Bernhard AE, de la Torre JR, Walker CB, Waterbury JB, Stahl DA | title = Isolation of an autotrophic ammonia-oxidizing marine archaeon | journal = [[Nature]] | volume = 437 | issue = 7058 | pages = 543–6 | date = September 2005 | pmid = 16177789 | doi = 10.1038/nature03911 | bibcode = 2005Natur.437..543K | s2cid = 4340386 }}&lt;/ref&gt; i ''Nitrososphaera viennensis''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tourna M, Stieglmeier M, Spang A, Könneke M, Schintlmeister A, Urich T, Engel M, Schloter M, Wagner M, Richter A, Schleper C | display-authors = 6 | title = Nitrososphaera viennensis, an ammonia oxidizing archaeon from soil | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 108 | issue = 20 | pages = 8420–5 | date = May 2011 | pmid = 21525411 | pmc = 3100973 | doi = 10.1073/pnas.1013488108 | bibcode = 2011PNAS..108.8420T | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Kada se porede AOB i AOA, AOA dominira i u tlu i u morskom okruženju,&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Karner MB, DeLong EF, Karl DM | title = Archaeal dominance in the mesopelagic zone of the Pacific Ocean | journal = Nature | volume = 409 | issue = 6819 | pages = 507–10 | date = January 2001 | pmid = 11206545 | doi = 10.1038/35054051 | bibcode = 2001Natur.409..507K | s2cid = 6789859 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Isolation of an autotrophic ammonia&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wuchter C, Abbas B, Coolen MJ, Herfort L, van Bleijswijk J, Timmers P, Strous M, Teira E, Herndl GJ, Middelburg JJ, Schouten S, Sinninghe Damsté JS | display-authors = 6 | title = Archaeal nitrification in the ocean | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 103 | issue = 33 | pages = 12317–22 | date = August 2006 | pmid = 16894176 | pmc = 1533803 | doi = 10.1073/pnas.0600756103 | bibcode = 2006PNAS..10312317W | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=LeiningerUrich2006&gt;{{cite journal | vauthors = Leininger S, Urich T, Schloter M, Schwark L, Qi J, Nicol GW, Prosser JI, Schuster SC, Schleper C | display-authors = 6 | title = Archaea predominate among ammonia-oxidizing prokaryotes in soils | journal = Nature | volume = 442 | issue = 7104 | pages = 806–9 | date = August 2006 | pmid = 16915287 | doi = 10.1038/nature04983 | url = http://www.abdn.ac.uk/staffpages/uploads/mbi010/Nature%20442,%20806-809.pdf | s2cid = 4380804 | bibcode = 2006Natur.442..806L | author-link7 = James I. Prosser | access-date = 2016-05-18 | archive-date = 2016-06-11 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160611030331/http://www.abdn.ac.uk/staffpages/uploads/mbi010/Nature%20442,%20806-809.pdf | url-status = live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Daebeler A, Abell GC, Bodelier PL, Bodrossy L, Frampton DM, Hefting MM, Laanbroek HJ | title = Archaeal dominated ammonia-oxidizing communities in Icelandic grassland soils are moderately affected by long-term N fertilization and geothermal heating | language = English | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 3 | pages = 352 | date = 2012 | pmid = 23060870 | pmc = 3463987 | doi = 10.3389/fmicb.2012.00352 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; što sugerira da razred  ''[[Nitrososphaerota]]'' (ranije ''Thaumarchaeota'') mogu više doprinositi oksidaciji amonijaka u ovim okruženjima.&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;

[[Krenarheol]], za koji se općenito smatra da ga proizvodi isključivo AOA (posebno Nitrososphaerota), predložen je kao biomarker za AOA i oksidaciju amonijaka. Utvrđeno je da se brojnost krenarheola prati sa sezonskim cvjetanjem AOA, što sugerira da bi moglo biti prikladno koristiti brojnost krenarheola kao zamjenu za populacije AOA.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Pitcher|first1=Angela|last2=Wuchter|first2=Cornelia|last3=Siedenberg|first3=Kathi|last4=Schouten|first4=Stefan|last5=Sinninghe Damsté|first5=Jaap S.|date=2011|title=Crenarchaeol tracks winter blooms of ammonia-oxidizing Thaumarchaeota in the coastal North Sea|journal=Limnology and Oceanography|volume=56|issue=6|pages=2308–2318|doi=10.4319/lo.2011.56.6.2308|issn=0024-3590|bibcode=2011LimOc..56.2308P|url=http://www.vliz.be/imisdocs/publications/49/256149.pdf|doi-access=free|access-date=2022-08-27|archive-date=2023-05-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20230522172309/https://www.vliz.be/imisdocs/publications/49/256149.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; and thus ammonia oxidation more broadly. However the discovery of Nitrososphaerota that are not obligate ammonia-oxidizers&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Mussmann M, Brito I, Pitcher A, Sinninghe Damsté JS, Hatzenpichler R, Richter A, Nielsen JL, Nielsen PH, Müller A, Daims H, Wagner M, Head IM|date=October 2011|title=Thaumarchaeotes abundant in refinery nitrifying sludges express amoA but are not obligate autotrophic ammonia oxidizers|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=108|issue=40|pages=16771–6|bibcode=2011PNAS..10816771M|doi=10.1073/pnas.1106427108|pmc=3189051|pmid=21930919|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; complicates this conclusion,&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rush D, Sinninghe Damsté JS | title = Lipids as paleomarkers to constrain the marine nitrogen cycle | journal = Environmental Microbiology | volume = 19 | issue = 6 | pages = 2119–2132 | date = June 2017 | pmid = 28142226 | pmc = 5516240 | doi = 10.1111/1462-2920.13682 | bibcode = 2017EnvMi..19.2119R }}&lt;/ref&gt; as does one study that suggests that crenarchaeol may be produced by Marine Group II Euryarchaeota.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lincoln SA, Wai B, Eppley JM, Church MJ, Summons RE, DeLong EF | title = Planktonic Euryarchaeota are a significant source of archaeal tetraether lipids in the ocean | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 111 | issue = 27 | pages = 9858–63 | date = July 2014 | pmid = 24946804 | pmc = 4103328 | doi = 10.1073/pnas.1409439111 | bibcode = 2014PNAS..111.9858L | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== Oksidacija nitrita ===
Drugi korak nitrifikacije je oksidacija nitrita u nitrate. Ovaj proces se ponekad naziva nitracija. Oksidaciju nitrita provode bakterije koje oksidiraju nitrite ('''NOB''') iz [[takson]]a ''[[Nitrospirota]]'',&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Daims H, Nielsen JL, Nielsen PH, Schleifer KH, Wagner M | title = In situ characterization of ''Nitrospira''-like nitrite-oxidizing bacteria active in wastewater treatment plants | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 67 | issue = 11 | pages = 5273–84 | date = November 2001 | pmid = 11679356 | pmc = 93301 | doi = 10.1128/AEM.67.11.5273-5284.2001 | bibcode = 2001ApEnM..67.5273D | url = }}&lt;/ref&gt; ''[[Nitrospinota]]'',&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beman JM, Leilei Shih J, Popp BN | title = Nitrite oxidation in the upper water column and oxygen minimum zone of the eastern tropical North Pacific Ocean | journal = The ISME Journal | volume = 7 | issue = 11 | pages = 2192–205 | date = November 2013 | pmid = 23804152 | pmc = 3806268 | doi = 10.1038/ismej.2013.96 | bibcode = 2013ISMEJ...7.2192B }}&lt;/ref&gt; ''[[Pseudomonadota]]''&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Poly F, Wertz S, Brothier E, Degrange V | title = First exploration of Nitrobacter diversity in soils by a PCR cloning-sequencing approach targeting functional gene nxrA | journal = FEMS Microbiology Ecology | volume = 63 | issue = 1 | pages = 132–40 | date = January 2008 | pmid = 18031541 | doi = 10.1111/j.1574-6941.2007.00404.x | doi-access =  | bibcode = 2008FEMME..63..132P }}&lt;/ref&gt; i ''[[Chloroflexota]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Spieck E, Spohn M, Wendt K, Bock E, Shively J, Frank J, Indenbirken D, Alawi M, Lücker S, Hüpeden J | display-authors = 6 | title = Extremophilic nitrite-oxidizing Chloroflexi from Yellowstone hot springs | journal = The ISME Journal | volume = 14 | issue = 2 | pages = 364–379 | date = February 2020 | pmid = 31624340 | pmc = 6976673 | doi = 10.1038/s41396-019-0530-9 | bibcode = 2020ISMEJ..14..364S }}&lt;/ref&gt; NOB su obično prisutni u tlu, [[geotermalni izvor| geotermalnim izvorima]], slatkovodnim i morskim [[ekosistem]]ima.

=== Potpuna oksidacija amonijaka ===
{{glavni|Comammox}}
Oksidacija amonijaka u [[nitrat]] u jednom koraku unutar jednog organizma predviđena je u 2006.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Costa E, Pérez J, Kreft JU | title = Why is metabolic labour divided in nitrification? | journal = Trends in Microbiology | volume = 14 | issue = 5 | pages = 213–9 | date = May 2006 | pmid = 16621570 | doi = 10.1016/j.tim.2006.03.006 | url = https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06000758 | access-date = 2021-01-21 | archive-date = 2020-10-19 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201019214506/https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06000758 | url-status = live | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt; i otkrivena 2015. godine kod vrste ''[[Nitrospira inopinata]]''. Čista kultura organizma je dobijena u 2017.,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kits KD, Sedlacek CJ, Lebedeva EV, Han P, Bulaev A, Pjevac P, Daebeler A, Romano S, Albertsen M, Stein LY, Daims H, Wagner M | display-authors = 6 | title = Kinetic analysis of a complete nitrifier reveals an oligotrophic lifestyle | journal = Nature | volume = 549 | issue = 7671 | pages = 269–272 | date = September 2017 | pmid = 28847001 | pmc = 5600814 | doi = 10.1038/nature23679 | bibcode = 2017Natur.549..269K | url = }}&lt;/ref&gt; predstavljajući revoluciju u razumijevanju procesa nitrifikacije.

== Historija ==
Ideju da je oksidacija amonijaka u nitrat zapravo biološki proces prvi je dao [[Louis Pasteur]] 1.862.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Pasteur L |date=1862|title=Etudes sur les mycoderme|journal=C. R. Acad. Sci.|volume=54|pages=265–270}}&lt;/ref&gt; Kasnije, 1875. godine, [[Alexander Müller (hemičar)|Alexander Müller]], dok je provodio procjenu kvaliteta vode iz bunara u [[Berlin]]u, primijetio je da je [[amonijak]] stabilan u steriliziranim [[rastvor]]ima, ali nitrificiran u prirodnim vodama. [[Alexander Müller (hemičar)|A. Müller]] iznio je tezu da nitrifikaciju stoga vrše [[mikroorganizmi]].&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Müller A |date=1875|title=Ammoniakgehalt des Spree- und Wasserleitungs wassers in Berlin|journal=Fortsetzung der Vorarbeiten zu einer zukünftigen Wasser-Versorgung der Stadt Berlin ausgeführt in den Jahren 1868 und 1869.|pages=121–123}}&lt;/ref&gt; U 1877., [[Jean-Jacques Schloesing]] i [[Achille Müntz]], dva francuska poljoprivredna hemičara koji su radili u [[Pariz]]u, eksperimentima s tekućom kanalizacijom i vještačkom matricom tla (sterilizirani pijesak s kredom u prahu) dokazali su da je nitrifikacija zaista mikrobno posredovan proces.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Schloesing T, Muntz A |date=1877|title=Sur la nitrification pas les ferments organisés|journal=C. R. Acad. Sci.|volume=84|pages=301–303}}&lt;/ref&gt; Njihove nalaze ubrzo je (1878. godine) potvrdio [[Robert Warington (poljoprivredni hemičar)|Robert Warington]] koji je istraživao sposobnost nitrifikacije vrtnog tla u [[Rothamsted Research|Eksperimentalnoj stanici Rothamsted]] u [[Harpenden]]u u [[Engleska|Engleskoj]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal| vauthors = Warington R |date=1878|title=IV.—On nitrification|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8783300044|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=33|pages=44–51|doi=10.1039/CT8783300044|issn=0368-1645}}&lt;/ref&gt; Robert Warington  također je prvi put primijetio da je nitrifikacija proces u dva koraka u 1879.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Warington R|date=1879|title=XLIX.—On nitrification. (Part II.)|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8793500429|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=35|pages=429–456|doi=10.1039/CT8793500429|issn=0368-1645|access-date=2021-03-12|archive-date=2021-06-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20210612114744/https://pubs.rsc.org/en/content/articlelanding/1879/CT/CT8793500429|url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je potvrdio [[John Munro (hemičar)|John Munro]] u 1886.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Munro JH |date=1886|title=LIX.—The formation and destruction of nitrates and nitrates in artificial solutions and in river and well waters|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8864900632|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=49|pages=632–681|doi=10.1039/CT8864900632|issn=0368-1645}}&lt;/ref&gt; Iako se u to vrijeme vjerovalo da je dvostepena nitrifikacija podijeljena na različite životne faze ili karakterne osobine jednog mikroorganizma.
Prvi čisti nitrifikator (oksidirajući amonijak) najvjerovatnije su 1890. godine izolovali [[Percy F. Frankland|Percy Frankland]] i [[Grace Frankland]], dva engleska naučnika iz [[Škotska|Škotske]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=1890-12-31|title=V. The nitrifying process and its specific ferment.—Part I|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London B|language=en|volume=181|pages=107–128|doi=10.1098/rstb.1890.0005|issn=0264-3839|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Prije toga, [[Robert Warington|Warington]],&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; [[Sergej Winogradski]]&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal| vauthors = Winogradsky S |date=1890|title=Sur les organisms de la nitrification|journal=Ann. Inst. Pasteur|volume=4|pages=215–231}}&lt;/ref&gt; i Franklandovi su mogli obogatiti samo kulture nitrifikatora. Frankland i Frankland su uspjeli sistemom serijskih razrjeđenja s vrlo niskim inokulumom i dugim vremenom kultivacije koje se računa u godinama. [[Sergej Winogradski]] je iste godine (1890.) tvrdio da je izolovao čistu kulturu,&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; ali njegova kultura je i dalje bila kokultura bakterija koje oksidiraju amonijak i nitrite.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sedlacek CJ | title = It Takes a Village: Discovering and Isolating the Nitrifiers | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 11 | pages = 1900 | date = 2020-08-11 | pmid = 32849473 | pmc = 7431685 | doi = 10.3389/fmicb.2020.01900 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[Sergei Winogradsky|S. Winogradsky]] succeeded just one year later in 1891.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Winogradsky S |date=1891|title=Sur les organisms de la nitrification|url=|journal=Ann. Inst. Pasteur|volume=5|pages=92–100 }}&lt;/ref&gt;

U stvari, tokom serijskih razrjeđivanja, amonijačni oksidatori i nitritni oksidatori su nesvjesno odvojeni, što je rezultiralo čistom kulturom sa samo sposobnošću oksidacije amonijaka. Tako su Frankland i Frankland primijetili da ove čiste kulture gube sposobnost izvođenja oba koraka. Gubitak sposobnosti oksidacije nitrita već je primijetio [[Robert Warington (poljoprivredni hemičar, rođen 1838.)|R. Warington]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Uzgoj čistog nitritnog oksidatora dogodio se kasnije tokom 20. vijeka, međutim, nije moguće sa sigurnošću utvrditi koje su kulture bile bez kontaminanata jer svi teoretski čisti sojevi dijele istu osobinu (potrošnja nitrita, proizvodnja nitrata).&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

== Ekologija ==
{{biogeohemijski ciklus bočna traka|nutrijent}}
Oba koraka proizvode energiju koja se spaja sa sintezom ATP-a. Nitrificirajući organizmi su [[hemotrofi|hemoautotrofi]] i koriste [[ugljen-dioksid]] kao svoj [[ugljik]] izvor za rast. Neki AOB-i posjeduju enzim, [[ureazu]], koji katalizira konverziju molekule uree u dvije molekule amonijaka i jednu molekulu ugljikovog dioksida. Pokazalo se da ''Nitrosomonas europaea'', kao i populacije AOB-a koji žive u tlu, asimiliraju ugljikov dioksid oslobođen reakcijom kako bi stvorili [[biomasu (ekologija)|biomasu]] putem [[Calvinovog ciklusa]] i prikupljaju energiju oksidacijom amonijaka (drugog produkta ureaze) u nitrit. Ova karakteristika može objasniti pojačan rast AOB-a u prisustvu uree u kiselim sredinama.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Marsh KL, Sims GK, Mulvaney RL | year = 2005 | title = Dostupnost uree autotrofnim bakterijama koje oksidiraju amonijak u vezi sa sudbinom uree obilježene sa &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;C- i &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N dodane u tlo | journal = Biol. Fert. Soil. | volume = 42 | broj = 2| stranice = 137–145 | doi=10.1007/s00374-005-0004-2| bibcode = 2005BioFS..42..137M | s2cid = 6245255 }}&lt;ref&gt;
U većini okruženja prisutni su organizmi koji će završiti oba koraka procesa, dajući nitrat kao konačni proizvod. Međutim, moguće je dizajnirati sisteme u kojima se formira nitrit (''[[SHARON tretman otpadnih voda|Sharon proces]]'').
Nitrifikacija je važna u poljoprivrednim sistemima, gdje se [[gnojivo]] često primjenjuje kao amonijak. Pretvaranje ovog amonijaka u nitrat povećava ispiranje dušika jer je nitrat rastvorljiviji u vodi od amonijaka.

Nitrifikacija također ima važnu ulogu u uklanjanju [[dušik]]a iz komunalnih [[otpadne vode|otpadnih voda]]. Konvencionalno uklanjanje je nitrifikacija, nakon čega slijedi [[denitracija]]. Trošak ovog procesa uglavnom leži u [[aeracija|aeraciji]] (dovođenju kisika u reaktor) i dodavanju vanjskog izvora ugljika (npr. [[metanol]]a) za denitrifikaciju.

Nitrifikacija se može dogoditi i u vodi za piće. U distributivnim sistemima gdje se [[hloramin]]i koriste kao sekundarno dezinfekcijsko sredstvo, prisustvo slobodnog amonijaka može djelovati kao supstrat za mikroorganizme koji oksidiraju amonijak. Povezane reakcije mogu dovesti do iscrpljivanja rezidualnog dezinfekcijskog sredstva u sistemu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zhang Y, Love N, Edwards M | year = 2009 | title = Nitrification in Drinking Water Systems | journal = Critical Reviews in Environmental Science and Technology | volume = 39 | issue = 3| pages = 153–208 | doi = 10.1080/10643380701631739 | bibcode = 2009CREST..39..153Z | s2cid = 96988652 }}&lt;/ref&gt; Pokazalo se da dodavanje hloritnog iona u vodu tretiranu hloraminom kontrolira nitrifikaciju.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1002/j.1551-8833.1999.tb08715.x|title=Using chlorite ion to control nitrification|journal=Journal - American Water Works Association|volume=91|issue=10|pages=52–61|year=1999| vauthors = McGuire MJ, Lieu NI, Pearthree MS |bibcode=1999JAWWA..91j..52M |s2cid=93321500 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1002/j.1551-8833.2009.tb09970.x|title=Prevention of nitrification using chlorite ion: Results of a demonstration project in Glendale, Calif|journal=Journal - American Water Works Association|volume=101|issue=10|pages=47–59|year=2009| vauthors = McGuire MJ, Wu X, Blute NK, Askenaizer D, Qin G |bibcode=2009JAWWA.101j..47M |s2cid=101973325 }}&lt;/ref&gt;

Zajedno sa [[amonifikacija|amonifikacijom]], nitrifikacija formira proces [[mineralizacija|mineralizacije]] koji se odnosi na potpunu razgradnju organskog materijala, uz oslobađanje dostupnih dušikovih spojeva. Ovo obnavlja [[ciklus dušika]].

=== Nitrifikacija u morskom okruženju ===
U [[morski ekosistem|morskom okruženju]], dušik je često [[limitirajući nutrijent]], tako da je [[ciklus dušika]] u okeanu od posebnog interesa.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Zehr JP, Kudela RM |year=2011 |title=Nitrogen cycle of the open ocean: from genes to ecosystems |journal=Annual Review of Marine Science |volume=3 |pages=197–225 |bibcode=2011ARMS....3..197Z |doi=10.1146/annurev-marine-120709-142819 |pmid=21329204 |s2cid=23018410}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Denitrification 1996 pp. 247-261&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Ward BB |date=November 1996 |title=Nitrification and Denitrification: Probing the Nitrogen Cycle in Aquatic Environments |url=https://www.princeton.edu/nitrogen/publications/pdfs/Ward_1996_Probing.pdf |journal=Microbial Ecology |volume=32 |issue=3 |pages=247–61 |doi=10.1007/BF00183061 |pmid=8849421 |bibcode=1996MicEc..32..247W |s2cid=11550311 |access-date=2018-10-18 |archive-date=2017-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019062459/https://www.princeton.edu/nitrogen/publications/pdfs/Ward_1996_Probing.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;   Korak nitrifikacije u ciklusu je od posebnog interesa za okean jer stvara [[nitrat]], primarni oblik dušika odgovoran za [[F-omjer (okeanografija)|&quot;novu&quot; proizvodnju]]. Nadalje, kako se okean obogaćuje [[Ljudski uticaj na okoliš|antropogenim]] [[Ugljik-dioksid|CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], rezultirajuće smanjenje [[pH]] moglo bi dovesti do smanjenja stope nitrifikacije. Nitrifikacija bi potencijalno mogla postati &quot;usko grlo&quot; u ciklusu dušika.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Hutchins D, Mulholland M, Fu F |year=2009 |title=Nutrient cycles and marine microbes in a CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-enriched ocean |url=https://digitalcommons.odu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1024&amp;context=oeas_fac_pubs |journal=Oceanography |volume=22 |issue=4 |pages=128–145 |doi=10.5670/oceanog.2009.103 |doi-access=free |bibcode=2009Ocgpy..22d.128H |access-date=2018-10-18 |archive-date=2018-10-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181018201544/https://digitalcommons.odu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1024&amp;context=oeas_fac_pubs |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Nitrifikacija, kao što je gore navedeno, formalno je proces u dva koraka; u prvom koraku [[amonijak]] se [[oksid]]ira u [[nitrit]], a u drugom koraku nitrit se oksidira u [[nitrat]]. Različiti mikrobi su odgovorni za svaki korak u morskom okruženju. Nekoliko grupa [[amonijak-oksidirajuće bakterije]] (AOB) poznato je u morskom okruženju, uključujući rodove ''[[Nitrosomonas]]'', ''[[Nitrospira]]'' i ''[[Nitrosococcus]]''. Sve sadrže funkcionalni gen [[amonijak-monooksigenaza]] ('''AMO''') koji je, kao što mu i samo ime govori, odgovoran za oksidaciju amonijaka.&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Denitrification 1996 pp. 247-261&quot; /&gt;  Naknadne [[metagenom]]ske studije i pristupi kultivaciji otkrili su da neki  taksoni [[Thermoproteota]] (ranije Crenarchaeota) posjeduju AMO. Thermoproteota su obilne u okeanu, a neke vrste imaju 200 puta veći afinitet za amonijak od AOB, što je u suprotnosti s prethodnim vjerovanjem da su AOB prvenstveno odgovorni za nitrifikaciju u okeanu.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Martens-Habbena W, Berube PM, Urakawa H, de la Torre JR, Stahl DA |date=October 2009 |title=Ammonia oxidation kinetics determine niche separation of nitrifying Archaea and Bacteria |journal=Nature |volume=461 |issue=7266 |pages=976–9 |bibcode=2009Natur.461..976M |doi=10.1038/nature08465 |pmid=19794413 |s2cid=1692603}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt; Nadalje, iako se klasično smatra da je nitrifikacija vertikalno odvojena od primarne proizvodnje jer je oksidacija nitrata bakterijama inhibirana svjetlošću, nitrifikacija putem AOA ne izgleda inhibirana svjetlošću, što znači da se odvija u cijelom vodenom stubu, što dovodi u pitanje klasične definicije &quot;nove&quot; i &quot;reciklirane&quot; proizvodnje.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt;
U drugom koraku, nitrit se oksidira u nitrat. U okeanima ovaj korak nije tako dobro shvaćen kao prvi, ali bakterije rodova ''[[Nitrospina]]''&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Sun X, Kop LF, Lau MC, Frank J, Jayakumar A, Lücker S, Ward BB |date=October 2019 |title=Uncultured Nitrospina-like species are major nitrite oxidizing bacteria in oxygen minimum zones |journal=The ISME Journal |volume=13 |issue=10 |pages=2391–2402 |doi=10.1038/s41396-019-0443-7 |pmc=6776041 |pmid=31118472|bibcode=2019ISMEJ..13.2391S }}&lt;/ref&gt; i ''[[Nitrobacter]]'', poznato je, ovaj korak provode u okeanu.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt;

==Hemija i enzimologija==
Nitrifikacija je proces oksidacije dušikovih spojeva (efektivno, gubitak elektrona sa atoma dušika na atome kisika), a katalizuje se postupno nizom enzima.
:&lt;chem&gt;2NH4+ + 3O2 -&gt; 2NO2- + 4H+ + 2H2O&lt;/chem&gt; (''[[Nitrosomonas]]'', ''[[Comammox]]'')
:&lt;chem&gt;2NO2- + O2 -&gt; 2NO3-&lt;/chem&gt; (''[[Nitrobacter]]'', ''[[Nitrospira]]'', ''[[Comammox]]'')
ili
:&lt;chem&gt;NH3 + O2 -&gt; NO2- + 3H+ + 2e-&lt;/chem&gt;
:&lt;chem&gt;NO2- + H2O -&gt; NO3- + 2H+ + 2e-&lt;/chem&gt;
U ''[[Nitrosomonas europaea]]'', prvi korak oksidacije (amonijak do [[hidroksilamin]]a) provodi se pomoću enzima [[amonijak-monooksigenaza]] (AMO).
:&lt;chem&gt;NH3 + O2 + 2H+ -&gt; NH2OH + H2O&lt;/chem&gt;

Drugi korak (hidroksilamin u nitrit) kataliziraju dva enzima. [[Hidroksilamin-oksidoreduktaza|hidroksilamin-oksidoreduktaza]] (HAO), pretvara hidroksilamin u [[dušik-oksid]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Caranto JD, Lancaster KM | title = Nitric oxide is an obligate bacterial nitrification intermediate produced by hydroxylamine oxidoreductase | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 114 | issue = 31 | pages = 8217–8222 | date = August 2017 | pmid = 28716929 | pmc = 5547625 | doi = 10.1073/pnas.1704504114 | bibcode = 2017PNAS..114.8217C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

:&lt;chem&gt;NH2OH -&gt; NO + 3H+ + 3e-&lt;/chem&gt;

Još jedan trenutno nepoznati enzim pretvara dušik-oksid u nitrit.

Treći korak (nitrit u nitrat) odvija se u zasebnom organizmu.

:&lt;chem&gt;{nitrit} + akceptor &lt;=&gt; {nitrat} + reducirani\ alceptor&lt;/chem&gt;

==Faktori koji utiču na stopu nitrifikacije==
===Uslovi zemljišta===
Zbog svoje inherentne [[mikrob]]ne prirode, nitrifikacija u zemljištu je u velikoj mjeri podložna uslovima tla. Općenito, nitrifikacija zemljišta će se odvijati optimalnom brzinom ako uslovi za mikrobne zajednice podstiču zdrav rast i aktivnost mikroba. Uslovi zemljišta koji utiču na stopu nitrifikacije uključuju:
*Raspoloživost supstrata (prisustvo NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;)
*[[Aeracija]] (dostupnost O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)
*[[vlaga|Sadržaj vlage]] u zemljištu (dostupnost H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)
*[[pH]] (blizu neutralnog)
*[[Temperatura]]

=== Inhibitori nitrifikacije ===
Nitrifikacija [[Inhibitor reakcije|inhibitori]] su [[hemijski spoj]]evi koji usporavaju nitrifikaciju [[amonijak]]a, gnojiva koja sadrže [[amonij]] ili [[urea|ureu]], a koja se primjenjuju na zemljište kao gnojiva. Ovi inhibitori mogu pomoći u smanjenju gubitka dušika u tlu koji bi inače koristile kulture. Inhibitori nitrifikacije se široko koriste, dodajući se u otprilike 50% bezvodnog [[amonijak]]a koji se primjenjuje u jesen u saveznim državama SAD-a, poput [[Illinois]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1094/CM-2007-0510-01-RS|title=An Educational Program on the Proper Timing of Fall-applied Nitrogen Fertilizer|url=https://dl.sciencesocieties.org/publications/cm/abstracts/6/1/2007-0510-01-RS?access=0&amp;view=article|journal=Crop Management|volume=6|pages=1–4|year=2007|vauthors=Czapar GF, Payne J, Tate J|url-access=subscription}}{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Obično su efikasni u povećanju iskorištavanja dušičnih gnojiva u usjevima u redovima, ali nivo efikasnosti zavisi od vanjskih uslova i njihove koristi se najvjerovatnije vide pri količinama dušika koje nisu optimalne.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.2136/sssaj2003.0937| vauthors = Ferguson R, Lark R, Slater G |title=Approaches to management zone definition for use of nitrification inhibitors|journal= Soil Sci. Soc. Am. J.|year= 2003|volume= 67|issue=3 |pages=937–947|bibcode=2003SSASJ..67..937F }}&lt;/ref&gt;

Ekološki problemi nitrifikacije također doprinose interesu za upotrebu inhibitora nitrifikacije: primarni produkt, [[nitrat]], prodire u podzemne vode, uzrokujući toksičnost i kod ljudi&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Duvva |first1=Laxman Kumar |last2=Panga |first2=Kiran Kumar |last3=Dhakate |first3=Ratnakar |last4=Himabindu |first4=Vurimindi |date=2021-12-21 |title=Health risk assessment of nitrate and fluoride toxicity in groundwater contamination in the semi-arid area of Medchal, South India |journal=Applied Water Science |volume=12 |issue=1 |doi=10.1007/s13201-021-01557-4 |issn=2190-5487|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; i neke vrste divljih životinja i doprinose [[eutrofikacija|eutrofikaciji]] stajaće vode. Neki inhibitori nitrifikacije također inhibiraju proizvodnju [[metan]]a, stakleničkog plina.

Inhibicija procesa nitrifikacije prvenstveno je olakšana selekcijom i inhibicijom/uništavanjem bakterija koje [[Oksidacija|oksidiraju]] amonijeve spojeve. Mnoštvo spojeva inhibira nitrifikaciju, koja se može podijeliti na sljedeća područja: aktivno mjesto [[amonij-monooksigenaza|amonij-monooksigenaze]] (AMO), mehanistički inhibitori i proces N-[[heterociklični spoj| heterocikličmih spojeva]]. Proces za potonja tri još nije široko shvaćen, ali je istaknut. Prisustvo AMO potvrđeno je na mnogim supstratima koji su inhibitori dušika kao što su [[dicijandiamid]], [[amonij-tiosulfat]] i [[nitrapirin]].

Konverzija amonijaka u [[hidroksilamin]] je prvi korak u nitrifikaciji, gdje AH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; predstavlja niz potencijalnih donora elektrona.
:{{chem|NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;}}  + {{chem|AH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}}  + {{chem|O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}} → {{chem|NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH}} + A + {{chem|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O}}

Ovu reakciju katalizuje AMO. Inhibitori ove reakcije vežu se za aktivno mjesto na AMO i sprječavaju ili odlažu proces. Proces oksidacije amonijaka pomoću AMO-a smatra se važnim zbog činjenice da drugi procesi zahtijevaju kooksidaciju NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; za obezbjeđivanje redukcionih ekvivalenata. To obično obezbjeđuje spoj [[hidroksilamin-oksidoreduktaza]] (HAO) koji katalizuje reakciju:
:{{chem|NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH}}  +  {{chem|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O}}   →   {{chem|NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}}&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;  +  5 H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;  +  4 e&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;
Mehanizam inhibicije je kompliciran ovim zahtjevom. Kinetička analiza inhibicije oksidacije NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; pokazala je da supstrati AMO pokazali kinetiku u rasponu od [[kompetitivna inhibicija|kompetitivna]] do [[nekompetitivna inhibicija|nekompetitivna]]. Vezivanje i oksidacija mogu se odvijati na dva mjesta na AMO: u kompetitivnim supstratima, vezivanje i oksidacija se odvijaju na NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; mjestu, dok se u nekompetitivnim odvijaju na drugom mjestu.

Inhibitori zasnovani na mehanizmu mogu se definirati kao spojevi koji prekidaju normalnu reakciju [[katalizator|kataliziranu]] enzimom. Ova metoda se događa inaktivacijom enzima putem [[kovalentna veza|kovalentne]] modifikacije produkta, što u konačnici inhibira nitrifikaciju. Kroz proces, AMO se deaktivira i jedan ili više proteina se kovalentno veže za konačni produkt. Utvrđeno je da je ovo najizraženije u širokom rasponu [[sumpor]]nih ili [[acetilen|acetilenskih spojeva]].

Utvrđeno je da spojevi koji sadrže sumpor, uključujući amonijum tiosulfat (popularan inhibitor), djeluju tako što proizvode isparljiva jedinjenja sa jakim inhibitornim efektima kao što su [[ugljik-disulfid]] i [[tiourea]].

Konkretno, {{ill|tiofosforil-triamid|qid=Q82903490}} ({{chem2|S\dP(NH2)3}}) bio je značajan dodatak gdje ima dvostruku svrhu inhibicije i proizvodnje [[ureaza|ureaze]] i nitrifikacije.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1007/s003740050518|title=Modes of action of nitrification inhibitors|journal=Biology and Fertility of Soils|volume=29|pages=1–9|year=1999| vauthors = McCarty GW |issue=1 |bibcode=1999BioFS..29....1M |s2cid=38059676}}&lt;/ref&gt; U studiji inhibitornih efekata oksidacije uzrokovanih bakterijom ''[[Nitrosomonas europaea]]'', upotreba [[tioetera]] rezultirala je oksidacijom ovih spojeva u [[sulfoksid]]e, gdje je atom sumpora primarno mjesto oksidacije putem AMO-a. Ovo je najsnažnije povezano s poljem kompetitivne inhibicije.
[[Datoteka:Nheterocyclicmolecules.png|thumb| Primjeri N-heterocikličnih molekula.]]
N-heterociklični spojevi su također visoko efikasni inhibitori nitrifikacije i često se klasificiraju prema svojoj prstenastoj strukturi. Način djelovanja ovih spojeva nije dobro shvaćen: dok je nitrapirin, široko korišteni inhibitor i supstrat AMO-a, slab inhibitor zasnovan na mehanizmu djelovanja navedenog [[enzim]]a, efekti navedenog mehanizma ne mogu se direktno povezati sa sposobnošću jedinjenja da inhibira nitrifikaciju. Pretpostavlja se da nitrapirin djeluje protiv enzima monooksigenaze unutar [[bakterija]], sprječavajući rast i oksidaciju CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;/NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;PMID16346465&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Topp E, Knowles R | title = Effects of Nitrapyrin [2-Chloro-6-(Trichloromethyl) Pyridine] on the Obligate Methanotroph Methylosinus trichosporium OB3b | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 47 | issue = 2 | pages = 258–62 | date = February 1984 | pmid = 16346465 | pmc = 239655 | doi = 10.1128/aem.47.2.258-262.1984 | s2cid = 34551923 }}&lt;/ref&gt; Spojevi koji sadrže dva ili tri susjedna atoma N u prstenu ([[piridazin]], [[pirazol]], [[indazol]]) obično imaju značajno veći inhibitorni učinak od spojeva koji sadrže atome [[dušik|N]] koji nisu susjedni ili pojedinačne atome N u prstenu ([[piridin]], [[pirol]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McCarty GW | year = 1998 | title = Modes of action of nitrification inhibitors | journal = Biology and Fertility of Soils | volume = 29 | issue = 1| pages = 1–9 | doi = 10.1007/s003740050518 | bibcode = 1999BioFS..29....1M | s2cid = 38059676 }}&lt;/ref&gt; Ovo ukazuje na to da je prisustvo atoma dušika u prstenu direktno povezano s inhibitornim efektom ove klase spojeva.

===Inhibicija oksidacije metana===
Neki inhibitori enzimske nitrifikacije, poput nitrapirina, također mogu inhibirati oksidaciju [[metan]]a u [[metanotrof]]nim bakterijama.&lt;ref name=&quot;PMID16346465&quot;/&gt; AMO pokazuje slične kinetičke brzine prometa kao [[metan-monooksigenaza]] (MMO) koja se nalazi u metanotrofima, što ukazuje na to da je MMO sličan katalizator kao AMO u svrhu oksidacije metana. Nadalje, metanotrofne [[bakterije]] dijele mnoge sličnosti s {{NH3}} oksidatorima kao što su iz roda ''[[Nitrosomonas]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bédard C, Knowles R | title = Physiology, biochemistry, and specific inhibitors of CH4, NH4+, and CO oxidation by methanotrophs and nitrifiers | journal = Microbiological Reviews | volume = 53 | issue = 1 | pages = 68–84 | date = March 1989 | pmid = 2496288 | pmc = 372717 | doi = 10.1128/MMBR.53.1.68-84.1989 }}&lt;/ref&gt; Profil inhibitora čestičnih oblika MMO (pMMO) pokazuje sličnost s profilom AMO-a, što dovodi do sličnosti u svojstvima između MMO-a u metanotrofima i AMO-a u [[autotrof]]ima.

==Okolišni odnosi==
[[Datoteka:Nitrification Process Tank.jpg|thumb| Rezervoar za proces nitrifikacije u postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda]]
Inhibitori nitrifikacije su također zanimljivi sa stanovišta zaštite okoliša zbog proizvodnje nitrata i [[dušik-oksid]]a iz procesa nitrifikacije. Dušik-oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), iako je njegova atmosferska koncentracija mnogo niža od koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ima [[potencijal globalnog zagrijavanja]] od oko 300 puta veći od [[ugljik-dioksid]]a i doprinosi 6% planetarnog zagrijavanja zbog stakleničkih plinova. Ovaj spoj je također značajan za [[kataliza|kataliziranje]] razgradnje [[ozon]]a u [[stratosfera|stratosferi]]. &lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1017/S1466046607070482|title=Environmental Review: The Potential of Nitrification Inhibitors to Manage the Pollution Effect of Nitrogen Fertilizers in Agricultural and Other Soils: A Review|journal=Environmental Practice|volume=9|issue=4|pages=266–279|year=2007| vauthors = Singh SN, Verma A |s2cid=128612680}}&lt;/ref&gt; [[Nitrat]]i, toksični spojevi za divlje [[životinje]] i stoku i produkt nitrifikacije, također su zabrinjavajući.
Tlo, koje se sastoji od [[polianion]] skih [[glina]] i [[silikat]]a, uglavnom ima neto anionski naboj. Posljedično, amonijak (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) se čvrsto veže za tlo, ali nitratni ioni (NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;) se ne vežu. Budući da je nitrat mobilniji, on se [[ispiranje|ispira]] u podzemne vode putem [[poljoprivredno otjecanje|poljoprivrednog otjecanja]]. Nitrati u podzemnim vodama mogu uticati na koncentracije površinskih voda, putem direktnih interakcija podzemnih i površinskih voda (npr. dotok [[potok]]a, [[izvor]]i) ili kada se vade za površinsku upotrebu. Naprimjer, veliki dio vode za piće u Sjedinjenim Državama dolazi iz podzemnih voda, ali većina postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda ispušta se u površinske vode.
Među divljim životinjama, [[vodozemci]] (punoglavci) i jaja slatkovodnih riba najosjetljiviji su na povišene nivoe nitrata i doživljavaju oštećenja rasta i razvoja na nivoima koji se obično nalaze u slatkovodnim tijelima SAD-a (&lt;20 mg/l). Nasuprot tome, slatkovodni [[beskičmenjaci]] su tolerantniji (~90+ mg/l), a odrasle slatkovodne [[ribe]] mogu tolerisati vrlo visoke nivoe (800&amp;nbsp;mg+/l).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rouse JD, Bishop CA, Struger J | title = Nitrogen pollution: an assessment of its threat to amphibian survival | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 107 | issue = 10 | pages = 799–803 | date = October 1999 | pmid = 10504145 | pmc = 1566592 | doi = 10.2307/3454576 | jstor = 3454576 }}&lt;/ref&gt; Nivoi nitrata također doprinose [[eutrofikaciji]], procesu u kojem veliko cvjetanje algi smanjuje nivo kisika u vodenim površinama i dovodi do smrti stvorenja koja konzumiraju kisik zbog anoksije. Smatra se da nitrifikacija također doprinosi stvaranju [[fotohemijskog]] smoga, prizemnog ozona, [[kiselih kiša]], promjenama u [[raznolikosti vrsta]] i drugim neželjenim procesima. Osim toga, pokazalo se da inhibitori nitrifikacije također potiskuju oksidaciju metana (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), snažnog [[stakleničkog plina]], u CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. I [[nitrapirin]] i [[acetilen]] pokazali su se kao snažni supresori oba procesa, iako načini djelovanja koji ih razlikuju nisu jasni.

== Također pogledajte==
* [[F-omjer (okeanografija)|F-omjer]]
* [[Haberov proces]]
* [[Nitrificirajuće bakterije]]
* [[Fiksacija dušika]]
* [[Istovremena nitrifikacija-denitrifikacija]]
* [[Comammox]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Nitrification}}
* {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20081118013245/http://www.fishdoc.co.uk/filtration/nitrification.htm Nitrification at the heart of filtration]}} at fishdoc.co.uk
* [http://www.abdn.ac.uk/~mbi010/nitrification.htm Nitrification] at University of Aberdeen · King's College
* [http://www.lagoonsonline.com/ripple.htm Nitrification Basics for Aerated Lagoon Operators] at lagoonsonline.com

[[Kategorija:Biohemijske reakcije]]
[[Kategorija:Ciklus dušika]]
[[Kategorija:Biologija tla]]
[[Kategorija:Ekologija]]</text>
      <sha1>nlwnfxpttowj6v410i1lne0jy6td9l2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839192</id>
      <parentid>3839189</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:37:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26972-81</username>
        <id>180958</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ekologija */</comment>
      <origin>3839192</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42563" sha1="721b4qvtb9eopjspn2czsa9bkty2i4j" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Nitracija}}
[[Slika:Nitrogen Cycle.svg|right|thumb|320px|[[Ciklus dušika]].]]
'''Nitrifikacija''' je biološka [[redoks|oksidacija]] [[amonijak]]a u [[nitrat]], putem posrednika [[nitrit]]a. Nitrifikacija je važan korak u [[Ciklus dušika|ciklusu dušika]] u [[tlo|zemljištu]]. Proces potpune nitrifikacije može se odvijati putem odvojenih [[organizam]]a&lt;ref name=&quot;Nitrification Network 2014&quot;&gt;{{cite web|last1=Nitrification Network|title=Nitrification primer|url=http://nitrificationnetwork.org/Introduction.php|website=nitrificationnetwork.org|publisher=Oregon State University|access-date=21 August 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20180502025900/http://nitrificationnetwork.org/Introduction.php|archive-date=2 May 2018|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt; ili u potpunosti unutar jednog organizma, kao kod bakterija [[rod (biologija)|roda]] ''[[Comammox]]''. Transformacija amonijaka u nitrit je obično korak koji ograničava brzinu nitrifikacije. Nitrifikacija je [[Aerobno disanje|aerobni]] proces koji izvode male grupe [[autotrof]]nih [[bakterija]] i [[arheja]].

==Mikrobiologija==
=== Oksidacija amonijaka ===
Proces nitrifikacije počinje prvom fazom oksidacije amonijaka, gdje se amonijak (NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) ili amonijak (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) pretvara u [[nitrit]] (NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;). Ova prva faza se ponekad naziva [[nitritacija]]. Izvode je dvije grupe organizama, [[nitrificirajuće bakterije|bakterije koje oksidiraju amonijak]] ('''AOB''') i [[arheje]] koje oksidiraju amonijak ('''AOA &lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hatzenpichler R | title = Diversity, physiology, and niche differentiation of ammonia-oxidizing archaea | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 78 | issue = 21 | pages = 7501–10 | date = November 2012 | pmid = 22923400 | pmc = 3485721 | doi = 10.1128/aem.01960-12 | bibcode = 2012ApEnM..78.7501H }}&lt;/ref&gt;''').

==== Amonijak-oksidirajuće bakterije ====
Bakterije koje oksidiraju amonijak (AOB) su obično [[gram-negativne bakterije]] i pripadaju redovima [[Betaproteobacteria]] i [[Gamaproteobacteria]]&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Purkhold U, Pommerening-Röser A, Juretschko S, Schmid MC, Koops HP, Wagner M | title = Phylogeny of all recognized species of ammonia oxidizers based on comparative 16S rRNA and amoA sequence analysis: implications for molecular diversity surveys | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 66 | issue = 12 | pages = 5368–82 | date = December 2000 | pmid = 11097916 | pmc = 92470 | doi = 10.1128/aem.66.12.5368-5382.2000 | bibcode = 2000ApEnM..66.5368P }}&lt;/ref&gt; uključujući često proučavane rodove ''[[Nitrosomonas]]'' i ''[[Nitrosococcus]]''. Poznati su po svojoj sposobnosti korištenja amonijaka kao izvora energije i rasprostranjeni su u širokom rasponu okruženja, kao što su tla, vodeni sistemi i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
AOB posjeduju [[enzim]]e zvane [[amonijak-monooksigenaza|amonijak-monooksigenaze]] (AMO), koji su odgovorni za kataliziranje konverzije amonijaka u hidroksilamin (NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH), ključni međuprodukt u procesu nitrifikacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wright |first1=Chloë L. |last2=Schatteman |first2=Arne |last3=Crombie |first3=Andrew T. |last4=Murrell |first4=J. Colin |last5=Lehtovirta-Morley |first5=Laura E. |date=2020-04-17 |title=Inhibition of Ammonia Monooxygenase from Ammonia-Oxidizing Archaea by Linear and Aromatic Alkynes |url=http://dx.doi.org/10.1128/aem.02388-19 |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=86 |issue=9 |pages=e02388-19 |doi=10.1128/aem.02388-19 |pmid=32086308 |issn=0099-2240|pmc=7170481 |bibcode=2020ApEnM..86E2388W }}&lt;/ref&gt; Ova enzimska aktivnost je osjetljiva na faktore okoline, kao što su pH, temperatura i dostupnost kisika.

AOB igraju vitalnu ulogu u nitrifikaciji tla, što ih čini ključnim igračima u [[kruženju hranjivih tvari]]. Doprinose transformaciji amonijaka nastalog razgradnjom organske tvari ili gnojiva u nitrit, koji potom služi kao supstrat za bakterije koje oksidiraju nitrite (NOB).

==== Amonijak-oksidirajuće arheje ====
Prije otkrića arheja sposobnih za oksidaciju amonijaka, amonijak-oksidirajuće bakterije (AOB) smatrani su jedinim organizmima sposobnim za oksidaciju amonijaka. Od njihovog otkrića u 2005.,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Treusch AH, Leininger S, Kletzin A, Schuster SC, Klenk HP, Schleper C | title = Novel genes for nitrite reductase and Amo-related proteins indicate a role of uncultivated mesophilic crenarchaeota in nitrogen cycling | journal = Environmental Microbiology | volume = 7 | issue = 12 | pages = 1985–95 | date = December 2005 | pmid = 16309395 | doi = 10.1111/j.1462-2920.2005.00906.x | bibcode = 2005EnvMi...7.1985T }}&lt;/ref&gt; kultivisana su dva izolata AOA: ''Nitrosopumilus maritimus''&lt;ref name=&quot;Isolation of an autotrophic ammonia&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Könneke M, Bernhard AE, de la Torre JR, Walker CB, Waterbury JB, Stahl DA | title = Isolation of an autotrophic ammonia-oxidizing marine archaeon | journal = [[Nature]] | volume = 437 | issue = 7058 | pages = 543–6 | date = September 2005 | pmid = 16177789 | doi = 10.1038/nature03911 | bibcode = 2005Natur.437..543K | s2cid = 4340386 }}&lt;/ref&gt; i ''Nitrososphaera viennensis''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tourna M, Stieglmeier M, Spang A, Könneke M, Schintlmeister A, Urich T, Engel M, Schloter M, Wagner M, Richter A, Schleper C | display-authors = 6 | title = Nitrososphaera viennensis, an ammonia oxidizing archaeon from soil | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 108 | issue = 20 | pages = 8420–5 | date = May 2011 | pmid = 21525411 | pmc = 3100973 | doi = 10.1073/pnas.1013488108 | bibcode = 2011PNAS..108.8420T | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Kada se porede AOB i AOA, AOA dominira i u tlu i u morskom okruženju,&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Karner MB, DeLong EF, Karl DM | title = Archaeal dominance in the mesopelagic zone of the Pacific Ocean | journal = Nature | volume = 409 | issue = 6819 | pages = 507–10 | date = January 2001 | pmid = 11206545 | doi = 10.1038/35054051 | bibcode = 2001Natur.409..507K | s2cid = 6789859 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Isolation of an autotrophic ammonia&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wuchter C, Abbas B, Coolen MJ, Herfort L, van Bleijswijk J, Timmers P, Strous M, Teira E, Herndl GJ, Middelburg JJ, Schouten S, Sinninghe Damsté JS | display-authors = 6 | title = Archaeal nitrification in the ocean | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 103 | issue = 33 | pages = 12317–22 | date = August 2006 | pmid = 16894176 | pmc = 1533803 | doi = 10.1073/pnas.0600756103 | bibcode = 2006PNAS..10312317W | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=LeiningerUrich2006&gt;{{cite journal | vauthors = Leininger S, Urich T, Schloter M, Schwark L, Qi J, Nicol GW, Prosser JI, Schuster SC, Schleper C | display-authors = 6 | title = Archaea predominate among ammonia-oxidizing prokaryotes in soils | journal = Nature | volume = 442 | issue = 7104 | pages = 806–9 | date = August 2006 | pmid = 16915287 | doi = 10.1038/nature04983 | url = http://www.abdn.ac.uk/staffpages/uploads/mbi010/Nature%20442,%20806-809.pdf | s2cid = 4380804 | bibcode = 2006Natur.442..806L | author-link7 = James I. Prosser | access-date = 2016-05-18 | archive-date = 2016-06-11 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160611030331/http://www.abdn.ac.uk/staffpages/uploads/mbi010/Nature%20442,%20806-809.pdf | url-status = live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Daebeler A, Abell GC, Bodelier PL, Bodrossy L, Frampton DM, Hefting MM, Laanbroek HJ | title = Archaeal dominated ammonia-oxidizing communities in Icelandic grassland soils are moderately affected by long-term N fertilization and geothermal heating | language = English | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 3 | pages = 352 | date = 2012 | pmid = 23060870 | pmc = 3463987 | doi = 10.3389/fmicb.2012.00352 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; što sugerira da razred  ''[[Nitrososphaerota]]'' (ranije ''Thaumarchaeota'') mogu više doprinositi oksidaciji amonijaka u ovim okruženjima.&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;

[[Krenarheol]], za koji se općenito smatra da ga proizvodi isključivo AOA (posebno Nitrososphaerota), predložen je kao biomarker za AOA i oksidaciju amonijaka. Utvrđeno je da se brojnost krenarheola prati sa sezonskim cvjetanjem AOA, što sugerira da bi moglo biti prikladno koristiti brojnost krenarheola kao zamjenu za populacije AOA.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Pitcher|first1=Angela|last2=Wuchter|first2=Cornelia|last3=Siedenberg|first3=Kathi|last4=Schouten|first4=Stefan|last5=Sinninghe Damsté|first5=Jaap S.|date=2011|title=Crenarchaeol tracks winter blooms of ammonia-oxidizing Thaumarchaeota in the coastal North Sea|journal=Limnology and Oceanography|volume=56|issue=6|pages=2308–2318|doi=10.4319/lo.2011.56.6.2308|issn=0024-3590|bibcode=2011LimOc..56.2308P|url=http://www.vliz.be/imisdocs/publications/49/256149.pdf|doi-access=free|access-date=2022-08-27|archive-date=2023-05-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20230522172309/https://www.vliz.be/imisdocs/publications/49/256149.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; and thus ammonia oxidation more broadly. However the discovery of Nitrososphaerota that are not obligate ammonia-oxidizers&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Mussmann M, Brito I, Pitcher A, Sinninghe Damsté JS, Hatzenpichler R, Richter A, Nielsen JL, Nielsen PH, Müller A, Daims H, Wagner M, Head IM|date=October 2011|title=Thaumarchaeotes abundant in refinery nitrifying sludges express amoA but are not obligate autotrophic ammonia oxidizers|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=108|issue=40|pages=16771–6|bibcode=2011PNAS..10816771M|doi=10.1073/pnas.1106427108|pmc=3189051|pmid=21930919|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; complicates this conclusion,&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rush D, Sinninghe Damsté JS | title = Lipids as paleomarkers to constrain the marine nitrogen cycle | journal = Environmental Microbiology | volume = 19 | issue = 6 | pages = 2119–2132 | date = June 2017 | pmid = 28142226 | pmc = 5516240 | doi = 10.1111/1462-2920.13682 | bibcode = 2017EnvMi..19.2119R }}&lt;/ref&gt; as does one study that suggests that crenarchaeol may be produced by Marine Group II Euryarchaeota.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lincoln SA, Wai B, Eppley JM, Church MJ, Summons RE, DeLong EF | title = Planktonic Euryarchaeota are a significant source of archaeal tetraether lipids in the ocean | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 111 | issue = 27 | pages = 9858–63 | date = July 2014 | pmid = 24946804 | pmc = 4103328 | doi = 10.1073/pnas.1409439111 | bibcode = 2014PNAS..111.9858L | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== Oksidacija nitrita ===
Drugi korak nitrifikacije je oksidacija nitrita u nitrate. Ovaj proces se ponekad naziva nitracija. Oksidaciju nitrita provode bakterije koje oksidiraju nitrite ('''NOB''') iz [[takson]]a ''[[Nitrospirota]]'',&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Daims H, Nielsen JL, Nielsen PH, Schleifer KH, Wagner M | title = In situ characterization of ''Nitrospira''-like nitrite-oxidizing bacteria active in wastewater treatment plants | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 67 | issue = 11 | pages = 5273–84 | date = November 2001 | pmid = 11679356 | pmc = 93301 | doi = 10.1128/AEM.67.11.5273-5284.2001 | bibcode = 2001ApEnM..67.5273D | url = }}&lt;/ref&gt; ''[[Nitrospinota]]'',&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beman JM, Leilei Shih J, Popp BN | title = Nitrite oxidation in the upper water column and oxygen minimum zone of the eastern tropical North Pacific Ocean | journal = The ISME Journal | volume = 7 | issue = 11 | pages = 2192–205 | date = November 2013 | pmid = 23804152 | pmc = 3806268 | doi = 10.1038/ismej.2013.96 | bibcode = 2013ISMEJ...7.2192B }}&lt;/ref&gt; ''[[Pseudomonadota]]''&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Poly F, Wertz S, Brothier E, Degrange V | title = First exploration of Nitrobacter diversity in soils by a PCR cloning-sequencing approach targeting functional gene nxrA | journal = FEMS Microbiology Ecology | volume = 63 | issue = 1 | pages = 132–40 | date = January 2008 | pmid = 18031541 | doi = 10.1111/j.1574-6941.2007.00404.x | doi-access =  | bibcode = 2008FEMME..63..132P }}&lt;/ref&gt; i ''[[Chloroflexota]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Spieck E, Spohn M, Wendt K, Bock E, Shively J, Frank J, Indenbirken D, Alawi M, Lücker S, Hüpeden J | display-authors = 6 | title = Extremophilic nitrite-oxidizing Chloroflexi from Yellowstone hot springs | journal = The ISME Journal | volume = 14 | issue = 2 | pages = 364–379 | date = February 2020 | pmid = 31624340 | pmc = 6976673 | doi = 10.1038/s41396-019-0530-9 | bibcode = 2020ISMEJ..14..364S }}&lt;/ref&gt; NOB su obično prisutni u tlu, [[geotermalni izvor| geotermalnim izvorima]], slatkovodnim i morskim [[ekosistem]]ima.

=== Potpuna oksidacija amonijaka ===
{{glavni|Comammox}}
Oksidacija amonijaka u [[nitrat]] u jednom koraku unutar jednog organizma predviđena je u 2006.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Costa E, Pérez J, Kreft JU | title = Why is metabolic labour divided in nitrification? | journal = Trends in Microbiology | volume = 14 | issue = 5 | pages = 213–9 | date = May 2006 | pmid = 16621570 | doi = 10.1016/j.tim.2006.03.006 | url = https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06000758 | access-date = 2021-01-21 | archive-date = 2020-10-19 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201019214506/https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06000758 | url-status = live | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt; i otkrivena 2015. godine kod vrste ''[[Nitrospira inopinata]]''. Čista kultura organizma je dobijena u 2017.,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kits KD, Sedlacek CJ, Lebedeva EV, Han P, Bulaev A, Pjevac P, Daebeler A, Romano S, Albertsen M, Stein LY, Daims H, Wagner M | display-authors = 6 | title = Kinetic analysis of a complete nitrifier reveals an oligotrophic lifestyle | journal = Nature | volume = 549 | issue = 7671 | pages = 269–272 | date = September 2017 | pmid = 28847001 | pmc = 5600814 | doi = 10.1038/nature23679 | bibcode = 2017Natur.549..269K | url = }}&lt;/ref&gt; predstavljajući revoluciju u razumijevanju procesa nitrifikacije.

== Historija ==
Ideju da je oksidacija amonijaka u nitrat zapravo biološki proces prvi je dao [[Louis Pasteur]] 1.862.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Pasteur L |date=1862|title=Etudes sur les mycoderme|journal=C. R. Acad. Sci.|volume=54|pages=265–270}}&lt;/ref&gt; Kasnije, 1875. godine, [[Alexander Müller (hemičar)|Alexander Müller]], dok je provodio procjenu kvaliteta vode iz bunara u [[Berlin]]u, primijetio je da je [[amonijak]] stabilan u steriliziranim [[rastvor]]ima, ali nitrificiran u prirodnim vodama. [[Alexander Müller (hemičar)|A. Müller]] iznio je tezu da nitrifikaciju stoga vrše [[mikroorganizmi]].&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Müller A |date=1875|title=Ammoniakgehalt des Spree- und Wasserleitungs wassers in Berlin|journal=Fortsetzung der Vorarbeiten zu einer zukünftigen Wasser-Versorgung der Stadt Berlin ausgeführt in den Jahren 1868 und 1869.|pages=121–123}}&lt;/ref&gt; U 1877., [[Jean-Jacques Schloesing]] i [[Achille Müntz]], dva francuska poljoprivredna hemičara koji su radili u [[Pariz]]u, eksperimentima s tekućom kanalizacijom i vještačkom matricom tla (sterilizirani pijesak s kredom u prahu) dokazali su da je nitrifikacija zaista mikrobno posredovan proces.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Schloesing T, Muntz A |date=1877|title=Sur la nitrification pas les ferments organisés|journal=C. R. Acad. Sci.|volume=84|pages=301–303}}&lt;/ref&gt; Njihove nalaze ubrzo je (1878. godine) potvrdio [[Robert Warington (poljoprivredni hemičar)|Robert Warington]] koji je istraživao sposobnost nitrifikacije vrtnog tla u [[Rothamsted Research|Eksperimentalnoj stanici Rothamsted]] u [[Harpenden]]u u [[Engleska|Engleskoj]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal| vauthors = Warington R |date=1878|title=IV.—On nitrification|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8783300044|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=33|pages=44–51|doi=10.1039/CT8783300044|issn=0368-1645}}&lt;/ref&gt; Robert Warington  također je prvi put primijetio da je nitrifikacija proces u dva koraka u 1879.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Warington R|date=1879|title=XLIX.—On nitrification. (Part II.)|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8793500429|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=35|pages=429–456|doi=10.1039/CT8793500429|issn=0368-1645|access-date=2021-03-12|archive-date=2021-06-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20210612114744/https://pubs.rsc.org/en/content/articlelanding/1879/CT/CT8793500429|url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je potvrdio [[John Munro (hemičar)|John Munro]] u 1886.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Munro JH |date=1886|title=LIX.—The formation and destruction of nitrates and nitrates in artificial solutions and in river and well waters|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=CT8864900632|journal=J. Chem. Soc., Trans.|language=en|volume=49|pages=632–681|doi=10.1039/CT8864900632|issn=0368-1645}}&lt;/ref&gt; Iako se u to vrijeme vjerovalo da je dvostepena nitrifikacija podijeljena na različite životne faze ili karakterne osobine jednog mikroorganizma.
Prvi čisti nitrifikator (oksidirajući amonijak) najvjerovatnije su 1890. godine izolovali [[Percy F. Frankland|Percy Frankland]] i [[Grace Frankland]], dva engleska naučnika iz [[Škotska|Škotske]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=1890-12-31|title=V. The nitrifying process and its specific ferment.—Part I|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London B|language=en|volume=181|pages=107–128|doi=10.1098/rstb.1890.0005|issn=0264-3839|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Prije toga, [[Robert Warington|Warington]],&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; [[Sergej Winogradski]]&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal| vauthors = Winogradsky S |date=1890|title=Sur les organisms de la nitrification|journal=Ann. Inst. Pasteur|volume=4|pages=215–231}}&lt;/ref&gt; i Franklandovi su mogli obogatiti samo kulture nitrifikatora. Frankland i Frankland su uspjeli sistemom serijskih razrjeđenja s vrlo niskim inokulumom i dugim vremenom kultivacije koje se računa u godinama. [[Sergej Winogradski]] je iste godine (1890.) tvrdio da je izolovao čistu kulturu,&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; ali njegova kultura je i dalje bila kokultura bakterija koje oksidiraju amonijak i nitrite.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sedlacek CJ | title = It Takes a Village: Discovering and Isolating the Nitrifiers | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 11 | pages = 1900 | date = 2020-08-11 | pmid = 32849473 | pmc = 7431685 | doi = 10.3389/fmicb.2020.01900 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[Sergei Winogradsky|S. Winogradsky]] succeeded just one year later in 1891.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Winogradsky S |date=1891|title=Sur les organisms de la nitrification|url=|journal=Ann. Inst. Pasteur|volume=5|pages=92–100 }}&lt;/ref&gt;

U stvari, tokom serijskih razrjeđivanja, amonijačni oksidatori i nitritni oksidatori su nesvjesno odvojeni, što je rezultiralo čistom kulturom sa samo sposobnošću oksidacije amonijaka. Tako su Frankland i Frankland primijetili da ove čiste kulture gube sposobnost izvođenja oba koraka. Gubitak sposobnosti oksidacije nitrita već je primijetio [[Robert Warington (poljoprivredni hemičar, rođen 1838.)|R. Warington]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Uzgoj čistog nitritnog oksidatora dogodio se kasnije tokom 20. vijeka, međutim, nije moguće sa sigurnošću utvrditi koje su kulture bile bez kontaminanata jer svi teoretski čisti sojevi dijele istu osobinu (potrošnja nitrita, proizvodnja nitrata).&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

== Ekologija ==
{{bočni stubac biogeohemijski ciklus |nutrijent}}
Oba koraka proizvode energiju koja se spaja sa sintezom ATP-a. Nitrificirajući organizmi su [[hemotrofi|hemoautotrofi]] i koriste [[ugljik-dioksid]] kao svoj [[ugljik]] izvor za rast. Neki AOB-i posjeduju enzim, [[ureaza|ureazu]], koji katalizira konverziju molekule uree u dvije molekule amonijaka i jednu molekulu ugljikovog dioksida. Pokazalo se da ''Nitrosomonas europaea'', kao i populacije AOB-a koji žive u tlu, asimiliraju ugljikov dioksid oslobođen reakcijom kako bi stvorili [[biomasu (ekologija)|biomasu]] putem [[Calvinov ciklus|Calvinovog ciklusa]] i prikupljaju energiju oksidacijom [[amonijak]]a (drugog produkta ureaze) u nitrit. Ova karakteristika može objasniti pojačan rast AOB-a u prisustvu uree u kiselim sredinama.

U većini okruženja prisutni su organizmi koji će završiti oba koraka procesa, dajući nitrat kao konačni proizvod. Međutim, moguće je dizajnirati sisteme u kojima se formira nitrit (''[[SHARON tretman otpadnih voda|Sharon proces]]'').
Nitrifikacija je važna u poljoprivrednim sistemima, gdje se [[gnojivo]] često primjenjuje kao amonijak. Pretvaranje ovog amonijaka u nitrat povećava ispiranje dušika jer je nitrat rastvorljiviji u vodi od amonijaka.

Nitrifikacija također ima važnu ulogu u uklanjanju [[dušik]]a iz komunalnih [[otpadne vode|otpadnih voda]]. Konvencionalno uklanjanje je nitrifikacija, nakon čega slijedi [[denitracija]]. Trošak ovog procesa uglavnom leži u [[aeracija|aeraciji]] (dovođenju kisika u reaktor) i dodavanju vanjskog izvora ugljika (npr. [[metanol]]a) za denitrifikaciju.

Nitrifikacija se može dogoditi i u vodi za piće. U distributivnim sistemima gdje se [[hloramin]]i koriste kao sekundarno dezinfekcijsko sredstvo, prisustvo slobodnog amonijaka može djelovati kao supstrat za mikroorganizme koji oksidiraju amonijak. Povezane reakcije mogu dovesti do iscrpljivanja rezidualnog dezinfekcijskog sredstva u sistemu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zhang Y, Love N, Edwards M | year = 2009 | title = Nitrification in Drinking Water Systems | journal = Critical Reviews in Environmental Science and Technology | volume = 39 | issue = 3| pages = 153–208 | doi = 10.1080/10643380701631739 | bibcode = 2009CREST..39..153Z | s2cid = 96988652 }}&lt;/ref&gt; Pokazalo se da dodavanje hloritnog iona u vodu tretiranu hloraminom kontrolira nitrifikaciju.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1002/j.1551-8833.1999.tb08715.x|title=Using chlorite ion to control nitrification|journal=Journal - American Water Works Association|volume=91|issue=10|pages=52–61|year=1999| vauthors = McGuire MJ, Lieu NI, Pearthree MS |bibcode=1999JAWWA..91j..52M |s2cid=93321500 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1002/j.1551-8833.2009.tb09970.x|title=Prevention of nitrification using chlorite ion: Results of a demonstration project in Glendale, Calif|journal=Journal - American Water Works Association|volume=101|issue=10|pages=47–59|year=2009| vauthors = McGuire MJ, Wu X, Blute NK, Askenaizer D, Qin G |bibcode=2009JAWWA.101j..47M |s2cid=101973325 }}&lt;/ref&gt;

Zajedno sa [[amonifikacija|amonifikacijom]], nitrifikacija formira proces [[mineralizacija|mineralizacije]] koji se odnosi na potpunu razgradnju organskog materijala, uz oslobađanje dostupnih dušikovih spojeva. Ovo obnavlja [[ciklus dušika]].

=== Nitrifikacija u morskom okruženju ===
U [[morski ekosistem|morskom okruženju]], dušik je često [[limitirajući nutrijent]], tako da je [[ciklus dušika]] u okeanu od posebnog interesa.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Zehr JP, Kudela RM |year=2011 |title=Nitrogen cycle of the open ocean: from genes to ecosystems |journal=Annual Review of Marine Science |volume=3 |pages=197–225 |bibcode=2011ARMS....3..197Z |doi=10.1146/annurev-marine-120709-142819 |pmid=21329204 |s2cid=23018410}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Denitrification 1996 pp. 247-261&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Ward BB |date=November 1996 |title=Nitrification and Denitrification: Probing the Nitrogen Cycle in Aquatic Environments |url=https://www.princeton.edu/nitrogen/publications/pdfs/Ward_1996_Probing.pdf |journal=Microbial Ecology |volume=32 |issue=3 |pages=247–61 |doi=10.1007/BF00183061 |pmid=8849421 |bibcode=1996MicEc..32..247W |s2cid=11550311 |access-date=2018-10-18 |archive-date=2017-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019062459/https://www.princeton.edu/nitrogen/publications/pdfs/Ward_1996_Probing.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;   Korak nitrifikacije u ciklusu je od posebnog interesa za okean jer stvara [[nitrat]], primarni oblik dušika odgovoran za [[F-omjer (okeanografija)|&quot;novu&quot; proizvodnju]]. Nadalje, kako se okean obogaćuje [[Ljudski uticaj na okoliš|antropogenim]] [[Ugljik-dioksid|CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]], rezultirajuće smanjenje [[pH]] moglo bi dovesti do smanjenja stope nitrifikacije. Nitrifikacija bi potencijalno mogla postati &quot;usko grlo&quot; u ciklusu dušika.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Hutchins D, Mulholland M, Fu F |year=2009 |title=Nutrient cycles and marine microbes in a CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-enriched ocean |url=https://digitalcommons.odu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1024&amp;context=oeas_fac_pubs |journal=Oceanography |volume=22 |issue=4 |pages=128–145 |doi=10.5670/oceanog.2009.103 |doi-access=free |bibcode=2009Ocgpy..22d.128H |access-date=2018-10-18 |archive-date=2018-10-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181018201544/https://digitalcommons.odu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1024&amp;context=oeas_fac_pubs |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Nitrifikacija, kao što je gore navedeno, formalno je proces u dva koraka; u prvom koraku [[amonijak]] se [[oksid]]ira u [[nitrit]], a u drugom koraku nitrit se oksidira u [[nitrat]]. Različiti mikrobi su odgovorni za svaki korak u morskom okruženju. Nekoliko grupa [[amonijak-oksidirajuće bakterije]] (AOB) poznato je u morskom okruženju, uključujući rodove ''[[Nitrosomonas]]'', ''[[Nitrospira]]'' i ''[[Nitrosococcus]]''. Sve sadrže funkcionalni gen [[amonijak-monooksigenaza]] ('''AMO''') koji je, kao što mu i samo ime govori, odgovoran za oksidaciju amonijaka.&lt;ref name=&quot;Hatzenpichler R. 2012&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Denitrification 1996 pp. 247-261&quot;/&gt;  Naknadne [[metagenom]]ske studije i pristupi kultivaciji otkrili su da neki  taksoni [[Thermoproteota]] (ranije Crenarchaeota) posjeduju AMO. Thermoproteota su obilne u okeanu, a neke vrste imaju 200 puta veći afinitet za amonijak od AOB, što je u suprotnosti s prethodnim vjerovanjem da su AOB prvenstveno odgovorni za nitrifikaciju u okeanu.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Martens-Habbena W, Berube PM, Urakawa H, de la Torre JR, Stahl DA |date=October 2009 |title=Ammonia oxidation kinetics determine niche separation of nitrifying Archaea and Bacteria |journal=[[Nature]] |volume=461 |issue=7266 |pages=976–9 |bibcode=2009Natur.461..976M |doi=10.1038/nature08465 |pmid=19794413 |s2cid=1692603}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt; Nadalje, iako se klasično smatra da je nitrifikacija vertikalno odvojena od primarne proizvodnje jer je oksidacija nitrata bakterijama inhibirana svjetlošću, nitrifikacija putem AOA ne izgleda inhibirana svjetlošću, što znači da se odvija u cijelom vodenom stubu, što dovodi u pitanje klasične definicije &quot;nove&quot; i &quot;reciklirane&quot; proizvodnje.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt;

U drugom koraku, nitrit se oksidira u nitrat. U okeanima ovaj korak nije tako dobro shvaćen kao prvi, ali bakterije rodova ''[[Nitrospina]]''&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Sun X, Kop LF, Lau MC, Frank J, Jayakumar A, Lücker S, Ward BB |date=October 2019 |title=Uncultured Nitrospina-like species are major nitrite oxidizing bacteria in oxygen minimum zones |journal=The ISME Journal |volume=13 |issue=10 |pages=2391–2402 |doi=10.1038/s41396-019-0443-7 |pmc=6776041 |pmid=31118472|bibcode=2019ISMEJ..13.2391S }}&lt;/ref&gt; i ''[[Nitrobacter]]'', poznato je, ovaj korak provode u okeanu.&lt;ref name=&quot;zehr1&quot;/&gt;

==Hemija i enzimologija==
Nitrifikacija je proces oksidacije dušikovih spojeva (efektivno, gubitak elektrona sa atoma dušika na atome kisika), a katalizuje se postupno nizom enzima.
:&lt;chem&gt;2NH4+ + 3O2 -&gt; 2NO2- + 4H+ + 2H2O&lt;/chem&gt; (''[[Nitrosomonas]]'', ''[[Comammox]]'')
:&lt;chem&gt;2NO2- + O2 -&gt; 2NO3-&lt;/chem&gt; (''[[Nitrobacter]]'', ''[[Nitrospira]]'', ''[[Comammox]]'')
ili
:&lt;chem&gt;NH3 + O2 -&gt; NO2- + 3H+ + 2e-&lt;/chem&gt;
:&lt;chem&gt;NO2- + H2O -&gt; NO3- + 2H+ + 2e-&lt;/chem&gt;
U ''[[Nitrosomonas europaea]]'', prvi korak oksidacije (amonijak do [[hidroksilamin]]a) provodi se pomoću enzima [[amonijak-monooksigenaza]] (AMO).
:&lt;chem&gt;NH3 + O2 + 2H+ -&gt; NH2OH + H2O&lt;/chem&gt;

Drugi korak (hidroksilamin u nitrit) kataliziraju dva enzima. [[Hidroksilamin-oksidoreduktaza|hidroksilamin-oksidoreduktaza]] (HAO), pretvara hidroksilamin u [[dušik-oksid]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Caranto JD, Lancaster KM | title = Nitric oxide is an obligate bacterial nitrification intermediate produced by hydroxylamine oxidoreductase | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 114 | issue = 31 | pages = 8217–8222 | date = August 2017 | pmid = 28716929 | pmc = 5547625 | doi = 10.1073/pnas.1704504114 | bibcode = 2017PNAS..114.8217C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

:&lt;chem&gt;NH2OH -&gt; NO + 3H+ + 3e-&lt;/chem&gt;

Još jedan trenutno nepoznati enzim pretvara dušik-oksid u nitrit.

Treći korak (nitrit u nitrat) odvija se u zasebnom organizmu.

:&lt;chem&gt;{nitrit} + akceptor &lt;=&gt; {nitrat} + reducirani\ alceptor&lt;/chem&gt;

==Faktori koji utiču na stopu nitrifikacije==
===Uslovi zemljišta===
Zbog svoje inherentne [[mikrob]]ne prirode, nitrifikacija u zemljištu je u velikoj mjeri podložna uslovima tla. Općenito, nitrifikacija zemljišta će se odvijati optimalnom brzinom ako uslovi za mikrobne zajednice podstiču zdrav rast i aktivnost mikroba. Uslovi zemljišta koji utiču na stopu nitrifikacije uključuju:
*Raspoloživost supstrata (prisustvo NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;)
*[[Aeracija]] (dostupnost O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)
*[[vlaga|Sadržaj vlage]] u zemljištu (dostupnost H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)
*[[pH]] (blizu neutralnog)
*[[Temperatura]]

=== Inhibitori nitrifikacije ===
Nitrifikacija [[Inhibitor reakcije|inhibitori]] su [[hemijski spoj]]evi koji usporavaju nitrifikaciju [[amonijak]]a, gnojiva koja sadrže [[amonij]] ili [[urea|ureu]], a koja se primjenjuju na zemljište kao gnojiva. Ovi inhibitori mogu pomoći u smanjenju gubitka dušika u tlu koji bi inače koristile kulture. Inhibitori nitrifikacije se široko koriste, dodajući se u otprilike 50% bezvodnog [[amonijak]]a koji se primjenjuje u jesen u saveznim državama SAD-a, poput [[Illinois]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1094/CM-2007-0510-01-RS|title=An Educational Program on the Proper Timing of Fall-applied Nitrogen Fertilizer|url=https://dl.sciencesocieties.org/publications/cm/abstracts/6/1/2007-0510-01-RS?access=0&amp;view=article|journal=Crop Management|volume=6|pages=1–4|year=2007|vauthors=Czapar GF, Payne J, Tate J|url-access=subscription}}{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Obično su efikasni u povećanju iskorištavanja dušičnih gnojiva u usjevima u redovima, ali nivo efikasnosti zavisi od vanjskih uslova i njihove koristi se najvjerovatnije vide pri količinama dušika koje nisu optimalne.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.2136/sssaj2003.0937| vauthors = Ferguson R, Lark R, Slater G |title=Approaches to management zone definition for use of nitrification inhibitors|journal= Soil Sci. Soc. Am. J.|year= 2003|volume= 67|issue=3 |pages=937–947|bibcode=2003SSASJ..67..937F }}&lt;/ref&gt;

Ekološki problemi nitrifikacije također doprinose interesu za upotrebu inhibitora nitrifikacije: primarni produkt, [[nitrat]], prodire u podzemne vode, uzrokujući toksičnost i kod ljudi&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Duvva |first1=Laxman Kumar |last2=Panga |first2=Kiran Kumar |last3=Dhakate |first3=Ratnakar |last4=Himabindu |first4=Vurimindi |date=2021-12-21 |title=Health risk assessment of nitrate and fluoride toxicity in groundwater contamination in the semi-arid area of Medchal, South India |journal=Applied Water Science |volume=12 |issue=1 |doi=10.1007/s13201-021-01557-4 |issn=2190-5487|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; i neke vrste divljih životinja i doprinose [[eutrofikacija|eutrofikaciji]] stajaće vode. Neki inhibitori nitrifikacije također inhibiraju proizvodnju [[metan]]a, stakleničkog plina.

Inhibicija procesa nitrifikacije prvenstveno je olakšana selekcijom i inhibicijom/uništavanjem bakterija koje [[Oksidacija|oksidiraju]] amonijeve spojeve. Mnoštvo spojeva inhibira nitrifikaciju, koja se može podijeliti na sljedeća područja: aktivno mjesto [[amonij-monooksigenaza|amonij-monooksigenaze]] (AMO), mehanistički inhibitori i proces N-[[heterociklični spoj| heterocikličmih spojeva]]. Proces za potonja tri još nije široko shvaćen, ali je istaknut. Prisustvo AMO potvrđeno je na mnogim supstratima koji su inhibitori dušika kao što su [[dicijandiamid]], [[amonij-tiosulfat]] i [[nitrapirin]].

Konverzija amonijaka u [[hidroksilamin]] je prvi korak u nitrifikaciji, gdje AH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; predstavlja niz potencijalnih donora elektrona.
:{{chem|NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;}}  + {{chem|AH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}}  + {{chem|O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}} → {{chem|NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH}} + A + {{chem|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O}}

Ovu reakciju katalizuje AMO. Inhibitori ove reakcije vežu se za aktivno mjesto na AMO i sprječavaju ili odlažu proces. Proces oksidacije amonijaka pomoću AMO-a smatra se važnim zbog činjenice da drugi procesi zahtijevaju kooksidaciju NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; za obezbjeđivanje redukcionih ekvivalenata. To obično obezbjeđuje spoj [[hidroksilamin-oksidoreduktaza]] (HAO) koji katalizuje reakciju:
:{{chem|NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH}}  +  {{chem|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O}}   →   {{chem|NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;}}&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;  +  5 H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;  +  4 e&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt;
Mehanizam inhibicije je kompliciran ovim zahtjevom. Kinetička analiza inhibicije oksidacije NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; pokazala je da supstrati AMO pokazali kinetiku u rasponu od [[kompetitivna inhibicija|kompetitivna]] do [[nekompetitivna inhibicija|nekompetitivna]]. Vezivanje i oksidacija mogu se odvijati na dva mjesta na AMO: u kompetitivnim supstratima, vezivanje i oksidacija se odvijaju na NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; mjestu, dok se u nekompetitivnim odvijaju na drugom mjestu.

Inhibitori zasnovani na mehanizmu mogu se definirati kao spojevi koji prekidaju normalnu reakciju [[katalizator|kataliziranu]] enzimom. Ova metoda se događa inaktivacijom enzima putem [[kovalentna veza|kovalentne]] modifikacije produkta, što u konačnici inhibira nitrifikaciju. Kroz proces, AMO se deaktivira i jedan ili više proteina se kovalentno veže za konačni produkt. Utvrđeno je da je ovo najizraženije u širokom rasponu [[sumpor]]nih ili [[acetilen|acetilenskih spojeva]].

Utvrđeno je da spojevi koji sadrže sumpor, uključujući amonijum tiosulfat (popularan inhibitor), djeluju tako što proizvode isparljiva jedinjenja sa jakim inhibitornim efektima kao što su [[ugljik-disulfid]] i [[tiourea]].

Konkretno, {{ill|tiofosforil-triamid|qid=Q82903490}} ({{chem2|S\dP(NH2)3}}) bio je značajan dodatak gdje ima dvostruku svrhu inhibicije i proizvodnje [[ureaza|ureaze]] i nitrifikacije.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1007/s003740050518|title=Modes of action of nitrification inhibitors|journal=Biology and Fertility of Soils|volume=29|pages=1–9|year=1999| vauthors = McCarty GW |issue=1 |bibcode=1999BioFS..29....1M |s2cid=38059676}}&lt;/ref&gt; U studiji inhibitornih efekata oksidacije uzrokovanih bakterijom ''[[Nitrosomonas europaea]]'', upotreba [[tioetera]] rezultirala je oksidacijom ovih spojeva u [[sulfoksid]]e, gdje je atom sumpora primarno mjesto oksidacije putem AMO-a. Ovo je najsnažnije povezano s poljem kompetitivne inhibicije.
[[Datoteka:Nheterocyclicmolecules.png|thumb| Primjeri N-heterocikličnih molekula.]]
N-heterociklični spojevi su također visoko efikasni inhibitori nitrifikacije i često se klasificiraju prema svojoj prstenastoj strukturi. Način djelovanja ovih spojeva nije dobro shvaćen: dok je nitrapirin, široko korišteni inhibitor i supstrat AMO-a, slab inhibitor zasnovan na mehanizmu djelovanja navedenog [[enzim]]a, efekti navedenog mehanizma ne mogu se direktno povezati sa sposobnošću jedinjenja da inhibira nitrifikaciju. Pretpostavlja se da nitrapirin djeluje protiv enzima monooksigenaze unutar [[bakterija]], sprječavajući rast i oksidaciju CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;/NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;PMID16346465&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Topp E, Knowles R | title = Effects of Nitrapyrin [2-Chloro-6-(Trichloromethyl) Pyridine] on the Obligate Methanotroph Methylosinus trichosporium OB3b | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 47 | issue = 2 | pages = 258–62 | date = February 1984 | pmid = 16346465 | pmc = 239655 | doi = 10.1128/aem.47.2.258-262.1984 | s2cid = 34551923 }}&lt;/ref&gt; Spojevi koji sadrže dva ili tri susjedna atoma N u prstenu ([[piridazin]], [[pirazol]], [[indazol]]) obično imaju značajno veći inhibitorni učinak od spojeva koji sadrže atome [[dušik|N]] koji nisu susjedni ili pojedinačne atome N u prstenu ([[piridin]], [[pirol]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McCarty GW | year = 1998 | title = Modes of action of nitrification inhibitors | journal = Biology and Fertility of Soils | volume = 29 | issue = 1| pages = 1–9 | doi = 10.1007/s003740050518 | bibcode = 1999BioFS..29....1M | s2cid = 38059676 }}&lt;/ref&gt; Ovo ukazuje na to da je prisustvo atoma dušika u prstenu direktno povezano s inhibitornim efektom ove klase spojeva.

===Inhibicija oksidacije metana===
Neki inhibitori enzimske nitrifikacije, poput nitrapirina, također mogu inhibirati oksidaciju [[metan]]a u [[metanotrof]]nim bakterijama.&lt;ref name=&quot;PMID16346465&quot;/&gt; AMO pokazuje slične kinetičke brzine prometa kao [[metan-monooksigenaza]] (MMO) koja se nalazi u metanotrofima, što ukazuje na to da je MMO sličan katalizator kao AMO u svrhu oksidacije metana. Nadalje, metanotrofne [[bakterije]] dijele mnoge sličnosti s {{NH3}} oksidatorima kao što su iz roda ''[[Nitrosomonas]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bédard C, Knowles R | title = Physiology, biochemistry, and specific inhibitors of CH4, NH4+, and CO oxidation by methanotrophs and nitrifiers | journal = Microbiological Reviews | volume = 53 | issue = 1 | pages = 68–84 | date = March 1989 | pmid = 2496288 | pmc = 372717 | doi = 10.1128/MMBR.53.1.68-84.1989 }}&lt;/ref&gt; Profil inhibitora čestičnih oblika MMO (pMMO) pokazuje sličnost s profilom AMO-a, što dovodi do sličnosti u svojstvima između MMO-a u metanotrofima i AMO-a u [[autotrof]]ima.

==Okolišni odnosi==
[[Datoteka:Nitrification Process Tank.jpg|thumb| Rezervoar za proces nitrifikacije u postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda]]
Inhibitori nitrifikacije su također zanimljivi sa stanovišta zaštite okoliša zbog proizvodnje nitrata i [[dušik-oksid]]a iz procesa nitrifikacije. Dušik-oksid (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), iako je njegova atmosferska koncentracija mnogo niža od koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ima [[potencijal globalnog zagrijavanja]] od oko 300 puta veći od [[ugljik-dioksid]]a i doprinosi 6% planetarnog zagrijavanja zbog stakleničkih plinova. Ovaj spoj je također značajan za [[kataliza|kataliziranje]] razgradnje [[ozon]]a u [[stratosfera|stratosferi]]. &lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1017/S1466046607070482|title=Environmental Review: The Potential of Nitrification Inhibitors to Manage the Pollution Effect of Nitrogen Fertilizers in Agricultural and Other Soils: A Review|journal=Environmental Practice|volume=9|issue=4|pages=266–279|year=2007| vauthors = Singh SN, Verma A |s2cid=128612680}}&lt;/ref&gt; [[Nitrat]]i, toksični spojevi za divlje [[životinje]] i stoku i produkt nitrifikacije, također su zabrinjavajući.
Tlo, koje se sastoji od [[polianion]] skih [[glina]] i [[silikat]]a, uglavnom ima neto anionski naboj. Posljedično, amonijak (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) se čvrsto veže za tlo, ali nitratni ioni (NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;) se ne vežu. Budući da je nitrat mobilniji, on se [[ispiranje|ispira]] u podzemne vode putem [[poljoprivredno otjecanje|poljoprivrednog otjecanja]]. Nitrati u podzemnim vodama mogu uticati na koncentracije površinskih voda, putem direktnih interakcija podzemnih i površinskih voda (npr. dotok [[potok]]a, [[izvor]]i) ili kada se vade za površinsku upotrebu. Naprimjer, veliki dio vode za piće u Sjedinjenim Državama dolazi iz podzemnih voda, ali većina postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda ispušta se u površinske vode.
Među divljim životinjama, [[vodozemci]] (punoglavci) i jaja slatkovodnih riba najosjetljiviji su na povišene nivoe nitrata i doživljavaju oštećenja rasta i razvoja na nivoima koji se obično nalaze u slatkovodnim tijelima SAD-a (&lt;20 mg/l). Nasuprot tome, slatkovodni [[beskičmenjaci]] su tolerantniji (~90+ mg/l), a odrasle slatkovodne [[ribe]] mogu tolerisati vrlo visoke nivoe (800&amp;nbsp;mg+/l).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rouse JD, Bishop CA, Struger J | title = Nitrogen pollution: an assessment of its threat to amphibian survival | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 107 | issue = 10 | pages = 799–803 | date = October 1999 | pmid = 10504145 | pmc = 1566592 | doi = 10.2307/3454576 | jstor = 3454576 }}&lt;/ref&gt; Nivoi nitrata također doprinose [[eutrofikaciji]], procesu u kojem veliko cvjetanje algi smanjuje nivo kisika u vodenim površinama i dovodi do smrti stvorenja koja konzumiraju kisik zbog anoksije. Smatra se da nitrifikacija također doprinosi stvaranju [[fotohemijskog]] smoga, prizemnog ozona, [[kiselih kiša]], promjenama u [[raznolikosti vrsta]] i drugim neželjenim procesima. Osim toga, pokazalo se da inhibitori nitrifikacije također potiskuju oksidaciju metana (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), snažnog [[stakleničkog plina]], u CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. I [[nitrapirin]] i [[acetilen]] pokazali su se kao snažni supresori oba procesa, iako načini djelovanja koji ih razlikuju nisu jasni.

== Također pogledajte==
* [[F-omjer (okeanografija)|F-omjer]]
* [[Haberov proces]]
* [[Nitrificirajuće bakterije]]
* [[Fiksacija dušika]]
* [[Istovremena nitrifikacija-denitrifikacija]]
* [[Comammox]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Nitrification}}
* {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20081118013245/http://www.fishdoc.co.uk/filtration/nitrification.htm Nitrification at the heart of filtration]}} at fishdoc.co.uk
* [http://www.abdn.ac.uk/~mbi010/nitrification.htm Nitrification] at University of Aberdeen · King's College
* [http://www.lagoonsonline.com/ripple.htm Nitrification Basics for Aerated Lagoon Operators] at lagoonsonline.com

[[Kategorija:Biohemijske reakcije]]
[[Kategorija:Ciklus dušika]]
[[Kategorija:Biologija tla]]
[[Kategorija:Ekologija]]</text>
      <sha1>721b4qvtb9eopjspn2czsa9bkty2i4j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nitracija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533839</id>
    <revision>
      <id>3839184</id>
      <timestamp>2026-05-03T18:18:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26972-81</username>
        <id>180958</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Razlikovanje|Nitrifikacija|Nitrozacija|Nitriranje}} U [[nerganska hemija|nerganskoj hemiji]], '''nitracija''' je opća klasa [[hemijski proces|hemijskih procesa]] za uvođenje [[nitro-grupa|nitro-grupe]] ({{chem2|\sNO2}}) u [[organski spoj]]. Termin se također (pogrešno) primjenjuje na različite procese formiranja [[nitratnih estera]] ({{chem2|\sONO2}}) između [[Alkohol (hemija)|alkohola]] i [[dušična kiselina|dušične kiseline]] (kao što se dešava u Organska sin...</comment>
      <origin>3839184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10798" sha1="c6ojbyghwegd1fuv0ge1e93i30vmuay" xml:space="preserve">{{Razlikovanje|Nitrifikacija|Nitrozacija|Nitriranje}}
U [[nerganska hemija|nerganskoj hemiji]], '''nitracija''' je opća klasa [[hemijski proces|hemijskih procesa]] za uvođenje [[nitro-grupa|nitro-grupe]] ({{chem2|\sNO2}}) u [[organski spoj]]. Termin se također (pogrešno) primjenjuje na različite procese formiranja [[nitratnih estera]] ({{chem2|\sONO2}}) između [[Alkohol (hemija)|alkohola]] i [[dušična kiselina|dušične kiseline]] (kao što se dešava u [[Organska sinteza|sintezi]] [[nitroglicerin]]a). Razlika između rezultirajućih [[molekularna struktura|molekularnih struktura]] nitro-spojeva i [[nitrat]]a ({{chem2|NO3-}}) je u tome što je atom [[dušik]]a u nitro-spojevima direktno [[Hemijska veza|vezan]] za atom koji nije [[kisik]] (obično [[ugljik]] ili drugi atom dušika), dok je u nitratnim [[ester]]ima (također zvanim organskim nitratima) dušik vezan za atom kisika koji je pak obično vezan za atom ugljika (nitrito- grupa).
Postoje mnoge glavne industrijske primjene nitriranja u strogom smislu; najvažnije po obimu su za proizvodnju nitroaromatskih spojeva kao što je [[nitrobenzen]]. [[Tehnologija]] je dugogodišnja i zrela.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Schofield, K.|title=Nitration and Aromatic Reactivity|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|year=1971}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Booth&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Olahfirst1=G.A.|last2=Malhotra|first2=R.|last3=Narang|first3=S.C. |title=Nitration: Methods and Mechanisms|publisher=VCH|location=NY|year=1989|isbn= 978-0-471-18695-3}}&lt;/ref&gt;
:[[slika:Nitration_reaction_equation_example.svg|frameless|class=skin-invert|310x310px]]

Reakcije nitracije se posebno koriste za proizvodnju eksploziva, na primjer, konverzija [[gvanidina]] u [[nitrogvanidin]] i konverzija [[toluen]]a u [[trinitrotoluen]] (TNT). Međutim, nitracije su od velikog značaja jer se gotovo svi aromatski [[amin (hemija)|[amini]] ([[anilin]]) proizvode iz nitro-prekursora. Milioni tona nitroaromatskih spojeva se proizvode godišnje.&lt;ref name=&quot;Booth&quot;&gt;{{cite encyclopedia|author=Gerald Booth|title=Nitro Compounds, Aromatic|encyclopedia=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|year=2007|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|doi=10.1002/14356007.a17_411|isbn=978-3527306732}}&lt;/ref&gt;

== Aromatska nitracija==
Tipične nitracije aromatakih spojeva oslanjaju se na reagens koji se naziva &quot;mješovita kiselina&quot;, smjesu koncentrirane [[dušična kiselina|dušične]] i [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]].&lt;ref&gt;John McMurry Organska hemija 2. izdanje.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Booth&quot;/&gt; Ova smjesa proizvodi [[nitronijev ion]] (NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;), koji je aktivna vrsta u '''aromatskoj nitraciji'''. Ovaj aktivni sastojak, koji se može izolirati u slučaju [[nitronij- tetrafluoroborat]],&lt;ref&gt;{{OrgSynth | title = Benzonitrile, 2-methyl-3,5-dinitro- | author = George A. Olah and Stephen J. Kuhn | collvol = 5 | collvolpages = 480 | prep=cv5p0480}}&lt;/ref također utiče na nitraciju bez potrebe za miješanom kiselinom. U sintezama miješanih kiselina sumporna kiselina se ne troši i stoga djeluje kao [[katalizator]], kao i apsorbent vode. U slučaju nitracije [[benzen]]a, reakcija se provodi na višoj temperaturi, koja ne prelazi 50&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chemguide.co.uk/organicprops/arenes/nitration.html|title=Nitration of benzene and methylbenzene}}&lt;/ref&gt; Proces je jedan primjer [[elektrofilna aromatska supstitucija| elektrofilne aromatske supstitucije]], koja uključuje napad elektronima bogatog [[benzenski prsten|benzenskog prstena]]:

:[[Slika:AromaticNitrationMechanism.svg| Mehanizam aromatske nitracije]]
Predloženi su i alternativni mehanizmi, uključujući onaj koji uključuje [[prijenos jednog elektrona]] (SET).&lt;ref&gt;{{cite journal | title = Unified Mechanism Concept of Electrophilic Aromatic Nitration Revisited: Convergence of Computational Results and Experimental Data |author1=Esteves, P. M. |author2=Carneiro, J. W. M. |author3=Cardoso, S. P. |author4=Barbosa, A. G. H. |author5=Laali, K. K. |author6=Rasul, G. |author7=Prakash, G. K. S. |author8=e Olah, G. A. | journal = J. Am. Chem. Soc. | year = 2003 | doi = 10.1021/ja021307w | volume = 125 | pages = 4836–49 | pmid = 12696903 | issue = 16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | title = Electrophilic Aromatic Nitration: Understanding Its Mechanism and Substituent Effects |author1=Queiroz, J. F. |author2=Carneiro, J. W. M. |author3=Sabino A. A. |author4=Sparapan, R. |author5=Eberlin, M. N. |author6=Esteves, P. M. | journal = [[J. Org. Chem.]] | doi = 10.1021/jo0609475 | year = 2006 | volume = 71 | pages = 6192–203 | pmid = 16872205 | issue = 16}}&lt;/ref&gt;

==Opseg==
Selektivnost može biti izazov. Alternativni proizvodi često djeluju kao zagađivači ili se jednostavno bacaju. Stoga se značajna pažnja posvećuje optimizaciji reakcijskih uslova. Na primjer, miješana kiselina može se izvesti iz fosforne ili [[perhlorne kiseline]] umjesto sumporne kiseline.&lt;ref name=&quot;Booth&quot;/&gt;

[[Regioselektivnost]] je snažno pod uticajem supstituenata na aromatskim prstenovima (vidi [[elektrofilna aromataka supstitucija]]). Naprimjer, nitracija nitrobenzena daje sva tri izomera [[dinitrobenzen]]a, u omjeru 93:6:1 (odnosno meta–, orto–, para–). Grupe koje privlače elektrone, kao što su drugi [[nitro-spoj|nitro]] su [[Deaktivirajuća grupa|deaktivirajuća]]. Nitracija se ubrzava prisustvom [[aktivacijskih grupa]] kao što su [[amino]], [[hidroksil|hidroksi]] i [[metil]] grupe, kao i [[amid]] nei [[eter]]ske grupe, što rezultira para– i orto– [[izomer]]ima. Pored regioselektivnosti, stepen nitracije je od interesa. [[Fluorenon]], naprimjer, može se selektivno trinitrirati&lt;ref&gt;{{OrgSynth | title = 2,4,7-Trinitrofluorenone | author = E. O. Woolfolk and Milton Orchin | collvol = 3 | collvolpages = 837 | prep=cv3p0837}}&lt;/ref&gt; ili tetranitrirati.&lt;ref&gt;{{OrgSynth | title = 2,4,5,7-Tetranitrofluorenone | author = Melvin S. Newman and H. Boden | collvol = 5 | collvolpages = 1029 | prep=cv5p1029}}&lt;/ref&gt;

Direktna nitracija [[anilin]]a sa [[dušična kiselina|dušičnom]] i [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]], prema jednom izvoru,&lt;ref&gt;Web resource: [http://www.warren-wilson.edu/~research/Undergrad_Res/nss97-98/abstrspr98.htm warren-wilson.edu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120320060521/http://www.warren-wilson.edu/~research/Undergrad_Res/nss97-98/abstrspr98.htm |date=2012-03-20 }}&lt;/ref&gt; rezultira 50/50 smjesom ''para''– i ''meta''-nitroanilin izomera. U ovoj reakciji, brzo reagujući i aktivirajući anilin (ArNH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) postoji u ravnoteži sa obilnijim, ali manje reaktivnim (deaktiviranim) anilinij-ionom (ArNH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;), što može objasniti ovu distribuciju produkata reakcije. Prema drugom izvoru,&lt;ref&gt;''Mechanism and synthesis'' Peter Taylor, Royal Society of Chemistry (Great Britain), Open University&lt;/ref&gt; kontroliranija nitracija anilina počinje stvaranjem [[acetanilid]]a, reakcijom sa [[anhidrido sirćetne kiseline|anhidridom sirćetne kiseline]], nakon čega slijedi stvarna nitracija. Budući da je amid regularna aktivirajuća grupa, nastali produkti su para– i orto– izomeri. Zagrijavanje reakcijske smjese je dovoljno da se amid hidrolizira nazad u nitrirani anilin.

===Alternative dušičnoj kiselini===
Smjesa dušične i sirćetne kiseline ili dušične kiseline i anhidrida sirćetne kiseline je komercijalno važna u proizvodnji [[RDX]], jer se amini uništavaju sumpornom kiselinom. [[Acetil-nitrat]] se također koristio kao sredstvo za nitraciju.&lt;ref&gt;Louw, Robert &quot;Acetyl nitrate&quot; e-EROS Encyclopedia of Reagents for Organic Synthesis 2001, 1-2. {{doi| 10.1002/047084289X.ra032}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1021/jo981557o |title=A Novel Method for the Nitration of Simple Aromatic Compounds |date=1998 |last1=Smith |first1=Keith |last2=Musson |first2=Adam |last3=Deboos |first3=Gareth A. |journal=The Journal of Organic Chemistry |volume=63 |issue=23 |pages=8448–8454 }}&lt;/ref&gt;

U [[Wolffenstein-Bötersova reakcija|Wolffenstein-Bötersovoj reakciji]], [[benzen]] reaguje sa dušičnom kiselinom i [[živa(II) nitrat]]om dajući [[pikrinska kiselina|pikrinsku kiselinu]].

U drugoj polovini 20. stoljeća, razvijeni su novi reagensi za laboratorijsku upotrebu, uglavnom N-nitro [[heterociklični spoj]]evi.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Tao |last2=Li |first2=Xiaoqian |last3=Deng |first3=Shuang |last4=Qi |first4=Xiaotian |last5=Cong |first5=Hengjiang |last6=Cheng |first6=Hong-Gang |last7=Shi |first7=Liangwei |last8=Zhou |first8=Qianghui |last9=Zhuang |first9=Lin |date=2022-09-26 |title=From N–H Nitration to Controllable Aromatic Mononitration and Dinitration─The Discovery of a Versatile and Powerful N -Nitropyrazole Nitrating Reagent |journal=JACS Au |language=en |volume=2 |issue=9 |pages=2152–2161 |doi=10.1021/jacsau.2c00413 |issn=2691-3704 |pmc=9516713 |pmid=36186553}}&lt;/ref&gt;

===Ipso nitracija===
Sa aril hloridom, [[triflat]]om i nonaflatom, može se odvijati i ipso-nitracija.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1002/anie.200906940| pmid = 20146295| year = 2010| last1 = Prakash | first1 = G.| last2 = Mathew | first2 = T.| title = Ipso-Nitration of Arenes| volume = 49| issue = 10| pages = 1726–1728| journal = Angewandte Chemie International Edition in English }}&lt;/ref&gt; Frazu '''ipso nitracija''' prvi put su upotrijebili Perrin i Skinner 1971. godine, u istraživanju nitracije hloroanizola.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1021/ja00743a015| title = Directive effects in electrophilic aromatic substitution (&quot;ipso factors&quot;). Nitration of haloanisoles| year = 1971| last1 = Perrin | first1 = C. L.| last2 = Skinner | first2 = G. A.| journal = Journal of the American Chemical Society| volume = 93| issue = 14| pages = 3389 | bibcode = 1971JAChS..93.3389P}}&lt;/ref&gt; U jednom protokolu, 4-hloro-''n''-butilbenzen reaguje sa [[natrij-nitrit]]om u [[terc-butanol|''t''-butanolu]] u prisustvu 0,5 mol% [[Tris(dibenzilidenaceton)dipaladij(0)|Pd&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(dba)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]], biarilfosfinskog [[ligand]]a i [[katalizator faznog transfera|katalizatora faznog transfera]], da bi se dobio 4-nitro-''n''-butilbenzen.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1021/ja905768k| pmid = 19737014| year = 2009| last1 = Fors | first1 = B.| last2 = Buchwald | first2 = S.| title = Pd-Catalyzed Conversion of Aryl Chlorides, Triflates, and Nonaflates to Nitroaromatics| journal = Journal of the American Chemical Society| volume = 131| issue = 36| pages = 12898–12899| pmc = 2773681| bibcode = 2009JAChS.13112898F}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Menkeova nitracija]]
* [[Cinckeova nitracija]]
* [[Reaktivne vrste dušika]]

== Reference ==
{{reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Commpnscat|Nitration}}
{{Organske reakcije}}
[[Kategorija:Reakcije nitracije]]
[[Kategorija:Reakcije supstitucije]]
[[Kategorija:Neorganska hemija]]</text>
      <sha1>c6ojbyghwegd1fuv0ge1e93i30vmuay</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839185</id>
      <parentid>3839184</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:19:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26972-81</username>
        <id>180958</id>
      </contributor>
      <origin>3839185</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10798" sha1="5ckhl2d2jl4yoqca50k32i4d35tid2h" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Nitrifikacija|Nitrozacija|Nitriranje}}
U [[neorganska hemija|nerganskoj hemiji]], '''nitracija''' je opća klasa [[hemijski proces|hemijskih procesa]] za uvođenje [[nitro-grupa|nitro-grupe]] ({{chem2|\sNO2}}) u [[organski spoj]]. Termin se također (pogrešno) primjenjuje na različite procese formiranja [[nitratnih estera]] ({{chem2|\sONO2}}) između [[Alkohol (hemija)|alkohola]] i [[dušična kiselina|dušične kiseline]] (kao što se dešava u [[Organska sinteza|sintezi]] [[nitroglicerin]]a). Razlika između rezultirajućih [[molekularna struktura|molekularnih struktura]] nitro-spojeva i [[nitrat]]a ({{chem2|NO3-}}) je u tome što je atom [[dušik]]a u nitro-spojevima direktno [[Hemijska veza|vezan]] za atom koji nije [[kisik]] (obično [[ugljik]] ili drugi atom dušika), dok je u nitratnim [[ester]]ima (također zvanim organskim nitratima) dušik vezan za atom kisika koji je pak obično vezan za atom ugljika (nitrito- grupa).
Postoje mnoge glavne industrijske primjene nitriranja u strogom smislu; najvažnije po obimu su za proizvodnju nitroaromatskih spojeva kao što je [[nitrobenzen]]. [[Tehnologija]] je dugogodišnja i zrela.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Schofield, K.|title=Nitration and Aromatic Reactivity|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|year=1971}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Booth&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Olahfirst1=G.A.|last2=Malhotra|first2=R.|last3=Narang|first3=S.C. |title=Nitration: Methods and Mechanisms|publisher=VCH|location=NY|year=1989|isbn= 978-0-471-18695-3}}&lt;/ref&gt;
:[[slika:Nitration_reaction_equation_example.svg|frameless|class=skin-invert|310x310px]]

Reakcije nitracije se posebno koriste za proizvodnju eksploziva, na primjer, konverzija [[gvanidina]] u [[nitrogvanidin]] i konverzija [[toluen]]a u [[trinitrotoluen]] (TNT). Međutim, nitracije su od velikog značaja jer se gotovo svi aromatski [[amin (hemija)|[amini]] ([[anilin]]) proizvode iz nitro-prekursora. Milioni tona nitroaromatskih spojeva se proizvode godišnje.&lt;ref name=&quot;Booth&quot;&gt;{{cite encyclopedia|author=Gerald Booth|title=Nitro Compounds, Aromatic|encyclopedia=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|year=2007|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|doi=10.1002/14356007.a17_411|isbn=978-3527306732}}&lt;/ref&gt;

== Aromatska nitracija==
Tipične nitracije aromatakih spojeva oslanjaju se na reagens koji se naziva &quot;mješovita kiselina&quot;, smjesu koncentrirane [[dušična kiselina|dušične]] i [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]].&lt;ref&gt;John McMurry Organska hemija 2. izdanje.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Booth&quot;/&gt; Ova smjesa proizvodi [[nitronijev ion]] (NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;), koji je aktivna vrsta u '''aromatskoj nitraciji'''. Ovaj aktivni sastojak, koji se može izolirati u slučaju [[nitronij- tetrafluoroborat]],&lt;ref&gt;{{OrgSynth | title = Benzonitrile, 2-methyl-3,5-dinitro- | author = George A. Olah and Stephen J. Kuhn | collvol = 5 | collvolpages = 480 | prep=cv5p0480}}&lt;/ref također utiče na nitraciju bez potrebe za miješanom kiselinom. U sintezama miješanih kiselina sumporna kiselina se ne troši i stoga djeluje kao [[katalizator]], kao i apsorbent vode. U slučaju nitracije [[benzen]]a, reakcija se provodi na višoj temperaturi, koja ne prelazi 50&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chemguide.co.uk/organicprops/arenes/nitration.html|title=Nitration of benzene and methylbenzene}}&lt;/ref&gt; Proces je jedan primjer [[elektrofilna aromatska supstitucija| elektrofilne aromatske supstitucije]], koja uključuje napad elektronima bogatog [[benzenski prsten|benzenskog prstena]]:

:[[Slika:AromaticNitrationMechanism.svg| Mehanizam aromatske nitracije]]
Predloženi su i alternativni mehanizmi, uključujući onaj koji uključuje [[prijenos jednog elektrona]] (SET).&lt;ref&gt;{{cite journal | title = Unified Mechanism Concept of Electrophilic Aromatic Nitration Revisited: Convergence of Computational Results and Experimental Data |author1=Esteves, P. M. |author2=Carneiro, J. W. M. |author3=Cardoso, S. P. |author4=Barbosa, A. G. H. |author5=Laali, K. K. |author6=Rasul, G. |author7=Prakash, G. K. S. |author8=e Olah, G. A. | journal = J. Am. Chem. Soc. | year = 2003 | doi = 10.1021/ja021307w | volume = 125 | pages = 4836–49 | pmid = 12696903 | issue = 16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | title = Electrophilic Aromatic Nitration: Understanding Its Mechanism and Substituent Effects |author1=Queiroz, J. F. |author2=Carneiro, J. W. M. |author3=Sabino A. A. |author4=Sparapan, R. |author5=Eberlin, M. N. |author6=Esteves, P. M. | journal = [[J. Org. Chem.]] | doi = 10.1021/jo0609475 | year = 2006 | volume = 71 | pages = 6192–203 | pmid = 16872205 | issue = 16}}&lt;/ref&gt;

==Opseg==
Selektivnost može biti izazov. Alternativni proizvodi često djeluju kao zagađivači ili se jednostavno bacaju. Stoga se značajna pažnja posvećuje optimizaciji reakcijskih uslova. Na primjer, miješana kiselina može se izvesti iz fosforne ili [[perhlorne kiseline]] umjesto sumporne kiseline.&lt;ref name=&quot;Booth&quot;/&gt;

[[Regioselektivnost]] je snažno pod uticajem supstituenata na aromatskim prstenovima (vidi [[elektrofilna aromataka supstitucija]]). Naprimjer, nitracija nitrobenzena daje sva tri izomera [[dinitrobenzen]]a, u omjeru 93:6:1 (odnosno meta–, orto–, para–). Grupe koje privlače elektrone, kao što su drugi [[nitro-spoj|nitro]] su [[Deaktivirajuća grupa|deaktivirajuća]]. Nitracija se ubrzava prisustvom [[aktivacijskih grupa]] kao što su [[amino]], [[hidroksil|hidroksi]] i [[metil]] grupe, kao i [[amid]] nei [[eter]]ske grupe, što rezultira para– i orto– [[izomer]]ima. Pored regioselektivnosti, stepen nitracije je od interesa. [[Fluorenon]], naprimjer, može se selektivno trinitrirati&lt;ref&gt;{{OrgSynth | title = 2,4,7-Trinitrofluorenone | author = E. O. Woolfolk and Milton Orchin | collvol = 3 | collvolpages = 837 | prep=cv3p0837}}&lt;/ref&gt; ili tetranitrirati.&lt;ref&gt;{{OrgSynth | title = 2,4,5,7-Tetranitrofluorenone | author = Melvin S. Newman and H. Boden | collvol = 5 | collvolpages = 1029 | prep=cv5p1029}}&lt;/ref&gt;

Direktna nitracija [[anilin]]a sa [[dušična kiselina|dušičnom]] i [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]], prema jednom izvoru,&lt;ref&gt;Web resource: [http://www.warren-wilson.edu/~research/Undergrad_Res/nss97-98/abstrspr98.htm warren-wilson.edu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120320060521/http://www.warren-wilson.edu/~research/Undergrad_Res/nss97-98/abstrspr98.htm |date=2012-03-20 }}&lt;/ref&gt; rezultira 50/50 smjesom ''para''– i ''meta''-nitroanilin izomera. U ovoj reakciji, brzo reagujući i aktivirajući anilin (ArNH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) postoji u ravnoteži sa obilnijim, ali manje reaktivnim (deaktiviranim) anilinij-ionom (ArNH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;), što može objasniti ovu distribuciju produkata reakcije. Prema drugom izvoru,&lt;ref&gt;''Mechanism and synthesis'' Peter Taylor, Royal Society of Chemistry (Great Britain), Open University&lt;/ref&gt; kontroliranija nitracija anilina počinje stvaranjem [[acetanilid]]a, reakcijom sa [[anhidrido sirćetne kiseline|anhidridom sirćetne kiseline]], nakon čega slijedi stvarna nitracija. Budući da je amid regularna aktivirajuća grupa, nastali produkti su para– i orto– izomeri. Zagrijavanje reakcijske smjese je dovoljno da se amid hidrolizira nazad u nitrirani anilin.

===Alternative dušičnoj kiselini===
Smjesa dušične i sirćetne kiseline ili dušične kiseline i anhidrida sirćetne kiseline je komercijalno važna u proizvodnji [[RDX]], jer se amini uništavaju sumpornom kiselinom. [[Acetil-nitrat]] se također koristio kao sredstvo za nitraciju.&lt;ref&gt;Louw, Robert &quot;Acetyl nitrate&quot; e-EROS Encyclopedia of Reagents for Organic Synthesis 2001, 1-2. {{doi| 10.1002/047084289X.ra032}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1021/jo981557o |title=A Novel Method for the Nitration of Simple Aromatic Compounds |date=1998 |last1=Smith |first1=Keith |last2=Musson |first2=Adam |last3=Deboos |first3=Gareth A. |journal=The Journal of Organic Chemistry |volume=63 |issue=23 |pages=8448–8454 }}&lt;/ref&gt;

U [[Wolffenstein-Bötersova reakcija|Wolffenstein-Bötersovoj reakciji]], [[benzen]] reaguje sa dušičnom kiselinom i [[živa(II) nitrat]]om dajući [[pikrinska kiselina|pikrinsku kiselinu]].

U drugoj polovini 20. stoljeća, razvijeni su novi reagensi za laboratorijsku upotrebu, uglavnom N-nitro [[heterociklični spoj]]evi.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Tao |last2=Li |first2=Xiaoqian |last3=Deng |first3=Shuang |last4=Qi |first4=Xiaotian |last5=Cong |first5=Hengjiang |last6=Cheng |first6=Hong-Gang |last7=Shi |first7=Liangwei |last8=Zhou |first8=Qianghui |last9=Zhuang |first9=Lin |date=2022-09-26 |title=From N–H Nitration to Controllable Aromatic Mononitration and Dinitration─The Discovery of a Versatile and Powerful N -Nitropyrazole Nitrating Reagent |journal=JACS Au |language=en |volume=2 |issue=9 |pages=2152–2161 |doi=10.1021/jacsau.2c00413 |issn=2691-3704 |pmc=9516713 |pmid=36186553}}&lt;/ref&gt;

===Ipso nitracija===
Sa aril hloridom, [[triflat]]om i nonaflatom, može se odvijati i ipso-nitracija.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1002/anie.200906940| pmid = 20146295| year = 2010| last1 = Prakash | first1 = G.| last2 = Mathew | first2 = T.| title = Ipso-Nitration of Arenes| volume = 49| issue = 10| pages = 1726–1728| journal = Angewandte Chemie International Edition in English }}&lt;/ref&gt; Frazu '''ipso nitracija''' prvi put su upotrijebili Perrin i Skinner 1971. godine, u istraživanju nitracije hloroanizola.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1021/ja00743a015| title = Directive effects in electrophilic aromatic substitution (&quot;ipso factors&quot;). Nitration of haloanisoles| year = 1971| last1 = Perrin | first1 = C. L.| last2 = Skinner | first2 = G. A.| journal = Journal of the American Chemical Society| volume = 93| issue = 14| pages = 3389 | bibcode = 1971JAChS..93.3389P}}&lt;/ref&gt; U jednom protokolu, 4-hloro-''n''-butilbenzen reaguje sa [[natrij-nitrit]]om u [[terc-butanol|''t''-butanolu]] u prisustvu 0,5 mol% [[Tris(dibenzilidenaceton)dipaladij(0)|Pd&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(dba)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]], biarilfosfinskog [[ligand]]a i [[katalizator faznog transfera|katalizatora faznog transfera]], da bi se dobio 4-nitro-''n''-butilbenzen.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1021/ja905768k| pmid = 19737014| year = 2009| last1 = Fors | first1 = B.| last2 = Buchwald | first2 = S.| title = Pd-Catalyzed Conversion of Aryl Chlorides, Triflates, and Nonaflates to Nitroaromatics| journal = Journal of the American Chemical Society| volume = 131| issue = 36| pages = 12898–12899| pmc = 2773681| bibcode = 2009JAChS.13112898F}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Menkeova nitracija]]
* [[Cinckeova nitracija]]
* [[Reaktivne vrste dušika]]

== Reference ==
{{reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Commpnscat|Nitration}}
{{Organske reakcije}}
[[Kategorija:Reakcije nitracije]]
[[Kategorija:Reakcije supstitucije]]
[[Kategorija:Neorganska hemija]]</text>
      <sha1>5ckhl2d2jl4yoqca50k32i4d35tid2h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839186</id>
      <parentid>3839185</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:21:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26972-81</username>
        <id>180958</id>
      </contributor>
      <origin>3839186</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10789" sha1="5nvrm9n2fefc474fjelp1ar7dezc58z" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Nitrifikacija|Nitrozacija|Nitriranje}}
U [[neorganska hemija|nerganskoj hemiji]], '''nitracija''' je opća klasa [[hemijski proces|hemijskih procesa]] za uvođenje [[nitro-grupa|nitro-grupe]] ({{chem2|\sNO2}}) u [[organski spoj]]. Termin se također (pogrešno) primjenjuje na različite procese formiranja [[nitratnih estera]] ({{chem2|\sONO2}}) između [[Alkohol|alkohola]] i [[dušična kiselina|dušične kiseline]] (kao što se dešava u [[Organska sinteza|sintezi]] [[nitroglicerin]]a). Razlika između rezultirajućih [[molekularna struktura|molekularnih struktura]] nitro-spojeva i [[nitrat]]a ({{chem2|NO3-}}) je u tome što je atom [[dušik]]a u nitro-spojevima direktno [[Hemijska veza|vezan]] za atom koji nije [[kisik]] (obično [[ugljik]] ili drugi atom dušika), dok je u nitratnim [[ester]]ima (također zvanim organskim nitratima) dušik vezan za atom kisika koji je pak obično vezan za atom ugljika (nitrito- grupa).
Postoje mnoge glavne industrijske primjene nitriranja u strogom smislu; najvažnije po obimu su za proizvodnju nitroaromatskih spojeva kao što je [[nitrobenzen]]. [[Tehnologija]] je dugogodišnja i zrela.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Schofield, K.|title=Nitration and Aromatic Reactivity|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|year=1971}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Booth&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Olahfirst1=G.A.|last2=Malhotra|first2=R.|last3=Narang|first3=S.C. |title=Nitration: Methods and Mechanisms|publisher=VCH|location=NY|year=1989|isbn= 978-0-471-18695-3}}&lt;/ref&gt;
:[[slika:Nitration_reaction_equation_example.svg|frameless|class=skin-invert|310x310px]]

Reakcije nitracije se posebno koriste za proizvodnju eksploziva, na primjer, konverzija [[gvanidina]] u [[nitrogvanidin]] i konverzija [[toluen]]a u [[trinitrotoluen]] (TNT). Međutim, nitracije su od velikog značaja jer se gotovo svi aromatski [[amin (hemija)|[amini]] ([[anilin]]) proizvode iz nitro-prekursora. Milioni tona nitroaromatskih spojeva se proizvode godišnje.&lt;ref name=&quot;Booth&quot;&gt;{{cite encyclopedia|author=Gerald Booth|title=Nitro Compounds, Aromatic|encyclopedia=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|year=2007|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|doi=10.1002/14356007.a17_411|isbn=978-3527306732}}&lt;/ref&gt;

== Aromatska nitracija==
Tipične nitracije aromatakih spojeva oslanjaju se na reagens koji se naziva &quot;mješovita kiselina&quot;, smjesu koncentrirane [[dušična kiselina|dušične]] i [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]].&lt;ref&gt;John McMurry Organska hemija 2. izdanje.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Booth&quot;/&gt; Ova smjesa proizvodi [[nitronijev ion]] (NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;), koji je aktivna vrsta u '''aromatskoj nitraciji'''. Ovaj aktivni sastojak, koji se može izolirati u slučaju [[nitronij- tetrafluoroborat]],&lt;ref&gt;{{OrgSynth | title = Benzonitrile, 2-methyl-3,5-dinitro- | author = George A. Olah and Stephen J. Kuhn | collvol = 5 | collvolpages = 480 | prep=cv5p0480}}&lt;/ref također utiče na nitraciju bez potrebe za miješanom kiselinom. U sintezama miješanih kiselina sumporna kiselina se ne troši i stoga djeluje kao [[katalizator]], kao i apsorbent vode. U slučaju nitracije [[benzen]]a, reakcija se provodi na višoj temperaturi, koja ne prelazi 50&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chemguide.co.uk/organicprops/arenes/nitration.html|title=Nitration of benzene and methylbenzene}}&lt;/ref&gt; Proces je jedan primjer [[elektrofilna aromatska supstitucija| elektrofilne aromatske supstitucije]], koja uključuje napad elektronima bogatog [[benzenski prsten|benzenskog prstena]]:

:[[Slika:AromaticNitrationMechanism.svg| Mehanizam aromatske nitracije]]
Predloženi su i alternativni mehanizmi, uključujući onaj koji uključuje [[prijenos jednog elektrona]] (SET).&lt;ref&gt;{{cite journal | title = Unified Mechanism Concept of Electrophilic Aromatic Nitration Revisited: Convergence of Computational Results and Experimental Data |author1=Esteves, P. M. |author2=Carneiro, J. W. M. |author3=Cardoso, S. P. |author4=Barbosa, A. G. H. |author5=Laali, K. K. |author6=Rasul, G. |author7=Prakash, G. K. S. |author8=e Olah, G. A. | journal = J. Am. Chem. Soc. | year = 2003 | doi = 10.1021/ja021307w | volume = 125 | pages = 4836–49 | pmid = 12696903 | issue = 16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | title = Electrophilic Aromatic Nitration: Understanding Its Mechanism and Substituent Effects |author1=Queiroz, J. F. |author2=Carneiro, J. W. M. |author3=Sabino A. A. |author4=Sparapan, R. |author5=Eberlin, M. N. |author6=Esteves, P. M. | journal = [[J. Org. Chem.]] | doi = 10.1021/jo0609475 | year = 2006 | volume = 71 | pages = 6192–203 | pmid = 16872205 | issue = 16}}&lt;/ref&gt;

==Opseg==
Selektivnost može biti izazov. Alternativni proizvodi često djeluju kao zagađivači ili se jednostavno bacaju. Stoga se značajna pažnja posvećuje optimizaciji reakcijskih uslova. Na primjer, miješana kiselina može se izvesti iz fosforne ili [[perhlorne kiseline]] umjesto sumporne kiseline.&lt;ref name=&quot;Booth&quot;/&gt;

[[Regioselektivnost]] je snažno pod uticajem supstituenata na aromatskim prstenovima (vidi [[elektrofilna aromataka supstitucija]]). Naprimjer, nitracija nitrobenzena daje sva tri izomera [[dinitrobenzen]]a, u omjeru 93:6:1 (odnosno meta–, orto–, para–). Grupe koje privlače elektrone, kao što su drugi [[nitro-spoj|nitro]] su [[Deaktivirajuća grupa|deaktivirajuća]]. Nitracija se ubrzava prisustvom [[aktivacijskih grupa]] kao što su [[amino]], [[hidroksil|hidroksi]] i [[metil]] grupe, kao i [[amid]] nei [[eter]]ske grupe, što rezultira para– i orto– [[izomer]]ima. Pored regioselektivnosti, stepen nitracije je od interesa. [[Fluorenon]], naprimjer, može se selektivno trinitrirati&lt;ref&gt;{{OrgSynth | title = 2,4,7-Trinitrofluorenone | author = E. O. Woolfolk and Milton Orchin | collvol = 3 | collvolpages = 837 | prep=cv3p0837}}&lt;/ref&gt; ili tetranitrirati.&lt;ref&gt;{{OrgSynth | title = 2,4,5,7-Tetranitrofluorenone | author = Melvin S. Newman and H. Boden | collvol = 5 | collvolpages = 1029 | prep=cv5p1029}}&lt;/ref&gt;

Direktna nitracija [[anilin]]a sa [[dušična kiselina|dušičnom]] i [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]], prema jednom izvoru,&lt;ref&gt;Web resource: [http://www.warren-wilson.edu/~research/Undergrad_Res/nss97-98/abstrspr98.htm warren-wilson.edu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120320060521/http://www.warren-wilson.edu/~research/Undergrad_Res/nss97-98/abstrspr98.htm |date=2012-03-20 }}&lt;/ref&gt; rezultira 50/50 smjesom ''para''– i ''meta''-nitroanilin izomera. U ovoj reakciji, brzo reagujući i aktivirajući anilin (ArNH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) postoji u ravnoteži sa obilnijim, ali manje reaktivnim (deaktiviranim) anilinij-ionom (ArNH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;), što može objasniti ovu distribuciju produkata reakcije. Prema drugom izvoru,&lt;ref&gt;''Mechanism and synthesis'' Peter Taylor, Royal Society of Chemistry (Great Britain), Open University&lt;/ref&gt; kontroliranija nitracija anilina počinje stvaranjem [[acetanilid]]a, reakcijom sa [[anhidrido sirćetne kiseline|anhidridom sirćetne kiseline]], nakon čega slijedi stvarna nitracija. Budući da je amid regularna aktivirajuća grupa, nastali produkti su para– i orto– izomeri. Zagrijavanje reakcijske smjese je dovoljno da se amid hidrolizira nazad u nitrirani anilin.

===Alternative dušičnoj kiselini===
Smjesa dušične i sirćetne kiseline ili dušične kiseline i anhidrida sirćetne kiseline je komercijalno važna u proizvodnji [[RDX]], jer se amini uništavaju sumpornom kiselinom. [[Acetil-nitrat]] se također koristio kao sredstvo za nitraciju.&lt;ref&gt;Louw, Robert &quot;Acetyl nitrate&quot; e-EROS Encyclopedia of Reagents for Organic Synthesis 2001, 1-2. {{doi| 10.1002/047084289X.ra032}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1021/jo981557o |title=A Novel Method for the Nitration of Simple Aromatic Compounds |date=1998 |last1=Smith |first1=Keith |last2=Musson |first2=Adam |last3=Deboos |first3=Gareth A. |journal=The Journal of Organic Chemistry |volume=63 |issue=23 |pages=8448–8454 }}&lt;/ref&gt;

U [[Wolffenstein-Bötersova reakcija|Wolffenstein-Bötersovoj reakciji]], [[benzen]] reaguje sa dušičnom kiselinom i [[živa(II) nitrat]]om dajući [[pikrinska kiselina|pikrinsku kiselinu]].

U drugoj polovini 20. stoljeća, razvijeni su novi reagensi za laboratorijsku upotrebu, uglavnom N-nitro [[heterociklični spoj]]evi.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Tao |last2=Li |first2=Xiaoqian |last3=Deng |first3=Shuang |last4=Qi |first4=Xiaotian |last5=Cong |first5=Hengjiang |last6=Cheng |first6=Hong-Gang |last7=Shi |first7=Liangwei |last8=Zhou |first8=Qianghui |last9=Zhuang |first9=Lin |date=2022-09-26 |title=From N–H Nitration to Controllable Aromatic Mononitration and Dinitration─The Discovery of a Versatile and Powerful N -Nitropyrazole Nitrating Reagent |journal=JACS Au |language=en |volume=2 |issue=9 |pages=2152–2161 |doi=10.1021/jacsau.2c00413 |issn=2691-3704 |pmc=9516713 |pmid=36186553}}&lt;/ref&gt;

===Ipso nitracija===
Sa aril hloridom, [[triflat]]om i nonaflatom, može se odvijati i ipso-nitracija.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1002/anie.200906940| pmid = 20146295| year = 2010| last1 = Prakash | first1 = G.| last2 = Mathew | first2 = T.| title = Ipso-Nitration of Arenes| volume = 49| issue = 10| pages = 1726–1728| journal = Angewandte Chemie International Edition in English }}&lt;/ref&gt; Frazu '''ipso nitracija''' prvi put su upotrijebili Perrin i Skinner 1971. godine, u istraživanju nitracije hloroanizola.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1021/ja00743a015| title = Directive effects in electrophilic aromatic substitution (&quot;ipso factors&quot;). Nitration of haloanisoles| year = 1971| last1 = Perrin | first1 = C. L.| last2 = Skinner | first2 = G. A.| journal = Journal of the American Chemical Society| volume = 93| issue = 14| pages = 3389 | bibcode = 1971JAChS..93.3389P}}&lt;/ref&gt; U jednom protokolu, 4-hloro-''n''-butilbenzen reaguje sa [[natrij-nitrit]]om u [[terc-butanol|''t''-butanolu]] u prisustvu 0,5 mol% [[Tris(dibenzilidenaceton)dipaladij(0)|Pd&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(dba)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]], biarilfosfinskog [[ligand]]a i [[katalizator faznog transfera|katalizatora faznog transfera]], da bi se dobio 4-nitro-''n''-butilbenzen.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1021/ja905768k| pmid = 19737014| year = 2009| last1 = Fors | first1 = B.| last2 = Buchwald | first2 = S.| title = Pd-Catalyzed Conversion of Aryl Chlorides, Triflates, and Nonaflates to Nitroaromatics| journal = Journal of the American Chemical Society| volume = 131| issue = 36| pages = 12898–12899| pmc = 2773681| bibcode = 2009JAChS.13112898F}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Menkeova nitracija]]
* [[Cinckeova nitracija]]
* [[Reaktivne vrste dušika]]

== Reference ==
{{reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Commpnscat|Nitration}}
{{Organske reakcije}}
[[Kategorija:Reakcije nitracije]]
[[Kategorija:Reakcije supstitucije]]
[[Kategorija:Neorganska hemija]]</text>
      <sha1>5nvrm9n2fefc474fjelp1ar7dezc58z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839187</id>
      <parentid>3839186</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:22:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26972-81</username>
        <id>180958</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3839187</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10789" sha1="h7tvxqdbsf4jteylhmw8ts2g4ssz4aa" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Nitrifikacija|Nitrozacija|Nitriranje}}
U [[neorganska hemija|nerganskoj hemiji]], '''nitracija''' je opća klasa [[hemijski proces|hemijskih procesa]] za uvođenje [[nitro-grupa|nitro-grupe]] ({{chem2|\sNO2}}) u [[organski spoj]]. Termin se također (pogrešno) primjenjuje na različite procese formiranja [[nitratnih estera]] ({{chem2|\sONO2}}) između [[Alkohol|alkohola]] i [[dušična kiselina|dušične kiseline]] (kao što se dešava u [[Organska sinteza|sintezi]] [[nitroglicerin]]a). Razlika između rezultirajućih [[molekularna struktura|molekularnih struktura]] nitro-spojeva i [[nitrat]]a ({{chem2|NO3-}}) je u tome što je atom [[dušik]]a u nitro-spojevima direktno [[Hemijska veza|vezan]] za atom koji nije [[kisik]] (obično [[ugljik]] ili drugi atom dušika), dok je u nitratnim [[ester]]ima (također zvanim organskim nitratima) dušik vezan za atom kisika koji je pak obično vezan za atom ugljika (nitrito- grupa).
Postoje mnoge glavne industrijske primjene nitriranja u strogom smislu; najvažnije po obimu su za proizvodnju nitroaromatskih spojeva kao što je [[nitrobenzen]]. [[Tehnologija]] je dugogodišnja i zrela.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Schofield, K.|title=Nitration and Aromatic Reactivity|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|year=1971}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Booth&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Olahfirst1=G.A.|last2=Malhotra|first2=R.|last3=Narang|first3=S.C. |title=Nitration: Methods and Mechanisms|publisher=VCH|location=NY|year=1989|isbn= 978-0-471-18695-3}}&lt;/ref&gt;
:[[slika:Nitration_reaction_equation_example.svg|frameless|class=skin-invert|310x310px]]

Reakcije nitracije se posebno koriste za proizvodnju eksploziva, na primjer, konverzija [[gvanidina]] u [[nitrogvanidin]] i konverzija [[toluen]]a u [[trinitrotoluen]] (TNT). Međutim, nitracije su od velikog značaja jer se gotovo svi aromatski [[amin (hemija)|[amini]] ([[anilin]]) proizvode iz nitro-prekursora. Milioni tona nitroaromatskih spojeva se proizvode godišnje.&lt;ref name=&quot;Booth&quot;&gt;{{cite encyclopedia|author=Gerald Booth|title=Nitro Compounds, Aromatic|encyclopedia=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|year=2007|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|doi=10.1002/14356007.a17_411|isbn=978-3527306732}}&lt;/ref&gt;

== Aromatska nitracija==
Tipične nitracije aromatakih spojeva oslanjaju se na reagens koji se naziva &quot;mješovita kiselina&quot;, smjesu koncentrirane [[dušična kiselina|dušične]] i [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]].&lt;ref&gt;John McMurry Organska hemija 2. izdanje.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Booth&quot;/&gt; Ova smjesa proizvodi [[nitronijev ion]] (NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;), koji je aktivna vrsta u '''aromatskoj nitraciji'''. Ovaj aktivni sastojak, koji se može izolirati u slučaju [[nitronij- tetrafluoroborat]],&lt;ref&gt;{{OrgSynth | title = Benzonitrile, 2-methyl-3,5-dinitro- | author = George A. Olah and Stephen J. Kuhn | collvol = 5 | collvolpages = 480 | prep=cv5p0480}}&lt;/ref također utiče na nitraciju bez potrebe za miješanom kiselinom. U sintezama miješanih kiselina sumporna kiselina se ne troši i stoga djeluje kao [[katalizator]], kao i apsorbent vode. U slučaju nitracije [[benzen]]a, reakcija se provodi na višoj temperaturi, koja ne prelazi 50&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chemguide.co.uk/organicprops/arenes/nitration.html|title=Nitration of benzene and methylbenzene}}&lt;/ref&gt; Proces je jedan primjer [[elektrofilna aromatska supstitucija| elektrofilne aromatske supstitucije]], koja uključuje napad elektronima bogatog [[benzenski prsten|benzenskog prstena]]:

:[[Slika:AromaticNitrationMechanism.svg| Mehanizam aromatske nitracije]]
Predloženi su i alternativni mehanizmi, uključujući onaj koji uključuje [[prijenos jednog elektrona]] (SET).&lt;ref&gt;{{cite journal | title = Unified Mechanism Concept of Electrophilic Aromatic Nitration Revisited: Convergence of Computational Results and Experimental Data |author1=Esteves, P. M. |author2=Carneiro, J. W. M. |author3=Cardoso, S. P. |author4=Barbosa, A. G. H. |author5=Laali, K. K. |author6=Rasul, G. |author7=Prakash, G. K. S. |author8=e Olah, G. A. | journal = J. Am. Chem. Soc. | year = 2003 | doi = 10.1021/ja021307w | volume = 125 | pages = 4836–49 | pmid = 12696903 | issue = 16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | title = Electrophilic Aromatic Nitration: Understanding Its Mechanism and Substituent Effects |author1=Queiroz, J. F. |author2=Carneiro, J. W. M. |author3=Sabino A. A. |author4=Sparapan, R. |author5=Eberlin, M. N. |author6=Esteves, P. M. | journal = [[J. Org. Chem.]] | doi = 10.1021/jo0609475 | year = 2006 | volume = 71 | pages = 6192–203 | pmid = 16872205 | issue = 16}}&lt;/ref&gt;

==Opseg==
Selektivnost može biti izazov. Alternativni proizvodi često djeluju kao zagađivači ili se jednostavno bacaju. Stoga se značajna pažnja posvećuje optimizaciji reakcijskih uslova. Na primjer, miješana kiselina može se izvesti iz fosforne ili [[perhlorne kiseline]] umjesto sumporne kiseline.&lt;ref name=&quot;Booth&quot;/&gt;

[[Regioselektivnost]] je snažno pod uticajem supstituenata na aromatskim prstenovima (vidi [[elektrofilna aromataka supstitucija]]). Naprimjer, nitracija nitrobenzena daje sva tri izomera [[dinitrobenzen]]a, u omjeru 93:6:1 (odnosno meta–, orto–, para–). Grupe koje privlače elektrone, kao što su drugi [[nitro-spoj|nitro]] su [[Deaktivirajuća grupa|deaktivirajuća]]. Nitracija se ubrzava prisustvom [[aktivacijskih grupa]] kao što su [[amino]], [[hidroksil|hidroksi]] i [[metil]] grupe, kao i [[amid]] nei [[eter]]ske grupe, što rezultira para– i orto– [[izomer]]ima. Pored regioselektivnosti, stepen nitracije je od interesa. [[Fluorenon]], naprimjer, može se selektivno trinitrirati&lt;ref&gt;{{OrgSynth | title = 2,4,7-Trinitrofluorenone | author = E. O. Woolfolk and Milton Orchin | collvol = 3 | collvolpages = 837 | prep=cv3p0837}}&lt;/ref&gt; ili tetranitrirati.&lt;ref&gt;{{OrgSynth | title = 2,4,5,7-Tetranitrofluorenone | author = Melvin S. Newman and H. Boden | collvol = 5 | collvolpages = 1029 | prep=cv5p1029}}&lt;/ref&gt;

Direktna nitracija [[anilin]]a sa [[dušična kiselina|dušičnom]] i [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]], prema jednom izvoru,&lt;ref&gt;Web resource: [http://www.warren-wilson.edu/~research/Undergrad_Res/nss97-98/abstrspr98.htm warren-wilson.edu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120320060521/http://www.warren-wilson.edu/~research/Undergrad_Res/nss97-98/abstrspr98.htm |date=2012-03-20 }}&lt;/ref&gt; rezultira 50/50 smjesom ''para''– i ''meta''-nitroanilin izomera. U ovoj reakciji, brzo reagujući i aktivirajući anilin (ArNH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) postoji u ravnoteži sa obilnijim, ali manje reaktivnim (deaktiviranim) anilinij-ionom (ArNH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;), što može objasniti ovu distribuciju produkata reakcije. Prema drugom izvoru,&lt;ref&gt;''Mechanism and synthesis'' Peter Taylor, Royal Society of Chemistry (Great Britain), Open University&lt;/ref&gt; kontroliranija nitracija anilina počinje stvaranjem [[acetanilid]]a, reakcijom sa [[anhidrido sirćetne kiseline|anhidridom sirćetne kiseline]], nakon čega slijedi stvarna nitracija. Budući da je amid regularna aktivirajuća grupa, nastali produkti su para– i orto– izomeri. Zagrijavanje reakcijske smjese je dovoljno da se amid hidrolizira nazad u nitrirani anilin.

===Alternative dušičnoj kiselini===
Smjesa dušične i sirćetne kiseline ili dušične kiseline i anhidrida sirćetne kiseline je komercijalno važna u proizvodnji [[RDX]], jer se amini uništavaju sumpornom kiselinom. [[Acetil-nitrat]] se također koristio kao sredstvo za nitraciju.&lt;ref&gt;Louw, Robert &quot;Acetyl nitrate&quot; e-EROS Encyclopedia of Reagents for Organic Synthesis 2001, 1-2. {{doi| 10.1002/047084289X.ra032}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1021/jo981557o |title=A Novel Method for the Nitration of Simple Aromatic Compounds |date=1998 |last1=Smith |first1=Keith |last2=Musson |first2=Adam |last3=Deboos |first3=Gareth A. |journal=The Journal of Organic Chemistry |volume=63 |issue=23 |pages=8448–8454 }}&lt;/ref&gt;

U [[Wolffenstein-Bötersova reakcija|Wolffenstein-Bötersovoj reakciji]], [[benzen]] reaguje sa dušičnom kiselinom i [[živa(II) nitrat]]om dajući [[pikrinska kiselina|pikrinsku kiselinu]].

U drugoj polovini 20. stoljeća, razvijeni su novi reagensi za laboratorijsku upotrebu, uglavnom N-nitro [[heterociklični spoj]]evi.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Tao |last2=Li |first2=Xiaoqian |last3=Deng |first3=Shuang |last4=Qi |first4=Xiaotian |last5=Cong |first5=Hengjiang |last6=Cheng |first6=Hong-Gang |last7=Shi |first7=Liangwei |last8=Zhou |first8=Qianghui |last9=Zhuang |first9=Lin |date=2022-09-26 |title=From N–H Nitration to Controllable Aromatic Mononitration and Dinitration─The Discovery of a Versatile and Powerful N -Nitropyrazole Nitrating Reagent |journal=JACS Au |language=en |volume=2 |issue=9 |pages=2152–2161 |doi=10.1021/jacsau.2c00413 |issn=2691-3704 |pmc=9516713 |pmid=36186553}}&lt;/ref&gt;

===Ipso nitracija===
Sa aril hloridom, [[triflat]]om i nonaflatom, može se odvijati i ipso-nitracija.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1002/anie.200906940| pmid = 20146295| year = 2010| last1 = Prakash | first1 = G.| last2 = Mathew | first2 = T.| title = Ipso-Nitration of Arenes| volume = 49| issue = 10| pages = 1726–1728| journal = Angewandte Chemie International Edition in English }}&lt;/ref&gt; Frazu '''ipso nitracija''' prvi put su upotrijebili Perrin i Skinner 1971. godine, u istraživanju nitracije hloroanizola.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1021/ja00743a015| title = Directive effects in electrophilic aromatic substitution (&quot;ipso factors&quot;). Nitration of haloanisoles| year = 1971| last1 = Perrin | first1 = C. L.| last2 = Skinner | first2 = G. A.| journal = Journal of the American Chemical Society| volume = 93| issue = 14| pages = 3389 | bibcode = 1971JAChS..93.3389P}}&lt;/ref&gt; U jednom protokolu, 4-hloro-''n''-butilbenzen reaguje sa [[natrij-nitrit]]om u [[terc-butanol|''t''-butanolu]] u prisustvu 0,5 mol% [[Tris(dibenzilidenaceton)dipaladij(0)|Pd&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(dba)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]], biarilfosfinskog [[ligand]]a i [[katalizator faznog transfera|katalizatora faznog transfera]], da bi se dobio 4-nitro-''n''-butilbenzen.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1021/ja905768k| pmid = 19737014| year = 2009| last1 = Fors | first1 = B.| last2 = Buchwald | first2 = S.| title = Pd-Catalyzed Conversion of Aryl Chlorides, Triflates, and Nonaflates to Nitroaromatics| journal = Journal of the American Chemical Society| volume = 131| issue = 36| pages = 12898–12899| pmc = 2773681| bibcode = 2009JAChS.13112898F}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Menkeova nitracija]]
* [[Cinckeova nitracija]]
* [[Reaktivne vrste dušika]]

== Reference ==
{{reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Nitration}}
{{Organske reakcije}}
[[Kategorija:Reakcije nitracije]]
[[Kategorija:Reakcije supstitucije]]
[[Kategorija:Neorganska hemija]]</text>
      <sha1>h7tvxqdbsf4jteylhmw8ts2g4ssz4aa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839188</id>
      <parentid>3839187</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:23:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26972-81</username>
        <id>180958</id>
      </contributor>
      <comment>/* Aromatska nitracija */</comment>
      <origin>3839188</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10785" sha1="dnqbf3r6us8gcto48nav223dmhpje55" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Nitrifikacija|Nitrozacija|Nitriranje}}
U [[neorganska hemija|nerganskoj hemiji]], '''nitracija''' je opća klasa [[hemijski proces|hemijskih procesa]] za uvođenje [[nitro-grupa|nitro-grupe]] ({{chem2|\sNO2}}) u [[organski spoj]]. Termin se također (pogrešno) primjenjuje na različite procese formiranja [[nitratnih estera]] ({{chem2|\sONO2}}) između [[Alkohol|alkohola]] i [[dušična kiselina|dušične kiseline]] (kao što se dešava u [[Organska sinteza|sintezi]] [[nitroglicerin]]a). Razlika između rezultirajućih [[molekularna struktura|molekularnih struktura]] nitro-spojeva i [[nitrat]]a ({{chem2|NO3-}}) je u tome što je atom [[dušik]]a u nitro-spojevima direktno [[Hemijska veza|vezan]] za atom koji nije [[kisik]] (obično [[ugljik]] ili drugi atom dušika), dok je u nitratnim [[ester]]ima (također zvanim organskim nitratima) dušik vezan za atom kisika koji je pak obično vezan za atom ugljika (nitrito- grupa).
Postoje mnoge glavne industrijske primjene nitriranja u strogom smislu; najvažnije po obimu su za proizvodnju nitroaromatskih spojeva kao što je [[nitrobenzen]]. [[Tehnologija]] je dugogodišnja i zrela.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Schofield, K.|title=Nitration and Aromatic Reactivity|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|year=1971}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Booth&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Olahfirst1=G.A.|last2=Malhotra|first2=R.|last3=Narang|first3=S.C. |title=Nitration: Methods and Mechanisms|publisher=VCH|location=NY|year=1989|isbn= 978-0-471-18695-3}}&lt;/ref&gt;
:[[slika:Nitration_reaction_equation_example.svg|frameless|class=skin-invert|310x310px]]

Reakcije nitracije se posebno koriste za proizvodnju eksploziva, na primjer, konverzija [[gvanidina]] u [[nitrogvanidin]] i konverzija [[toluen]]a u [[trinitrotoluen]] (TNT). Međutim, nitracije su od velikog značaja jer se gotovo svi aromatski [[amin (hemija)|[amini]] ([[anilin]]) proizvode iz nitro-prekursora. Milioni tona nitroaromatskih spojeva se proizvode godišnje.&lt;ref name=&quot;Booth&quot;&gt;{{cite encyclopedia|author=Gerald Booth|title=Nitro Compounds, Aromatic|encyclopedia=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|year=2007|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|doi=10.1002/14356007.a17_411|isbn=978-3527306732}}&lt;/ref&gt;

== Aromatska nitracija==
Tipične nitracije aromatakih spojeva oslanjaju se na reagens koji se naziva &quot;mješovita kiselina&quot;, smjesu koncentrirane [[dušična kiselina|dušične]] i [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]].&lt;ref&gt;John McMurry Organska hemija 2. izdanje.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Booth&quot;/&gt; Ova smjesa proizvodi [[nitronijev ion]] (NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;), koji je aktivna vrsta u '''aromatskoj nitraciji'''. Ovaj aktivni sastojak, koji se može izolirati u slučaju [[nitronij- tetrafluoroborat]],&lt;ref&gt;{{OrgSynth | title = Benzonitrile, 2-methyl-3,5-dinitro- | author = George A. Olah and Stephen J. Kuhn | collvol = 5 | collvolpages = 480 | prep=cv5p0480}}&lt;/ref također utiče na nitraciju bez potrebe za miješanom kiselinom. U sintezama miješanih kiselina sumporna kiselina se ne troši i stoga djeluje kao [[katalizator]], kao i apsorbent vode. U slučaju nitracije [[benzen]]a, reakcija se provodi na višoj temperaturi, koja ne prelazi 50&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chemguide.co.uk/organicprops/arenes/nitration.html|title=Nitration of benzene and methylbenzene}}&lt;/ref&gt; Proces je jedan primjer [[elektrofilna aromatska supstitucija| elektrofilne aromatske supstitucije]], koja uključuje napad elektronima bogatog [[benzenski prsten|benzenskog prstena]]:

:[[Slika:AromaticNitrationMechanism.svg| Mehanizam aromatske nitracije]]
Predloženi su i alternativni mehanizmi, uključujući onaj koji uključuje [[prijenos jednog elektrona]] (SET).&lt;ref&gt;{{cite journal | title = Unified Mechanism Concept of Electrophilic Aromatic Nitration Revisited: Convergence of Computational Results and Experimental Data |author1=Esteves, P. M. |author2=Carneiro, J. W. M. |author3=Cardoso, S. P. |author4=Barbosa, A. G. H. |author5=Laali, K. K. |author6=Rasul, G. |author7=Prakash, G. K. S. |author8=e Olah, G. A. | journal = J. Am. Chem. Soc. | year = 2003 | doi = 10.1021/ja021307w | volume = 125 | pages = 4836–49 | pmid = 12696903 | issue = 16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | title = Electrophilic Aromatic Nitration: Understanding Its Mechanism and Substituent Effects |author1=Queiroz, J. F. |author2=Carneiro, J. W. M. |author3=Sabino A. A. |author4=Sparapan, R. |author5=Eberlin, M. N. |author6=Esteves, P. M. | journal = J. Org. Chem. | doi = 10.1021/jo0609475 | year = 2006 | volume = 71 | pages = 6192–203 | pmid = 16872205 | issue = 16}}&lt;/ref&gt;

==Opseg==
Selektivnost može biti izazov. Alternativni proizvodi često djeluju kao zagađivači ili se jednostavno bacaju. Stoga se značajna pažnja posvećuje optimizaciji reakcijskih uslova. Na primjer, miješana kiselina može se izvesti iz fosforne ili [[perhlorne kiseline]] umjesto sumporne kiseline.&lt;ref name=&quot;Booth&quot;/&gt;

[[Regioselektivnost]] je snažno pod uticajem supstituenata na aromatskim prstenovima (vidi [[elektrofilna aromataka supstitucija]]). Naprimjer, nitracija nitrobenzena daje sva tri izomera [[dinitrobenzen]]a, u omjeru 93:6:1 (odnosno meta–, orto–, para–). Grupe koje privlače elektrone, kao što su drugi [[nitro-spoj|nitro]] su [[Deaktivirajuća grupa|deaktivirajuća]]. Nitracija se ubrzava prisustvom [[aktivacijskih grupa]] kao što su [[amino]], [[hidroksil|hidroksi]] i [[metil]] grupe, kao i [[amid]] nei [[eter]]ske grupe, što rezultira para– i orto– [[izomer]]ima. Pored regioselektivnosti, stepen nitracije je od interesa. [[Fluorenon]], naprimjer, može se selektivno trinitrirati&lt;ref&gt;{{OrgSynth | title = 2,4,7-Trinitrofluorenone | author = E. O. Woolfolk and Milton Orchin | collvol = 3 | collvolpages = 837 | prep=cv3p0837}}&lt;/ref&gt; ili tetranitrirati.&lt;ref&gt;{{OrgSynth | title = 2,4,5,7-Tetranitrofluorenone | author = Melvin S. Newman and H. Boden | collvol = 5 | collvolpages = 1029 | prep=cv5p1029}}&lt;/ref&gt;

Direktna nitracija [[anilin]]a sa [[dušična kiselina|dušičnom]] i [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]], prema jednom izvoru,&lt;ref&gt;Web resource: [http://www.warren-wilson.edu/~research/Undergrad_Res/nss97-98/abstrspr98.htm warren-wilson.edu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120320060521/http://www.warren-wilson.edu/~research/Undergrad_Res/nss97-98/abstrspr98.htm |date=2012-03-20 }}&lt;/ref&gt; rezultira 50/50 smjesom ''para''– i ''meta''-nitroanilin izomera. U ovoj reakciji, brzo reagujući i aktivirajući anilin (ArNH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) postoji u ravnoteži sa obilnijim, ali manje reaktivnim (deaktiviranim) anilinij-ionom (ArNH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;), što može objasniti ovu distribuciju produkata reakcije. Prema drugom izvoru,&lt;ref&gt;''Mechanism and synthesis'' Peter Taylor, Royal Society of Chemistry (Great Britain), Open University&lt;/ref&gt; kontroliranija nitracija anilina počinje stvaranjem [[acetanilid]]a, reakcijom sa [[anhidrido sirćetne kiseline|anhidridom sirćetne kiseline]], nakon čega slijedi stvarna nitracija. Budući da je amid regularna aktivirajuća grupa, nastali produkti su para– i orto– izomeri. Zagrijavanje reakcijske smjese je dovoljno da se amid hidrolizira nazad u nitrirani anilin.

===Alternative dušičnoj kiselini===
Smjesa dušične i sirćetne kiseline ili dušične kiseline i anhidrida sirćetne kiseline je komercijalno važna u proizvodnji [[RDX]], jer se amini uništavaju sumpornom kiselinom. [[Acetil-nitrat]] se također koristio kao sredstvo za nitraciju.&lt;ref&gt;Louw, Robert &quot;Acetyl nitrate&quot; e-EROS Encyclopedia of Reagents for Organic Synthesis 2001, 1-2. {{doi| 10.1002/047084289X.ra032}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1021/jo981557o |title=A Novel Method for the Nitration of Simple Aromatic Compounds |date=1998 |last1=Smith |first1=Keith |last2=Musson |first2=Adam |last3=Deboos |first3=Gareth A. |journal=The Journal of Organic Chemistry |volume=63 |issue=23 |pages=8448–8454 }}&lt;/ref&gt;

U [[Wolffenstein-Bötersova reakcija|Wolffenstein-Bötersovoj reakciji]], [[benzen]] reaguje sa dušičnom kiselinom i [[živa(II) nitrat]]om dajući [[pikrinska kiselina|pikrinsku kiselinu]].

U drugoj polovini 20. stoljeća, razvijeni su novi reagensi za laboratorijsku upotrebu, uglavnom N-nitro [[heterociklični spoj]]evi.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Tao |last2=Li |first2=Xiaoqian |last3=Deng |first3=Shuang |last4=Qi |first4=Xiaotian |last5=Cong |first5=Hengjiang |last6=Cheng |first6=Hong-Gang |last7=Shi |first7=Liangwei |last8=Zhou |first8=Qianghui |last9=Zhuang |first9=Lin |date=2022-09-26 |title=From N–H Nitration to Controllable Aromatic Mononitration and Dinitration─The Discovery of a Versatile and Powerful N -Nitropyrazole Nitrating Reagent |journal=JACS Au |language=en |volume=2 |issue=9 |pages=2152–2161 |doi=10.1021/jacsau.2c00413 |issn=2691-3704 |pmc=9516713 |pmid=36186553}}&lt;/ref&gt;

===Ipso nitracija===
Sa aril hloridom, [[triflat]]om i nonaflatom, može se odvijati i ipso-nitracija.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1002/anie.200906940| pmid = 20146295| year = 2010| last1 = Prakash | first1 = G.| last2 = Mathew | first2 = T.| title = Ipso-Nitration of Arenes| volume = 49| issue = 10| pages = 1726–1728| journal = Angewandte Chemie International Edition in English }}&lt;/ref&gt; Frazu '''ipso nitracija''' prvi put su upotrijebili Perrin i Skinner 1971. godine, u istraživanju nitracije hloroanizola.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1021/ja00743a015| title = Directive effects in electrophilic aromatic substitution (&quot;ipso factors&quot;). Nitration of haloanisoles| year = 1971| last1 = Perrin | first1 = C. L.| last2 = Skinner | first2 = G. A.| journal = Journal of the American Chemical Society| volume = 93| issue = 14| pages = 3389 | bibcode = 1971JAChS..93.3389P}}&lt;/ref&gt; U jednom protokolu, 4-hloro-''n''-butilbenzen reaguje sa [[natrij-nitrit]]om u [[terc-butanol|''t''-butanolu]] u prisustvu 0,5 mol% [[Tris(dibenzilidenaceton)dipaladij(0)|Pd&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(dba)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]], biarilfosfinskog [[ligand]]a i [[katalizator faznog transfera|katalizatora faznog transfera]], da bi se dobio 4-nitro-''n''-butilbenzen.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1021/ja905768k| pmid = 19737014| year = 2009| last1 = Fors | first1 = B.| last2 = Buchwald | first2 = S.| title = Pd-Catalyzed Conversion of Aryl Chlorides, Triflates, and Nonaflates to Nitroaromatics| journal = Journal of the American Chemical Society| volume = 131| issue = 36| pages = 12898–12899| pmc = 2773681| bibcode = 2009JAChS.13112898F}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Menkeova nitracija]]
* [[Cinckeova nitracija]]
* [[Reaktivne vrste dušika]]

== Reference ==
{{reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Nitration}}
{{Organske reakcije}}
[[Kategorija:Reakcije nitracije]]
[[Kategorija:Reakcije supstitucije]]
[[Kategorija:Neorganska hemija]]</text>
      <sha1>dnqbf3r6us8gcto48nav223dmhpje55</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Niger (rijeka)</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533840</id>
    <revision>
      <id>3839190</id>
      <timestamp>2026-05-03T18:36:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Niger River}} {{Kategorija|Niger (rijeka)}} [[Kategorija:Rijeke u Beninu|Niger]] [[Kategorija:Rijeke u Gvineji|Niger]] [[Kategorija:Rijeke u Maliju|Niger]] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji|Niger]] [[Kategorija:Rijeke u Nigeru|Niger]] [[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke|Niger]] [[Kategorija:Pogranične rijeke|Niger]] [[Kategorija:Atlantski sliv|Niger]]</comment>
      <origin>3839190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="370" sha1="m5r5pzwke7lov9jxhi8s6mj5do747i0" xml:space="preserve">{{commonscat|Niger River}}
{{Kategorija|Niger (rijeka)}}
[[Kategorija:Rijeke u Beninu|Niger]]
[[Kategorija:Rijeke u Gvineji|Niger]]
[[Kategorija:Rijeke u Maliju|Niger]]
[[Kategorija:Rijeke u Nigeriji|Niger]]
[[Kategorija:Rijeke u Nigeru|Niger]]
[[Kategorija:Međunarodne afričke rijeke|Niger]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke|Niger]]
[[Kategorija:Atlantski sliv|Niger]]</text>
      <sha1>m5r5pzwke7lov9jxhi8s6mj5do747i0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miron Muslić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533841</id>
    <revision>
      <id>3839193</id>
      <timestamp>2026-05-03T18:52:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3839193</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10936" sha1="f7bvydi9g67feeci4dj1odjgtzca8uj" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Miron Muslić
| slika                      = 
| punoime                    = Miron Muslić
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1982|9|14}}
| rodnigrad                  = [[Bihać]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| visina                     = 1,84 m
| pozicija                   = [[Napadač (nogomet)|napadač]]
| trenutniklub               = [[FC Schalke 04|Schalke 04]] (glavni trener)
| omladinskegodine           = 1994–1999
| omladinskipogoni           = [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbruck]]
| godine1                    = 1999–2000
| klubovi1                   = [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbruck]]
| nastupi(golovi)1           = 
| godine2                    = 2000–2002
| klubovi2                   = [[SV Wörgl]]
| nastupi(golovi)2           = 10 (0)
| godine3                    = 2002–2003
| klubovi3                   = [[NK Novalja]]
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 2003–2005
| klubovi4                   = [[SV Wörgl]]
| nastupi(golovi)4           = 47 (10)
| godine5                    = 2005–2006
| klubovi5                   = SVG Reichenau
| nastupi(golovi)5           = 18 (5)
| godine6                    = 2006–2007
| klubovi6                   = SV Hall
| nastupi(golovi)6           = 29 (21)
| godine7                    = 2007–2008
| klubovi7                   = [[SV Ried]]
| nastupi(golovi)7           = 82 (9)
| godine8                    = 2008–2010
| klubovi8                   = [[SV Gmunden]]
| nastupi(golovi)8           = 66 (33)
| godine9                    = 2010–2012
| klubovi9                   = ATSV Sattledt
| nastupi(golovi)9           = 46 (23)
| godine10                   = 2012–2015
| klubovi10                  = Union Weißkirchen
| nastupi(golovi)10          = 65 (64)
| godine11                   = 2015–2017
| klubovi11                  = [[SV Ried|SV Ried II]]
| nastupi(golovi)11          = 
| trenergodine               = 2018&lt;br&gt;2020&lt;br&gt;2021&lt;br&gt;2022–2024&lt;br&gt;2025&lt;br&gt;2025–
| trenerklubovi              = [[SV Ried]] (privremeni)&lt;br&gt;[[Floridsdorfer AC]]&lt;br&gt;[[SV Ried]]&lt;br&gt;[[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]]&lt;br&gt;[[Plymouth Argyle F.C.|Plymouth Argyle]]&lt;br&gt;[[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| zadnjeuređivanje           = 3. maj 2026.
}}

'''Miron Muslić''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Austrija|austrijski]] je profesionalni [[nogometni trener]] bosanskohercegovačkog porijekla i bivši [[nogometaš]], koji je glavni trener [[Njemačka|njemačkog]] kluba [[FC Schalke 04]]. Rođen je 14. septembra 1982. u [[Bihać]]u, tada u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]], a kao dječak je s porodicom izbjegao u [[Austrija|Austriju]].&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic - Manager profile |url=https://www.transfermarkt.com/miron-muslic/profil/trainer/55100 |website=Transfermarkt |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;{{cite news |last=Fisher |first=Ben |title=Miron Muslic: &quot;Real life is a lot more difficult than playing a football game&quot; |url=https://www.theguardian.com/football/2025/feb/08/miron-muslic-plymouth-argyle-interview-fa-cup |work=The Guardian |date=8. 2. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Trenerski se afirmirao u austrijskom, belgijskom, engleskom i njemačkom nogometu, a s [[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Bruggeom]] je izborio evropsko takmičenje, dok je sa Schalkeom 2026. izborio povratak u [[Bundesliga|Bundesligu]].&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic appointed as Argyle Head Coach |url=https://www.pafc.co.uk/news/miron-muslic-appointed-argyle-head-coach |website=Plymouth Argyle F.C. |date=10. 1. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;schalke-promotion&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic: It's been an outstanding season |url=https://schalke04.de/en/2-bundesliga-en/dusseldorf-reaction-home-2526/ |website=FC Schalke 04 |date=3. 5. 2026 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Muslić je rođen u Bihaću, u tadašnjoj [[SFRJ]]. Prema njegovim kasnijim izjavama, porodica je 1992, tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], napustila [[Opsada Bihaća|opkoljeni Bihać]] i preselila se u [[Innsbruck]], gdje je započeo njegov život u Austriji.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;/&gt; U Austriji je prošao omladinski pogon Wacker Innsbrucka, a kasnije je stekao austrijsko državljanstvo.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-igrac&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic - Player profile |url=https://www.transfermarkt.com/miron-muslic/profil/spieler/17008 |website=Transfermarkt |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Igračka karijera ==

Kao igrač nastupao je na poziciji napadača. Nakon omladinskog perioda u Wacker Innsbrucku igrao je za više austrijskih klubova, među kojima su SV Wörgl, SVG Reichenau, SV Hall, SV Ried, SV Gmunden, ATSV Sattledt, Union Weißkirchen i druga ekipa SV Rieda. U sezoni 2002/03. igrao je i za hrvatsku Novalju.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-igrac&quot;/&gt; Igračku karijeru završio je 2017, nakon čega se potpuno usmjerio na trenerski rad.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-igrac&quot;/&gt;

== Trenerska karijera ==

=== Austrija ===

Muslić je nakon završetka igračke karijere radio u omladinskim i stručnim strukturama SV Rieda. Godine 2018. kratko je bio privremeni trener prvog tima, a 2020. imenovan je glavnim trenerom [[Floridsdorfer AC|Floridsdorfer AC-a]], austrijskog drugoligaša iz [[Beč]]a.&lt;ref name=&quot;fac&quot;&gt;{{cite web |title=Willkommen beim FAC, Miron Muslic! |url=https://fac.at/willkommen-beim-fac-miron-muslic/ |website=Floridsdorfer AC |date=14. 7. 2020 |access-date=3. 5. 2026 |language=njemački}}&lt;/ref&gt; FAC ga je predstavio kao trenera za sezonu 2020/21. i naveo da je prethodnih pet godina radio u akademiji SV Rieda.&lt;ref name=&quot;fac&quot;/&gt;

U januaru 2021. vratio se u SV Ried kao glavni trener prvog tima. Taj mandat trajao je kratko, do marta iste godine, nakon čega je napustio klupu kluba.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;/&gt;

=== Cercle Brugge ===

U belgijski [[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]] došao je kao član stručnog štaba, a u septembru 2022. preuzeo je prvi tim.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;/&gt; U sezoni 2022/23. stabilizirao je ekipu nakon slabog početka prvenstva, dok je u sezoni 2023/24. Cercle Brugge završio među vodećim klubovima belgijske lige i izborio evropsko takmičenje.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt; Klub je pod njegovim vodstvom nastupio u kvalifikacijama za [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropsku ligu]] i u ligaškoj fazi [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]].&lt;ref name=&quot;uefa&quot;&gt;{{cite web |title=Cercle Brugge 6-2 St. Gallen: Line-ups |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/match/2042234--cercle-brugge-vs-st-gallen/lineups/ |website=UEFA |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Cercle Brugge ga je smijenio 2. decembra 2024, nakon slabijeg prvenstvenog niza u sezoni 2024/25.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;/&gt;

=== Plymouth Argyle ===

Dana 10. januara 2025. imenovan je glavnim trenerom engleskog kluba [[Plymouth Argyle FC|Plymouth Argyle]], s kojim je potpisao ugovor na tri i po godine.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt; Klub je pri imenovanju istakao njegov rad u Cercle Bruggeu, navodeći da je u 101 utakmici ostvario 43 pobjede i odveo belgijski klub do evropskog nogometa.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt;

U februaru 2025. Plymouth je pod Muslićevim vodstvom pobijedio [[Liverpool FC|Liverpool]] u [[FA kup|FA kupu]], što je postalo najzapaženiji rezultat njegovog kratkog perioda u klubu.&lt;ref name=&quot;plymouth-leaves&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic Joins Schalke |url=https://www.pafc.co.uk/news/miron-muslic-joins-schalke |website=Plymouth Argyle F.C. |date=31. 5. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, Plymouth nije uspio izbjeći ispadanje iz [[EFL Championship|Championshipa]] i na kraju sezone je prešao u [[EFL League One|League One]].&lt;ref name=&quot;plymouth-leaves&quot;/&gt;

=== Schalke 04 ===

Dana 31. maja 2025. njemački [[FC Schalke 04]] imenovao ga je glavnim trenerom. Ugovor je prvobitno potpisan do 30. juna 2027, a Muslić je u [[Gelsenkirchen]] došao iz Plymouth Argylea.&lt;ref name=&quot;schalke-appointed&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic appointed as FC Schalke 04's new head coach |url=https://schalke04.de/en/team/miron-muslic-appointed-head-coach/ |website=FC Schalke 04 |date=31. 5. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

U sezoni 2025/26. vodio je Schalke do povratka u Bundesligu. Klub je promociju osigurao 2. maja 2026. pobjedom 1–0 protiv [[Fortuna Düsseldorf|Fortune Düsseldorf]] na stadionu [[Veltins-Arena]], a nakon utakmice potvrđeno je da je Muslićev ugovor produžen do 2028.&lt;ref name=&quot;schalke-promotion&quot;/&gt; Schalke je nakon toga potvrđen i kao prvak [[2. Bundesliga|2. Bundeslige]] za sezonu 2025/26.&lt;ref name=&quot;schalke-champions&quot;&gt;{{cite web |title=FC Schalke 04 are 2. Bundesliga champions! |url=https://schalke04.de/en/2-bundesliga-en/2-bundesliga-champions-2526/ |website=FC Schalke 04 |date=3. 5. 2026 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Trenerski stil ==

Muslić je u javnim nastupima naglašavao intenzitet, aktivan pristup i visok nivo rada kao osnovu svoje trenerske ideje. Na predstavljanju u Schalkeu 2025. govorio je o potrebi da ekipa bude aktivna i da poveća intenzitet igre, što je klub istakao kao dio njegove početne trenerske platforme.&lt;ref name=&quot;schalke-presentation&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic: We want to be active and ramp up the intensity |url=https://schalke04.de/en/inside-en/muslic-official-presentation/ |website=FC Schalke 04 |date=20. 6. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tokom angažmana u Cercle Bruggeu i Plymouthu često je povezivan s visokim presingom, discipliniranom ekipnom strukturom i naglaskom na fizički intenzitet.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;schalke-presentation&quot;/&gt;

== Privatni život ==

U intervjuima je opisivao izbjegličko iskustvo kao važan dio vlastitog pogleda na život i nogomet, posebno naglašavajući značenje rada, prilagođavanja i stabilnosti nakon dolaska u Innsbruck.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;/&gt; Oženjen je Ensadom, s kojom ima troje djece.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;/&gt;

== Uspjesi ==

=== Kao trener ===
; [[FC Schalke 04]]
* [[2. Bundesliga]]: 2025/26.&lt;ref name=&quot;schalke-champions&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Muslić, Miron}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Biografije, Bihać]]
[[Kategorija:Austrijski nogometaši]]
[[Kategorija:Austrijski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši SV Rieda]]
[[Kategorija:Treneri FC Schalke 04]]</text>
      <sha1>f7bvydi9g67feeci4dj1odjgtzca8uj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839194</id>
      <parentid>3839193</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:53:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839194</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10931" sha1="g2mjbn0x0x8kke2x4nle5u3cqg9qq5y" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Miron Muslić
| slika                      = 
| punoime                    = Miron Muslić
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1982|9|14}}
| rodnigrad                  = [[Bihać]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| visina                     = 1,84 m
| pozicija                   = [[Napadač (nogomet)|napadač]]
| trenutniklub               = [[FC Schalke 04|Schalke 04]] (glavni trener)
| omladinskegodine           = 1994–1999
| omladinskipogoni           = [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbruck]]
| godine1                    = 1999–2000
| klubovi1                   = [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbruck]]
| nastupi(golovi)1           = 
| godine2                    = 2000–2002
| klubovi2                   = [[SV Wörgl]]
| nastupi(golovi)2           = 10 (0)
| godine3                    = 2002–2003
| klubovi3                   = [[NK Novalja]]
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 2003–2005
| klubovi4                   = [[SV Wörgl]]
| nastupi(golovi)4           = 47 (10)
| godine5                    = 2005–2006
| klubovi5                   = SVG Reichenau
| nastupi(golovi)5           = 18 (5)
| godine6                    = 2006–2007
| klubovi6                   = SV Hall
| nastupi(golovi)6           = 29 (21)
| godine7                    = 2007–2008
| klubovi7                   = [[SV Ried]]
| nastupi(golovi)7           = 82 (9)
| godine8                    = 2008–2010
| klubovi8                   = [[SV Gmunden]]
| nastupi(golovi)8           = 66 (33)
| godine9                    = 2010–2012
| klubovi9                   = ATSV Sattledt
| nastupi(golovi)9           = 46 (23)
| godine10                   = 2012–2015
| klubovi10                  = Union Weißkirchen
| nastupi(golovi)10          = 65 (64)
| godine11                   = 2015–2017
| klubovi11                  = [[SV Ried|SV Ried II]]
| nastupi(golovi)11          = 
| trenergodine               = 2018&lt;br&gt;2020&lt;br&gt;2021&lt;br&gt;2022–2024&lt;br&gt;2025&lt;br&gt;2025–
| trenerklubovi              = [[SV Ried]] (privremeni)&lt;br&gt;[[Floridsdorfer AC]]&lt;br&gt;[[SV Ried]]&lt;br&gt;[[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]]&lt;br&gt;[[Plymouth Argyle F.C.|Plymouth Argyle]]&lt;br&gt;[[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| zadnjeuređivanje           = 3. maj 2026.
}}

'''Miron Muslić''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Austrija|austrijski]] [[nogometni trener]] i bivši [[nogometaš]], koji trenutno vodi [[Njemačka|njemački]] klub [[FC Schalke 04]]. Rođen je 14. septembra 1982. u [[Bihać]]u, tada u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]], a kao dječak je s porodicom izbjegao u [[Austrija|Austriju]].&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic - Manager profile |url=https://www.transfermarkt.com/miron-muslic/profil/trainer/55100 |website=Transfermarkt |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;{{cite news |last=Fisher |first=Ben |title=Miron Muslic: &quot;Real life is a lot more difficult than playing a football game&quot; |url=https://www.theguardian.com/football/2025/feb/08/miron-muslic-plymouth-argyle-interview-fa-cup |work=The Guardian |date=8. 2. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Trenerski se afirmirao u austrijskom, belgijskom, engleskom i njemačkom nogometu, a s [[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Bruggeom]] je izborio evropsko takmičenje, dok je sa Schalkeom 2026. izborio povratak u [[Bundesliga|Bundesligu]].&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic appointed as Argyle Head Coach |url=https://www.pafc.co.uk/news/miron-muslic-appointed-argyle-head-coach |website=Plymouth Argyle F.C. |date=10. 1. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;schalke-promotion&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic: It's been an outstanding season |url=https://schalke04.de/en/2-bundesliga-en/dusseldorf-reaction-home-2526/ |website=FC Schalke 04 |date=3. 5. 2026 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Muslić je rođen u Bihaću, u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Prema njegovim kasnijim izjavama, porodica je 1992, tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], napustila [[Opsada Bihaća|opkoljeni Bihać]] i preselila se u [[Innsbruck]], gdje je započeo njegov život u Austriji.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;/&gt; U Austriji je prošao omladinski pogon Wacker Innsbrucka, a kasnije je stekao austrijsko državljanstvo.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-igrac&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic - Player profile |url=https://www.transfermarkt.com/miron-muslic/profil/spieler/17008 |website=Transfermarkt |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Igračka karijera ==

Kao igrač nastupao je na poziciji napadača. Nakon omladinskog perioda u Wacker Innsbrucku igrao je za više austrijskih klubova, među kojima su SV Wörgl, SVG Reichenau, SV Hall, SV Ried, SV Gmunden, ATSV Sattledt, Union Weißkirchen i druga ekipa SV Rieda. U sezoni 2002/03. igrao je i za hrvatsku Novalju.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-igrac&quot;/&gt; Igračku karijeru završio je 2017, nakon čega se potpuno usmjerio na trenerski rad.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-igrac&quot;/&gt;

== Trenerska karijera ==

=== Austrija ===

Muslić je nakon završetka igračke karijere radio u omladinskim i stručnim strukturama SV Rieda. Godine 2018. kratko je bio privremeni trener prvog tima, a 2020. imenovan je glavnim trenerom [[Floridsdorfer AC|Floridsdorfer AC-a]], austrijskog drugoligaša iz [[Beč]]a.&lt;ref name=&quot;fac&quot;&gt;{{cite web |title=Willkommen beim FAC, Miron Muslic! |url=https://fac.at/willkommen-beim-fac-miron-muslic/ |website=Floridsdorfer AC |date=14. 7. 2020 |access-date=3. 5. 2026 |language=njemački}}&lt;/ref&gt; FAC ga je predstavio kao trenera za sezonu 2020/21. i naveo da je prethodnih pet godina radio u akademiji SV Rieda.&lt;ref name=&quot;fac&quot;/&gt;

U januaru 2021. vratio se u SV Ried kao glavni trener prvog tima. Taj mandat trajao je kratko, do marta iste godine, nakon čega je napustio klupu kluba.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;/&gt;

=== Cercle Brugge ===

U belgijski [[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]] došao je kao član stručnog štaba, a u septembru 2022. preuzeo je prvi tim.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;/&gt; U sezoni 2022/23. stabilizirao je ekipu nakon slabog početka prvenstva, dok je u sezoni 2023/24. Cercle Brugge završio među vodećim klubovima belgijske lige i izborio evropsko takmičenje.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt; Klub je pod njegovim vodstvom nastupio u kvalifikacijama za [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropsku ligu]] i u ligaškoj fazi [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]].&lt;ref name=&quot;uefa&quot;&gt;{{cite web |title=Cercle Brugge 6-2 St. Gallen: Line-ups |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/match/2042234--cercle-brugge-vs-st-gallen/lineups/ |website=UEFA |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Cercle Brugge ga je smijenio 2. decembra 2024, nakon slabijeg prvenstvenog niza u sezoni 2024/25.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;/&gt;

=== Plymouth Argyle ===

Dana 10. januara 2025. imenovan je glavnim trenerom engleskog kluba [[Plymouth Argyle FC|Plymouth Argyle]], s kojim je potpisao ugovor na tri i po godine.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt; Klub je pri imenovanju istakao njegov rad u Cercle Bruggeu, navodeći da je u 101 utakmici ostvario 43 pobjede i odveo belgijski klub do evropskog nogometa.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt;

U februaru 2025. Plymouth je pod Muslićevim vodstvom pobijedio [[Liverpool FC|Liverpool]] u [[FA kup|FA kupu]], što je postalo najzapaženiji rezultat njegovog kratkog perioda u klubu.&lt;ref name=&quot;plymouth-leaves&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic Joins Schalke |url=https://www.pafc.co.uk/news/miron-muslic-joins-schalke |website=Plymouth Argyle F.C. |date=31. 5. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, Plymouth nije uspio izbjeći ispadanje iz [[EFL Championship|Championshipa]] i na kraju sezone je prešao u [[EFL League One|League One]].&lt;ref name=&quot;plymouth-leaves&quot;/&gt;

=== Schalke 04 ===

Dana 31. maja 2025. njemački [[FC Schalke 04]] imenovao ga je glavnim trenerom. Ugovor je prvobitno potpisan do 30. juna 2027, a Muslić je u [[Gelsenkirchen]] došao iz Plymouth Argylea.&lt;ref name=&quot;schalke-appointed&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic appointed as FC Schalke 04's new head coach |url=https://schalke04.de/en/team/miron-muslic-appointed-head-coach/ |website=FC Schalke 04 |date=31. 5. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

U sezoni 2025/26. vodio je Schalke do povratka u Bundesligu. Klub je promociju osigurao 2. maja 2026. pobjedom 1–0 protiv [[Fortuna Düsseldorf|Fortune Düsseldorf]] na stadionu [[Veltins-Arena]], a nakon utakmice potvrđeno je da je Muslićev ugovor produžen do 2028.&lt;ref name=&quot;schalke-promotion&quot;/&gt; Schalke je nakon toga potvrđen i kao prvak [[2. Bundesliga|2. Bundeslige]] za sezonu 2025/26.&lt;ref name=&quot;schalke-champions&quot;&gt;{{cite web |title=FC Schalke 04 are 2. Bundesliga champions! |url=https://schalke04.de/en/2-bundesliga-en/2-bundesliga-champions-2526/ |website=FC Schalke 04 |date=3. 5. 2026 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Trenerski stil ==

Muslić je u javnim nastupima naglašavao intenzitet, aktivan pristup i visok nivo rada kao osnovu svoje trenerske ideje. Na predstavljanju u Schalkeu 2025. govorio je o potrebi da ekipa bude aktivna i da poveća intenzitet igre, što je klub istakao kao dio njegove početne trenerske platforme.&lt;ref name=&quot;schalke-presentation&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic: We want to be active and ramp up the intensity |url=https://schalke04.de/en/inside-en/muslic-official-presentation/ |website=FC Schalke 04 |date=20. 6. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tokom angažmana u Cercle Bruggeu i Plymouthu često je povezivan s visokim presingom, discipliniranom ekipnom strukturom i naglaskom na fizički intenzitet.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;schalke-presentation&quot;/&gt;

== Privatni život ==

U intervjuima je opisivao izbjegličko iskustvo kao važan dio vlastitog pogleda na život i nogomet, posebno naglašavajući značenje rada, prilagođavanja i stabilnosti nakon dolaska u Innsbruck.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;/&gt; Oženjen je Ensadom, s kojom ima troje djece.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;/&gt;

== Uspjesi ==

=== Kao trener ===
; [[FC Schalke 04]]
* [[2. Bundesliga]]: 2025/26.&lt;ref name=&quot;schalke-champions&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Muslić, Miron}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Biografije, Bihać]]
[[Kategorija:Austrijski nogometaši]]
[[Kategorija:Austrijski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši SV Rieda]]
[[Kategorija:Treneri FC Schalke 04]]</text>
      <sha1>g2mjbn0x0x8kke2x4nle5u3cqg9qq5y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839195</id>
      <parentid>3839194</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:56:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839195</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11414" sha1="nyxxbowdfq9rh0wsmgggc7r55ynvvym" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Miron Muslić
| slika                      = 
| punoime                    = Miron Muslić
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1982|9|14}}
| rodnigrad                  = [[Bihać]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| visina                     = 1,84 m
| pozicija                   = [[Napadač (nogomet)|napadač]]
| trenutniklub               = [[FC Schalke 04|Schalke 04]] (glavni trener)
| omladinskegodine           = 1994–1999
| omladinskipogoni           = [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbruck]]
| godine1                    = 1999–2000
| klubovi1                   = [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbruck]]
| nastupi(golovi)1           = 
| godine2                    = 2000–2002
| klubovi2                   = [[SV Wörgl]]
| nastupi(golovi)2           = 10 (0)
| godine3                    = 2002–2003
| klubovi3                   = [[NK Novalja]]
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 2003–2005
| klubovi4                   = [[SV Wörgl]]
| nastupi(golovi)4           = 47 (10)
| godine5                    = 2005–2006
| klubovi5                   = SVG Reichenau
| nastupi(golovi)5           = 18 (5)
| godine6                    = 2006–2007
| klubovi6                   = SV Hall
| nastupi(golovi)6           = 29 (21)
| godine7                    = 2007–2008
| klubovi7                   = [[SV Ried]]
| nastupi(golovi)7           = 82 (9)
| godine8                    = 2008–2010
| klubovi8                   = [[SV Gmunden]]
| nastupi(golovi)8           = 66 (33)
| godine9                    = 2010–2012
| klubovi9                   = ATSV Sattledt
| nastupi(golovi)9           = 46 (23)
| godine10                   = 2012–2015
| klubovi10                  = Union Weißkirchen
| nastupi(golovi)10          = 65 (64)
| godine11                   = 2015–2017
| klubovi11                  = [[SV Ried|SV Ried II]]
| nastupi(golovi)11          = 
| trenergodine               = 2018&lt;br&gt;2020&lt;br&gt;2021&lt;br&gt;2022–2024&lt;br&gt;2025&lt;br&gt;2025–
| trenerklubovi              = [[SV Ried]] (privremeni)&lt;br&gt;[[Floridsdorfer AC]]&lt;br&gt;[[SV Ried]]&lt;br&gt;[[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]]&lt;br&gt;[[Plymouth Argyle F.C.|Plymouth Argyle]]&lt;br&gt;[[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| zadnjeuređivanje           = 3. maj 2026.
}}

'''Miron Muslić''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Austrija|austrijski]] [[nogometni trener]] i bivši [[nogometaš]], koji trenutno vodi [[Njemačka|njemački]] klub [[FC Schalke 04]]. Rođen je 14. septembra 1982. u [[Bihać]]u, tada u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]], a kao dječak je s porodicom izbjegao u [[Austrija|Austriju]].&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic - Manager profile |url=https://www.transfermarkt.com/miron-muslic/profil/trainer/55100 |website=Transfermarkt |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;{{cite news |last=Fisher |first=Ben |title=Miron Muslic: &quot;Real life is a lot more difficult than playing a football game&quot; |url=https://www.theguardian.com/football/2025/feb/08/miron-muslic-plymouth-argyle-interview-fa-cup |work=The Guardian |date=8. 2. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Trenerski se afirmirao u austrijskom, belgijskom, engleskom i njemačkom nogometu, a s [[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Bruggeom]] je izborio evropsko takmičenje, dok je sa Schalkeom 2026. izborio povratak u [[Bundesliga|Bundesligu]].&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic appointed as Argyle Head Coach |url=https://www.pafc.co.uk/news/miron-muslic-appointed-argyle-head-coach |website=Plymouth Argyle F.C. |date=10. 1. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;schalke-promotion&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic: It's been an outstanding season |url=https://schalke04.de/en/2-bundesliga-en/dusseldorf-reaction-home-2526/ |website=FC Schalke 04 |date=3. 5. 2026 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Muslić je rođen u Bihaću, u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Prema njegovim kasnijim izjavama, porodica je 1992, tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], napustila [[Opsada Bihaća|opkoljeni Bihać]] i preselila se u [[Innsbruck]], gdje je započeo njegov život u Austriji.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;/&gt; Na početku karijere radio je kao [[Pedagogija|pedagoški]] pomoćnik u školi, a nogometom se bavio na amaterskom nivou.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1036087/od-izbjeglickih-dana-do-svjetske-slave-prepoznajete-li-bh-trenera-koji-je-bicikl-zamijenio-klupom-velikana|title=Od izbjegličkih dana do svjetske slave: Prepoznajete li bh. trenera koji je bicikl zamijenio klupom velikana?|date=2026-04-17|website=Dnevni avaz|language=hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; U Austriji je prošao omladinski pogon Wacker Innsbrucka, a kasnije je stekao austrijsko državljanstvo.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-igrac&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic - Player profile |url=https://www.transfermarkt.com/miron-muslic/profil/spieler/17008 |website=Transfermarkt |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; 

== Igračka karijera ==

Kao igrač nastupao je na poziciji napadača. Nakon omladinskog perioda u Wacker Innsbrucku igrao je za više austrijskih klubova, među kojima su SV Wörgl, SVG Reichenau, SV Hall, SV Ried, SV Gmunden, ATSV Sattledt, Union Weißkirchen i druga ekipa SV Rieda. U sezoni 2002/03. igrao je i za hrvatsku Novalju.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-igrac&quot;/&gt; Igračku karijeru završio je 2017, nakon čega se potpuno usmjerio na trenerski rad.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-igrac&quot;/&gt;

== Trenerska karijera ==

=== Austrija ===

Muslić je nakon završetka igračke karijere radio u omladinskim i stručnim strukturama SV Rieda. Godine 2018. kratko je bio privremeni trener prvog tima, a 2020. imenovan je glavnim trenerom [[Floridsdorfer AC|Floridsdorfer AC-a]], austrijskog drugoligaša iz [[Beč]]a.&lt;ref name=&quot;fac&quot;&gt;{{cite web |title=Willkommen beim FAC, Miron Muslic! |url=https://fac.at/willkommen-beim-fac-miron-muslic/ |website=Floridsdorfer AC |date=14. 7. 2020 |access-date=3. 5. 2026 |language=njemački}}&lt;/ref&gt; FAC ga je predstavio kao trenera za sezonu 2020/21. i naveo da je prethodnih pet godina radio u akademiji SV Rieda.&lt;ref name=&quot;fac&quot;/&gt;

U januaru 2021. vratio se u SV Ried kao glavni trener prvog tima. Taj mandat trajao je kratko, do marta iste godine, nakon čega je napustio klupu kluba.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;/&gt;

=== Cercle Brugge ===

U belgijski [[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]] došao je kao član stručnog štaba, a u septembru 2022. preuzeo je prvi tim.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;/&gt; U sezoni 2022/23. stabilizirao je ekipu nakon slabog početka prvenstva, dok je u sezoni 2023/24. Cercle Brugge završio među vodećim klubovima belgijske lige i izborio evropsko takmičenje.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt; Klub je pod njegovim vodstvom nastupio u kvalifikacijama za [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropsku ligu]] i u ligaškoj fazi [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]].&lt;ref name=&quot;uefa&quot;&gt;{{cite web |title=Cercle Brugge 6-2 St. Gallen: Line-ups |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/match/2042234--cercle-brugge-vs-st-gallen/lineups/ |website=UEFA |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Cercle Brugge ga je smijenio 2. decembra 2024, nakon slabijeg prvenstvenog niza u sezoni 2024/25.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;/&gt;

=== Plymouth Argyle ===

Dana 10. januara 2025. imenovan je glavnim trenerom engleskog kluba [[Plymouth Argyle FC|Plymouth Argyle]], s kojim je potpisao ugovor na tri i po godine.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt; Klub je pri imenovanju istakao njegov rad u Cercle Bruggeu, navodeći da je u 101 utakmici ostvario 43 pobjede i odveo belgijski klub do evropskog nogometa.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt;

U februaru 2025. Plymouth je pod Muslićevim vodstvom pobijedio [[Liverpool FC|Liverpool]] u [[FA kup|FA kupu]], što je postalo najzapaženiji rezultat njegovog kratkog perioda u klubu.&lt;ref name=&quot;plymouth-leaves&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic Joins Schalke |url=https://www.pafc.co.uk/news/miron-muslic-joins-schalke |website=Plymouth Argyle F.C. |date=31. 5. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, Plymouth nije uspio izbjeći ispadanje iz [[EFL Championship|Championshipa]] i na kraju sezone je prešao u [[EFL League One|League One]].&lt;ref name=&quot;plymouth-leaves&quot;/&gt;

=== Schalke 04 ===

Dana 31. maja 2025. njemački [[FC Schalke 04]] imenovao ga je glavnim trenerom. Ugovor je prvobitno potpisan do 30. juna 2027, a Muslić je u [[Gelsenkirchen]] došao iz Plymouth Argylea.&lt;ref name=&quot;schalke-appointed&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic appointed as FC Schalke 04's new head coach |url=https://schalke04.de/en/team/miron-muslic-appointed-head-coach/ |website=FC Schalke 04 |date=31. 5. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

U sezoni 2025/26. vodio je Schalke do povratka u Bundesligu. Klub je promociju osigurao 2. maja 2026. pobjedom 1–0 protiv [[Fortuna Düsseldorf|Fortune Düsseldorf]] na stadionu [[Veltins-Arena]], a nakon utakmice potvrđeno je da je Muslićev ugovor produžen do 2028.&lt;ref name=&quot;schalke-promotion&quot;/&gt; Schalke je nakon toga potvrđen i kao prvak [[2. Bundesliga|2. Bundeslige]] za sezonu 2025/26.&lt;ref name=&quot;schalke-champions&quot;&gt;{{cite web |title=FC Schalke 04 are 2. Bundesliga champions! |url=https://schalke04.de/en/2-bundesliga-en/2-bundesliga-champions-2526/ |website=FC Schalke 04 |date=3. 5. 2026 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Trenerski stil ==

Muslić je u javnim nastupima naglašavao intenzitet, aktivan pristup i visok nivo rada kao osnovu svoje trenerske ideje. Na predstavljanju u Schalkeu 2025. govorio je o potrebi da ekipa bude aktivna i da poveća intenzitet igre, što je klub istakao kao dio njegove početne trenerske platforme.&lt;ref name=&quot;schalke-presentation&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic: We want to be active and ramp up the intensity |url=https://schalke04.de/en/inside-en/muslic-official-presentation/ |website=FC Schalke 04 |date=20. 6. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tokom angažmana u Cercle Bruggeu i Plymouthu često je povezivan s visokim presingom, discipliniranom ekipnom strukturom i naglaskom na fizički intenzitet.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;schalke-presentation&quot;/&gt;

== Privatni život ==

U intervjuima je opisivao izbjegličko iskustvo kao važan dio vlastitog pogleda na život i nogomet, posebno naglašavajući značenje rada, prilagođavanja i stabilnosti nakon dolaska u Innsbruck.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;/&gt; Oženjen je Ensadom, s kojom ima troje djece.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;/&gt;

== Uspjesi ==

=== Kao trener ===
; [[FC Schalke 04]]
* [[2. Bundesliga]]: 2025/26.&lt;ref name=&quot;schalke-champions&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Muslić, Miron}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Biografije, Bihać]]
[[Kategorija:Austrijski nogometaši]]
[[Kategorija:Austrijski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši SV Rieda]]
[[Kategorija:Treneri FC Schalke 04]]</text>
      <sha1>nyxxbowdfq9rh0wsmgggc7r55ynvvym</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839197</id>
      <parentid>3839195</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:10:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11421" sha1="63ophgf9wk0iehpj62eyg5d1w0wcra6" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Miron Muslić
| slika                      = 
| punoime                    = Miron Muslić
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1982|9|14}}
| rodnigrad                  = [[Bihać]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| visina                     = 1,84 m
| pozicija                   = [[Napadač (nogomet)|napadač]]
| trenutniklub               = [[FC Schalke 04|Schalke 04]] (glavni trener)
| omladinskegodine           = 1994–1999
| omladinskipogoni           = [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbruck]]
| godine1                    = 1999–2000
| klubovi1                   = [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbruck]]
| nastupi(golovi)1           = 
| godine2                    = 2000–2002
| klubovi2                   = [[SV Wörgl]]
| nastupi(golovi)2           = 10 (0)
| godine3                    = 2002–2003
| klubovi3                   = [[NK Novalja]]
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 2003–2005
| klubovi4                   = [[SV Wörgl]]
| nastupi(golovi)4           = 47 (10)
| godine5                    = 2005–2006
| klubovi5                   = SVG Reichenau
| nastupi(golovi)5           = 18 (5)
| godine6                    = 2006–2007
| klubovi6                   = SV Hall
| nastupi(golovi)6           = 29 (21)
| godine7                    = 2007–2008
| klubovi7                   = [[SV Ried]]
| nastupi(golovi)7           = 82 (9)
| godine8                    = 2008–2010
| klubovi8                   = [[SV Gmunden]]
| nastupi(golovi)8           = 66 (33)
| godine9                    = 2010–2012
| klubovi9                   = ATSV Sattledt
| nastupi(golovi)9           = 46 (23)
| godine10                   = 2012–2015
| klubovi10                  = Union Weißkirchen
| nastupi(golovi)10          = 65 (64)
| godine11                   = 2015–2017
| klubovi11                  = [[SV Ried|SV Ried II]]
| nastupi(golovi)11          = 43 (18)
| trenergodine               = 2018&lt;br&gt;2020&lt;br&gt;2021&lt;br&gt;2022–2024&lt;br&gt;2025&lt;br&gt;2025–
| trenerklubovi              = [[SV Ried]] (privremeni)&lt;br&gt;[[Floridsdorfer AC]]&lt;br&gt;[[SV Ried]]&lt;br&gt;[[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]]&lt;br&gt;[[Plymouth Argyle F.C.|Plymouth Argyle]]&lt;br&gt;[[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| zadnjeuređivanje           = 3. maj 2026.
}}

'''Miron Muslić''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Austrija|austrijski]] [[nogometni trener]] i bivši [[nogometaš]], koji trenutno vodi [[Njemačka|njemački]] klub [[FC Schalke 04]]. Rođen je 14. septembra 1982. u [[Bihać]]u, tada u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]], a kao dječak je s porodicom izbjegao u [[Austrija|Austriju]].&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic - Manager profile |url=https://www.transfermarkt.com/miron-muslic/profil/trainer/55100 |website=Transfermarkt |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;{{cite news |last=Fisher |first=Ben |title=Miron Muslic: &quot;Real life is a lot more difficult than playing a football game&quot; |url=https://www.theguardian.com/football/2025/feb/08/miron-muslic-plymouth-argyle-interview-fa-cup |work=The Guardian |date=8. 2. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Trenerski se afirmirao u austrijskom, belgijskom, engleskom i njemačkom nogometu, a s [[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Bruggeom]] je izborio evropsko takmičenje, dok je sa Schalkeom 2026. izborio povratak u [[Bundesliga|Bundesligu]].&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic appointed as Argyle Head Coach |url=https://www.pafc.co.uk/news/miron-muslic-appointed-argyle-head-coach |website=Plymouth Argyle F.C. |date=10. 1. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;schalke-promotion&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic: It's been an outstanding season |url=https://schalke04.de/en/2-bundesliga-en/dusseldorf-reaction-home-2526/ |website=FC Schalke 04 |date=3. 5. 2026 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Muslić je rođen u Bihaću, u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Prema njegovim kasnijim izjavama, porodica je 1992, tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], napustila [[Opsada Bihaća|opkoljeni Bihać]] i preselila se u [[Innsbruck]], gdje je započeo njegov život u Austriji.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;/&gt; Na početku karijere radio je kao [[Pedagogija|pedagoški]] pomoćnik u školi, a nogometom se bavio na amaterskom nivou.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1036087/od-izbjeglickih-dana-do-svjetske-slave-prepoznajete-li-bh-trenera-koji-je-bicikl-zamijenio-klupom-velikana|title=Od izbjegličkih dana do svjetske slave: Prepoznajete li bh. trenera koji je bicikl zamijenio klupom velikana?|date=2026-04-17|website=Dnevni avaz|language=hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; U Austriji je prošao omladinski pogon Wacker Innsbrucka, a kasnije je stekao austrijsko državljanstvo.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-igrac&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic - Player profile |url=https://www.transfermarkt.com/miron-muslic/profil/spieler/17008 |website=Transfermarkt |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; 

== Igračka karijera ==

Kao igrač nastupao je na poziciji napadača. Nakon omladinskog perioda u Wacker Innsbrucku igrao je za više austrijskih klubova, među kojima su SV Wörgl, SVG Reichenau, SV Hall, SV Ried, SV Gmunden, ATSV Sattledt, Union Weißkirchen i druga ekipa SV Rieda. U sezoni 2002/03. igrao je i za hrvatsku Novalju.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-igrac&quot;/&gt; Igračku karijeru završio je 2017, nakon čega se potpuno usmjerio na trenerski rad.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-igrac&quot;/&gt;

== Trenerska karijera ==

=== Austrija ===

Muslić je nakon završetka igračke karijere radio u omladinskim i stručnim strukturama SV Rieda. Godine 2018. kratko je bio privremeni trener prvog tima, a 2020. imenovan je glavnim trenerom [[Floridsdorfer AC|Floridsdorfer AC-a]], austrijskog drugoligaša iz [[Beč]]a.&lt;ref name=&quot;fac&quot;&gt;{{cite web |title=Willkommen beim FAC, Miron Muslic! |url=https://fac.at/willkommen-beim-fac-miron-muslic/ |website=Floridsdorfer AC |date=14. 7. 2020 |access-date=3. 5. 2026 |language=njemački}}&lt;/ref&gt; FAC ga je predstavio kao trenera za sezonu 2020/21. i naveo da je prethodnih pet godina radio u akademiji SV Rieda.&lt;ref name=&quot;fac&quot;/&gt;

U januaru 2021. vratio se u SV Ried kao glavni trener prvog tima. Taj mandat trajao je kratko, do marta iste godine, nakon čega je napustio klupu kluba.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;/&gt;

=== Cercle Brugge ===

U belgijski [[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]] došao je kao član stručnog štaba, a u septembru 2022. preuzeo je prvi tim.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;/&gt; U sezoni 2022/23. stabilizirao je ekipu nakon slabog početka prvenstva, dok je u sezoni 2023/24. Cercle Brugge završio među vodećim klubovima belgijske lige i izborio evropsko takmičenje.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt; Klub je pod njegovim vodstvom nastupio u kvalifikacijama za [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropsku ligu]] i u ligaškoj fazi [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]].&lt;ref name=&quot;uefa&quot;&gt;{{cite web |title=Cercle Brugge 6-2 St. Gallen: Line-ups |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/match/2042234--cercle-brugge-vs-st-gallen/lineups/ |website=UEFA |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Cercle Brugge ga je smijenio 2. decembra 2024, nakon slabijeg prvenstvenog niza u sezoni 2024/25.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;/&gt;

=== Plymouth Argyle ===

Dana 10. januara 2025. imenovan je glavnim trenerom engleskog kluba [[Plymouth Argyle FC|Plymouth Argyle]], s kojim je potpisao ugovor na tri i po godine.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt; Klub je pri imenovanju istakao njegov rad u Cercle Bruggeu, navodeći da je u 101 utakmici ostvario 43 pobjede i odveo belgijski klub do evropskog nogometa.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt;

U februaru 2025. Plymouth je pod Muslićevim vodstvom pobijedio [[Liverpool FC|Liverpool]] u [[FA kup|FA kupu]], što je postalo najzapaženiji rezultat njegovog kratkog perioda u klubu.&lt;ref name=&quot;plymouth-leaves&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic Joins Schalke |url=https://www.pafc.co.uk/news/miron-muslic-joins-schalke |website=Plymouth Argyle F.C. |date=31. 5. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, Plymouth nije uspio izbjeći ispadanje iz [[EFL Championship|Championshipa]] i na kraju sezone je prešao u [[EFL League One|League One]].&lt;ref name=&quot;plymouth-leaves&quot;/&gt;

=== Schalke 04 ===

Dana 31. maja 2025. njemački [[FC Schalke 04]] imenovao ga je glavnim trenerom. Ugovor je prvobitno potpisan do 30. juna 2027, a Muslić je u [[Gelsenkirchen]] došao iz Plymouth Argylea.&lt;ref name=&quot;schalke-appointed&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic appointed as FC Schalke 04's new head coach |url=https://schalke04.de/en/team/miron-muslic-appointed-head-coach/ |website=FC Schalke 04 |date=31. 5. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

U sezoni 2025/26. vodio je Schalke do povratka u Bundesligu. Klub je promociju osigurao 2. maja 2026. pobjedom 1–0 protiv [[Fortuna Düsseldorf|Fortune Düsseldorf]] na stadionu [[Veltins-Arena]], a nakon utakmice potvrđeno je da je Muslićev ugovor produžen do 2028.&lt;ref name=&quot;schalke-promotion&quot;/&gt; Schalke je nakon toga potvrđen i kao prvak [[2. Bundesliga|2. Bundeslige]] za sezonu 2025/26.&lt;ref name=&quot;schalke-champions&quot;&gt;{{cite web |title=FC Schalke 04 are 2. Bundesliga champions! |url=https://schalke04.de/en/2-bundesliga-en/2-bundesliga-champions-2526/ |website=FC Schalke 04 |date=3. 5. 2026 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Trenerski stil ==

Muslić je u javnim nastupima naglašavao intenzitet, aktivan pristup i visok nivo rada kao osnovu svoje trenerske ideje. Na predstavljanju u Schalkeu 2025. govorio je o potrebi da ekipa bude aktivna i da poveća intenzitet igre, što je klub istakao kao dio njegove početne trenerske platforme.&lt;ref name=&quot;schalke-presentation&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic: We want to be active and ramp up the intensity |url=https://schalke04.de/en/inside-en/muslic-official-presentation/ |website=FC Schalke 04 |date=20. 6. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tokom angažmana u Cercle Bruggeu i Plymouthu često je povezivan s visokim presingom, discipliniranom ekipnom strukturom i naglaskom na fizički intenzitet.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;schalke-presentation&quot;/&gt;

== Privatni život ==

U intervjuima je opisivao izbjegličko iskustvo kao važan dio vlastitog pogleda na život i nogomet, posebno naglašavajući značenje rada, prilagođavanja i stabilnosti nakon dolaska u Innsbruck.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;/&gt; Oženjen je Ensadom, s kojom ima troje djece.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;/&gt;

== Uspjesi ==

=== Kao trener ===
; [[FC Schalke 04]]
* [[2. Bundesliga]]: 2025/26.&lt;ref name=&quot;schalke-champions&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Muslić, Miron}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Biografije, Bihać]]
[[Kategorija:Austrijski nogometaši]]
[[Kategorija:Austrijski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši SV Rieda]]
[[Kategorija:Treneri FC Schalke 04]]</text>
      <sha1>63ophgf9wk0iehpj62eyg5d1w0wcra6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839199</id>
      <parentid>3839197</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:15:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839199</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11448" sha1="q7wnmiau4vrujeu1ebcobyabqt81rdl" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Miron Muslić
| slika                      = 
| punoime                    = Miron Muslić
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1982|9|14}}
| rodnigrad                  = [[Bihać]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| visina                     = 1,84 m
| pozicija                   = [[Napadač (nogomet)|napadač]]
| trenutniklub               = [[FC Schalke 04|Schalke 04]] (glavni trener)
| omladinskegodine           = 1994–1999
| omladinskipogoni           = [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbruck]]
| godine1                    = 1999–2000
| klubovi1                   = [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbruck]]
| nastupi(golovi)1           = 
| godine2                    = 2000–2002
| klubovi2                   = [[SV Wörgl]]
| nastupi(golovi)2           = 10 (0)
| godine3                    = 2002–2003
| klubovi3                   = [[NK Novalja]]
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 2003–2005
| klubovi4                   = [[SV Wörgl]]
| nastupi(golovi)4           = 47 (10)
| godine5                    = 2005–2006
| klubovi5                   = SVG Reichenau
| nastupi(golovi)5           = 18 (5)
| godine6                    = 2006–2007
| klubovi6                   = SV Hall
| nastupi(golovi)6           = 29 (21)
| godine7                    = 2007–2008
| klubovi7                   = [[SV Ried]]
| nastupi(golovi)7           = 82 (9)
| godine8                    = 2008–2010
| klubovi8                   = [[SV Gmunden]]
| nastupi(golovi)8           = 66 (33)
| godine9                    = 2010–2012
| klubovi9                   = ATSV Sattledt
| nastupi(golovi)9           = 46 (23)
| godine10                   = 2012–2015
| klubovi10                  = Union Weißkirchen
| nastupi(golovi)10          = 65 (64)
| godine11                   = 2015–2017
| klubovi11                  = [[SV Ried|SV Ried II]]
| nastupi(golovi)11          = 43 (18)
| trenergodine               = 2018&lt;br&gt;2020&lt;br&gt;2021&lt;br&gt;2022–2024&lt;br&gt;2025&lt;br&gt;2025–
| trenerklubovi              = [[SV Ried]] (privremeni)&lt;br&gt;[[Floridsdorfer AC]]&lt;br&gt;[[SV Ried]]&lt;br&gt;[[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]]&lt;br&gt;[[Plymouth Argyle F.C.|Plymouth Argyle]]&lt;br&gt;[[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| zadnjeuređivanje           = 3. maj 2026.
}}

'''Miron Muslić''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Austrija|austrijski]] [[nogometni trener]] i bivši [[nogometaš]], koji trenutno vodi [[Njemačka|njemački]] klub [[FC Schalke 04]]. Rođen je 14. septembra 1982. u [[Bihać]]u, tada u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]], a kao dječak je s porodicom izbjegao u [[Austrija|Austriju]].&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic - Manager profile |url=https://www.transfermarkt.com/miron-muslic/profil/trainer/55100 |website=Transfermarkt |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;{{cite news |last=Fisher |first=Ben |title=Miron Muslic: &quot;Real life is a lot more difficult than playing a football game&quot; |url=https://www.theguardian.com/football/2025/feb/08/miron-muslic-plymouth-argyle-interview-fa-cup |work=The Guardian |date=8. 2. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Trenerski se afirmirao u austrijskom, belgijskom, engleskom i njemačkom nogometu, a s [[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Bruggeom]] je izborio evropsko takmičenje, dok je sa Schalkeom 2026. izborio povratak u [[Bundesliga|Bundesligu]].&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic appointed as Argyle Head Coach |url=https://www.pafc.co.uk/news/miron-muslic-appointed-argyle-head-coach |website=Plymouth Argyle F.C. |date=10. 1. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;schalke-promotion&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic: It's been an outstanding season |url=https://schalke04.de/en/2-bundesliga-en/dusseldorf-reaction-home-2526/ |website=FC Schalke 04 |date=3. 5. 2026 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Muslić je rođen u Bihaću, u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Zajedno sa svojom porodicom, ocem Ćamilom i majkom Mersadom izbjegao je 1992, tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], napustila [[Opsada Bihaća|opkoljeni Bihać]] i preselila se u [[Innsbruck]], gdje je započeo njegov život u Austriji.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;/&gt; Na početku karijere radio je kao [[Pedagogija|pedagoški]] pomoćnik u školi, a nogometom se bavio na amaterskom nivou.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1036087/od-izbjeglickih-dana-do-svjetske-slave-prepoznajete-li-bh-trenera-koji-je-bicikl-zamijenio-klupom-velikana|title=Od izbjegličkih dana do svjetske slave: Prepoznajete li bh. trenera koji je bicikl zamijenio klupom velikana?|date=2026-04-17|website=Dnevni avaz|language=hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; U Austriji je prošao omladinski pogon Wacker Innsbrucka, a kasnije je stekao austrijsko državljanstvo.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-igrac&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic - Player profile |url=https://www.transfermarkt.com/miron-muslic/profil/spieler/17008 |website=Transfermarkt |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; 

== Igračka karijera ==

Kao igrač nastupao je na poziciji napadača. Nakon omladinskog perioda u Wacker Innsbrucku igrao je za više austrijskih klubova, među kojima su SV Wörgl, SVG Reichenau, SV Hall, SV Ried, SV Gmunden, ATSV Sattledt, Union Weißkirchen i druga ekipa SV Rieda. U sezoni 2002/03. igrao je i za hrvatsku Novalju.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-igrac&quot;/&gt; Igračku karijeru završio je 2017, nakon čega se potpuno usmjerio na trenerski rad.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-igrac&quot;/&gt;

== Trenerska karijera ==

=== Austrija ===

Muslić je nakon završetka igračke karijere radio u omladinskim i stručnim strukturama SV Rieda. Godine 2018. kratko je bio privremeni trener prvog tima, a 2020. imenovan je glavnim trenerom [[Floridsdorfer AC|Floridsdorfer AC-a]], austrijskog drugoligaša iz [[Beč]]a.&lt;ref name=&quot;fac&quot;&gt;{{cite web |title=Willkommen beim FAC, Miron Muslic! |url=https://fac.at/willkommen-beim-fac-miron-muslic/ |website=Floridsdorfer AC |date=14. 7. 2020 |access-date=3. 5. 2026 |language=njemački}}&lt;/ref&gt; FAC ga je predstavio kao trenera za sezonu 2020/21. i naveo da je prethodnih pet godina radio u akademiji SV Rieda.&lt;ref name=&quot;fac&quot;/&gt;

U januaru 2021. vratio se u SV Ried kao glavni trener prvog tima. Taj mandat trajao je kratko, do marta iste godine, nakon čega je napustio klupu kluba.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;/&gt;

=== Cercle Brugge ===

U belgijski [[Cercle Brugge K.S.V.|Cercle Brugge]] došao je kao član stručnog štaba, a u septembru 2022. preuzeo je prvi tim.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;/&gt; U sezoni 2022/23. stabilizirao je ekipu nakon slabog početka prvenstva, dok je u sezoni 2023/24. Cercle Brugge završio među vodećim klubovima belgijske lige i izborio evropsko takmičenje.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt; Klub je pod njegovim vodstvom nastupio u kvalifikacijama za [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropsku ligu]] i u ligaškoj fazi [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]].&lt;ref name=&quot;uefa&quot;&gt;{{cite web |title=Cercle Brugge 6-2 St. Gallen: Line-ups |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/match/2042234--cercle-brugge-vs-st-gallen/lineups/ |website=UEFA |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Cercle Brugge ga je smijenio 2. decembra 2024, nakon slabijeg prvenstvenog niza u sezoni 2024/25.&lt;ref name=&quot;transfermarkt-trener&quot;/&gt;

=== Plymouth Argyle ===

Dana 10. januara 2025. imenovan je glavnim trenerom engleskog kluba [[Plymouth Argyle FC|Plymouth Argyle]], s kojim je potpisao ugovor na tri i po godine.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt; Klub je pri imenovanju istakao njegov rad u Cercle Bruggeu, navodeći da je u 101 utakmici ostvario 43 pobjede i odveo belgijski klub do evropskog nogometa.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt;

U februaru 2025. Plymouth je pod Muslićevim vodstvom pobijedio [[Liverpool FC|Liverpool]] u [[FA kup|FA kupu]], što je postalo najzapaženiji rezultat njegovog kratkog perioda u klubu.&lt;ref name=&quot;plymouth-leaves&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic Joins Schalke |url=https://www.pafc.co.uk/news/miron-muslic-joins-schalke |website=Plymouth Argyle F.C. |date=31. 5. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, Plymouth nije uspio izbjeći ispadanje iz [[EFL Championship|Championshipa]] i na kraju sezone je prešao u [[EFL League One|League One]].&lt;ref name=&quot;plymouth-leaves&quot;/&gt;

=== Schalke 04 ===

Dana 31. maja 2025. njemački [[FC Schalke 04]] imenovao ga je glavnim trenerom. Ugovor je prvobitno potpisan do 30. juna 2027, a Muslić je u [[Gelsenkirchen]] došao iz Plymouth Argylea.&lt;ref name=&quot;schalke-appointed&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic appointed as FC Schalke 04's new head coach |url=https://schalke04.de/en/team/miron-muslic-appointed-head-coach/ |website=FC Schalke 04 |date=31. 5. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

U sezoni 2025/26. vodio je Schalke do povratka u Bundesligu. Klub je promociju osigurao 2. maja 2026. pobjedom 1–0 protiv [[Fortuna Düsseldorf|Fortune Düsseldorf]] na stadionu [[Veltins-Arena]], a nakon utakmice potvrđeno je da je Muslićev ugovor produžen do 2028.&lt;ref name=&quot;schalke-promotion&quot;/&gt; Schalke je nakon toga potvrđen i kao prvak [[2. Bundesliga|2. Bundeslige]] za sezonu 2025/26.&lt;ref name=&quot;schalke-champions&quot;&gt;{{cite web |title=FC Schalke 04 are 2. Bundesliga champions! |url=https://schalke04.de/en/2-bundesliga-en/2-bundesliga-champions-2526/ |website=FC Schalke 04 |date=3. 5. 2026 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Trenerski stil ==

Muslić je u javnim nastupima naglašavao intenzitet, aktivan pristup i visok nivo rada kao osnovu svoje trenerske ideje. Na predstavljanju u Schalkeu 2025. govorio je o potrebi da ekipa bude aktivna i da poveća intenzitet igre, što je klub istakao kao dio njegove početne trenerske platforme.&lt;ref name=&quot;schalke-presentation&quot;&gt;{{cite web |title=Miron Muslic: We want to be active and ramp up the intensity |url=https://schalke04.de/en/inside-en/muslic-official-presentation/ |website=FC Schalke 04 |date=20. 6. 2025 |access-date=3. 5. 2026 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tokom angažmana u Cercle Bruggeu i Plymouthu često je povezivan s visokim presingom, discipliniranom ekipnom strukturom i naglaskom na fizički intenzitet.&lt;ref name=&quot;plymouth-appointed&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;schalke-presentation&quot;/&gt;

== Privatni život ==

U intervjuima je opisivao izbjegličko iskustvo kao važan dio vlastitog pogleda na život i nogomet, posebno naglašavajući značenje rada, prilagođavanja i stabilnosti nakon dolaska u Innsbruck.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;/&gt; Oženjen je Ensadom, s kojom ima troje djece.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;/&gt;

== Uspjesi ==

=== Kao trener ===
; [[FC Schalke 04]]
* [[2. Bundesliga]]: 2025/26.&lt;ref name=&quot;schalke-champions&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Muslić, Miron}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Biografije, Bihać]]
[[Kategorija:Austrijski nogometaši]]
[[Kategorija:Austrijski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši SV Rieda]]
[[Kategorija:Treneri FC Schalke 04]]</text>
      <sha1>q7wnmiau4vrujeu1ebcobyabqt81rdl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Miron Muslić</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533842</id>
    <revision>
      <id>3839196</id>
      <timestamp>2026-05-03T19:08:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3839196</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="143" sha1="ko5kj3fzkeo8x2cj1nvd4am08idgle8" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema     = sport
| tema2    = 
| tema3    = 
| država   = Austrija
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>ko5kj3fzkeo8x2cj1nvd4am08idgle8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Dinna2819</title>
    <ns>3</ns>
    <id>533843</id>
    <revision>
      <id>3839200</id>
      <timestamp>2026-05-03T19:35:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3839200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18" sha1="tc2whemo9gj2s6p5ormb6pbmuauri5h" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica3}}</text>
      <sha1>tc2whemo9gj2s6p5ormb6pbmuauri5h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bolska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533844</id>
    <revision>
      <id>3839202</id>
      <timestamp>2026-05-03T19:57:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime                = Bolska | slika              = Bolska at Prebold Slovenia.jpg | opis_slike         = Bolska kod [[Prebold]]a | države             = [[Slovenija]] | dužina             = 32 km | sliv               = 190,3 km² | izvor              = Sjeverozapadno od [[Trojane|Trojana]] | ušće               = [[Savinja]] | koordinati_ušća    = {{coord|46|14|31|N|15|06|51|E|display=it|region:SI_type:river}} | visina_izvora      = 815 m | visina_u...</comment>
      <origin>3839202</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4042" sha1="9vzyvih78i1revzix0i9uu59muqf88u" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Bolska
| slika              = Bolska at Prebold Slovenia.jpg
| opis_slike         = Bolska kod [[Prebold]]a
| države             = [[Slovenija]]
| dužina             = 32 km
| sliv               = 190,3 km²
| izvor              = Sjeverozapadno od [[Trojane|Trojana]]
| ušće               = [[Savinja]]
| koordinati_ušća    = {{coord|46|14|31|N|15|06|51|E|display=it|region:SI_type:river}}
| visina_izvora      = 815 m
| visina_ušća        = 264 m
| mapframe           = yes
| mapframe-zoom      = 10
}}

[[File:Bolska dolenjavas hidrogram.jpg|thumb|Prosječni mjesečni protok Bolske kod [[Dolenja Vas, Prebold|Dolenje Vasi]] (1971–2000)]]

'''Bolska''' je rijeka u [[Slovenija|Sloveniji]] koja teče u dužini od 32 km prije nego što se ulije u [[Savinja|Savinju]] kao njena najveća i najduža desna [[pritoka]]. Njen sliv pokriva 190,3 kvadratna kilometra prelazne teritorije u centralnoj Sloveniji, protežući se od Posavskog hribovja do kraških visoravni Menina i Dobrovlje, te do jugozapadnog ruba Celjske kotline. Rijeka izvire sjeverozapadno od [[Trojane|Trojana]] na nadmorskoj visini od oko 815 metara, a spušta se do ušća u Savinju kod Prebolda na 264 metra. Bolsku i njene brojne bujične pritoke karakteriše pluvijalni režim sa sezonskim poplavama, što sliv čini posebno sklonim katastrofalnim poplavama, kao što je pokazala razorna oluja u junu 1994. godine.

== Geografija ==
Bolska je najveća i najduža desna pritoka rijeke [[Savinja|Savinje]] u Savinjskoj dolini. Sliv rijeke pokriva 190,3 km² prelazne teritorije u centralnoj Sloveniji. Rijeka izvire sjeverozapadno od Trojana na visini od približno 815 m između brda Reznarca (913 m) i brda Javorje (868 m), te utječe u Savinju kod [[Prebold]]a. Ukupna dužina Bolske iznosi između 32 km i 38,75 km, sa prosječnim padom od 13,8 do 17,2 ‰.&lt;ref name=&quot;Natek 1995&quot; /&gt;

Geološki, sliv Bolske se nalazi na spoju tri glavne tektonske jedinice: Savskih nabora, mladog tektonskog potonuća Celjske kotline i Savinjskih Alpa.&lt;ref name=&quot;Natek 19952&quot; /&gt;

== Hidrologija ==
Bolska ima pluvijalni (kišni) riječni režim, sa najvišim vodostajima u novembru i decembru, te sekundarnim vrhuncima u martu i aprilu. Sliv prima između 1250 L/m² i 1500 L/m² padavina godišnje, a najvlažniji mjeseci su juli i august ljeti, te novembar u jesen.

Rijeka se napaja brojnim bujičnim pritokama. Njene desne pritoke, koje odvodnjavaju područje između južnog razvodnog grebena i ruba doline, uključuju Zaplaninščicu, Kučnicu i Konjščicu; ove rijeke obično imaju padove od 26 do 38 ‰ i mogu postati destruktivne bujice tokom jakih kiša. Lijeve pritoke, kao što su Motnišnica i Merinščica, odvodnjavaju kraške visoravni i pokazuju nešto drugačije hidrološko ponašanje.

== Poplave i uticaj na okoliš ==
Sliv Bolske je izuzetno podložan poplavama, najčešće u zimskom periodu. Istorijske katastrofalne poplave zabilježene su u januaru 1799. godine, između septembra 1842. i januara 1843, u godini 1848, te u septembru 1926. i 1933. godine.

Posebno razorna oluja dogodila se 28. juna 1994. godine, kada je u manje od dva sata palo više od 100 L/m² kiše, što je uzrokovalo izlijevanje svih pritoka. Poplava je uništila 9 km lokalnih puteva, učinila 28 km puteva neprohodnim, odnijela 34 mosta, potopila 1200 hektara poljoprivrednog zemljišta i oštetila 176 objekata. Pokrenuto je oko 450 klizišta, što je iz temelja izmijenilo krajolik. Procjenjena šteta iznosila je 2,2 milijarde tadašnjih slovenskih tolara, što je činilo 4,6% BDP-a tadašnjeg okruga [[Žalec]].

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;Natek 1995&quot;&gt;{{cite journal |last=Natek |first=Milan |title=The 1994 Summer Storm in the Bolska River Watershed (Central Part of Eastern Slovenia) |journal=Geografski Zbornik |volume=35 |year=1995 |pages=151–198}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Bolska}}

{{Hidrografija Slovenije}}

[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pritoke Savinje]]</text>
      <sha1>9vzyvih78i1revzix0i9uu59muqf88u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839204</id>
      <parentid>3839202</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:57:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839204</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4041" sha1="hq6t40oep7xqgejsa47edh2p0yixqfg" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Bolska
| slika              = Bolska at Prebold Slovenia.jpg
| opis_slike         = Bolska kod [[Prebold]]a
| države             = [[Slovenija]]
| dužina             = 32 km
| sliv               = 190,3 km²
| izvor              = Sjeverozapadno od [[Trojane|Trojana]]
| ušće               = [[Savinja]]
| koordinati_ušća    = {{coord|46|14|31|N|15|06|51|E|display=it|region:SI_type:river}}
| visina_izvora      = 815 m
| visina_ušća        = 264 m
| mapframe           = yes
| mapframe-zoom      = 10
}}

[[File:Bolska dolenjavas hidrogram.jpg|thumb|Prosječni mjesečni protok Bolske kod [[Dolenja Vas, Prebold|Dolenje Vasi]] (1971–2000)]]

'''Bolska''' je rijeka u [[Slovenija|Sloveniji]] koja teče u dužini od 32 km prije nego što se ulije u [[Savinja|Savinju]] kao njena najveća i najduža desna [[pritoka]]. Njen sliv pokriva 190,3 kvadratna kilometra prelazne teritorije u centralnoj Sloveniji, protežući se od Posavskog hribovja do kraških visoravni Menina i Dobrovlje, te do jugozapadnog ruba Celjske kotline. Rijeka izvire sjeverozapadno od [[Trojane|Trojana]] na nadmorskoj visini od oko 815 metara, a spušta se do ušća u Savinju kod Prebolda na 264 metra. Bolsku i njene brojne bujične pritoke karakteriše pluvijalni režim sa sezonskim poplavama, što sliv čini posebno sklonim katastrofalnim poplavama, kao što je pokazala razorna oluja u junu 1994. godine.

== Geografija ==
Bolska je najveća i najduža desna pritoka rijeke [[Savinja|Savinje]] u Savinjskoj dolini. Sliv rijeke pokriva 190,3 km² prelazne teritorije u centralnoj Sloveniji. Rijeka izvire sjeverozapadno od Trojana na visini od približno 815 m između brda Reznarca (913 m) i brda Javorje (868 m), te utječe u Savinju kod [[Prebold]]a. Ukupna dužina Bolske iznosi između 32 km i 38,75 km, sa prosječnim padom od 13,8 do 17,2 ‰.&lt;ref name=&quot;Natek 1995&quot; /&gt;

Geološki, sliv Bolske se nalazi na spoju tri glavne tektonske jedinice: Savskih nabora, mladog tektonskog potonuća Celjske kotline i Savinjskih Alpa.&lt;ref name=&quot;Natek 1995&quot; /&gt;

== Hidrologija ==
Bolska ima pluvijalni (kišni) riječni režim, sa najvišim vodostajima u novembru i decembru, te sekundarnim vrhuncima u martu i aprilu. Sliv prima između 1250 L/m² i 1500 L/m² padavina godišnje, a najvlažniji mjeseci su juli i august ljeti, te novembar u jesen.

Rijeka se napaja brojnim bujičnim pritokama. Njene desne pritoke, koje odvodnjavaju područje između južnog razvodnog grebena i ruba doline, uključuju Zaplaninščicu, Kučnicu i Konjščicu; ove rijeke obično imaju padove od 26 do 38 ‰ i mogu postati destruktivne bujice tokom jakih kiša. Lijeve pritoke, kao što su Motnišnica i Merinščica, odvodnjavaju kraške visoravni i pokazuju nešto drugačije hidrološko ponašanje.

== Poplave i uticaj na okoliš ==
Sliv Bolske je izuzetno podložan poplavama, najčešće u zimskom periodu. Istorijske katastrofalne poplave zabilježene su u januaru 1799. godine, između septembra 1842. i januara 1843, u godini 1848, te u septembru 1926. i 1933. godine.

Posebno razorna oluja dogodila se 28. juna 1994. godine, kada je u manje od dva sata palo više od 100 L/m² kiše, što je uzrokovalo izlijevanje svih pritoka. Poplava je uništila 9 km lokalnih puteva, učinila 28 km puteva neprohodnim, odnijela 34 mosta, potopila 1200 hektara poljoprivrednog zemljišta i oštetila 176 objekata. Pokrenuto je oko 450 klizišta, što je iz temelja izmijenilo krajolik. Procjenjena šteta iznosila je 2,2 milijarde tadašnjih slovenskih tolara, što je činilo 4,6% BDP-a tadašnjeg okruga [[Žalec]].

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;Natek 1995&quot;&gt;{{cite journal |last=Natek |first=Milan |title=The 1994 Summer Storm in the Bolska River Watershed (Central Part of Eastern Slovenia) |journal=Geografski Zbornik |volume=35 |year=1995 |pages=151–198}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Bolska}}

{{Hidrografija Slovenije}}

[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pritoke Savinje]]</text>
      <sha1>hq6t40oep7xqgejsa47edh2p0yixqfg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839205</id>
      <parentid>3839204</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:58:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839205</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4038" sha1="en95nnvxwz76hkr8ou8y21n5u2x8ptg" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Bolska
| slika              = Bolska at Prebold Slovenia.jpg
| opis_slike         = Bolska kod [[Prebold]]a
| države             = [[Slovenija]]
| dužina             = 32
| sliv               = 190,3 km²
| izvor              = Sjeverozapadno od [[Trojane|Trojana]]
| ušće               = [[Savinja]]
| koordinati_ušća    = {{coord|46|14|31|N|15|06|51|E|display=it|region:SI_type:river}}
| visina_izvora      = 815 m
| visina_ušća        = 264 m
| mapframe           = yes
| mapframe-zoom      = 10
}}

[[File:Bolska dolenjavas hidrogram.jpg|thumb|Prosječni mjesečni protok Bolske kod [[Dolenja Vas, Prebold|Dolenje Vasi]] (1971–2000)]]

'''Bolska''' je rijeka u [[Slovenija|Sloveniji]] koja teče u dužini od 32 km prije nego što se ulije u [[Savinja|Savinju]] kao njena najveća i najduža desna [[pritoka]]. Njen sliv pokriva 190,3 kvadratna kilometra prelazne teritorije u centralnoj Sloveniji, protežući se od Posavskog hribovja do kraških visoravni Menina i Dobrovlje, te do jugozapadnog ruba Celjske kotline. Rijeka izvire sjeverozapadno od [[Trojane|Trojana]] na nadmorskoj visini od oko 815 metara, a spušta se do ušća u Savinju kod Prebolda na 264 metra. Bolsku i njene brojne bujične pritoke karakteriše pluvijalni režim sa sezonskim poplavama, što sliv čini posebno sklonim katastrofalnim poplavama, kao što je pokazala razorna oluja u junu 1994. godine.

== Geografija ==
Bolska je najveća i najduža desna pritoka rijeke [[Savinja|Savinje]] u Savinjskoj dolini. Sliv rijeke pokriva 190,3 km² prelazne teritorije u centralnoj Sloveniji. Rijeka izvire sjeverozapadno od Trojana na visini od približno 815 m između brda Reznarca (913 m) i brda Javorje (868 m), te utječe u Savinju kod [[Prebold]]a. Ukupna dužina Bolske iznosi između 32 km i 38,75 km, sa prosječnim padom od 13,8 do 17,2 ‰.&lt;ref name=&quot;Natek 1995&quot; /&gt;

Geološki, sliv Bolske se nalazi na spoju tri glavne tektonske jedinice: Savskih nabora, mladog tektonskog potonuća Celjske kotline i Savinjskih Alpa.&lt;ref name=&quot;Natek 1995&quot; /&gt;

== Hidrologija ==
Bolska ima pluvijalni (kišni) riječni režim, sa najvišim vodostajima u novembru i decembru, te sekundarnim vrhuncima u martu i aprilu. Sliv prima između 1250 L/m² i 1500 L/m² padavina godišnje, a najvlažniji mjeseci su juli i august ljeti, te novembar u jesen.

Rijeka se napaja brojnim bujičnim pritokama. Njene desne pritoke, koje odvodnjavaju područje između južnog razvodnog grebena i ruba doline, uključuju Zaplaninščicu, Kučnicu i Konjščicu; ove rijeke obično imaju padove od 26 do 38 ‰ i mogu postati destruktivne bujice tokom jakih kiša. Lijeve pritoke, kao što su Motnišnica i Merinščica, odvodnjavaju kraške visoravni i pokazuju nešto drugačije hidrološko ponašanje.

== Poplave i uticaj na okoliš ==
Sliv Bolske je izuzetno podložan poplavama, najčešće u zimskom periodu. Istorijske katastrofalne poplave zabilježene su u januaru 1799. godine, između septembra 1842. i januara 1843, u godini 1848, te u septembru 1926. i 1933. godine.

Posebno razorna oluja dogodila se 28. juna 1994. godine, kada je u manje od dva sata palo više od 100 L/m² kiše, što je uzrokovalo izlijevanje svih pritoka. Poplava je uništila 9 km lokalnih puteva, učinila 28 km puteva neprohodnim, odnijela 34 mosta, potopila 1200 hektara poljoprivrednog zemljišta i oštetila 176 objekata. Pokrenuto je oko 450 klizišta, što je iz temelja izmijenilo krajolik. Procjenjena šteta iznosila je 2,2 milijarde tadašnjih slovenskih tolara, što je činilo 4,6% BDP-a tadašnjeg okruga [[Žalec]].

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;Natek 1995&quot;&gt;{{cite journal |last=Natek |first=Milan |title=The 1994 Summer Storm in the Bolska River Watershed (Central Part of Eastern Slovenia) |journal=Geografski Zbornik |volume=35 |year=1995 |pages=151–198}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Bolska}}

{{Hidrografija Slovenije}}

[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pritoke Savinje]]</text>
      <sha1>en95nnvxwz76hkr8ou8y21n5u2x8ptg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Bolska</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533845</id>
    <revision>
      <id>3839206</id>
      <timestamp>2026-05-03T19:59:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Arnel | tema     = Geografija | država   = Slovenija }}</comment>
      <origin>3839206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91" sha1="p6u0cmjrxvxjqbbxy5bpks0mdbqfmfx" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Arnel
| tema     = Geografija
| država   = Slovenija
}}</text>
      <sha1>p6u0cmjrxvxjqbbxy5bpks0mdbqfmfx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čabranka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533846</id>
    <revision>
      <id>3839207</id>
      <timestamp>2026-05-03T20:04:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime                      = Čabranka | slika                    = Čabranka.JPG | opis_slike               = Drveni pješački most preko Čabranke | države                   = [[Slovenija]], [[Hrvatska]] | dužina                   = 17,5 | izvor                    = Zapadno od [[Podplanina|Podplanine]] | ušće                     = [[Kupa]] | koordinati_ušća          = {{coord|45.5255|14.7003|region:SI|display=inline,title}} | mapframe...</comment>
      <origin>3839207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1839" sha1="8spc48disf7vwsjczeo6v3x7ajstt5t" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Čabranka
| slika                    = Čabranka.JPG
| opis_slike               = Drveni pješački most preko Čabranke
| države                   = [[Slovenija]], [[Hrvatska]]
| dužina                   = 17,5
| izvor                    = Zapadno od [[Podplanina|Podplanine]]
| ušće                     = [[Kupa]]
| koordinati_ušća          = {{coord|45.5255|14.7003|region:SI|display=inline,title}}
| mapframe                 = yes
| mapframe-zoom            = 11
}}

'''Čabranka''' je mala rijeka na granici između [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Duga je 17,5 km i lijeva je [[pritoka]] rijeke [[Kupa|Kupe]].&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/cabranka|title=Čabranka|encyclopedia=[[Hrvatska enciklopedija]]|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]|language=hr|access-date=3. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Tok rijeke ==
Njen [[izvor]] se nalazi neposredno zapadno od naselja [[Podplanina]] u [[Loški Potok|općini Loški Potok]] u južnoj Sloveniji i sjeverno od hrvatskog grada [[Čabar|Čabra]], po kojem je i dobila ime.&lt;ref&gt;[http://www.gorskikotar.hr/ProductDetails/275/pgid/78/lang/English/The-Cabranka-Spring.wshtml Gorski Kotar site]&lt;/ref&gt; Čabranka se spaja sa Kupom kod naselja [[Osilnica]].

Gotovo cijelim svojim tokom rijeka čini granicu između Slovenije i Hrvatske, a ujedno je i dio prirodne granice između historijskih regija [[Dolenjska|Dolenjske]] i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]].

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.geopedia.si/Geopedia_en.html?params=L1173_F67273_T973_vF_b4_x475693.294_y48836.08_s15 Čabranka na Geopediji]

{{Hidrografija Slovenije}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pritoke Kupe]]</text>
      <sha1>8spc48disf7vwsjczeo6v3x7ajstt5t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839263</id>
      <parentid>3839207</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T04:30:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]; +[[Kategorija:Pogranične rijeke]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839263</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1907" sha1="fl16luyazn26hqaibtg5cldg18iacr6" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Čabranka
| slika                    = Čabranka.JPG
| opis_slike               = Drveni pješački most preko Čabranke
| države                   = [[Slovenija]], [[Hrvatska]]
| dužina                   = 17,5
| izvor                    = Zapadno od [[Podplanina|Podplanine]]
| ušće                     = [[Kupa]]
| koordinati_ušća          = {{coord|45.5255|14.7003|region:SI|display=inline,title}}
| mapframe                 = yes
| mapframe-zoom            = 11
}}
'''Čabranka''' je rijeka na granici između [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Duga je 17,5 km i lijeva je [[pritoka]] [[Kupa|Kupe]].&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/cabranka|title=Čabranka|encyclopedia=[[Hrvatska enciklopedija]]|publisher=[[Leksikografski zavod &quot;Miroslav Krleža&quot;]]|language=hr|access-date=3. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Tok ==
[[Izvor|Izvire]] zapadno od [[Podplanina|Podplanine]] u općini [[Loški Potok|Loški Potok]] u južnoj Sloveniji i sjeverno od hrvatskog grada [[Čabar|Čabra]], po kojem je i dobila ime.&lt;ref&gt;[http://www.gorskikotar.hr/ProductDetails/275/pgid/78/lang/English/The-Cabranka-Spring.wshtml Gorski Kotar site]&lt;/ref&gt; Spaja se sa Kupom kod [[Osilnica|Osilnice]].

Gotovo cijelim tokom čini [[Granica između Hrvatske i Slovenije|granicu između Slovenije i Hrvatske]], a ujedno je i dio prirodne granice između historijskih regija [[Dolenjska|Dolenjske]] i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.geopedia.si/Geopedia_en.html?params=L1173_F67273_T973_vF_b4_x475693.294_y48836.08_s15 Čabranka] na ''Geopediji''

{{Hidrografija Slovenije}}
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pritoke Kupe]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>fl16luyazn26hqaibtg5cldg18iacr6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Čabranka</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533847</id>
    <revision>
      <id>3839209</id>
      <timestamp>2026-05-03T20:05:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Arnel | tema     = geografija | država   = Slovenija | država2  = Hrvatska }}</comment>
      <origin>3839209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="114" sha1="6d0krxmcqlzr2wazigs4m108a82gnnd" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Arnel
| tema     = geografija
| država   = Slovenija
| država2  = Hrvatska
}}</text>
      <sha1>6d0krxmcqlzr2wazigs4m108a82gnnd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dravinja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533848</id>
    <revision>
      <id>3839232</id>
      <timestamp>2026-05-03T21:59:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime                      = Dravinja | slika                    = 4dravinja slape.JPG | opis_slike               = Rijeka Dravinja u naselju Slape | države                   = [[Slovenija]] | dužina                   = 73 | sliv                     = 811 km² | izvor                    = Masiv [[Pohorje]], jugozapadno od planine [[Rogla]] | ušće                     = [[Drava]] | koordinati_ušća          = {{coord|46.3693|15.9452|region:SI|display=in...</comment>
      <origin>3839232</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4985" sha1="pytl3z9ij2y6sixee7y2xtn2oarjy1y" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Dravinja
| slika                    = 4dravinja slape.JPG
| opis_slike               = Rijeka Dravinja u naselju Slape
| države                   = [[Slovenija]]
| dužina                   = 73
| sliv                     = 811 km²
| izvor                    = Masiv [[Pohorje]], jugozapadno od planine [[Rogla]]
| ušće                     = [[Drava]]
| koordinati_ušća          = {{coord|46.3693|15.9452|region:SI|display=inline,title}}
}}

'''Dravinja''' ({{lang-de|Drann}}) je najveća pritoka rijeke [[Drava|Drave]] u [[Slovenija|Sloveniji]]. Duga je 73 km.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.stat.si/doc/letopis/2002/01_02/01-12-02.htm|title=Reke, dolge nad 25 km, in njihova padavinska območja|website=www.stat.si|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Tok rijeke ==
Njen izvor se nalazi na masivu [[Pohorje]], jugozapadno od planine [[Rogla]], na nadmorskoj visini od oko 1.150 m. Rijeka prolazi kroz naselja [[Zreče]], grad [[Slovenske Konjice]], pored ruševina utvrde kod [[Zbelovo|Zbelova]], kroz [[Poljčane]], [[Makole]], dvorac [[Štatenberg]], [[Majšperk]] i [[Videm pri Ptuju]], gdje se ulijeva u Dravu. Njena glavna pritoka je rijeka [[Polskava (rijeka)|Polskava]].

== Zaštita i znamenitosti ==
Dravinja je najbolje očuvana nizijska rijeka u Sloveniji i zaštićena je kao dio evropske mreže [[Natura 2000]]. Pored prirodnih ljepota, rijeku krasi i Pečnikov mlin, koji je proglašen etnološkim spomenikom.

== Hidrogeografija ==
[[Datoteka:Neurje_nad_Zrečami_1956_(3).jpg|mini|260x260piksel|Dravinja iznad [[Zreče|Zreča]] nakon nevremena u maju 1956. godine]]
Uz Dravinju se nalazi drugo po veličini poplavno područje u Sloveniji (oko 6500 ha), koje se proteže gotovo neprekidno od [[Slovenske Konjice|Slovenskih Konjica]] do ušća u Dravu. Poplave se javljaju skoro svake godine, često i po dva ili više puta godišnje, ali uobičajene poplave plave samo najniže dijelove poplavne ravnice, gdje se nalaze gotovo isključivo livade, te ne uzrokuju veliku štetu. Česte su i obimnije poplave koje ponekad dosežu kuće u najnižim dijelovima naselja, mada su ona većinom povučena na nešto viši teren na rubovima doline. Među najveće se ubrajaju poplave iz jeseni 1926, oktobra 1964, septembra 1973. i novembra 1998. godine. Regulacijom rijeke između Zreča i Slovenskih Konjica smanjen je obim poplava u tom dijelu, ali su se, prema nekim mišljenjima, zbog bržeg oticanja vode nizvodno, poplave tamo čak i povećale.

Kontinuirano poplavno područje počinje ispod Slovenskih Konjica i kod sela [[Prežigal]] se širi na više od 500 m. U [[Loče (Slovenske Konjice)|Ločama]] se poplavna zona sužava na oko 100 m, dok je nizvodno, sve do [[Poljčane|Poljčana]] i dalje do [[Makole|Makola]], široka od 350 do 500 m. U donjem dijelu Dravinjske doline često je poplavljeno cijelo dolinsko dno, širine od 100 do 200 m, ali i tu poplave zahvataju prvenstveno livade i djelimično njive.

== Literatura ==

* Juvan, Smiljan; Suhadolnik, Agata; Kovačič, Alenka; Borec, Andreja (1993). ''Vodnogospodarska in ekološka študija Dravinje''. Mišičev vodarski dan '93, str. 1–11. Maribor.
* Krušič, Marjan (2009). ''Slovenija – turistični vodnik'' (4. dopunjeno izd.). Ljubljana: Založba Mladinska knjiga.
* Radovanovič, Sašo; Bevc Varl, Valentina; Žiberna, Igor (1996). ''Podravje, Maribor, Ptuj A-Ž. Priročnik za popotnika in poslovnega človeka''. Murska Sobota: Pomurska založba.
* Krušnik, Ciril; Černač, Barbara (1996). ''Jez na Dravinji in njegov vpliv na združbe večjih vodnih nevretenčarjev ter na kakovost rečne vode''. Ichthyos – glasilo Zavoda za ribištvo, god. 13, str. 29–49. Ljubljana.
* Kušlan, Rok (oktobar 2012). ''Dravinja''. Gea, god. 22, str. 54–59. Ljubljana.
* Poljak Istenič, Saša; Serec Hodžar, Anja (2002). ''Mlinarstvo ob Ločnici in Dravinji. Vsakdanjiki in prazniki Skomarjanov''. Zbornik etnoloških istraživačkih radionica Skomarje 1997 i Skomarje 1998, str. 134–144. Zreče.
* Šifrer, Milan (1974). ''Kvartarni razvoj Dravinjskih goric in bližnjega obrobja''. Geografski zbornik, 14, str. 103–178. Ljubljana.
* Tušek, Aleksander (april 1993). ''Dravinja – neukročena pohorska lepotica''. Gea, god. 3, br. 4, str. 32–33. Ljubljana.
* Vovk Korže, Ana (1995). ''Vpliv reliefa na lastnosti prsti na Boču, v dolini Dravinje in v Dravinjskih goricah''. Geografski vestnik, 66, str. 77–98. Ljubljana.
* Vovk Korže, Ana (1997). ''Ekološko vrednotenje prsti v Dravinjskih goricah in dolini Dravinje''. Geografski vestnik, 69, 11–30. Ljubljana.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Dravinja}}

* [http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H26_g_30.html Stanje Dravinje] – grafikoni vodostaja, protoka i temperature u posljednjih 30 dana (mjereno u mjestu [[Loče (Slovenske Konjice)|Loče]]

{{Hidrografija Slovenije}}

[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pritoke Drave]]</text>
      <sha1>pytl3z9ij2y6sixee7y2xtn2oarjy1y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839233</id>
      <parentid>3839232</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:59:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839233</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4985" sha1="79oqolnlgci8q7wlxp1rhrujb3gmn5z" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Dravinja
| slika                    = 4dravinja slape.JPG
| opis_slike               = Rijeka Dravinja u naselju Slape
| države                   = [[Slovenija]]
| dužina                   = 73
| sliv                     = 811 km²
| izvor                    = Masiv [[Pohorje]], jugozapadno od planine [[Rogla]]
| ušće                     = [[Drava]]
| koordinati_ušća          = {{coord|46.3693|15.9452|region:SI|display=inline,title}}
}}

'''Dravinja''' ({{lang-de|Drann}}) najveća je pritoka rijeke [[Drava|Drave]] u [[Slovenija|Sloveniji]]. Duga je 73 km.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.stat.si/doc/letopis/2002/01_02/01-12-02.htm|title=Reke, dolge nad 25 km, in njihova padavinska območja|website=www.stat.si|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Tok rijeke ==
Njen izvor se nalazi na masivu [[Pohorje]], jugozapadno od planine [[Rogla]], na nadmorskoj visini od oko 1.150 m. Rijeka prolazi kroz naselja [[Zreče]], grad [[Slovenske Konjice]], pored ruševina utvrde kod [[Zbelovo|Zbelova]], kroz [[Poljčane]], [[Makole]], dvorac [[Štatenberg]], [[Majšperk]] i [[Videm pri Ptuju]], gdje se ulijeva u Dravu. Njena glavna pritoka je rijeka [[Polskava (rijeka)|Polskava]].

== Zaštita i znamenitosti ==
Dravinja je najbolje očuvana nizijska rijeka u Sloveniji i zaštićena je kao dio evropske mreže [[Natura 2000]]. Pored prirodnih ljepota, rijeku krasi i Pečnikov mlin, koji je proglašen etnološkim spomenikom.

== Hidrogeografija ==
[[Datoteka:Neurje_nad_Zrečami_1956_(3).jpg|mini|260x260piksel|Dravinja iznad [[Zreče|Zreča]] nakon nevremena u maju 1956. godine]]
Uz Dravinju se nalazi drugo po veličini poplavno područje u Sloveniji (oko 6500 ha), koje se proteže gotovo neprekidno od [[Slovenske Konjice|Slovenskih Konjica]] do ušća u Dravu. Poplave se javljaju skoro svake godine, često i po dva ili više puta godišnje, ali uobičajene poplave plave samo najniže dijelove poplavne ravnice, gdje se nalaze gotovo isključivo livade, te ne uzrokuju veliku štetu. Česte su i obimnije poplave koje ponekad dosežu kuće u najnižim dijelovima naselja, mada su ona većinom povučena na nešto viši teren na rubovima doline. Među najveće se ubrajaju poplave iz jeseni 1926, oktobra 1964, septembra 1973. i novembra 1998. godine. Regulacijom rijeke između Zreča i Slovenskih Konjica smanjen je obim poplava u tom dijelu, ali su se, prema nekim mišljenjima, zbog bržeg oticanja vode nizvodno, poplave tamo čak i povećale.

Kontinuirano poplavno područje počinje ispod Slovenskih Konjica i kod sela [[Prežigal]] se širi na više od 500 m. U [[Loče (Slovenske Konjice)|Ločama]] se poplavna zona sužava na oko 100 m, dok je nizvodno, sve do [[Poljčane|Poljčana]] i dalje do [[Makole|Makola]], široka od 350 do 500 m. U donjem dijelu Dravinjske doline često je poplavljeno cijelo dolinsko dno, širine od 100 do 200 m, ali i tu poplave zahvataju prvenstveno livade i djelimično njive.

== Literatura ==

* Juvan, Smiljan; Suhadolnik, Agata; Kovačič, Alenka; Borec, Andreja (1993). ''Vodnogospodarska in ekološka študija Dravinje''. Mišičev vodarski dan '93, str. 1–11. Maribor.
* Krušič, Marjan (2009). ''Slovenija – turistični vodnik'' (4. dopunjeno izd.). Ljubljana: Založba Mladinska knjiga.
* Radovanovič, Sašo; Bevc Varl, Valentina; Žiberna, Igor (1996). ''Podravje, Maribor, Ptuj A-Ž. Priročnik za popotnika in poslovnega človeka''. Murska Sobota: Pomurska založba.
* Krušnik, Ciril; Černač, Barbara (1996). ''Jez na Dravinji in njegov vpliv na združbe večjih vodnih nevretenčarjev ter na kakovost rečne vode''. Ichthyos – glasilo Zavoda za ribištvo, god. 13, str. 29–49. Ljubljana.
* Kušlan, Rok (oktobar 2012). ''Dravinja''. Gea, god. 22, str. 54–59. Ljubljana.
* Poljak Istenič, Saša; Serec Hodžar, Anja (2002). ''Mlinarstvo ob Ločnici in Dravinji. Vsakdanjiki in prazniki Skomarjanov''. Zbornik etnoloških istraživačkih radionica Skomarje 1997 i Skomarje 1998, str. 134–144. Zreče.
* Šifrer, Milan (1974). ''Kvartarni razvoj Dravinjskih goric in bližnjega obrobja''. Geografski zbornik, 14, str. 103–178. Ljubljana.
* Tušek, Aleksander (april 1993). ''Dravinja – neukročena pohorska lepotica''. Gea, god. 3, br. 4, str. 32–33. Ljubljana.
* Vovk Korže, Ana (1995). ''Vpliv reliefa na lastnosti prsti na Boču, v dolini Dravinje in v Dravinjskih goricah''. Geografski vestnik, 66, str. 77–98. Ljubljana.
* Vovk Korže, Ana (1997). ''Ekološko vrednotenje prsti v Dravinjskih goricah in dolini Dravinje''. Geografski vestnik, 69, 11–30. Ljubljana.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Dravinja}}

* [http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H26_g_30.html Stanje Dravinje] – grafikoni vodostaja, protoka i temperature u posljednjih 30 dana (mjereno u mjestu [[Loče (Slovenske Konjice)|Loče]]

{{Hidrografija Slovenije}}

[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pritoke Drave]]</text>
      <sha1>79oqolnlgci8q7wlxp1rhrujb3gmn5z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Dravinja</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533849</id>
    <revision>
      <id>3839234</id>
      <timestamp>2026-05-03T22:00:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Arnel | tema     = geografija | država   = Slovenija }}</comment>
      <origin>3839234</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91" sha1="g75ifd9zyy5ov98b4r0yxw6in4rv62a" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Arnel
| tema     = geografija
| država   = Slovenija
}}</text>
      <sha1>g75ifd9zyy5ov98b4r0yxw6in4rv62a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dreta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533850</id>
    <revision>
      <id>3839235</id>
      <timestamp>2026-05-03T22:08:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime                      = Dreta | slika                    = Bocna Slovenia - Dreta River.JPG | opis_slike               = Rijeka Dreta zapadno od [[Bočna|Bočne]] | države                   = [[Slovenija]] | dužina                   = 29 | sliv                     = 126 km² | izvor                    = Blizu prevoja [[Črnivec (prijevoj)|Črnivec]] ([[Kamniško-Savinjske Alpe|Kamniško-Savinjski Alpi]]) | ušće                     = [[Savinja]] }}...</comment>
      <origin>3839235</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1776" sha1="26j97pzker397fv454uhva2nggg6dgc" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Dreta
| slika                    = Bocna Slovenia - Dreta River.JPG
| opis_slike               = Rijeka Dreta zapadno od [[Bočna|Bočne]]
| države                   = [[Slovenija]]
| dužina                   = 29
| sliv                     = 126 km²
| izvor                    = Blizu prevoja [[Črnivec (prijevoj)|Črnivec]] ([[Kamniško-Savinjske Alpe|Kamniško-Savinjski Alpi]])
| ušće                     = [[Savinja]]
}}

'''Dreta''' je rijeka u sjeveroistočnoj [[Slovenija|Sloveniji]], u regiji [[Štajerska (Slovenija)|Štajerska]]. Duga je 29 km.

== Tok rijeke ==
Izvor rijeke se nalazi u blizini prevoja [[Črnivec (planinski prijevoj)|Črnivec]] u [[Kamniško-Savinjske Alpe|Savinjskim Alpama]]. Dreta teče kroz naselja [[Gornji Grad (Slovenija)|Gornji Grad]], [[Bočna]] i [[Šmartno ob Dreti]], te se ulijeva u rijeku [[Savinja|Savinju]] kod mjesta [[Nazarje]]. Po rijeci je dobila ime i dolina kroz koju protiče - [[Zadrečka dolina]].&lt;ref name=&quot;Snoj2&quot;&gt;{{cite book|last1=Snoj|first1=Marko|title=Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen|date=2009|publisher=Modrijan|location=Ljubljana|page=126}}&lt;/ref&gt;

== Ime ==
Dreta je u pisanim izvorima prvi put zabilježena 1243. kao ''super fluvio Driete'' (te kao ''pey der Driet'' 1340, ''Driete'' 1430. i ''Trijet'' 1524. godine). Porijeklo imena je neizvjesno, ali je vjerovatno povezano sa hrvatskim hidronimom ''[[Dretulja]]'' i slovačkim hidronimom i toponimom ''[[Drietoma]]''. Moguće je da potiče od indoevropskog korijena ''*dreu-'' u značenju &quot;teći&quot;.&lt;ref name=&quot;Snoj&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Dreta}}

{{Hidrografija Slovenije}}

[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pritoke Savinje]]</text>
      <sha1>26j97pzker397fv454uhva2nggg6dgc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839236</id>
      <parentid>3839235</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T22:08:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839236</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1775" sha1="9ms2ewzlk9z712w0w9m3tyj5svimi3v" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Dreta
| slika                    = Bocna Slovenia - Dreta River.JPG
| opis_slike               = Rijeka Dreta zapadno od [[Bočna|Bočne]]
| države                   = [[Slovenija]]
| dužina                   = 29
| sliv                     = 126 km²
| izvor                    = Blizu prevoja [[Črnivec (prijevoj)|Črnivec]] ([[Kamniško-Savinjske Alpe|Kamniško-Savinjski Alpi]])
| ušće                     = [[Savinja]]
}}

'''Dreta''' je rijeka u sjeveroistočnoj [[Slovenija|Sloveniji]], u regiji [[Štajerska (Slovenija)|Štajerska]]. Duga je 29 km.

== Tok rijeke ==
Izvor rijeke se nalazi u blizini prevoja [[Črnivec (planinski prijevoj)|Črnivec]] u [[Kamniško-Savinjske Alpe|Savinjskim Alpama]]. Dreta teče kroz naselja [[Gornji Grad (Slovenija)|Gornji Grad]], [[Bočna]] i [[Šmartno ob Dreti]], te se ulijeva u rijeku [[Savinja|Savinju]] kod mjesta [[Nazarje]]. Po rijeci je dobila ime i dolina kroz koju protiče - [[Zadrečka dolina]].&lt;ref name=&quot;Snoj&quot;&gt;{{cite book|last1=Snoj|first1=Marko|title=Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen|date=2009|publisher=Modrijan|location=Ljubljana|page=126}}&lt;/ref&gt;

== Ime ==
Dreta je u pisanim izvorima prvi put zabilježena 1243. kao ''super fluvio Driete'' (te kao ''pey der Driet'' 1340, ''Driete'' 1430. i ''Trijet'' 1524. godine). Porijeklo imena je neizvjesno, ali je vjerovatno povezano sa hrvatskim hidronimom ''[[Dretulja]]'' i slovačkim hidronimom i toponimom ''[[Drietoma]]''. Moguće je da potiče od indoevropskog korijena ''*dreu-'' u značenju &quot;teći&quot;.&lt;ref name=&quot;Snoj&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Dreta}}

{{Hidrografija Slovenije}}

[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pritoke Savinje]]</text>
      <sha1>9ms2ewzlk9z712w0w9m3tyj5svimi3v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Dreta</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533851</id>
    <revision>
      <id>3839237</id>
      <timestamp>2026-05-03T22:09:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Arnel | tema     = geografija | država   = Slovenija }}</comment>
      <origin>3839237</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91" sha1="g75ifd9zyy5ov98b4r0yxw6in4rv62a" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Arnel
| tema     = geografija
| država   = Slovenija
}}</text>
      <sha1>g75ifd9zyy5ov98b4r0yxw6in4rv62a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Framski potok</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533852</id>
    <revision>
      <id>3839238</id>
      <timestamp>2026-05-03T22:23:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime                      = Framski potok | slika                    = Slap Skalce.jpg | opis_slike               = Framski vodopad (vodopad [[Skalca (vodopad)|Skalca]]) | države                   = [[Slovenija]] | dužina                   = 26 | sliv                     = 43 km² | izvor                    = Ispod Reškog vrha na istočnom [[Pohorje|Pohorju]] | ušće                     = [[Polskava (rijeka)|Polskava]] (južno od Župečja vas|Župe...</comment>
      <origin>3839238</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4718" sha1="7uicrjcqknso1kwx4iocdkqr88vb4mf" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Framski potok
| slika                    = Slap Skalce.jpg
| opis_slike               = Framski vodopad (vodopad [[Skalca (vodopad)|Skalca]])
| države                   = [[Slovenija]]
| dužina                   = 26
| sliv                     = 43 km²
| izvor                    = Ispod Reškog vrha na istočnom [[Pohorje|Pohorju]]
| ušće                     = [[Polskava (rijeka)|Polskava]] (južno od [[Župečja vas|Župečje vasi]])
}}

'''Framski potok''' je lijeva pritoka [[Polskava (rijeka)|Polskave]] na istočnom [[Pohorje|Pohorju]]. Izvire u šumi u blizini Mariborske planinske kuće i teče gotovo do naselja [[Fram]] kroz usku i strmu jarugu prema jugoistoku. Ovaj dio doline u potpunosti se nalazi u metamorfnim stijenama (prvenstveno [[gnajs]]) i ostao je u potpuno prirodnom stanju. Nešto ispod ceste Hoče–Areh, u koritu se nalazi izrazita stepenica od otpornijeg tamnog amfibolita, preko koje potok pada formirajući 12 metara visok Framski vodopad (poznat i kao vodopad [[Skalca (vodopad)|Skalca]]). Potok dalje teče kroz šumu u dnu uske jaruge sve do iznad Frama, gdje se pojavljuje nešto šira aluvijalna ravnica i prve kuće. I ovdje je korito u prirodnom stanju, a potok teče preko vlastitih šljunčanih nanosa među gusto obraslim obalama. Kilometar niže utječe u naselje Fram, koje je izgrađeno na blagom aluvijalnom konusu. Kroz naselje potok teče regulisanim koritom, usko između kuća.&lt;ref name=&quot;geologija&quot;&gt;{{cite web|url=http://biotit.geo-zs.si/ogk100|title=Osnovna geološka karta 1:100.000|publisher=Geološki zavod Slovenije|archive-url=https://web.archive.org/web/20190106114634/http://biotit.geo-zs.si/ogk100/|archive-date=6. 1. 2019|url-status=dead|access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historijski razvoj i promjene toka ==
Ispod Frama, potok je još prije nekoliko stoljeća podijeljen na dva dijela, a voda je odvedena odvojenim koritima do [[Krajinski park Rački ribnjaci - Požeg|Račkih ribnjaka]]. Vojne karte iz 18. i 19. stoljeća pokazuju kako je sjeverni krak, zajedno sa Rančkim potokom, napajao gornje ribnjake, dok je južni krak tekao do sela [[Ješenca]], skretao prema sjeveroistoku i utjecao u današnji Veliki ribnjak. Na donjoj strani, voda je nastavljala tok prema jugu kroz sela [[Zgornja Gorica|Zgornja]] i [[Spodnja Gorica]]. Dio vode je postepeno ponirao u šljunčane nanose [[Dravsko polje|Dravskog polja]], dok se ostatak pridruživao vodama iz močvarnih područja ispod sela [[Požeg]] i kao rijeka [[Reka (Polskava)|Reka]] tekao prema jugoistoku do ušća u Polskavu.

Danas Framski potok ispod Frama teče potpuno izmijenjenim koritom, ali se i dalje račva. Jedan dio teče prema sjeveroistoku, spaja se sa Rančkim potokom i napaja ribnjake. Drugi dio vode teče novim vještačkim koritom prema jugu, ispod autoputa A1. Kod sela Požeg u njega se ulijeva Morski potok, a voda se zatim stječe u akumulaciju [[Požeg (zadrževalnik)|Požeg]]. Nakon izlaska iz akumulacije, potok teče vještačkim koritom pored naselja [[Stražgonjca]], [[Zgornje Jablane]], [[Spodnje Jablane]] i [[Dragonja vas]] do ušća u Polskavu. Ovaj dio potoka prati trasu nekadašnjeg potoka Reka, što je ime koje se i danas koristi na nekim topografskim kartama.&lt;ref name=&quot;leksikon37&quot;&gt;{{cite book|title=Krajevni leksikon Dravske banovine|publisher=Uprava Krajevnega leksikona Dravske banovine|year=1937|location=Ljubljana|page=501}}&lt;/ref&gt;

== Privredni značaj i ekologija ==
Framski potok je u prošlosti bio važan izvor vodene energije. U Framu je na njemu radilo nekoliko mlinova i pilana, a uz potok se veže i stogodišnja tradicija proizvodnje [[Bučino ulje|bučinog ulja]].&lt;ref name=&quot;oljarna&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.oljarnafram.si/sl/oljarna-fram/|title=Oljarna Fram|archive-url=https://web.archive.org/web/20191203172544/http://www.oljarnafram.si/sl/oljarna-fram/|archive-date=3. 12. 2019|url-status=dead|access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Veliki zahvati u donjem toku izvedeni su tokom melioracija u periodu od 1976. do 1986. Tada je izgrađena akumulacija Požeg, prvenstveno namijenjena odbrani od poplava. Akumulacija je izgrađena usred močvarne šume, što je pogodovalo njenom ekološkom oživljavanju. Danas je ovaj prostor dio Krajinskog parka Rački ribnjaci - Požeg i uključen je u mrežu [[Natura 2000]]. Područje je izuzetno važno kao stanište brojnih vrsta ptica, vodozemaca, vilinih konjica i specifičnih biljnih vrsta.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://365.rtvslo.si/arhiv/slovenski-vodni-krog/122695098 Framski potok - dokumentarni film RTV Slovenija]

{{Hidrografija Slovenije}}

[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pohorje]]</text>
      <sha1>7uicrjcqknso1kwx4iocdkqr88vb4mf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Framski potok</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533853</id>
    <revision>
      <id>3839239</id>
      <timestamp>2026-05-03T22:25:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Arnel | tema     = geografija | država   = Slovenija }}</comment>
      <origin>3839239</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91" sha1="g75ifd9zyy5ov98b4r0yxw6in4rv62a" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Arnel
| tema     = geografija
| država   = Slovenija
}}</text>
      <sha1>g75ifd9zyy5ov98b4r0yxw6in4rv62a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839275</id>
      <parentid>3839239</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:46:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bučino ulje */ novi odlomak</comment>
      <origin>3839275</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="651" sha1="d77hs685j9xow4f4tz4di02ky2fszhs" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Arnel
| tema     = geografija
| država   = Slovenija
}}

== Bučino ulje ==

...bi bilo bolje promijeniti u &quot;tikvino ulje&quot;...ili &quot;ulje od tikvinih košpica&quot;. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 07:46, 4 maj 2026 (CEST)</text>
      <sha1>d77hs685j9xow4f4tz4di02ky2fszhs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradaščica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533854</id>
    <revision>
      <id>3839240</id>
      <timestamp>2026-05-03T22:35:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime                      = Gradaščica | slika                    = Gradascica Creek.jpg | opis_slike               = Gradaščica u blizini [[Stranska vas (Dobrova–Polhov Gradec)|Stranske vasi]] | države                   = [[Slovenija]] | dužina                   = 33 | izvor                    = [[Polhov Gradec]] (spajanje Male vode i Velike Božne) | ušće                     = [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanica]] }}  '''Gradaščica''' je rije...</comment>
      <origin>3839240</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3987" sha1="r4cqzsuqp4j6cdq8d0bnylgx26xhoq3" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Gradaščica
| slika                    = Gradascica Creek.jpg
| opis_slike               = Gradaščica u blizini [[Stranska vas (Dobrova–Polhov Gradec)|Stranske vasi]]
| države                   = [[Slovenija]]
| dužina                   = 33
| izvor                    = [[Polhov Gradec]] (spajanje Male vode i Velike Božne)
| ušće                     = [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanica]]
}}

'''Gradaščica''' je rijeka u [[Slovenija|Sloveniji]], duga 33 km. Nastaje u naselju [[Polhov Gradec]] spajanjem potoka Mala voda i [[Velika Božna]].

== Tok rijeke ==
U blizini naselja Vrhovci u rijeku se ulijeva potok Horjulščica (poznat i kao Horjulka). Nedaleko od dvorca [[Bokalce (dvorac)|Bokalce]], veći dio toka se odvaja u kanal [[Mali graben]], dok se ostatak nastavlja kao Gradaščica (poznata i kao ''Mestna Gradaščica'' – Gradska Gradaščica). Ovaj dio rijeke teče kroz naselje Vrhovci u četvrt [[Vič (Ljubljana)|Vič]], gdje prima pritoku [[Glinščica|Glinščicu]], nakon čega nastavlja kroz četvrt [[Trnovo (Ljubljana)|Trnovo]] i ulijeva se u [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanicu]].

== Ime ==
Gradaščica je u historijskim izvorima zabilježena pod nazivima koji u prijevodu znače &quot;mala Ljubljanica&quot; (npr. ''minus flumen dictum Laybach'' 1271, ''mino[r] Laybac[us]'' 1330. godine). Nazivi ''Gradaschitza'' i ''Grabaschitza'' dokumentovani su u periodu od 1763. do 1787. godine. Današnje ime je nastalo univerbacijom oblika ''Gradaška voda'' (rijeka Polhovog Gradeca), prema njenom izvorištu u [[Polhov Gradec|Polhovom Gradecu]].&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Snoj|first1=Marko|title=Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen|date=2009|publisher=Modrijan|location=Ljubljana|page=149}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Tokom 2022, obilne padavine uzrokovale su izlijevanje rijeke iz korita, što je dovelo do neuobičajeno teških poplava u nizvodnom toku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.delo.si/novice/slovenija/gradascica-in-poljanska-sora-sta-ze-zaceli-poplavljati|title=Gasilci na terenu, več vodotokov prestopa bregove|date=2022-09-16|website=Delo|language=sl|archive-url=https://web.archive.org/web/20250324211652/https://www.teklic.hr/aktualno/aktualno-hrvatska/grmljavinsko-nevrijeme-u-vise-zupanija/257719|archive-date=2025-03-24|author=A. Č., K. S., M. B., STA|eissn=1854-6544}}&lt;/ref&gt;

== Mostovi ==
Na Gradaščici se nalaze značajni mostovi (poredani nizvodno):

* [[Trnovski most]]
* [[Petelinov most]]
* [[Jekarski most]] (na ušću u Ljubljanicu)

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Confluence_of_the_Horjulščica_and_Gradaščica_-_Slovenia.JPG|Ušće potoka Horjulščica (lijevo) u Gradaščicu (desno)
Datoteka:Beginning_of_the_Mestna_Gradascica_in_Ljubljana_Slovenia.JPG|Početak &quot;Gradske Gradaščice&quot; (lijevo) u naselju Vrhovci
Datoteka:Confluence_of_the_Gradascica_and_Glinscica_-_Ljubljana_Slovenia.JPG|Ušće Glinščice (desno) u Gradaščicu (lijevo) u naselju Vič
Datoteka:Confluence_of_the_Gradascica_and_Ljubljanica_-_Ljubljana_Slovenia.JPG|Ušće Gradaščice u [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanicu]] kod [[Jekarski most|Jekarskog mosta]]
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{reflist|refs=&lt;ref name=&quot;snoj&quot;&gt;{{cite book |last1=Snoj |first1=Marko |title=Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen |date=2009 |publisher=Modrijan |location=Ljubljana |page=149}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;delo&quot;&gt;{{cite web |date=2022-09-16 |author=A. Č., K. S., M. B., STA |title=Gasilci na terenu, več vodotokov prestopa bregove |url=https://www.delo.si/novice/slovenija/gradascica-in-poljanska-sora-sta-ze-zaceli-poplavljati |website=Delo |language=sl}}&lt;/ref&gt;}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Gradaščica}}

* [https://web.archive.org/web/20160303235631/http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H08_g_30.html Stanje Gradaščice] – grafikoni vodostaja, protoka i temperature ([[Agencija Republike Slovenije za okoliš|ARSO]])
[[Kategorija:Pritoke Ljubljanice]]
[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]</text>
      <sha1>r4cqzsuqp4j6cdq8d0bnylgx26xhoq3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839241</id>
      <parentid>3839240</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T22:35:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <origin>3839241</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3536" sha1="8z1rz37spmxqtf0sdtjqymyqedtetok" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Gradaščica
| slika                    = Gradascica Creek.jpg
| opis_slike               = Gradaščica u blizini [[Stranska vas (Dobrova–Polhov Gradec)|Stranske vasi]]
| države                   = [[Slovenija]]
| dužina                   = 33
| izvor                    = [[Polhov Gradec]] (spajanje Male vode i Velike Božne)
| ušće                     = [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanica]]
}}

'''Gradaščica''' je rijeka u [[Slovenija|Sloveniji]], duga 33 km. Nastaje u naselju [[Polhov Gradec]] spajanjem potoka Mala voda i [[Velika Božna]].

== Tok rijeke ==
U blizini naselja Vrhovci u rijeku se ulijeva potok Horjulščica (poznat i kao Horjulka). Nedaleko od dvorca [[Bokalce (dvorac)|Bokalce]], veći dio toka se odvaja u kanal [[Mali graben]], dok se ostatak nastavlja kao Gradaščica (poznata i kao ''Mestna Gradaščica'' – Gradska Gradaščica). Ovaj dio rijeke teče kroz naselje Vrhovci u četvrt [[Vič (Ljubljana)|Vič]], gdje prima pritoku [[Glinščica|Glinščicu]], nakon čega nastavlja kroz četvrt [[Trnovo (Ljubljana)|Trnovo]] i ulijeva se u [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanicu]].

== Ime ==
Gradaščica je u historijskim izvorima zabilježena pod nazivima koji u prijevodu znače &quot;mala Ljubljanica&quot; (npr. ''minus flumen dictum Laybach'' 1271, ''mino[r] Laybac[us]'' 1330. godine). Nazivi ''Gradaschitza'' i ''Grabaschitza'' dokumentovani su u periodu od 1763. do 1787. godine. Današnje ime je nastalo univerbacijom oblika ''Gradaška voda'' (rijeka Polhovog Gradeca), prema njenom izvorištu u [[Polhov Gradec|Polhovom Gradecu]].&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Snoj|first1=Marko|title=Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen|date=2009|publisher=Modrijan|location=Ljubljana|page=149}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Tokom 2022, obilne padavine uzrokovale su izlijevanje rijeke iz korita, što je dovelo do neuobičajeno teških poplava u nizvodnom toku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.delo.si/novice/slovenija/gradascica-in-poljanska-sora-sta-ze-zaceli-poplavljati|title=Gasilci na terenu, več vodotokov prestopa bregove|date=2022-09-16|website=Delo|language=sl|archive-url=https://web.archive.org/web/20250324211652/https://www.teklic.hr/aktualno/aktualno-hrvatska/grmljavinsko-nevrijeme-u-vise-zupanija/257719|archive-date=2025-03-24|author=A. Č., K. S., M. B., STA|eissn=1854-6544}}&lt;/ref&gt;

== Mostovi ==
Na Gradaščici se nalaze značajni mostovi (poredani nizvodno):

* [[Trnovski most]]
* [[Petelinov most]]
* [[Jekarski most]] (na ušću u Ljubljanicu)

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Confluence_of_the_Horjulščica_and_Gradaščica_-_Slovenia.JPG|Ušće potoka Horjulščica (lijevo) u Gradaščicu (desno)
Datoteka:Beginning_of_the_Mestna_Gradascica_in_Ljubljana_Slovenia.JPG|Početak &quot;Gradske Gradaščice&quot; (lijevo) u naselju Vrhovci
Datoteka:Confluence_of_the_Gradascica_and_Glinscica_-_Ljubljana_Slovenia.JPG|Ušće Glinščice (desno) u Gradaščicu (lijevo) u naselju Vič
Datoteka:Confluence_of_the_Gradascica_and_Ljubljanica_-_Ljubljana_Slovenia.JPG|Ušće Gradaščice u [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanicu]] kod [[Jekarski most|Jekarskog mosta]]
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Gradaščica}}

* [https://web.archive.org/web/20160303235631/http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H08_g_30.html Stanje Gradaščice] – grafikoni vodostaja, protoka i temperature ([[Agencija Republike Slovenije za okoliš|ARSO]])
[[Kategorija:Pritoke Ljubljanice]]
[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]</text>
      <sha1>8z1rz37spmxqtf0sdtjqymyqedtetok</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839243</id>
      <parentid>3839241</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T22:38:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <origin>3839243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3565" sha1="jq1j2iekh0ly0b5kfkstrw7a5mtnhn6" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Gradaščica
| slika                    = Gradascica Creek.jpg
| opis_slike               = Gradaščica u blizini [[Stranska vas (Dobrova–Polhov Gradec)|Stranske vasi]]
| države                   = [[Slovenija]]
| dužina                   = 33
| izvor                    = [[Polhov Gradec]] (spajanje Male vode i Velike Božne)
| ušće                     = [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanica]]
}}

'''Gradaščica''' je rijeka u [[Slovenija|Sloveniji]], duga 33 km. Nastaje u naselju [[Polhov Gradec]] spajanjem potoka Mala voda i [[Velika Božna]].

== Tok rijeke ==
U blizini naselja Vrhovci u rijeku se ulijeva potok Horjulščica (poznat i kao Horjulka). Nedaleko od dvorca [[Bokalce (dvorac)|Bokalce]], veći dio toka se odvaja u kanal [[Mali graben]], dok se ostatak nastavlja kao Gradaščica (poznata i kao ''Mestna Gradaščica'' – Gradska Gradaščica). Ovaj dio rijeke teče kroz naselje Vrhovci u četvrt [[Vič (Ljubljana)|Vič]], gdje prima pritoku [[Glinščica|Glinščicu]], nakon čega nastavlja kroz četvrt [[Trnovo (Ljubljana)|Trnovo]] i ulijeva se u [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanicu]].

== Ime ==
Gradaščica je u historijskim izvorima zabilježena pod nazivima koji u prijevodu znače &quot;mala Ljubljanica&quot; (npr. ''minus flumen dictum Laybach'' 1271, ''mino[r] Laybac[us]'' 1330. godine). Nazivi ''Gradaschitza'' i ''Grabaschitza'' dokumentovani su u periodu od 1763. do 1787. godine. Današnje ime je nastalo univerbacijom oblika ''Gradaška voda'' (rijeka Polhovog Gradeca), prema njenom izvorištu u [[Polhov Gradec|Polhovom Gradecu]].&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Snoj|first1=Marko|title=Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen|date=2009|publisher=Modrijan|location=Ljubljana|page=149}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Tokom 2022, obilne padavine uzrokovale su izlijevanje rijeke iz korita, što je dovelo do neuobičajeno teških poplava u nizvodnom toku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.delo.si/novice/slovenija/gradascica-in-poljanska-sora-sta-ze-zaceli-poplavljati|title=Gasilci na terenu, več vodotokov prestopa bregove|date=2022-09-16|website=Delo|language=sl|archive-url=https://web.archive.org/web/20250324211652/https://www.teklic.hr/aktualno/aktualno-hrvatska/grmljavinsko-nevrijeme-u-vise-zupanija/257719|archive-date=2025-03-24|author=A. Č., K. S., M. B., STA|eissn=1854-6544}}&lt;/ref&gt;

== Mostovi ==
Na Gradaščici se nalaze značajni mostovi (poredani nizvodno):

* [[Trnovski most]]
* [[Petelinov most]]
* [[Jekarski most]] (na ušću u Ljubljanicu)

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Confluence_of_the_Horjulščica_and_Gradaščica_-_Slovenia.JPG|Ušće potoka Horjulščica (lijevo) u Gradaščicu (desno)
Datoteka:Beginning_of_the_Mestna_Gradascica_in_Ljubljana_Slovenia.JPG|Početak &quot;Gradske Gradaščice&quot; (lijevo) u naselju Vrhovci
Datoteka:Confluence_of_the_Gradascica_and_Glinscica_-_Ljubljana_Slovenia.JPG|Ušće Glinščice (desno) u Gradaščicu (lijevo) u naselju Vič
Datoteka:Confluence_of_the_Gradascica_and_Ljubljanica_-_Ljubljana_Slovenia.JPG|Ušće Gradaščice u [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanicu]] kod [[Jekarski most|Jekarskog mosta]]
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Gradaščica}}

* [https://web.archive.org/web/20160303235631/http://www.arso.gov.si/vode/podatki/amp/H08_g_30.html Stanje Gradaščice] – grafikoni vodostaja, protoka i temperature ([[Agencija Republike Slovenije za okoliš|ARSO]])

{{Hidrografija Slovenije}}

[[Kategorija:Pritoke Ljubljanice]]
[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]</text>
      <sha1>jq1j2iekh0ly0b5kfkstrw7a5mtnhn6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Gradaščica</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533855</id>
    <revision>
      <id>3839242</id>
      <timestamp>2026-05-03T22:36:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Arnel | tema     = geografija | država   = Slovenija }}</comment>
      <origin>3839242</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91" sha1="g75ifd9zyy5ov98b4r0yxw6in4rv62a" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Arnel
| tema     = geografija
| država   = Slovenija
}}</text>
      <sha1>g75ifd9zyy5ov98b4r0yxw6in4rv62a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hudinja (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533856</id>
    <revision>
      <id>3839244</id>
      <timestamp>2026-05-03T22:45:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime                      = Hudinja | slika                    = Hudinja vojnik2007.jpg | opis_slike               = Hudinja u [[Vojnik (Slovenija)|Vojnik]]u nakon poplave u septembru 2007. | države                   = [[Slovenija]] | dužina                   = 32  | sliv                     = 207 km² | izvor                    = Zapadna padina Kraguljišča na [[Pohorje|Pohorju]] | ušće                     = [[Voglajna (rijeka)|Voglajna]] u Celje|...</comment>
      <origin>3839244</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5517" sha1="1uuheab73tlo3y4jff82959r3eu8r2z" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Hudinja
| slika                    = Hudinja vojnik2007.jpg
| opis_slike               = Hudinja u [[Vojnik (Slovenija)|Vojnik]]u nakon poplave u septembru 2007.
| države                   = [[Slovenija]]
| dužina                   = 32 
| sliv                     = 207 km²
| izvor                    = Zapadna padina Kraguljišča na [[Pohorje|Pohorju]]
| ušće                     = [[Voglajna (rijeka)|Voglajna]] u [[Celje|Celju]]
}}

'''Hudinja''' je rijeka u centralnoj [[Slovenija|Sloveniji]], desna pritoka [[Voglajna (rijeka)|Voglajne]]. Izvire na zapadnoj šumovitoj padini brda Kraguljišče na centralnom [[Pohorje|Pohorju]], teče isprva kroz usku jarugu, a zatim kroz nešto širu dolinu kroz [[Vitanje]]. Ispod Vitanja se probija kroz usku klisuru [[Socka (klisura)|Socka]], te kod naselja [[Nova Cerkev]] utiče u šire dno Dobrnskog podolja. Svoj tok nastavlja prema jugoistoku kroz [[Vojnik]], ulazi u istočni rub [[Celje|Celja]] i protiče kroz industrijsku zonu grada do ušća u Voglajnu.

Glavne lijeve pritoke su Hočna, Novaški graben, Tesnica i (Istočna) Ložnica, dok su veće desne pritoke Paška voda, Jesenica, Vrbnica i Dobrnica.

== Opis rijeke ==
Gornji tok Hudinje iznad [[Vitanje|Vitanja]] karakteriše veliki nagib, jer se na udaljenosti od četiri kilometra rijeka spusti za više od 650 m. U ovom dijelu prima desnu pritoku Pašku vodu, koja se smatra drugim izvorišnim krakom rijeke. Ispod Vitanja rijeka usijeca klisuru Socku između brda [[Paški Kozjak]] i [[Stenica (brdo)|Stenica]]. U ovoj klisuri se nalazi i 3 metra visoki Hudinjski vodopad.

Kod sela [[Socka]] rijeka izlazi u širu dolinu sa ravnim dnom. U donjem toku, rijeka teče kroz [[Celjska kotlina|Celjsku kotlinu]], gdje su u prošlosti česte poplave stvarale močvarni pejzaž poznat kao celjski Čret.

== Etimologija ==
Prema lingvisti [[Marko Snoj|Marku Snoju]], rijeka se prvobitno zvala ''Xodin'a (voda/rijeka)'', što je posvojna zamjenica iz ličnog imena ''Xodin'a'' ili ''Xodinъ''. Prvi zapisi imena datiraju iz srednjeg vijeka u latinskim i njemačkim oblicima: ''Chodinie'' (1025), ''Chodin'' (1303), ''Khoding'' (oko 1500). Prema narodnom vjerovanju, rijeka je dobila svoje ime (koje asocira na &quot;huda&quot; – zla, opasna) zbog siline i opasnosti od čestih poplava.

== Hidrogeografija ==
Hudinja je izrazito bujična rijeka sa alpskim kišno-snježnim režimom. Maksimalni protoci zabilježeni su tokom katastrofalnih poplava 1954. (463 m³/s) i 1964. (355 m³/s), dok je tokom poplave 2007. iznosio 173 m³/s.

Poplave Hudinje su tipično bujične: nastupaju veoma brzo, ali traju svega nekoliko sati. Najteže poplave zabilježene su u [[Vojnik (Slovenija)|Vojniku]] i Celju, gdje su narasle vode Hudinje i Voglajne često plavile gradsko jezgro zbog uskih grla ispod željezničkih mostova.

== Kvalitet vode i zaštita prirode ==
U gornjem toku Hudinja je veoma čista i dio vode se crpi za celjski vodovodni sistem. U srednjem i donjem toku kvalitet vode je lošiji zbog prisustva teških metala (cink, kadmij, bakar) iz industrijske zone Celja, mada se stanje popravilo izgradnjom modernih uređaja za prečišćavanje otpadnih voda.

Klisura [[Socka (klisura)|Socka]] je proglašena prirodnom vrijednošću od državnog značaja, dok je gornji tok rijeke stanište autohtone potočne pastrmke (''Salmo trutta'').

== Literatura ==

* ARSO (Agencija RS za okoliš). ''Arhiv površinskih voda i ocjena stanja rijeka u Sloveniji (2011)''.
* Bezlaj, France (1956). ''Slovenska vodna imena, 1. knjiga''. Ljubljana: SAZU.
* ''Državna topografska karta Republike Slovenije 1:25.000, list 056 (Pragersko)'' (1998). Ljubljana: Geodetska uprava RS.
* ''Franzisco-Josephinische Landesaufnahme (1869–1887)''.
* ''Josephinische Landesaufnahme (1763–1787)''.
* Juvan, Smiljan; Suhadolnik, Agata; Kovačič, Alenka; Borec, Andreja (1993). ''Vodnogospodarska in ekološka študija Dravinje''. Mišičev vodarski dan '93. Maribor.
* Krušič, Marjan (2009). ''Slovenija – turistični vodnik'' (4. dopunjeno izd.). Ljubljana: Založba Mladinska knjiga.
* Krušnik, Ciril; Černač, Barbara (1996). ''Jez na Dravinji in njegov vpliv na združbe večjih vodnih nevretenčarjev ter na kakovost rečne vode''. Ichthyos, god. 13. Ljubljana.
* Natek, Milan (1983). ''Poplavna področja v porečju Hudinje''. Geografski zbornik, 22. Ljubljana.
* Radovanovič, Sašo; Bevc Varl, Valentina; Žiberna, Igor (1996). ''Podravje, Maribor, Ptuj A-Ž. Priročnik za popotnika in poslovnega človeka''. Murska Sobota: Pomurska založba.
* Snoj, Marko (2009). ''Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen''. Ljubljana: Založba Modrijan.
* Statistični urad Republike Slovenije (SURS) (2002). ''Reke, dolge nad 25 km, in njihova padavinska območja''.
* Šifrer, Milan (1974). ''Kvartarni razvoj Dravinjskih goric in bližnjega obrobja''. Geografski zbornik, 14. Ljubljana.
* Vogrin, Milan (2006). ''Oaza miru in življenja. Krajinski park Rački ribniki-Požeg: vodnik po poteh''. Rače: Občina Rače-Fram.
* Vovk Korže, Ana (1995). ''Vpliv reliefa na lastnosti prsti na Boču, v dolini Dravinje in v Dravinjskih goricah''. Geografski vestnik, 66. Ljubljana.
* Zorič, Zdenko; Avšič, Franci (1997). ''Sonaravno vzdrževanje z revitalizacijo Framskega potoka''. Mišičev vodarski dan '97. Maribor.

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Hudinja (river)}}

{{Hidrografija Slovenije}}


[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]
[[Kategorija:Pritoke Savinje]]</text>
      <sha1>1uuheab73tlo3y4jff82959r3eu8r2z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839245</id>
      <parentid>3839244</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T22:46:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Savinje]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3839245</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5486" sha1="k2nt8k3r286aws3vdka5p4vgk44oexq" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Hudinja
| slika                    = Hudinja vojnik2007.jpg
| opis_slike               = Hudinja u [[Vojnik (Slovenija)|Vojnik]]u nakon poplave u septembru 2007.
| države                   = [[Slovenija]]
| dužina                   = 32 
| sliv                     = 207 km²
| izvor                    = Zapadna padina Kraguljišča na [[Pohorje|Pohorju]]
| ušće                     = [[Voglajna (rijeka)|Voglajna]] u [[Celje|Celju]]
}}

'''Hudinja''' je rijeka u centralnoj [[Slovenija|Sloveniji]], desna pritoka [[Voglajna (rijeka)|Voglajne]]. Izvire na zapadnoj šumovitoj padini brda Kraguljišče na centralnom [[Pohorje|Pohorju]], teče isprva kroz usku jarugu, a zatim kroz nešto širu dolinu kroz [[Vitanje]]. Ispod Vitanja se probija kroz usku klisuru [[Socka (klisura)|Socka]], te kod naselja [[Nova Cerkev]] utiče u šire dno Dobrnskog podolja. Svoj tok nastavlja prema jugoistoku kroz [[Vojnik]], ulazi u istočni rub [[Celje|Celja]] i protiče kroz industrijsku zonu grada do ušća u Voglajnu.

Glavne lijeve pritoke su Hočna, Novaški graben, Tesnica i (Istočna) Ložnica, dok su veće desne pritoke Paška voda, Jesenica, Vrbnica i Dobrnica.

== Opis rijeke ==
Gornji tok Hudinje iznad [[Vitanje|Vitanja]] karakteriše veliki nagib, jer se na udaljenosti od četiri kilometra rijeka spusti za više od 650 m. U ovom dijelu prima desnu pritoku Pašku vodu, koja se smatra drugim izvorišnim krakom rijeke. Ispod Vitanja rijeka usijeca klisuru Socku između brda [[Paški Kozjak]] i [[Stenica (brdo)|Stenica]]. U ovoj klisuri se nalazi i 3 metra visoki Hudinjski vodopad.

Kod sela [[Socka]] rijeka izlazi u širu dolinu sa ravnim dnom. U donjem toku, rijeka teče kroz [[Celjska kotlina|Celjsku kotlinu]], gdje su u prošlosti česte poplave stvarale močvarni pejzaž poznat kao celjski Čret.

== Etimologija ==
Prema lingvisti [[Marko Snoj|Marku Snoju]], rijeka se prvobitno zvala ''Xodin'a (voda/rijeka)'', što je posvojna zamjenica iz ličnog imena ''Xodin'a'' ili ''Xodinъ''. Prvi zapisi imena datiraju iz srednjeg vijeka u latinskim i njemačkim oblicima: ''Chodinie'' (1025), ''Chodin'' (1303), ''Khoding'' (oko 1500). Prema narodnom vjerovanju, rijeka je dobila svoje ime (koje asocira na &quot;huda&quot; – zla, opasna) zbog siline i opasnosti od čestih poplava.

== Hidrogeografija ==
Hudinja je izrazito bujična rijeka sa alpskim kišno-snježnim režimom. Maksimalni protoci zabilježeni su tokom katastrofalnih poplava 1954. (463 m³/s) i 1964. (355 m³/s), dok je tokom poplave 2007. iznosio 173 m³/s.

Poplave Hudinje su tipično bujične: nastupaju veoma brzo, ali traju svega nekoliko sati. Najteže poplave zabilježene su u [[Vojnik (Slovenija)|Vojniku]] i Celju, gdje su narasle vode Hudinje i Voglajne često plavile gradsko jezgro zbog uskih grla ispod željezničkih mostova.

== Kvalitet vode i zaštita prirode ==
U gornjem toku Hudinja je veoma čista i dio vode se crpi za celjski vodovodni sistem. U srednjem i donjem toku kvalitet vode je lošiji zbog prisustva teških metala (cink, kadmij, bakar) iz industrijske zone Celja, mada se stanje popravilo izgradnjom modernih uređaja za prečišćavanje otpadnih voda.

Klisura [[Socka (klisura)|Socka]] je proglašena prirodnom vrijednošću od državnog značaja, dok je gornji tok rijeke stanište autohtone potočne pastrmke (''Salmo trutta'').

== Literatura ==

* ARSO (Agencija RS za okoliš). ''Arhiv površinskih voda i ocjena stanja rijeka u Sloveniji (2011)''.
* Bezlaj, France (1956). ''Slovenska vodna imena, 1. knjiga''. Ljubljana: SAZU.
* ''Državna topografska karta Republike Slovenije 1:25.000, list 056 (Pragersko)'' (1998). Ljubljana: Geodetska uprava RS.
* ''Franzisco-Josephinische Landesaufnahme (1869–1887)''.
* ''Josephinische Landesaufnahme (1763–1787)''.
* Juvan, Smiljan; Suhadolnik, Agata; Kovačič, Alenka; Borec, Andreja (1993). ''Vodnogospodarska in ekološka študija Dravinje''. Mišičev vodarski dan '93. Maribor.
* Krušič, Marjan (2009). ''Slovenija – turistični vodnik'' (4. dopunjeno izd.). Ljubljana: Založba Mladinska knjiga.
* Krušnik, Ciril; Černač, Barbara (1996). ''Jez na Dravinji in njegov vpliv na združbe večjih vodnih nevretenčarjev ter na kakovost rečne vode''. Ichthyos, god. 13. Ljubljana.
* Natek, Milan (1983). ''Poplavna področja v porečju Hudinje''. Geografski zbornik, 22. Ljubljana.
* Radovanovič, Sašo; Bevc Varl, Valentina; Žiberna, Igor (1996). ''Podravje, Maribor, Ptuj A-Ž. Priročnik za popotnika in poslovnega človeka''. Murska Sobota: Pomurska založba.
* Snoj, Marko (2009). ''Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen''. Ljubljana: Založba Modrijan.
* Statistični urad Republike Slovenije (SURS) (2002). ''Reke, dolge nad 25 km, in njihova padavinska območja''.
* Šifrer, Milan (1974). ''Kvartarni razvoj Dravinjskih goric in bližnjega obrobja''. Geografski zbornik, 14. Ljubljana.
* Vogrin, Milan (2006). ''Oaza miru in življenja. Krajinski park Rački ribniki-Požeg: vodnik po poteh''. Rače: Občina Rače-Fram.
* Vovk Korže, Ana (1995). ''Vpliv reliefa na lastnosti prsti na Boču, v dolini Dravinje in v Dravinjskih goricah''. Geografski vestnik, 66. Ljubljana.
* Zorič, Zdenko; Avšič, Franci (1997). ''Sonaravno vzdrževanje z revitalizacijo Framskega potoka''. Mišičev vodarski dan '97. Maribor.

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Hudinja (river)}}

{{Hidrografija Slovenije}}


[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]</text>
      <sha1>k2nt8k3r286aws3vdka5p4vgk44oexq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839278</id>
      <parentid>3839245</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:50:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3839278</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5515" sha1="12mwvruz447gagwaz7zuyykb1dlfajo" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Hudinja}}

{{Infokutija rijeka
| ime                      = Hudinja
| slika                    = Hudinja vojnik2007.jpg
| opis_slike               = Hudinja u [[Vojnik (Slovenija)|Vojnik]]u nakon poplave u septembru 2007.
| države                   = [[Slovenija]]
| dužina                   = 32 
| sliv                     = 207 km²
| izvor                    = Zapadna padina Kraguljišča na [[Pohorje|Pohorju]]
| ušće                     = [[Voglajna (rijeka)|Voglajna]] u [[Celje|Celju]]
}}

'''Hudinja''' je rijeka u centralnoj [[Slovenija|Sloveniji]], desna pritoka [[Voglajna (rijeka)|Voglajne]]. Izvire na zapadnoj šumovitoj padini brda Kraguljišče na centralnom [[Pohorje|Pohorju]], teče isprva kroz usku jarugu, a zatim kroz nešto širu dolinu kroz [[Vitanje]]. Ispod Vitanja se probija kroz usku klisuru [[Socka (klisura)|Socka]], te kod naselja [[Nova Cerkev]] utiče u šire dno Dobrnskog podolja. Svoj tok nastavlja prema jugoistoku kroz [[Vojnik]], ulazi u istočni rub [[Celje|Celja]] i protiče kroz industrijsku zonu grada do ušća u Voglajnu.

Glavne lijeve pritoke su Hočna, Novaški graben, Tesnica i (Istočna) Ložnica, dok su veće desne pritoke Paška voda, Jesenica, Vrbnica i Dobrnica.

== Opis rijeke ==
Gornji tok Hudinje iznad [[Vitanje|Vitanja]] karakteriše veliki nagib, jer se na udaljenosti od četiri kilometra rijeka spusti za više od 650 m. U ovom dijelu prima desnu pritoku Pašku vodu, koja se smatra drugim izvorišnim krakom rijeke. Ispod Vitanja rijeka usijeca klisuru Socku između brda [[Paški Kozjak]] i [[Stenica (brdo)|Stenica]]. U ovoj klisuri se nalazi i 3 metra visoki Hudinjski vodopad.

Kod sela [[Socka]] rijeka izlazi u širu dolinu sa ravnim dnom. U donjem toku, rijeka teče kroz [[Celjska kotlina|Celjsku kotlinu]], gdje su u prošlosti česte poplave stvarale močvarni pejzaž poznat kao celjski Čret.

== Etimologija ==
Prema lingvisti [[Marko Snoj|Marku Snoju]], rijeka se prvobitno zvala ''Xodin'a (voda/rijeka)'', što je posvojna zamjenica iz ličnog imena ''Xodin'a'' ili ''Xodinъ''. Prvi zapisi imena datiraju iz srednjeg vijeka u latinskim i njemačkim oblicima: ''Chodinie'' (1025), ''Chodin'' (1303), ''Khoding'' (oko 1500). Prema narodnom vjerovanju, rijeka je dobila svoje ime (koje asocira na &quot;huda&quot; – zla, opasna) zbog siline i opasnosti od čestih poplava.

== Hidrogeografija ==
Hudinja je izrazito bujična rijeka sa alpskim kišno-snježnim režimom. Maksimalni protoci zabilježeni su tokom katastrofalnih poplava 1954. (463 m³/s) i 1964. (355 m³/s), dok je tokom poplave 2007. iznosio 173 m³/s.

Poplave Hudinje su tipično bujične: nastupaju veoma brzo, ali traju svega nekoliko sati. Najteže poplave zabilježene su u [[Vojnik (Slovenija)|Vojniku]] i Celju, gdje su narasle vode Hudinje i Voglajne često plavile gradsko jezgro zbog uskih grla ispod željezničkih mostova.

== Kvalitet vode i zaštita prirode ==
U gornjem toku Hudinja je veoma čista i dio vode se crpi za celjski vodovodni sistem. U srednjem i donjem toku kvalitet vode je lošiji zbog prisustva teških metala (cink, kadmij, bakar) iz industrijske zone Celja, mada se stanje popravilo izgradnjom modernih uređaja za prečišćavanje otpadnih voda.

Klisura [[Socka (klisura)|Socka]] je proglašena prirodnom vrijednošću od državnog značaja, dok je gornji tok rijeke stanište autohtone potočne pastrmke (''Salmo trutta'').

== Literatura ==

* ARSO (Agencija RS za okoliš). ''Arhiv površinskih voda i ocjena stanja rijeka u Sloveniji (2011)''.
* Bezlaj, France (1956). ''Slovenska vodna imena, 1. knjiga''. Ljubljana: SAZU.
* ''Državna topografska karta Republike Slovenije 1:25.000, list 056 (Pragersko)'' (1998). Ljubljana: Geodetska uprava RS.
* ''Franzisco-Josephinische Landesaufnahme (1869–1887)''.
* ''Josephinische Landesaufnahme (1763–1787)''.
* Juvan, Smiljan; Suhadolnik, Agata; Kovačič, Alenka; Borec, Andreja (1993). ''Vodnogospodarska in ekološka študija Dravinje''. Mišičev vodarski dan '93. Maribor.
* Krušič, Marjan (2009). ''Slovenija – turistični vodnik'' (4. dopunjeno izd.). Ljubljana: Založba Mladinska knjiga.
* Krušnik, Ciril; Černač, Barbara (1996). ''Jez na Dravinji in njegov vpliv na združbe večjih vodnih nevretenčarjev ter na kakovost rečne vode''. Ichthyos, god. 13. Ljubljana.
* Natek, Milan (1983). ''Poplavna področja v porečju Hudinje''. Geografski zbornik, 22. Ljubljana.
* Radovanovič, Sašo; Bevc Varl, Valentina; Žiberna, Igor (1996). ''Podravje, Maribor, Ptuj A-Ž. Priročnik za popotnika in poslovnega človeka''. Murska Sobota: Pomurska založba.
* Snoj, Marko (2009). ''Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen''. Ljubljana: Založba Modrijan.
* Statistični urad Republike Slovenije (SURS) (2002). ''Reke, dolge nad 25 km, in njihova padavinska območja''.
* Šifrer, Milan (1974). ''Kvartarni razvoj Dravinjskih goric in bližnjega obrobja''. Geografski zbornik, 14. Ljubljana.
* Vogrin, Milan (2006). ''Oaza miru in življenja. Krajinski park Rački ribniki-Požeg: vodnik po poteh''. Rače: Občina Rače-Fram.
* Vovk Korže, Ana (1995). ''Vpliv reliefa na lastnosti prsti na Boču, v dolini Dravinje in v Dravinjskih goricah''. Geografski vestnik, 66. Ljubljana.
* Zorič, Zdenko; Avšič, Franci (1997). ''Sonaravno vzdrževanje z revitalizacijo Framskega potoka''. Mišičev vodarski dan '97. Maribor.

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Hudinja (river)}}

{{Hidrografija Slovenije}}


[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]</text>
      <sha1>12mwvruz447gagwaz7zuyykb1dlfajo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839397</id>
      <parentid>3839278</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:11:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839397</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5536" sha1="dkk42067wjlyyo6or9227xpswy7s7zm" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Drugo značenje|Hudinja}}

{{Infokutija rijeka
| ime                      = Hudinja
| slika                    = Hudinja vojnik2007.jpg
| opis_slike               = Hudinja u [[Vojnik (Slovenija)|Vojnik]]u nakon poplave u septembru 2007.
| države                   = [[Slovenija]]
| dužina                   = 32 
| sliv                     = 207 km²
| izvor                    = Zapadna padina Kraguljišča na [[Pohorje|Pohorju]]
| ušće                     = [[Voglajna (rijeka)|Voglajna]] u [[Celje|Celju]]
}}

'''Hudinja''' je rijeka u centralnoj [[Slovenija|Sloveniji]], desna pritoka [[Voglajna (rijeka)|Voglajne]]. Izvire na zapadnoj šumovitoj padini brda Kraguljišče na centralnom [[Pohorje|Pohorju]], teče isprva kroz usku jarugu, a zatim kroz nešto širu dolinu kroz [[Vitanje]]. Ispod Vitanja se probija kroz usku klisuru [[Socka (klisura)|Socka]], te kod naselja [[Nova Cerkev]] utiče u šire dno Dobrnskog podolja. Svoj tok nastavlja prema jugoistoku kroz [[Vojnik]], ulazi u istočni rub [[Celje|Celja]] i protiče kroz industrijsku zonu grada do ušća u Voglajnu.

Glavne lijeve pritoke su Hočna, Novaški graben, Tesnica i (Istočna) Ložnica, dok su veće desne pritoke Paška voda, Jesenica, Vrbnica i Dobrnica.

== Opis rijeke ==
Gornji tok Hudinje iznad [[Vitanje|Vitanja]] karakteriše veliki nagib, jer se na udaljenosti od četiri kilometra rijeka spusti za više od 650 m. U ovom dijelu prima desnu pritoku Pašku vodu, koja se smatra drugim izvorišnim krakom rijeke. Ispod Vitanja rijeka usijeca klisuru Socku između brda [[Paški Kozjak]] i [[Stenica (brdo)|Stenica]]. U ovoj klisuri se nalazi i 3 metra visoki Hudinjski vodopad.

Kod sela [[Socka]] rijeka izlazi u širu dolinu sa ravnim dnom. U donjem toku, rijeka teče kroz [[Celjska kotlina|Celjsku kotlinu]], gdje su u prošlosti česte poplave stvarale močvarni pejzaž poznat kao celjski Čret.

== Etimologija ==
Prema lingvisti [[Marko Snoj|Marku Snoju]], rijeka se prvobitno zvala ''Xodin'a (voda/rijeka)'', što je posvojna zamjenica iz ličnog imena ''Xodin'a'' ili ''Xodinъ''. Prvi zapisi imena datiraju iz srednjeg vijeka u latinskim i njemačkim oblicima: ''Chodinie'' (1025), ''Chodin'' (1303), ''Khoding'' (oko 1500). Prema narodnom vjerovanju, rijeka je dobila svoje ime (koje asocira na &quot;huda&quot; – zla, opasna) zbog siline i opasnosti od čestih poplava.

== Hidrogeografija ==
Hudinja je izrazito bujična rijeka sa alpskim kišno-snježnim režimom. Maksimalni protoci zabilježeni su tokom katastrofalnih poplava 1954. (463 m³/s) i 1964. (355 m³/s), dok je tokom poplave 2007. iznosio 173 m³/s.

Poplave Hudinje su tipično bujične: nastupaju veoma brzo, ali traju svega nekoliko sati. Najteže poplave zabilježene su u [[Vojnik (Slovenija)|Vojniku]] i Celju, gdje su narasle vode Hudinje i Voglajne često plavile gradsko jezgro zbog uskih grla ispod željezničkih mostova.

== Kvalitet vode i zaštita prirode ==
U gornjem toku Hudinja je veoma čista i dio vode se crpi za celjski vodovodni sistem. U srednjem i donjem toku kvalitet vode je lošiji zbog prisustva teških metala (cink, kadmij, bakar) iz industrijske zone Celja, mada se stanje popravilo izgradnjom modernih uređaja za prečišćavanje otpadnih voda.

Klisura [[Socka (klisura)|Socka]] je proglašena prirodnom vrijednošću od državnog značaja, dok je gornji tok rijeke stanište autohtone potočne pastrmke (''Salmo trutta'').

== Literatura ==

* ARSO (Agencija RS za okoliš). ''Arhiv površinskih voda i ocjena stanja rijeka u Sloveniji (2011)''.
* Bezlaj, France (1956). ''Slovenska vodna imena, 1. knjiga''. Ljubljana: SAZU.
* ''Državna topografska karta Republike Slovenije 1:25.000, list 056 (Pragersko)'' (1998). Ljubljana: Geodetska uprava RS.
* ''Franzisco-Josephinische Landesaufnahme (1869–1887)''.
* ''Josephinische Landesaufnahme (1763–1787)''.
* Juvan, Smiljan; Suhadolnik, Agata; Kovačič, Alenka; Borec, Andreja (1993). ''Vodnogospodarska in ekološka študija Dravinje''. Mišičev vodarski dan '93. Maribor.
* Krušič, Marjan (2009). ''Slovenija – turistični vodnik'' (4. dopunjeno izd.). Ljubljana: Založba Mladinska knjiga.
* Krušnik, Ciril; Černač, Barbara (1996). ''Jez na Dravinji in njegov vpliv na združbe večjih vodnih nevretenčarjev ter na kakovost rečne vode''. Ichthyos, god. 13. Ljubljana.
* Natek, Milan (1983). ''Poplavna področja v porečju Hudinje''. Geografski zbornik, 22. Ljubljana.
* Radovanovič, Sašo; Bevc Varl, Valentina; Žiberna, Igor (1996). ''Podravje, Maribor, Ptuj A-Ž. Priročnik za popotnika in poslovnega človeka''. Murska Sobota: Pomurska založba.
* Snoj, Marko (2009). ''Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen''. Ljubljana: Založba Modrijan.
* Statistični urad Republike Slovenije (SURS) (2002). ''Reke, dolge nad 25 km, in njihova padavinska območja''.
* Šifrer, Milan (1974). ''Kvartarni razvoj Dravinjskih goric in bližnjega obrobja''. Geografski zbornik, 14. Ljubljana.
* Vogrin, Milan (2006). ''Oaza miru in življenja. Krajinski park Rački ribniki-Požeg: vodnik po poteh''. Rače: Občina Rače-Fram.
* Vovk Korže, Ana (1995). ''Vpliv reliefa na lastnosti prsti na Boču, v dolini Dravinje in v Dravinjskih goricah''. Geografski vestnik, 66. Ljubljana.
* Zorič, Zdenko; Avšič, Franci (1997). ''Sonaravno vzdrževanje z revitalizacijo Framskega potoka''. Mišičev vodarski dan '97. Maribor.

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Hudinja (river)}}

{{Hidrografija Slovenije}}


[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]</text>
      <sha1>dkk42067wjlyyo6or9227xpswy7s7zm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Margaret Kuenne Harlow</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533857</id>
    <revision>
      <id>3839246</id>
      <timestamp>2026-05-03T22:47:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Veći dio teksta preveden sa wikipedia en</comment>
      <origin>3839246</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13647" sha1="kcv37vo8qh6ryp0cqj2fjxl3t7m37cb" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Margaret Kuenne Harlow
| slika                   = 
| slika_širina            = 250px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1918|8|8}}
| mjesto_rođenja          = [[St. Louis]], [[Missouri]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti|1971|8|11|1918|8|8}}
| mjesto_smrti            = [[Madison, Wisconsin|Madison]], [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište            = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| državljanstvo           = Američko
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Psihologija]] (Razvojna psihologija)
| radna_institucija       = [[Univerzitet u Minnesoti]]&lt;br /&gt;[[Univerzitet Wisconsina (Madison)]]
| alma_mater              = [[Univerzitet Washington u St. Louisu]]&lt;br /&gt;[[Univerzitet u Iowi]]
| doktorski_mentor        = [[Kenneth Spence]]
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        = [[Clark L. Hull]]
| poznat_po               = Istraživanja učenja i kondicioniranja kod djece; Istraživanja nuklearnih porodica rhesus majmuna; Razvojna psihologija
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = Nagrada za istaknuti doprinos razvojnoj psihologiji ([[Američko psihološko udruženje|APA]] Sekcija 7, 1972)
| religija                = 
| fusnote                 = Suprug: [[Harry Harlow]] (vj. 1946–1971); Rođeno ime: Margaret Ruth Kuenne
}}

'''Margaret Kuenne Harlow''' (rođena kao '''Margaret Ruth Kuenne'''; 29. august 1918 – 11. august 1971) bila je američka [[razvojna psihologija|razvojna psihologinja]] poznata po istraživanjima u oblasti ranog socioemocionalnog razvoja, učenja i privrženosti kod djece i [[primati|primata]].&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot;&gt;{{cite journal |last1=Graham |first1=Frances K. |last2=Jensen |first2=Kai |last3=Yarrow |first3=Leon J. |title=In Memoriam: Margaret Kuenne Harlow |journal=Child Development |volume=42 |issue=5 |year=1971 |doi=10.1111/j.1467-8624.1971.tb03719.x |pmid=4945318 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/4945318/}}&lt;/ref&gt;

Najpoznatija je po saradnji sa svojim suprugom, [[Harry Harlow|Harryjem Harlowom]], s kojim je provela niz istraživanja o emocionalnom razvoju i ulozi roditeljske privrženosti kod primata, što je imalo značajan utjecaj na razvoj savremene [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]] i teorije [[privrženost|privrženosti]].&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot;&gt;{{cite book |last=Blum |first=Deborah |year=2003 |title=Love at Goon Park: Harry Harlow and the Science of Affection |publisher=Wiley |location=Chichester |url=https://archive.org/details/loveatgoonparkha0000blum_n2r8 |isbn=978-0-470-85072-5}}&lt;/ref&gt;

Pored istraživačkog rada, Margaret Kuenne Harlow imala je važnu ulogu u razvoju izdavačke djelatnosti [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], gdje je 1950. osnovala ured za publikacije i bila njegova prva direktorica.&lt;ref name=&quot;Kimble2003&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Kimble |editor-first=Gregory A. |title=Portraits of Pioneers in Psychology |volume=5 |publisher=American Psychological Association |year=2003 |isbn=978-1557989499}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot;&gt;{{cite web |last=Washburn |first=David A. |date=2018 |title=History is our story: Margaret Ruth Kuenne Harlow |url=https://www.apadivisions.org/division-6/publications/newsletters/neuroscientist/2018/11/harlow |website=The Behavioral Neuroscientist and Comparative Psychologist |publisher=APA Division 6 |access-date=3. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Rani život i obrazovanje ==

Margaret Ruth Kuenne rođena je 8. augusta 1918. u [[St. Louis]]u, u saveznoj državi [[Missouri]], kao najstarije od troje djece Edwarda S. Kuennea i Margaret E. Kuenne. Njena porodica bila je akademski usmjerena, a njen brat i sestra također su ostvarili zapažene akademske karijere. Brat [[Robert E. Kuenne]] (1924–2005) postao je ugledni ekonomista na [[Univerzitet Princeton|Univerzitetu Princeton]], dok je sestra Dorothy J. Stearns (1927–1972) doktorirala hemiju i radila u oblasti [[Atomska fizika|atomske fizike]] na [[Univerzitet Washington u St. Louisu|Univerzitetu Washington u St. Louisu]].&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt;

Kuenne je bila prva u porodici koja je stekla doktorat.&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; Diplomu i magisterij iz [[Psihologija|psihologije]] stekla je na [[Univerzitet Washington u St. Louisu|Univerzitetu Washington u St. Louisu]] 1938. i 1940.&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; Tokom studija bila je članica nacionalnih akademskih društava izvrsnosti ''Phi Beta Kappa'' na Univerzitetu Washington u St. Louisu i ''Pi Lambda Theta'' na [[Univerzitet u Iowi|Univerzitetu u Iowi]].&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt;

Doktorski studij iz psihologije završila je 1944. na [[Univerzitet u Iowi|Univerzitetu u Iowi]], kojeg je radila pod mentorstvom [[Kenneth Spence|Kennetha W. Spencea]].&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kimble2003&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt; Kao istraživačka asistentica u ''Iowa Child Welfare Research Station'', provela je eksperiment koji je postao osnova njene doktorske disertacije.&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt;

Njena disertacija, pod naslovom ″Eksperimentalno ispitivanje odnosa jezika i transpozicionog ponašanja kod male djece″, kasnije je objavljena u časopisu ''Journal of Experimental Psychology''. Istraživala je fenomen transpozicije kod 56 djece predškolskog i vrtićkog uzrasta (od tri do šest godina).&lt;ref name=&quot;Kuenne1946&quot;&gt;{{cite journal |last=Kuenne |first=Margaret R. |year=1946 |title=Experimental investigation of the relation of language to transposition behavior in young children |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=36 |issue=6 |pages=471–490 |doi=10.1037/h0054770 |url=https://lchcautobio.ucsd.edu/wp-content/uploads/2015/10/Kuenne-1946-Experimental-investigation-of-the-relation-of-language-to-transposition.pdf}}&lt;/ref&gt; Istraživanje je predstavljalo teorijsku poveznicu između eksperimentalnih istraživanja na životinjama u tradiciji Spenceove škole i verbalnog ponašanja koje posreduje transpoziciju kod odraslih osoba.&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt;

Kuenne je pokazala da se sa porastom mentalne dobi i usvajanjem verbalnih kategorija poput ″veće″ i ″manje″ povećava vjerovatnoća da djeca uspješno riješe i najsloženije zadatke transpozicije. Njena disertacija kasnije je opisana kao ″klasik u području dječijeg učenja″.&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt; [[Edukacijska psihologija|Edukacijski psiholog]] Harold W. Stevenson sa [[University of Michigan]] opisao je njen doktorski rad kao &quot;jasan primjer kako se teorijski zasnovano istraživanje može provoditi s djecom&quot;, ističući njegov značaj u povezivanju [[Razvojna psihologija|razvojne]] i [[Komparativna psihologija|komparativne psihologije]].&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;

== Karijera ==

Nakon završetka doktorskog studija 1944. godine na [[Univerzitet u Iowi|Univerzitetu u Iowi]], Margaret Kuenne Harlow započela je profesionalnu karijeru u oblasti [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne]] i [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], gdje se usmjerila na istraživanja učenja, kognitivnog razvoja i socijalnog ponašanja kod djece i [[Primat|primata]].&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; U ranoj fazi karijere imala je kraći angažman na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]], nakon čega prelazi na [[Univerzitet u Wisconsinu (Madison)]], gdje započinje dugoročnu saradnju sa [[Psiholog|psihologom]] [[Harry Harlow|Harryjem Harlowom]]. Ovaj period označava početak njenog najznačajnijeg naučnog doprinosa u okviru Laboratorije za istraživanje primata, koja je u to vrijeme bila jedan od vodećih centara za proučavanje privrženosti i socijalne deprivacije.&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt;

U okviru istraživačkog programa na [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu u Wisconsinu (Madison)]], Kuenne Harlow je učestvovala u eksperimentalnim studijama razvoja emocionalnih i socijalnih obrazaca ponašanja kod [[Rezus makak|rezus majmuna]] (''Macaca mulatta''), s posebnim fokusom na posljedice ranog odvajanja od majke i dugotrajne socijalne izolacije.&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt; Ova istraživanja poslužila su kao empirijska osnova za razumijevanje rane deprivacije na kasniji razvoj.&lt;ref name=&quot;Harlow1971&quot;&gt;{{cite journal |last1=Harlow |first1=Harry F. |last2=Harlow |first2=Margaret K. |last3=Suomi |first3=Stephen J. |year=1971 |title=From Thought to Therapy: Lessons from a Primate Laboratory |journal=American Scientist |volume=59 |issue=5 |pages=538–549 |pmid=5004085 |url=https://www.fhs.unizg.hr/_download/repository/From_thought_to_therapy_-_lessons_from_a_primate_laboratory.pdf}}&lt;/ref&gt; Nalazi su potom integrisani u šire teorijske okvire dječije privrženosti i socio-emocionalnog razvoja.&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt;

Nakon udaje za [[Harry Harlow|Harryja Harlowa]] 1948, uslijed tadašnjih univerzitetskih politika o zapošljavanju supružnika, napustila je formalnu fakultetsku poziciju,&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; ali je nastavila raditi kao istraživačka saradnica u [[Laboratorij|laboratoriji]], gdje je vodila eksperimentalne procedure, uređivala publikacije i koordinisala rad istraživačkog tima.&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt;

Tokom 1960-ih godina, njen akademski angažman se ponovo formalizuje, te se 1965. vraća univerzitetskoj nastavi kao predavačica na Odsjeku za edukacijsku psihologiju, a 1970. biva izabrana u zvanje redovne profesorice.&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;

Paralelno s nastavnim i istraživačkim radom, Margaret Harlow imala je značajnu ulogu u razvoju naučnih i izdavačkih institucija [[Psihologija|psihologije]]. Godine 1950. osnovala je Ured za publikacije [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], i obavljala funkciju njegove prve direktorice.&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; Također je od 1951. do 1962. godine, zajedno s [[Harry Harlow|Harryjem Harlowom]], bila i suurednica časopisa ''Journal of Comparative and Physiological Psychology''.&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; Od 1966. pa sve do svoje smrti, obavljala je funkciju izvršne direktorice udruženja ''Society for Research in Child Development'' (SRCD), čime je značajno doprinijela promociji i institucionalizaciji interdisciplinarnih studija dječijeg razvoja.&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; 

U kasnijoj fazi karijere, njen naučni interes bio je usmjeren na paralele između učenja kod djece i primata.&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt; Njeni doprinosi uključuju i studije o rješavanju problema bez klasičnih bihevioralnih nagrada, što je doprinijelo razumijevanju intrinzične motivacije.&lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; Pred kraj života, Harlow je uvela metodološke inovacije u proučavanju porodičnih struktura kod primata kroz eksperimentalni aparat &quot;nuklearne porodice&quot; (nuclear family apparatus), koji je simulirao kompleksnije socijalne interakcije u laboratorijskim uslovima. &lt;ref name=&quot;Washburn2018&quot; /&gt; Margaret Kuenne Harlow ostala je aktivna u nauci sve do smrti 1971.&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;

== Privatni život ==

[[Datoteka:Graves of Harry Frederick Harlow (1905–1981) and Margaret Ruth Kuenne Harlow (1918–1971) at Forest Hill Cemetery, Madison, WI.jpg|mini|desno|300px|Grobovi Margaret Kuenne Harlow i Harryja Harlowa na groblju Forest Hill]]

Tokom rada sa [[Harry Harlow|Harryjem Harlowom]] na [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu u Wisconsinu (Madison)]], Margaret Kuenne i Harry Harlow razvili su blizak lični odnos, koji je prerastao u brak sklopljen 3. februara 1948. u [[Anamosa]]i, u saveznoj državi [[Iowa]].&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt; U početku su brak držali u tajnosti kako bi izbjegli univerzitetske propise o [[nepotizam|nepotizmu]], koji su zabranjivali istovremeno zaposlenje bračnih partnera na istoj instituciji. Nakon što je univerzitetska administracija saznala za brak, Margaret je bila prisiljena napustiti svoju profesorsku poziciju, ali je nastavila raditi u Harlowovoj laboratoriji za primate kao projektna saradnica.&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt;

Iako ju je porodica tokom života oslovljavala imenom ''Margaret'', Harry Harlow ju je privatno zvao ''Peggy''.&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt; U braku su dobili dvoje djece: kćerku Pamelu, rođenu 1950, i sina Jonathana, rođenog 1953.&lt;ref name=&quot;Kimble2003&quot; /&gt; Porodica je živjela u [[Madison (Wisconsin)|Madisonu]], u neposrednoj blizini univerziteta i zoološkog vrta.&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt;

Godine 1967. dijagnostikovan joj je [[rak dojke]]. Uprkos bolesti, nastavila je aktivno raditi još nekoliko godina, motivisana željom da ostvari puno profesorsko zvanje i nastavi nastavnu djelatnost.&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt; U tom periodu izražavala je žaljenje zbog mogućnosti da neće dočekati završne rezultate svojih istraživanja o modelima porodične strukture kod primata.&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Blum2003&quot; /&gt;

Margaret Kuenne Harlow umrla je 11. augusta 1971. u [[Madison (Wisconsin)|Madisonu]], tri dana nakon svog 53. rođendana.&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt; Sahranjena je na groblju Forest Hill u [[Madison (Wisconsin)|Madisonu]]. Nakon smrti Harryja Harlowa 1981, i on je sahranjen pored nje.&lt;ref name=&quot;Graham1971&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kuenne Harlow, Margaret}}
[[Kategorija:Rođeni 1918.]]
[[Kategorija:Umrli 1971.]]
[[Kategorija:Biografije, St. Louis (Missouri)]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Razvojna psihologija]]</text>
      <sha1>kcv37vo8qh6ryp0cqj2fjxl3t7m37cb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Hudinja (rijeka)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533858</id>
    <revision>
      <id>3839247</id>
      <timestamp>2026-05-03T22:47:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Arnel | tema     = geografija | država   = Slovenija }}</comment>
      <origin>3839247</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91" sha1="g75ifd9zyy5ov98b4r0yxw6in4rv62a" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Arnel
| tema     = geografija
| država   = Slovenija
}}</text>
      <sha1>g75ifd9zyy5ov98b4r0yxw6in4rv62a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ayşegül Aldinç</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533859</id>
    <revision>
      <id>3839250</id>
      <timestamp>2026-05-04T00:05:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3839250</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5254" sha1="6riyiucotwxh9c110ma4unpspn4269b" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                    = Ayşegül Aldinç
| slika                  = 
| slika_veličina         = 
| opis                   = 
| pozadina               = solo_izvođač
| ime_na_maternjem       = {{jez-tr|Ayşegül Aldinç}}
| datum_rođenja          = {{datum rođenja i godine|1957|9|28}}
| mjesto_rođenja         = [[Istanbul]], [[Turska]]
| porijeklo              = Istanbul, Turska
| žanr                   = [[Pop muzika|pop]]
| zanimanje              = [[pjevačica]], [[glumica]]
| karijera               = 1978–danas
| izdavač                = EMI, 1 Numara, Kent, Şan, Tempa Foneks, Kiss, DMC
| povezani_umjetnici     = [[Modern Folk Üçlüsü]], Mehmet Teoman, [[Barış Manço]], Onno Tunç
| veb-sajt               = {{URL|aysegulaldinc.com.tr}}
}}

'''Ayşegül Aldinç''' (28. septembar 1957, [[Istanbul]]) turska je [[pjevačica]] i [[glumica]]. Karijeru je počela krajem 1970-ih, a međunarodno je nastupila kao predstavnica [[Turska na Eurosongu|Turske]] na [[Eurosong 1981|Eurosongu 1981]], gdje je s grupom [[Modern Folk Üçlüsü]] izvela pjesmu &quot;Dönme Dolap&quot;.&lt;ref name=&quot;eurovisionworld&quot;&gt;{{cite web |title=Eurovision 1981 Turkey: Modern Folk Trio &amp; Ayşegül - &quot;Dönme Dolap&quot; |url=https://eurovisionworld.com/eurovision/1981/turkey |website=Eurovisionworld |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; U turskoj popularnoj kulturi djeluje i kao izvođačica pop-muzike i kao filmska i televizijska glumica.&lt;ref name=&quot;kral&quot;&gt;{{cite web |title=Ayşegül Aldinç Kimdir? Ayşegül Aldinç Biyografisi ve Hayatı |url=https://www.kralmuzik.com.tr/biyografisi/aysegul-aldinc |website=Kral Müzik |language=tr |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;imdb&quot;&gt;{{cite web |title=Aysegül Aldinç |url=https://www.imdb.com/name/nm0017611/ |website=IMDb |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođena u Istanbulu kao kćerka novinara i sportskog pisca Orhana Aldinça i nastavnice likovne kulture Süheyle Aldinç.&lt;ref name=&quot;kral&quot;/&gt; Po očevoj strani je [[Bošnjaci u Turskoj|bošnjačkog porijekla]].&lt;ref name=&quot;kral&quot;/&gt; Odrasla je u istanbulskom naselju [[Cihangir]], a zbog majčinih premještaja školovala se u više istanbulskih četvrti. 

Nakon studija kratko je radila kao nastavnica likovne kulture i muzike, a zatim se okrenula muzici i javnim nastupima.&lt;ref name=&quot;biyografya&quot;&gt;{{cite web |title=Ayşegül Aldinç |url=https://www.biyografya.com/tr/biographies/aysegul-aldinc-953eabd5 |website=Biyografya |language=tr |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Profesionalnu muzičku karijeru započela je 1978. singlom snimljenim s [[Mehmet Teoman|Mehmetom Teomanom]], na kojem su se nalazile pjesme &quot;Hastane&quot; i &quot;Yorgun ve Mutlu&quot;.&lt;ref name=&quot;kral&quot;/&gt;

=== Muzička karijera ===
Godine 1981. nastupila je na [[Eurosong]]u u [[Dublin]]u s grupom Modern Folk Üçlüsü. Njihova pjesma &quot;Dönme Dolap&quot; osvojila je 18. mjesto sa devet bodova.&lt;ref name=&quot;eurovisionworld&quot; /&gt; 

Prvi samostalni album ''...Ve Ayşegül Aldinç'' objavila je 1988. Uslijedili su albumi ''Benden Söylemesi'' (1991), ''Alev Alev'' (1993), ''Söze Ne Hacet'' (1996), ''Nefes'' (2000) i ''Sek'iz'' (2016). Njena diskografija obuhvata pop-izdanja objavljivana za više turskih izdavačkih kuća, a među saradnicima se u izvorima navode autori i muzičari povezani s turskom pop-scenom, uključujući Barışa Mança i Onna Tunça.&lt;ref name=&quot;kral&quot; /&gt;

=== Glumačka karijera ===
Kao glumica pojavila se u turskim filmovima i televizijskim serijama od druge polovine 1980-ih.&lt;ref name=&quot;imdb&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;sinematurk&quot;&gt;{{cite web |title=Ayşegül Aldinç |url=https://www.sinematurk.com/kisi/1118-ayseguel-aldinc |website=SinemaTürk |language=tr |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; 

== Diskografija ==
{{col-begin-small}}  
{{col-2}}
==== Studijski albumi ====
* ''...Ve Ayşegül Aldinç'' (1988)
* ''Benden Söylemesi'' (1991)
* ''Alev Alev'' (1993)
* ''Söze Ne Hacet'' (1996)
* ''Nefes'' (2000)
* ''Sek'iz'' (2016)
{{col-2}}
==== Singlovi ====
* &quot;Hastane&quot; / &quot;Yorgun ve Mutlu&quot; (s Mehmetom Teomanom, 1978)
* &quot;Dönme Dolap&quot; / &quot;Miras&quot; (s Modern Folk Üçlüsü, 1981)
* &quot;O Kız&quot; (2010)
* &quot;Li Lal Lal La La&quot; (2011)
* &quot;Bir Tek Gördüğüm&quot; (2015)&lt;ref name=&quot;discogs&quot;&gt;{{cite web |title=Ayşegül Aldinç Discography |url=https://www.discogs.com/artist/948072-Ay%C5%9Feg%C3%BCl-Aldin%C3%A7 |website=Discogs |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
{{col-end}}

== Filmografija ==
{{col-begin-small}}  
{{col-2}}
=== Film===
* ''Katırcılar'' (1987)
* ''Yağmur Kaçakları'' (1987)
* ''Kara Sevda'' (1989)
* ''Yeşil Bir Dünya'' (1990)
* ''Ağrı'ya Dönüş'' (1993)
* ''Gerilla'' (1994)
* ''Deniz Bekliyordu'' (1996)
* ''Kahpe Bizans'' (2000)
* ''Güle Güle'' (2000)
* ''Hayal Kurma Oyunları'' (2000)
{{col-2}}
=== Televizija ===
* ''Acımak''
* ''Taşların Sırrı''
* ''Yorgun Savaşçı''
* ''Aziz Ahmet''
* ''Aşk ve Gurur''
* ''Efsane''
* ''Sultan Makamı''
* ''Son Yaprak''
* ''Misi''
* ''Üvey Aile''
* ''Pis Yedili''
{{col-end}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Aldinc, Aysegul}}
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Biografije, Istanbul]]
[[Kategorija:Turske pjevačice]]
[[Kategorija:Turske glumice]]
[[Kategorija:Predstavnici Turske na Eurosongu]]
[[Kategorija:Turski državljani bošnjačkog porijekla]]</text>
      <sha1>6riyiucotwxh9c110ma4unpspn4269b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839251</id>
      <parentid>3839250</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T00:07:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3839251</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5170" sha1="22ucl9bw0m7jm3cj3piz9bkac70qqop" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Ayşegül Aldinç
| slika                = 
| slika_veličina       = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1957|9|28}}
| mjesto_rođenja       = [[Istanbul]], [[Turska]]
| porijeklo            = Istanbul, Turska
| žanr                 = [[Pop muzika|pop]]
| zanimanje            = [[pjevačica]], [[glumica]]
| karijera             = 1978–danas
| izdavač              = EMI, 1 Numara, Kent, Şan, Tempa Foneks, Kiss, DMC
| povezani_umjetnici   = [[Modern Folk Üçlüsü]], Mehmet Teoman, [[Barış Manço]], Onno Tunç
| veb-sajt             = {{URL|aysegulaldinc.com.tr}}
}}

'''Ayşegül Aldinç''' (28. septembar 1957, [[Istanbul]]) turska je [[pjevačica]] i [[glumica]]. Karijeru je počela krajem 1970-ih, a međunarodno je nastupila kao predstavnica [[Turska na Eurosongu|Turske]] na [[Eurosong 1981|Eurosongu 1981]], gdje je s grupom [[Modern Folk Üçlüsü]] izvela pjesmu &quot;Dönme Dolap&quot;.&lt;ref name=&quot;eurovisionworld&quot;&gt;{{cite web |title=Eurovision 1981 Turkey: Modern Folk Trio &amp; Ayşegül - &quot;Dönme Dolap&quot; |url=https://eurovisionworld.com/eurovision/1981/turkey |website=Eurovisionworld |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; U turskoj popularnoj kulturi djeluje i kao izvođačica pop-muzike i kao filmska i televizijska glumica.&lt;ref name=&quot;kral&quot;&gt;{{cite web |title=Ayşegül Aldinç Kimdir? Ayşegül Aldinç Biyografisi ve Hayatı |url=https://www.kralmuzik.com.tr/biyografisi/aysegul-aldinc |website=Kral Müzik |language=tr |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;imdb&quot;&gt;{{cite web |title=Aysegül Aldinç |url=https://www.imdb.com/name/nm0017611/ |website=IMDb |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođena u Istanbulu kao kćerka novinara i sportskog pisca Orhana Aldinça i nastavnice likovne kulture Süheyle Aldinç.&lt;ref name=&quot;kral&quot;/&gt; Po očevoj strani je [[Bošnjaci u Turskoj|bošnjačkog porijekla]].&lt;ref name=&quot;kral&quot;/&gt; Odrasla je u istanbulskom naselju [[Cihangir]], a zbog majčinih premještaja školovala se u više istanbulskih četvrti. 

Nakon studija kratko je radila kao nastavnica likovne kulture i muzike, a zatim se okrenula muzici i javnim nastupima.&lt;ref name=&quot;biyografya&quot;&gt;{{cite web |title=Ayşegül Aldinç |url=https://www.biyografya.com/tr/biographies/aysegul-aldinc-953eabd5 |website=Biyografya |language=tr |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Profesionalnu muzičku karijeru započela je 1978. singlom snimljenim s [[Mehmet Teoman|Mehmetom Teomanom]], na kojem su se nalazile pjesme &quot;Hastane&quot; i &quot;Yorgun ve Mutlu&quot;.&lt;ref name=&quot;kral&quot;/&gt;

=== Muzička karijera ===
Godine 1981. nastupila je na [[Eurosong]]u u [[Dublin]]u s grupom Modern Folk Üçlüsü. Njihova pjesma &quot;Dönme Dolap&quot; osvojila je 18. mjesto sa devet bodova.&lt;ref name=&quot;eurovisionworld&quot; /&gt; 

Prvi samostalni album ''...Ve Ayşegül Aldinç'' objavila je 1988. Uslijedili su albumi ''Benden Söylemesi'' (1991), ''Alev Alev'' (1993), ''Söze Ne Hacet'' (1996), ''Nefes'' (2000) i ''Sek'iz'' (2016). Njena diskografija obuhvata pop-izdanja objavljivana za više turskih izdavačkih kuća, a među saradnicima se u izvorima navode autori i muzičari povezani s turskom pop-scenom, uključujući Barışa Mança i Onna Tunça.&lt;ref name=&quot;kral&quot; /&gt;

=== Glumačka karijera ===
Kao glumica pojavila se u turskim filmovima i televizijskim serijama od druge polovine 1980-ih.&lt;ref name=&quot;imdb&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;sinematurk&quot;&gt;{{cite web |title=Ayşegül Aldinç |url=https://www.sinematurk.com/kisi/1118-ayseguel-aldinc |website=SinemaTürk |language=tr |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; 

== Diskografija ==
{{col-begin-small}}  
{{col-2}}
==== Studijski albumi ====
* ''...Ve Ayşegül Aldinç'' (1988)
* ''Benden Söylemesi'' (1991)
* ''Alev Alev'' (1993)
* ''Söze Ne Hacet'' (1996)
* ''Nefes'' (2000)
* ''Sek'iz'' (2016)
{{col-2}}
==== Singlovi ====
* &quot;Hastane&quot; / &quot;Yorgun ve Mutlu&quot; (s Mehmetom Teomanom, 1978)
* &quot;Dönme Dolap&quot; / &quot;Miras&quot; (s Modern Folk Üçlüsü, 1981)
* &quot;O Kız&quot; (2010)
* &quot;Li Lal Lal La La&quot; (2011)
* &quot;Bir Tek Gördüğüm&quot; (2015)&lt;ref name=&quot;discogs&quot;&gt;{{cite web |title=Ayşegül Aldinç Discography |url=https://www.discogs.com/artist/948072-Ay%C5%9Feg%C3%BCl-Aldin%C3%A7 |website=Discogs |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
{{col-end}}

== Filmografija ==
{{col-begin-small}}  
{{col-2}}
=== Film===
* ''Katırcılar'' (1987)
* ''Yağmur Kaçakları'' (1987)
* ''Kara Sevda'' (1989)
* ''Yeşil Bir Dünya'' (1990)
* ''Ağrı'ya Dönüş'' (1993)
* ''Gerilla'' (1994)
* ''Deniz Bekliyordu'' (1996)
* ''Kahpe Bizans'' (2000)
* ''Güle Güle'' (2000)
* ''Hayal Kurma Oyunları'' (2000)
{{col-2}}
=== Televizija ===
* ''Acımak''
* ''Taşların Sırrı''
* ''Yorgun Savaşçı''
* ''Aziz Ahmet''
* ''Aşk ve Gurur''
* ''Efsane''
* ''Sultan Makamı''
* ''Son Yaprak''
* ''Misi''
* ''Üvey Aile''
* ''Pis Yedili''
{{col-end}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Aldinc, Aysegul}}
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Biografije, Istanbul]]
[[Kategorija:Turske pjevačice]]
[[Kategorija:Turske glumice]]
[[Kategorija:Predstavnici Turske na Eurosongu]]
[[Kategorija:Turski državljani bošnjačkog porijekla]]</text>
      <sha1>22ucl9bw0m7jm3cj3piz9bkac70qqop</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Farah Zeynep Abdullah</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533860</id>
    <revision>
      <id>3839253</id>
      <timestamp>2026-05-04T00:09:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija glumac | ime                 = Farah Zeynep Abdullah | slika               =  | opis_slike          =  | puno_ime            = Farah Zeynep Abdullah | izvorno_ime         = {{jez-tr|Farah Zeynep Abdullah}} | datum_rođenja       = {{datum rođenja i godine|1989|8|17}} | mjesto_rođenja      = [[Beşiktaş]], [[Istanbul]], [[Turska]] | državljanstvo       = [[Turska]] | zanimanje           = [[glumica]], [[pjevačica]] | aktivne_godine      = 2010–danas | obraz...</comment>
      <origin>3839253</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8287" sha1="cwso25vf7wvbz3n8q1u6e35dt95m6ne" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime                 = Farah Zeynep Abdullah
| slika               = 
| opis_slike          = 
| puno_ime            = Farah Zeynep Abdullah
| izvorno_ime         = {{jez-tr|Farah Zeynep Abdullah}}
| datum_rođenja       = {{datum rođenja i godine|1989|8|17}}
| mjesto_rođenja      = [[Beşiktaş]], [[Istanbul]], [[Turska]]
| državljanstvo       = [[Turska]]
| zanimanje           = [[glumica]], [[pjevačica]]
| aktivne_godine      = 2010–danas
| obrazovanje         = [[Univerzitet u Kentu]]
| poznat_po           = ''[[Öyle Bir Geçer Zaman ki]]'', ''Kelebeğin Rüyası'', ''Unutursam Fısılda'', ''Bizim İçin Şampiyon'', ''Bergen''
| veb-sajt            = {{URL|fzaofficial.com}}
}}

'''Farah Zeynep Abdullah''' (rođena 17. augusta 1989. u [[Istanbul]]u) turska je [[glumica]] i [[pjevačica]]. Širu prepoznatljivost stekla je ulogom Aylin Akarsu u televizijskoj seriji ''Öyle Bir Geçer Zaman ki'', a zatim filmskim ulogama u ostvarenjima ''Kelebeğin Rüyası'', ''Unutursam Fısılda'', ''Bizim İçin Şampiyon'' i ''Bergen''.&lt;ref name=&quot;medyapim&quot;&gt;{{cite web |title=Farah Zeynep Abdullah |url=https://medyapim.com/en/kisi/farah-zeynep-abdullah/ |website=Med Yapım |language=en |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;boxoffice-kisi&quot;&gt;{{cite web |title=Farah Zeynep Abdullah |url=https://boxofficeturkiye.com/kisi/farah-zeynep-abdullah--451 |website=Box Office Türkiye |language=tr |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; U turskoj kinematografiji naročito je zapažena po glavnoj ulozi u biografskom filmu ''Bergen'', jednom od najgledanijih turskih filmova početkom 2020-ih.&lt;ref name=&quot;bergen-box&quot;&gt;{{cite web |title=Bergen |url=https://boxofficeturkiye.com/film/bergen--2015133 |website=Box Office Türkiye |language=tr |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Farah Zeynep Abdullah rođena je 17. augusta 1989. u Istanbulu. Prema biografiji koju objavljuje Med Yapım, otac joj je irački Turkmen, a majka Turkinja.&lt;ref name=&quot;medyapim&quot;/&gt; Dio srednjoškolskog obrazovanja pohađala je u Francuskoj gimnaziji Saint-Michel u Istanbulu, nakon čega je školovanje nastavila u [[Engleska|Engleskoj]].&lt;ref name=&quot;medyapim&quot;/&gt;

Studirala je na [[Univerzitet u Kentu|Univerzitetu u Kentu]], a univerzitetsko obrazovanje privremeno je prekinula nakon što je dobila ulogu u seriji ''Öyle Bir Geçer Zaman ki''.&lt;ref name=&quot;medyapim&quot;/&gt; Nakon završetka prve faze rada na seriji vratila se studiju i diplomirala 2013.&lt;ref name=&quot;imdb-bio&quot;&gt;{{cite web |title=Farah Zeynep Abdullah – Biography |url=https://www.imdb.com/name/nm4198135/bio/ |website=IMDb |language=en |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Abdullah je televizijsku karijeru počela 2010. u seriji ''Öyle Bir Geçer Zaman ki'', u kojoj je tumačila Aylin, drugo dijete porodice oko koje je građena radnja serije.&lt;ref name=&quot;medyapim&quot;/&gt; Uloga joj je donijela ranu popularnost i nagradu za najbolju sporednu glumicu na Antalya Television Awardsu 2011.&lt;ref name=&quot;akbank&quot;&gt;{{cite web |title=The Shining Star of Period Works: Farah Zeynep Abdullah |url=https://www.akbanksanat.com/en/blog/donem-islerinin-vazgecilmez-oyuncusufarah-zeynep-abdullah |website=Akbank Sanat |language=en |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon toga igrala je Şuru Verjenskayu u historijskoj seriji ''Kurt Seyit ve Şura'', Faryu Bethlen u seriji ''Muhteşem Yüzyıl: Kösem'', naslovnu ulogu u seriji ''Gülizar'' i İnci u seriji ''Masumlar Apartmanı''.&lt;ref name=&quot;boxoffice-kisi&quot;/&gt;

Na filmu je debitirala u drami ''Kelebeğin Rüyası'' Yılmaza Erdoğana, u kojoj je igrala Medihu Sessiz. Film je izabran kao turski kandidat za Oscara za najbolji strani film na 86. dodjeli nagrada Američke filmske akademije.&lt;ref name=&quot;aa-oscar&quot;&gt;{{cite web |title=Turkish movie 'Kelebegin Ruyasi' to run for Oscar |url=https://www.aa.com.tr/en/turkey/turkish-movie-kelebegin-ruyasi-to-run-for-oscar/221129 |website=Anadolu Agency |language=en |date=3. 9. 2013 |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Za tu ulogu dobila je priznanje Udruženja filmskih pisaca Turske za najbolju sporednu glumicu.&lt;ref name=&quot;akbank&quot;/&gt;

Godine 2014. igrala je glavne uloge u romantičnoj drami ''Bi Küçük Eylül Meselesi'' i muzičkoj drami ''Unutursam Fısılda'' Çağana Irmaka.&lt;ref name=&quot;boxoffice-kisi&quot;/&gt; U potonjem filmu tumačila je lik Hatice, odnosno Ayperi, i izvodila pjesme iz filmske muzike, čime se njena glumačka karijera povezala s pjevanjem.&lt;ref name=&quot;akbank&quot;/&gt; U filmu ''Arif V 216'' iz 2018. igrala je [[Ajda Pekkan|Ajdu Pekkan]], a iste godine tumačila je Begüm Atman u biografskom sportskom filmu ''Bizim İçin Şampiyon''.&lt;ref name=&quot;boxoffice-kisi&quot;/&gt;

Jednu od najprepoznatljivijih uloga ostvarila je 2022. kao [[Bergen (pjevačica)|Bergen]] u istoimenom biografskom filmu reditelja Canera Alpera i Mehmeta Binaya. Film govori o životu turske arabeskne pjevačice Belgin Sarılmışer, poznate pod umjetničkim imenom Bergen, i njenom iskustvu nasilja nad ženama.&lt;ref name=&quot;bergen-box&quot;/&gt; Prema podacima Box Office Türkiye, film je u Turskoj imao više od 5,4 miliona gledalaca i ostvario prihod veći od 160 miliona turskih lira.&lt;ref name=&quot;boxoffice-kisi&quot;/&gt; U inozemnoj distribuciji zabilježio je i rekorde za turski film na tržištima Bliskog istoka.&lt;ref name=&quot;boxofficepro&quot;&gt;{{cite web |title=Bergen Breaks Box Office Records to Become Most Successful Turkish Movie in Middle East |url=https://www.boxofficepro.com/bergen-middle-east-vox-cinemas/ |website=Boxoffice Pro |language=en |date=25. 7. 2022 |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2023. igrala je naslovnu ulogu u filmu ''Bihter'', adaptaciji romana ''[[Aşk-ı Memnu]]'' Halita Ziye Uşaklıgila.&lt;ref name=&quot;imdb-bihter&quot;&gt;{{cite web |title=Bihter |url=https://www.imdb.com/title/tt26258488/ |website=IMDb |language=en |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
=== Film ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Godina !! Naslov !! Uloga !! Napomena
|-
| 2013 || ''Kelebeğin Rüyası'' || Mediha Sessiz || sporedna uloga
|-
| 2014 || ''Bi Küçük Eylül Meselesi'' || Eylül || glavna uloga
|-
| 2014 || ''Unutursam Fısılda'' || Hatice / Ayperi || glavna uloga
|-
| 2015 || ''Barbie in Rock 'N Royals'' || princeza Courtney || turska sinhronizacija
|-
| 2016 || ''Ekşi Elmalar'' || Muazzez || glavna uloga
|-
| 2018 || ''Arif V 216'' || Ajda Pekkan || sporedna uloga
|-
| 2018 || ''Bizim İçin Şampiyon'' || Begüm Atman || glavna uloga
|-
| 2022 || ''Bergen'' || Bergen || glavna uloga; koproducentica
|-
| 2023 || ''Bihter'' || Bihter || glavna uloga
|}

=== Televizija ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Godina !! Naslov !! Uloga !! Kanal
|-
| 2010–2012 || ''Öyle Bir Geçer Zaman ki'' || Aylin Akarsu || Kanal D
|-
| 2014 || ''Kurt Seyit ve Şura'' || Şura Verjenskaya || Star TV
|-
| 2016–2017 || ''Muhteşem Yüzyıl: Kösem'' || Farya Bethlen || Fox
|-
| 2018 || ''Gülizar'' || Gülizar || Kanal D
|-
| 2020–2021 || ''Masumlar Apartmanı'' || İnci Özdemir / Derenoğlu || TRT 1
|-
| 2023 || ''Kızılcık Şerbeti'' || Dilruba || Show TV
|}

== Diskografija ==
Abdullah je više puta izvodila pjesme za filmske i televizijske projekte u kojima je glumila. Za film ''Unutursam Fısılda'' izvodila je pjesme povezane s likom Ayperi, u filmu ''Arif V 216'' pjevala je obrade pjesama Ajde Pekkan, a za film ''Bergen'' snimila je više pjesama iz repertoara Bergen.&lt;ref name=&quot;akbank&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;bergen-box&quot;/&gt;

== Nagrade i priznanja ==
Među nagradama koje je dobila navode se Antalya Television Award za najbolju sporednu glumicu za ''Öyle Bir Geçer Zaman ki'' i priznanje Udruženja filmskih pisaca Turske za najbolju sporednu glumicu za ''Kelebeğin Rüyası''.&lt;ref name=&quot;akbank&quot;/&gt; Za film ''Bergen'' dobila je priznanja na turskim filmskim i medijskim nagradama, uključujući nagradu SİYAD-a za najbolju glavnu glumačku izvedbu.&lt;ref name=&quot;siyad&quot;&gt;{{cite web |title=55. SİYAD Ödülleri sahiplerini buldu |url=https://siyad.org/55-siyad-odulleri-sahiplerini-buldu/ |website=SİYAD |language=tr |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Abdullah, Farah Zeynep}}
[[Kategorija:Rođeni 1989.]]
[[Kategorija:Biografije, Istanbul]]
[[Kategorija:Turske glumice]]
[[Kategorija:Turske pjevačice]]
[[Kategorija:Filmske glumice]]
[[Kategorija:Televizijske glumice]]</text>
      <sha1>cwso25vf7wvbz3n8q1u6e35dt95m6ne</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839255</id>
      <parentid>3839253</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T00:29:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3839255</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9348" sha1="dhyovg73bos5sh9x5q2h6itlepo3fwf" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime              = Farah Zeynep Abdullah
| slika            = 
| opis_slike       = 
| puno_ime         = Farah Zeynep Abdullah
| datum_rođenja    = {{datum rođenja i godine|1989|8|17}}
| mjesto_rođenja   = [[Istanbul]], [[Turska]]
| nacionalnost     = [[Turska|turska]]
| zanimanje        = [[glumica]], [[pjevačica]], producentica
| aktivne_godine   = 2010–danas
| veb-sajt         = {{URL|fzaofficial.com}}
}}

'''Farah Zeynep Abdullah''' (rođena 17. augusta 1989. u [[Istanbul]]u) turska je [[glumica]], [[pjevačica]] i producentica. Širu prepoznatljivost stekla je ulogom Aylin Akarsu u turskoj televizijskoj seriji ''Öyle Bir Geçer Zaman Ki'' (''Kako vrijeme prolazi''), a zatim glavnim ili zapaženim ulogama u filmovima ''Kelebeğin Rüyası'' (''San leptira''), ''Bi Küçük Eylül Meselesi'' (''Mala septembarska afera''), ''Unutursam Fısılda'' (''Šapni ako zaboravim''), ''Bizim İçin Şampiyon'' (''Šampion'') i ''Bergen''.&lt;ref name=&quot;medyapim&quot;&gt;{{cite web |title=Farah Zeynep Abdullah |url=https://medyapim.com/en/kisi/farah-zeynep-abdullah/ |website=Med Yapım |language=en |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;boxoffice&quot;&gt;{{cite web |title=Farah Zeynep Abdullah |url=https://boxofficeturkiye.com/kisi/farah-zeynep-abdullah--451 |website=Box Office Türkiye |language=tr |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; 

== Biografija ==
Rođena je u Istanbulu. Otac joj je [[Irak|iračko]]-[[Turkmeni|turkmenskog]] porijekla, a majka turskog i [[Bošnjaci u Turskoj|bošnjačkog]] porijekla.&lt;ref name=&quot;arman&quot;&gt;{{cite web |last=Arman |first=Ayşe |title=İsmimi ben de çok seviyorum |url=https://www.armanayse.com/farah-zeynep-abdullah-ismimi-ben-de-cok-seviyorum/ |website=Ayşe Arman |language=tr |date=10. 3. 2021 |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; U razgovoru s Ayşe Arman, na pitanje o porijeklu odgovorila je da je pitanje &quot;odakle je&quot; složeno i da se ukratko smatra Istanbuljankom.&lt;ref name=&quot;arman&quot;/&gt;

Dio srednjoškolskog obrazovanja pohađala je u Francuskoj gimnaziji Saint-Michel u Istanbulu, a zatim je školovanje nastavila u [[Engleska|Engleskoj]].&lt;ref name=&quot;medyapim&quot;/&gt; Prema biografskim izvorima, studirala je francuski jezik, dramu i medije na [[Univerzitet u Kentu|Univerzitetu u Kentu]], a univerzitetsko obrazovanje privremeno je prekinula nakon što je dobila ulogu u seriji ''Öyle Bir Geçer Zaman Ki''.&lt;ref name=&quot;medyapim&quot;/&gt;

== Karijera ==
Abdullah je televizijsku karijeru počela 2010. u seriji ''Öyle Bir Geçer Zaman Ki'' (''Kako vrijeme prolazi'').&lt;ref name=&quot;klix-kako&quot;&gt;{{cite web |title=&quot;Kako vrijeme prolazi&quot; na programu TV1 Mreže |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/kako-vrijeme-prolazi-na-programu-tv1-mreze/110919001 |website=Klix.ba |date=19. 9. 2011 |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;  

Nakon toga igrala je Şuru Verjenskayu u historijskoj seriji ''Kurt Seyit ve Şura'' (''Prognani – Seyit i Şura'').&lt;ref name=&quot;tvprofil-kurt&quot;&gt;{{cite web |title=Prognani - Sejit i Šura |url=https://tvprofil.com/ba/show/18800654/kurt-seyit-ve-sura |website=TVProfil |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; U seriji ''Muhteşem Yüzyıl: Kösem'', nastavku franšize ''Sulejman Veličanstveni'', tumačila je Faryu Bethlen, a zatim je igrala naslovnu ulogu u muzičkoj drami ''Gülizar''.&lt;ref name=&quot;kanald-gulizar&quot;&gt;{{cite web |title=Farah Zeynep Abdullah - Gülizar |url=https://www.kanald.com.tr/gulizar/oyuncular/farah-zeynep-abdullah |website=Kanal D |language=tr |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Od 2020. do 2021. igrala je İnci Özdemir u psihološkoj dramskoj seriji ''Masumlar Apartmanı'' (''Duhovi prošlosti'').&lt;ref name=&quot;novabh-duhovi&quot;&gt;{{cite web |title=Duhovi prošlosti |url=https://novabh.tv/show/duhovi-proslosti/ |website=Nova BH |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Filmsku karijeru započela je u drami ''Kelebeğin Rüyası'' (''San leptira''), u režiji Yılmaza Erdoğana.&lt;ref name=&quot;san-leptira&quot;&gt;{{cite web |title=San leptira |url=https://filmovanje.com/filmovi/item/the-dream-of-a-butterfly |website=Filmovanje |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Film je izabran kao turski kandidat za nagradu [[Oscar za najbolji strani film]] za [[87. dodjela &quot;Oscara&quot;|2014]].&lt;ref name=&quot;aa-oscar&quot;&gt;{{cite web |title=Turkish movie 'Kelebegin Ruyasi' to run for Oscar |url=https://www.aa.com.tr/en/turkey/turkish-movie-kelebegin-ruyasi-to-run-for-oscar/221129 |website=Anadolu Agency |language=en |date=3. 9. 2013 |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; 

Godine 2014. igrala je glavne uloge u filmovima ''Bi Küçük Eylül Meselesi'' (''Mala septembarska afera'') i ''Unutursam Fısılda'' (''Šapni ako zaboravim'').&lt;ref name=&quot;filmofil-mala&quot;&gt;{{cite web|title=Neopodnošljiva privlačnost nesretnog strašila ljubavi|url=https://filmofil.ba/clanci/neopodnosljiva-privlacnost-nesretnog-strasila-ljubavi|website=Filmofil.ba|date=4. 7. 2014|access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;scena-sapni&quot;&gt;{{cite web|title=Ne propustite: Tjedan turskog filma u kinu Europa!|url=https://www.scena.hr/kultura/ne-propustite-tjedan-turskog-filma/|website=Scena.hr|date=16. 5. 2016|access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

U filmu ''Arif V 216'' iz 2018. tumačila je tursku pjevačicu [[Ajda Pekkan|Ajdu Pekkan]], a iste godine igrala je Begüm Atman u biografskoj sportskoj drami ''Bizim İçin Şampiyon'' (''Šampion'').&lt;ref name=&quot;imdb-arif&quot;&gt;{{cite web |title=Arif V 216 (2018) - Farah Zeynep Abdullah as Ajda Pekkan |url=https://www.imdb.com/title/tt6697582/characters/nm4198135/ |website=IMDb |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;artkino-sampion&quot;&gt;{{cite web |title=Šampion |url=https://www.art-kino.org/hr/film/sampion-TR |website=Art-kino Croatia |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; 

Godine 2022. igrala je naslovnu ulogu u biografskom filmu ''Bergen'', o turskoj arabesknoj pjevačici [[Bergen (pjevačica)|Bergen]]. Film je u Turskoj imao više od 5,48 miliona gledalaca.&lt;ref name=&quot;bergen-box&quot;&gt;{{cite web |title=Bergen |url=https://boxofficeturkiye.com/film/bergen--2015133 |website=Box Office Türkiye |language=tr |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; 

Godine 2023. igrala je Bihter u filmu ''Bihter'', novoj adaptaciji romana ''[[Aşk-ı Memnu]]'' Halita Ziye Uşaklıgila.&lt;ref name=&quot;imdb-bihter&quot;&gt;{{cite web |title=Bihter |url=https://www.imdb.com/title/tt26258488/ |website=IMDb |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
=== Film ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Godina !! Naslov !! Uloga !! Napomena
|-
| 2013 || ''Kelebeğin Rüyası'' (''San leptira'') || Mediha Sessiz || sporedna uloga
|-
| 2014 || ''Bi Küçük Eylül Meselesi'' (''Mala septembarska afera'') || Eylül || glavna uloga
|-
| 2014 || ''Unutursam Fısılda'' (''Šapni ako zaboravim'') || Hatice / Ayperi || glavna uloga
|-
| 2015 || ''Barbie in Rock 'N Royals'' || princeza Courtney || turska sinhronizacija
|-
| 2016 || ''Ekşi Elmalar'' (''Kisele jabuke'') || Muazzez || glavna uloga&lt;ref name=&quot;kinoteka-kisele&quot;&gt;{{cite web |title=Kisele jabuke |url=https://kinokinoteka.hr/program/kisele-jabuke/ |website=Kino Kinoteka |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2018 || ''Arif V 216'' || Ajda Pekkan || sporedna uloga
|-
| 2018 || ''Bizim İçin Şampiyon'' (''Šampion'') || Begüm Atman || glavna uloga
|-
| 2022 || ''Bergen'' || Bergen || glavna uloga; koproducentica
|-
| 2023 || ''Bihter'' || Bihter Yöreoğlu || glavna uloga
|}

=== Televizija ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Godina !! Naslov !! Uloga !! Kanal
|-
| 2010–2012 || ''Öyle Bir Geçer Zaman Ki'' (''Kako vrijeme prolazi'') || Aylin Akarsu / Talaşoğlu || Kanal D
|-
| 2014 || ''Kurt Seyit ve Şura'' (''Prognani – Seyit i Şura'') || Alexandra &quot;Şura&quot; Verjenskaya || Star TV
|-
| 2016–2017 || ''Muhteşem Yüzyıl: Kösem'' (''Sulejman Veličanstveni: Kösem'') || Farya Bethlen || Fox
|-
| 2018 || ''Gülizar'' || Gülizar || Kanal D
|-
| 2020–2021 || ''Masumlar Apartmanı'' (''Duhovi prošlosti'') || İnci Özdemir / Derenoğlu || TRT 1
|-
| 2023 || ''Kızılcık Şerbeti'' || Dilruba || Show TV
|}

== Diskografija ==
Abdullah je pjevala u više projekata u kojima je glumila. U filmu ''Unutursam Fısılda'' (''Šapni ako zaboravim'') izvodila je pjesme povezane s likom Ayperi, u filmu ''Arif V 216'' izvodila je pjesme iz repertoara Ajde Pekkan, a za film ''Bergen'' snimila je pjesme iz repertoara Bergen.&lt;ref name=&quot;boxoffice&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;bergen-box&quot;/&gt;

== Nagrade i priznanja ==
Za ulogu u seriji ''Öyle Bir Geçer Zaman Ki'' (''Kako vrijeme prolazi'') dobila je nagradu Antalya Television Awards za najbolju sporednu glumicu.&lt;ref name=&quot;medyapim&quot;/&gt; Za film ''Kelebeğin Rüyası'' (''San leptira'') nagrađena je kao najbolja sporedna glumica na dodjeli nagrada Udruženja filmskih pisaca Turske, a za ''Bergen'' je dobila nagradu SİYAD-a za najbolju glavnu glumicu.&lt;ref name=&quot;imdb-awards&quot;&gt;{{cite web |title=Farah Zeynep Abdullah - Awards |url=https://www.imdb.com/name/nm4198135/awards/ |website=IMDb |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;siyad&quot;&gt;{{cite web |title=55. SİYAD Ödülleri sahiplerini buldu |url=https://siyad.org/55-siyad-odulleri-sahiplerini-buldu/ |website=SİYAD |language=tr |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Abdullah, Farah Zeynep}}
[[Kategorija:Rođeni 1989.]]
[[Kategorija:Biografije, Istanbul]]
[[Kategorija:Turske pjevačice]]
[[Kategorija:Turski producenti]]
[[Kategorija:Turski glumci]]
[[Kategorija:Turski državljani bošnjačkog porijekla]]</text>
      <sha1>dhyovg73bos5sh9x5q2h6itlepo3fwf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Farah Zeynep Abdullah</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533861</id>
    <revision>
      <id>3839256</id>
      <timestamp>2026-05-04T00:37:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3839256</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="150" sha1="qiet025393swhq79c6nytrhabnqngh9" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema     = umjetnost
| tema2    = žene
| tema3    = 
| država   = Turska
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>qiet025393swhq79c6nytrhabnqngh9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839259</id>
      <parentid>3839256</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T00:38:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs</comment>
      <origin>3839259</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="170" sha1="mk7i7cgpwkzhh0doiqj0stoml9q8gws" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema     = umjetnost
| tema2    = žene
| tema3    = 
| država   = Turska
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>mk7i7cgpwkzhh0doiqj0stoml9q8gws</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ayşegül Aldinç</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533862</id>
    <revision>
      <id>3839257</id>
      <timestamp>2026-05-04T00:37:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3839257</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="150" sha1="qiet025393swhq79c6nytrhabnqngh9" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema     = umjetnost
| tema2    = žene
| tema3    = 
| država   = Turska
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>qiet025393swhq79c6nytrhabnqngh9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839258</id>
      <parentid>3839257</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T00:38:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs</comment>
      <origin>3839258</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="170" sha1="mk7i7cgpwkzhh0doiqj0stoml9q8gws" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Mhare
| tema     = umjetnost
| tema2    = žene
| tema3    = 
| država   = Turska
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>mk7i7cgpwkzhh0doiqj0stoml9q8gws</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:DzemoSpyro</title>
    <ns>3</ns>
    <id>533863</id>
    <revision>
      <id>3839265</id>
      <timestamp>2026-05-04T05:01:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3839265</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Međunarodne sjevernoameričke rijeke</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533864</id>
    <revision>
      <id>3839267</id>
      <timestamp>2026-05-04T05:06:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|International rivers of North America}} [[Kategorija:Međunarodne rijeke|Sjeverna Amerika]] [[Kategorija:Rijeke u Sjevernoj Americi|Međunarodne]]</comment>
      <origin>3839267</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="159" sha1="fdubvpu9lho46jda3rmrstqo0yyqixm" xml:space="preserve">{{commonscat|International rivers of North America}}
[[Kategorija:Međunarodne rijeke|Sjeverna Amerika]]
[[Kategorija:Rijeke u Sjevernoj Americi|Međunarodne]]</text>
      <sha1>fdubvpu9lho46jda3rmrstqo0yyqixm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Međunarodne južnoameričke rijeke</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533865</id>
    <revision>
      <id>3839268</id>
      <timestamp>2026-05-04T05:08:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|International rivers of South America}} [[Kategorija:Međunarodne rijeke|Južna Amerika]] [[Kategorija:Rijeke u Južnoj Americi|Međunarodne]]</comment>
      <origin>3839268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="155" sha1="gwu45b63sn5en9nvr012diq6do0dzsw" xml:space="preserve">{{commonscat|International rivers of South America}}
[[Kategorija:Međunarodne rijeke|Južna Amerika]]
[[Kategorija:Rijeke u Južnoj Americi|Međunarodne]]</text>
      <sha1>gwu45b63sn5en9nvr012diq6do0dzsw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Pritoke Nigera</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533866</id>
    <revision>
      <id>3839270</id>
      <timestamp>2026-05-04T05:14:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Tributaries of the Niger River}} [[Kategorija:Niger (rijeka)|Pritoke]] [[Kategorija:Pritoke po rijekama|Niger]]</comment>
      <origin>3839270</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="124" sha1="fohdimva9pg809ewd5tav54d6tlrk4a" xml:space="preserve">{{commonscat|Tributaries of the Niger River}}
[[Kategorija:Niger (rijeka)|Pritoke]]
[[Kategorija:Pritoke po rijekama|Niger]]</text>
      <sha1>fohdimva9pg809ewd5tav54d6tlrk4a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rijeke u Australiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533867</id>
    <revision>
      <id>3839271</id>
      <timestamp>2026-05-04T05:35:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Rivers of Australia}} {{Kategorija|Spisak rijeka u Australiji}} [[Kategorija:Rijeke po državama|Australija]] [[Kategorija:Geografija Australije|Rijeke]] [[Kategorija:Vode u Australiji|Rijeke]] [[Kategorija:Oblici reljefa u Australiji|Rijeke]] [[Kategorija:Rijeke po kontinentima|Australija]]</comment>
      <origin>3839271</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="305" sha1="gkd7a5vou7ii3rqa5n5849kq10hyrqm" xml:space="preserve">{{commonscat|Rivers of Australia}}
{{Kategorija|Spisak rijeka u Australiji}}
[[Kategorija:Rijeke po državama|Australija]]
[[Kategorija:Geografija Australije|Rijeke]]
[[Kategorija:Vode u Australiji|Rijeke]]
[[Kategorija:Oblici reljefa u Australiji|Rijeke]]
[[Kategorija:Rijeke po kontinentima|Australija]]</text>
      <sha1>gkd7a5vou7ii3rqa5n5849kq10hyrqm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dara Čalenić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533868</id>
    <revision>
      <id>3839313</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:15:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime                = Dara Čalenić | slika              =  | alt_slike          =  | opis               =  | ime_pri_rođenju    =  | datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1934|7|18}} | mjesto_rođenja     = [[Novi Sad]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2021|3|12|1934|7|18}} | mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[Srbija]] | nacionalnost       =  | druga_imena        =  | zanimanje          = [[Glumac|glumica]] | g...</comment>
      <origin>3839313</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4410" sha1="kgnvtvsxbq6yk8086bdrbdnu10l3ak6" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Dara Čalenić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1934|7|18}}
| mjesto_rođenja     = [[Novi Sad]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2021|3|12|1934|7|18}}
| mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[Srbija]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Glumac|glumica]]
| godine_aktivnosti  = 1957-1988.
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik          = 
}}
'''Dara Čalenić'''  ([[Novi Sad]], 18. juli 1934 – [[Beograd]], 12. mart 2021) bila je [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]].&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{cite web |title=ČALENIĆ Darinka Dara |url=https://www.snp.org.rs/enciklopedija/?p=763 |website=Enciklopedija Srpskog narodnog pozorišta |access-date=22. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Dara Čalenić potiče iz zanatlijske porodice od oca Lazara i majke Kristine, rođene Zlatić. 

Godinama je bila u braku sa Vladom Petrićem, doktorom filmskih nauka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:310165-Nadovezivanje-je-smisao-trajanja|title=Nadovezivanje je smisao trajanja|last=Radosavljević|first=Radmila|date=4. 12. 2010|work=Novosti|access-date=2. 1. 2015}}&lt;/ref&gt; Javnosti je najpoznatija po ulozi Dare Pavlović u seriji ''[[Lude godine]]''.

Glumila je u mnogim filmovima, na televiziji je odigrala više od trideset uloga.&lt;ref name=&quot;NJNO&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.politika.rs/scc/clanak/2222/Нигде-ја-нисам-отишла|title=Nigde ja nisam otišla|last=Trebješanin|first=Borka|date=25. 5. 2007|work=Politika|access-date=7. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; Od 1970. živjela je na relaciji Beograd – [[Boston]]. Posljednju predstavu u Beogradu odigrala je početkom 1980-ih, a nakon toga napustila glumačku karijeru i rad na snimanju ''Ludih godina'' da bi sa suprugom živjela u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt; Predstava &quot;Život Emili Dikson&quot; joj je donijela najviše priznanja, a čiji je autor njen suprug.&lt;ref name=&quot;NJNO&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;puls1&quot;&gt;{{Cite web
|last         = Živković
|first        = Jelena
|title        = BIOGRAFIJA Dara Čalenić
|date         = 2014
|url          = http://www.pulsonline.rs/licna-karta/576/dara-calenic
|access-date   = 2. 1. 2015
|archive-url  = https://web.archive.org/web/20150420212924/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/576/dara-calenic
|archive-date = 20. 4. 2015
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt; Iz Fondacije &quot;Dare Čalenić&quot;, od 2004, ustanovljene su dvije specijalne (novčane) nagrade za najbolju glumicu i glumca do 30 godina.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NJNO&quot;/&gt;

Doživjela je moždani udar 2015.  i od tada do smrti je bila u invalidskim kolicima. Nakon moždanog udara se sa suprugom trajno preselila iz Sjedinjenih Američkih Država u Beograd.&lt;ref name=&quot;puls&quot;&gt;{{Cite web
| last = 
| first = 
| title = DOŽIVELA JE MOŽDANI UDAR: OVAKO DANAS IZGLEDA GLUMICA DARA ČALENIĆ! VIDEO
| date = 6. 4. 2018
| url = https://www.pulsonline.rs/puls-poznatih/dozivela-je-mozdani-udar-ovako-danas-izgleda-glumica-dara-calenic-video/hkhd3nz
| access-date = 23. 4. 2020
|publisher=pulsonline.rs}}&lt;/ref&gt;

Dobitnica je nagrade za glumačko ostvarenje na Sterijinom pozorju 1965, za ulogu Izote u predstavi &quot;Savonaroli i njegovi prijatelji&quot;.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;/&gt;

Nagrađena je 2006. zlatnom plaketom i diplomom Sterijinog pozorja &quot;za izuzetnu glumačku ličnost i pomoć mladima&quot;. Godine 1975. dobila je nagradu Avala filma za najbolju debitantsku ulogu u filmu ''[[Pop Ćira i pop Spira]]''.

Umrla je u Beogradu, 12. marta 2021.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.rts.rs/page/magazine/ci/story/461/svet-poznatih/4291053/preminula-glumica-dara-calenic.html|title=Preminula Darinka Čalenić, Dara iz &quot;Žikine dinastije&quot;|work=[[Tanjug]]|publisher=[[Radio-televizija Srbije]]|date=12. 3. 2021|access-date=13. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Sahranjena je na Gradskom groblju u Novom Sadu.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{imdb name|id=0129850|name=Dara Čalenić}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čalenić, Dara}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Biografije, Novi Sad]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske glumice]]</text>
      <sha1>kgnvtvsxbq6yk8086bdrbdnu10l3ak6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839342</id>
      <parentid>3839313</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:43:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7492" sha1="4ntvh4p4f202rbo285emluzu1g6p3pg" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Dara Čalenić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1934|7|18}}
| mjesto_rođenja     = [[Novi Sad]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2021|3|12|1934|7|18}}
| mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[Srbija]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Glumac|glumica]]
| godine_aktivnosti  = 1957-1988.
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik          = 
}}
'''Dara Čalenić'''  ([[Novi Sad]], 18. juli 1934 – [[Beograd]], 12. mart 2021) bila je [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]].&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{cite web |title=ČALENIĆ Darinka Dara |url=https://www.snp.org.rs/enciklopedija/?p=763 |website=Enciklopedija Srpskog narodnog pozorišta |access-date=22. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Dara Čalenić potiče iz zanatlijske porodice od oca Lazara i majke Kristine, rođene Zlatić. 

Godinama je bila u braku sa Vladom Petrićem, doktorom filmskih nauka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:310165-Nadovezivanje-je-smisao-trajanja|title=Nadovezivanje je smisao trajanja|last=Radosavljević|first=Radmila|date=4. 12. 2010|work=Novosti|access-date=2. 1. 2015}}&lt;/ref&gt; Javnosti je najpoznatija po ulozi Dare Pavlović u seriji ''[[Lude godine]]''.

Glumila je u mnogim filmovima, na televiziji je odigrala više od trideset uloga.&lt;ref name=&quot;NJNO&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.politika.rs/scc/clanak/2222/Нигде-ја-нисам-отишла|title=Nigde ja nisam otišla|last=Trebješanin|first=Borka|date=25. 5. 2007|work=Politika|access-date=7. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; Od 1970. živjela je na relaciji Beograd – [[Boston]]. Posljednju predstavu u Beogradu odigrala je početkom 1980-ih, a nakon toga napustila glumačku karijeru i rad na snimanju ''Ludih godina'' da bi sa suprugom živjela u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt; Predstava &quot;Život Emili Dikson&quot; joj je donijela najviše priznanja, a čiji je autor njen suprug.&lt;ref name=&quot;NJNO&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;puls1&quot;&gt;{{Cite web
|last         = Živković
|first        = Jelena
|title        = BIOGRAFIJA Dara Čalenić
|date         = 2014
|url          = http://www.pulsonline.rs/licna-karta/576/dara-calenic
|access-date   = 2. 1. 2015
|archive-url  = https://web.archive.org/web/20150420212924/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/576/dara-calenic
|archive-date = 20. 4. 2015
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt; Iz Fondacije &quot;Dare Čalenić&quot;, od 2004, ustanovljene su dvije specijalne (novčane) nagrade za najbolju glumicu i glumca do 30 godina.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NJNO&quot;/&gt;

Doživjela je moždani udar 2015.  i od tada do smrti je bila u invalidskim kolicima. Nakon moždanog udara se sa suprugom trajno preselila iz Sjedinjenih Američkih Država u Beograd.&lt;ref name=&quot;puls&quot;&gt;{{Cite web
| last = 
| first = 
| title = DOŽIVELA JE MOŽDANI UDAR: OVAKO DANAS IZGLEDA GLUMICA DARA ČALENIĆ! VIDEO
| date = 6. 4. 2018
| url = https://www.pulsonline.rs/puls-poznatih/dozivela-je-mozdani-udar-ovako-danas-izgleda-glumica-dara-calenic-video/hkhd3nz
| access-date = 23. 4. 2020
|publisher=pulsonline.rs}}&lt;/ref&gt;

Dobitnica je nagrade za glumačko ostvarenje na Sterijinom pozorju 1965, za ulogu Izote u predstavi &quot;Savonaroli i njegovi prijatelji&quot;.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;/&gt;

Nagrađena je 2006. zlatnom plaketom i diplomom Sterijinog pozorja &quot;za izuzetnu glumačku ličnost i pomoć mladima&quot;. Godine 1975. dobila je nagradu Avala filma za najbolju debitantsku ulogu u filmu ''[[Pop Ćira i pop Spira]]''.

Umrla je u Beogradu, 12. marta 2021.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.rts.rs/page/magazine/ci/story/461/svet-poznatih/4291053/preminula-glumica-dara-calenic.html|title=Preminula Darinka Čalenić, Dara iz &quot;Žikine dinastije&quot;|work=[[Tanjug]]|publisher=[[Radio-televizija Srbije]]|date=12. 3. 2021|access-date=13. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Sahranjena je na Gradskom groblju u Novom Sadu.

== Filmografija ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|1957.
|''[[Pop Ćira i pop Spira]]''
|Žuža, služavka popadije Perse
|-
|1958.
|''[[Rafal u nebo]]''
|Smilja
|-
|1958.
|''[[Gospođa ministarka (1958)|Gospođa ministarka]]''
|Anka
|-
|1958.
|''[[Te noći]]''
|Nada, radnica u kafani
|-
|1959.
|''[[Laža i Paralaža]]''
|
|-
|1959.
|''[[Vetar je stao pred zoru]]''
|Sida Petrović
|-
|1960.
|''[[Diližansa snova]]''
|Majorica
|-
|1959-1960.
|''[[Servisna stanica]]''
|
|-
|1961.
|''[[Mica i Mikica]]''
|Mica
|-
|1962.
|''[[Kentervilski duh]]''
|
|-
|1962.
|''[[Mačak pod šljemom]]''
|Janja
|-
|1963-1964.
|''[[Na slovo, na slovo]] (TV serija)''
|Dara
|-
|1964.
|''[[Put oko sveta]]''
|Juliška
|-
|1965.
|''[[Čuvaj mi Ameliju]]''
|
|-
|1966.
|''[[Kreštalica (film)|Kreštalica]]''
|
|-
|1966.
|''[[Mačka na pruzi]]''
|
|-
|1967.
|''[[Ljubov Jarovaja]]''
|
|-
|1967.
|''[[Nož (film)|Nož]]''
|Sonja Petrov
|-
|1967.
|''[[Deseti rođaci]] (TV)''
|
|-
|1967.
|''[[Kad budem mrtav i beo]]''
|Mica
|-
|1967.
|''[[Probisvet]]''
|
|-
|1968.
|''[[Apokalipsa (film)|Apokalipsa]]''
|
|-
|1968.
|''[[Izgubljeno pismo]]''
|
|-
|1968.
|''[[Ledeno ljeto]]''
|
|-
|1968.
|''[[Seansa]] (TV)''
|
|-
|1968.
|''[[Švabica (film)|Švabica]]''
|Klara
|-
|1969.
|''[[Bački slavuj]]''
|
|-
|1969.
|''[[Služavka]]''
|Anemi
|-
|1969.
|''[[Preko mrtvih]]''
|Smilja Stojanović
|-
|1969.
|''[[Nedozvani]]''
|
|-
|1969.
|''[[Rađanje radnog naroda]]''
|Ruletova djevojka Ančica
|-
|1969.
|''[[Silom otac]]''
|Juliška
|-
|1970.
|''[[Život je masovna pojava]]''
|
|-
|1970.
|''[[Farsa o Patlenu]]''
|
|-
|1970.
|''[[Jepe brđanin]]''
|
|-
|1970.
|''[[Siroma sam al’ sam besan]]''
|pjevačica
|-
|1971.
|''[[Muzički automat]]''
|
|-
|1971.
|''[[Ceo život za godinu dana]]''
|
|-
|1972.
|''[[Glumac je, glumac]]''
|
|-
|1972.
|''[[Vreme konja]]''
|
|-
|1972.
|''[[Smeh sa scene: Jugoslovensko dramsko pozorište]]''
|
|-
|1972.
|''[[Ženski razgovori]]''
|
|-
|1972.
|''[[Majstori]]''
|Lepa Tucaković
|-
|1973.
|''[[Kamiondžije]]''
|Živka
|-
|1973.
|''[[Peta kolona]]''
|
|-
|1975.
|''[[Cirkus buva]]''
|
|-
|1976.
|''[[Čast mi je pozvati vas]]''
|Dara
|-
|1976.
|''[[Čuvar plaže u zimskom periodu]]''
|Draganova tetka Cana
|-
|1978.
|''[[Ljubav i bijes]]''
|
|-
|1978.
|''[[Lude godine]]''
|Dara Pavlović
|-
|1979.
|''[[Srećna porodica]]''
|Ujna
|-
|1979.
|''[[Gospodin Dimković]]''
|Lepa, Ilijina tetka
|-
|1979.
|''[[Kakav dan]]''
|
|-
|1980.
|''[[Došlo doba da se ljubav proba]]''
|Dara Pavlović
|-
|1980.
|''[[Avanture Borivoja Šurdilovića]]''
|Bobova ljubavnica Afronzina
|-
|1980.
|''[[Vruć vetar]]''
|Afronzina
|-
|1981.
|''[[Ljubi, ljubi, al' glavu ne gubi]]''
|Dara Pavlović
|-
|1981.
|''[[Čeličenje Pavla Pletikose]]''
|
|-
|1982.
|''[[Pop Ćira i pop Spira]]''
|popadija Persa
|-
|1984.
|''[[Varljivo leto '68]]''
|šef češkog orkestra
|-
|1984.
|''[[Varljivo leto ’68 (serija)|Varljivo leto ’68]] (TV serija)''
|šef češkog orkestra
|-
|1985.
|''[[Lepotica iz Amhersta]]''
|
|-
|1988.
|''[[Tajna manastirske rakije]]''
|Zorka Bogdanović
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{imdb name|id=0129850|name=Dara Čalenić}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čalenić, Dara}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Biografije, Novi Sad]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske glumice]]</text>
      <sha1>4ntvh4p4f202rbo285emluzu1g6p3pg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Dara Čalenić</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533869</id>
    <revision>
      <id>3839316</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:17:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs</comment>
      <origin>3839316</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19" sha1="fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}</text>
      <sha1>fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839318</id>
      <parentid>3839316</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:18:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="179" sha1="dpqkw3cz9ownyrgcfpey4vrwgjxr07t" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Panasko
| tema     = Žene
| tema2    = kultura
| tema3    = umjetnost
| država   = Srbija
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>dpqkw3cz9ownyrgcfpey4vrwgjxr07t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Podaci o zastavi RBiH</title>
    <ns>10</ns>
    <id>533870</id>
    <redirect title="Šablon:Podaci o zastavi Republika Bosna i Hercegovina" />
    <revision>
      <id>3839321</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:22:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>ispravna skraćenica</comment>
      <origin>3839321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70" sha1="qimkwtj8330pr8qmcy5uhdx7569d5g4" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Šablon:Podaci o zastavi Republika Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>qimkwtj8330pr8qmcy5uhdx7569d5g4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Podaci o zastavi RBIH</title>
    <ns>10</ns>
    <id>533871</id>
    <redirect title="Šablon:Podaci o zastavi Republika Bosna i Hercegovina" />
    <revision>
      <id>3839322</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:22:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>ispravna skraćenica</comment>
      <origin>3839322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70" sha1="qimkwtj8330pr8qmcy5uhdx7569d5g4" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Šablon:Podaci o zastavi Republika Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>qimkwtj8330pr8qmcy5uhdx7569d5g4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Podaci o zastavi Republika BiH</title>
    <ns>10</ns>
    <id>533872</id>
    <redirect title="Šablon:Podaci o zastavi Republika Bosna i Hercegovina" />
    <revision>
      <id>3839323</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:22:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Podaci o zastavi Republika Bosna i Hercegovina]]</comment>
      <origin>3839323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70" sha1="qimkwtj8330pr8qmcy5uhdx7569d5g4" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Šablon:Podaci o zastavi Republika Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>qimkwtj8330pr8qmcy5uhdx7569d5g4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533873</id>
    <redirect title="Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije" />
    <revision>
      <id>3839329</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:24:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Z1KA premjestio je stranicu [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ]] na [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3839329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="92" sha1="fswg0tzy9yi9uc9ivxsn2x6us7wzece" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije]]</text>
      <sha1>fswg0tzy9yi9uc9ivxsn2x6us7wzece</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Jugoslavenska kampanja u Bosni i Hercegovini 1992.</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533875</id>
    <revision>
      <id>3839335</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:25:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Stranica za razgovor}} {{CEE proljeće 2026.|korisnik=Z1KA|tema=historija|država=Bosna i Hercegovina|država2=Srbija|država3=Hrvatska}}</comment>
      <origin>3839335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="139" sha1="880o0ldvo33uobf1dlcg26c0xxp875v" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}
{{CEE proljeće 2026.|korisnik=Z1KA|tema=historija|država=Bosna i Hercegovina|država2=Srbija|država3=Hrvatska}}</text>
      <sha1>880o0ldvo33uobf1dlcg26c0xxp875v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839418</id>
      <parentid>3839335</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:13:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ovo ne može biti pravilan naziv */ novi odlomak</comment>
      <origin>3839418</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="559" sha1="dcerotm7ouz5se688pbnsvojs39ldfk" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}
{{CEE proljeće 2026.|korisnik=Z1KA|tema=historija|država=Bosna i Hercegovina|država2=Srbija|država3=Hrvatska}}

== Ovo ne može biti pravilan naziv ==

Nisam siguran, ali &quot;jugoslovenska kampanja&quot; djeluje kao engleski izraz doslovno preveden. Treba bolji naziv, moj prijedlog je &quot;Kampanja Jugoslavenske Narodne Armije u Bosni i Hercegovini 1992.&quot; 
Možda neko ima i bolji prijedlog. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:13, 4 maj 2026 (CEST)</text>
      <sha1>dcerotm7ouz5se688pbnsvojs39ldfk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839419</id>
      <parentid>3839418</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:29:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ovo ne može biti pravilan naziv */ odgovor</comment>
      <origin>3839419</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="951" sha1="377hpf3qv1dprcrsevjicourjn1j45s" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}
{{CEE proljeće 2026.|korisnik=Z1KA|tema=historija|država=Bosna i Hercegovina|država2=Srbija|država3=Hrvatska}}

== Ovo ne može biti pravilan naziv ==

Nisam siguran, ali &quot;jugoslovenska kampanja&quot; djeluje kao engleski izraz doslovno preveden. Treba bolji naziv, moj prijedlog je &quot;Kampanja Jugoslavenske Narodne Armije u Bosni i Hercegovini 1992.&quot; 
Možda neko ima i bolji prijedlog. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:13, 4 maj 2026 (CEST)

:Mislim da se tako spominje u literaturi, ali eto. MKSJ je presudio učešće SRJ u ratu u BiH (UZP), tako da po meni lično naziv je na mjestu. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 13:29, 4 maj 2026 (CEST)</text>
      <sha1>377hpf3qv1dprcrsevjicourjn1j45s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Fluvijalna geomorfologija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>533876</id>
    <revision>
      <id>3839343</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:45:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Geomorfologija|Fluvijalna geomorfologija]]</comment>
      <origin>3839343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55" sha1="9y6dydwy77g5i183d8ra0nyrimeqlxe" xml:space="preserve">[[Kategorija:Geomorfologija|Fluvijalna geomorfologija]]</text>
      <sha1>9y6dydwy77g5i183d8ra0nyrimeqlxe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vladimir Andrle</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533878</id>
    <revision>
      <id>3839394</id>
      <timestamp>2026-05-04T09:52:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26926-35</username>
        <id>180978</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: Vladimir Andrle je rođen 1985. godine u Sarajevu gdje je završio svoje osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevo na odsjeku za muzičku teoriju i pedagogiju. Već tokom studiranja zaposlio se u Gimnaziji katoličkog školskog centra na mjestu nastavnika muzičke kulture i u narednim godinama je radio u nekoliko osnovnim i srednjih škola učeći učenike i učenice o historiji muzike i osnovnim muzičkim elementima....</comment>
      <origin>3839394</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1466" sha1="jh7p1evktqgc49bkbjtqrc9shp3ewn0" xml:space="preserve">Vladimir Andrle je rođen 1985. godine u Sarajevu gdje je završio svoje osnovno, srednje
i visoko obrazovanje. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevo na odsjeku
za muzičku teoriju i pedagogiju.
Već tokom studiranja zaposlio se u Gimnaziji katoličkog školskog centra na mjestu
nastavnika muzičke kulture i u narednim godinama je radio u nekoliko osnovnim i srednjih škola
učeći učenike i učenice o historiji muzike i osnovnim muzičkim elementima. Uporedo je radio u
SOS društvenom centru na poslovima organizatora muzičkih radionica i muzikoterapije.
Od 2008. godine je član Predsjedništva Jevrejske opštine u Sarajevu a od 2013. do 2022. godine
obnaša poziciju potpredsjednika Jevrejskog kulturno – prosvjetnog i humanitarnog društva „La
Benevolencija“. U periodu od septembra 2020. do septembra 2021. godine je radio za viši
savjetnik u Međureligijskom vijeću Bosne i Hercegovine.
U aprilu 2022. godine je imenovan za predsjednika „La Benevolencije“.
Bio je član izvršnog odbora organizacije „Mladi za mir“ do 2019. godine. Trenutno je
član Međukulturnog vijeća Bosne i Hercegovine, bio je član Odbora za dijalog Memorijalnog centra u
Srebrenici kao i predsjedavajući Vijeća organizacija civilnog društva koje nastalo nakon
potpisivanja Deklaracije o reformama Bosne i Hercegovine na putu ka NATO-u i EU.
Ljudska prava, međuetnički i međureligijski dijalog su primarni fokusi njegovog aktivizma.</text>
      <sha1>jh7p1evktqgc49bkbjtqrc9shp3ewn0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Iška (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533879</id>
    <revision>
      <id>3839398</id>
      <timestamp>2026-05-04T10:14:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime                      = Iška | slika                    = Iski Vintgar.jpg | opis_slike               = Klisura Iška | države                   = [[Slovenija]] | dužina                   = 31  | sliv                     = 86&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; | izvor                    = [[Bloke (visoravan)]] | ušće                     = [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanica]]  }} '''Iška''' je rijeka u centralnoj [[Slovenija|Sloveniji]]. Dio riječne doline - I...</comment>
      <origin>3839398</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2828" sha1="3mbtjzxf9k29rlvbh819vnbxjnyaft7" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Iška
| slika                    = Iski Vintgar.jpg
| opis_slike               = Klisura Iška
| države                   = [[Slovenija]]
| dužina                   = 31 
| sliv                     = 86&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| izvor                    = [[Bloke (visoravan)]]
| ušće                     = [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanica]] 
}}
'''Iška''' je rijeka u centralnoj [[Slovenija|Sloveniji]]. Dio riječne doline - Iška klisura&lt;ref name=&quot;Strgar&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-Y7ZRUESB|title=dLib.si - Varstvo narave|website=www.dlib.si|access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; ili Iški kanjon&lt;ref&gt;[http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-6NITKLM8/21f3c9b8-adf6-4981-833e-2b897c2544a5/PDF Kušar, Domen. 2008. &quot;The Impact of Natural Disasters on Buildings' Architectural Styles.&quot; ''Acta geographica Slovenica'' 48(1): 93-120, str. 101.]&lt;/ref&gt; - odvaja [[Dolenjska|Dolenjsku]] od [[Notranjska|Notranjske]].&lt;ref name=&quot;Strgar&quot;/&gt;{{Rp|82}}&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ljubljanskobarje.si/zakladi-barja/biotska-pestrost/|title=Biotska pestrost|website=Krajinski park Ljubljansko barje|language=sl-SI|access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Rijeka je duga 31&amp;nbsp;km. Nakon što prođe pored Strahomera, rijeka prati gotovo pravu liniju i spaja se s rijekom [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanicom]], te stoga pripada slivovima [[Sava|Save]] i [[Crno more|Crnog mora]].

== Naziv ==
Naziv Iška nastao je od denominalnog pridjeva *Ižьska(ja) (voda) 'Ig (Potok)', izvedenog od toponima Ig, koji je bio regionalni naziv tokom srednjeg vijeka. Etimologija naziva Ig nije sigurna. Može biti povezana sa slovenskom zajedničkom imenicom igo 'jaram' (koja se odnosi na tok rijeke) ili sa slovenskom zajedničkom imenicom iva 'kozja vrba' (kroz posuđivanje u, a zatim iz njemačkog jezika), ili može biti izvedena iz predslavenskog supstrata.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Snoj |first1=Marko |title=Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen |date=2009 |publisher=Modrijan |location=Ljubljana |pages=167–168}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Dio rijeke između [[Iška vas|Iške vasi]] i Strahomera nestao je pod zemljom tokom [[Poplave u Sloveniji 2010.|poplava u Sloveniji 2010]], u noći 20. septembra 2010.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.siol.net/Slovenija/Novice/2010/09/izginila_iska.aspx |title=Izginila je reka Iška |language=sl |trans-title=Iška River Disappears |publisher=Siol Slovenija |date=23. 9. 2010 |access-date=5. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101226171918/http://www.siol.net/slovenija/novice/2010/09/izginila_iska.aspx |archive-date=26. 12. 2010|url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Iška (river)}}

{{Hidrografija Slovenije}}

[[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]]</text>
      <sha1>3mbtjzxf9k29rlvbh819vnbxjnyaft7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Iška (rijeka)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533880</id>
    <revision>
      <id>3839399</id>
      <timestamp>2026-05-04T10:15:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema     = geografija | tema2    =  | tema3    =  | država   = Slovenija | država2  =  | država3  =  }}</comment>
      <origin>3839399</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="151" sha1="8mjluf3xm6lwo11cxlai717sf0hxl7l" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Panasko
| tema     = geografija
| tema2    = 
| tema3    = 
| država   = Slovenija
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>8mjluf3xm6lwo11cxlai717sf0hxl7l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zemlja (srednji vijek)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533881</id>
    <revision>
      <id>3839408</id>
      <timestamp>2026-05-04T10:42:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3839408</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3517" sha1="3zijkrh03wftvtebfywyabf2q5on1jt" xml:space="preserve">'''Zemlja''' je bila velika [[Feudalizam|feudalna]] teritorijalno-politička jedinica u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnoj Bosni]] i drugim južnoslavenskim feudalnim državama. U bosanskom kontekstu označavala je prostor širi od [[župa|župe]], a uži ili drugačije organiziran od cjelokupne države. Pojam se u historiografiji koristi za objašnjenje unutrašnje podjele [[Bosanska Banovina|Bosanske banovine]] i kasnije [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]].&lt;ref name=&quot;Andjelic&quot;&gt;{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne |location=Sarajevo |publisher=Svjetlost |year=1982 |pages=10, 237–238}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
Osnovni niz teritorijalne organizacije činile su zemlja, [[Župa (srednji vijek)|župa]], seoska općina i [[Vlastela|vlastelinstvo]]. Zemlja je obično obuhvatala više župa i imala je izraženiji politički i geografski identitet od pojedinačne župe. U ranijem srednjem vijeku pojedine zemlje mogle su pokazivati veći stepen samostalnosti. U razvijenom feudalizmu ta se samostalnost postepeno smanjivala, dok su nazivi zemalja često ostajali kao geografske i političke oznake.&lt;ref name=&quot;Andjelic&quot;/&gt;

Izvori iz 13. stoljeća pokazuju da je bosanska država bila sastavljena od više zemalja i vlasti. Ban [[Matej Ninoslav]] u jednoj povelji spominje &quot;zemlje&quot; i &quot;vladanija&quot;, što upućuje na složenu unutrašnju strukturu bosanske vlasti.&lt;ref name=&quot;Mutapcic&quot;&gt;{{cite journal |last=Mutapčić |first=Edin |title=Mjesto i uloga zemlje Usore u državnoj strukturi srednjovjekovne Bosne |journal=Pregled |publisher=Univerzitet u Sarajevu |url=https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/download/572/584/1707 |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; U takvom poretku zemlja nije bila samo administrativna oblast nego i okvir u kojem se oblikovala moć lokalnog plemstva. Njena stvarna uloga zavisila je od odnosa vladara, vlastele i regionalnih političkih prilika.

== Primjeri ==
Među poznate bosanske zemlje ubrajaju se [[Bosna (zemlja)|Bosna]], [[Usora (oblast)|Usora]], [[Soli (oblast)|Soli]], [[Humska zemlja|Hum]], [[Donji Kraji]] i [[Podrinje (oblast)|Podrinje]]. Soli su bile povezane s područjem današnje [[Tuzla|Tuzle]] i s proizvodnjom [[Soli (hemijski spojevi)|soli]], a kasnije su se u političkom smislu stopile s Usorom.&lt;ref name=&quot;Mutapcic&quot;/&gt; Usora je obuhvatala velik dio sjeverne Bosne i u izvorima se javlja kao prostor s posebnom političkom težinom. Podrinje je bilo vezano za prostor uz [[Drina|Drinu]], dok je Humska zemlja obuhvatala područja na jugu i jugoistoku bosanske države. Donji Kraji razvili su se kao zapadna oblast s vlastitim velikaškim porodicama i posebnim političkim položajem.

Zemlja Bosna predstavljala je jezgru iz koje se razvijala srednjovjekovna bosanska država. Širenjem državne vlasti naziv Bosna postepeno je dobio šire značenje od prvobitne zemlje. Pojedine zemlje ulazile su i u vladarske titule, što pokazuje da su imale simboličku i političku vrijednost. U kasnijem razdoblju feudalne oblasti velikih porodica djelimično su potisnule stariju podjelu na zemlje. Nakon [[Pad Bosne 1463.|osmanskog osvajanja]] sredinom 15. stoljeća stariji nazivi nastavili su se javljati u historijskoj geografiji, ali su izgubili dotadašnju upravnu funkciju. 

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Srednjovjekovna Bosna]]
[[Kategorija:Feudalizam]]
[[Kategorija:Historijska geografija Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>3zijkrh03wftvtebfywyabf2q5on1jt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839409</id>
      <parentid>3839408</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:43:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3839409</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3621" sha1="b1bl8nsl2b3fsuqspoxkc1fjcjep8l6" xml:space="preserve">'''Zemlja''' je bila velika [[Feudalizam|feudalna]] teritorijalno-politička jedinica u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnoj Bosni]] i drugim južnoslavenskim feudalnim državama. U bosanskom kontekstu označavala je prostor širi od [[župa|župe]], a uži ili drugačije organiziran od cjelokupne države. Pojam se u historiografiji koristi za objašnjenje unutrašnje podjele [[Bosanska Banovina|Bosanske banovine]] i kasnije [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]].&lt;ref name=&quot;Andjelic&quot;&gt;{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne |location=Sarajevo |publisher=Svjetlost |year=1982 |pages=10, 237–238}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
Osnovni niz teritorijalne organizacije činile su zemlja, [[Župa (srednji vijek)|župa]], seoska općina i [[Vlastela|vlastelinstvo]]. Zemlja je obično obuhvatala više župa i imala je izraženiji politički i geografski identitet od pojedinačne župe. U ranijem srednjem vijeku pojedine zemlje mogle su pokazivati veći stepen samostalnosti. U razvijenom feudalizmu ta se samostalnost postepeno smanjivala, dok su nazivi zemalja često ostajali kao geografske i političke oznake.&lt;ref name=&quot;Andjelic&quot;/&gt;

Izvori iz 13. stoljeća pokazuju da je bosanska država bila sastavljena od više zemalja i vlasti. Ban [[Matej Ninoslav]] u jednoj povelji spominje &quot;zemlje&quot; i &quot;vladanija&quot;, što upućuje na složenu unutrašnju strukturu bosanske vlasti.&lt;ref name=&quot;Mutapcic&quot;&gt;{{cite journal |last=Mutapčić |first=Edin |title=Mjesto i uloga zemlje Usore u državnoj strukturi srednjovjekovne Bosne |journal=Pregled |publisher=Univerzitet u Sarajevu |url=https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/download/572/584/1707 |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; U takvom poretku zemlja nije bila samo administrativna oblast nego i okvir u kojem se oblikovala moć lokalnog plemstva. Njena stvarna uloga zavisila je od odnosa vladara, vlastele i regionalnih političkih prilika.

== Primjeri ==
Među poznate bosanske zemlje ubrajaju se [[Bosna (zemlja)|Bosna]], [[Usora (oblast)|Usora]], [[Soli (oblast)|Soli]], [[Humska zemlja|Hum]], [[Donji Kraji]] i [[Podrinje (oblast)|Podrinje]]. Soli su bile povezane s područjem današnje [[Tuzla|Tuzle]] i s proizvodnjom [[Soli (hemijski spojevi)|soli]], a kasnije su se u političkom smislu stopile s Usorom.&lt;ref name=&quot;Mutapcic&quot;/&gt; Usora je obuhvatala velik dio sjeverne Bosne i u izvorima se javlja kao prostor s posebnom političkom težinom. Podrinje je bilo vezano za prostor uz [[Drina|Drinu]], dok je Humska zemlja obuhvatala područja na jugu i jugoistoku bosanske države. Donji Kraji razvili su se kao zapadna oblast s vlastitim velikaškim porodicama i posebnim političkim položajem.

Zemlja Bosna predstavljala je jezgru iz koje se razvijala srednjovjekovna bosanska država. Širenjem državne vlasti naziv Bosna postepeno je dobio šire značenje od prvobitne zemlje. Pojedine zemlje ulazile su i u vladarske titule, što pokazuje da su imale simboličku i političku vrijednost. U kasnijem razdoblju feudalne oblasti velikih porodica djelimično su potisnule stariju podjelu na zemlje. Nakon [[Pad Bosne 1463.|osmanskog osvajanja]] sredinom 15. stoljeća stariji nazivi nastavili su se javljati u historijskoj geografiji, ali su izgubili dotadašnju upravnu funkciju. 

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Šablon:Administrativna podjela srednjovjekovne Bosne}}
{{Slavenski nazivi administrativnih jedinica}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Srednjovjekovna Bosna]]
[[Kategorija:Feudalizam]]
[[Kategorija:Historijska geografija Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>b1bl8nsl2b3fsuqspoxkc1fjcjep8l6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839412</id>
      <parentid>3839409</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:47:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Primjeri */</comment>
      <origin>3839412</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3696" sha1="t4j1lr6gwhxy3yd72yrpqtrs2iqpjkc" xml:space="preserve">'''Zemlja''' je bila velika [[Feudalizam|feudalna]] teritorijalno-politička jedinica u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnoj Bosni]] i drugim južnoslavenskim feudalnim državama. U bosanskom kontekstu označavala je prostor širi od [[župa|župe]], a uži ili drugačije organiziran od cjelokupne države. Pojam se u historiografiji koristi za objašnjenje unutrašnje podjele [[Bosanska Banovina|Bosanske banovine]] i kasnije [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]].&lt;ref name=&quot;Andjelic&quot;&gt;{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne |location=Sarajevo |publisher=Svjetlost |year=1982 |pages=10, 237–238}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
Osnovni niz teritorijalne organizacije činile su zemlja, [[Župa (srednji vijek)|župa]], seoska općina i [[Vlastela|vlastelinstvo]]. Zemlja je obično obuhvatala više župa i imala je izraženiji politički i geografski identitet od pojedinačne župe. U ranijem srednjem vijeku pojedine zemlje mogle su pokazivati veći stepen samostalnosti. U razvijenom feudalizmu ta se samostalnost postepeno smanjivala, dok su nazivi zemalja često ostajali kao geografske i političke oznake.&lt;ref name=&quot;Andjelic&quot;/&gt;

Izvori iz 13. stoljeća pokazuju da je bosanska država bila sastavljena od više zemalja i vlasti. Ban [[Matej Ninoslav]] u jednoj povelji spominje &quot;zemlje&quot; i &quot;vladanija&quot;, što upućuje na složenu unutrašnju strukturu bosanske vlasti.&lt;ref name=&quot;Mutapcic&quot;&gt;{{cite journal |last=Mutapčić |first=Edin |title=Mjesto i uloga zemlje Usore u državnoj strukturi srednjovjekovne Bosne |journal=Pregled |publisher=Univerzitet u Sarajevu |url=https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/download/572/584/1707 |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; U takvom poretku zemlja nije bila samo administrativna oblast nego i okvir u kojem se oblikovala moć lokalnog plemstva. Njena stvarna uloga zavisila je od odnosa vladara, vlastele i regionalnih političkih prilika.

== Primjeri ==
Među poznate bosanske zemlje ubrajaju se [[Bosna (zemlja)|Bosna]], [[Usora (oblast)|Usora]], [[Soli (oblast)|Soli]], [[Humska zemlja|Hum]], [[Donji Kraji]] i [[Podrinje (oblast)|Podrinje]]. Soli su bile povezane s područjem današnje [[Tuzla|Tuzle]] i s proizvodnjom [[Soli (hemijski spojevi)|soli]], a kasnije su se u političkom smislu stopile s Usorom.&lt;ref name=&quot;Mutapcic&quot;/&gt; Usora je obuhvatala velik dio sjeverne Bosne i u izvorima se javlja kao prostor s posebnom političkom težinom. Podrinje je bilo vezano za prostor uz [[Drina|Drinu]], dok je Humska zemlja obuhvatala područja na jugu i jugoistoku bosanske države. Donji Kraji razvili su se kao zapadna oblast s vlastitim velikaškim porodicama i posebnim političkim položajem.

Zemlja Bosna koja se razvila na današnjem [[Visoko u srednjem vijeku|visočkom polju]] predstavljala je jezgru iz koje se razvijala srednjovjekovna bosanska država. Širenjem državne vlasti naziv Bosna postepeno je dobio šire značenje od prvobitne zemlje. Pojedine zemlje ulazile su i u vladarske titule, što pokazuje da su imale simboličku i političku vrijednost. U kasnijem razdoblju feudalne oblasti velikih porodica djelimično su potisnule stariju podjelu na zemlje. Nakon [[Pad Bosne 1463.|osmanskog osvajanja]] sredinom 15. stoljeća stariji nazivi nastavili su se javljati u historijskoj geografiji, ali su izgubili dotadašnju upravnu funkciju. 

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Šablon:Administrativna podjela srednjovjekovne Bosne}}
{{Slavenski nazivi administrativnih jedinica}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Srednjovjekovna Bosna]]
[[Kategorija:Feudalizam]]
[[Kategorija:Historijska geografija Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>t4j1lr6gwhxy3yd72yrpqtrs2iqpjkc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3839414</id>
      <parentid>3839412</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:08:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3839414</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3712" sha1="9xcwmujx8kpk5yojvvqi17o922nd1qx" xml:space="preserve">'''Zemlja''' je bila velika [[Feudalizam|feudalna]] teritorijalno-politička jedinica u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnoj Bosni]] i drugim južnoslavenskim feudalnim državama. U bosanskom kontekstu označavala je prostor širi od [[Župa (srednji vijek)|župe]], a uži ili drugačije organiziran od cjelokupne države. Pojam se u historiografiji koristi za objašnjenje unutrašnje podjele [[Bosanska Banovina|Bosanske banovine]] i kasnije [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]].&lt;ref name=&quot;Andjelic&quot;&gt;{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne |location=Sarajevo |publisher=Svjetlost |year=1982 |pages=10, 237–238}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
Osnovni niz teritorijalne organizacije činile su zemlja, [[Župa (srednji vijek)|župa]], seoska općina i [[Vlastela|vlastelinstvo]]. Zemlja je obično obuhvatala više župa i imala je izraženiji politički i geografski identitet od pojedinačne župe. U ranijem srednjem vijeku pojedine zemlje mogle su pokazivati veći stepen samostalnosti. U razvijenom feudalizmu ta se samostalnost postepeno smanjivala, dok su nazivi zemalja često ostajali kao geografske i političke oznake.&lt;ref name=&quot;Andjelic&quot;/&gt;

Izvori iz 13. stoljeća pokazuju da je bosanska država bila sastavljena od više zemalja i vlasti. Ban [[Matej Ninoslav]] u jednoj povelji spominje &quot;zemlje&quot; i &quot;vladanija&quot;, što upućuje na složenu unutrašnju strukturu bosanske vlasti.&lt;ref name=&quot;Mutapcic&quot;&gt;{{cite journal |last=Mutapčić |first=Edin |title=Mjesto i uloga zemlje Usore u državnoj strukturi srednjovjekovne Bosne |journal=Pregled |publisher=Univerzitet u Sarajevu |url=https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/download/572/584/1707 |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; U takvom poretku zemlja nije bila samo administrativna oblast nego i okvir u kojem se oblikovala moć lokalnog plemstva. Njena stvarna uloga zavisila je od odnosa vladara, vlastele i regionalnih političkih prilika.

== Primjeri ==
Među poznate bosanske zemlje ubrajaju se [[Bosna (zemlja)|Bosna]], [[Usora (oblast)|Usora]], [[Soli (oblast)|Soli]], [[Humska zemlja|Hum]], [[Donji Kraji]] i [[Podrinje (oblast)|Podrinje]]. Soli su bile povezane s područjem današnje [[Tuzla|Tuzle]] i s proizvodnjom [[Soli (hemijski spojevi)|soli]], a kasnije su se u političkom smislu stopile s Usorom.&lt;ref name=&quot;Mutapcic&quot;/&gt; Usora je obuhvatala velik dio sjeverne Bosne i u izvorima se javlja kao prostor s posebnom političkom težinom. Podrinje je bilo vezano za prostor uz [[Drina|Drinu]], dok je Humska zemlja obuhvatala područja na jugu i jugoistoku bosanske države. Donji Kraji razvili su se kao zapadna oblast s vlastitim velikaškim porodicama i posebnim političkim položajem.

Zemlja Bosna koja se razvila na današnjem [[Visoko u srednjem vijeku|visočkom polju]] predstavljala je jezgru iz koje se razvijala srednjovjekovna bosanska država. Širenjem državne vlasti naziv Bosna postepeno je dobio šire značenje od prvobitne zemlje. Pojedine zemlje ulazile su i u vladarske titule, što pokazuje da su imale simboličku i političku vrijednost. U kasnijem razdoblju feudalne oblasti velikih porodica djelimično su potisnule stariju podjelu na zemlje. Nakon [[Pad Bosne 1463.|osmanskog osvajanja]] sredinom 15. stoljeća stariji nazivi nastavili su se javljati u historijskoj geografiji, ali su izgubili dotadašnju upravnu funkciju. 

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Šablon:Administrativna podjela srednjovjekovne Bosne}}
{{Slavenski nazivi administrativnih jedinica}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Srednjovjekovna Bosna]]
[[Kategorija:Feudalizam]]
[[Kategorija:Historijska geografija Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>9xcwmujx8kpk5yojvvqi17o922nd1qx</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>